U obrani interesa od Savudrije do Molunta

Transkript

1 Broj 51. Godina II. BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 Razgovor Kontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice U obrani interesa od Savudrije do Molunta PRINTED IN CROATIA ISSN X

2 SVIJET Pripremio D. VLAHOVIΔ LONDON Trojica hrabrih BEALE AIR FORCE BASE U2 protiv Katrine Deveta izvidniëka eskadrila ameriëkog ratnog zrakoplovstva izravno sudjeluje u utvrappleivanju svih posljedica nastalih djelovanjem uragana Katrina na jugu SAD-a. Naime, zrakoplovi ove eskadrile tipa U2 neprestano lete iznad kriznog podruëja, a u njima su i specija - lizirani snimatelji (ukupno njih 22) koji ga fotografiraju. Fotografije se nakon slijetanja πalju u 9. obavjeπtajni odred, koji ih obraappleuje i umnoæava, te potom πalje u arhivu dostupnu federalnim i dræavnim agencijama koje sudjeluju u saniranju Katrininog nedjela. Do utorka je fotografirano oko kvadratnih milja, jer objektivi kamera koje rabe fotografi mogu obuhvatiti velika podruëja. Iako postoje i drugi naëini (pomoêu satelita), fotografije iz zrakoplova U-2 vjerojatno su najpogodnije i najpreciznije. BEOGRAD OroËena ostavka Ministar obrane SiCG Prvoslav DaviniÊ (na slici desno) proπlog je tjedna objavio da se po vla Ëi s funkcije, nakon πto je optuæen da su sklop ljeni ugovori s dobavljaëima vojne opreme tije kom njegovog ministrovanja previsoki i nezakoniti. OdluËio se na taj Ëin unatoë tome πto tvrdi da su sve optuæbe na raëun njega i suradnika neo snovane, te da se trebaju raspraviti u Odboru za ob - ranu i sigurnost dræavnog parlamenta. UnatoË ostavci, DaviniÊ svoju funkciju formalno i dalje obavlja do donoπenja odluke o imenovanju novog ministra. Kako tvrdi BBC, gotovo svi politiëari u Srbiji pozitivno su se izjasnili o odluci, uz njezina razliëita tumaëenja. LENKARAN Dvostruka potroπnja Uodnosu na fiskalnu 2005., Azerbajdæan Êe u godini na obranu potroπiti dvo - stru ko viπe novaca: 480 milijuna eu - ra. Tako je najavio predsjednik dr æa - ve Ilham Alijev, istiëuêi da zemlja ob - navlja svoje vojne potencijale. Ne pri - ja telj mora znati da je naπa vojska uvijek sposobna vratiti teritorij oru æa - nom silom, dodao je Alijev. Kada kaæe teritorij, Alijev misli na regiju Na - gorno Karabah, koja je joπ od rata pod kontrolom Arme na - ca. Ipak, predsjednik je izrazio nadu da je mirno rjeπenje moguêe. Trojica Ëlanova britanskog 202. odreda za traganje i spa - πavanje bit Êe odlikovani Zra - koplovnim kriæem. Sva trojica Ëla - novi su helikopterskih posada. Vojnik Nick Petch je u oæujku ove godine u Scarborough North Bayu pomoêu helikopterskog vitla uporno pokuπavao izvuêi trojicu ljudi koje je nosilo uzburkano more. Na æalost, dvojica, koji su bili izvuëeni iz vode, na po sljetku nisu preæivjeli zbog zadobi - ve nih ozljeda, a treêi nikada nije pronaappleen. Zrakoplovni poruënik John Bessford Sheldon i narednik Neil Stuart Finch bit Êe nagraappleeni za heroj - stvo koje su pokazali u rujnu kada su spaπavali oca i sina, dvojicu penjaëa na stijenama otoka Skye. MANILA Generalna korupcija Umirovljeni filipinski general Jacinto Ligot (na slici), nekadaπnji vojni revizor, optuæen je za korupciju, utaju svote od 2,4 milijuna dolara. U optuænici je negativne uloge dobilo i πest Ëlanova njegove obitelji. InaËe, u travnju proπle godine je op - tuæen i uhiêen njegov nasljednik na toj poziciji, general Carlos Garcia, a priprema se i optuænica protiv bivπeg naëelnika glavnog stoæera, gene - rala Lisandra Abadie. Istrage su posljedica obeêanja predsjednice Glorie Arroyo, koja je zapoëela s reformama vojske nakon πto se suoëila s prosvjedima 300-injak niæih Ëasnika i vojnika koji su optuæili svoje nad - re appleene za kraappleu velikih svota novaca. MOSKVA Kinezi kupuju ruske zrakoplove SudeÊi po na - vo dima ru - skog pos lov - nog dnevnika Vedo - mosti, kineska voj - ska Êe potpisati ugo vor o kupovini 38 rus kih zrakoplova. Vrijednost tran - sakcije koja se od - no si na transportne zra ko plove Iljuπin-76 i leteêe tankere Iljuπin-78 iznosit Êe oko 1,2 milijarde eura. Potvrda dogovora dospjela je u novine dan nakon sastanka u gradu SoËiju. Na sastanku su sudjelovali ruski predsjednik Vladimir Putin, mini - star obrane Sergej Ivanov te njegov kineski kolega Cao Gangchuan. Na - kon sastanka, Putin je izjavio da su rusko-kineski odnosi dosegnuli naj - viπu razinu u povijesti zajedniëke suradnje. 2

3 IMPRESUM TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRfiAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ Izvrπni urednik: Mario GaliÊ Urednici rubrika: Marija Alvir Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Novinar: Leida Parlov Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: Redaktor: Danica PajiÊ Lektor: Lidija BogiπiÊ Korektor: Gordana JelaviÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Kada se na sveëanosti zatvaranja pojavila hrvatska zastava i iza nje na trg uparadirao tim umornih ali odvaænih vojnika, na sveëanoj tribini svi su ustali, zapljeskali i spontano povikali: Croatia, Croatia! Toga je trenutka bilo veliëanstveno biti Hrvat Kontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice SljedeÊe godine bi trebao biti zavrπen minolovac, a RTOP Dmitar Zvonimir opremljen u skladu s izvornim projektom. No, veê sada vidimo da bi i na Dmit - ru Zvonimiru ali i na Petru Kreπimiru IV trebalo zamijeniti glavne pogonske strojeve Strana 4 Drugo sudjelovanje hrvatskog tima na manifestacijskoj hodnji Four days of the Yser u Kraljevini Belgiji Pretplata: Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zag reb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na ad re su TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: AKD Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31 Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 6000 primjeraka Umreæeno ratovanje Nasl jed nik vi π es tol jet ne tra di cije, Re pu bli kan ska gar da nije sa mo dio sluæbe nog pro to ko la koj eg Fran cu ska po - ka zuje pri li kom vi so kih dræav nih pos je ta i ve li kih sluæ - be nih ce re mo nij ala. Taj poz na ti dio Na cio nal ne æan dar - me rije (Gen dar me rie Na tio na le) ima i svoje ope ra tiv ne dij elo ve za iz vr π en je ri zi Ë nih za da Êa πto je man je poz - na to Ëak i fran cu skoj jav no sti. To su ta koz va ni PIGN - Pe lo tons d In ter ven tion de la Gar de Re pu bli ca i ne Strana 20 Strana 12 PIGN - interventna komponenta francuske Republikanske garde U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara (EMPA) Mnoge su vojske diljem svijeta u tranziciji. Orijentiraju se s teπkih oklopno-mehaniziranih snaga na lake i pokretne snage pogodne za izazove novoga doba. Tu promjenu prati isto tako duboka promjena u ratnoj doktrini koja Êe za nekoliko godina danaπnje poimanje borbe dramatiëno promijeniti Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT Strana 21 3

4 RAZGOVOR kontraadmiral Zdravko Kardum zapovjednik Hrvatske ratne mornarice na RTOP-u Petar Kreπimir IV i Dmitar Zvonimir nuæne zamjene pogonskih strojeva za potrebe obalne straæe predviappleeno devet brodova devet radarskih postaja pokriva cijeli Jadran nepostojanje specijaliziranog brodogradiliπta za remont brodova HRM-a stvara velike probleme U obrani interesa od Savudrije do Molunta Sl je de Êe go di ne bi tre bao bi ti zavr πen mi no lo vac, a RTOP Dmi tar Zvo ni mir oprem - ljen u skla du s iz vor nim pro jek tom. No, veê sa da vi di mo da bi i na Dmi tru Zvo ni mi - ru ali i na Pe tru Kre πi mi ru IV. tre ba lo za mi je ni ti glav ne po gon ske stro je ve. Ok vir - na ci je na tak vih mo to ra kre Êe se oko pet mi li ju na eu ra po se tu, da kle za tri mo to ra ko ja se na la ze u to pov nja Ëi tre ba lo bi nam iz me appleu dva na est i tri na est mi li ju na eu ra Vesna PINTARIΔ snimio Æeljko STIPANOVIΔ Naπ je cilj stvo ri ti Hr vat - sku rat nu mor na ri cu ko ja Êe mo Êi zaπ ti ti ti in te re se RH u mi ru i u ra tu, i to u unu tar njim mor skim vo - da ma, te ri to ri jal nom mo - ru i gos po dar skom, od - nos no eko lo π ko-ribo lov - nom po ja su. To je po svjet skim kla si fi ka ci ja ma ma la rat na mor na ri ca spo sob na bra ni ti in te re se svo je dræ a ve, bez pre ten - zi ja pre ma sus je di ma Uzi ma ju Êi u ob zir ko li ko se iz pro ra Ëun - skih sredsta va iz dva ja za OS, te ko li ko je od to ga na mi je nje no HRM-u, mo - der ni za ci ja na πe mor na ri ce ide dos ta spo ro. Iz grad nja ili kup nja no vih bro do va te opre - ma nje pos to je Êih sus ta vi ma, od palj be nih do po gon skih, uv je to va na je nov Ëa nim mo - guê nos ti ma. Ia ko se svi od go vor ni sla æu ka ko je ula ga nje nuæ no, ka da Êe mo mo Êi re Êi da smo dos ti gli æe lje ni stu panj raz vo ja ovi sit Êe, da kle, o br zi ni i ko li Ëi ni sredsta va ko ja Êe se u HRM ula ga ti. A kak va je spo - sob nost HRM-a da nas i u ko jem prav cu Êe iêi nje zin du go roë ni raz voj uo Ëi 14. ob ljet - ni ce HRM-a go vo ri nje zin za pov jed nik, kon tra ad mi ral Zdrav ko Kar dum. Pred na ma je Ëe tr na es ta obljetnica pos to - ja nja HRM-a. Ka ko bis te oci je ni li sna gu i spo sob nost HRM-a da nas?»etr na est go di na ni je ve li ko raz dob lje, ali ni je ni ti krat ko, no mno go je bit ni je da je pro π lo de set go di na od zavr πet ka ra ta. Hr - vat ska rat na mor na ri ca, je kao i cje lo kup ne oruæ a ne sna ge, joπ uvi jek u tran zi ci ji i pret vor bi iz mor na ri ce us tro je ne u skla du s na Ëe li ma bi vπe mor na ri ce u mor na ri cu ko - ja bi u ci je los ti tre ba la zaπ ti ti hr vat ski Ja - dran. Pro jek ti se spo ro raz vi ja ju, a glav ni pro blem je no vac. No, ona je u ovom tre - nut ku na ra zi ni re al nih pri jet nji, ko je ni su ve li ke, i upra vo smo u fa zi re de fi ni ra nja nje zi nih du go roë nih za da Êa za ko je Êe se os po sob lja va ti. U iz ra di je stu di ja du go roë nog raz vo ja HRM-a. U ko joj je ona fa zi i ko je su nje - zi ne odred ni ce te u ko jem bi pr a vcu, pre - ma Va πem miπ l je nju, tre bao iêi dalj nji raz voj HRM-a? Smjer ni ce raz vo ja su krat ko sa æ e te u Stra - te gij skom pre gle du obra ne, gdje su na ve de - ne spo sob nos ti ko je bi tre ba la raz vi ja ti Hr - vat ska rat na mor na ri ca. Naπ je cilj stvo ri ti Hr vat sku rat nu mor na ri cu ko ja Êe mo Êi zaπ - ti ti ti in te re se Re pu bli ke Hr vat ske u mi ru i u ra tu, i to u unu tar njim mor skim vo da ma, te - ri to ri jal nom mo ru i gos po dar skom po ja su, od nos no eko lo π ko-ribo lov nom po ja su. To je po svjet skim kla si fi ka ci ja ma ma la rat na mor na ri ca spo sob na bra ni ti in te re se svo je dræ a ve, bez pre ten zi ja pre ma sus je di ma. HRM se da nas sve vi πe us mje ra va ka ci - vil no-vojnim za da Êa ma, pri je sve ga mis - lim na us pos ta vu obal ne straæe. to je u sve zi s tim uëi nje no u HRM-u i ko li ko ste za tu za da Êu veê sa da pri prem lje ni? Ov dje bis mo tre ba li raz jas ni ti poj mo ve obal na straæa i za da Êe obal ne straæe. Obal - na straæa je na Ëin or ga ni zi ra nja odre applee nih sna ga za zaπ ti tu in te re sa dræ a ve na mo ru. 4

5 RAZGOVOR To je neg dje obal na straæa, drug dje gra nië - na pos troj ba, ili je to mor na ri ca bez ikak - vih na tru ha obal ne straæe. Tre ba raz li ko va - ti dva poj ma, jed no je obal na straæa kao or - ga ni za ci ja, a dru go je zaπ ti ta in te re sa Re - pu bli ke Hr vat ske na mo ru, πto Êe ra di ti obal na straæa, ali i mno gi dru gi sub jek ti. Mi smo sa da u zavr π noj fa zi za kon skog de - fi ni ra nja obal ne straæe i nje zi nih za da Êa u sus ta vu zaπ ti te in te re sa Re pu bli ke Hr vat - ske na mo ru. I da lje Êe HRM πti ti ti in te res dræ a ve na mo ru jer Êe ra dars ke pos ta je os - ta ti u nje zi nu sas ta vu, ali Êe se one ra bi ti i za po tre be obal ne straæe, kao nje zin sas - tav ni dio, te za po tre be po li ci je i luë ke ka - pe ta ni je ko ji ne Êe bi ti u sas ta vu obal ne straæe. Za kon Êe odre di ti tko je glav ni au - to ri tet na mo ru i tko svi me uprav lja. Glav ni au to ri tet je sva ka ko HRM, a u mi ru to u nje zi no ime ra di obal na straæa, kao nje zin sas tav ni dio. Da kle HRM Êe se sas to ja ti od kla sië nih po mor skih sna ga ko je Êe bi ti us - tro je ne u flo ti lu, a dru gi Êe nje zin dio bi ti obal na straæa, u ko joj Êe bi ti is klju Ëi vo bro - do vi na mi je nje ni za dje lo va nje u mi ru, pri - mje ri ce u zaπ ti ti eko lo gi je, ri bar stva, nad - zo ra tan ke ra, ba last nih vo da, bor be pro tiv te ro riz ma, kri jum Ëa re nja lju di, dro ge i sl... De vet bro do va za po tre be obal ne straæe U slu Ëa ju mo gu Êe ugro ze ka ko Êe dje lo - va ti flo ti la HRM-a i obal na straæa i je li u ovom tre nut ku obal na straæa u or ga ni - za cij skom i teh nië kom smis lu sprem na za pre u zi ma nje za da Êa? Ako bi u mi ru tre ba la po moê obal noj straæi, os ta li di je lo vi HRM-a bi se ukl ju Ëi li i po mo gli joj. Is to ta ko, obal na straæa Êe se iz gra applei va ti ta ko da Êe se go to vo sva ko nje - zi no plo vi lo u mo gu Êem su ko bu mo Êi vr lo la ko pre nami je ni ti u pra vi bor be ni brod. To zna Ëi da Êe se una pri jed pred vid je ti kon - struk cij ski za hva ti ko ji Êe na jed no sta van i jef tin na Ëin brod obal ne straæe mo Êi pret - vo ri ti u bor be ni brod. Mi smo sprem ni za obal nu straæu i Ëim se do ne se za kon, za osam da na, mi je moæ e mo us tro ji ti. Moæe sa mo do Êi do sit ni jih iz mje na, pri je sve ga u za pov jed niπt vu obal ne straæe, jer ovis no o to me ko li ko Êe nam za kon da ti ovlas ti, moæ e mo ima ti vi πe ili ma nje prav ni ka. Os - ta lo je sve ure applee no (us troj be na mjes ta, broj lju di, ras po red, naj po god ni ji bro do vi...). U ovom tre nut ku pred viapple a mo de vet bro do va za po tre be obal ne straæe: Ëe ti ri op hod na bro da, ve li ki re mor ker - brod za spa πa va nje Faust Vran ËiÊ, brod An dri ja Mo ho ro vi - ËiÊ, ko ji moæe ne sme ta no plo vi ti vanj skim mo rem, dva re mor ke ra ko ji bi mo gli po ma - ga ti ka da su u pi ta nju jah te i ma nji bro do vi te je dan brod-vo do no sac ko ji bi na πe oto ke mo gao op skrb lji va ti vo dom. Svi ti bro do vi, pre ma na πem viapple e nju, bi li bi ras po re applee ni u dvi je po mor ske ba ze. Ve Êi dio bio bi smjeπ - ten u Spli tu, u lu ci Lo ra, a pok ri va li bi pros tor od Du gog oto ka do Rta oπt ro, a dru gi dio bro do va bio bi smjeπ ten u Var ga - lo ri i pok ri va li bi pros tor od Sa vu dri je do Du gog oto ka. U ko joj su fa zi Ëe ti ri ra dars ka sus ta va Pe - re grin, te ka da se oëe ku je nji ho vo po ve zi - va nje i stav lja nje u pot pu nu ope ra tiv nu upo ra bu? Ima mo de vet ra dars kih pos ta ja, s tim da na Ëe ti ri ra dars ke pos ta je mo gu bi ti ko mer - ci jal ni ra da ri, ali i ra da ri Pe re grin is klju Ëi vo vojne iz ved be. Za sa da oni na Mlje tu, Las - to vu, Vi su i Du gom oto ku ima ju i ko mer ci - jal ne i vojne ra da re, a po lo æa ji na Mo lun tu, Æi r ju, Lo πi nju, Bri ju ni ma i Sa vu dri ji ima ju is klju Ëi vo ko mer ci jal ne ra da re. Od to ga ima mo je dan pok ret ni ra dar Pe re grin ko ji moæe bi ti na ne kom priv re me nom po lo æa ju i imat Êe mo joπ je dan pok ret ni ko mer ci jal ni ra dar ko ji Êe bi ti nak nad no ras po re appleen. Tre nu taë no su u pu noj funk ci ji pos ta je na Vi su i Las to vu, a u zavr π noj su fa zi uvoapple e - nja pos ta je na Mlje tu i Du gom oto ku. Sve su pos ta je po ve za ne ra dio ve zom, ali ni su joπ sve po ve za ne da mo gu da va ti sli ku u re al nom vre me nu. Ako ne bu de ve Êih pro - ble ma, oëe ku je mo da bis mo do kra ja go di ne sa svih pos ta ja mo gli da va ti sli ku u re al nom vre me nu. U ovom tre - nut ku ima mo pok ri ven ci je li Ja - dran, ali ne ki di je lo vi ne πa lju sli - ku u re al nom vre me nu. Ka ko bis te oci je ni li tre nu taë no sta nje teh ni ke, te na ko jim se pro jek ti ma opre ma nja ra di u HRM-u? Teh ni ka ko jom ras po la æe Hr vat - ska rat na mor na ri ca, po gla vi to nje zi ne po mor ske sna ge, Ëi ne bro do vi sta ri ot pri li ke dva de se tak go di na i niπ ta no vo ni je pro jek ti - ra no. Upra vo ovih da na ot vo re ne su po nu de Bro dar skog in sti tu ta u ko ji ma se traæi iz ra da pro jek ta za dva te melj na ti pa bro da. Je dan bi bio vi πe nam jen ski brod, iz me appleu πes to i osam sto to na de plas ma na, ko ji bi bez ogra ni Ëe nja mo gao plo vi ti Ja dra nom, a gra dio bi se u bor be noj i u ina Ëi ci iz van obal - nog op hod nog bro da ko ji bi nad - zi rao pros tor iz me appleu tri de set i Ëe - tr de set mil ja od na πe oba le. Dru - Ne ma mo pra vo mor na - rië ko bro do gra di li π te ko je bi ra di lo re mon te na na - πim bro do vi ma i bi lo za to spe ci ja li zi ra no. Na πi bro do vi idu na re mont u bro do gra di li π te ko je je oda bra no na te me lju jav nog nat je Ëa ja. Tak va si tua ci ja nam uve li ke ote æa va rad. No, u no - vom us tro ju pla ni ra mo da ve Êi dio ra do va pre - uz me mo bo ljom or ga ni - za ci jom i kva li tet ni jom po pu nom na πih lo gis tië - kih pos troj bi 5

6 RAZGOVOR gi brod je ma nji, oko tri de se tak me ta - ra i sto ti njak to na de plas ma na. Nji - me bis mo pri je sve ga pok ri va li te ri to - ri jal no mo re i unu tar nje vo de. Taj brod bi pok ri vao vanj ske oto ke i dje - lo vao bi te æ iπ no na kon ot kri va nja ci - lja i do ja ve s ra dars ke pos ta je, a ve Êi bi svo jom na zoë noπ Êu tre bao ot klo ni - ti po ku πa je ugro æa va nja na πih in te re - sa na mo ru. Grad nja ma njeg bro da bi, ako bu de no va ca, tre ba la za po Ëe ti veê idu Êe, a si gur no go di ne, jer to ni je slo æen brod i ne Êe ima ti mno go oruæ ja, ia ko bi imao pred viapple e - na mjes ta za ugrad nju bor be nog na o - ruæ a nja u slu Ëa ju ra ta. Dru gi je slo - æe ni ji i za nje ga Êe tre ba ti vi πe vre - me na te tre ba mo pri Ëe ka ti stu di ju ko ja bi po ka za la je li bo lje uze ti veê raz vi je ni brod neg dje va ni, pri la go di - ti ga na πim po tre ba ma i gra di ti ga u na πem bro do gra di li π tu ili Êe se raz vi - ja ti brod na veê pos to je Êim li ni ja ma na Bro dar skom in sti tu tu, a to bi on da bio u pot pu nos ti naπ brod. Taj bi se brod ra dio u dvi je ina Ëi ce, u pr voj bi bio ma nje na o ruæ an i sluæ io bi za iz - vanobal nu op hod nju, a u dru goj bi bio pot pu no bor be no oprem ljen za pro tu pod mor nië ku, povr πin sku i pro - tuz raë nu bor bu. Nuæ na za mje na po gon skih mo to ra na to pov nja Ëa ma Ove je go di ne RTOP-12 Dmi tar Zvo ni mir tre bao bi ti oprem ljen svim elek tro nië kim i palj be nim sus ta vi ma i stav ljen u pu nu ope ra - tiv nu upo ra bu. Je su li ti pos lo vi pri ve de ni kra ju? Sve to kas ni i oëi to je da Êe Dmi tar Zvo ni mir obo ri ti svjet ske re kor de ko li ko se du go ra di. No, nor mal no je da se sa zavr πet kom ra ta, ka da ne ma iz rav ne rat ne opas nos ti, sve us po ra - va. Uzi ma ju Êi u ob zir pro ra Ëun ski no vac ko ji je odo bren za oruæ a ne sna ge, pa ta ko i za mor na ri cu, sve ide dos ta spo ro. Ka ko sa da stva ri sto - je sl je de Êe go di ne bi tre bao bi ti zavr - πen mi no lo vac, a RTOP Dmi tar Zvo - ni mir oprem ljen u skla du s iz vor - nim pro jek tom. No, veê sa da vi di mo da bi i na Dmi tru Zvo ni mi ru ali i na Pe tru Kre πi mi ru IV tre ba lo za - mi je ni ti glav ne po gon ske stro je ve. U tom slu Ëa ju ima li bis mo bro do ve ko ji bi bez pro ble ma mo gli dje lo va ti u na - πem mo ru, a uko li ko za tre ba i na di - je lu Me di te ra na, jer upra vo tak vi bro do vi πti te Gi bral tar ski tjes nac, nad zi ru plo vid bu bro do va, vo de ih, πti te i Ëu va ju od mo gu Êih te ro ris tië - kih na pa da. No, sve se vr ti oko nov - ca. Ipak i u tim okol nos ti ma mi mak - si mal no obu Ëa va mo na πe po sa de. Neπ to smo ma nje na mo ru, upra vo zbog ogra ni Ëe nih re sur sa tih mo to ra i Ëeπ Êih kva ro va, ne go πto bi tre ba li bi - ti. Nai me, mo to ri na sta ri joj to pov nja - Ëi, pri mje ri ce ibe nik, po uz da ni ji su od mo to ra na no vi jim to pov nja Ëa - ma. Pr vot na na mje na tih bro do va bi - la je da neg dje, sak ri ve ni uz oba lu, iz la ze i lan si ra ju ra ke te i od mah se vra Êa ju na pr vo bit ni po lo æaj. Da kle, brod is klju Ëi vo za rat nu za da Êu. Mi sa da tre ba mo bro do ve ko ji Êe nad zi - ra ti mo re i osi gu ra va ti ga, os lo bo di ti ga i za tu ri zam, i za plov nost, i sve os ta lo. Ta bit no druk Ëi ja dok tri na za - hti je va i druk Ëi je po gon sko sta nje jer tre ba mo bro do ve ko ji mo gu bo ra vi ti na mo ru vi πe da na. Oni to, dok se ne pro mi je ne mo to ri, ne mo gu. Je li raz log to me πto po gon ski mo - to ri do sa da ni su za mi je nje ni is klju - Ëi vo fi nan cij ske pri ro de? Ti je kom pro πle go di ne na prav lje na je stu di ja u Bro dar skom in sti tu tu o re mo to ri za ci ji tih bro do va ko ja je ne - dvo smis le no po ka za la da tre ba iêi u re mo to ri za ci ju. Vi πe nit ko u mor na ri - ci, Glav nom sto æe ru ili Mi nis tar stvu obra ne ne dvo ji o to me da je to po - treb no na pra vi ti, je di no je ogra ni Ëe - nje no vac. Ka da se do ne se od lu ka o kup nji tih mo to ra i ako bis mo se opre di je li li za one naj kva li tet ni je, rok is po ru ke je iz me appleu 12 i 14 mje se ci jer se tak vi mo to ri ra de po na ru dæ bi. Uko li ko bi se do ni je la od lu ka ove go - di ne, a idu Êe go di ne osi gu ra la fi nan - cij ska sredstva, mi bis mo go di - ne mo gli po Ëe ti ob no vu jed ne ili Ëak ob je to pov nja Ëe. Ok vir na ci je na tak - vih mo to ra kre Êe se oko pet mi li ju na eu ra po se tu, da kle tri mo to ra ko ja se na la ze u to pov nja Ëi. Pre ma to me tre - ba lo bi nam iz me appleu dva na est i tri na - est mi li ju na eu ra za mo to re i po prat - ne ra do ve ko ji pra te de mon taæu sta - rih i ugrad nju no vih mo to ra. Spo me nu li ste da se pos to je Êi mo to - ri Ëes to kva re. Kak ve su mo guê nos ti re mon ta bro do va, ima te li ugo vor s ne kim od bro do gra di li π ta gdje bi se oni odræ a va li? Ne ma mo pra vo mor na rië ko bro do - gra di li π te ko je bi ra di lo re mon te na na πim bro do vi ma i bi lo za to spe ci ja - li zi ra no te sto ga u to me ima mo dos ta pro ble ma. Na πi bro do vi idu na re - mont u bro do gra di li π te ko je je oda - bra no na te me lju jav nog nat je Ëa ja. Ta ko re mont ne ka da do bi je bro do gra - di li π te u ibe ni ku, a ne ka da u Kra lje - vi ci. To nam stva ra ve li ke pro ble me jer se Ëes to do go di da se tek na kon oda bi ra bro do gra di li π ta i do las ka bro - da na re mont na bav lja ju di je lo vi ko je je po treb no za mi je ni ti, a to pro duæ a va vri je me re mon ta. Bi lo je raz go vo ra iz - me appleu MORH-a i Re mont nog bro do - gra di li π ta u ibe ni ku da ono zad ræi ka pa ci te te za re mont odre applee nih sus - ta va HRM-a, po naj pri je mo to ra, ali i top nië kog oruæ ja. No, na πa bro do gra - di li π ta ima ju i vlas ti tih pro ble ma i da bi se pot pi sao traj ni ugo vor o re mon - tu opet je po tre ban no vac. Bro do gra - di li π ti ma se Ëes to do go di da ne ma ju no va ca za na ba vu ne kog di je la. S dru ge stra ne, HRM bi mo ra la una pri - jed pla ni ra ti po prav ke, ali mi ne mo - æe mo pla ni ra ti ka da Êe se neπ to na bro du pok va ri ti. Tak va si tua ci ja nam uve li ke ote æa va rad. No, u no vom us - tro ju pla ni ra mo da ve Êi dio ra do va pre uz me mo bo ljom or ga ni za ci jom i kva li tet ni jom po pu nom na πih lo gis tië - kih pos troj bi. Nai me pla ni ra mo us tro - ji ti sat ni ju od osam de se tak pri pad ni - ka ko ji bi se ba vi li is klju Ëi vo odræ a va - 6

7 RAZGOVOR njem bro do va. No, ve li ki re mon ti i da lje bi se ra di li u ci vil nim bro do gra - di li π ti ma. Za do volj ni po pu nom no vih ka dro va Pri je dvi je go di ne za po Ëe lo se sa cil ja nim πko lo va njem no vih ka dro va za po tre be HRM-a pro jektom KA - DET, a od ove go di ne i prijemom vojni ka. Ka kav je in te res mla dih lju di i ko li ko ste za do voljni oda zi vom? Pri mi li smo oko πez de se tak mor na - ra na ugo vor na zavr π nu spe ci ja lis tië - ku obu ku u tra ja nju od de vet tje da na. Na kon zavr πe ne obu ke oni se ras po - re apple u ju na bro do ve i glav ni su nam iz vor za po pu nu do Ëas nië kog ka dra, a ne ki od njih i za po pu nu Ëas nië kog ka dra. Nai me, ako je net ko od njih u me apple uv re me nu zavr πio fa kul tet ili vi - πu πko lu, on se na kon dvi je go di ne sluæ be moæe kan di di ra ti za»as nië ku πko lu i bi ti Ëas nik. Os ta li mor na ri, ko ji ima ju zavr πe nu sred nju πko lu, na kon dvi je go di ne sluæ be mo gu se kan di di ra ti za Do Ëas nië ku πko lu i pos ta ti do Ëas ni ci.»as ni ke pla ni ra mo po pu nja va ti na dva na Ëi na. Je dan na Ëin je pri ma nje ka de ta ko ji Êe nam u naj bo ljem slu - Ëa ju do Êi tek za tri go di ne, πto je du - go raz dob lje. Sa da Ëas nië ka mjes to po pu nja va mo mla di Êi ma sa zavr πe - nim fa kul te tom nau ti ke, elek tro ni ke i stro jar stva. Tre nu taë no u Ëas nië kim πko la ma ima mo ne ko li ko pri Ëuv nih Ëas ni ka ko ji ima ju ma nje od 35 go di - na. Idu Êe go di ne pla ni ra mo pri mi ti joπ dva de se tak mla di Êa i dje vo ja ka ko ji su zavr πi li na ma po treb ne fa kul - tet ske smje ro ve. Pro blem je sa mo u to me πto oni ima ju pre vi πe go di na za pre u zi ma nje pr vih duæ nos ti. Nai me, ako ta kav ka dar u sus tav pri mi mo s tri de set go di na, on ni je rav no pra van s ko le ga ma ko ji se pri ma ju s re ci mo 22 go di ne, i to se kas ni je os je ti u na - pre do va nju. Ipak za do vo ljan sam s bro jem kan di da ta ko ji se pri jav lju ju na na πe nat je Ëa je, no pro blem je πto ne ra do od la ze iz Spli ta. Di je lom je to za to πto sus tav joπ ni je na naj bo lji na - Ëin ri je πio dod je lu sluæ be nih sta no va, ali i izos ta nak sti mu la ci je ako, pri - mje ri ce, od la zi na otok. Dru gi pro - blem ko ji bih is tak nuo jest taj da na πi ka de ti una pri jed ne zna ju u ko jem Êe ro du i stru ci zavr πi ti. U mor na ri ci nas pri je sve ga za ni ma ju stu di ji nau ti ke, stro jar stva i elek tro ni ke, s ne kim spe - ci ja li za ci ja ma unu tar to ga. Uz to ka - de ti mo ra ju zna ti da ako su upi sa li pri mje ri ce eko no mi ju u Spli tu, to ne zna Ëi da Êe na sluæ bi bi ti baπ u Spli - tu. Moæ da i ho Êe, ali tak vih tre ba mo ja ko ma lo. Oni ko ji Êe zavr πi ti u mor - na ri ci mo ra ju zna ti da je nji hov pros - tor sluæ be od Sa vu dri je do Mo lun ta, ukl ju Ëu ju Êi i ne ke oto ke. Ko ji su pla no vi i ak tiv nos ti na po - dru Ëju me apple u na rod ne vojne su rad nje i vojnih vjeæ bi u idu Êem raz dob lju pred HRM-om? Ima mo mno go me apple u na rod nih kon ta - ka ta, od po Ëet ka go di ne do sa da oko 78 raz nih me apple u na rod nih ak tiv nos ti, od vjeæ bi, sas ta na ka, do go vo ra, pre go - vo ra, do pos je ta raz nih bro do va. Op - Êe ni to mis lim da mor na ri ca ima naj vi - πe ak tiv nos ti unu tar oruæ a nih sna ga, jer je mo re uvi jek bi lo am bi jent na ko - jem je su rad nja bi la na vi so koj ra zi ni. Uplov lje nje bro da u ne ku lu ku uvi jek se sma tra pri ja telj skim Ëi nom i za to smo mi moæ da po god ni ji za ko mu ni - ka ci je ne go dru gi. Osim to ga, mi ne mo ra mo iêi iz van Hr vat ske ili Ja dra na da bis mo ima li me apple u na rod nu su rad - nju. U sva kod nev noj smo ko mu ni ka ci - ji s NA TO-om upra vo za to jer smo na mo ru, gdje Êe, ka da svi bu du u eu - rop skoj za jed ni ci, bi ti nje zi na me - apple u na rod na gra ni ca. Dru gim ri - je Ëi ma, Ja dran sko mo re Êe bi ti me apple u na rod na gra ni ca Eu rop - ske uni je. U stal nim smo kon - tak ti ma sa 6. flo tom i ide - mo pre ma no - vom sus ta vu raz mje ne in for ma ci ja s jed nim vir tu al nim sre diπ tem u Ri mu, ali i sa za pov jed nim sre diπ tem NA - TO-a u Na pu lju. Pri go dom pos je ta Hr vat skoj za pov jed nik Juæ nog kri la NA TO-a ot vo re no je re kao da bi nas vo lio vid je ti vi πe uk lju Ëe ne u me apple u - na rod ne mi si je, po gla vi to u NA TO mi si ji u Sred ozem nom mo ru. Da kle, mno go su ra apple u je mo ali Êe su rad nja bi - ti kva li tet ni ja ka da na πi bro do vi bu du u sta nju ra di ti sve ono πto mo gu NA - TO bro do vi i ka da stig nu no vi bro do - vi ko je oëe ku je mo idu Êih go di na. Ove Êe go di ne ob ljet ni ca HRM-a bi - ti obi lje æe na u Pu li. Moæ e te li nam re Êi ko ji je raz log? Mo ji su rad ni ci i ja mis li mo da je iz - la zak iz Spli ta i od la zak u ne ka ve Êa æu pa nij ska sre diπ ta ko rak vi πe ka to - me da Hr vat ska rat na mor na ri ca do - is ta bu de Hr vat ska rat na mor na ri ca i u tom ma ni fest nom obli ku. Na ma ni - je pro blem oti Êi u ne ki dru gi grad, u ovom slu Ëa ju u Pu lu, i na pu tu ta mo i na zad odræ a ti ne ko li ko vjeæ bi i ujed no se obu Ëa va ti. Do sa da smo dvi je ob ljet ni ce obi lje æ i li iz van Spli ta, i to jed ne go di ne u ibe ni ku, a jed ne u Za dru. Ovo je tre Êi put da ide - mo iz van Spli ta. Zaπ to smo se od lu Ëi li za Pu lu, a ne pri mje ri ce za Ri je ku ili Du brov nik? Ove go di ne smo se od lu Ëi li za Pu lu jer je πez de se ta ob ljet ni - ca zavr π te ka II. svj. ra ta i po vrat ka Is tre ma ti ci zem - lji. Da kle, Is tra, Za dar i hr - vat ski oto ci vra Êe ni su Hr - vat skoj na kon zavr πet ka ra ta, a bu du Êi da smo u Za dru veê bi li, od lu Ëi li smo se za Is tru i Pu lu. Joπ u pro lje Êe smo do go - vo ri li tu pro sla vu. 7

8 Uniπ te ne pre os ta le au to mat ske pu π ke U Re mont nom za vo du oruæ a nih sna ga u Za gre bu 8. ruj na pro ve - de na je zavr π na, dru ga fa za uniπ - ta va nja pre os ta lih ko ma da au to - mat skih pu πa ka. U pr voj fa zi, pri je toë no tri mje - se ca, uniπ te no je 500 ko ma da au - to mat skih pu πa ka ka li bra 7,62 mm AK (vi πe pro iz voapple a Ëa i mo de la). Na ve de ni pro jekt pod na zi vom Sta ro za no vo pok re nut je u sklo pu ini ci ja ti ve Uje di nje nih na - ro da pro tiv ne kon tro li ra nog πi re - nja oruæ ja, te ini ci ja ti ve re no mi ra - nog nje maë kog pro iz voapple a Ëa vojnog oruæ ja Hec kler & Koch. U ovoj je fa zi u sklo pu Pro gra ma uniπ te no ukup no 500 pri mje ra ka pje πaë kog na o ruæ a nja, a is to dob no je u sklo pu MORH-ova pla na uniπ te no joπ 600. Kao i pr va, i ova je fa za ima la jav ni ka rak ter, jer su joj osim dje lat ni ka Za vo da na zo Ëi li pred - stav ni ci MORH-a - po moê nik mi - nis tra obra ne za ma te ri jal ne re sur - se Ivo Ba ËiÊ, te OS RH - (glav ni in - spek tor OS RH ge ne ral boj nik Jo - zo Mi li Êe viê i za pov jed nik ZzL-a bri ga dir Pa vao Krpan, Ve le pos lan - stva SR Nje maë ke u RH, tvrt ke Hec kler & Koch, MUP-a i Mi - nis tar stva pra vo su applea, kao i predstav ni ci me di ja. Ina Ëe, Hr vat ska je, uz In do ne zi ju, dru ga zem lja u svi je tu u ko joj se pro vo di taj pro - gram. Us ko ro Êe bi ti pro ve den i u Ëla ni ci NA TO-a Es to ni ji. D. VLA HO VIΔ 8 V I J E S T I snimio Æeljko STIPANOVIΔ MORH U Ud bi ni po lo æen ka men te me ljac za crk vu hr vat skih mu Ëe ni ka No va crk va bit Êe simbol zajedniπtva Bit ka na Kr bav skom po lju zbi la se 9. ruj na pod no Ud bi ne. Turs ku voj sku, ko ja se vra Êa la s pljaë kaπ - kog po ho da po Kranj skoj, pred vo dio je Ja kub-pa πa, a hr vat sku voj sku, u ko joj je sud je lo va la ve Êi na ta daπ njeg hr vat skog plem stva, ban Eme rik De ren Ëin. U bit ci je u jed nom da nu po gi nu lo oko 10 ti su Êa bra ni te lja, a mno gi su za rob lje ni. Stra ho - vit po raz u Kr bav skoj bit ci stvo rio je u Hr - vat skoj ti je kom idu Êih sto lje Êa uv je re nje o vaæ nos ti us pos ta ve dræ a ve za obra nu vlas - ti te slo bo de i sa mos voj nos ti. Upra vo s mjes ta Kr bav ske bit ke is to ga da tu ma, 512 go di na pos li je, hr vat ski su ho do Ëas ni ci za po Ëe li kri æ ni put ko ji ih je vo dio do pros to ra za iz grad nju bu du Êe crk ve hr vat - skih mu Ëe ni ka u Ud bi ni. Iz grad nja crk ve hr vat skih mu Ëe ni ka u Ud bi ni pok re nu ta je iz Gos piê ko-senj ske bis ku pi je a ima upo ri π te u po zi vu pa pe Iva na Pa vla II. kr π Êan skom svi je tu da po - pi πe svo je mu Ëe ni ke, ka ko bi se to kao dra goc je no bla go pre ni je lo pre ko pra ga ti suê lje Êa i idu Êim na raπ ta ji ma sluæ i lo kao uz or, te u Ëi nje ni ci da su hr vat ski bra ni te lji kod Ud bi ne u to li kom bro ju pa - li za slo bo du i da im ni je oda na jav na za - hval nost na ro da te da se Ud bi na na la zi u zemljo pis nom sre diπ tu Hr vats ke. Pok ro - vi telj stvo nad iz grad njom crk ve pre u ze li su Hr vat ski sa bor i Hr vat ska bis kup ska kon fe ren ci ja, a sa gra dit Êe se na mjes tu na ka daπ nje crk ve sv. Ni ko le po ru πe ne u II. svj. ra tu. Ka men te me ljac je iz te me lja sta re kr bav ske ka te dra le, a bla go slo vio ga je pa pa Ivan Pa vao II. ti je kom svog pos je ta Ri je ci go di ne. U na zoë nos ti broj nih bis ku pa i sve Êe ni - ka te vi so kih vojnih i ci vil nih duæ nos ni ka i ne ko li ko ti su Êa ho do Ëas ni ka kon ce le bri ra - no eu ha ris tij sko slav lje pred vo dio je za - gre baë ki kar di nal Jo sip Bo za niê. U pri - god noj ho mi li ji kar di nal Bo za niê je is tak - nuo ka ko Êe: Crk va hr vat skih mu Ëe ni ka, grad nju ko je za po Ëi nje mo, bi ti na ne ki na - Ëin na πa dra goc je na vjer nië ka i na rod na πkri nja u ko joj Êe mo Ëu va ti spo men na ne - proc je nji vo bla go vje re, do bro te, pra ved - nos ti, hra bros ti, ve li ko du π nos ti i od vaæ - nos ti πto su re si le mnoπt vo muæ e va i æe na ko ji su svo jim zau zi ma njem πi ri li do bro tu i lju bav na ovim na πim hr vat skim pros to ri - ma. Ne ka ova crk va bu de sim bol na πeg za jed niπt va sa svi ma s ko ji ma æi vi mo i di - je li mo za jed nië ki pros tor, re kao je poz - vav πi na oëu va nje lju ba vi, mi ra i prav de. Ne Êe mo se odre Êi ide ala sa mo za to πto ne ki mis le da je pro π lo nji ho vo vri je me, is tak nuo je Bo za niê, do dav πi ka ko na πa do mo vi na i svi jet va pe za lju di ma ko ji Êe sli je di ti svo je ide ale. Bo za niê je oci je nio ka ko su i na πi mu Ëe ni ci svo jim idea li ma ugra di li se be u na πu bu duê nost. Æelj ko STI PA NO VIΔ snimio Æeljko STIPANOVIΔ

9 ESTI HRV CON U MISIJI ISAF VIII Novi ljudi, stare zadaêe es ti hr vat ski ko ntin gent sti gao je 24. ko lo vo za u Ka - bul gdje Êe idu Êih πest mje se ci pro vo di ti vojno-po li cij - ske za da Êe unu tar sat ni je me apple u na rod ne vojne po li ci je (MN MP COY), u sklo pu mi rov ne mi si je ISAF VI II Iz Af ga nis ta na To mi slav KA SU MO VIΔ Uka bul skoj zraë noj lu ci sr daë no su nas do Ëe ka li pri pad ni ci V. hr vat skog kon tin ge nta. U krat - kom raz go vo ru s nji ma, dok smo is to - va ra li na πe stva ri a oni uto va ra li svo - je u zra ko plov, shva ti li smo da nas Ëe ka no vo po zi tiv no is kust vo sud je lo - va nja u mi rov noj mi si ji. Na kon prov - je re u zraë noj lu ci kre nu li smo u Camp Wa re hou se. Oko trans por ta na πih stva ri i opre me po mo gli su nam pri pad ni ci nje maë kih oruæ a nih sna ga. Pu tem od zraë ne lu ke KAI A-e do Cam pa Wa re hou se pri kup lja li smo pr ve doj mo ve kroz us ke pro zo re oklop nih vo zi la ko ja su ju ri la ces ta - ma Ka bu la di æ uêi obla ke pra πi ne. Do Ëek pret hod ni ce u hr vat skom kam pu U ovom je kon tin gen tu πest pri pad - ni ka ko ji su veê sud je lo va li u mi rov - noj mi si ji ISAF, ta ko da je upoz na va - nje Ka bu la i nje go ve oko li ce bi lo la - kπe. Ia ko smo du go vre me na slu πa li pri Ëe i gle da li fo to gra fi je o mi si ji, Ka bu lu, nje go vim lju di ma i obi Ëa ji - ma, pro la ze Êi ces ta ma ra zo re no ga gra da pos ta je mo svje do ci ma du ge i teπ ke pro π los ti ko ja is to dob no ras tu - æu je, ali i po bu apple u je div lje nje pre ma tom na ro du ko ji se no si sa svim ne - Utovar stvari i opreme da Êa ma i ve li kim si ro maπt vom. Na kon tri de se to mi nut ne vo æ nje u oklop nim vo zi li ma na plus 40 stup - nje va sti æ e mo u kamp Wa re hou se gdje me appleu mnoπt vom zas ta va ko je se vi jo re u kam po vi ma po je di nih na ci ja traæ i mo onu jed nu, na ma oso bi to dra gu. Ula zi mo u naπ kamp. Tu nas je do Ëe ka la pret hod ni ca ko ja je tu veê tje dan da na te nas upoz na je s mjes tom na ko jem Êe mo bi ti idu Êih mje se ci. es ti hr vat ski kon tin gent sas to ji se od 54 pri pad ni ka, za raz li - ku od do sa daπ njih kon tin ge na ta ko ji su bro ja li 50 pri pad ni ka. Raz li ka ovo - ga kon tin gen ta u od no su na sve pri - jaπ nje jest da u mi si ji pr vi put sud je - lu je i hr vat ski me di cin ski tim. Duæ nost za pov jed ni ka VI. hr vat skog kon tin gen ta ob na πa boj nik Ivan Ho - dak iz Upra ve vojne po li ci je, ko ji je u mi rov noj mi si ji pre u zeo duæ nost za - mje ni ka za pov jed ni ka sat ni je mul ti na - cio nal ne vojne po li ci je MN MP COY u KMNB-u za jed no s nje maë kim boj - ni kom Ul fom Lub bers ted tom. Nji ho va je za da Êa sav je to va nje za pov jed ni ka MN MP COY-a u svim po dru Ëji ma ve za ni ma za an gaæ i ra nje vojne po li ci - je, kao i mo gu Êoj pro ble ma ti ci ve za - noj za Ru les of En ga ge ment (Pra vi la upo ra be oruæ a nih sna ga) i nad leæ no - stima vojne po li ci je u mi rov - nim mi si ja ma. Naj zas tup lje ni ji hr vat ski vojni po li caj ci Uz veê poz na ti tim za obav jeπ taj no dje lo va nje i na - cio nal ni tim za pot po ru, duæ - nost ope ra tiv nog Ëas ni ka u G3 od je lu ka bul ske mul ti na - cio nal ne bri ga de KMNB-a ob na πa sat nik Ni ki ca Le miê, dok je Ëas nik za ve zu s ka - bul skom grad skom po li ci jom (Ka bul Ci ty Po li ce, KCP) boj - nik Ma to imi ËiÊ. Na cio nal - ni kri mi na lis tië ki od jel pred voapple en je nat po ruë ni kom An tom Cic va ri Êem. Kri mi na lis tië ki od jel odræ a va re do vi te kon tak te s ka bul skom grad skom po li - ci jom (KCP) s ko jom us ko su ra apple u je te pro vo di za da Êe pre ma po zi vu. U sas - ta vu MN MP COY-a pos to ji i mjes to cri me re a de ra, ko je tre nu taë no ob na - πa nad na red ni ca Ni na Kr niê i Ëi ja je za da Êa voapple e nje i aæ u ri ra nje svih iz - vjeπ Êa ko ja do la ze do vojne po li ci je a u ve zi su s pro met nim i dru gim pre - kr πa ji ma. Osim to ga u sklo pu Ope ra - tiv no-plan skog od sje ka unu tar MN MP COY-a duæ nost do Ëas ni ka za pla - ni ra nje ob na πa nad na red nik Mi chael Fa nu ko. U sklo pu K-9 od je la hr vat ski kon tin gent sud je lu je s tri vo di Ëa sa sluæ be nim psi ma, ko ji su ujed no i je - di na tri sluæ be na psa u tom od je lu. Po di je lje ni su u tri gru pe: psi za de - tek ci ju dro ga, psi za de tek ci ju eks - plo zi va i zaπ tit no - tra gaë ki psi vo di Ëi iz la ze na za da Êe ta koapple er pre ma po - tre bi, ali sa mo uz odo bre nje za pov - jed ni ka kon tin gen ta. Osim to ga u sas ta vu kon tin gen ta sud je lu je i vod vojne po li ci je ko ji se sas to ji od 40 pri pad ni ka me appleu ko ji - ma su i tri æe ne ko jim za po vi je da po - ruë nik To mi slav Ka su mo viê. S ob zi - rom na to da je ri jeë o me apple u na rod noj mi rov noj mi si ji i hr vat ski je vod voj - ne pol ici je po di je ljen u Ëe ti ri mu lti - na cio nal na vo da unu tar sat ni je vojne po li ci je (MN MP COY) u sklo pu ko je sud je lu ju joπ i pri pad ni ci vojnih po li - ci ja Ita li je, Nje maë ke, Ru munj ske, Dan ske i Bu gar ske. Sva ki od Ëe ti ri vo da sas to ji se od naj ma nje jed nog pri pad ni ka na ve de nih na ci ja. Uku - pan broj vojnih po li ca ja ca unu tar Ëe - ti ri vo da je 95, me appleu ko ji ma su naj - zas tup lje ni ji hr vat ski vojni po li caj ci, njih ukup no 30, za tim 21 pri pad nik ru munj ske vojne poli ci je, 20 ta li jan - ske, 11 nje maë ke i 2 pri pad ni ka dan - ske vojne po li ci je. 9

10 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP Bhimber - postaja zvana hotel Pri Ëa se u mi si ji da ima ne ka taj na ve za iz me appleu hr vat - skih Ëas ni ka i lo kal nih za pos le ni ka, ka ko vojni ka ta ko i ci vi la, jer u sva kom raz go vo ru ili oba vlja nju bi lo ko je za da Êe oni na πe Ëas ni ke oso bi to sim pa ti zi ra ju i poπ tu ju. Za nas Êe se uvi jek sve na - pra vi ti bez mno go raz go vo ra i sa smjeπ kom na li cu, a vo za Ëi kad do bi ju za da Êu vo ziti Hr va te, sret ni su kao da su do bi li na tom bo li... Iz Pa kis ta na Zlat ko SU DIΔ Bu applee nje na kon dje lo mië no pros - pa va ne no Êi moæe se ov dje u Bhim be ru opi sa ti kao bu applee nje iz koπ ma ra i po vra tak u ne baπ li je pu stvar nost, jer tem pe ra tu ra od 30-ak stup nje va u se dam uju tro i vla æ nost zra ka od mi li jun pos to us pije va ju ubi ti vo l ju i naj ve Êim ra do ho li Ëa ri ma. Is pi ja ju Êi pr vu ju tar nju ka vu na te ra - si, u pred vor ju pos ta je, raz miπ l jam ka ko da nas pre æ iv je ti sa πto ma nje mu ke i zno ja, raz miπ l ja ju Êi us put o za da Êa ma ko je su da nas pos tav lje ne pred tim i shva Êam da je da nas Ëe - tvr tak, moj sret ni dan, dan ka da sam sluæ bu ju Êi Ëas nik. O da, od mah sam bo lje vo lje, os mi jeh mi se po la ko vra - Êa na li ce, πto se ne moæe re Êi za mog pri ja te lja»ula ra ko ji upra vo iz - la zi iz so be i spre ma u pos jet jed noj pos troj bi u po dru Ëju od go vor nos ti, a iz po gle da mu se moæe pro Ëi ta ti: E sta ri, bla go te bi, ti da nas os ta jeπ u pos ta ji, ali bez ob zi ra na spo me nu te uv je te, za da Êa Êe bi ti iz vr πe na na naj bo lji mo gu Êi na Ëin, u to moæ e mo bi ti si gur ni ka da je»ular u pi ta nju. Ali tak vi su svi hr vat ski pro ma tra Ëi u ovoj mi si ji, jed no stav no iz vrs ni, a kad tre ba naj bo lji... Car stvo zmi ja i bi vo la Pred ve Ëer se eki pa po nov no okup lja u pu nom bro ju u pred vor ju pos ta je po pu lar no naz va nim Bhim be rian pub, ia ko mu u ovim tre nu ci ma bo lje pris ta je na ziv sau na. Iz mje nju ju se uo bi Ëa je ni dnev ni raz go vo ri i raz miπ - lja o ve Ëe ri ko ja je i da nas ne iz bje æ na i ubo ji ta kom bi na ci ja Ëa pa ti ja i da la, ina - Ëe lo kal nih spe ci ja - li te ta pri la goapple e nih na ma ta ko da ni su ni upo la lju ti ka ko se ina Ëe pri pre ma - ju. Da nas je tim pos je tio juæ ni dio po dru Ëja pra te Êi ri - je ku Na la. U tom di je lu ona no si sa so bom mno ge opas nos ti, kao πto su min ska polja ko - ja se no πe na vo dom na kon mon sun skih ki πa ne kon tro li ra no prem jeπ ta ju ni - zvod no iza zi va ju Êi mno ge pro ble me i ogra ni Ëe nja svi ma ko ji æi ve i ra de u bli zi ni. Ali za to je taj dio poz nat kao car stvo u ko jem ne sme ta no æi ve mno - ge vrs te æi vo ti nja od ko jih su naju pe - Ëat lji vi je mno ge vrs te zmi ja, ko bri, a po go to vo pi to na du gih i do 5 me ta ra ko jih se zbog nji ho ve ve li Ëi ne i sna ge pri bo ja va ju svi lo kal ci i vojni ci, ma ko li ko πut je li o to me. Dru ga ve li Ëan - stve na æi vo ti nja je div lji bi vol ko ji je oso bi to ne pred vi div. Ka da se kre Êe no Êu stva ra ve li ku i zbu nju ju Êu bu ku tutnje Êi po dru Ëjem kao te ret ni vlak, o Guæva na ulicama Bhimbera Ëe mu Da nac pri Ëa s ve li kim poπ to va - njem, jer je ne dav no na jed nom od noê nih mo tre nja do æ i vio bli ski sus ret s tom æi vo ti njom. Ne ka taj na ve za Pri Ëa se u mi si ji da ima ne ka taj na ve za iz me appleu hr vat skih Ëas ni ka i lo - kal nih za pos le ni ka, ka ko vojni ka ta - ko i ci vi la, jer u sva kom raz go vo ru ili oba vlja nu bi lo ko je za da Êe oni na πe Ëas ni ke oso bi to sim pa ti zi ra ju i poπ tu - ju. Za nas Êe se uvi jek sve na pra vi ti bez mno go raz go vo ra i sa smjeπ kom na li cu, bi li mi u tom tre nut ku mes - sing of fi ce ri ili vo di te lji pos ta ja, a vo - za Ëi, ka da do bi ju za da Êu vo ziti Hr - va te, sret ni su kao da su do bi li na tom bo li i to ot vo re no po ka zu ju. Sje - Êam se jed ne pri go de ka da je naπ se - nior dri ver ni Ëim izaz van re kao Na - gli Êu ka ko je on u ovom tre nut ku naj sret ni ji Ëov jek na svi je tu jer su mu πef pos ta je i mes sing of fi cer Hr va ti. Stvar no ne znam kak va je to taj na ve za, ali znam ka ko je nas ta la i za to hva la svim na πim Ëas ni ci ma ko ji su svo jim ra dom i po na πa njem u ovoj mi si ji zav ri je di li ovak vu paæ nju i poπ - to va nje lo kal nog sta nov niπt va na ob - je stra ne cr te raz dva ja nja. Ne ki kaæu da je ova mi si ja la ga na i bez opas na, ali evo ne ko li ko po da ta ka ko ji Êe po mo Êi u bo ljem ra zu mi je va - nju sve ga πto se ov dje do gaapplea. Na pri mjer, go vo re Êi sa mo o zad njih ne - ko li ko tje da na, spo me nut Êu bom bu ko ja je eks plo di ra la u Sri na ga ru, gra - du u ko jem je tre nu taë no za pov jed - niπt vo mi si je, i to sto ti njak me ta ra od sa me zgra de, ne ko li ko lju di je po gi - nu lo, a ve Êi broj ih je ra njen, na za - pov jed niπt vu su po pu ca la stak la i pao je do bar broj lus te ra sa stro pa, a ne ki zi do vi su na pu kli... Za to, hr vat - ski pro ma tra Ëi, sret no i u sva kom slu Ëa ju oprez no... 10

11 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO Oslobaappleanje zarobljenika Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO Bivπi za rob lje ni ci s dva put niëka te dva trans port na zrakoplova pre ve ze ni su u Ma ro ko, gdje Êe se pr vi put, ne ki i na kon tri de set go di na za toëeniπtva, sres ti s obi te lji ma... Na kon du go go diπ njih su ko ba na kon pot pi si va nja mi - rov nih ugo vo ra 1 i 2, te for mi - ra nja mi rov ne mi si je Uje di nje nih na - ro da MI NUR SO pri vi dan mir je za - vla dao pros to rom Za pad ne Sa ha re. Od ta da pa do da nas rat nih su ko ba ne ma, a ob je stra ne, i Ma ro kan ska kra ljev ska voj ska sa svo jim po li tië - kim vod stvom i bor ci Fron te Po li sa rio sa svo jom vla dom u Ra bou niu, uz po - moê me apple u na rod ne za jed ni ce, ali i mno gih stra nih po li ti Ëa ra, traæe rje - πe nje su ko ba. Tri de set go di na za toëeniπtva»es to se za bo ravlja ka ko iza su ko ba sve za ra Êe ne stra ne si gur no ima ju i rat nih za rob lje ni ka (POW). Ne ri jet ko se nji ho ve sud bi ne ko ris te u raz no - vrs nim igri ca ma pri pre go va ra nju i zau zi ma nju bol jih po zi ci ja. Meappleuna - rod noj za jed ni ci je teπ ko ut vr di ti toëan broj za rob lje ni ka, jer po ne kad ne ma ju pris tu pa sva kom sa bir nom sre diπ tu ili zat vo ru, te se s nji ho vom broj kom naj Ëeπ Êe kal ku li ra. Pri je ot - pri li ke dva tjed na, toë ni je 18. ko lo vo - za, doπ lo je do bit nog po ma ka a od - lu Ëu ju Êi ko rak na pra vi la je vla da SAD R-a i pred sjed nik SAD R-a. Po - Ëet kom ko lo vo za pred sjed nik Ab de la - ziz bo ra vio je u nesluæbenom pos je tu pa njol skoj. Ta da su ino zem ne no - vins ke agen ci je ob ja vi le ka ko se spre ma puπ ta nje na slo bo du ma ro - kan skih vojni ka ko ji su bi li za to Ëe ni u rat nom su ko bu iz me appleu Kra lje vi ne Ma ro ko i Fron te Po li sa rio, te sprem - nost po li tië kog vod stva FPOL da to uëi ni u do gled no vri je me. Na rav no, s ter mi nom ot puπ ta nja za rob lje ni ka se πpe ku li ra lo. I naπ upit upu Êen Ëas ni - ku za ve zu FPOL-a u Ra bou niu os tao je bez jas nog od go vo ra. Bit Êe puπ - te ni, ali ne zna mo toë no ka da, bi lo je sve πto smo us pje li saz na ti. Puπta nje na slo bo du Pot pu nu i toë nu in for ma ci ju vojni pro ma tra Ëi MI NUR SO-a u ure du Ëas ni ka za ve zu u Tind ou fu do bi li su ve Ëer pri je puπ ta nja, da kle 17. ko lo - vo za. Na rav no, na πa pro fe sio nal na za da Êa ali i zna ti æe lja vo di la nas je u Ra bou ni ka ko bis mo pri sust vo vali os - lo baapple a nju za rob lje ni ka. U Ra bou niu, u ko jem je tre nu taë no sje diπ te vla de SAD R-a, ti je kom no Êi i ra no uju tro pris ti glo je mnoπt vo ino zem nih no vi - na ra i re por ter skih eki pa, ali i ne ki od po li tiëara, te predstav ni ci ne vla di - nih or ga ni za ci ja. Ka ko bi sve bi lo na me dij skoj ra zi ni, pred sjed nik SAD R-a Ab de la ziz ob ja vio je puπ ta nje na slo - bo du ukup no Ëe ti ris to ti ne i Ëe ti ri rat - na za rob lje ni ka, pri pad ni ka ma ro - kan ske voj ske. Svi su za rob lje ni u su - ko bi ma iz me appleu i 1991., do os - ni va nja mi si je MI NUR SO. U go vo ru po li tië kog vod stva SAD R-a is tak nu to je ka ko je to znak do bre vo lje Sa ha - raw skih lju di, ali je is tak nut i zah tjev da ma ro kan ska stra na pres ta ne s na - sil jem u gra do vi ma La ay ou ne, Dak - hla i Sma ra pre ma Sa ha ra wi ma ko ji ta mo æi ve. Oso bi ta za hva la upu Êe na je ame rië kom se na to ru Ri char du Lu - ga ru ko ji je bio i osob no na zo Ëan i ko ji je bio je dan od ini ci ja to ra tak vog zavr πet ka pat nji rat nih za rob lje ni ka. Svi sa da veê biv πi za rob lje ni ci od je - ve ni u odo re ukr ca li su se u au to bu se te za pu ti li pre ma zraë noj lu ci gdje su ih Ëe ka li dva put nië ka te dva trans - port na zrakoplova ko ji ma su us ko ro bi li pre ve ze ni u Ma ro ko, gdje Êe se pr vi put, ne ki i na kon tri de set go di - na za to Ëe niπt va, sres ti s obi te lji ma. Na πa za da Êa je bi la na zo Ëi ti os lo - baapple a nju te iz vijes ti ti o bro ju os lo bo - applee nih. Sva ki od nas je na kon πto su za rob lje ni ci bi li os lo boapple e ni os je tio za do volj stvo jer smo na zo Ëi li moæ da od lu Ëu ju Êem ko ra ku za bu duênost ovih pros to ra i jer smo bi li svje do ci ne Ëeg dob rog i ple me ni tog. Sli je de Êi lo gi ku, sa da je na re du Kra lje vi na Ma ro ko od ko je se oëe ku je da uëi ni ba rem pri bli æan ko rak na pri jed ka ko naë nom rje πe nju su ko ba u po dru - Ëju zva nom Za pad na Sa ha ra. 11

12 HRVATSKI VOJNICI U BELGIJI Drugo sudjelovanje hrvatskog tima na manifestacijskoj hodnji Four days of the Yser u Kraljevini Belgiji Hrvatski vojnici na 130 km dugoj Ëetverodnevnoj hodnji Ka da se na sve Ëa nos ti zat va ra nja po ja vi la hr vat ska zas ta va i iza nje na trg upa ra di rao tim um or nih ali od vaæ nih vojni ka, na sve Ëa noj tri bi ni svi su us ta li, zap ljes ka li i spon ta no po vi ka - li: Cro a tia, Cro a tia! To ga je tre nut ka bi lo ve li Ëan stve no bi ti Hr vat Marijan AUGUSTINOVIΔ Ka da je u trav nju sti - gla no mi na ci ja za sud je lo va nje na ma - ni fes ta cij skoj hod nji u Bel - gi ji, uëi ni lo mi se pri mam - lji vo i iza zov no. Zaπ to ne? Uvi jek sam vo lio iza zo ve i do ka zi va nja. A ka da sam sa svo jom na mje rom upoz - nao svo ju obi telj, kêe ri ni su ima le niπ ta pro tiv, ali je su - pru ga za miπ l je no za kli ma la gla vom: 4 x 32 km? Je si li si gu ran da Êeπ to mo Êi iz - dræ a ti? Ne maπ vi πe 20 go - di na. U re du, ne mam 20, ali ni sam ni za sta ro æe lje - zo, po mis lio sam ma lo pov - ri je appleen. Uos ta lom, πto ti æe - no znaπ ko li ko ja mo gu!? Da nas, ne ko li ko da na na - kon po vrat ka u Hr vat - sku, mo je me no ge joπ uvi jek pod - sje Êa ju na ne za bo - rav nu avan tu ru. Ne volj ko mo ram priz na ti: mo ja æe na je to shva ti la mno go oz bilj - ni je. I bi la je u pra vu: bi lo je vr lo teπ ko. Four days of the Yser tra di cio nal na je hod nja u Bel gi ji (za pad na Flan dri - ja), u or ga ni za ci ji Mi nis - tar stva obra ne Kra lje vi ne Bel gi je i ot vo re nog je ti pa: mo gu sud je lo va ti vojni ci i ci vi li, su klad no no mi na ci - ja ma. Nu di se ne ko li ko ara næ ma na: 4 x 32 km, 4 x 16 km, te raz li Ëi te kom bi - na ci je. Za pos tig nu te re - zul ta te do bi va ju se i raz li - Ëi ta priz na nja. Na rav no, ono naj te æe no si naj vred - ni je. Hr vat ski tim bio je pri jav ljen na to naj te æe. Uos ta lom - jes mo li ili nis mo vojni ci? Pri jav lje ni za naj te æu dio ni cu Na kon pri mlje ne za po vi - je di u srp nju i dos tav lje - nog po pi sa kan di da ta po - Ëe le su sveo buh vat ne pri - pre me. Odre appleen sam za vo di te lja, jer imam naj vi πi Ëin, a i neπ to ma lo bo lje pri Ëam en gles ki. Pro u Ëio sam po pis su dio ni ka. Naj - vi πe sam, na rav no, gle dao JMBG i mo lio Bo ga da ne bu dem naj sta ri ji. I ni sam bio. Ima li smo i jed nu pri - pad ni cu lje pπeg spo la. Ma lo sam se ut je πio, a on - da prio nuo na po sao. Onaj te le fon ski, na rav no. Ka ko se bli æ i lo vri je me po las ka te le fo ni rao sam sve vi πe i sve Ëeπ Êe. Uvi jek neπ to no - vo, do dat no, br zo sre di, zo vi, or ga ni zi raj, tr Ëi: odo re, obu Êa, zas ta va, hra na, do ku men ti, pri je - voz, oso be za kon takt... Sve sam ured no pi sao, bi - lje æ io i kri æao. Dan pri je po las ka bio sam uv je ren da je sve na prav lje no, a noê uo Ëi po las ka ni sam (na rav no) oka sklo pio. Ne - ma ve ze, spa vat Êu u au to - bu su, da lek je put... Ka da smo na po kon svi bi li u au - to bu su, iz mo li li smo je dan za jed nië ki OËe naπ za sre tan put, bo ra vak i po - vra tak. Bel gi ja je vr lo slië na Sla - vo ni ji. Rav na je ko tep si ja. I ta mo s bun de ve vi diπ sve oko se be. Sa mo πto je ma lo ve Êa. Ima ju mno go sto ke, i to kak ve: kra ve i ko nji su na bil da ni kao πvar ce ne ge - ri. I svi (ne vje ro jat no) va ni pa su tra vu. Ces te bez ru - pa, bes pri je kor no oz na - 12

13 HRVATSKI VOJNICI U BELGIJI Ëe ne, ure applee ne i os vi jet lje ne. Ku Êe zi - da ne od sit ne ope ke, ali ne o æ bu ka ne (ni su ima li za æbu ku?!). Po pod ne, ka - da rad no vri je me zavr πi, uli ce, tr go vi i te re ni svih vrs ta prov ri ju od sil nog svi je ta. Sje di se, je de, pi je, igra i tro - πi. Niπ ta im ni je sku po. Mi raz gle da - va mo i pre ra Ëu na va mo: ovo je skup - lje ne go kod nas, ovo je ja ko skup - lje... Jef ti ni jeg ne go πto je kod nas - ne ma. Osob lje u na πem baz nom lo go ru iz - nim no je sr daë no i lju baz no. Uglav - nom poz na ju Hr vat sku i Hr va te. Ne - ki su bi li kon cem de ve de se tih u Ba - ra nji (BEL BAT). Kaæu da je Sla vo ni ja li je pa kao i nji ho va Flan dri ja. Li je pa da, ali ova ko ured na i plod na si gur no ni je. Ov dje ne ma ne o bra apple e ne zem lje, a sve za saapple e no ab nor mal no us pi je va.»ov jek se za pi ta kak va je to zem lja i πto to oni zna ju i mo gu - a mi ne.»eti ri da na po 32 km Na sve Ëa nos ti ot va ra nja (dan pri je po Ëet ka Ëe tve rod nev nih hod nji) pri - vu kli smo po zor nost Ëi nje ni com πto smo doπ li iz da le ke Hr vat ske. Ni ka ko nis mo mo gli ko pi ra ti nji ho ve pa - rad ne kret nje (sve neπ to kom pli ci ra - no, za vr Êu ru ke i no ge), pa smo os ta - li pri na πem, jed no stav nom. Poz dra vi ru kom su is ti, tu ni je bi lo po gre π ke. Naπ vojni izas la nik nas je do Ëe kao pri do las ku i smjeπ ta ju, ali sa da ni je ov dje. Ima rad nih ob ve za u Bru xel le - su. A ka da je dru gi dan nji hov mi nis - tar obra ne puc njem oz na Ëio start, na - ga rio sam po sta zi. Sa da Êe do Êi Ëas is ti ne, po mis lim, baπ da vi dim ko li ko mo jih 45 joπ vri je di i ko li ko mo ja æe - na (ni)je u pra vu. Bi lo je za nim lji vo: ma sa vojni ka i ci vi la sli je va se u is tu sta zu. Raz dvo - ji la se na kon ne ko li ko ki lo me ta ra (jed ni na 16, a dru gi na 32 km), da bi se opet sas ta li. Mi, na o ruæ a ni raz li Ëi - tim sit ni ca ma, vojnim oz na ka ma i rek lam nim ma te ri ja li ma, lo vi mo na sta zi ho do Ëas ni ke i lju baz no di je li mo. Zauzvrat pri ma mo to pao znak za hva - le.pra ti mo ta bli ce s pri je applee nom ki lo - me traæ om i gle da mo na sat: 5 km za 52 min, 10 km za sat i 50. Joπ 20 km, joπ 7 km... Jed na prov je ra, dru ga prov je ra (oëi ta va ju naπ bar-kod kao u tr go vi ni na sa la mi). Os vje æe nja uz sta zu (vo da, mli je ko, so ko vi) ta ma ni - mo u ho du. Pr va po moê? (Ko me to tre ba). Na po kon cilj. Po vra tak u au to - bus ko ji nas vra Êa u baz ni ta bor. aljem SMS ku Êi: odra pio 32, joπ sa - mo 3 x to li ko. U baz nom ta bo ru ras pre ma nje i sa - gle da va nje sta nja. Sa stra hom ski - dam Ëa ra pe jer ne znam kak ve su mi no ge. Ne vje ro jat no - sa mo dva æu lja. Do ma Êin je osi gu rao tim me di cin skih teh ni Ëa ra ko ji zna ju sa æu lje vi ma. Tu je i li jeë nik, ma ser. Na kon zbri nja va - nja - tu πi ra nje, ve Ëe ra, ve Ëer nja πet - nji ca pa bel gij sko pi vo. On da spa va - nje, dru gi dan dru gih 32 km. Dru gi dan po Ëi nje kao i pr vi, ali se no ge bræe um ara ju. Ipak, svi bez ve - Êih pro ble ma sti æ e mo do kra ja i okup lja mo se u ba zi. Saz na jem da je - dan naπ ni je star tao (ne ko li ko da na pri je po las ka oz li je dio je no gu). OK, os ta lih 29 je odra di lo 100%. Ti je kom ras pre ma nja do la zi do pr ve kri ze mo - ra la...»ujem: Ja su tra ne Êu iêi..., Ni ja, na pra vit Êu je dan dan pau - ze...! Ja sam na gra ni ci. Svaapple a ju se no ge (kaæu sta ni ma lo) i gla va (mo raπ da lje). Vid jet Êu uju tro. Uju - tro no ge la ga no uko Ëe ne i bol - ne. Ti je kom raz gi ba va nja i za - gri ja va nja de fi ni tiv na od lu - ka: ne idem i ne Êu bi ti je di - ni (s ob zi rom na raz go vor od si noê). A na kon do ruë ka - iz ne naapple e nje. Svi se pa ki ra - ju i spre ma ju: hra na, vo da, dvo je Ëa ra pa, pri te æu se Ëiz - me... Pa, gdje su oni od si noê ko ji ne idu??? I πto sa da s mo jim os tan - kom? Niπ ta! Na po kon cilj Tre Êi dan la kπi je za to πto star ta mo iz na πeg mjes ta - ba ze. Start i cilj su tu, na tr gu. Na po Ëet ku ma lo bo le go lje ni ce, ali sam sas vim si gu ran da Êe za ne ko li ko ki lo me ta ra pro Êi. I pro πle su: vi πe ne bo le go lje ni ce, sa - da bo le zglo bo vi. Ali vo lja je ja ka. Mno go te ku Êi ne, ja bu ka, bresk va. Sen dvi Ëe ni ne di ram (ni ju Ëe raπ nje ni sam po jeo). Pri kra ju ho da mo za - jed no ja - i (je di ni) sta ri ji ko le ga. Pri - Ëa mo o au to mo bi li ma, ka ko smo ih ku pi li/pro da li. Bo dri mo se. Na po kon cilj. U ba zu sti æe SMS pod rπ ka obi te - lji: Iz dræi joπ tih 32! Za zad nji dan ne ma dvoj be: ide mo svih nas 29 (onaj bo les ni po nov no ne Êe iêi, ali Êe ima ti po lo vi Ëan us - pjeh: pr vi i tre Êi dan je odra dio. Zad - nji dan je i sve Ëa nost zat va ra nja. Bi ti Êe ta mo i naπ VIZ. Gle dam plan. Start u 08,30, a ce re mo ni ja zat va ra - nja u 15,30. OK, sti æ e mo! Osim to ga, bel gij ska do Ëas ni ca za kon takt rek la je da je sta za neπ to kra Êa (26-28 km). To je sat ma nje! Ali, na po las ku neπ to ni je u re du! Po la zi mo au to bu - som za Iper (start/cilj zad nje eta pe) tek u 08,40. Star ta mo na kon 40 min vo æ nje, u 09,20, i to kao zad nji. Po - Ëet no ra zo Ëa ra nje ne sta je pred po no - som i ina tom. Us pjet Êe mo! I na kon 100 km u no ga ma, pri je Êi Êe mo tih km za ma nje od 6 sa ti i sti Êi na sve Ëa nost zat va ra nja. Na bol se vi πe i ne os vr Êe mo. Gra bi mo sta zom i pres - ti æ e mo one ko ji su star ta li pri je nas.kraj oz na ke 25 km sli ka mo se za us po me nu. To je zad nja oz na ka, a cilj je tu neg dje, ma lo da lje. Æu ri - mo da lje. 20 je do 3, joπ 50 mi nu ta do sve Ëa nos ti zat va ra nja. Us pjet Êe mo. Pri mam po ru ku na πeg vojnog izas la - ni ka: Na tr gu sam, gdje ste vi? Od - go va ram: Joπ 1-2 km, vi di mo se. Ula zi mo u pred gra applee Ipera, oëe ku - jem iza sva kog za vo ja lju de u na ran - Ëas tom ko ji oëi ta va ju ula zak u cilj. Ali, na kon ne ko li ko uli Ëi ca opet smo u po lju. A zvo nik ve li ke crk ve u Iperu vi di se da le ko, 5-6 km. Sta za ni je kra - Êa, po nav ljam bi jes no u se bi. Ne Êu sti Êi na sve Ëa nost, ni ja ni ti ne ko li ci - na ko ja je is pred... Pra tim na ran Ëas te pu to ka ze ko ji upor no kri vu da ju i vo - de k cil ju, ali puæ ev ski po la ko. I on da na po kon cilj. Od mah iza lju di u na - ran Ëas tom je na πa bel gij ska do Ëas ni - ca. Da je mi me da lje, za me ne i za one ko ji su joπ na sta zi. Ha na lo ra, sta za ni je bi la kra Êa!, kaæ em s gor Ëi - nom u gla su. Ali us pje li ste, bio je od go vor. Una toë sve mu, po lo vi ca na - πeg ti ma sti gla je na vri je me. 13

14 V I J E S T I Meappleunarodni teëaj za vojne promatraëe U Sre diπ tu za me apple u na rod ne vojne ope ra - ci je u Ra kit ju 5. ruj na po Ëeo je 6. me apple u - na rod ni te Ëaj za vojne pro ma tra Ëe UN-a UN MOC-6. Na te Ëa ju sud je lu je 25 Ëas ni - ka. Uz Ëas ni ke iz OS RH na te Ëa ju je i 11 stra nih po laz ni ka, i to po dvo ji ca iz Etio pi - je, Je me na, Ruan de i Sr bi je i Cr ne Go re te po je dan Ëas nik iz Do mi ni kan ske Re pu bli - ke, El Sal va do ra i Gva ja ne. U pro ved bi te - Ëa ja po moê in struk to ri ma iz Sre diπ ta MVO pruæ a ju i je dan Ëas nik iz Urug va ja i GrË ke te 5 Ëas ni ka iz OS RH. Te Ëaj se sas to ji od teo ret skog i prak tië - nog di je la. U teo ret skom di je lu, ko ji tra je dva tjed na, bu du Êi vojni pro ma tra Ëi upoz - nat Êe se s prav nim i psi ho lo π kim as pek - ti ma mi rov nih ope ra ci ja, ko mu ni ka ci ja ma i ra dio-pro ce du ra ma, ori jen ta ci ji i na vi ga - ci ji, ci vil no-voj nim od no si ma i teh ni ka ma pre go va ra nja, da bi se πto bo lje pri pre mi li za za da Êe u ne koj od UN mi si ja.dru gi dio te Ëa ja Êe se pro ves ti na vojnom po li go nu Du gi Dol Ko ra na od 19. do 23. ruj na. M.». Predstavnici austrijskog ratnog zrakoplovstva u Zemuniku Aus trij sko vojno izas lan stvo, pred voapple e no za mje ni kom aus trij skog rat nog zra ko plov - stva bri gad nim ge ne ra lom Günthe rom Schie fer tom, pos je ti lo je po Ëet kom ruj na vojar nu Ze mu nik gdje su im do ma Êi ni bi li za mje nik za pov jed ni ka HRZ-a i PZO-a bri gad ni ge ne ral Dar ko Ru ka vi na i za pov - jed ni ci ze mu nië kih pos troj bi bri ga di ri Ivan Gu li πi ja i Ne ven ko»er var. Trod nev ni pos jet je pro te kao u pri ja telj - skom oz raë ju s ob zi rom na vi πe go diπ nju su rad nju dva ju zra ko plov sta va, a ko ja Êe, ka ko je is tak nu to, u bu duê nos ti bi ti joπ in - ten ziv ni ja. Oso bi to za ni ma nje gos ti su po - ka za li za le taë ki pro gram pi lo ta 93. zb te su i osob no upoz na li pi lo te iz voapple a Ëe na zra ko plo vu PC-9 i he li kop te ru BELL-206 B sat ni ka Ne na da Has ne ka i sat ni ka Bo ri - sa Pa ni Êa. M.K. 14 OSRH Zavrπetak izobrazbe polaznika»asniëke πkole U ve li koj dvo ra ni»as nië kog do ma HVU-a, 8. ruj na je odræa na sve Ëa nost po vo dom zavr πet ka iz obraz be po laz ni - ka»as nië ke πko le. To ga je da na se dam de set i dvo je po - laz ni ka te melj ne iz obraz be, kan di da ta za Ëas ni ke HKoV-a, te kan di da ta za Ëas ni ke HRZ-a i PZO-a, i sluæ be no pri - mi lo di plo me i priz na nja za us pje πan zavr πe tak πko lo va nja. Sve Ëa nos ti su na - zo Ëi li vi so ki vojni duæ nos ni ci, me appleu nji ma po moê nik mi nis tra za ljud ske re - sur se Æelj ko Gor πiê, za mje nik na Ëel ni - ka GSOS-a RH, ge ne ral pu kov nik Slav ko Ba riê, za mje nik za pov jed ni ka HKoV-a ge ne ral pu kov nik Mla den Kru ljac, za mje nik za pov jed ni ka HRZ-a i PZO-a bri gad ni ge ne ral Dar ko Ru ka - vi na, za pov jed nik ZIO-a bri ga dir Mar - jan Biπ kiê i dru gi. No vim se Ëas ni ci ma obra tio bri gad ni ge ne ral Ru ka vi na Ëes ti ta ju Êi im na zavr πe noj obu ci i po æe ljev πi us pje πan nas ta vak vojne ka ri je re. I ge ne ral pu - kov nik Mla den Kru ljac po æe lio je no - vim pri pad ni ci ma oruæ a nih sna ga dalj - nji na pre dak, uz stal no usavr πa va nje vojnih zna nja i vjeπ ti na. O po zi vu ko ji su po laz ni ci iza bra li ge ne ral pu kov nik Slav ko Ba riê je re kao: Ovo je Ëas tan Bojna za specijalna djelovanja obiljeæila petu obljetnicu U del nië koj vojar ni Dr go malj boj na za spe ci jal na dje lo va nja obi lje æ i la je pe - tu ob ljet ni cu svog pos to ja nja, a pri god - noj su sve Ëa nos ti uz predstav ni ke MO i OS RH-a te um irovlje ne i bi vπe pri pad - ni ke boj ne na zo Ëi li i predstav ni ci lo kal - ne vlas ti i Crk ve. Po no san sam πto sam za pov jed nik ove pos troj be i πto za po vi je dam ovim lju di ma. Od go vor no tvr dim da ova pos - troj ba moæe pro ves ti sve za da Êe ko je se pred nju pos ta ve, re kao je u pri god nom go vo ru za pov jed nik boj ne pu kov nik Ni - ko la Æu pa niê, do dav πi da je ta pos troj ba HKoV-a na kon re or ga ni za ci je i po pu ne ljud skim i ma te ri jal nim re sur si ma joπ spo sob ni ja za pro ved bu bu du Êih za da Êa. Go vo re Êi o ni zu spe ci ja lis tië kih obu ka ko je pro vo de, pu kov nik Æu pa niê je re - kao da je obu ka ori jen ti ra na na kom pa - ti bil nost s dru gim pos troj ba ma Ëla ni ca - ma NA TO-a, te je po se bi ce is tak nuo ka - snimio Tomislav BRANDT po ziv, pun iza zo va. Upra vo vi ste oni ko ji Êe uz Ëas ni ke os ta lih ze ma lja bi ti u sus ta vu NA TO-a, u sus ta vu de mo krat - skih teæ nji. Sto ga je ne op hod no da ovo bu de tek pr vi ko rak u va πem dalj njem usavr πa va nju, te da u svo joj bu duê nos ti pos ta ne te oni ko ji Êe pro mi ca ti hr vat - ske Ëas ni ke i hr vat sku dræ a vu, kao i ovaj Ëas tan po ziv, nje gov ko deks i eti - ku. Na kon πto je Ëes tit ke po laz ni ci ma upu tio i po moê nik mi nis tra Æelj ko Gor - πiê, do di je lje na su i po seb na priz na nja naj bo lji ma me appleu po laz ni ci ma. A.DE»AK ko se iz obraz ba pro vo di kon ti nui ra no kroz pos to je Êi oblik πko lo va nja Ëas ni ka i do Ëas ni ka, na me apple u na rod noj ra zi ni, te kroz me apple u na rod nu vojnu su rad nju. Ti je kom pro tek lih pet go di na pri pad ni - ci pos troj be sud je lo va li su na ve li kom bro ju tak tië kih i po kaz nih vjeæ bi s pri - pad ni ci ma dru gih pos troj bi OS RH-a, kao i na broj nim vojnim me apple u na rod nim nat je ca nji ma, a ost va ru ju i iz nim no do - bru me apple u na rod nu vojnu su rad nju s pri - pad ni ci ma OS Ita li je, Aus tri je, Slo ve ni - je, Slo vaë ke, Nje maë ke, Polj ske, Ma ke - do ni je, Ve li ke Bri ta ni je i dr. Pu kov nik Æu pa niê je is tak nuo i to da je od ove go - di ne boj na za spe ci jal na dje lo va nja uk - lju Ëe na u tra ga nje i spa πa va nje na kop - nu i mo ru, te je po se bi ce is tak nuo da je us tro jen i vod za pro ved bu part ner skih cil je va za sud je lo va nje u me apple u na rod nim vojnim ope ra ci ja ma. L.P.

15 SveËana prisega u Poæegi U Sre diπ tu za obu ku i dok tri nu lo gis ti ke u Po æe gi, 10. ruj na je sve Ëa no pri seg nuo pr vi na raπ taj Sre diπ ta. Tom pri go dom na vjer nost do mo vi ni pri seg nu lo je 493 vojni ka no va ka, a sve Ëa nom su Ëi nu na - zo Ëi li izas la nik na Ëel ni ka GSOS-a RH bri gad ni ge ne ral Zvon ko Pe ter nel, za pov - jed nik Za pov jed niπt va za lo gis ti ku bri ga - dir Pa vao Krpan, za pov jed nik Sre diπ ta za obu ku i dok tri nu lo gis ti ke bri ga dir Alojz To ma πe viê, predstav ni ci ci vil nih i vojnih vlas ti, te ro di te lji i rod bi na. U Lori prisegnuo 56. naraπtaj mornara Sve Ëa no pri seg nuv πi na vjer nost do mo vi - ni, 129 mor na ra tre Êeg ovo go diπ njeg na - raπ ta ja sluæ be no je po Ëe lo sluæ i ti vojni rok u HRM-u. Sve Ëa nost su pri seæ ni ci ma uve - li Ëa li u ime na Ëel ni ka GSOS-a RH izas la - nik ko mo dor Ivi ca To liê, za pov jed ni ci pos - troj bi HRM-a i vi so ki Ëas ni ci OS-a RH, Ëla no vi obi te lji, rod bi na i pri ja te lji, predstav ni ci gra da Spli ta, Split sko-dal ma tin - ske æupanije, Crk ve, MUP-a i me di ja. Na zoë ni ma je do bro doπ li cu upu tio za - pov jed nik Sre diπ ta za od goj i obu ku mor - na ra HRM-a pu kov nik Ra de La siê, tom pri go dom ka zav πi: Ka da mor nar - voj nik pri seæe na vjer nost do mo vi ni, on da je to ve li ki do gaapple aj - to je Ëin zre los ti! Vi ste nas ljed ni ci onih ko ji su krv lju to pi li ovu sve tu zem lju, ko ji su s pu π kom u ru ci, za - no som u du πi i is ti nom u sr cu bra ni li, Ëu - va li i stva ra li ovu zem lju. Za da Êa da bu - de te nas ljed ni ci naj bo ljih ne Êe vam bi ti snimio Dubravko KOVA» OSRH Bri gad ni ge ne ral Pe ter nel je no va ci ma po æe lio mno go us pje ha u svla da va nju obuë nih vojnih lek ci ja, te Ëes ti tao na sve - Ëa nom Ëi nu da va nja pri se ge.»es tit ka ma su se pri druæ i li i os ta li uzva ni ci kao i okup lje ni gos ti. Da ka ko, one naj to pli je iz rek li su ro di te lji, te rod bi na i pri ja te lji pr vog na raπ ta ja, ne skri va ju Êi ni su ze, ni po nos na mla du hr vat sku voj sku. Me appleu okup lje ni ma sus re li smo i na Ëel ni ka top - niπt va HKoV-a, bri ga di ra Mir ka tr ka, ko ji je sve Ëa nos ti na zo Ëio kao otac, s ob - zi rom na to da je me appleu 493 no va ka bio i nje gov sin Ved ran. Na upit o doj mo vi ma sa sve Ëa nos ti, bri ga dir trk od go vo rio je ka ko je pri se ga sve Ëan Ëin, po se bi ce uz - me li se u ob zir ka ko se da nas ma li broj mla dih od lu Ëu je na sluæ e nje vojnog ro ka. A u kon kret nom slu Ëa ju, si nov lje voj pri - se zi, po nos do seæe svoj vr hu nac., re kao je bri ga dir Ëes ti ta ju Êi no vom vojnom Ëla - nu svo je obi te lji. A.D. ni ma lo la ka! Ne sum njam u vas jer ste iza bra li vojnië ki na Ëin sluæ e nja vojnog ro - ka. Iza bra li ste te æi na Ëin. Te æi, ali i Ëas ni - ji! Zbog to ga se i va ma i va πim ro di te lji ma od sr ca za hval ju jem. Kao za pov jed nik od vas za hti je vam mak si mal no za la ga nje u pro ved bi vojne obu ke, dis ci pli ni ra no i ko - rekt no iz vr πa va nje za po vi je di, da Ëu va te dos to jan stvo i ugled pri pad ni ka HRM-a i raz vi ja te me apple u ljud ske od no se te vo di te ra Ëu na o za jed niπt vu u svo jim re do vi ma. Po tom se na zoë ni ma obra tio za pov jed - nik Flo te HRM-a ko mo dor Ivi ca To liê re - kav πi: Æe lim vam mir ne, si gur ne i za - nim lji ve vojnië ke da ne, a od va πih za pov - jed ni ka oëe ku jem da vam ih i osi gu ra ju. Uz vojnië ku os po sob lje nost i oda nost do - mo vi ni vje ru jem da Êe te ov dje sklo pi ti no va pri ja telj stva i vra ti ti se s po zi tiv nim is kust vi ma svo jim ku Êa ma. Z.G. V I J E S T I USS Kauffman u Spli tu U pos je tu Spli tu i HRM-u poëetkom ruj - na bo ra vio je brod rat ne mor na ri ce SAD-a Kauffman (FFG-59). Pos jet je za po Ëeo na - kon uplov lje nja bro da u Sje ver nu lu ku ko - or di na cij skim sas tan kom na bro du RM SAD-a iz me appleu predstav ni ka bro da i Ëas ni - ka HRM-a, dje lat ni ka vojne po li ci je i MUP-a, a sve je nas tav lje no usu gla πa va - njem pri pre ma vojne vjeæ be Pas sex. Ka pe ta na fre ga te Ken neth A. Krog ma na i iz vr π nog Ëas ni ka ka pe ta na kor ve te Law - ren ce M. Scha deg ga u Za pov jed niπt vu Flo te HRM-a pri mio je ka pe tan boj nog bro da Au gus tin BeniÊ upoz navπi goste s us tro jem i ope ra tiv nim sna ga ma Flo te HRM-a. Na dan is plov lje nja bro da pro ve - de na je vojna vjeæ ba u πi rem split skom ak - va to ri ju u ko joj je HRM sud je lo va lo s ra - ket nom to pov nja Ëom Dmi tar Zvo ni mir. Z. G. Pri mo pre da ja duæ nos ti za pov jed ni ka 1. gbr U Do mu HV Zrins ki u Kar lov cu 6. ruj - na odræa na je sluæ be na pri mo pre da ja duæ - nos ti za pov jed ni ka 1. gbr. Bri ga dir To mo Med ved je pre dao duæ nost za pov jed ni ka bri ga di ru Dra gi Hor va tu. Pri mo pre da ji je bio na zo Ëan za pov jed nik 5. kor pu sa HKoV-a bri gad ni ge ne ral Jo sip Zvi ro tiê. Bri ga dir Med ved od la zi na πko lo va nje u Rat nu πko lu OS RH Ban Jo sip Je la ËiÊ, a bri ga dir Hor vat na no vu duæ nost do la zi iz ko le obra ne i stra te gi je u NR Ki ni. D.M. 15

16 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Nastavlja se razvoj Boxera? ZAJ ED NI» KI ra zvoj mo du lar nog ko ta Ë nog vo zi la no ve gen era cije u ko ji su kre nu li Nje ma Ë ka, Ni zoz em - ska i Ve li ka Bri ta ni ja na stavl ja se i dal je. Ia ko ta kon sta ta ci ja zvuëi po - ma lo ne o bië no, rij eë je ipak o pre - ciz nom os li ka van ju stan ja u europ - skoj ob ram be noj in du stri ji. Pro gram zaj ed ni Ë kog ra zvo ja naz van je MRAV (Mul ti Ro le Ar mou red Ve - hic le) pa prei me no van u Bo xer kre - nuo je pun op ti miz ma. No, prvi ve - li ki pro blem bi lo je po vla Ë en je Ve li - ke Bri ta nije sre di nom To je tri par tit nom pro gra mu, u koj em se i tro πko vi ra zvo ja dij ele na tri dij ela, do nij elo prvu za pre ku ko ja je ipak prev la da na jer su dva pre o sta la Ëla na od luë ila na sta vi ti zaj ed ni Ë ki ra zvoj. Iz pro gra ma se po vu kla bri tan ska tvrtka Al vis (sad dio BAE Sy stems Land Sy stems), a osta le u Krauss- Maf fei Weg mann i Rhein me tall Lan dsy ste me iz Nje ma Ë ke te ni zoz em ski Stork. No, pro ble mi i dal je pra te Bo xe ra. Nai - me, Ni zoz em ska je, upla π e na ve li kim tro πko vi ma ra zvo ja pot pu no no vog vo - zi la, od luë ila po - traæi ti i mo gu Êa dru ga rjeπ en ja. Ova bi go di na tre ba la bi ti od luë u- j uêa jer Êe se do kraja go di ne zna ti pla ni ra na cij ena se rij skog prim jer ka Bo xe ra pa Êe se mo Êi iz ra Ë u na ti tro - πko vi u od no su na dru ge mo guêe op cije. Uko li ko ni zoz em ska vla da zakl juëi ka ko je to pres ku po, mo gla bi se po vu Êi iz pro gra ma i okre nu ti se ne kom jef ti nij em rjeπ en ju. Pi ta - n je je ko li ko bi nakon tak vog ra zvo - ja do ga appleaja Nje ma Ë ka ima la sna ge i in te re sa na sta vi ti sa mo sta lan ra zvoj. Krauss-Maf fei Weg mann Me appleu rjeπ en jima ko ja se raz ma - traju je i mo guê nost in du strij ske su - radn je sa πvi car skom tvrtkom Mowag i po kre tan je pro iz vodn je njiho vog naj no vi jeg oklop nog vo zi la Pi ranha IV u Ni zoz em skoj. Raz ma - tra se i mo guê nost da dio pre dvi applee - nih za da Êa ni zoz em ske voj ske koje je tre bao obavl ja ti Bo xer preuz me no vo bor be no vo zi lo pjeπ a π tva CV9035 Mk III. M. PE TRO VIΔ JED NA od no vo sti na mo skov skoj zra ko plov noj iz loæbi bi lo je i Vim pe - lo vo pred stavl jan je no vih proj ek ti la Novi Vimpelovi projektili zra k -z rak, od no sno po bol jπ ane i mo di fi ci rane inaë i ce po stoj e - Êih proj ek ti la. Ta ko je pred - stav l je na inaë i ca proj ek ti la sredn jeg do me ta R-77, s ak tiv - nim ra dar skim na vo appleen jem, ko ja je pri la go applee na kao PZO su stav, od no sno moæe se pri la - go di ti za in sta li ran je na mo tor - na vo zi la, u za to pre dvi applee nom kon tej ne ru. Mi ni mal ni do met zahva ta je 1,2 km, mak si mal ni do met je 12 km, a ras pon vi si - na na koj ima je proj ek til uë in - ko vit kreêe se u ras po nu od 200 m do 9000 m. Kon tej ner s proj ek ti lom je du ga Ë ak 3,8 m, a teæak je 217 kg. Uz ko pne nu inaë i cu pro - j ek ti la R-77, Vim pel je na MAKS-u ob ja vio je ka ko ra di na po bol jπ an ju proj ek ti la zra k- -z rak s in fracrve nim na vo appleen jem R-73. To je za pra vo prvo znat nije po bol jπ an je tog proj ek ti la u zadn jih dva des et go di na ot ka ko se na la zi u ope ra tiv noj upo ra bi. Te meljne pro m - jene pro vo de se u smi slu prom je ne ana log nih su sta va s no vom di gi tal - nom elek tro ni kom, ugra dit Êe se no - va IC gla va za sa mo na vo appleen je (ia ko je odre applee no vrij eme bi lo na ga applean ja ka ko bi se mo gla ugra di ti no vo pro - j ek ti ra na ak tiv na ra dar ska gla va za sa mo na vo appleen je 9B-1103M-150, ko ja je te meljno pred loæe na za ugradn ju na po bol jπ a ni proj ek til sredn jeg do - me ta R-77), uz po bol jπ an je al go ri ta - ma u softwa reu za upravl jan je le tom proj ek ti la. Uz to, znat na po zor nost da na je raz vi jan ju ob ram be nog su - sta va od pro tiv ni Ë kih elek tro ni Ë kih pro tum je ra. Pret po stavl ja se ka ko po stoj eêi ra ket ni mo tor neêe doæiv - je ti ne ke znat nije prom jene, od no - sno mo di fi ka cije, ia ko se pre dvi applea ka ko Êe no va inaë i ca proj ek ti la R-73 ima ti do 25 % ve Êi do met, od no sno do 40 km. I. SKEN DE RO VIΔ 16

17 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Velika nabava optiëkih ciljnika AME RI» KO mi ni star stvo ob rane sklo pi lo je s tvrtkom Trij icon, iz Wi - xo ma u sa vez noj dræa vi Michi gan, ugo vor vrij edan 660 mi lij una USD o is po ru ci na pred nih ciljni ka za ju ri π - ne puπ ke M16 i M4. Rij eë je o op ti - Ë kom ciljni ku Ri fle Com bat Op tics (RCO) ko ji je po seb no op ti mi zi ran za upo ra bu s puπ ka ma ti pa M16. Prva se ri ja sa stoji se od ciljni ka. Cij ena ciljni ka iz no si 610 USD po prim jer ku pa je vrij ed nost prve se rije ma lo vi πe od 63 mi lij una USD. Pret po stavl ja se ka ko bi mi ni - star stvo ob rane za pot rebe ame ri Ë ke voj ske mo glo na ba vi ti oko ciljni ka. Pre dvi applea se ka ko Êe ugo vor po kri ti na ba vu ciljni ka tij ekom idu - Êih pet go di na. Ciljnik RCO spa da u obi telj ciljni - ka ACOG (Ad van ced Com bat Op ti - cal Gun sight). Za mi πl jen je i kon - strui ran ta ko da ko ris ni ku omo gu Êi mak si mal no jed no stav no i pre ciz no cil jan je. Omo gu Êa va brz zahvat cil ja u uv jet ima bli ske bor be ali i pre ciz - no pre poz na van je i cil jan je na udal je no sti ma do 800 me ta ra. Ciljnik ra - bi tehno lo giju dvoj ne ilu mi na cije ko në a ni ce i to kom bi na ciju op ti Ë kog vlak na i tri cij skog sam oi lu mi ni raj u - Ê eg ele men ta. Tehno lo gi ja osvjetl ji - van ja ko në a ni ce ciljni ka po mo Êu op - ti Ë kog vlak na na mij en je na je dje lo - van ju u uv jet ima dnev ne svjet lo sti. Za noê no dje lo van je ra bi se tri cij - ski sam oi lu mi ni raj uêi ele ment. Zahval ju Êi prim je ni tih tehno lo gi ja ciljnik ne tre ba na paj ati elek trië nom en er gi jom. Ciljnik je du ga Ë ak 14,7 cm i teæak 422 gra ma. Vo don epro pu san je i ima po ve Êan je od 4 pu ta, a ob jek tiv je prom je ra 32 mm. Vid no pol je na 100 me ta ra udal je - no sti iz no si 7 stupnje va. Upo ra ba tak vih ciljni ka znat no po ve Êa va USMC pre ciz nost paljbe u od no su na upo - ra bu obi Ë nih meha ni Ë kih ciljni ka. Od lu ka ame ri Ë ke voj ske o na bav - l jan ju velikog bro ja ciljni ka znaëi ka ko Êe vje roj at no sva ki voj nik ko - j emu je te meljna spe cij al nost upo ra - ba ju ri π ne puπ ke do bi ti op ti Ë ki cilj - nik. To Êe, ia ko su tro πko vi na ba ve znat ni, po ve Êa ti uë in ko vi tost ka ko poj edin ca, ta ko i cij elih po stroj bi. M. PE TRO VIΔ DML Group odabran za modernizaciju topa Mk 8 MI NI STAR STVO ob rane Ve li ke Bri ta nije ob ja vi lo je da je tvrtka DML Group oda bra na za ugo vor ka ko bi se mo der ni zi rao (4,5 inch) Mark 8 top ni Ë ki su stav ka li bra 114 mm na svim bro do vi ma kral jev - ske rat ne mor na ri ce. Ugo vor ukl ju- Ë uje gen eral ni re mont te ve li ke mo - di fi ka cije ka ko bi se to po vi Mod 0 preu stroj ili na Mod 1 stan dard s una prij eapplee nim ka rak te ri sti ka ma kao πto su si gur nost i po uz da nost pri upo ra bi te sman je ni zahtje vi za odr - æa van jem. Mo der ni za ci ja ukl juë uje zam je nu veê eg dij ela Mod 0 hi drau li Ë ke op - re me elek trië nom, s ob zi rom na to da je kod Mod 1 stan dar da raz vi je - no na pred no elek trië no pal jen je i una prij eapplee na je elek tro ni ka te Êe bi ti ugra appleen Mod 1 elek tro ni Ë ki dij ag no sti Ë ki pa ket. Ugo vor ta ko appleer ukl juë uje vrlo vaænu tehni Ë ku pot po ru u ser vi su i odræa van ju te inæen jer sku i lo gi sti Ë - ku pot po ru za sve no vo ob novl jene 114 mm (4,5 inch) Mark 8 top ni Ë ke su sta ve ra di po sti zan ja πto bol jih rad nih ka rak te ri sti ka. Tvrtka DML ima ve li ko is ku stvo, s ob zi rom na to da su prije ne kog vre me na oba vi li re mont na Mod 0 to po vi ma te su po sta vi li i pu sti li u rad Mod 0 i Mod 1 to po ve. M. PTIΔ GRÆELJ 17

18 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE WFL RAT NI la bo ra to rij ma rin skog kor - pu sa (USMC) raz vi ja ek spe ri men - tal ni su stav ka ko bi se una prij edi la iden ti fi ka ci ja i praê en je ran je ni ka tij ekom iz vla Ë en ja s prve crte pre ma sre di π tu za me di cin sko zbrin ja va - n je. Su stav je naz van Tac MedCS (Tac ti cal Me di cal Co or di na tion Sy - stem). Te mel ji se na prim je ni ra dio - frek ven cij ske iden ti fi ka cij ske tehno - lo gije (RFID), dob ro poz na te iz ci - vil nog sek to ra, in du strije i trgo vi ne. Cilj je su sta va ran je ni ku os igu ra ti pot reb nu skrb u sva kom tre nu tku. To je oso bi to vaæno tij ekom trans - ElektroniËko oznaëavanje ranjenika por ta ran je ni ka, ka ko bi on stal no bio vidljiv a osobl je bol ni ce zna lo tko, ka da i s kak vim ozlje da ma stiæe na me di cin sku ob ra du. Tac MedCS sa stoji se od Ëe - ti ri kom ponen te: na ru kvi ce s RFID Ëipom, ruë nog RFID Ëi ta Ëa, lap top ra Ë u na la i sre - di πn jeg po dat kov nog ser ve ra. Ko mu ni ka ci ja iz me appleu RFID Ëipa i Ëi ta Ëa obavl ja se na frek ven ci ji od 13,56 MHz. Na ru kvi cu ran je ni ku stavl ja te ren - ski bol ni Ë ar ko ji prvi pris ka Ëe u po - moê te na nju upi suje prve po dat ke (osob ni broj voj ni ka, prio ri tet, vrij eme i vrstu rane, a mo gu se upi sa ti i dru gi po da ci). Po da ci se za tim krip ti raju 128 bit nom ko mer cij al nom en krip ci - jom te πal ju u sre di πn ji po dat kov ni ser ver pu - tem sa te lit skog ko mu ni - ka cij skog su sta va, tre nu - ta Ë no je to Iri di um. WFL Sva ki put ka da ran je nik pro applee kroz me di cin ski tret man ili in sti tu - ciju, po da ci s RFID na ru kvi ce mo gu se pro Ë i ta ti i po sla ti u sre di πn ji po - dat kov ni ser ver. Nakon sva ke me di - cin ske ob ra de po da ci o stan ju, dij a - g no zi, te ra pi ji i slië no pu tem lap to - pa i sa te lit ske ve ze ta ko appleer se πal ju u sre di πn ji ser ver. Lo ka ci ja ran je ni - ka se oë i ta va sva ki put ka da se oë i - ta RFID na ru kvi ca. Po da ci na na ru - kvi ci se ta ko appleer mo gu nak nad no do pun ja va ti. Tac MedCS se tre nu ta - Ë no is pi tuje u te ren skim uv jet ima. M. PE TRO VIΔ Rusija nudi Indiji MiG-35 TIJ EKOM ne dav no odræane zra ko - plov ne iz loæbe u Mos kvi ( MAKS 2005 ), ru ska tvrtka RSK MiG ob ja - vi la je ka ko je spre mna po nu di ti svoj no vi vi π e nam jen ski bor be ni avi - on MiG-35 in dij skom rat nom zra ko - plov stvu, koje u na red nom raz dobl ju pla ni ra na ba vi ti 126 sred n jih vi π e - nam jen skih bor be nih avio na. Ra di se o znat no po bol jπ anoj inaë i - ci bor be nog avio na MiG-29M, u ko - ji je ugra appleen no vi na pred ni ji ra dar (Tiho mi rov NI IP Bars-29, s faz - nim po ma kom elek tro ni Ë ke reπ et ke), no va avio ni ka, na pred - ni ji fly-by-wi re su stav upravl jan ja avio nom, no vo na o ruæa - n je, te vek to ri ra ni po ti sak. Ta inaë i ca je tij ekom svoje ra zvoj - no opi tne fa ze no si la oz na ku MiG-29OVT, ka da je upra vo ra - zvoj i prim je na vek to ri ra nog po ti ska priv laë ila znat no vi πe po zor no sti ne - go dru ga po bol jπ an ja na avio nu. Avion MiG-29OVT spa da u zadn ju gen era ciju ra zvo ja dva des et de vet - ke (Iz de lie 9.15), ko ja je po Ë ela sa svoj im ra zvoj em tij ekom go di ne. S ugradn jom vek to ri ra nog po ti ska za po Ë e lo se po Ë et kom 2003., a prvi prob ni let obavl jen je u ko lo vo zu is te go di ne. Dos ad je MiG-29OVT oba vio vi πe od 50 prob nih le to va, a svoju prvu jav nu promo ciju imao je na ovo go di πn jem MAKS-u, kad je i sluæbe no do bio no vu tip sku oz na ku MiG-35. No va inaë i ca MiG-35 po stat Êe stan dard za idu Êu pro iz vodn ju dve des et de - vet ki, te Êe ta ko is tis nu ti s pro iz vo - dnih tra ka tre nu ta Ë ne inaë i ce MiG-29M1 i MiG-29M2. Po mi Ë ne mlaz ni ce za mo tor sku sku pi nu RD-33OVT iz ra dio je pro iz vo appleaë mo to ra Kli mov iz Sankt Pe ter - sbur ga, i nose oz na ku KLIVT (Kli mov Vec to ring Thrust). Mlaz ni ce se mo - gu pom je ra ti u svim smje ro vi ma, od no sno ±15º po ver ti ka li i ±8º po ho ri zon ta li, tij ekom svih reæi ma ra da mo to ra. I. SKEN DE RO VIΔ 18

19 DVI JE kor ve te klase As sad, koje su iz gra appleene u Ita li ji za Irak 80-ih go di na pro π log stol je Êa, bit Êe pre - dane ira Ë koj rat noj mor na ri ci. Ia ko datum primo pre daje kor ve ta joπ uvi jek nije odre appleen, Ita li ja je pri sta - la za po Ë e ti ob uku ira Ë ke po sa de ka - ko bi ot plo vi li bro dom u Irak. Ob je kor ve te su dio spo ra zu ma za gradn ju πest bro do va pot pi sa nog iz - me appleu bi vπ eg ira Ë kog vo applee Sa da ma Hus ei na i bro do gra di li π ta Fin can ti - e ri go di ne, no osta le su neis - po ruë ene. No, nakon πto je iz gra applee - no svih πest bro do va, primo pre daja ira Ë koj mor na ri ci nije bi la mo gu Êa zbog sank ci ja Uj edin je nih na ro da. Prve Ëe ti ri kor ve te iz klase pro - dane su Ma le zi ji, dvi je i Pre o sta la dva bro da zbri nu ta su do da nas u bro do gra di li π tu Fin can ti e ri. Pre go vo ri iz me appleu no ve ira Ë ke vla de i Ita lije za po Ë eli su go di ne te je no vi spo ra zum po stig nut u dru - gom kvar ta lu ove go di ne. Ira Ë ka je vla - da po Ë et kom go di ne pot pi sa - la 15 mi lij una US do la ra vrij e dan ugo vor za iz gradn ju πest no vih op - hod nih bro do va klase Al Ubo or, ko ji Êe se gra - di ti u Bag da du. Stu pan je u sluæ bu prvog bro da iz klase oë e kuje se u jes en ove go di ne dok Êe posl jedn ji brod bi ti is po ruë en u ko lo vo - zu Iz gradn ja ovih bro do va po - Ë ela je prije oslo bo appleen ja Ira ka, no no vim ugo vo rom o iz gradn ji do πlo je i do prom je na na proj ek tu. No vi ophod ni bro do vi dje lo vat Êe u ira Ë kim te ri to rij al nim vo da ma, s NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE IraËka mornarica dobiva korvete i nove ophodne brodove na gla skom na ope ra cije pro tiv pob un je ni ka te za π ti tu ira Ë kih naf tnih plat for mi. No voiz gra applee ni ophod ni bro do vi pri druæit Êe se flo ti ira Ë ke mor na ri ce koj oj je po Ë et kom go di ne is po - ruë e no pet pa trol nih bro do va duæine 28 me ta ra iz gra applee nih u Taj va nu. M. PTIΔ GRÆELJ Moskovska premijera Ansata 2R TIJ EKOM srpnja na ve li kom okupl jan ju ope ra te ra na he li ko pte ri ma Mi-8 i Mi-17, uglav nom pred stav ni - ka azij skih i af ri Ë kih ze mal ja, a po - tom i na ve li kom ae ro mi tin gu MAKS 2005, ru ska tvrtka Ka zan pred sta vi la je svoj la ki na o ruæa ni iz - vid ni Ë ki he li ko pter An sat-2r. Na he li ko pter, od no sno na don ji dio nos ne sek cije, po stavl ja se GE - OS 521 elek tro op ti Ë ka tu re la, a za - sad jav no sti ni su do stup ni de tal ji o sen zor skoj opre mi ko ja se unu tra ugra appleuje. BoË no na tru - pu su dva krat ka kri - la sa Ëe ti ri podvjes ne to Ëke, na ko ja su tij e - kom prez en ta ci ja po - stavl je na dva proj ek ti la zra k-z rak krat kog do - me ta s in fracrve nim na - vo appleen jem 9M39 Igla, te nos aë za 7 ne vo applee nih ra ke ta od 80 mm. BoË - no na des nu stra nu tru - pa po stavl je na je Kord 12,7 mm stroj ni ca. Za ob ra nu od pro tiv ni Ë kih proj ek ti la po stavl je ni su iz ba ci vaëi IC ma ma ca UV-26. Mak si mal na po let na teæi na he li ko - pte ra je 3500 kg, a he li ko pter po - gone dva Pratt&Whit ney PW207K mo to ra jaë i ne 710 KS sva ki. Mak si - mal na brzi na koju An sat-2r moæe po sti Êi je 300 km/h, a mak si mal ni do let he li ko pte ra je 650 km. Ra zvoj An sa ta po Ë eo je joπ 1993., a tij ekom na mo skov skom ae ro - mi tin gu MAKS 2001 jav no je pri - ka za na prva drve na ma ke ta. Iz vor - no je za mi πl jen za ci vil nu upo ra bu, te je tij ekom po Ë ela nje go va pri la god ba za voj ne svrhe. Pret po - stavl ja se ka ko bi Ru si ja za pot rebe svoj ih oruæa nih sna ga mo gla do na ba vi ti oko 100 he li ko pte ra An sat-2r. I. SKEN DE RO VIΔ 19

20 VOJSKE SVIJETA Nasl jed nik vi π es tol jet ne tra di cije, Re pu bli kan ska gar da nije sa mo dio sluæbe nog pro to ko la koj eg Fran cu ska po ka zuje pri li kom vi so kih dræav nih pos je ta i ve li kih sluæbe nih ce re mo nij ala. Taj poz na ti dio Na cio nal ne æan dar me rije (Gen dar me rie Na tio na le) ima i svoje ope ra tiv ne dij elo ve za iz vr - π en je ri zi Ë nih za da Êa πto je man je poz na to Ëak i fran cu skoj jav no sti. To su ta koz va ni PIGN - Pe lo tons d In ter ven tion de la Gar de Re pu bli ca i ne Pripremio Igor SPICIJARIΔ PIGN - interventna komponenta francuske Republikanske garde Prije ne go πto se de taljnije osvr - ne mo na or ga ni za ciju, za daêe i su stav uv jeæba van ja PIG NA-a moæda je um jes no po sve ti ti ma lo pro - sto ra na stan ku i ustroj stvu Re pu bli - kan ske gar de a po seb no nje noj naj - poz na ti joj kom ponen ti: kon ji Ë koj re - gi men ti, posl jedn joj kon ji Ë koj po stroj - bi u fran cu skim oruæa nim sna ga ma. Po nos Na cio nal ne æan dar me rije (Gen dar me rie Na tio na le) oformljen u fran cu skoj Re pu bli kan skoj gar di, nasl jed nik je stol jet ne tra di cije i pod za pov jed ni π tvom je vi so kog Ëa sni ka ko ji no si ti tu lu Gen eral Com man - dant la Gar de Re pu bli ca i ne. Po dre applee na Prvom po druëju Na cio - nal ne æan dar me rije sa za pov jed ni π - tvom u Pa ri zu, Re pu bli kan ska gar da je je di na fran cu ska po stroj ba ko ja ima re gi men tal nu struk tu ru. Re pu bli kan ska gar da or ga ni za cij ski pri pa da ko pne noj vojs ci i sa stav l je na je od tri re gi men te koj ima su pri do - da ni lo gi sti Ë ki i zdra vstve ni od je li. Prva i dru ga re gi men ta su pjeπ a Ë ke (Re gi ment d In fan te re) a tre Êa je kon ja ni Ë ka (Re gi ment de Ca va le rie). Za da Êa Re pu bli kan ske gar de je os igu ran je si gur no sti i da van je po - Ë a sti in sti tu cij ama Re pu bli ke Fran - cu ske i vi so kim dræav nim duænos ni - ci ma. Me appleu tim Re pu bli kan ska gar - da nije je di no i iskljuë i vo na mij e - n je na za pa ra du. Od lu kom Mi ni - star stva ob rane Gar da je na mij en je - na odræa van ju re da u glav no me fran cu skom gra du ali se is to ta ko, u slu Ë aju pot rebe, moæe upo ra bi ti kao bor be na po stroj ba na bi lo koj em di - j e lu na cio nal nog te ri to ri ja (naj ve Êi dio voj ni ka, Ëa sni ka i do Ë a sni ka iz sa sta va Gar de ima za vrπ e nu pa dob - ran sku i ko man do ob uku). U po druëju tih za da Êa sva ka re gi - men ta ima svoju vla sti tu or ga ni za - ciju ko ja po π tuje i uvaæa va spe ci fië - no sti mi si ja koje su joj pov je rene. Tekst u cijelosti proëitajte na: 20

21 VOJNA TEHNIKA Northrop Grumman Umreæeno ratovanje Mnoge su vojske diljem svijeta u tranziciji. Orijentiraju se s teπkih oklopno-mehaniziranih snaga na lake i pokretne snage pogodne za izazove novoga doba. Tu promjenu prati isto tako duboka promjena u ratnoj doktrini koja Êe za nekoliko godina danaπnje poimanje borbe dramatiëno promijeniti Igor SKENDEROVIΔ Uposl jedn jih pet na es tak go di na voj ske se suo Ë a vaju s prom je - na ma u rat noj vjeπ ti ni i po i ma - n jem ra to van ja. Prom jene su to li ko du bo ke da ih ne ki sma traju naj vaæ - ni jom prom je nom u rat noj vjeπ ti ni od Na po le o no va do ba. Ia ko je to ma lo pret je ra na oc je na, sjet imo se da od Na po le o no vih ra to va traje kon ti nui ra ni na pre dak rat ne vjeπ ti ne i voj ne tehno lo gije, ipak os taje Ëin je - ni ca ka ko je rij eë o vaænim pro m je - na ma s du go ro Ënim im pli ka cij ama. Prom jene se ogle daju u po stup - nom prij ela zu s ra to van ja plat for - ma ma (bro do vi, ten ko vi, avio ni, he - li ko pte ri, top ni π tvo...) na um reæe no ra to van je. Um reæe no ra to van je i dal je ra Ë u na na plat for me, ustva ri ne mo guêe je bez njih, ali na gla sak je dan na dra ma tië no po ve Êan je mo guê no sti dje lo van ja ek sten ziv - nom upo ra bom mo der nih in for ma ti - Ë kih i ko mu ni ka cij skih tehno lo gi ja. Po ve Êan je mo guê no sti znaëi ka ko za npr. uni π ta van je odre applee nog cil ja vi πe ne tre ba bit ni ca hau bi ca i ne - ko li ko to na strel ji va, ne go jed na ili dvi je hau bi ce te ne ko li ko pre ciz no vo applee nih proj ek ti la. To u ko na Ë ni ci znaëi ka ko se dra - stië no sman juje pot re ba za raz nim plat for ma ma jer Êe po stoj eêe, za - hva l juj uêi dje lo van ju u um reæe nom okruæen ju, ras po la ga ti s mno go vi - πe po da ta ka o pro tiv ni ku. Ti Êe po - da ci omo gu Êi ti udar i uni π ten je u pra vom tre nu tku, s mi ni mal nim sna ga ma i ærtva ma. Ideju um reæe nog ra to van ja naj la - kπe je opi sa ti kao no vi naë in stra te - gij skog raz mi πl jan ja. Na gla sak je na flek si bil no sti, mno go ve Êoj no prije, koju Êe omo gu Êi ti spaj an je raz nih voj nih fun k ci ja, kao πto je do no π e - n je od lu ka, in for ma cij skih su sta va i bor be nih su sta va u je din stve nu um - reæe nu or ga ni za ciju. Um reæe no ra to van je je mo guêe zbog na pret ka u Ëe ti ri kljuë na teh - no lo πka po druë ja: sen zo ri ma, ob ra di po da ta ka, ko mu ni ka cij skim su sta vi - ma te ko na Ë no pre ciz no vo applee nom strel ji vu. Tekst u cijelosti proëitajte na: 21

22 RATNO ZRAKOPLOVSTVO KrstareÊi projektil AGM-158 JASSM KrstareÊi projektil AGM-158 JASSM vrlo je moderno oruæje koje pruæa moguênost preciznih udara na ciljeve na zemlji i moru s relativno sigurnih udaljenosti Domagoj MI»IΔ Ame ri Ë ka voj ska ima vrlo bo ga - to is ku stvo u upo ra bi krsta re - Êih proj ek ti la u naj raz li Ë i tij im voj nim ope ra cij ama i in ter ven cij a - ma. Sre di nom se dam des et ih go di na pro π log stol je Êa za pot rebe ame ri Ë ke voj ske raz vi je ni su krsta re Êi proj ek - ti li AGM-86 ALCM/CALCM i RGM- 109 To mahawk. I dok su AGM-86 ALCM/CALCM na mij eni li iskljuë i vo za upo ra bu s bom bar de ra, To ma - hawk se mo gao lan si ra ti iz zra ka, kop na, s mor ske po vrπ i ne, pa Ëak i is pod nje. AGM-86 ALCM/CALCM u ope ra tiv nu je upo ra bu uπ ao 1982., a To mahawk go di ne. Oba su in ten ziv no rabl je na u raz nim voj nim in ter ven cij ama i ra to vi ma, a rat na su is ku stva po ka za la da je krsta re Êi proj ek til, ia ko pon ekad ne pre ci zan, i te ka ko uë in ko vi to oruæje. Svoju su vrij ed nost na ro Ë i to po ka za li tij ekom uni π ta van ja dob ro bran je nih cil je va ili pri iz nen ad nim uda ri ma na cil je - ve u du bi ni ne prij ateljskog te ri to ri ja. AGM-86 ALCM/CALCM nije iz - voæen dok je To mahawk pro dan Ve - li koj Bri ta ni ji. Tij ekom ope ra tiv ne upo rabe oba proj ek ti la uo Ë e ni su i ne ki ne do sta - ci. Je dan od njih je da su i AGM-86 ALCM/CALCM i To mahawk pre ve - li ki da bi ih se lan si ra lo s man jih bor be nih avio na. Uz to oba proj ek ti - la u pri pre mi mi sije zahtij evaju sloæe nu elek tro ni Ë ku opre mu. Ia ko su znat no jef ti ni ji od bor be nih avio - na njiho va re la tiv no vi so ka cij ena (To mahawk ko π ta vi πe od 1,5 mi lij una do la ra po prim jer ku) u kom bi - na ci ji s ve li kim broj em lan si ran ja (tij ekom NA TO uda ra na cil je ve u Srbi ji i Crnoj Go ri ame ri Ë ka je voj ska lan si ra la oko 100 To ma haw - ka i 230 proj ek ti la AGM-86) uë i ni la je njiho vu upo ra bu pres ku pom. Uo - sta lom, i To mahawk i AGM-86 ALCM/CALCM prvo bit no su bi li na mij en je ni nu kle ar nim uda ri ma po cil je vi ma u du bi ni Sov jet skog Sa ve - za, a ne za ma sov no uni π ta van je to - Ëka stih cil je va kla si Ë nim boj nim gla va ma. Uz to njiho va pre ciz nost i uë in ko vi tost nije bi la do voljna da bi uni π ta va li ma le cil je ve kao πto su mo sto vi ili uko pa na za pov jed ni π tva, ko ji su se i dal je mo ra li uni π ta va ti uda ri ma iz avio na. Zbog to ga je ame ri Ë ka voj ska sre di nom de ve des et ih go di na pro π log stol je Êa ini ci - ra la ra zvoj man jeg krsta reê eg proj - ek ti la ko ji Êe zadræa ti uboj itost To - mahawka i proj ek ti la AGM-86 ALCM/CALCM, i is to dob no ot klo ni - ti sve uo Ë ene ne do stat ke. Re zul tat tih na po ra je krsta re Êi proj ek til AGM-158 JASSM. Tekst u cijelosti proëitajte na: 22

23 VOJNA POVIJEST Hrvatska insurekcija Vladimir BRNARDIΔ Od sredn je ga vi je ka hrvat sko je kral jev stvo pre ma feu dal nom pra vu u sluë aju opas no sti kao po moê vla da ru za ob ra nu zeml je bi - lo ob vez no po di Êi voj sku. Ovis no o osob nom sta tu su u dru πtvu i ve li Ë i ni imo vi ne, od no sno pos je da. Sta ri, sa - da veê ana kro ni, obi Ë aj po di zan ja in su rek cije po tra jao je sve do XIX. stol je Êa ka da doæivl ja va svoj vrhu - nac. Rat ne go di ne u vrij eme Na po le on skih ra to va u Hrvat skoj je po dig nu ta naj ve Êa in su rek cij ska voj ska do ta da. Ne sa mo da je bi la naj ve Êa veê je bi la i naj bol je or ga ni - zi ra na. Po dig nu to je go to vo lju di, a naj ve Êi dio pri pre ma odra - dio je Sa bor i Kral je vin ska kon fe - ren ci ja na Ëe lu s ban skim nam jes ni - kom, za gre ba Ë kim bi sku pom Mak - si mi lij anom Vrhov com. Joπ u lje to 1808., a on da vrlo in ten - ziv no od po Ë et ka 1809., u sij eën ju na sjed ni ci sa bo ra kral je vi ne po Ë e lo se ras pravl ja ti o po di zan ju puë kog ustan ka - In su rek cije. O In su rek ci ji se ras pravl jalo i na Kral je vin skim kon fe ren cij ama koje su bi le os no - vane kao zam je na za Sa bor u sluë a - ju ra ta i iz van red nih pri li ka ka da nije bi lo mo guêe saz va ti Sa bor. Kra - l je vin ske kon fe ren cije su ima le po - seb nog taj ni ka, a na njima su sud je - lo va li pred stav ni ci sta leæa i re do va izab ra ni po po seb nom kljuëu ili po - naj vi πe sa mo oni ko ji su se na π li na oku pu, za tim za stup ni ci æu pa ni ja i gra do va. Sa zi vao ih je i preds je dao ban ili ban ski nam jes nik. Za Na po - le on skih ra to va odræa va le su se ËeπÊe i na njima su do no π ene od - lu ke o ob ra ni zeml je, a zakl juë ci su bi li pu no vaæni kao i na Sabo ru. In su rek ci jom je za po vi je dao hrvat - ski ban, a u sluë aju nje go va od su stva mij en jao ga je ka pe tan ili pot ka pe tan kral jev stva. Na jed noj od slje de Êih sjed ni ca Sa bo ra za pot ka pe ta na je izab ran gen eral Vin ko Kneæe viê, osvje do Ë e ni voj nik i no si telj naj vi π eg voj nog od li ko van ja or de na re da Ma - rije Te re zije. On je na toj duæno sti nas lij edio pod ma rπ a la Iva na Jel aë i Êa ko ji je ta ko appleer po dig nuo hrvat - sku in su rek cij sku voj sku. Na istoj sjed ni ci na koj oj je izab ran no vi pot - ka pe tan ras pravl ja no je o po pi si ma oso ba za in su rek cij ske ban de rije, o vjeæban ju usta ni ka, o od je Êi i je din - stve noj opre mi. Daljnje ras pra ve o In su rek ci ji preuz eo je po se ban sa - bor ski od bor. Pred loæe no je da se po - dig ne do usta ni ka. In su rek ci ja ili puë ki usta nak mo - gao je bi ti op Êi (In sur rec tio gen era - lis ili mas sa lis) i dje lo mi Ë an (In sur - rec tio par ti cu la ris). Na dal je, raz li ko - va la se per so nal na, ban de rij al na i por tal na in su rek ci ja (In sur rec tio per so na lis, ban de ria lis, por ta lis). Per so nal na in su rek ci ja od no si la se na ple miêe (Tu ro poljce, Kal ni Ë ane, iz oko li ce Sv. Iva na Ze li ne i dru gi) ko ji su osob no mo ra li po Êi u rat u ban skim ban de rij ima, a ban de rij al - na je u sluë aju ka da se po diæe ban - de rij koj eg su bi li ob vez ni da va ti pre la ti i ve li kaπi. Ban de rij je bio odred voj ni ka pod jed nom za sta vom (ban de rium) i vod stvom feu dal nog gos po da ra. Po di za li su ga vlas ni ci ve li kih iman ja, a Sa bor je odre applei vao broj voj ni ka poj edi nog ban de ri ja. Joπ od XV. stol je Êa bi lo je odre applee no da po je dan ban de rij po diæu za gre - ba Ë ki bi skup, kap tol, vran ski prior i hrvat ski ban. Ban de rij ali sti crkve nih do stoj an stve ni ka na zi va li su se pre - dij ali sti. Por tal na in su rek ci ja se sa - stoj ala od bro ja ob vez nih voj ni ka iz sel ja Ë kih ku Êa (por ta). Vrstu in su - rek cije odre applei vao je Sa bor, ko ji ju je i uzdræa vao unu tar gra ni ca kral je vi - ne. U sluë aju da in su rek cij ska voj - ska ra tuje iz van gra ni ca kral je vi ne, nje zi ne tro πko ve sno sio je kralj. Tekst u cijelosti proëitajte na: 23

24 PODLISTAK Novi Zeland (sredina XIX. stoljeêa) Od ratnika do stoëara Vremenski, Novi je Zeland jedanaest sati ispred nas, vrlo blizu promjeni datuma, a godiπnja doba u odnosu na naπa stoje naglavce. to se povijesti zemlje tiëe u njoj su strogo odijeljena dva razdoblja: maorska povijest i doba europskih doseljenika Jurica MILETIΔ UAuc kland smo slet je li u ned je - l ju, a to je dan ka da se zna ci æi vo ta u nje mu mo raju traæi ti po mo Êu mi kro sko pa. Ot pri li ke kao i u obliænjem Gra zu su bo tom po slij epod ne: ne sa mo da je sve za tvo re - no, veê vla da i grob na ti πi na. Ho tel Sur rey Mo tor Inn smjeπ ten na kraju gra da ugod no je iz ne na appleen je i zbog na das ve ukus ne hrane, ali i zbog baz ena za ku pan je u sa mom pre - dvor ju. Prva iz vi applean ja po ka zuju da je rij eë o gra du u koj em se oku pi lo naj vi πe Po li neæa na na svi je tu, ali u koj em je i iz nim no mno go res to ra na. Bje - losvjet skom ugo appleaju, ko ji na cij elom No vom Ze lan du moæe te doæiv je ti tek u Auc klan du, pri do no si i nat pis Res to ran Dub rov nik u uli ci Do mi - nion Ro ad na brdo vi tom dij elu Mt. Ede na. Po zor nost priv laëi nat pis Ma zu ran s Wi nes (pre vo di mo si to kao Vi na ri ja Maæu ran); pro da va oni - ca je, do duπe, za tvo re na, ali u njoj ipak net ko me te, pa hrab ro ula zi - mo: Zar ne zna te da su ned jel jom u ovo do ba trgo vi ne za tvo rene, a i ina Ëe je u ovo do ba pro daja al koho - la zab ran je na?, do Ë e kuje nas nel ju - baz no pi tan je Ëov je ka ko ji je do tog tre nu tka po spre mao iz me appleu po li ca krca tih bo ca ma vi na. Is pri Ë a va mo se na en gle skom i na po min je mo da smo htje li sa mo po gle da ti pro da va - oni cu jer nas je pri vu kao nat pis Maæu ran ko ji ima ve ze sa zeml jom iz koje do la zi mo. Pa, oda kle ste vi?, slij edi pi tan je i dal je na os e- b u j nom, ko lo nij al nom en gle skom. Iz Hrvat ske, iz Za gre ba... E, zdra vi bi li! Pa, πto od mah ne kaæe te...? To je veê bi lo iz reë e no na juænja Ë kom hrvat skom: Zna te li vi da nas Hrva te ovdje na zi vaju oci ma vi na? Iz na π eg su go vor ni ka pro va li buji - ca po da ta ka o naπ im zeml ja ci ma. Doma Êin je oso bi to po no san ka da go vo ri o Ba bichi ma, Fre da to vichi - ma, No bi li ma, Sel aci ma i Iviche - vichim. Posl jedn ji Ma or Vre men ski, No vi je Ze land je da na - est sa ti is pred nas, vrlo bli zu prom - je ni da tu ma, a go di πn ja do ba u od - no su na na πa stoje na glav ce. to se po vi je sti zeml je ti Ëe u njoj su stro go odij el je na dva raz dobl ja: ma or ska po vi jest i do ba europ skih dos el je ni - ka. U Ao te a rou, zeml ju ve li kog bij elog obla ka, ka ko su Ma o ri na zi - va li No vi Ze land, pra sta nov ni ci su sti za li u ne ko li ko va lo va. Posl jedn ji Ëi stokr vni Ma or um ro je go di ne Bu du Êi da ni su poz na va li pis - mo, le gen de su se s kol je na na ko - l je no pre no si le us me nom pre daj om, πto cje lo kup nom oce an skom po dru - Ëju daje do dat nu no tu eg zo ti Ë ne ro - man ti ke, a oso bi to on da ka da se Maorski ustanak Godine Britanci su na Novi Zeland poslali kapetana Williama Hobsona (lijevo). Njegova je duænost bila da maorske poglavice uvjeri kako je za njih najbolje da suverenitet nad no - vozelandskim podruëjem prepuste britanskoj kruni, oëekujuêi da Êe mu veliki posjedi zemlje biti prodani za otprilike dvije sje kire i pokoji sanduk svijeêa za parcelu. Uz mnogo tradicionalne britanske pompe, Hobson se s poglavicama sastao u Waitangi, na mjestu koje je do danas ostalo poznato kao Treaty House (KuÊa sporazuma), a datum odræavanja tog sastanka 6. veljaëe i danas se slavi kao roappleendan suvremenog Novog Zelanda. Sporazum je potpisalo 45 poglavica (bolje reëeno, Hobson ga je potpisao u njihovo ime), a ubrzo je Ëak pet stotina poglavica priznalo i prihvatilo britansku vlast. Kada su doseljenici neπto kasnije poëeli iskazivati æelju za kupnjom zemljiπta, a Maori im je odbili prodati - poëeli su su - kobi. RuπeÊi jarbol s britanskom zastavom na mjestu koje se danas naziva Russell, britanskoj se vlasti prvi odupro Hone Heke (desno), poglavica koji je i prvi potpisao sporazum. UnatoË britanskim pojaëanjima, isti je pothvat izveo joπ Ëetiri puta i napokon spalio gradiê Kororakea. Kada je britanski guverner njegovu glavu ucijenio na stotinu funta, Heke je vrlo pribrano raspisao nagradu od stotinu funta za onog tko mu donese guvernerovu glavu. Sukobi su potrajali sve do sredine πezdesetih godina XIX. stoljeêa, a onda su tadaπnja vojna tehnika i broj britanskih vojnika Maore zauvijek svele na danaπnji oblik: zanimljiv i πarolik dio povijesti Pacifika i zemljoradniëko stanovniπtvo, osobito uspjeπno u uzgoju ovaca. 24

25 UTIHNULE BOJI NICE Kultura starosjedilaca: maorske plesaëice Kultura osvajaëa: zamak s igraliπtem za kriket Spori nestanak Europljani su za Novi Zeland doznali sredinom XVII. stoljeêa kada su nizozemskom istraæivaëu Abelu van Tasmanu otoë - ni prastanovnici Maori zarobili neke Ëlanove posade i pojeli ih. Vjerojatno je taj kanibalistiëki Ëin stotinjak godina poslije u mnogome pomogao kapetanu Jamesu Cooku koji je Novi Zeland proglasio posjedom britanske krune, jer Nizozemci nakon spomenute gozbe viπe nisu bili pretjerano zainteresirani za to podruëje. Prvi europski doseljenici bili su tek privremeni posjetitelji - lovci na tuljane i kitove, koji su te sisavce u rekordnom roku istrijebili. Ne moæe se reêi da su bili cvijeêe europskog puëanstva - u to su podruëje odlazili slojevi stanovniπtva koji su sa sobom nosili bolesti, prostituciju, pomamu za glavama maorskih poglavica i najstraπnije od svega - europsko vatreno oruæje. Upravo je ono najviπe pridonijelo tome da su se maorska plemena meappleusobno gotovo istrijebila. Kada je na Novi Zeland u prvoj godini vladavine britanske kraljice Viktorije stigao prvi misionar Samuel Marsden, stanje se polako smirivalo, sukobi su jenjavali, a kanibalizam je bio zaustavljen. Naæalost, duhovni æivot Maora bio je uniπten a s njim je nestala i njihova kultura. UnatoË svim misionarskim nastojanjima, njihov se broj smanjivao iz godine u godinu. spo min je rat ni Ë ka Êud Ma o ra: broj - ni ple men ski su ko bi i raz ni za robl je - ni ci ko ji Ëes to za vrπ avaju kao robl je, a joπ ËeπÊe kao hra na na goz ba ma pob jed ni ka. Imaj uêi na umu da æi - vo tinjski svi jet na oto ci ma No vog Ze lan da ni ka da nije bio oso bi to bo - gat, sva je pri li ka da su za robl je ni ci bi li ko ri stan iz vor pro tei na. Ne do sta tak pis ma Ma o ri su obil no na dom jeπ ta li iz gradn jom ka nua iz»arobna svjetlost spilje Waitomo rez ba re na drve ta i gradn jom drve - nih ko li ba - sa staj ali π ta, i obil nim te to vi ran jem muπ ka ra ca i æe na pod - jed na ko. Te to vaæa se da nas ne moæe vi πe nigdje vid je ti, pa Ëak ni na tij eli ma po luob naæe nih ples aë i ca koje iz vo de ma or ske ples ove za ra - doz na le tu ri ste. Pres eli la se na ab - do mi nal ne dij elo ve tij ela, ple Êa i ru - ke europ skih ne doz re lih πipa ri ca, ne rij et ko upot pun je na za straπ uju - Êim me tal nim do da ci ma u sklo pu po mo dnog pi er cin ga. Bo ga ti ples ni po kre ti po naj vi πe do Ë a ra vaju ves - lan je, a lij epe ma or ske nap je ve iz - vo de ne baπ ta ko lij epe pje vaë i ce, upot pun juj uêi ih po vi ci ma ha e remai u znak dob ro do πli ce ili ha e ra - ra na ra stan ku. Svjet lost krij es ni ca Na pu tu pre ma juænoj stra ni Sje - ver nog oto ka prva stan ka je u gra - di Êu Ha mil to nu, naj veê em nas el ju u unu traπn jo sti oto ka. Mjes to nije oso bi to za niml ji vo, ali ob rok na ce - sti fish and chips (ri ba s peë e nim krum pi ri Êi ma) os tao je ne za bo rav na us po me na. U Ha mil ton ma lo tko svra Êa: tek pon eki izuë a va telj re li - gi ja, jer ne da le ko je mor mon sko sveu Ë i li π te s pri pa daj uêim ko le - dæom. Na ma or skom je zi ku wai zna Ëu vo da, a to mo ru pa. Naj po pu lar - nije mjes to u unu traπn jo sti Sje ver - nog oto ka zo ve se Wa i to mo, a po pu - lar nost ne du guje to li ko sta lak tit ima i sta lag mit ima, ko li ko mi lij uni ma krij es ni ca koje stva raju spe ci fi Ë an ugo appleaj u po sve ma πn jem mra ku u ko ji se uran ja Ëam cem jer su spil je is pun jene vo dom. 25

26 BIBLIOTEKA Jozefina Lada: Platane vukovarske (Zagreb, 2000.), Po æeravici hodim (Zagreb, 2004.), Miris Dunava i treπanja (Zagreb, 2005.) Svoju prvu zbirku pjesama Vu ko var - ka Jozefina Lada posvetila je djeci i unucima te nes - talom muæu i ocu, kao i stradalnicima Vukovara te svim stradalnicima diljem Lijepe Naπe i svim ljudima dobre volje, a sve tri zbirke inspirirane su najveêim dijelom upravo stradavanjima tijekom Domovinskog rata, kako u Vukovaru tako i u cijeloj Hrvatskoj. U brojnim stihovima, kao i u samim na zivima knjiga, pjesnikinja izraæava Ëeænju i nostalgiju za iz - gub ljenim vremenom i prostorom, a osim pjesama s ratnom i poratnom tematikom te inspiriranih domoljubljem, ima i onih u kojima se izraæava socijalna osjetiljivost autorice, kao i njezina ljubav prema bliænjima te svijetu i æivotu uopêe. Uz umjetniëku i literarnu vrijednost ovih zbirki, valja istaknuti i onu do ku men - tarnu, buduêi da su u njima sadræana i autentiëna svjedoëanstva o najdramatiënijem razdoblju autoriëinog æivota i no vije hr - vatske povijesti - Domovinskom ratu. Sve tri zbirke izdala je Ud ruga umjetnika Tin UjeviÊ iz Zagreba, Ëiji je au to rica Ëlan. Posljednju je ilustrirala njezina πestogodiπnja unu ka, a prema rijeëima glavnog i odgovornog urednika Ivana Pu ljiêa tu sigur - no nije kraj njezinim pjesmama i knjigama. Nikolina PETAN FILMOTEKA Pokretni dvorac - Hauru no ugoku shiro japanski animirani film (119 min.) distributer: Discovery film scenarist i redatelj: Hayao Miyazaki Posljednjih desetak godina na televiziji smo vidjeli japanske crtiêe razliëite kvalitete. Ako ste u tom razdoblju imali malu djecu, sjetit Êete se da su Po ke - moni, Digimoni, Yo Gi Ohi i sliëni za vaπe malene neko vrije me bili srediπte svemira. S druge strane, vrhunske i kva litetne filmove iz Japana rijetko smo imali prigodu vidjeti. Svaki japan - ski film koji se pojavio u hrvatskim kinima imao je status Ëuda, πto zbog rijetkosti, πto zbog kvalitete. U navedenom razdoblju boje Zemlje IzlazeÊeg Sunca najëeπêe je branila japanska me - ga zvijezda Takeshi Kitano sa svojim borilaëkim filmovima. Ri - jet ka se prilika da se vidi vrhunski animirani film ukazala prije dvi je godine na zagrebaëkom Animafestu kada je prikazana Avan tura male Shishiro, koji je oduπevio kritiku, ali i ostavio mno ge nezadovoljnike u publici. Ovaj je tjedan u Zagreb, toë - nije na Reviju azijskog filma u Broadway TkalËi, stigao crtiê Po - kretni dvorac i osvojio sve, osobito publiku. U fantastiënoj animiranoj borbi s elementima ratne drame autor Hayao Miyazaki stvorio je pravo remek-djelo. Rijetko imate prigodu vidjeti tako inteligentan, suptilan i jednostavno lijep filmski uradak. U priëi o osamnaestogodiπnjoj klobuëarki Sophie, koju zla vjeπtica pre tvori u staricu, samo zato jer je zaljubljena u mladog Ëarobnjaka Howla, te njezinoj potrazi za izgubljenom mladosti naêi Êete mnoπtvo humora, nostalgije i iskrenosti - ukratko reëeno pra ve filmske svjeæine. Kada imate priliku biti na projekciji tak - vog filma, postaje vam jasno koliko je danaπnja (srednjostrujaπka) kinematografija onemoguêila samu sebe da u vama po - novno probudi (davno) uspavano dijete. Toplo se nadam da Êe se ovaj film naêi i u videodistribuciji kako bi ga mogli pogledati svi zainteresirani diljem Hrvatske. Leon RIZMAUL 16. rujna Umro Gabriel Fahrenheit UËinkovitim mjerenjem temperature ljudi su se poëeli baviti u XVI. stoljeêu, a prvu spra - vu za mjerenje temperature pod nazivom termoskop izumio je veliki Galieleo Galilei. Taj izum, poslije nazvan termometrom, ili hr - vatski toplomjerom, sljedeêih su 150 godina usavrπavali brojni znanstvenici. Najvaæ niji me appleu njima bio je njemaëki znanstvenik Ga - briel Daniel Fahrenheit. Fahrenheit je bio trgovac koji se u slobodno vrijeme bavio istraæivanjima na polju prirodnih zna nosti te se prvi dosjetio i poëeo mjeriti temperature æivom koja je pokazala bolja svojstva od alkohola koji se do tada rabio. Prema njegovoj termometarskoj skali voda se smrzava na 32 stupnja a vrije na 212 stupnjeva. Osim toga, usavrπio je hidrometar, spravu za mjerenje vlaænosti zraka, te otkrio da se vreliπte vode mijenja s nadmorskom visinom. Zbog toga se vrijednosti za lediπte i vreliπte pojedinih elemenata i spojeva izraæavaju pri uvjetima zraënog pritiska na razini mora. Na posljetku, najveêi doprinos toplomjeru kak - voga danas poznajemo napravio je πvedski fiziëar i as tro - nom Anders Celsius. Stupnjevi na njegovoj skali od nose se prema Fahrenheitima u omjeru pet napram devet pa temperatura Ëovjekova tijela umjesto nama poznatih 36 stup - njeva Celzija na Fahrenheitovoj skali pokazuje vrijednost od 96 stupnjeva. 16. rujna PoËeo rat za neovisnost Meksika Kao poëetak meksiëkog rata za neovisnost obiëno se navodi 16. rujna zbog toga πto je Miguel Hidalgo y Co s tilla na taj dan u svom revolucio nar nom govoru pozvao meksiëki narod na revoluciju. Tekst koji je proëitao u gradu Do lores dobio je ime PlaË Doloresa, a po zivao je mek siëke Indijance i mjeπance na ustanak protiv tri sto go diπ - nje πpanjolske vladavine. Hidalgo se zalagao za iz jed na Ëa va - nje prava svih rasa te za novu, pravedniju raspodjelu zem ljiπ - ta. Na njegov poziv odazvale su se tisuêe Mek si kanaca te je uskoro okupio veliku seljaëku vojsku koja je kre nula na Mex - ico City traæeêi svoja prava. Iako je Hidal gova vojska ubrzo razbijena a on poginuo, revolucionarno sje me bilo je posijano te su brojne seljaëke voapplee krenule da lje njegovim putem, te - æeêi svrgavanju πpanjolske vlasti. Leon RIZMAUL DUHOVNOST Upoznati Isusa VREMEPLOV Nakane da postanemo bolji, pristojniji, da se ne ljutimo i ne svaappleamo, nakane da postimo, Ëitamo Sveto pismo, od riëemo se, siguran su pokazatelj da joπ nismo pravi krπ - Êani. KrπÊani nisu ljudi koji su bolji i sposobniji od drugih, krπêani nisu ljudi koji manje grijeπe od drugih. Dovoljno je pogledati apostole i njihove slabosti (svaapplea sv. Pavla s Barnabom ili sv. Petrom) pa da vidimo da bezgreπnost ne postoji. Zamka je pomisliti da biti svet znaëi poëeti patiti, odricati se, postiti, iêi svaki dan na misu ka ko viπe nikada ne bismo nikoga povrijedili niti gri je πili. Takva inicijativa nosi u sebi klicu oholosti - ja Êu pobije di ti grijehe i svoje slabosti. Ispada da nam Isus ne treba i da je besmislena cijena koju je platio za naπe grijehe. Prvi korak je pribliæiti se Isusu. Apostoli su veliki jer su bili blizu Isusa, a ne zato πto nisu grijeπili. Treba, dakle, upoznati Isusa. PoËeti temeljito Ëitati No vi zavjet. Mirko ΔOSIΔ 26

27 MILITARIA WEB INFO Britanske oznake Me tal ne oz na ke s ka pa bri tan skih voj nih po stroj bi II. svjet skog ra ta odu vi jek su bi le po pu lar ni pred - me ti za skupl jan je, bez ob zi ra na to koj em su ro - du voj ske pri pa da le. Uvi - jek za niml ji va sadræaja i priv la Ë nih li kov nih rje - π en ja, πto su se te mel ji la na dav nim he ral di Ë kim am ble mi ma, ne rij et ko su bi le iz ra appleene od vi πe vrsta me ta la raz li Ë it ih bo ja, ta ko da su Ëes to do iz raæaja do la zi le i sreb rno-zlat ne kom bi na - cije na crve nim ili lju bi Ë a stim pod lo ga ma. Re gi men ta gro fo vi je Is toë nog Lan cashi rea, od no sno je dan nje zin dio, ima la je am blem(slika 1) u obli ku sreb rnog lo vo ro vog li π Êa koje se pro te za lo od nat pi sa East Lan cashi re do kral jev ske krune na vrhu, a iz nad sfin ge u sre di π tu ko ja obil jeæa va po stroj bin pohod u Egi pat go di ne Iz nad nat pi sa u dru gom me ta lu iz ve de na je i gla so vi ta ruæa Lan cashi rea. Je dan odred la ke pjeπ a Ë ke po stroj be Ox - fordshi rea i Buc king - hamshi rea (slika 2) la - ko je pre poz natl jiv po po π tan skom ro gu. Na be ret ka ma se no si la ma lo pro mij en je na inaë i ca man jih di men zi ja. Jed na po stroj ba la kog pjeπ a π tva (Light In fan try) ima rog na pod lo zi u obli ku kriæa sv. An drije (sve tac za π tit - nik kot ske), a u sre di ni je mo no gram po stroj be. Nat - pis As sa ye i slon evo ci raju us po mene na bit ku ko ja se odi gra la u In di ji 1803., a u koj oj je po stroj ba sud je lo - va la. Ina Ëe, oz na ka se no si na pod lo zi tar ta na Mac - ken zie, a am blem upot pun juje ka rak te ri stië na ze le na per ja ni ca. Po stroj ba poz na ta pod na zi vom The Ro y al Welch Fu - si li ers, od no sno poj edi ni nje zi ni dij elo vi, imaju am - blem u obli ku gra na te u sre di π tu koje je kru na prin ca od Wa le sa. Na ziv The Ro y al Welch Fu si li ers za mij e- n jen je na zi vom Welsh Fu si li ers go di ne Dio re gi men te Mont mountshi rea, ko ji pri pa da te ri to - rij al noj ob ra ni, do no si ve lπ kog zmaja, dok oz na ku u obli ku ljil ja no va cvi je ta no si re gi men ta The Manches - ter Re gi ment, u spo men na bit ke koje su tij ekom XVI II. stol je Êa vo di li pro tiv fran cu ske voj ske. Ivan BELINEC Katastrofalne po - slje dice Katrine u New Orleansu joπ uvijek su vidljive na svakom koraku u tom velikom amerië - kog gra du, a TV po - staje i ostali mediji i dalje s mjesta doga applea - ja πalju straπne vijesti o poginulima i unesre - Êe nima. Kalvarija koju su najpoznatiji jazz grad na svijetu i njegova okolica doæivjeli u proteklih desetak dana joπ uvijek je glavna tema sluæbene stranice ameriëkog Crvenog kriæa na Na tom siteu mogu se pronaêi podaci i o drugim humanitar - nim i inim nevoljama Amerikanaca, vezanim ponajprije uz razne vremenske nepogode u SAD-u, ali i o Ëinjenicama i po moêi ljudima sa svih strana svijeta kojima je zbog po tre - sa, vulkana, tsunamija i kojeëega drugoga potrebna po moê. Primjerice, jedan od glavnih poziva u pomoê odnosi se na daljnje zbrinjavanje ærtava otprije Ëetiri godine, tj. napada na New York i Washington, a na linkovima smjeπtenima s lijeve strane sitea i na vrhu stranice mogu se pronaêi i vi - jesti, press room, pa Ëak i muzej posveêen djelatnicima Cr - ve nog kriæa Ëije su uloge u ratovima i otklanjanju poslje di - ca raznih prirodnih katastrofa bile nemjerljive. Ivan BELINEC KVIZ 1. NATO je osnovan: A godine B godine C godine 3. Kratica za provedbeni plan za Ëlanstvo u NATO-u je: A ATC B SHAPE C MAP 2. Glavno NATO-ovo zapovjedniπtvo na Mediteranu nalazi se u: A Palermu B Napulju C Avianu 4. Glavni tajnik NATO-a je: A Javier Solana B Jaap de Hoop Scheffer C Donald Rumsfeld 5. Zapovjednik vojnih postrojbi NATO-a u Europi je: A general Thor Gulbrandsen B general James Jones C zrakoplovni maröal Jock Stirrup pripremio D. VLAHOVIΔ Rjeπenje: 1b;2a;3c;4b;5b 27

28