Komunisti su ga ubili negdje u Sloveniji. Alojzije Mišić. Bio je župni vikar i župnik u nekoliko hercegovačkih

Transkript

1 Pobijeni Komunisti su ga ubili negdje u loveniji FRA ANĐELKO NUIĆ ( ) Piše: dr. sc. fra Robert Jolić Osnovni odatci Jure Nuić rodio se 10. travnja u Drinovcima, a kršten je sutradan, 11. travnja. Roditelji su mu bili Ivan Nuić i Kata, r. Šimić. Krsni kum bio mu je Petar Nuić, a krstio ga je fra Anđeo Glavaš. 1 Osnovnu školu završio je u Drinovcima, gimnaziju u Mostaru (od I. do VI. razreda) i na Širokom Brijegu, bogosloviju u Mostaru i Breslauu u Njemačkoj (danas Wroclaw u Poljskoj). Vojsku je služio u Mostaru od 15. svibnja do 7. studenoga 193. U franjevački red stuio je 9. linja 196. na Humcu i uzeo redovničko ime fra Anđelko. Obukao ga je rovincijal fra Lujo Bubalo. Jednostavne zavjete oložio je 30. linja 197. u ruke istoga rovincijala, a svečane. srnja u ruke rovincijala fra Dominika Mandića. Red subđakona rimio je 8. linja 1931., đakona 9. linja 1931., a za svećenika je zaređen u Mostaru 11. rosinca 193. ve svete redove odijelio mu je mostarsko-duvanjski bisku fra Alojzije Mišić. Bio je žuni vikar i žunik u nekoliko hercegovačkih žua. Ubijen je negdje u loveniji u svibnju Žuni ured Drinovci: Matica krštenih, sv. II, str. 57., br. 51. Arhiv Provincije: Osobni karton; Imenik franjevaca, str. 47., br. 4; Andrija Nikić, Hercegovački franjevački mučenici , Franjevačka knjižnica, Mostar, 199., str ; fra Ante Marić, Tragom ubijenih hercegovačkih fratara, Hercegovačka franjevačka rovincija, Mostar, 007., str ; don Anto Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća, I, Martyrium Croatiae, Zagreb, 007., str

2 Njegov rođeni stric bio je fra Arkanđeo Nuić ( ), dugogodišnji rofesor klasičnih jezika na širokobriješkoj gimnaziji ( ), doktor teoloških znanosti. Doživio je istu sudbinu kao i njegov bratić fra Anđelko i brojni drugi hercegovački franjevci: komunisti su ga ubili i salili na Širokom Brijegu 7. veljače Tjelesni ostatci očivaju mu u širokobriješkoj crkvi. 3 Zanimljivo je ovdje navesti tragičan slučaj iz 1930., vezan za obitelj Nuić. Naime, drinovački je žunik fra Mate Čuturić obavijestio rovincijala fra Dominika Mandića da je 3. listoada te godine izgorjela kuća sinova ok. Perka Nuića, fra Arkanđelove braće, od kojih je jedan bio otac klerika fra Anđelka. Osim što su izgorjele sve stvari, izgorjelo je i više od 15 kvintala duhana.»ova familija jest najjači sadioc u ovoj žui. Štete ima reko 70 tisuća dinara«, stoga moli rovincijala da omogne»ovu vrijednu, ali unesrećenu obitelj«. 4 Školovanje i redovnički život Zanimljivo je da je Jure Nuić rvih šest razreda srednje škole završio na Državnoj gimnaziji u Mostaru ( ), za razliku od ostale desetorice svojih kolega s kojima je 196. stuio u novicijat, koji su gimnaziju ohađali kod franjevaca na Širokom Brijegu. O tome saznajemo iz doisa koji je otisao rovincijal fra Lujo Bubalo 4. linja Nakon svršetka novicijata reostala je dva razreda Jure, sada fra Anđelko, završio u Franjevačkoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Školske godine 197./8. ohađa 7. razred, a ocjene, uglavnom dvojke i trojke, okazuju da baš i nije bio vrstan đak. Iz vjeronauka je ocijenjen ocjenom vrlo dobar, a vladanje mu je odlično. Osmi razred završio je šk. god. 198./9. O usjehu na kraju toga razreda nisam ronašao odatke, ali je na maturalnom isitu fra Anđelko usješno završio sve ismene i usmene isite te je njemu i sedmorici kolega isitno ovjerenstvo 0. linja 199. riznalo»zrelost i sremnost za fakultet univerziteta«. 6 Jure Nuić stuio je u novicijat 9. linja 196. i uzeo ime fra Anđelko. Habit mu je obukao fra Lujo Bubalo, rovincijal. Meštar je bio fra Eugen Tomić (st.). Godinu novicijata s njim su rovela još devetorica kolega: fra Bruno Adamčik, fra Ljubo Čuvalo, fra Nevinko Mandić, fra tjean Naletilić, fra Teofil Pehar, fra Rajko Radišić, fra Julijan Kožul, fra Ferdinand koko i fra Vendelin Vasilj. Čak etoricu od njih deset ubili su komunisti. Osim fra Prvih šest razreda srednje škole fra Anđelko je završio u mostarskoj Državnoj gimnaziji. Potom je s desetoricom kolega obukao redovničko odijelo. Petorica ostadoše žrtvom komunističkoga zlosilja! Anđelka ubili su fra B. Adamčika, fra N. Mandića, fra. Naletilića i fra J. Kožula. Trojica su život roveli kao franjevci u Kustodiji hrvatskih franjevaca u Americi (fra Lj. Čuvalo, fra F. koko i fra V. Vasilj), dok je jedan (fra T. Pehar) također živio u Americi djelujući kao svećenik u Kaliforniji, ali se sekularizirao i naustio zajednicu. amo je fra Rajko Radišić reživio i ostao živjeti u domovini. Preminuo je na Humcu Bogoslovni studij fra Anđelko je zaočeo na Franjevačkoj bogosloviji u Mostaru, gdje je završio tri godine studija ( ) koji je uisao u rujnu 199. U rvom semestru imao je redavanja iz aologetike, moralne teologije, filozofije i hebrejskog jezika, a rofesori su mu bili fra Luje Bubalo, fra Ignacije Jurković, fra Ante Majić i fra Ante Jelavić. Fra Anđelko je bio osrednji student ocijenjen uglavnom ocjenom dobar (bonus), osim izvrsne filozofije (eminens). Za vladanje i marljivost dobio je najbolje ocjene (1). U ljetnom semestru imao je iste redmete i slične ocjene. U sljedećoj godini (1930./31.) fra Anđelko je slušao i olagao veto ismo, dogmatiku, moralnu teologiju, kanonsko ravo i etiku. Pobijeni 3 Jozo Tomašević Koška, Istina o ubijenoj gimnaziji, Vlastita naklada, Zagreb, 1997., str ; A. Nikić, Hercegovački franjevački mučenici, str ; fra A. Marić, Tragom ubijenih hercegovačkih fratara, str ; don A. Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća, I, str Žuni ured Drinovci Provincijalatu, br. 186 od 6. listoada (Arhiv Provincije: P, sv. 85, f. 4). 5 Arhiv Provincije: P, sv. 69, f Fra Ante Marić, Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu, II, Hercegovačka franjevačka rovincija, Mostar, 011., str. 77.; ; Robert Jolić, Novicijat hercegovačkih franjevaca, Hercegovačka franjevačka rovincija, Mostar, 009., str

3 Pobijeni Fra Anđelko kao sjemeništarac na Širokom Brijegu 18. linja 194. jede slijeva:?, Marko (fra Ljubo) Ljubo Čuvalo,?, tajnik Provincije fra Bernardin moljan, odgojitelj sjemeništaraca fra Viktor Nuić st., Pero (fra Vilim) Primorac, Frano (fra Vendelin) Vasilj i Mijo (fra Leonardo) Ručić. toje slijeva: ilvestar Anton (fra Bruno) Adamčik, tjean (fra Ferdo) koko,?, Andrija (fra Nevinko) Mandić, Božo (fra Dobroslav) Šimović, Jure (fra Anđelko) Nuić, Nikola (bivši fra Teofil) Pehar i Nikola (fra tjean) Naletilić. Ocjene su mu sve dobre (bonus), osim vrlo dobrog rava (laudabilis). Vladanje i marljivost je okvario i sada je ocjena vrlo dobar (laudabilis i constans). Iste redmete ima i u ljetnom semestru, a ocjene su nešto bolje, laudabilis i bonus, ali i sufficiens iz etike. Vladanje i marljivost ocijenjeni su kao i lanjske godine. U god /3. sluša sljedeće redmete: uvod u Novi zavjet, dogmatiku, moralnu teologiju, kanonsko ravo, ovijest Crkve, astoralnu teologiju i egzegezu tarog zavjeta (Psalmi). Ove je godine okvario i ocjene i vladanje: ocjene su većinom bonus i dvaut sufficiens, vladanje dovoljno (sufficiens), a marljivost dobra (constans). Profesori su mu fra Ante Jelavić, fra Lujo Bubalo, fra Ignacije Jurković i fra Jerko Boras. U ljetnom semestru sluša iste redmete, a ocjene su rilično bolje: bonus i dvaut laudabilis. Vladanje i marljivost ocijenjeni su istom ocjenom kao i rije. 8 Nakon završetka ljetnog semestra 193. fra Anđelko je na odsluženju vojnoga roka. Završivši trogodišnji studij filozofije i teologije u Mostaru, fra Anđelko je 11. rosinca 193. bio zaređen za svećenika. Krajem godine, oko Božića, roslavio je mladu misu u rodnim Drinovcima. Početkom oslao je odrobno izvješće rovincijalu o skuljenu i otrošenu novcu na mladoj misi. Ukuno je od uzvanika skuljeno 5.00 dinara. Od te svote fra Anđelko je kod kuće ostavio za trošak dinara, a za sebe je uzeo 1.10 dinara. U izvješću doslovce navodi u što je utrošen svaki novčić. Ostatak novca otrošen je za namirnice, laću kuharima i sl. 9 Fra Anđelko je zaređen za svećenika u tako neuobičajeno vrijeme (redovito su ređenja bila u linju ili srnju) jer se od svibnja do studenoga 193. nalazio na odsluženju vojnoga roka. Nije jasno gdje je fra Anđelko bio tijekom ljetnoga semestra 193./33., dakle nakon svećeničkog ređenja i roslave mlade mise. U službenoj knjizi Franjevačke teologije u Mostaru stoji za njega i njegove kolege:»koji nijesu ocijenjeni bili su u inozemstvu.«10 Iz dostunih dokumenata, ak, vidljivo je da je on u inozemstvu od zimskog semestra 1933./34. Bio je, naime, u jesen s kolegama fra Ljubom Čuvalom i fra Rufinom Šilićem uućen u Breslauu da bi tamo dovršio studij i bolje naučio njemački jezik. Moguće je da je tu bio već od ljetnog semestra 193./33. Iz Breslaua se fra Anđelko javio rovincijalu ismom od 5. rujna njim su u Breslauu ošli i njegove kolege fra Ljubo Čuvalo i fra Rufin Šilić. Fra Ljubo je isao rovincijalu krajem studenoga o njihovu utovanju reko Zagreba i Beča u Breslauu. Iako je bio Arhiv Provincije: Liber classificationum seminarii theologici in Mostar ab an (1936), fol ; Pavao Knezović, tudij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj rovinciji , Hercegovačka franjevačka rovincija, Mostar, 01., str ; ; Dois rovincijalu od. siječnja (Arhiv Provincije: P, sv. 99, f. 4). 10 Arhiv Provincije: Liber classificationum seminarii theologici in Mostar ab an (1936), fol Arhiv Provincije: P, sv. 10, f Pismo je u međuvremenu uništila vlaga, ali osnovne odatke o njemu saznajemo iz urudžbenog zaisnika. 44

4 zadovoljan rvim dojmovima u novoj sredini, 1 fra Anđelko nije dugo ostao u Breslauu. Još je u siječnju dobio obedijenciju da se može vratiti u Provinciju 13, a u Hercegovini je bio već u veljači iste godine. 14 Da je u Mostaru bio očetkom svibnja, znamo iz rovincijalova dekreta od 9. svibnja kojim ga rivremeno remješta na Humac, gdje će biti na rasolaganju gvardijanu dok žunik, koji je obolio, ne ozdravi, a fra Julijan Kožul ne oloži jurisdikciju. 15 Provincijal je i od biskua zatražio odobrenje da fra Anđelko može biti na isomoći na Humcu dok je žunik fra Mladen Barbarić bolestan: obolio je od jegavog tifusa. 16 tom je remještaju rovincijal 31. svibnja obavijestio Odsjek za vjere Kraljevske banske urave:»fra Anđelko je remješten za žunika u Gorance namjesto dotadašnjeg žunika fra Vencela Kosira. Imenovani je već reuzeo ovjerenu mu dužnost.«19 U Gorancima je ostao dvije godine ( ), a otom je remješten u Izbično ( ), također brdsku i siromašnu žuu. Čini se da je fra Anđelko bio omiljen u Gorancima a se ročulo kako ga žuljani»ne će dati«. O tome je rovincijalu isao dotadašnji žunik u Izbičnu fra Jozo žunika nedadu. Ja sam se stoga riao, da nebi bilo o me loše. Već, ako će Nujić ostati u Gorancima, to je lako učiniti drugu rominu.«predlaže da u tom slučaju namjesto fra Anđelka Nuića dođe fra Damjan Rozić:»Tko došao da došao ovđe to je meni isto samo molim, da Provincijal dodje sa žunikom i da me rije obavjesti koji će dan doći, ošto u kući ima samo kruva i cikorije, te da mogu još koje jaje riraviti. amo ima vina.«0 Fra Anđelko je iak došao u Izbično i tamo ostao dvije godine. Iz Bencunova je doisa dovoljno razvidno koliko je žua Pobijeni Dušobrižničko djelovanje voje rve dušobrižničke mjesece fra Anđelko je roveo u Mostaru: od ožujka do rujna Kroz to je vrijeme krstio 70 djece te obavio jedno vjenčanje. 17 Nakon toga je uućen za žunog vikara u Konjic. Tu je ostao od kraja rujna do svibnja Dekret kojim je remješten u Konjic oslao je rovincijal 6. rujna Osim svećeničke službe bio je određen i za vjeroučitelja u Bradini i Čelebiću. 18 Nakon tri godine službe žunog vikara fra Anđelko je imenovan žunikom, i to u tešku brdsku žuu Gorance. O U Međugorju u rigodi sv. otvrde Čuče slijeva: fra Zlatko Ćorić i fra Žarko Leventić. toje: fra erafin Vištica, biskuov tajnik don Anđelko Babić, bisku Petar Čule, fra Anđelko Nuić i fra Jenko Vasilj. Bencun 1. svibnja 1939.:»Amo se uno govori, da iz Goranaca bila siromašna! Banska vlast Banovine Hrvatske imenovala ga je 1 Dois rovincijalu od 9. studenoga (Arhiv Provincije: P, sv. 10, f. 167). 13 Provincijalov dois od 17. siječnja (Arhiv Provincije: P, sv. 103, f. 73). 14 U Kronici širokobriješke gimnazije navodi se da je 1. veljače fra Anđelko dosio na Široki Brijeg, vraćajući se sa studija u Breslauu (fra A. Marić, Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu, II, str. 645.). 15 Arhiv Provincije: P, sv. 104, f Provincijalov dois od 11. svibnja (Arhiv Provincije: P, sv. 104, f. 173). 17 Žuni ured Mostar: Matica vjenčanih, sv. III ( ); Matica krštenih, sv. IX ( ). 18 Arhiv Provincije: P, sv. 105, f Arhiv Provincije: P, sv. 119, f Arhiv Provincije: P, sv. 17, f

5 Pobijeni 1. veljače za oučavatelja omoćne učke škole u Izbičnu. Tu službu vršio je šest mjeseci. 1 U Izbičnu je fra Anđelko ostao do linja 1941., a tada je remješten za žunoga vikara u Čitluk (od linja do srnja 1943.). Za to vrijeme obavio je 55 krštenja i nijedno vjenčanje. U srnju remješten je za žunoga vikara u Međugorje. 3 Ono je bilo njegova osljednja dušobrižnička služba, ali ne i osljednje mjesto boravišta. Fra Anđelko je, naime, u svibnju remješten u mostarski samostan. Za vrijeme svoga djelovanja u Međugorju fra Anđelko je krstio 7 djece te obavio dva vjenčanja. 4 mrt Koliko je dugo fra Anđelko ostao u samostanu u Mostaru i je li imao još kakvu službu rije svoje smrti, iz sačuvanih sisa nije razvidno. Njegovo se ime u sisima Arhiva Provincije nakon rujna više ne sominje. vakako je sigurno da je i on, kao i bezbrojni drugi, bježao red komunističkom artizanskom vojskom te dosio u Austriju. Ubijen je u ovratku nakon 15. svibnja na neoznatu mjestu, u nekoj od kolona smrti. 5 Nakon što su bili redani u komunističke ruke, u Dravogradu ga je susreo fra Lucijan Kordić, koji je o njihovu beznadnu oložaju zabilježio:»neki artizanski vojnik, sav očuan i rutav, riđe mi i traži, da mu tu usred grada, na trgu svučem i dam hlače, a on će meni dati svoje rljave i oderane. Moje hlače bile su olukožne i u dobru stanju. A kada sam ih od silu očeo svlačiti, išlo je teško oradi znojave slijeljenosti i njihove uskoće on ih je sam uz sovku sagnut očeo s mene svlačiti. Bio sam u dilemi: da mu oradi njegove grube nasrtljivosti i mojega ovrijeđenoga onosa skočim na glavu, ali to bi bio moj svršetak. Na tom žalosnom utu susreo sam O. Anđelka Nuića, koji se je ukraj ceste svađao s jednim artizanom, koji mu je htio oteti sat. Isto tako u istoj koloni susreo sam i rof. O. Brunu Adamčika i svega izmučenoga O. dr. Bonu Jelavića, obojica moji bivši rofesori. Nijednoga od svih ovih somenutih nitko više nije vidio. Progutala ih je krvava artizanska srdžba.«6 Nikić je na temelju te Kordićeve bilješke izveo malo resmion zaključak o fra Anđelkovoj smrti:»partizan ga htio remetnuti i oljačkati, Komunisti su ga navjerojatnije ubili u okolici Maribora. Poznato nam je da mu je rije toga neki artizan ljačkao sat koji je imao. a on nije doustio.«7 Iz Kordićeva oisa, naime, ne može se izvući zaključak da je fra Anđelko bio ubijen odmah tu, na licu mjesta. Ali je sigurno da nije oživio dugo nakon tog događaja. vakako, nema somena da bi dosio do Zagreba, gdje su stotine svećenika bili smješteni u tamnicu na avskoj cesti. Dr. fra Častimir Majić u svojemu sjećanju na fra Anđelka iše oćenito o njegovoj smrti, jer konkretnih odataka do danas nema nitko:»na Bleiburgu je 15. svibnja bio redan jugoartizanima. U trodnevnoj hodnji smrti kroz loveniju odlegao je njihovim zlostavljanjima. Neki kažu da je oko 18. svibnja našao tragičnu smrt u vojničkim rovovima kod Maribora u društvu druge svoje subraće iz Hercegovačke franjevačke rovincije. Pogubljen je u 37. godini života i bio je najstariji među njima. Fra Anđelko je isio kalež boli do vrha Kalvarije koja ga je na Križnom utu održala jakim. U svojim slabostima onovno je kršten vlastitom krvlju, a svojim si je mučeništvom riravio boravak na nebesima.« Arhiv Provincije: Imenik franjevaca, str. 47., br. 4. Žuni ured Čitluk: Matica krštenih žue Gradnići-Čitluk, sv. II ( ). 3 Arhiv Provincije: Osobni karton; Imenik franjevaca, str. 47., br Arhiv žue Međugorje: Matica krštenih, sv. III ( ); Matica vjenčanih, sv. II ( ). 5 Fra A. Marić, Tragom ubijenih hercegovačkih fratara, str Lucijan Kordić,»U danima srdžbe i gnjeva. Iz dnevnika 1945.«, u: Bleiburg: uzroci i osljedice (somen-zbornik četrdesete godišnjice tragedije), Knjižnica Hrvatske revije, München Barcelona, 1988., str A. Nikić, Hercegovački franjevački mučenici, str Dr. fra Častimir Majić, U nebo zagledani. Crtice o 66 hercegovačkih franjevaca, komunističkih žrtava koje oznavah, Viceostulatura ostuka mučeništva»fra Leo Petrović i 65 subraće Gral Široki, Široki Brijeg Zagreb, 011., str

6 Dekret ae Urbana VIII. U skladu s dekretom ae Urbana VIII. i uredbom II. vat. sabora izjavljujemo da ne želimo reteći sud Crkve kome se otuno odvrgavamo. Riječi»mučenik«,»mučeništvo«,»čudesa«i slično imaju u ovom glasilu samo vrijednost ljudskog svjedočenja. glasilo Viceostulature ostuka mučeništva»fra Leo Petrović i 65 subraće«, VII., (13), Široki Brijeg, 014., sranj rosinac, 014. Glavni i odgovorni urednik: fra Miljenko tojić, viceostulator Lektura i korektura: Zdenka Leženić Adresa: BiH: Kard. teinca 14, 880 Široki Brijeg HR: Humac 1,.. 1, 035 Vid Veza: tel.: (039) faks: (039) e-ošta: mostar@obijeni.info internet: Grafički rijelom i tisak: FRAM-ZIRAL, Mostar Glasilo izlazi olugodišnje: siječanj i sranj tare brojeve, osim ovoga osljednjeg, možete u df obliku reuzeti sa stranica ortala obijeni.info u oglavlju Izdavaštvo. Cijena ojedinog rimjerka: 3 KM; 1 KN; 3,75 EUR; 4,5 CHF; 6,50 UD; 6,50 CAD D ragi čitatelji! Riječ urednika fra Miljenko tojić Kriza u svijetu raste, u hrvatskom društvu je oći rasa, ali mi smo i dalje s vama. Ne slušamo rigovore da se trebamo konačno»okaniti kostiju«. Rado bismo to učinili, jer lakše je sjediti u hladovini nego li crnčiti, međutim, tko će nastaviti? Očito malobrojni. Zaravo, stvarna je namjera zaustaviti zaočeto. E, ne će ići.»kosti«nam rioćavaju istinu, onu istinu koju su nastojali i nastoje što bolje skriti. Nije to ni o Božjim ni o demokratskim namislima, stoga zahvaljujemo svima koji su kroz roteklo vrijeme zajedno s nama tragali za našima obijenima, otkrivali njihova osljednja očivališta, način ubijanja, njihovo ime i rezime. Oni više nisu brojke,»društvene štetočine«, sada su ljudi. Trenutna neokomunistička hrvatska vlast ne haje za to. Oni nikada nisu tragali za istinom, oni su nastojali»stvoriti«svoju istinu. vjestan čovjek nikada im se nije i nikada im se ne će rikloniti. Tražit će ona odručja gdje istina stoji na rvom mjestu. Ovo su misli koje su mi adale na amet dok smo očetkom godine okaali dvojicu identificiranih ubijenih hercegovačka franjevca. njima je ubijeno još 6 osoba, najvjerojatnije civila jer DNK analiza svih tijela nije dala otvrdan ishod. Ubili su ih u Ljubuškom, gdje su komunisti imali veliku tamnicu. Na žalost, nisu jedini. Komunisti su revno smicali sve one za koje su osumnjali da bi im mogli biti kakva smetnja u učvršćivanju vlasti. udjelovali su u svemu, kako domaći, tako i oni došli sa strane. Kasnije su za sve nagrađeni društvenim ovlasti cama. Obitelji ubijenih dobiše, ak, rogon. Partija nije oraštala. Mogao si se sasiti samo ako si im rišao i ostao jednak njima. Na taj se način stvaralo duboko okvareno društvo, društvo koje nije odisalo ni Božjim ni ljudskim zasadama.»bilo i ne onovilo se«, rekao bi uk. Očito je da nam je stvarati takvo društvo u kojem će komunističke namisli biti odstranjene, društvo u kojem ne će biti totalitarizma bilo koje vrste. Ni divlji i rasojasani kaitalizam nije, naime, ništa bolji od komunizma. Oni su otuno ista riča. Nama treba društvo u kojemu će se cijeniti mučeništvo, oni koji su ali nevini ili su nevini rogonjeni za svoje i naše velike ideale. Primjera oko nas, na žalost, ima bezbroj a čak i u ove današnje,»suvremene» dane, kako im vole teati. Zlo nastoji uznemiravati dobrog čovjeka. Jer, ako mučeništvo i mučenici zabljesnu u našoj sredini, što će biti sa zlom? Ukazat će se njegovo ravo lice i nitko više ne će ići za njim. Zbog toga određeni mediji omno aze da se to ne bi dogodilo. Nerestano roizvode rividnu stvarnost, nerestano nam lažu. ami smo krivi kad im to douštamo. Hoće li zaista mučeništvo ostati ona mudrost koja će nas voditi ili ćemo si doustiti hod starim, rašnjavim stazama? Naši obijeni, naš blaženi kardinal Alojzije teinac, svi naši mučenici kroz ovijest ozivaju nas da se uozbiljimo. Pobjeda je s njima, a ne s umišljenim veličinama. Mir i dobro! Godišnja retlata (s oštarinom): BiH 7,5 KM; RH 33 KN; EU 7,5 EUR; CH 8,50 CHF; AD 13 UD; Canada 13 CAD lanje retlate, dobrovoljnih riloga... (s naznakom za Viceostulaturu i nakanu): a) oštanskom uutnicom b) UniCredit Bank d.d. Mostar, oslovnica Ljubuški: žiro-račun (BiH): devizni račun (inozemstvo): IBAN: BA WIFT: UNCRBA IZ ADRŽAJA Iz ljetoisa 4 Podsjetnik 0 Povijesne okolnosti 9 Povjerenstva 33 Istraživanja 34 Glas o znakovima 40 Pobijeni 4 Odjek u umjetnosti 47 Nagradni natječaj 51 Razgovor IN: Glas o mučeništvu 39 3