Seme rađa Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/ ; Fax: 021/ Godina V Broj januar 2016.

Størrelse: px
Begynne med side:

Download "Seme rađa Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/ ; Fax: 021/ Godina V Broj januar 2016."

Transkript

1 Limagrain d.o.o. Seme rađa profit Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/ ; Fax: 021/ Godina V Broj 80 cena 40 dinara Foto: M. Mileusnić FAZANI 55-godišnji bravar iz Šida Milan Đurić, opredelio se za posao koji je radio još dok je živeo u Hrvatskoj. Započeo je izgradnju farme za uzgoj fazana i paunova, jednu od najvećih u ovom delu Srema, u kojoj namerava da proizvodi piliće i divljač za meso. Strana 20. MITROVICA MILENKO DROTAREVIĆ, TRI DECENIJE UZ OVCE U OVOM BROJU PRIZNANJA MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA Afirmacija malih porodičnih zadruga Strana 3. SUDBINA ODUZETE CRKVENE IMOVINE Restitucija i na Ustavnom sudu Strana 4. Opstanak ovčarstva O kružen sa više od dve stotine ovaca, Mitrovčanin Milenko Drotarević (71) laganim pokretima ruke i povicima, komanduje čišćenje fabrič kog kru ga na pro sto ru iz me đu pu ta za Ja rak, da le ko vo da i uga še nih fa brič kih dimnjaka. Strana 10. SMS MALI OGLASI 063/ KOMASACIJA U RADENKOVIĆU od do Pad cene kukuruza Da njive više vrede Pad cene pšenice Strana 5. "Produktna berza"ad, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5 Tel: 021/ , fax: 021/ , , nsberza@eunet.rs, Dešavanja na svetskim berzama

2 AK TU EL NO STI IN ĐI JA aktuelno IZ AGenCiJezaruralnirazvOJ OpŠtine Ob no va i re gi stra ci ja ga zdin sta va Poljoprivrednici će na svoje adrese dobiti koverat sa neophodnom dokumentacijom i tako popunjenu je odneti u Upra vu za tre zor I Pr va re gi stra ci ja N o vac za po ljo pri vre du iz pretpri stup nih fon do va Evrop ske uni je bi će do stu pan na šim po ljo pri vred nic ma sre di nom ove go di ne ka da će bi ti ras pi sa ni i pr vi kon kur si na ko ji će na ši pa o ri moći da kon ku ri šu za IPARD pro gram, na ja vi la je mi ni str ka po ljo pri vre de Sne ža na Bo go sa vlje vić Bo ško vić. Sred stva iz IPARD pro gra ma biće do stup na po ljo pri vred ni ci ma do 2020, a ra di se o 175 mi li o na evra. Bes po vrat na sred stva mo ći će da kor ste svi po ljo pri vred ni ci či ja su ga zdin stva u ak tiv nom sta tu su i ima ju kva li te tan pro gram za unapre đe nje i raz voj pro iz vod nje, nagla si la je re sor na mi ni star ka. - Po treb no je da po ljo pri vred ni ci ulo že svo ja sred stva a na kon to ga do bi ja ju re fun da ci ju u vred no sti inve sti ci je, to je ot pri li ke iz me đu 60 i 70 od sto. Na pri mer, ako se ra di o mla dim po ljo pri vred ni ci ma do 40 go di na on da je taj po vra ćaj u vi sini od 65 od sto a za one ko ji do la ze iz mar gi na li zo va nih pod ruč ja re funda ci ja iz no si 70 od sto - ob ja šnja va Sne ža na Bo go sa vlje vić Bo ško vić. Pod se ti mo, iako su sred stva iz IPARD pro gra ma do stup na od go di ne, Sr bi ja ni je us pe la da uzme ni je dan di nar, jer se pr vo ka sni lo sa pre se lje njem Upra ve za agrar na Za pr vu re gi stra ci ju ga zdinstva uz po pu nje ne obra sce potreb no je do sta vi ti fo to ko pi ju lič ne kar te no si o ca po ljo pri vrednog ga zdin stva, fo to ko pi je ličnih ka ra ta čla no va po ljo pri vrednog ga zdin stva ko ji su upi sa ni u obra zac br. 2, fo to ko pi ju iz vo da iz ka ta stra ne po kret no sti ili fo toko pi ju ugo vo ra o za ku pu po ljopri vred nog ze mlji šta ili fo to ko piju ugo vo ra o da va nju ze mlji šta na ko ri šće nje na kna de (sve ove fo to ko pi je mo ra ju bi ti overe ne u su du ili op šti ni), fo to kopi ju na men skog te ku ćeg ra ču na otvo re nog u po slov noj ban ci po sop stve nom iz bo ru. NO VI SAD IZ IPARD PROGraMA EVROpskeuniJE No vac usko ro do stu pan pa o ri ma Iako su sredstva iz IPARD programa do stup na od go di ne, Sr bi ja ni je us pe la da uzme ni je dan di nar, jer se pr vo ka sni lo sa pre se lje njem Upra ve za agrar na plaćanja iz Šapca u Beograd Mi ni star ka Sne ža na Bo go sa vlje vić Bo ško vić pla ća nja iz Šap ca u Be o grad, što je ko nač no i ura đe no pro šle go di ne, a za tim i sa za po šlja va njem no vih ljudi u Upra vu ko ji bi tre ba lo da kontro li šu evrop ske pa re. - Sa da bi tre ba lo da upo sli mo 130 no vih iz vr ši la ca, a pr vi po zi vi bi će ob ja vlje ni u pr voj po lo vi ni godi ne - do da la je mi ni star ka. Ona je pro u či la po ljo pri vredni ci ma da tre ba da se spre me za pro jek te, kao i to da će im struč ne slu žbe po mo ći u pi sa nju zah tev nih do ku me na ta ka ko bi što vi še ko risni ka do bi lo nov ca iz pret pri stup nih fon do va Evrop ske uni je. S. P. ove go di ne od 1. fe bru a ra do 31. mar ta vr ši će se ob no va i re gi stra ci ja po ljo pri vred nih ga zdin sta va, ka ko bi po ljo pri vred nici mo gli da ostva re raz ne vr ste pomo ći iz agrar nog bu dže ta. Re sor no Mi ni star stvo po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre di ne, po kre će pro ces regi stra ci je sa ci ljem da tač no prepo zna ko ri sni ke agrar nog bu dže ta ka ko bi ra ci o nal ni je spro ve lo me re za pod sti ca nje raz vo ja po ljo pri vredne pro iz vod nje i us po sta vi lo di rektan kon takt sa pro iz vo đa či ma po sred ni ka. Ka ko se da lje na vo di, po ljo pri vred ni ci tre ba da do sta ve po pu nje ne obra sce sa po da ci ma o tre nut nom sta nju po ljo pri vred nih kul tu ra, pla ni ra noj se tvi ili sad nji u to ku go di ne kao i o na sta lim pro mena ma o čla no vi ma po ljo pri vred nog ga zdisntva i sve ove po dat ke do stavlja ju Upra vi za tre zor Mi ni star stva fi nan si ja. U in đij skoj op šti ni, po moć pri po pu nja va nju do ku men ta ci je vrši Agen ci ja za ru ral ni raz voj, a prema re či ma Dra ga ne Ma ri čić, ovih da na ih oče ku ju ve li ke gu žve i obi man po sao. - Bez ob zi ra na to da li je do šlo do pro me na, neo p hodna je ob no va re gi stra ci je. Upis po ljo pri vred nih ga zdin sta va je do bro vo ljan, bes pla tan i tre ba na po me nu ti da sa mo re gistro va na po ljo pri vred na gazdin stva mo gu ko ri sti ti sredstva na me nje na za pre mi je, sub ven ci je i kre di ti ra nje ko ja se is pla ću ju iz bu dže ta Re publi ke Sr bi je kao i dru ge uslu ge dr žav nih sa ve to dav nih slu žbi či ja re for ma tek pred sto ji - isti če ona i ka že: - Po ljo pri vred ni ci će na svo je adre se do bi ti ko ve rat sa neo p hod nom do ku menta ci jom i ta ko po pu nje nu je od ne ti u Upra vu za tre zor u na šoj op šti ni. Na te ri to ri ji op šti ne In đija ima ak tiv na po ljo pri vred na ga zdin stva i oko 798 pa siv nih tvr de u Agen ci ji za ru ral ni raz voj. - Ka da je reč o iz me na ma Za ko na o pod sti ca ji ma za ovu go di nu, imamo ne ke no vi ne u smi slu da no va ga zdin stva u ovoj go di ni ne će ima ti V Dra ga na Ma ri čić, Agen ci ja za ru ral ni raz voj pra vo na pod sti ca je za bilj nu proiz vod nju, go ri vo i đu bri vo. To zna či da svi oni ko ji ni su pret hod nih go dina re gi stro va li svo je po ljo pri vred no ga zdin stvo ne ma ju ove go di ne pravo na pod sti ca je - na vo di Dra ga na i do da je: a žno je da se po ljo pri vred nici udru žu ju, po seb no je va žno da se ma li po ljo pri vred ni ci udru žu ju. Na taj na čin ima ju jef ti nije in pu te i re pro ma te ri jal, a ma njim tro ško vi ma pro iz vod nje po sti žu ve ći eko nom ski efe kat i ve ću kon ku rentnost na tr ži štu. Ta ko đe je vr lo važno da kroz ova kav na čin po ve zi vanja o be đu ju si gu ran pla sman za svo je pro iz vo de - iz ja vi la je mi ni star po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre dine prof. dr Sne ža na Bo go sa vlje vić Bo ško vić to kom ovo ne delj nog obila ska ze mljo rad nič ke za dru ge Zadru gar iz Ba ča. - Udru ži va nje će bi ti pri o ri tet i u na red nom pe ri o du, ob zi rom da su po ljo pri vred ni pro iz vo đa či u Sr bi ji eko nom ski ne do volj no ja ki da bi sami na stu pa li na tr ži štu ko je po sta je sve zah tev ni je i iza zov ni je - re kla je mi ni star ka i na ve la po slo va nje zadru ge Za dru gar kao pri mer do bre or ga ni za ci je, ko ja ima ukup no 107 za dru ga ra i oku plja 400 ko o pe rana ta. To kom po se te op šti ni Bač, mi nistar Bo go sa vlje vić Bo ško vić da nas je raz go va ra la sa pred sed ni kom te op šti ne, Dra ga nom Sta še vi ćem i nje go vim sa rad ni ci ma o vi še te ma iz obla sti po ljo pri vre de. Raz go vara li smo o re zul ta ti ma u po ljo privre di u pro šloj go di ni, pred sto je ćoj se tvi, za ko ni ma ko ji su pri pre mljeni, usvo je ni i ko ji su sa da u fa zi prime ne, o bu du ćoj sa rad nji, kao i o sub ven ci ja ma u po ljo pri vre di, kaza la je mi ni star i iz ra zi la za do voljstvo što je ču la sprem nost lo kal ne sa mo u pra ve da i da lje po ma žu poljo pri vred ni ci ma. Ova op šti na je bo ga ta po ljopri vred nim ze mlji štem. Ima oko hek ta ra po ljo pri vred nih povr ši na, oko 7000 hek ta ra je dr žav no po ljo pri vred no ze mlji šte i pred stavni ci lo kal ne sa mo u pra ve su is ka za li sprem nost da se ovo ze mlji šte i u bu du će, u znat no ve ćoj me ri, ko ri sti u po ljo pri vred ne svr he za po ve ćanje pro iz vod nje, re kla je mi ni star, ob ja sniv ši da se na taj na čin po veća va ju pri ho di bu dže ta i op ši ne, ali i re pu blič kog i po kra jin skog bu dže ta, s ob zi rom da se ta sred stva ka sni je vra ća ju ka po ljo pri vred ni ci ma. - Oče ku je nas ve li ki posao, te ape lu je mo na na še po ljo pri vred ni ke da što pre uzmu iz vo de iz ka ta stra za no ve par ce le ka ko se ne bi stva ra le gu žve. Ono što je no vi na i što je Upra va za tre zor iza šla u su sret po ljopri vred ni ci ma je ste da mogu do ku men ta ci ju da po šalju i po štom, uko li ko ne ma ni ka kvih pro me na. Agen ci ja za ru ral ni razvoj će kao i svih pret hod nih go di na iza ći u su sret svim po ljo pri vred ni ci ma i po moći im pri li kom po pu nja va nja obra za ca za ob no vu kao i u ve zi no ve re gi stra ci je, a naj ve ću gu žvu oče ku je mo u pr voj ne de lji. Na kra ju raz go vo ra, ona ka že da će pre ma na vo di ma nad le žnih iz mi ni star sva biti pro me na, od no sno da se ne će pod no si ti zah te vi za bilj nu proiz vod nju, ne go auto mat ski ka da se ob no vi ga zdin stvo, ula ze u si stem, te će se na taj na čin vr ši ti is pla ta od re đe nih sred sta va. BAČ MinistarkasneŽanaBOGOsavlJeviĆ BOŠKOviĆ: M. Balabanović Svi zah te vi pri sti gli u godini će biti isplaćeni Mi ni star ka u po se ti Ba ču Od go va ra ju ći na pi ta nja no vi nara, mi ni star je na gla si la da će svi zah te vi ko ji su pri sti gli u godi ni bi ti is pla će ni. Vla da Re pu bli ke Sr bi je je oprede li la do dat na sred stva, oko 10 mi li jar di di na ra. Ta sred stva će biti is pla će na u tri is pla te pre ma redo sle du pod no še nja zah te va. Pr va is pla ta bi će 29. ja nu a ra, dru ga 26. fe bru a ra i tre ća 25. mar ta, pre cizi ra la je mi ni star Bo go sa vlje vić Boško vić. Mi ni star Bo go sa vlje vić Bo ško vić ob i šla je i po ljo pri vred no ga zdinstvo Zlat ka Vu ko vi ća ko ji se uspešno ba vi ra tar skom i sto čar skom pro iz vod njom. S. P. Osnivač i izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica Trg vojvođanskih brigada broj 14/II Direktor: Dragan Đorđević Glavni i odgovorni urednik: Živan Negovanović DIREKTOR MARKETINGA: Zlatko Zrilić Tehnički urednik: Marko Zrilić redakcija: Sve tla na Đa ko vić, Miroslav Ninković, Marija Balabanović, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević, Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović Marketing: 063/ Štamparija: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad poljoprivreda@sremskenovine.co.rs Telefon/Fax: 022/ Registarski broj NV CIP - Каталогизација у публикацији Библиотека Матице српске, Нови Сад 63( ) Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović. - God. 1, br. 1 (okt. 2012) -. - Sremska Mitrovica: Sremske novine, Ilustr. ; 46 cm Dva puta mesečno. ISSN COBISS.SR-ID

3 AK TU EL NO STI NO VI SAD MLADI USPEŠNI POLJOPRIVREDNICI DOBILI PRIZNANJA POLJOPRIVREDNOG FAKULTETA Afirmacija malih porodičnih zadruga Gotovo svaki od dobitnika priznanja ima oslonac u porodici i porodičnom zajedništvu, a među nagrađenima bili su i dvadesetpetogodišnji Petar Rakić, poljoprivrednik iz Bačinaca i petnaestogodišnji Tihomir Tufegdžić iz Salaša Noćajskog, učenik prvog razreda srednje Poljoprivredne škole u Rumi P o ljo pri vred ni fa kul tet iz No vog Sa da ka te dra za ra tar stvo i po vr tar stvo, sre di nom ja nu a ra or ga ni zo vao je sve ča nost na ko joj su mla dim i uspe šnim po ljo pri vred ni ci ma sa pod ruč ja Voj vo di ne do de lje na prizna nja. Me đu nji ma se, na pred log na še me dij ske ku će, na šao i dva de set peto go di šnji Pe tar Ra kić, po ljo pri vrednik iz Ba či na ca, o ko me je Srem ska po ljo pri vre da već pi sa la. Osim Pe tra, me đu uspe šni ma bio je i pet na e sto godi šnji Ti ho mir Tu feg džić iz Sa la ša Noćaj skog, uče nik pr vog raz re da sred nje Po ljo pri vred ne ško le u Ru mi. Pri zna nja su još pri mi li i Da niel Do šlja iz Ba natskog No vog Se la, Ko pas Kor nel iz Kevi ja, Mla den Po pov iz Osto ji će va i Neboj ša Rad nić iz Sta rog Žed ni ka. Na osvo je nim pri zna nji ma mla dim ra ta ri ma če sti tao je pro de kan pro fe sor dr Bran ko Ću pi na. - Ova na gra da je usta no vlje na pre tri go di ne, pr vi do bit ni ci su bi li naj uspe šni ji pro iz vo đa či u ra tar skoj pro izvod nji, a pro šle go di ne smo pri zna nje uru či li uspe šnim že na ma ko je vo de ga zdin stva. Ova da na šnja pri zna nja su sim bo li čan čin pre ma mla di ma koji u po ljo pri vred noj pro iz vod nji vi de i na la ze svoj ži vot i svo ju bu duć nost, što u da na nje vre me ni je ni la ko ni uobi ča je no re kao je prof. dr Bran ko Pe tar Ra kić iz Ba či na ca Ću pi na i do dao da se ova sve ča nost od vi ja u okvi ru ma ni fe sta ci je Do bar dan do ma ći ne Di rek tor ka De part ma na za ra tarstvo i po vr tar stvo dr Dra ga na Lat ković is ta kla je da ova oku plja nja, ko ju već tre ću go di nu za re dom or ga ni zu je Po ljo pri vred ni fa kul tet, ni su tak mi čarska, od no sno da u cen tru pa žnje nisu pri no si, ne go da se ona or ga ni zu ju zbog po dr ške mla dim po ljo pri vred ni cima i nji ho vim po ro di ca ma, kao i u cilju afir ma ci je svih onih ko ji se ba ve ovom delat no šću i do da la: - Na kon uspe šnih ra ta ra i že na ko je vo de ga zdin stva, sreć ni smo što da nas mo že mo da uru či mo pri zna nja mladim lju di ma, uspe šnim ra ta ri ma, ko ji se po red ra tar stva ba ve i sto čarstvom. Go to vo sva ki od njih ima oslo nac u po ro di ci i po ro dič nom za jed ni štvu, ve ći na od njih su za pra vo male po ro dič ne za dru ge i upra vo to že li mo da afir mi še mo. Oni vra ćaju na du na na še ora nice i na na ša se la. Pe tar Ra kić iz Ba či na ca, ukup no ob ra đu je 70 hek ta ra ora ni ca, od to ga je 20 u nje go vom vla sni štvu. Po se du je far mu od 200 to vlje ni ka sa 50 kr mača. Ga zdin stvo Ra ki će vih ima svu neop hod nu me ha ni za ci ju, a od ne dav no i kom bajn. Po se du ju vr lo sa vre me no pra si li šte i pri plod ne kr ma če jork šir i lan dras ra se. Pe tar uglav nom se je kuku ruz i so ju i uspe šno je spo jio ra tarstvo i sto čar stvo u ku ći sa če ti ri ge nera ci je. On ka že da je nji hov rad mu kotr pan, a na pre dak spor i do da je Ti ho mir Tu feg džić iz Sa la ša No ćaj skog - Ali, ni ko na ze mlji ne mo že od u sta ti od ovog po sla ta ko la ko, pa ni mo ja po ro di ca. Mi slim da sva ko ko ima po čet ni ka pi tal za rad u po ljo pri vre di, tre ba da se opro ba u ovom po slu i da br zo ne odu sta je. Ti ho mir Tu feg džić, iako ima tek 15 go di na, već ima so li dan staž na po ro dič nom ga zdinstvu u Sa la šu No ćajskom. Ro di te lji ne znaju tač no kad je uz o rao pr vu bra zdu, pre dve ili tri go di ne, ali zna ju da vo li po ljo pri vre du, sto čar stvo po seb no. Ob ra di ve po vr ši ne od 50 hek ta ra su do volj ne za sto čar sku pro iz vod nju, ali i za tr ži šte. NJi ho va sto ka na ima nju je to kom ce le go di ne u istom bro ju: 70 ko ma da ju na di u to vu, 20 do 30 to vlje ni ka i de se tak ova ca. Na sve čano sti u No vom Sa du, po red ro di te lja, uz Ti ho mi ra su bi li i Alek san dar Miško vić, pro fe sor struč nih pred me ta u Po ljo pri vred noj ško li Ste van Pe tro vić Bri le u Ru mi, kao i Ti ho mi ro vi drugo vi, jer ovo pri zna nje je za sve njih ve li ki do ga đaj. U ime na gra đe nih za hva lio se Pe tar Ra kić i tom pri li kom je re kao da pri znanja ko ja su do bi li nje go ve ko le ge i on pred sta vlja ju iz u zet nu čast, jer do la ze od ta ko zna čaj ne na uč ne in sti tu ci je kakva je Po ljo pri vred ni fa kul tet. Na gra đe ni po ljo pri vred ni ci su potom raz go va ra li sa vd di rek to ra Upra ve za agrar na pla ća nja Žar kom Ra da tom. NJih je naj vi še in te re so va lo ka da će poče ti is pla ta za o sta log du ga i tro še nje Agrar nog bu dže ta u go di ni. Ra dat je re kao da će za par da na, po re do sle du pri ja ve, kre nu ti is pla ta i da će ovaj po stu pak bi ti za vr šen u mar tu, te da je vla da na šla mo del za sla nje nov ca na ži ro-ra ču ne ga zdin sta va, iako se ova is pla ta ve zu je za jav ni dug. On je is ta kao da će ta ko zva na krovna ured ba bi ti ob ja vlje na za ne ko li ko da na, kao i da će ga zdin stva na kuć ne adre se pri mi ti obra sce za pod no še nje re gi stra ci je. - Ono što mo gu da ka žem, kao no vi ru ko vo di lac u Upra vi, da sve slu žbe ra de ubr za no i da će sve pre u ze te oba ve ze u tran sfe ru nov ca bi ti spro ve de ne. U prva tri me se ca po red is pla te du ga pri stižu i pr ve oba ve ze za go di nu, što znat no po ve ća va iz nos nov ca za po ljopri vre du re kao je vd di rek to ra Upra ve za agrar na pla ća nja Žar ko Ra dat. Na gra đe ni po ljo pri vred ni ci S. Mihajlović Po ljo pri vred ni ci u raz go vo ru sa Žar kom Ra da tom Ro di te lji i pri ja te lji kao po dr ška 3

4 SUD BI NA OD U ZE TE IMO VI NE (18) SUD BI NA OD U ZE TE CR KVE NE IMO VI NE RE STI TU CI JA I NA USTAV NOM SU DU Cr kvi je vra će no hek ta ra P re ma po sled njim po da ci ma, u to ku do sa da šnjeg spro vo đenja Za ko na o vra ća nju imo vi ne cr kva ma (od go di ne) naj vi še ze mlje vra će no je Epar hi ji ra ško-prizren skoj hek ta ra. Bra ni čevskoj epar hi ji vra će no je ne što ma nje od 3.000, dok je Ša bač ka us pe la da vra ti oko hek ta ra ze mlje. I Beo grad skoj epar hi ji vra ćen je deo traže ne imo vi ne, pre sve ga, sta no va u cen tru, lo ka la na Te ra zi ja ma i u Balkan skoj uli ci. Ka ko je i ra ni je deo Tašmaj dan skog par ka, oko 24 ara, pripa dao cr kvi Sve tog Mar ka, ovo par če ze mlje opet je u po se du te cr kve. Ta ko đe, Cr kvi je vra će na i zgra da u Bu le va ru kra lja Alek san dra u ko joj se ne ka da na la zi la po slov ni ca JAT-a. Iako je Sa bor noj cr kvi vra će no 900 kva drat nih me ta ra na Stu dent skom tr gu 8, re sti tu ci ja je ov de za u sta vljena, jer su sa da šnji vla sni ci sta no ve u me đu vre me nu ot ku pi li. Pro ces re stitu ci je je za u sta vljen dok nad le žni sud ne do ne se od lu ku o spor nim sta no vima, ka že di rek tor Di rek ci je za re stitu ci ju Vla di mir To do ro vić. Po Za ko nu o re sti tu ci ji, Ka to lič koj cr kvi vra će no je kva drat nih me ta ra po slovnog pro sto ra i 62 hek ta ra ze mlji šta. Adven ti stič ka cr kva us pe la je da vra ti 0,07 hek ta ra i zgra du od kva dra ta na Vra ča ru (Be o grad) u Ulici Ra do sla va Gru ji ća 4. Je vrej skoj zajed ni ci vra će no je oko kva drata sta no va i po slov nog pro sto ra, dok su Evan ge li stič koj cr kvi vra će na dva hek ta ra ze mlji šta u Be o gra du i oko kva dra ta u Bač kom Pe trov cu. Ka ko je iz ja vio To do ro vić, dr ža va je cr kve nim za jed ni ca ma vra ti la iz me đu 40 i 50 od sto od tra že nog ze mlji šta. Po da ci iz cr kve nih za jed ni ca dru gači je go vo re, i is ti ču da nje vra će na ni če tvr ti na imo vi ne! Ina če, Di rek ci ji za re sti tu ci ju sti glo je od cr kve nih za jedni ca zah te va za po vra ćaj imo vine. Kao naj broj ni ja cr kve na za jed ni ca u Sr bi ji, SPC je pod ne la naj vi še zah teva Je vrej ska za jed ni ca podne la je 520, Ri mo ka to lič ka cr kva 467 i Slo vač ka evan ge li stič ka cr kva 236 zah te va za po vra ćaj od u ze te imo vi ne. Cr kve i ver ske za jed ni ce Za vra ća nje imo vi ne cr kvama i ver skim za jed ni ca ma do ovog ro ka pod ne to je zahte va i ima oko for mi ranih pred me ta. Do 1. no vem bra go di ne vra će no je ukup no hek ta ra ze mlji šta, od toga po ljo pri vred nog hek tara, a šum skog hek ta ra. Vra će no je i obje ka ta u po vr ši ni od kva drat na me tra, od če ga su po slov ni na kvadrat nih me ta ra, stam be ni i osta li kva drat na me tra. Vra će no ze mlji šte Epar hi ja Iako je cr kva ma i ver skim za jedni ca ma imo vi na vra ća na na tu ral nom re sti tu ci jom, od no sno vra ća no je zemlji šte ko je je i od u ze to, obič ni građa ni, naj ve ro vat ni je, od u ze tu imovi nu (ako to do če ka ju) do bi će kroz ob ve zni ce i nov ča nu na dok na du, što će u mno gim slu ča je vi ma bi ti da le ko od pra ve vred no sti od u ze te imo vi ne. U me đu vre me nu je vla da Mir ka Cvetko vi ća po kre nu la po stu pak za oce nu ustav no sti Za ko na o re sti tu ci ji imo vine cr kva ma i ver skim za jed ni ca ma, a dok sud ne do ne se od lu ku ne će bi ti do net ni za kon o re sti tu ci ji. Od lu ka Ustav nog su da naj če šće se i po mi nje kao raz log ka šnje nja u do no še nju zako na o re sti tu ci ji, jed nog od ključ nih u pri la go đa va nju evrop skim pro pi sima i vred no sti ma. Taj za kon Skupšti na je tre ba lo da do ne se još kra jem go di ne, na šta se Sr bi ja i obave za la, a sa da se kao rok po mi nje kraj go di ne. Iako je ta da držav ni se kre tar Mi ni star stva fi nan si ja Slo bo dan Ilić na ja vlji vao da će da ti ostav ku uko li ko Sr bi ja ne do bi je zakon ove go di ne ne ma ni za ko na, ali ni ostav ke. Ina če, po da ci Di rek ci je za re sti tu ci ju go vo re da je od vraće nog ze mlji šta cr kva ma i ver skim za jed ni ca ma vra će no naj vi še šu ma i šum skog ze mlji šta hekta ra, hek ta ra po ljo pri vred nog ze mlji šta i oko tri hek ta ra gra đe vinskog ze mlji šta. Vra će no je dva na est sta no va i dru gih stam be nih obje kata, 26 po slov nih pro sto ra i obje ka ta po vr ši ne od oko me ta ra kvadrat nih. Cr kve su tra ži le još kva drat nih me ta ra sta no va i ku ća, od če ga je Di rek ci ja za re sti tu ci ju vra ti la kva drat nih me ta ra. Jav no pred u ze će (JOP) Sr bi ja šume je u skla du sa Za ko nom o re sti tuci ji vra ti lo cr kva ma i ver skim za jedni ca ma hek ta ra šu ma.,,srbi ja šu me su jed na od naj ak tiv ni jih or ga ni za ci ja u Sr bi ji ka da je po sre di Za kon o re sti tut ci ji. Vra ti li smo crkva ma hek ta ra šu ma, svi ma ko ji su ima li va lid nu do ku men ta ci ju, iz ja vio je za me nik ge ne ral nog di ek tora pred u ze ća Igor Bra u no ivć. Sve što smo mo gli usa gla si ti, vra će no je pro ble ma i na obostra no za do volj stvo, a po sled nje vraća nje bi lo je no vo u spo sta vlje noj epar hi ji Kru še vac, re kao je Bra u no vić, pri li kom otva ra nja lov no-šu mar ske ku će Re sa va na Be lja ni ci. Me đu 17 šum skih ga zdin sta va naj vi še šu ma je vra ti lo Šum sko ga zdin stvo Ju žni Kučaj iz De spo tov ca, hek ta ra. Di rek tor Šum skog ga zdisntva Južni Ku čaj, Ran ko Ši ka nja, is ti če da je ovo ga zdin stvo ima lo ve li ki kompleks šu ma ko je su pri pa da le mana sti ri ma bra ni čev ske i šu ma dij ske epar hi je, ali je vra ti lo oko 25 od sto po vr ši na ko ji ma je ga zdo va lo Šumsko ga zdin stvo Ju žni Ku čaj. Vraća nje šu ma man sti ri ma po če lo je go di ne. hek ta ri Ra ško-pri zren ska Naj br že do šu ma i ze mlji šta Po la zi šta u oba tek sta su bi la da se vra ti od u ze ta imo vi na. Ako ne može, vra ća se dru ga stvar slič nog kvali te ta i vred no sti. Uko li ko ta kve stva ri ne ma u dr žav noj imo vi ni, da je se neki nov ča ni iz nos. Pa ri vo dić sma tra da ve li ki deo može da se vra ti kroz vra ća nje klju čeva (od 50 do 70 od sto) ili da va njem dru gih klju če va za to što dr ža va ima mno go vi še imo vi ne ne go što po tražu ju pr vo bit ni vla sni ci ili nji ho vi nasled ni ci. To ni šta ne ko šta, a ujed no se, pre ma nje go vom mi šlje nju, dr žava oslo ba đa te re ta da bu de vla snik ogrom ne imo vi ne sa ko jom ne mo že efi ka sno da ras po la že. Ako ne mo že te da do bi je te va še, do bi je te ko mad ze mlje i pro da te ga. Zna te da vas ni ko ni je pre va rio i ni je vam dr ža va kri va. Naš osnov ni problem je u to me što gra đa ni va ra ju dr ža vu, dr ža va va ra njih i taj ci klus se stal no po na vlja, na vo di Pa ri vo dić. Za re al nu fi nan sij sku kom pen za ci ju, Sr bi ja, kao ni bi lo ko ja dru ga ze mlja, ne ma do volj no pa ra. Zbog to ga ni jed na dr ža va, ka že on, re sti tu ci ju ni je re ši la kroz fi nan sij sko obe šte će nje. Uvek se for si ra osnov ni mo del, a kom pen za ci ja sa mo ka da on ni je spro vo div zbog na knad no ste če nih pra va dru gih lju di ili zbog ne kog drugog jav nog in te re sa. Re sti tu ci ja ka že, ne sme do vo di ti u pi ta nje ma kro e konom sku sta bil nost ze mlje. Pre ma Pari vo di će voj pro ce ni, za re sti tu ci ju je po treb no oko 2,5 mi li jar di evra. Imo vi na na ka ši či cu Ri mo ka to lič ka cr kva u Zre nja ni nu, u ime se sta ra No tr da ma, za tra ži la je od Re pu blič ke di rek ci je za re sti tu ciju da joj se vra ti zgra da Me di cin ske ško le, u sa mom cen tru gra da, ko ja je svo je vre me no na ci o na li zo va na. U ovom objek tu do ne dav no je bi la sme šte na Sred nja me di cin ska ško la, ali je od 1. sep tem bra go di ne pre se lje na u no vo i zgra đe ni obje kat u zre nja nin skom na se lju Ba gljaš. Ka tolič ka cr kva sma tra da su ti me ste če ni uslo vi da do bi je na zad imo vi nu ko ja joj pri pa da po Za ko nu o re sti tu ci ji. Zgra da je pri pa da la Se stra ma Notr dam, ili Si ro ma šnim se stra ma naše Go spe, ka ko se dru ga či je na zi vaju. One su u Zre nja nin do šle kra jem XIX ve ka i osno va le ško lu ko ja je bila sme šte na u jed nom kom plek su, u okvi ru ko jeg je, osim sta re Me di cinske ško le, i osnov na ško la Vuk Kara džić, ka pe la i iz lo žbe ni ar hiv obja snio je na kon fe ren ci ji za no vi na re bi skup Ri mo ka to lič ke cr kve u Zre njani nu La slo Ne met. Pu tem na ci o na li za ci je kom pleks je po de ljen na šest ka ta star skih bro jeva, a da nas je pra zan je di no pro stor u ko jem je bi la Me di cin ska ško la, dok je osta tak zgra de i da lje u upo tre bi. Ne met je ka zao da su pred stav ni ci Di rek ci je za re sti tu ci ju, Zre njan ske bi sku pi je, osnov ne ško le Vuk Kara džić i Me di cin ske ško le ob i šli taj kom pleks. Re pu blič ki jav ni pra vo bra ni lac je za tra žio od Di rek ci je da utvr di či njenič no sta nje. S op ti mi zmom če kamo po zi tiv na od go vor. Već smo razgo va ra li s gra do na čel ni kom o da ljoj na me ni zgra de i slo ži li smo se da bi je tre ba lo is ko ri sti ti u ne ke vas pit ne ci lje ve i za kul tur ne pro gra me. Sestre No tr da ma Ri mo ka to lič ka cr kva u Zre nja ni nu, u ime se sta ra No tr da ma, ima ju u pla nu da deo objek ta ko ri ste za svo je po tre be, re kao je Ne met. Po se ban pro blem, me đu tim, bi će pro na la že nje nov ca za sa na ci ju zgrade ko ja je u iz u zet no lo šem sta nju po što od go di ne u nju ni je ništa ula ga no. Ne met pro ce nju je da bi za te na me ne tre ba lo iz dvo ji ti iz me đu i mi lion evra, što su ogromne pa re ko je ne mo gu o be di ti ni lo kal na sa mo u pra va, ni ti ov da šnja Ri mo ka to lič ka cr kva. Go vo re ći o dosa da šnjem pro ce su re sti tu ci je, on je is ta kao da su na te re nu Zre nja nin ske bi sku pi je, ko ja po kri va po vr ši nu od kva drat nih ki lo me ta ra, od nosno se ver ni, sred nji i ju žni Ba nat, Rimo ka to lič koj cr kvi vra će na sa mo dva kom plet na objek ta i je dan deo zgrade, i sva ta imo vi na je u Pan če vu. Tre nut no ima mo 176 pred me ta u Di rek ci ji za re sti tu ci ju, od če ga se go to vo dve tre ći ne od no si na vra ćanje na ci o na li zo va nog ze mlji šta. Za sa da od ze mlji šta na zad ni smo do bi li ni šta, a ni su nam vra će na ni gro blja, ko ja pred sta vlja ju ogro man iz vor priho da za sva ki grad, re kao je bi skup Ne met. (Na sta vi će se) (De lo vi iz knji ge Bra ni sla va Gu lana Sud bi na od u ze te imo vi ne. Knjiga se mo že na ru či ti (ce na 2.000,00 di na ra) kod iz da va ča ba nat ski kultur ni cen tar, JNA 35, No vo Mi lo še vo, ba nat ski kul tur ni cen tar@g mail. com ili na tel 023/ ili kod auto ra na gu lan@nsca ble.net ili na tel. 063/ ). Bač ka 856 Žič ka 342 Ti moč ka 2,04 Srem ska 415 Bra ni čev ska Ma na sti ri hek ta ri Ma na si ja De vič Ko vilj 856 Peć ka pa tri jar ši ja 846 De ča ni 743 Kru še dol 214 Ve lu će 195 Gor njak 707 Po da ci o vra će noj imo vi ni SPC od no se se do sre di ne go di ne. 4

5 IZ LO KAL NIH SA MO U PR AVA SREM SKA MI TRO VI CA KO MA SA CI JA PO LJO PRI VRED NOG ZE MLJI ŠTA Ukrup nja va njem do ve će vred no sti nji va U ata ru Ra den ko vi ća će usko ro po če ti ko ma sa ci ja ko ja će do ve sti do ukrup nja va nja po se da i po ve ća nja vred no sti po je di nač nog ora nič nog po se da - Pri pre mlje ni pro gra mi ko ma sa ci je i za ne ke dru ge ka ta star ske op šti ne Z a dva do tri ne de lje u ka tastar skoj op šti ni Ra den ko vić u ma čvan skom se lu na pod ručju Gra da Srem ska Mi tro vi ca tre ba da u prak si poč ne ko ma sa ci ja ko ja će tra ja ti tri go di ne, ko ja je za poče ta po kre ta njem ini ci ja ti ve i do noše njem skup štin skih od lu ka pro šle go di ne. Za ko ma sa ci ju je uglav nom sve sprem no, ka že na čel nik Gradske upra ve za po ljo pri vre du Vla dimir Na sto vić. Na kon iz ja šnja va nja me šta na i tri bi ne, for mi ra na je ko mi si ja za spro vo dje nje kom sa ci je, u to ku su for mi ra nja neo p hod ne pod ko mi sije i do star ta na te re nu pre o sta lo je ma lo vre me na. - Po či nje mo sa ra do vi ma oko ko ma sa ci je i ona do go di ne tre ba da bu de okon ča na u Ra denko vi ću. Skup šti na gra da Srem ska Mi tro vi ca je for mi ra la ko mi si ju ko ja će se ba vi ti ovim po slovm, or ga nizo van je jav ni po stu pak na ko me je od re đen iz vo đač ra do va, a sa da smo u po stup ku na bav ke pe ča ta kao va že ćeg za sve ak te ko je bu de ko mi si ja do no si la do ko ma sa ci je i for mi ra nja svih pod ko mi si ja ko je su po treb ne po Za ko nu o po ljo pri vrednom ze mlji štu. Na kon for mi ra nja pod ko mi si ja kre će mo sa ra dom, a gro po slo va će se oba vlja ti u me stu Ra den ko vić, pro ce du ra se zna i sve ide svo jim to kom ka že na čel nik Na sto vić. Ko ma sa ci ja hek ta ra Na čel nik Vla di mir Na sto vić Pre ma skup štin skoj od lu ci done toj kra jem ju la ove go di ne u Ra den ko vi ću će se oba vi ti koma sa ci ja hek ta ra ze mlje zbog po tre be gru pi sa nja usit njenih ka ta star skih par ce la vla sni ka po ljo pri vred nog ze mlji šta či ja je pro seč na ve li či na 0, 39 hek tara. Ko ma sa ci jom će se do pri ne ti gru pi sa nju ne sa mo ukrup nnjava nju po je di nač nog po se da, već i ure dje nju dr žav nog ze mlji šta, omo gu ći će se pro jek to va nje nove mre že polj skih pu te va u skladu sa teh nič kim re še nji ma pu teva pr vog i dru gog re da, ka na la i po ljo za štit nih po ja sa i re kul ti vaci je po vr ši na sta rih polj skih pute va. Raz lo zi ove ko ma sa ci je su i iz grad nja po ljo za štit nih šum skih po ja se va,is pra vlja nja i pro ši re nja gra ni ca gra đe vin skog re o na, rea li za ci ja pro jek ta si ste ma za navod nja va nje i od vod nja va nje kao i re ša va nje imo vin sko prav nih od no sa i iz ra da no vog dr žav nog pre me ra i ka ta stra ne po kret no sti, pi še u od lu ci. PRE DA VA NJA ZA PO LJO PRI VRED NI KE Su šti na po sla je da bi se na ovom te re nu kao i na te re nu Sr bi je gde se vr ši ko ma sa ci ja, do bi le ne ko li ko pu ta ve će ka ta star ske če sti ce, da se eli mi ni šu ma le par ce le, da se bo lje pro iz vo di, da se mo že bo lje da mani pu li še i da joj se po ve ća va vredno sti. - To je su šti na pri če o to me zašto se ra di ko ma sa ci ja. Pa ra lel no sa ovim po stup kom ukrup nja va nja radi mo i pro je kat na vod nja va nja ce le te ri to ri je ko ji je u sklo pu da se taj deo gra da ospo so bi za ne ku ozbiljni ju pro iz vod nju. - U Ra den ko vi ću su po ljo pri vredne par ce le ma le, je dan vla snik ima mno go par ce la svog po se da za mlje, da ka ko, da su u tom slu ča ju neop hod ni po slo vi ukrup nja va nja. Koma sa ci ju fi nan si ra Grad Srem ska Mi tro vi ca, ona ne ko šta ni šta po ljopri vred ni ke, a mi će mo kon ku ri sa ti u re sor nom po kra jin skom se kre tari ja tu za po vra ćaj po lo vi ne ulo že nih sred sta va, jer ta kav kon kurs po sto ji - pod se ća ukrat ko na čel nik Grad ske upra ve za po ljo pri vre du u Sremskoj Mi trob vi ci Vla di mir Na sto vić o ko ma sa ci ji. Što se ti če po slo va oko na vodnja va nja ko je se vo de pa ra lel no sa ko ma sa ci jom, reč je o no voj ka nalskoj mre ži u skla di sa ko ma si ra nom ma som. To će bi ti no vi pro je kat da se omo gu ći po ljo pri vred nim pro izvo dja či ma da kre nu u po stu pak navod nja va nja da se po ve že deo kanal ske mre že sa Sa vom i da bu de do stup na svim ko ri sni ci ma na tom pod ruč ju. S ob zi rom da ko ma sa ci ja ide kada i pro leć na se tva, to ne će ome ta ti ra do ve po ljo pri vred ni ka. Pro iz vo đa či svo je ra do ve ra de ka ko su do sa da ra di li, a na kra ju agro se zo ne oni će do bi ti ja sne instruk ci je ka ko i šta tre ba da ura de Se lo Ra den ko vić Po moć nik gra do na čel ni ka Bo ri slav Ba bić i on da se is ko ri sti mo me nat krat ke pa u ze ka da će se ura di ti što tre ba da se ura di po ru ču je na čel nik Nasto vić. Ko ma sa ci ju iz vo di fir ma Ge opro jekt SM ko ja je do bi la po sao na jav nom po zi vu, oni ra de za jed no sa In sti tu tom za ge o de zi ju iz Be ogra da. Po moć nik gra do na čel ni ka Bo rislav Ba bić na ja vlju ju ći sko ri po četak ko ma sa ci je ka že da će na pr voj sed ni ci ko mi si je bi ti do ne ta po čet ke od lu ke za pret pri prem ne rad nje koje su po treb ne za po če tak ra do va. - Pri pre mlje ni su pro gra mi koma sa ci ja za ka ta star ske op šti ne Ša šin ce i Za sa vi cu. Za ko ma sa ci ju u Ra den ko vi ću pot pi san je ugo vor sa Po kra ji nom o re fi nan si ra nju od nosno oni vra ća ju 50 od sto nov ca za te po slo ve. Za po ljo pri vred ne pro izvo dja če vla sni ke ze mlji šta ona ni šta ne ko šta po ru čio je za me nik grado na čel ni ka Bo ri slav Ba bić. Tekst: S. Đa ko vić Fo to: Sl. Nik šić SREM SKA MI TRO VI CA SEN KA MI ŠKO VIĆ, SA MO STAL NI STRUČ NI SA RAD NIK ZA ZA ŠTI TU BI LJA Dra go ce ni sa ve ti za po ljo pri vred ni ke U to ku su tra di ci o nal na struč na pre da va nja za po ljo pri vred ne pro iz vo đa če ko ja su pla ni ra na u ne ko li ko me sta u Sre mu. Sle di na sta vak pro jek ta bed nog ukla nja nja am ba la žnog ot pa da od sred sta va za za šti tu bi lja S a mo stal ni struč ni sa rad nici Po ljo pri vred ne struč ne slu žbe Srem ska Mi tro vica or ga ni zo va li su i ove zi me tra di ci o nal na pre da va nja za poljo pri vred ni ka. Ova pre da va nja su za pol če la i po re či ma Sen ke Mi ško vić, sa mo stal nog struč nog sa rad ni ka za za šti tu bi lja, odr žana su u Bin gu li u šid skoj op šti ni i u Do njem To var ni ku u pe ći nač koj op šti ni. - Ove sed mi ce smo pla ni rali su sret sa po ljo pri vred ni ci ma u Voj ki, po tom da ide mo u Ljubu, na kon to ga bi išli u Er de vik i odr ža li pre da va nja za po ljo privred ni ke. Te mat ski pre da va nja su o za šti ti bi lja, o po vr tar stvu, sto čar stvu, me ha ni za ci ji, o onom šta če ka pro iz vo dja če ve za no za no ve za ko ne, ured be, o štet nim or ga ni zmi ma ko ji su bli zu nas i slič nom ka že Sen ka Mi ško vić. Sen ka Mi ško vić, sa mo stal ni struč ni sa rad nik Po ljo pri vred ni ci su ras po lo že ni za ovaj vid una pre đe nja zna nja ali po se će nost za vi si od sre di ne do sre di ne. To ni su vi še kla sič na pre da va nja, već uglav nom bu du vi še raz go vo ri iz me đu struč nja ka i po ljo pri vred ni ka. Po ljo pri vredni ke in te re su ju is ku stva ko ja se po sti žu kod dru gih i šta po ka zu ju ogle di ko je se ra de pri po ljo privred noj struč noj slu žbi Srem ska Mi tro vi ca, ka ko bi i sa mi si gur nije pro iz vo di li na svo jim nji va ma. Sen ka Mi ško vić ka že da je i ove go di ne će bi ti ak tu e lan proje kat bed nog ukla nja nja amba la žnog ot pa da od sred sta va za za šti tu bi lja ko ji je po čet pro šle go di ne. Usko ro tre ba da iza đe raspo red u ko jim me snim za jed ni cama će se pre u zi ma ti am ba la žni ot pad u sklo pu na stav ka pro jek ta za ona ape lu je na po ljo pri vred ne pro iz vo dja če da sa ku plja ju amba la žu i da pre da ju je ka da za to u nji ho vom me stu do dje vre me. Ovaj pro je kat se re a li zu je za jed no Pre da va nje u Do njem To var ni ku sa Udru že njem pri vat nih pro iz vodja ča sred sta va za za šti tu bi lja u Sr bi ji Sec pa. S. Đ. - S. N. 5

6 IS TRA ŽI VA NJA DU VAN I CR NO TR ŽI ŠTE Žu ti list do go reo skroz do no ka ta Po što je du van ak ci zna ro ba, ne ki pro iz vo đa či su mi sli li da žu ti list mo gu pro da ti dru gom pred u ze ću re gi stro vanom za pro met du va na. Obra ti li su se i nad le žnim mi ni star stvi ma po ljo pri vre de i fi nan si ja, ali još ni je na đe no reše nje, ka da će i ko me is po ru či ti du van Pi še: Bra ni slav Gu lan P ro iz vo đa či ma du va na sor te berlej sa se ve ra Voj vo di ne je dogo re lo do no ka ta, po seb no onima sa pod ruč ja som bor ske, ka nji ške i sen ćan ske op šti ne, ko ji su za zasni va nje lanj ske pro iz vod nje ugo vo re skla pa li sa no vo sad skim Ko pek som. Po ro di ca Mi la na Mu dri ća iz Klja ji ćeva, naj ve ći pro iz vo đač ber le ja u tom me stu som bor ske op šti ne, je di na je pro šle se zo ne ra sa đi va la i ne go va la ber lej, po tom je žu ti list ob ran, ni zan na ka nap, osu šen i ba li ran, ali za pe lo je i do zlo gr di lo zbog ot ku pa. Ra čun Ko pek sa je bio u blo ka di još od le ta go di ne, a u tre nut ku hap še nja bio je blo ki ran za iz nos od 225,6 mi li o na di na ra, pa su se pro izvo đa či bi li za bri nu li da li će i ka da mo ći da unov če svoj trud. Od Ko pek sa su pro iz vo đa či zah te va li i do dat ne garan ci je za pla ća nje, što iz no vo sad ske fir me ni su bi li u mo guć no sti da da ju, pa se i Mu drić na šao me đu njih 56 ko ji su od lu či li da ras ki nu ugo vor, zbog ne pošto va nja ugo vo ra od stra ne no vo sad ske fir me. Po što je du van ak ci zna ro ba, misli li su da žu ti list mo gu pro da ti dru gom pred u ze ću re gi stro va nom za pro met du va na. Obra ti li su se i nad le žnim mi nistar stvi ma po ljo pri vre de i fi nan si ja, ali još ni je na đe no re še nje, ka da će i ko me is po ru či ti oko 200 to na du va na. - Po ro dič no se pro iz vod njom berle ja ba vi mo već 17 go di na, a od kada smo su pru ga Sne ža na i ja pre šest go di na osta li po sla u som bor skom pred u ze žu Ba ne Se ku lić, u to me smo na šli mo guć nost da o be đuje mo eg zi sten ci ju - ve li Mi lan Mu drić. Uzda li smo se u sen ćan ski JTI, s kojim je sa rad nja bi la iz u zet no ko rekt na. Na ža lost, od ova kom pa ni ja ni je ugo va ra la pro iz vod nju ber le ja, jer je pro ce ni la da ne po sto ji eko nom ska ispla ti vost da na sta vi sa pro iz vod njom te sor te du va na u Sr bi ji, o če mu nas je bla go vre me no oba ve sti la - ka že on. Vi še ma njih pro iz vo đa ča iz Klja ji ćeva je od u sta lo od ba vlje nja du va nom, ali po što su pret hod nih go di na do sta ulo ži li u objek te za su še nje i skla di štenje žu tog li sta, Mu dri ći su se opre de li li da na sta ve sa uz go jem ber le ja pa su ugo vo ri li pro iz vod nju na če ti ri hek ta ra sa Ko pek som, ve ru ju ći u obe ća va ne ku le i gra do ve. Ali oni i još sto ti nak pro iz vo đa ča, ko ji ma je uz o be đi vanje ra sa da i neo p hod nog re pro ma teri ja la obe ća van i nov ča ni avans, ostavlje ni su na ce di lu uoči ber be, ko ja je naj zah tev ni ja jer tre ba fi nan si ra ti bera če, a ne iz ve snost se na sta vi la i u vezi ot ku pa. Is po ru ka du va na je obič no od de cem bra do fe bru a ra, ugo vo re ni rok je kraj mar ta, ali do la zi to plo vreme, pa Mu drić i dru gi pro iz vo đa či strahu ju da du van ne pro pad ne. Ka zne za tri fir me Ko mi si ja za za šti tu kon ku ren ci je ka zni la je tri kom pa ni je sa ne što više od pet od sto go di šnjeg pri ho da zbog to ga što su pre kr ši le od red be Za ko na o za šti ti kon ku ren ci je pri likom skla pa nja spo ra zu ma sa Mi nistar stvom od bra ne pri li kom na bavke uni for mi, obu će i osta le opre me. To su fir me Amm im mo va bles, Be ta ko i Sa go ja. Za klju či li su spo ra zum ko jim su una pred do go vo ri li po je di nač no učešće. Do go vo rom o ce na ma i dru gim - Mo ja po ro di ca ži vi od pro iz vodnje du va na, a nov ča ni avans za ber bu nam je ve o ma bi tan zbog an ga žo vanja se zon skih rad ni ka. Za is pla tu sezon skih rad ni ka mo ra li smo se za duži va ti, a sa da ne zna mo ka kva će bi ti sud bi na pro iz ve de nog du va na, po što u Ko pek su nov ca za du van ne ma ni na vi di ku. Že li mo da naš du van pre da mo dru goj fir mi ko ja je re gi stro va na za pro iz vod nju i pro met du va na, pa očeku je mo da nam re sor na mi ni star stva i dr žav ni or ga ni po mog nu u raz re še nju pro ble ma, jer je du van ak ci zna ro ba, a mi ne be ži mo od iz mi re nja oba ve za ko je ima mo pre ma Ko pek su za rasad i re pro me ta ri jal. Ali mi ni smo krivi što je ra čun Ko pek sa u blo ka di zbog dru gih pro ble ma u po slo va nju, pa smo sa da i mi u pro ble mu jer treba da za snu je mo no vu pro iz vod nju - ka že Mu drić. Kod Mu dri ća de se tak to na ba li ra nog li sta ber le ja spremno je za is po ru ku, ne zna se ko me, jer u nor mal nim pri li ka ma već je treba lo da bu de ot ku pljen, a po ugo vo ru sa Ko pek som kraj nji rok da se pre da i is pla ti je 31. mart. - Če ka mo da se na sta li pro ble mi sa du va nom raz re še. Iz gra di li smo objekte, za ber lej me đu naj bo lji ma u Vojvo di ni, ta ko da i po red sve ga što nas je sna šlo, od pro iz vod nje ne od u staje mo. Za ovu se zo nu tri i po hek ta ra smo ugo vo ri li sa Pred u ze ćem Bo so iz Bač ke Pa lan ke, pa če ka mo is po ru ku ra sa da u uobi ča je no vre me za ra sa điva nje u ma ju. To pred u ze će sa rad nju ima sa hr vat skom Tvor ni com du ha na Ro vinj, pa ako sve bu de ka ko tre ba, ovo go di šnja pro iz vod nja ber le ja tamo će za vr ši ti. U sva kom slu ča ju, meni kao ve li kom pro iz vo đa ču naj bit ni je je da do bi jem nov ča ni avans uoči berbe za is pla tu se zon skih rad ni ka. Ukoli ko ga ne do bi jem, ove se zo ne ne ću obra ti ni je dan list du va na -ka te go ričan je Mu drić. An ga žo va li su pro iz vo đa či i advoka ta, ali ni je se od vi še od ma klo da se omo gu ći da se du van ko ji su pro iz veli od njih le gal no ot ku pi i trud na plate. Pu no moć ni ca pa o ra Mir ja na Var ga uka zu je da po sto ji prav na pra zni na za ova kve slu ča je ve, ali sma tra da pro blem mo že da se re ši uz po dr šku mi ni star sta va po ljo pri vre de i fi nan si ja. Ina če, ni je zgo reg pod se ti ti na slu čaj osam pro iz vo đa ča iz Bo ga ra ša i dru gih me sta, ka da su po ras ki du ugo vo ra sa Ko pek som du van po če li da is po ru čuju pred u ze ću iz Bač ke Pa lan ke, ko je je re gi stro va ni ot ku plji vač i iz vo znik duva na. Ne ko li ko da na na kon pr ve is poru ke u dvo ri šta su im ba nu li po re ski in spek to ri i po li ci ja, pa su im pre o stale ko li či ne za ple nje ne i uskla di šte ne u ma ga ci nu u No vom Sa du. ko mer ci jal nim uslo vi ma u po stupku jav ne na bav ke u uči ni li su po vre du kon ku ren ci je, na vo di se u sa op šte nju. Po li ci ja je u po moć nim pro sto ri ja ma ot kri la 720 ki lo gra ma du va na u li stu, 11,8 ki lo gra ma reza nog du va na i ma ši nu za se če nje du va na. U sa rad nji sa po re skom poli ci jom nad le žnom tu ži la štvu će protiv jed ne oso be bi ti pod ne ta kri vič na pri ja va za ne do zvo lje ni pro met akci znih pro iz vo da i ne do zvo lje nu proiz vod nju, na vo di se u sa op šte nju. Od du va na vi še pa ra u srp skoj ka si Op se žne me re pro tiv ne le gal ne trgo vi ne du van skim pro iz vo di ma ko načno po če le da da ju po zi tiv ne re zul ta te. U pr vih de vet me se ci ove go di ne pove ća na na pla ta ak ci za za pri bli žno 10 mi li jar di di na ra. Tr ži šte du va na u Sr bi ji ko nač no se, po sle dvo go di šnjeg pa da, bla go opora vlja, ču lo se u Pri vred noj ko mo ri Srbi je! Na to uka zu je po ve ća nje na pla te ak ci za u bu dže tu, kra jem godi ne, za hva lju ju ći op se žnim ak ci ja ma u bor bi pro tiv šver ca. Ta ko su pri hodi od ak ci za na du van ske pre ra đe vine na kra ju sep tem bra iz no si li 64,9 mi li jar di di na ra, na spram 54,8 mi li jar di di na ra u istom pe ri o du prošle go di ne. Ne le gal na tr go vi na re za nog du vana, ko ji je ina če i naj vi še za stu pljen u šver cu, na ne la je gu bi tak od pre ko 100 mi li o na evra dr žav nom bu dže tu go di šnje. Ne ga tiv ne po sle di ce od ra zi le su se ne sa mo po bu džet ske pri ho de, već i na rad na me sta, uz ga ji va če, malo pro da ju i či ta vu do ma ću pri vre du. - Stva ri se me nja ju. U godi ni za ple nje no je pet pu ta vi še re zanog du va na ne go go di nu ra ni je, a već u pr vih 10 me se ci za ple nje no je vi še ne go za ce lu pret hod nu go dinu to na to kom ove, pre ma 213 to na iz go di ne - re kao je Go ran Pe kez, di rek tor kor po ra tiv nih po slova "Ja pan ta ba ko in ter ne šne la". Smanju je se si vo tr ži šte - u pr vih de vet me se ci go di ne u od no su na isti pe riod la ni, po ve ća na je na pla ta ak ciza za 19 od sto. Pe kez is ti če da je to efe kat za jed nič ke ak ci je svih in sti tuci ja, jer je, upr kos mno go broj nim slabo sti ma ka zne ne po li ti ke, na pla ta akci za ve ća za oko 10 mi li jar di di na ra u bu dže tu, što, ka ko je re kao, ni je ma li no vac.,,tre nut no ne ma mo pre ci zan po da tak o to me ko li ko se opo ra vi lo legal no tr ži šte du va na, ali sa mo po veća nje na pla te ak ci za go vo ri da je dan po sto tak sva ka ko je ste, do da je ka že Pe kez, i ka že da će po čet kom na red ne go di ne ima ti pra ve broj ke. Ovog trenut ka, na kra ju go di ne, mo žemo re ći da je tr ži šte sta bil no, ne pa da i ne sma nju je se. Re za ni pun ka tra na Ko mi si ja za za šti tu kon ku ren ci je sa op šti la je da je sre di nom godi ne po kre nu la po stu pak po slu žbe noj du žno sti pro tiv du van skih kom pa ni ja ko ja po slu ju u Sr bi ji zbog osno va ne pret po stav ke da su se do go va ra le o ce ni ci ga re ta. Po stu pak je po kre nut pro tiv kom pa ni ja Fi lip Mo ris, Bri tiš ame ri ken to ba ko (BAT), JTI, Im pe rijal to ba ko, TDR i Mo nus. Ka ko je sa op šte no, Ko mi si ja osno va no pret po sta vlja da su te Sve vi še pu ša ča se zbog ušte de odlu ču je da mo ta re za ni du van ko ji na pi ja ca ma i uli ca ma ko šta, u pro se ku, di na ra po ki lo gra mu. Ipak, kako upo zo ra va ju struč nja ci, za to što du van ni je pro šao in du strij sku ob radu, ko li či na štet nih ma te ri ja u nje mu br zo do vo di do hro nič nog tro va nja. U re za nom du va nu je ne ko li ko pu ta pove ća na ko li či na ugljen-mo nok si da i ka tra na. Sr bi ja, ina če, ima po ten ci jal za veću pro iz vod nju du va na, od ko je svi u lan cu ima ju ko ri sti, ali uko li ko ulo ži u agro teh ni ku za po ve ća nje pri no sa. Neo p hod na je mo der ni za ci ja re gu la tive u obla sti pro iz vod nje du va na, kao i u pre ci zi ra nju nad le žno sti, ka ko ne bi do la zi lo do pre kla pa nja ak tiv no sti po je di nih in spek ci ja, što se če sto deša va lo, oce nje no je na ne dav no održa nom sku pu po sve će nom su zbi ja nju si ve eko no mi je. - Po treb no je da se po dig ne ka paci tet ra da Po re ske po li ci je, da se br že re ša va ju pod ne te pri ja ve.za kon o duva nu i da lje sa dr ži mno go broj ne ne dore če no sti o "kre ta nju" du va na, po sebno kod uskla di šte nja i de la du va na koji ni je ot ku pljen. Na kra ju, čak i ka da sve slu žbe ura de svoj po sao, ka zne na po li ti ka je bla ga i ne da je epi log celom tom tru du. Ulo ga du van ske in dustri je u bu džet skim pri ho di ma ve o ma je va žna i či ni 11 od sto svih dr žav nih pri ho da. Sto ga je bor ba pro tiv si vog tr ži šta pri o ri tet. Du van kao hleb U Bač koj pro pa da ve li ka ko li či na du va na u li stu Du van dži je do go va ra ju ce ne? kom pa ni je za klju či le re strik tiv ni spo ra zum ko jim su se do go vo ri le ka da će nji ho va od lu ka o pro me ni ce ne ci ga re ta stu pi ti na sna gu. Ko mi si ja je 30. no vem bra go di ne oba vi la ne na ja vljeni uvi đaj u pro sto ri ja ma kompa ni ja Fi lip Mo ris i BAT, ka ko bi pro ve ri la nji ho vu do ku men ta ci ju i opre mu po vo dom sum nji da posto ji do go vor du van skih kom pani ja o ce na ma. Ali, ima i se la ko ji am du van do no si i do bro. To je se lo Ku ku jev ci. Sme šteno pod no sa mih ob ro na ka Fru ške Gore, se lo Ku ku jev ci, sa ži te lja i 600 do ma ćin sta va po sta lo je po zna to po to me što ne ma ni jed nog pu no letnog ži te lja ko ji ni je za po slen U se lu ima 17 fir mi, ali ve ći na su i svo ej gazde na ima nji ma. Ta ko je naj ve ći broj Ku ku jev ča na opre de ljen da ra di u poljo pri vre di od ko ej i ži vi. Ve ći na stanov nit šva je sti gal za vre me ras pa da Ju go sla vi je iz oko 15 me sta u Hr vatskoj. Ku ku jev ci se mo gu ubro ja ti i medju ret ka se la u Sr bi ji da nas u ko me ra ste broj sta nov ni ka. Pri mer to me je i ško la u ko joj ima 300 dja ka. Do brom de lu ži te lja eg zi sten ci ju o be dju je du van jer se vir dži ni ja ga ji na hek ta ra, đšto či ni tre ćinu ukup ne pro iz vod nje ovog ti pa duva na u Sr bij9i. Ku ku jev ci se ubra ja ju me dju naj ve će pro iz vo dja če u ze mlji. Se lo, ina če, ras po la že sa hek tara ze mlje, od ko jih je hek ta ra u pri vat nom vla sni štvu, a dr žav nih orani ca ima vi še od hek ta ra. Me dju ve ćim pro iz vo dja či am du vana u Ku ku jev ci ma je i Lju bin ko Dokić, ko ji ob ra dju je 36 hek ta ra ze mlje, od če ga tre ći nu za u zi ma du van ti pa vir dži ni ja. Na osta lim nji a ma je kuku ruz, so ja, pše ni ca... - Od svo ih pro iz vod nji ko ji ma se ba vim du van je naj i spal ti vi ji. Za pro izvo dja če jhe ve o ma va žno što je obe djen si gu ran ot kup, kao i is pal ta. Ra ču ni ca po ka zu ej da i u naj lo ši jim go di na ma, od du va na mo ra da ostane naj ma nje za ra de od evra po het ka ru - ka že Do kić. Do kić je po do la sku iz Sla vo ni je u Ku ku jev ce, me dju pr vi ma godien po čeo uz goj du va na. U go di ni je ja pan skoj kom pa ni ji Ja pan to bac co, s ko jom sa ra dju je de ce niju i po, is po ru čio 21 to nu su vog li sta. Rod je ra zi čit od go dien do go di ne,,a naj vi še za vi si od vre men skih pri li ka. Uiz is ti ca nej da je do bra zar da na duva nu, on ka že da ova kul tu ra zah tev ai vi so ka ula ga nja. On je pro iz vod nju stal no ši rio, pa je ta ko sam fi nan si rao i po di za nje tri sop stve ne su ša re,a u ci lju ušte de go di ne je ume sto pri rod ngo ga sa pre šao na ko ri šće nje pe le ta i ti me znat no sma njio tro ško ve ener gi je. Vi še go di šnji opro i zvo djač du va na u Ku ku jev ci ma je i Mi lan Sto ja no vić, ko ji go di šnje za su še nje ko ri sti prirod ni gas, za ko ji po tro ši oko evra. U go di ni je ja pan skoj komo pa ni ji is po ru čio 23 to ne du va na i to mu je do ne lo ipri stoj nu za ra du od ko je ži vi po ro di ca. Du van je ste is paltiv, ka že on, ali sa mo kda iam do bru ot kup nu ce nu. Ku ku jev ča ni is ti ču da bi se lo još više una pre di li ka da bi do bi ja li bar deo nov ca od ak ci za na du van ko ji pro izvo de, a dr ža va od to ga uzi ma la vo ski deo. (Na sta vi će se) 6

7 GA ZDIN STVA SA LAŠ NO ĆAJ SKI TI HO MIR TU FEG DŽIĆ, NAJ MLA ĐI DO BIT NIK PRI ZNA NJA PO LJO PRI VRED NOG FA KUL TE TA Ka da uđem u moj obor, sr ce mi bu de pu no - Pr vi put ka da me ne što po vu klo na nji vu imao sam sa mo de vet go di na i od ta da ne mam na me ru da odem sa nji ve. Na u čio sam kroz taj po sao do sta stva ri ko je mo ji dru ga ri iz gra da ne zna ju, a sva ki dan imam broj ne za ni mlji ve do ži vlja je pri ča pe ta ne sto go di šnji Ti ho mir Tu feg džić iz Sa la ša No ćaj skog, uče nik rum ske Po ljo pri vred ne ško le U če nik pr vog raz re da sred nje Po ljo pri vred ne ško le Ste van Pe tro vić Bri le u Ru mi Ti homir Tu feg džić iz Sa la ša No ćaj skog naj mla đi je me đu do bit ni ci ma prizna nja ko je je Po ljo pri vred ni fa kultet iz No vog Sa da ne dav no do de lio uspe šnim mla dim ra ta ri ma. Iako ima tek 15 go di na, Ti ho mir mo že da se po hva li so lid nim sta žom na po rodič nom ga zdin stvu kod oca Vla de, s ob zi rom da je pr vu bra zdu uz o rao pre dve ili tri go di ne. - Ka da me pr vi put ne što po vuklo na nji vu imao sam de vet go di na i od ta da ne mam na me ru da odem sa nji ve. Na u čio sam kroz taj posao do sta stva ri ko je mo ji dru ga ri iz gra da ne zna ju, a sva ki dan imam broj ne za ni mlji ve do ži vlja je. Naj više sam na u čio od ta te, ma da do sta to ga ko ri snog sa zna jem i pre ko inter ne ta, jer na Fej sbu ku ima mo našu gru pu gde se oku plja mo i razme nju je mo is ku stva. Ta stra ni ca se zo ve Do bra ze mlja i tu se na la ze svi oni ko ji se ba ve po ljo pri vre dom pri ča Ti ho mir. Već ne ko li ko go di na ovaj vred ni mo mak sa mo stal no upra vlja trak torom, ob ra đu je nji vu i ra di sve poslo ve oko sto ke. Iako naj vi še vo li sto čar stvo, ipak ka že da je ora nje lak ši po sao jer se uz nje ga od mo ri i do da je: - Sve to od ra đu je ve li ka ma ši na i za to mi taj po sao ne pa da te ško. Po ma že ocu u to vlje nju ju na di Pun obor svi nja Ipak, ka da uđem u moj obor i ka da vi dim da je sve pu no svi nja, ve o ma sam sre ćan i imam vo lju da idem na pred. Sr ce mi bu de pu no. Naj vi še vo lim da pre go va ram ka da se naba vlja sto ka, jer sam se sve štio da pro dav ci ma ski nem ce nu, a i da pogle dam da li je te le zdra vo. Je di no što mu je do sad no od seo skih po slo va i što ne vo li, ka ko kaže, je ste se ja nje, mo žda za to što zah te va iz u zet nu pre ci znost ili za to što se ra di spo ro. Sve osta le po slove oba vlja sa uži va njem, a ne smeta mu čak ni ka da dru ga ri na po lju igra ju fud bal, a on mo ra da ide na nji vu. - Ni ka da ni sam bio tu žan zbog to ga, ne go na pro tiv, uvek sam sa ve li kim iš če ki va njem i ra do šću čekao na ta tin po ziv, jer mi je to jako zna čaj no. Ja sam naj cr nje de te me đu svo jim dru ga ri ma, po što sam naj vi še na po lju i ja ko sam po no san zbog to ga. Oni svi ima ju be lu kožu pa im stal no go vo rim da tre ba ju vi še da iz la ze na sun ce jer na taj na čin do bi ja ju vi ta mi ne, ali mi oni ne ve ru ju. Stal no se de ku ći i uče, a na po lje iz la ze sa mo uve če. Me ni je pred nost ta što idem u polj privred nu ško lu ta ko da ve ći nu što se ta mo pre da je znam iz ži vo ta i za to ne mo ram pu no da učim i da se dim u ku ći pri ča Ti ho mir. U slo bod no vre me, ka da je sve sto ka na mi re na a po slo vi na nji vi za vr še ni, ba vi se ze če vi ma. Hra ni ih, pra vi im no ve ka ve ze, a ho bi mu je i sa ku plja nje igra ča ka po ljo pri vrednih ma ši na. Ti ho mi ro va lju bav pre ma ži vo ti nja ma pre o vla da va čak i ka da u ret kim tre nu ci ma do ko li ce sed ne za ra ču nar, jer ta mo pro na la zi igri ce o far mi pa se na taj na čin za ba vlja. To kom zim skih da na, ka da ne ma nika kvog po sla, skok ne do kom ši je na ča ši cu raz go vo ra i raz me nu is ku stava. Kom ši ja dr ži ov ce, a Ti ho mi ro va lju bav su svi nje, pa ta ko te ma za razgo vor uvek bu de na pre tek. Otac Vla da za Ti ho mi ra ka že da je kre nuo nje go vim sto pa ma, jer je i on po mo gao svo jim ro di te lji ma kada je bio ma li. - Od njih sam na sle dio taj po sao, kao i ze mlju ko ju po se du jem, ta ko da sa da u svom vla sni štvu imam 34 hek ta ra. Osim to ga ra dim još i 15 hek ta ra ko je uzi mam u aren du. Na tim po vr ši na ma se jem stan dard ne po ljo pri vred ne kul tu re: so ju, pše nicu, ku ku ruz, lu cer ku...su pru ga i ja ima mo če tvo ro de ce, dve kćer ke i dva si na, a Ti ho mir je naj mla đi. Za ove po slo ve po čeo je da se za nima još ka da je imao de vet go di na i naj vi še je za vo leo svi nje, iako se mi ba vi mo to vom ju na di. Na ba vio je u me đu vre me nu i kr ma če ta ko da sa da već ima svo ju mi ni far mu sa tri de se tak to vlje ni ka ova ko o Ti ho mi ru pri ča nje gov otac Vla da i do da je da mu je Ti ho mir sve tla tačka ko ja mu da je elan da na sta vi sa ovim po slom, ob zi ra na sve teško će ko je po sto je. Ka ko ka že, dr ža va bi tre ba la da do ne se stra te gi ju ko jom bi za šti ti la pro iz vo đa ča od na ku pa ca, jer u trenut noj si tu a ci ji ko ja vla da u ze mlji is pa da da su pro iz vo đač ki ka pa ci te ti u ru ka ma tr go va ca, a ne pro iz vo đača. A Ti ho mir je ovih da na iz ra zio že lju da mu se po ve ća ju ora ni ce za ob ra du i broj to vlje ni ka, jer mi sli da će do ći bo lji da ni za to vlja če, iako otac Vla da u to baš i ne ve ru je. Sa nja Mi haj lo vić Sva ko dnev ni po slo vi na po ro dič nom ima nju " U slo bod no vre me, ka da je sve sto ka na mi re na a po slo vi na nji vi za vr še ni, ba vi se ze če vi ma. Hra ni ih, pra vi im no ve ka ve ze, a ho bi mu je i sa ku plja nje igra ča ka po ljo pri vred nih ma ši na Ti ho mir pri ma pri zna nje na Po ljo pri vred nom fa kul te tu Po dr ška iz ško le Ti ho mir sa dru ga ri ma iz raz re da Ti ho mi rov pro fe sor struč nih predme ta u Po ljo pri vred noj ško li Ste van Pe tro vić Bri le u Ru mi, Alek san dar Mi ško vić ka že da pri zna nje ko je je Ti ho mir do bio od fa kul te ta kao mlad i us pe šan po ljo pri vred nik za sve njih u ško li pred sta vlja ve li ki do ga đaj i čast i do da je: - Ti ho mir je uče nik pr vog razre da sme ra po ljo pri vred ni tehni čar. Mi se po no si mo tim na šim sme rom jer je on na me njen upravo onim uče ni ci ma po put Ti ho mira ko ji vo le po ljo pri vre du. Mi se u ško li tru di mo da na še uče ni ke na u či mo sve mu ono me što će im bi ti po treb no u po slu ko jim će da se ba ve, ma da svi oni do la ze sa ja ko do brim pred zna njem. Mo ja že lja i že lja mo jih ko le ga iz ko lekti va je ste da oni na kon za vr še ne sred nje ško le idu na vi so ko obrazo va nje, jer ne mo že po ljo pri vreda da funk ci o ni še uko li ko ne ma mla de lju de ko ji su obra zo va ni za ono či me se ba ve. 7

8 IZ LO KAL NIH SA MO U PRA VA PE ĆIN CI OD SEK ZA PO LjO PRI VRE DU OP ŠTI NE PE ĆIN CI NA USLU ZI SVO JIM PO LjO PRI VRED NI CI MA Pri me na no vog pra vil ni ka o pod sti ca ji ma u sto čar stvu Pre ma no vom Pra vil ni ku o pod sti ca ji ma za tov ju na di, svi nja, jag nja di i ja ra di, zah te vi za pod sti ca je u go di ni pod no se se od 1. ja nu a ra do 15. ok to bra - Zah te vi za pre da tu sto ku u pro šloj go di ni, ne mo gu se pod no si ti u ovoj go di ni K a da je reč o pri me ni no vog Pra vil ni ka o pod sti ca ji ma za tov ju na di, svi nja, jag nja di i ja ra di, go di na će bi ti prelom na, ka žu u od se ku za po ljo privre du op šti ne Pe ćin ci. Po re či ma An dri ja ne Ja ko vlje vić u go di ni, pod sti ca ji za tov sto ke mogu se ostva ri ti ako se zah tev podne se od 1. ja nu a ra do 15. ok to bra te ku će ka len dar ske go di ne i ako su gr la pre da ta kla ni ci ili iz ve ze na u pe ri o du od 1. ok to bra pret hod ne ka len dar ske go di ne do 30. sep tembra te ku će ka len dar ske go di ne, što, iz u zet no ni je slu čaj s go dinom, jer se zah te vi iz go di ne ne mo gu pre ne ti u ovu i to sto ča re do vo di u za bu nu. Uz zah tev za pod sti ca je u stočar stvu, pod se ća Ja ko vlje vić, ako su gr la pre da ta kla ni ci, pod no si se pri jem ni ca za ot ku plje na gr la overe na od stra ne kla ni ce i nad le žnog ve te ri nar skog in spek to ra i ove re na ko pi ja uve re nja o za drav stve nom sta nju ži vo ti nja. Me đu tim, ako su gr la iz ve ze na ili upu će na na Ko sovo i Me to hi ju, uz zah tev pod no si se ot kup ni list ili pri zna ni ca na ime pod no si o ca zah te va, iz da ta od strane li ca re gi stro va nog za ot kup i izvoz, od no sno pre voz na te ri to ri ju Ko so va i Me to hi je, kao i ko pi ja među na rod ne ve te ri nar ske po tvr de. Za gr la upu će na na te ri to ri ju Ko so va i Me to hi je, pri la že se po tvr da o zadrav stve nom sta nju po ši lja ka živo ti nja za tran sport i spi sak gr la s po da ci ma o iden ti fi ka ci o nom bgo ju gr la, ove re nom od stra ne ve te ri narskog in spek to ra. Za iz ve ze na grla po treb na je i ko pi ja Je din stve ne ca rin ske is pra ve iz da te u skla du sa za ko nom ko jim se ure đu je ca rin ski po stu pak. Od 1. ja nu a ra do 15. ok to bra go di ne mo gu po če ti da se pod no se zah te vi za sub ven ci je za tov ju na di, svi nja, jag nja di i ja radi što je no vi na u od no su na prethod ne go di ne jer je bi lo pod no še nje zah te va od da na kad iza đe Pra vil nik ko ji je obič no iz la zio u apri lu ili maju me se cu, pa su se zah te vi pod nosi li do 31.de cem bra za svi nje, odn. 31.ja nu a ra za ju nad. U go di ni i je dan i dru gi rok su bi li do 31.decem bra, a po no vom Pra vil ni ku taj rok je po me ren od 1.ja nu a ra do 15. ok to bra te ku će ka len dar ske go dine, a no vi na ko ju sto ča ri mo ra ju da zna ju je da su no vi ro ko vi za preda ju sto ke od 1.ok to bra pret hod ne go di ne do 30.sep tem bra te ku će kalen dar ske go di ne. Tre ba na po me nuti da, iz u zet no u ovoj go di ni, pod sti ca ji za tov sto ke mo gu da se ostva re ako se pod ne se zah tev od 1. ja nu a ra do 15. ok to bra 2016.godi ne i ako su gr la pre da ta kla ni ci ili iz ve ze na do 1. ok to bra ove go di ne. Zna či, to je sa mo iz u ze tak u go di ni. Kod nas do sta lju di do la zi i in te re su je se za ostva re nje pra va na pod sti ca je za gr la ko ja su preda ta kra jem go di ne za ko je je rok za pod no še nje zah te va bio 31. de cem bar. Pi ta ju da li će rok za pod no še nje zah te va bi ti pro du žen i to kom ja nu a ra, me đu tim u Upra vi Alek san dar Jo vi čić i An dri ja na Ja ko vlje vić za agrar na pla ća nja smo pro vre i li i sta re pri jem ni ce iz go di ne ne va že. Da kle, zah ta vi za pod sti ca je na sto ku is po ru če nu u pro šloj go di ni ne mo gu se od 1. ja nu a ra godi ne vi še pod no si ti ob ja šnja va Andri ja na Ja ko vlje vić i na po mi nje da sto ča ri pe ći nač ke op šti ne sve potreb ne in fo ma ci je, kao i po moć za po pu nu zah te va, dru ge do ku manta ci je i sla nja, mo gu do bi ti sva kog rad nog da na u od se ku za po ljo privre du op šti ne Pe ćin ci. A da sto ča ri ne bi osta li podsti ca ja, mo ra ju kod kla ni ča ra i otku plji va ča in si sti ra ti na bla go vreme nom do bi ja nju pri jem nca. Je dan od sto ča ra pe ći nač ke op šti ne ko ji je ose tio ce nu ne bla go vre me nog iz dava nja pri jem ni ce je i Alek san dar Jo vi čić iz Bre sta ča ko ji je ostao uskra ćen za pod sti ca je na če ti ri bi ka, pre da ta pro šle go di ne. Tre nut no Jovi či ći u to vu ima ju 11 ju na di i 58 ko ma da svi nja, a uz to dr že 10 krava i dve ju ni ce, tri kr ma če pra šča re i 27 pra sa ca. Pre dao sa če ti ri bi ka, ni sam na vre me do bio pri jem ni cu i do 31.decem bra ni sam mo gao da pod ne sem zah tev za ostva re nje pra va na podsti ca je. Iz gu bio sam 40 hi lja da dina ra na njih če ti ri. Kla ni ča ri tre ba na vre me da nam da ju po tvr de da su pri mi li sto ku. Evo, sa da imam tri de set ko ma da svi nja za is po ruku, ne znam šta ću, ce na di na ra, a pod sti caj po to vlje ni ku je di na ra. Na dam se da ću sada po tvr de do bi ti na vre me kaže Alek san dar Jo vi čić ko ji je do šao u op štin ski od sek za po ljo pri vre du da se ras pi ta o no vim ro ko vi ma za pod sti ca je. Ina če, nje go va po ro di ca se ba vi i ra tar stvom, ali sve što pro iz ve de, sem sun co kre ta, ko ri sti za is hra nu sto ke i ka ko re če, i ce na mle ka bi tre ba la bi ti bo lja. G. M. NA U KA U PRAK SI Ana li za pu po lja ka pre re zid be Pi še: Ma ja Mar ti nov, PSS Zre nja nin O t por nost bi lja ka na uti caj niskih zim skih tem pe ra tu ra, pr ven stve no za vi si od in tenzi te ta i du ži ne tra ja nja mra za, ko ji mo že na ne ti znat na ošte će nja ka ko na ve ge ta tiv nim ta ko i na ge ne rativ nim de lo vi ma voć ke. U to ku zim skog pe ri o da sve život ne funk ci je bilj ke sve de ne su na mi ni mum. U tom pe ri o du bilj ke prola ze kroz pe riod ka lje nja u dve faze, sti ču ći ot por nost pre ma ni skim tem pe ra tu ra ma. Pr vu fa zu ka rakte ri še po ve ća nje sa dr ža ja še će ra i za štit nih ma te ri ja u će li ja ma, dok u dru goj fa zi do la zi do de li mič ne de hidra ta ci je će li ja. Naj če šća ošte će nja u na šim agroe ko lo škim uslo vi ma kod ko šti ča vog vo ća na sta ju na tem pe ra tu ra ma od (-20oC) do (-30oC), kod ja bu ča stih voć nih vr sta na (-25oC) do (-35oC), dok ok ca vi no ve lo ze iz mr za va ju već na (-17oC) do (-25oC). Ste pen iz mr za va nja pu po lja ka mo že se od re di ti na vi še na či na, ali naj po u zda ni ji me tod u prak si je Utvr đi va njem ste pe na iz mr za va nja, pla ni ra se re zid ba za od re đe nu voć nu vr stu i sor tu ana li zom pu po lja ka tj. pre se ca njem rod nih pu po lja ka i nji ho vim po smatra njem pod mi kro sko pom. Utvr điva njem ste pe na iz mr za va nja, plani ra se re zid ba za od re đe nu voć nu vr stu i sor tu. Uko li ko je pro ce nat iz mr za va nja ve ći u tom slu ča ju rezid bom je neo p hod no uklo ni ti ve ći deo drv ne ma se, dok kod sla bi jeg iz mr za va nja i re zid ba tre ba da je bla žeg in ten zi te ta. Prin ci pi ma pra vil ne re zid be, ukla nja ju se sve ne rod ne gra ne i za me nju ju jed no go di šnjim no vim po ra sti ma, odr ža va se op ti mal na buj nost rod nih gra na i pod sti če di fe ren ci ra nje no vih rod nih pu polja ka. Do brom re zid bom pr venstve no tre ba o be di ti ume re nu buj nost i do bru osve tlje nost krune. Na taj na čin pra vil nim for mira njem uz goj nog ob li ka omo guća va se for mi ra nje krup ni jih plodo va, nji hov ujed na čen po rast i sa zre va nje, kao i bo lji efe kat prime nje ne za šti te od naj zna čaj ni jih bo le sti i šte to či na. VOĆ NJA CI ZA SA DA DO BRO POD NO SE ZI MU Za sa di u mi ro va nju, šte ta ne ma Vo ća ri mo gu da pro du že fa zu mi ro va nja i uko li ko su tem pe ra tur ni uslo vi ko le blji vi spre če kre ta nje ve ge ta ci je, od no sno otva ra nje pu po lja ka kod po je di nih voć nih vr sta V o ća ri u Sre mu, ba rem oni koju su ura di li sve po mo teh ničke me re na vre me, ne tre ba da bri nu zbog tre nut nih vre men skih uslo va. Ako je voć njak nad ju bren u skla du sa ago he mij skom ana li zom ze mlji šta, pri me nje na pu na agroteh ni ka i za sad pri pre mljen ušao u fa zu mi ro va nja mo že da pod ne se i tem pe ra tu ru do mi nus 20 ste pe ni, ka žu po ljo pri vred ni struč nja ci. Du go go di šnji vo ća ri do bro zna ju ka ko se za sa di pri pre ma ju za zi mu. Srem ci, po seb no oni u Fru ško gor ju gde su za sa di na naj ve ćim po vr šina ma, ni šta ne pre pu šta ju slu ča ju pa ne ču di da su i pri no si vo ća u tom de lu Sre ma i naj ve ći. Po ljo privred ni struč nja ci iz rum ske struč ne slu žbe, obi la ze ći za sa de vo ća, tvr de da su sa da u fa zi mi ro va nja i da su do bro pri pre mlje ni za zi mu. - Pro blem mo že da na sta ne ako bi u kon ti nu i te tu pre ko pet da na tem pe ra tu ra ze mlji šta bi la oko pet ste pe ni. U tom slu ča ju kod ko šti čavih voć nih vr sta, pre sve ga kaj si je, mo že da kre ne ve ge ta ci ja, u skla du sa uslo vi ma sre di ne - ka že San da Klje šta no vić, struč ni sa rad nik u PSS Ru ma. Klje šta no vić do da je da vo ća ri mo gu da pro du že fa zu mi ro va nja i uko li ko su tem pe ra tur ni uslo vi kole blji vi spre če kre ta nje ve ge ta ci je, od no sno otva ra nje pu po lja ka kod po je di nih voć nih vr sta. Po sto ji niz me ra ko ji ma se to mo že ura di ti. Uko li ko su u pi ta nju ma nji za sa di vo ća, kre če nje sta ba la je jed na od Vre me za re zid bu ja bu ke kraj fe bru a ra, po če tak mar tra me ra ko ju sva ka ko tre ba ura di ti. - Taj po sao vo ća ri su tre ba li da ura de u ok to bru ili no vem bru, jer be la bo ja spre ča va za gre va nje staba la i ra me nih gra na. Dru gi na čin je ko ri šće nje raz li či tih ob je di nje nih pre pa ra ta, ko ji se zo vu an ti frost sred stva, od no sno bi lji hor mo ni koji spre ča va ju kre ta nje ve ge ta ci je kod vo ća. Ko ri ste se u tri na vra ta u raz ma ku od 15 da na - ka že San da Klje šta no vić. Po sto ji još je dan na čin za produ že nje fa ze mi ro va nja kod vo ća, a to je od ga dja nje re zid be za ka sni je ko li ko god je to iz vo dlji vo. - Uko li ko se re zid ba od ga dja na ve ćim po vr ši na ma, ta da ka sni je tre ba an ga žo va ti ve ći broj re za ča jer taj po sao se mo ra za vr ši ti do kra ja fe bru a ra. Pri me nom ove pomo teh nič ke me re voć ku bu kval no bu di mo i ona iz fa ze mi ro va nja prela zi u fa zu ve ge ta ci je - go vo ri Klješta no vić. Za sve voć ne vr ste naj o pa sni ji pe riod je pe riod su vo mra zi ce, ka da su ja ki ju tar nji mra ze vi a ne ma snega. - Na sre ću, u Sre mu vre me ni je bi lo isu vi še opa sno za za sa de vo ća, ta ko da za sa da šte te od mra ze va ne ma - za klju ću je San da Klje šta nović, struč ni sa rad nik iz Po ljo pri vredne struč ne slu žbe u Ru mi. Z. Mar ko vi no vić 8

9 AK TU EL NO STI NO VI SAD BOMBASTO NAJAVILI BIZNIS PA SE UĆUTALI Obećali po evra za ovce i koze, pa se ne javljaju U dva konkursa navedeno je da je najmanji iznos kredita koji se dodeljuje za kupovinu priplodnih ovaca i koza evra, a najveći evra. To znači da je u prvom krugu srpsko-arapska organizacija dužna da obedi fond od najmanje milion evra P o ljo pri vred ni ci ko ji su pro šli na kon kur su za kre di te za nabav ku osnov nog sta da ova ca i ko za, a ni su još uvek pot pi sa li ugovo re, naj če šće u spe šno po ku šava ju da do đu do in for ma ci ja u Društvu srp sko-arap skog pri ja telj stva (DSAP), ko je je po ziv ras pi sa lo, pi še por tal Agro smart, a pre no si RTV. Su šti na tog kon kur sa bi la je u to me da ovo udru že nje kroz za jam po mog ne srp skim sto ča ri ma da naba ve osnov na sta da, a oni će kre dit vra ća ti u ja ganj ci ma i ja ri ći ma ko ji će po tom bi ti pro da va ni na arapskom tr ži štu. DSAP, udru že nje osno va no u julu go di ne, ob ja vi lo je kra jem pro šle go di ne vest da ras pi su je konkurs za do de lu zaj mo va za na bav ku ova ca i ko za od čak evra po po ljo pri vred nom ga zdin stvu, te da oni ma ko ji pro đu ka sni je ga ran tu je si gu ran ot kup i pla sman ja ri ća i jagnji ća u ze mlje se ver ne Afri ke. Ka ko je in te re so va nje sto ča ra bi lo ve li ko, kon kus je pro du žen, a po tom, 11. ja nu a ra ras pi san i no vi, ko ji je tra jao do 25. ja nu a ra. I ovog pu ta za kan di da te je dan od uslo va bio je upla ta tak se za uče šće na kon kur su na ži ro ra čun DSAP-a, i to di na ra za re gistro va na ga zdin stva i di na ra za prav na li ca. Dru gi kon kurs je obja vljen i pre ne go što su pot pi sa ni ugo vo ri sa po ljo pri vred ni ci ma ko ji su za do vo lji li uslo ve i pro šli na prvom, na ko jem je, pre ma po da ci ma sa saj ta DSAP-a ( comp.rs/kon kurs/) uče stvo va lo 127 po ljo pri vred nih do ma ćin sta va, što zna či da je na ži ro ra čun ovog udruže nja sa mo na kon pr vog po zi va leglo 1,9 mi lion di na ra, s ob zi rom na to da je odo bren 101 zah tev. Ka ko se na vo di na saj tu, 17 po ljo pri vrednih do ma ćin sta va od bi je no je zbog ne pot pu ne do ku men ta ci je i nji ma je DSAP tre ba lo da vra ti pa re do 29. de cem bra pro šle go di ne. Da li im je i vra će no tih di na ra (ako je reč o po ljo pri vred nici ma, a ne prav nim li ci ma za ko ja je pro pi sa no po di na ra), nismo us pe li da sa zna mo. Baš kao što već da ni ma ne uspe va mo da do bi jemo de talj ni je in for ma ci je u Dru štvu srp sko-arap skog pri ja telj stva jer se na broj te le fo na na ve den na saj tu MAR TIN CI PONOVO MUKE SA CENAMA TOVLJENIKA Stočari rade u minusu O Samo zaštitne mere mogu pomoći domaćem svinjogojstvu t kup na ce na to vlje ni ka od 114 di na ra ži ve me re ne podmi ru je pro iz vod ne tro ško ve. Ce na ko ja bi bi la od go va ra ju ća je 160 di na ra za ki lo gram, ka žu u poro dič nom ga zdin stvu Jo va no vić ko ji se već se če ti ri ge ne ra ci je ba vi svinjar stvom. Aleksandar Jovanović, uz ga jivač svi nja iz Mar ti na ca, ka že da je naj ve ći pro blem kod uz go ja to vljeni ka to što ni jed ne go di ne ne zna ju ko li ka će bi ti ce na i to što ona opada, a tro ško vi ra stu. Zbog ni skih ot kup nih ce na posled njih go di na sma nji li su broj tovlje ni ka, ta ko da su to vi li čak 350, a sa da u objek ti ma ima ju 250 tovlje ni ka. - Ove go di ne se po go to vo ne ispla ti tov svi nja. Pre ne de lju da na smo to va ri li svi nje po 114 di na ra po re za, a re al na ce na je di na ra sa po re zom. Bu kval no ra di mo u mi nu su. Još nam je osta lo 120 to vlje ni ka, a ne zna mo ko me i ka ko će mo da ih pro da mo - ob jašnja va Jo va no vić. Jo va no vić iz ra ža va na du da će no ve uve ća ne za štit ne me re na uvoz to vlje ni ka od 15 di na ra za šti ti do ma će svi njar stvo. - Uvoz nam je pro blem. Na dam se da će uvo đe nje pre lev ma na zašti ti na šu pro iz vod nju - is ti če on. Još je dan pro blem pred sta vlja koč ni cu bo ljem po slo va nju to vlja ča, jer ne ma ugo vo re ne pro iz vod nje sa kla ni ča ri ma. - Na da mo se da će Mi tro so va kla ni ca ubr zo pro ra di ti to bi nam olak ša lo pro đu na ših svi nja - za ključu je Jo va no vić. Ka da je svi njar stvo u pi ta nju, drža va do ne kle sti mu li še pro iz vo đa če svi nja, ali se po ka za lo da deo odga ji va ča, na ro či to oni ko ji se ba ve is klju či vo to vom, a pro iz vod nju bazi ra ju na ku po vi ni pra sa di, čim se na ru še pa ri te ti, naj lak še od u sta ju od te pro iz vod nje. Ve li ka oče ki va nja ima ju od stu panja na sna gu pra vil ni ka ko ji re gu li še uvoz se pa ri sa nog me sa, a na da ju se da će usko ro i pre sta ti vak ci naci ja svi nja od svinj ske ku ge, što bi omo gu ćio pla sman svinj skih po lut ki i na zah tev no evrop sko tr ži šte. S. Gvozdenac (RTV) Šta će biti od posla s kozama? U Sr bi ji je sve vi še lju di koji ga je ro ma nov sku ra su ova ca. Ova ra sa ko ja poti če iz Ru si je od li ku je se vi so kom plod no šću pa su gr la sprem na za pri plod već u še stom me se cu staro sti. Ove go di ne ro ma nov ska ov ca pri zna ta je u Sr bi ji pa će svi, ko ji se od lu če da je ga je, mo ći da ko ri ste i sub ven ci je od dr ža ve i ti me olak ša ti svo ju sto čar sku pro iz vod nju. Ni ko la Ši kić, iz Ko ri ća na kod Kragu jev ca od go di ne ga ji ov ce ra se ro ma nov ski. Ovaj dva de set dvo go di šnji mo mak, stu dent za vršne go di ne Agro nom skog fa kul teta, od lu čio se za ovu neo bič nu ra su ova ca jer je že leo br zo da pro ši ri broj jag nja di na far mi, a ro ma novska ra sa je i naj po zna ti ja upra vo po ve li koj plod no sti. - Tra ga ju ći za tom ne kom al terna ti vom od lu čio sam se da ga jim ro ma nov sku ra su ova ca ko ju i od liku je baš ta plod nost i po lu e stič nost kao i ra no sta snost. Mla da gr la ula ze u pri plod već sa ne kih šest do sedam me se ci sta ro sti. Pr vo po tomstvo se do bi ja sa go di nu da na a pro sek kod ovih ova ca va ri ra od 2,5 do 3,5 po jag nje nju što či ni ne kih pet do se dam jag nja di go di šnje po gr lu - ka že Ši kić. U Sr bi ji ro ma nov ska ra sa još uvek ni je do volj no po zna ta pa je Niko la bio pr vi u Šu ma di ji ko ji se odlu čio da ga ji ovu vr stu ova ca. Trenut no ima 50 gr la. Oče ku je da će se taj broj ubr zo po ve ća ti jer ima 25 ni ko ne ja vlja ni ti nam je iko od govo rio na pi ta nja po sla ta mej lom. Ne ki od po ljo pri vred ni ka ko ji su pro šli na pr vom kon kur su, ta ko đe ne ma ju uspe ha u tim po zi vi ma. - Ko le ga je na kon vi še dnev nog te le fo ni ra nja us peo da raz go va ra s nji ma, ja ni sam. Ako ne bu de ni šta od obe ća nja ko ja smo do bi li, ne će bi ti pr vi put da, kao po ljo pri vred nici, bu de mo iz i gra ni pro ko men ta risao je u raz go vo ru za "Agro smart" sto čar sa se ve ra Bač ke, je dan od 101 po ljo pri vred ni ka ko ji su pro šli na kon kur su Dru štva srp sko arapskog pri ja telj stva za do de lu bes kamat nih kre di ta za na bav ku osnovnog sta da ko za i ova ca. - Ugo vor, me đu tim, još ni smo pot pi sa li. Ma da je kraj nji rok za potpi si va nje 5. fe bru ar, još ni sam do bio ni ka kvo oba ve šte nje o to me ko joj gru pi pri pa dam i ka da sam na re du. Ne ki od nas ko ji smo pro šli na konkur su već raz mi šlja ju o to me gde da na ba ve sta da, ne ki pla ni ra ju da idu u Fran cu sku, što je do dat ni tro šak, a dok ne pot pi še mo ugo vor sve je ne iz ve sno. Vi de će mo šta će od svega to ga is pa sti. Na da mo se da će bi ti sve u re du jer su o tom kon kursu jav no go vo ri li i lju di ko ji ra de za Vla du Sr bi je. I dru gi sa go vor ni ci Agrom sar ta, po ljo pri vred ni ci ko ji su is pu ni li uslove kon kur sa, ima li su isto is ku stvo. - Zva la sam ne ko li ko da na i us pela sam da ih do bi jem kra jem pro šle ne de lje, me đu tim ni sam sa zna la ništa no vo. Re če no mi je da će ugo vo ri ova ca ko je su sprem ne za jag njenje. Ro ma nov ska ra sa u Sr bi ji ni je bi la pri zna ta što je do dat no ote žava lo nje no ši re nje. - Taj ne ki bum, od no sno ši re nje ro ma nov ske ov ce je baš sa da jer ova ra sa ni je bi la pri zna ta u Sr biji a ni u Auto nom noj po kra ji ni Vojvo di ne do ove go di ne. Ove go di ne je ra sa pri zna ta i to na osno vu oba uz ga ji vač ka pro gra ma ta ko da će mo ći da se ostva ru ju i sub ven ci je i na ovu ra su ova ca, što na rav no veo ma uti če i na fi nan sij ski is hod samog ba vlje nja ovim po slom i sa da će ov ča ri mo ći da oče ku ju i tu ne ku po moć od dr ža ve - do da je on. Za raz li ku od mno gih mla dih lju di ko ji na pu šta ju se lo i od la ze u grad Ni ko la vi di bu duć nost upra vo u poljo pri vre di, od no sno sto čar stvu. si gur no bi ti pot pi sa ni ali da ne ma potre be da mi do la zi mo u Be o grad već će pred stav ni ci tog udru že nja do ći da obi đu na še ima nje i pro ce ne stanje. Ka da će to bi ti, ni su pre ci zi ra li re kla nam je sa go vor ni ca, ta ko đe iz Voj vo di ne, a isto to po no vio je i far mer iz is toč ne Sr bi je. Po me ni mo, u oba kon kur sa nave de no je da je naj ma nji iz nos kredi ta ko ji se do de lju je za ku po vi nu pri plod nih ova ca i ko za evra, a naj ve ći evra. To zna či da je u pr vom kru gu ova srp sko-arapska or ga ni za ci ja du žna da o be di fond od naj ma nje mi lion evra. Elem, re klo bi se pre ma do sa dašnjem to ku do ga đa ja, od pr vog pozi va do da nas, par da na pred kraj dru gog kon kur sa, da ipak tu ne što škri pi. Pod se ti mo, sva po ljo pri vredna ga zdin stva ko ji ma bu de odo bren kre dit za ku po vi nu pri plod nih ovaca i ko za u oba ve zi su da do sta ve ga ran ci ju o ku po vi ni gr la, ot kup poči nje go di ne, a ugo vor na otkup na oba ve za je de set go di na. Reče no je da će se is pla ći va ti tr ži šna ce nu ot ku pa po ki lo gra mu ži ve va ge i to ne ni ža od 300 di na ra. Ka ko će sta ja ti do ma ća va lu ta na fi nan sijskom tr ži štu i ko li ko će za ne ko li ko go di na vre de ti tih 300 di na ra samo je jed no od pi ta nja ko ja leb de iz nad ove ma glo vi te pri če. S. P. KRA GU JE VAC U SRBIJI SVE VIŠE LJUDI GAJI OVCE KOJE POTIČU IZ RU SI JE "Bum" romanovske ovce Ove godine romanovska ovca priznata je u Srbiji pa će svi, koji se odluče da je gaje, moći da koriste i subvencije od države Ro ma nov ska ov ca naj zad pri zna ta u Sr bi ji Tre nut no mu je ipak na pr vom mestu i za vr še tak fa kul te ta. - Dru gi mla dih lju di, kao i mo ji vršnja ci iz ge ne ra ci je uglav nom če ka ju da za vr še fa kul te te, ili ih uop šte ne upi su ju i tek on da kre ću da tra že posao kod ne kog. On da uglav nom provo de ne ko li ko go di na na bi rou i tako im pro la zi ži vot. Ja ka da za vr šim fa kul tet već imam ne što sprem no, što me če ka i sa čim mo gu od mah da kre nem da ra dim i na pra vim ne ku pro iz vod nju - ob ja ša nja va Ši kić. Uslo vi ga je nja ro ma nov ske rase ova ca ne raz li ku ju se mno go od osta lih. Je di no je po treb no vo di ti raču na o is hra ni ka da su gr la sprem na za jag nje nje. Zbog vi so ke plod no sti tre ba iz ba ci ti ka ba stu hra nu i ko risti ti lu cer ku ili kva li tet no se no. A. Rebić (RTV) 9

10 OV ČAR STVO SREM SKA MI TRO VI CA MI LEN KO DRO TA RE VIĆ, TRI DE CE NI JE UZ OV CE Op sta će mi tro vač ko ov čar stvo! D a je po ljo pri vre da u rav nici uklje šte noj iz me đu Sa ve i Du na va ve či ta mo žda najbo lje sve do či sli ka ko ju smo ne davno za be le ži li u kru gu ne ka da šnjeg Ma tro za. Okru žen sa pre ko dve sto ti ne ova ca, Mi trov ča nin Mi len ko Dro ta re vić (71) la ga nim po kre tima ru ke i po vi kom Ooooo de di no o- oo!, ko man du je či šće nje fa brič kog kru ga na pro sto ru iz me đu pu ta za Ja rak, da le ko vo da i uga še nih fa bričkih dim nja ka. Na i me, u sa gla sju sa upra vom gi gan ta po ko jem je Mi tro vi ca bila po zna ta, ume sto rad ni ka ko jih odav no ne ma, tra vu ko se i ure đuju vred ne pra men ke, vir tem berge, upor ne i tvr do gla ve bo san ke. Svo jim oštrim okom i nju hom bo lje ne go bi lo ko ji rad nik uni šta va ju korov i mla do ra sti nje, a za tim ured no đu bre i omo gu ća va ju ni ca nje no ve, zdra ve tra ve. Naj lep še je u pri ro di - Ima li šta lep še ne go bi ti u pri ro di i pra ti ti ova pre div na stvo re nja? Pre ne ki dan ojag njilo se njih ne ko li ko i evo, upr kos zi mi mla di već trč ka ra ju za svojim maj ka ma ko je bri žno vo de ra ču na o nji ma. Ne pra vi mo ni ko me pro ble me, sve do zvo le ima mo i tru di mo se da na razva li na ma ono ga što je ne ka da bio po nos mi tro vač ke pri vre de za ve de mo ka kav ta kav red, kaže nam de da Mi le. Ooooo de di no o oo! De da Mi len ko je u ov čar stvu više od tri de ce ni je. U svom ži vo tu, ka že, gle dao je ka ko Ma troz nasta je, se ća se i ko lo na rad ni ka ko ji su za gu ši va li put kad god bi pi štaljka ozna či la kraj rad nog vre me na. Sa da, tim pu tem, zvo na, ali sa kle pe tu ša ma i zvon či ći ma, uvek u prat nji čo ba na i pu li na še ta ju ovce. Sva ko vre me ima svo je bre me i u nje mu svo je ju na ke. In du strija li za ci ji je, iz gle da, su đe no da ide u ko rak sa ov ca ma: dok su, u prvim da ni ma ma nu fak tu ral ne Evro pe ov ce in ten ziv no je le lju de, u posled njim da ni ma do ma će in du strija li za ci je (ko ja je uvek išla pre ko Ov ce se vo le Po sle in du stri ja li za ci je De da Mi le le đa po ljo pri vre de), ba rem što se Ma tro za ti če, ov ce su po no vo tu. Da po pra ve ko li ko mo gu ono što je čo vek iza se be osta vio. - Va žno je da se po sao vo li, ko ne vo li po sao, bo lje da i ne ra di. Vo di mo ra ču na šta ra di mo, šte tu ne pra vi mo i na da mo se da će mo i da lje op sta ja ti kao ov ča ri u Srem skoj Mi tro vi ci koja se tru di da iz svog kru ga oda gna sva ku po mi sao da bi se lju di ko ji u gra du ži ve mo gli ak tiv no ba vi ti poljo pri vre dom. Ja vo lim se lo, po ljo privre du, le ži mir sko sam de te, a imam i svoj sa laš u bli zi ni Gla ca pa če sto vi še vre me na pro vo dim ta mo ne go ku ći. Sa mo, ima je dan pro blem, dola ze ne zva ni go sti, valj da zna ju kad me ne ta mo ne ma. Ski nu li su me tal na vra ta, dr lja ču ise kli, po ku ša li da ski nu glav nu ka pi ju, ali ja ću to sve da sredim jer moj sa laš mo ra da ži vi. Dok ima me ne bi će i mog sa la ša, pri ča nam Mi len ko. Po red ovog sta rog i is ku snog čoba ni na, no vim rad ni ci ma u sta rom fa brič kom kru gu ko man du ju još Stevan Pro kić i Ne đo Sla do je vić, obo ji ca iz Mi tro vi ce. Pa sa na te re nu tre nut no ne ma. Do bi li su za slu že ni od mor, a po po vrat ku na rad, sa po no som is tiče de da Mi le, bi će i ma lih ko ji će napra vi ti svo je pr ve ču var ske ko ra ke. - Ste van je stal ni čo ba nin. On je naj vi še ov de i sa mo po vre me no ode ku ći da ma lo od mo ri, po pi je ne što to plo ili da ma lo od le ži. Ka da nje ga Bo san ka od lič na, ro ma nov ska još bo lja - Bo san ka je od lič na ov ca. Ima od li čan imu ni tet, ot porna je na hlad no ću, od lič na joj je mleč nost. Po red nje od lič ne su i ro ma nov ske ov ce od ko jih su Ru si na pra vi li pra vo ču do! Ona od lič no mo že da ot hra ni i če tvo ro mla dih, eko no mič na je, da je do sta me sa po jed noj maj ci, jer ima broj nost i na njoj se do bi ja ju i ki le. Lak še je proda ti dvo je ja ga nja di od 25 do 30 ki lo gra ma ne go ne ke sta ri je i te že i tu je ro ma nov ska od lična, pri ča Dro ta re vić i do da je: - Imao sam sva šta, ali iskre no da ka žem, če sto mi je bi lo i žao. Zna te ka ko, sa ži vi se čo vek sa nji ma, pa ne bu de la ko. Ve li ki je broj onih ko je ni sam hteo da pro dam, ne go sam ih osta vio da ugi nu. Te ško je ne vo le ti ovce, a po seb no jag njad. U fa brič kom kru gu ne ma, tu smo Ne đo i ja, na sme nu, ali smo uvek u kru gu Ce lu lo ze ili na Le ge tu. Tu se i spa va, tu i ov ce odma ra ju i on da sve po no vo, ali do bro je to, ka že de da Mi le i na po mi nje: - Ne ma na ma ni zi me, kao ni na šim ov ca ma. Do bro se ob u če mo, stal no smo u po kre tu i ne ma pro ble ma. A ne ma ni bo le sti, jer va lja ne ka da kroz plu ća pro te ra ti re zak zim ski va zduh. Ba vio se svo je vre me no ovaj sta ri i is ku sni čo ba nin i to vom ju na di, a dnev ni pri rast na dnev nom ni vou izno sio je ki lo gram i 800 gra ma. Nedo sta tak tr ži šta i lo ši ja ce na uti ca la je na to da ju nad ba ta li i da se u pot pu no sti po sve ti ov ca ma. - Imam ku ći i ne što ma lo pra sica. Ni je ne što pre te ra no, ali uvek se na đe. Ma lo me ni, ma lo pri ja te lji ma ko ji uvek kod me ne ku pu ju jer znaju da mo gu da ra ču na ju na do bar kva li tet i zdrav na čin is hra ne, ta ko da se i tu ne što za ra di iako ce ne stal no va ri ra ju. Ina če stva ri u po ljopri vre di sto je lo še, jer su ula ga nja mno go ve ća od ko nač ne do bi ti, ali lju di ra de, sna la ze se, mo ra ju. Ja re ci mo imam i oko tri hek ta ra zemlje, to je ma lo, ali do volj no za ishra nu svi nja i po dr šku ako šta tre ba ov ca ma, da ni je to ga, ve ro vat no bi do bra no raz mi slio i o uz go ju svi nja, pri ča Me len ko. Na ra stan ku, po ru čio nam je de da Mi le i to da nje go ve ov ce u fa brič kom kru gu ni su sa mo pu ka slu čaj nost, ne go ve li ka po u ka vre me na. - Mi smo ma li na rod. Ne tre ba da gle da mo šta dru gi ra de, ne go kako se bi da po mog ne mo. Eto, po sle svih rad ni ka, ve li kih fa bri ka i na danja, osta le su ove mo je ov ce. Šta to zna či? Ni šta dru go do da na ma ne ma bo ljeg od ono ga što da ju se lo, ov ce, po ljo pri vre da. Kad sve sta ne i sve pro pad ne, po ljo pri vre da je uvek tu. Ka da bi mo gle, mo je ov ce, svih dve sto ti ne ko ma da bi vam isto re kle! Zato pa met u gla vu u da ni ma ko ji dola ze, do vi ku je de da Mi le i na sta vlja ko man du: - Oooo de di no o oo! S. Lap če vić 10

11 MA NI FE STA CI JE NO VI SLAN KA MEN PRED 12. LOV NO - TU RI STIČ KI MA NI FE STA CI JU ŠA KA LI JA DA U lo vu na pre da to ra - ša ka la Pre ma re či ma or ga ni za to ra, lov ci u Srem sti žu iz svih kra je va Sr bi je, ali i iz Slo ve ni je, Hr vat ske (Pu le, Za dra, Du brov ni ka i Osi je ka), za tim iz Re pu bli ke Srp ske, od no sno iz Bi je lji ne, iz Her ce go vi ne i go sti iz Ma ke do ni je T ra di ci o nal na lov no-tu ri stička ma ni fe sta ci ja pod na zi vom Ša ka li ja da bi će or ga ni zo vana 6. fe bru a ra u No vom Slan ka menu, dva na e stu go di nu za re dom. Or ga ni za tor je i ove go di ne Lo vač ko udru že nje Slan ka me nac, a oče kuje se vi še od 350 lo va ca iz svih kraje va Sr bi je, ali ze ma lja u re gi o na, pa iz tog raz lo ga ma ni fe sta ci ja ima me đu na rod ni ka rak ter. Ka ko is tiče Dra žen Kr če lić, član udru že nja i je dan od or ga ni za to ra ove ve li ke avan tu re u lo vu na ša ka la, reč o ozbilj noj ma ni fe sta ci ji sa tra di ci jom du žom od jed ne de ce ni je. Po moć je sti gla iz Tu ri stič ke or ga ni za ci je opšti ne In đi ja, ko ja je dru gu go di nu za re dom pru ži la neo p hod nu po dr šku, ka ko fi nan sij sku ta ko i or ga ni za cijsku. Pre ma pro gra mu or ga ni za to ra ma ni fe sta ci ja će bi ti or ga ni zo va na 6. fe bru a ra i za mi šlje na je kao ce lodnev na ak tiv nost. - Oku plja nje po či nje već od 7 časo va uju tru ka da kre će re gi stra ci ja go sti ju, od no sno lo va ca, jer reč je o lo vu a bed nost nam je na pr vom me stu - po či nje pri ču Kr če lić i ob jašnja va da lji pro to kol. - Pri jem tra je do 8.30, a na kon to ga svi za jed no ide mo do spo meni ka Bit ke kod Slan ka me na, gde ćemo pri pre mi ti za jed nič ki lo vač ki doru čak uz dru že nje ko ji će tra ja ti oko sat i po vre me na. Lo vač ki do ru čak pod ra zu me va šta po ve sa sla ni nom Dra žen Kr če lić i ko ba si com ko je pe če mo na va tri i to je već uobi ča je ni obi čaj me đu lov ci ma. Po zna to je da će mo upa li ti pet ili šest va tri s ob zi rom na ve li ki broj uče sni ka ko ji su na ja vi li do lazak - ka že Zo ran i do da je da na kon do ruč ka po či nje lov. - Reč je o or ga ni zo va noj ak ci ji, gde lov ci od la ze u pla ni nu pre vo ze ći se trak tor skim pri ko li ca ma sa komplet nom opre mom, od no sno sve tlećim pr slu ci ma ko ji će nam omo gući ti vi dlji vost jer je reč o te re nu gde je sma nje na vi dlji vost. I on da oglaša va njem po čet ka lo va kre će haj ka na ša ka la, od no sno kru žni lov ko ji tra je oko tri sa ta. Ono što je va žno na po me nu ti je ste da se lo vi is ključi vo sa glat kim ce vi ma sač mom do 4,5 mi li me ta ra, a ne ka ra bi ni ma. Haj ke zna če pu ca nje na ja ko ma lim da lji na ma me ta ra ka ko bi svi uče sni ci u lo vu, a bi će ih pu no, bili bed ni - ka že Dra žen. - Na kon lo va se po no vo vra ća mo do spo meni ka a oda tle i do pro sto ri ja Do ma Hr vat skog kul tur no - umet nič kog dru štva Stje pan Ra dić gde je orga ni zo van sve ča ni ru čak ko ji pod razu me va lo vač ki gu laš ali i dru že nje uz mu zi ku. Pro gram je ce lo dnev ni, s tim što je naj ve ći deo pro gra ma na pla ni ni u lovu, dok će se pre o sta li deo da na prove sti u dru že nju na sve ča nom ruč ku. Pre ma re či ma or ga ni za to ra, lov ci u Srem sti žu iz svih kra je va Sr bije, ali i iz Slo ve ni je, Hr vat ske (Pu le, Za dra, Du brov ni ka i Osi je ka), zatim iz Re pu bli ke Srp ske, od no sno iz Bi je lji ne, iz Her ce go vi ne i go sti iz Ma ke do ni je. Reč je o re dov nim gosti ma sa ko ji ma se ne gu je vi še go dišnje pri ja telj stvo i sa rad nja. Ka ko da lje na vo di Kr če lić, pro šle go di ne je Ša ka li ja da oku pi la 562 lju di, od to ga 360 lo va ca i oko 200 go sti ju, što go vo ri da je reč o mani fe sta ci ji ko ja do bi ja sve ma sov ni ji ka rak ter. Is ti če da su oče ki va nja da će i ove go di ne bi ti do bri do ma ći ni kao i pret hod nih. Na pi ta nje zbog če ga se or ga nizu je ova ma ni fe sta ci ja, Kr če lić obja šnja va da se ovaj pre da tor neobič nim okol no sti ma na šao u ovim kra je vi ma. - Na ovim pro sto ri ma je do šlo do ve li ke eks pan zi je ša ka la, pa smo iz tog raz lo ga i po če li sa ovom ma nife sta ci jom. Reč je o pre da to ru koji je pre nam no žen i po stao je ja ko opa sna šte to či na. Ne ma dru gog nepri ja te lja osim čo ve ka, pa su haj ke pre ko po treb ne na vo di on. Ove godi ne od 40 sr na ko je su se ola ni le, pre ži ve lo je sve ga od dve sr ne mladun čad, sve je osta lo po da vio ša kal. Sa pro šlo go di šnje Ša ka li ja de Sve vi še ša ka la na ovim pro sto ri ma Ja ko je ve lik ne pri ja telj svih di vlja či i ne ma ja čeg na ovim pro sto ri ma. Do le u Sr bi ji, ša kal za ne pri ja te lja ima vu ka, me đu tim na na šem te renu ne ma. M. Ba la ba no vić Ša ka li ja da kao brend op šti ne S ob zi rom da je reč o tu ristič ko-lov noj ma ni fe sta ci ji i ove go di ne se u or ga ni za ci ju ma nife sta ci je uklju či la lo kal na Tu ristič ka or ga ni za ci ja. - Mi smo pro šle go di ne prvi put uče stvo va li na Ša ka li jadi upra vo iz raz lo ga što imamo ve li ki broj po se ti la ca iz svih kra je va. Na ša po moć se ogle da u teh nič koj i fi nan sij skoj po dršci ali pre sve ga da bren di ramo ovu ma ni fe sta ci ju ko ja ima me đu na rod ni ka rak ter - na vo di Bo ris Pa ško, di rek tor Tu ri stičke or ga ni za ci je op šti ne In đi ja i ka že da je pre za do vo ljan prošlo go di šnjom or ga ni za ci jom i sa rad njom ko ju su ostva ri li sa lo vač kim udru že njem. NA ŠI GO LU BA RI MAR TIN CI ZO RAN KR STIĆ, ČLAN IZ VR ŠNOG OD BO RA KLU BA GO LU BA RA MAR TIN ČA NI 2000 Do bri re zul ta ti Mar tin ča na Za ovu go di nu tro ji ca na ših čla no va su na pra vi li kva li fi ka ci o ne nor me, dvo ji ca ima ju nor mu za pr ven stvo re gi o na Srem, a je dan za re gion Sr bi je ka že Zo ran Kr stić, go lu bar iz Mar ti na ca V eć pu nih 15 go di na u Mar tinci ma ak tiv no ra di Udru že nje go lu ba ra Mar tin ci 2000 ko je bro ji 14 čla no va. Ka ko ka že Zo ran Kr stić, član Iz vr šnog od bo ra klu ba i pred sed nik tak mi čar ske ko mi si je, pro šle go di ne Mar tin ča ni su ostva ri li naj bo lje re zul ta te od svih udru ženja go lu ba ra u srem sko mi tro vač koj op šti ni, ko ja ukup no ima ju 79 člano va. - Pet na ših čla no va su pro šle godi ne na pra vi li re zul ta te za se ni or sko tak mi če nje. Pr vak je bio Bran ko Kr sma no vić či ji je go lub le teo 8 sa ti i 15 mi nu ta, dru go me sto osvojio je go lub Vla di mi ra Di vlja ka sa 7 sa ti i 33 mi nu ta, tre će me sto je osvo jio Ra do slav Ži lić, či ji je golub le teo 6 sa ti i 27 mi nu ta, če tvr ti je bio Jo van Gr bić sa re zul ta tom 5 sa ti i 42 i pe ti Du šan Sa vić, 5 sa ti i 26 mi nu ta. Ima li smo ta ko đe Zo ran Kr stić, član Iz vr šnog od bo ra klu ba i šam pi o na le ta ča ko ji je do sa da ap so lut ni šam pion i ko ji je iz le teo 13 sa ti i 44 mi nu ta, što je do sa da naj ve ći let od ka ko po sto ji naš klub, od no sno što spa da me đu če ti ri najbo lja go lu ba mi tro vač kog go lu barstva. Vla snik tog go lu ba je Bran ko Kr sma no vić ko ji je do bio i sta tuu za taj let pri ča o do sa da šnjnim uspe si ma mar ti nač kih go lu ba ra Zo ran Kr stić, član Iz vr šnog od bo ra, doda ju ći da je naj ve ći uspeh u klu bu do sa da po sti gao Jo van Gr bić ko ji je go di ne bio pr vak re gi o na Srem. Ka ko ka že, naj ve ći pro blem u go lu bar stvu je ne do sta tak pri li va mla đih čla no va, ko ji od ovog spor ta od u sta ju jer on zah te va pri lič na finan sij ska sred stva, pr ven stve no za ade kvat nu is hra nu go lu bo va. Ta kođe je po treb no obed zbe di ti i kva litet ne su di je, za sva ku utak mi cu su po treb na dvo ji ca, a i to ta ko đe košta. Upra vo iz tih raz lo ga naj mla đi go lu bar u op štin skoj za jed ni ci ima 27 go di na. - Dok je mo ja ge ne ra ci ja bi la mla da, do la zi lo je sva ke go di ne po de se tak no vih čla no va u klub. Naža lost, sa da tog pri li va vi še ne ma, ta ko da će naš osnov ni za da tak za ovu go di nu bi ti da pod mla di mo članstvo, od no sno da pri vu če mo omladin ce ko ji bi ovaj sport na sle di li od nas. Mi smo kao klub ve o ma or gani zo va ni i ra di mo na to me da u ovoj go di ni bu de mo naj bo lje udru že nje u op šti ni. Za ovu go di nu tro ji ca na ših čla no va su na pra vi li kva li fi ka ci o ne nor me, dvo ji ca ima ju nor mu za prven stvo re gi o na Srem, a je dan za re gion Sr bi je. ka že Zo ran Kr stić, go lu bar iz Mar ti na ca. S. M. Fo to: M. M. i lič na ar hi va Go lub Vla di mi ra Di vlja ka 11

12 NA U KA U PRAK SI Pri pre ma i pоdеšаvаnjе аgrеgаtа za оrаnjе Pi še: Mi lan Ko so vac, dipl.ing., PSS Vr bas O snov ni zаdаtаk оbrаdе zеmlјištа је u оstvаrivаnju njеgоvе pоvоlјnе strukturе zа kliјаnjе sеmеnа, nicаnjе i rаzvој usеvа: pоstојаnо lеžištе zа sеmе - dоbаr kаpilаrni sistеm - pоvršinа zеmlјištа bеz stvаrаnjа pоkоricе - pоvоlјnа strukturа - nеsmеtаnа infiltrаciја i аеrаciја. Ispunjеnjе nаvеdеnih zаhtеvа zаvisi оd tipа zеmlјištа, оdnоsnо о njеgоvој tеksturi i struk tu ri. Zа svаki tip zеmlјištа, а prеmа njеgоvim оsоbinаmа, trеbа prеcizirаti i dеfinisаti nајpriklаdniјi i nајеfikаsniјi nаčin оbrаdе zеmlјištа - nаučnо zаsnоvаnо, zаvisnо i оdrživо srеdstvо prоizvоdnjе. Prеmа nаčinu i prin ci pu оsnоvnе оbrаdе, rаzlikuје sе kоnvеnciоnаlnа i kоnzеrvаciјskа оbrаdа. U nаšеm pоdručјu, јоš uvеk је nајzаstuplјеniја kоnvеnciоnаlnа оbrаdа. Plu go vi se ko ri ste za osnov nu kоnvеnciоnаlnu ob ra du zemlјišta, ko jom tre ba da se o be de najpovolјniji uslo vi za rast i raz voj bilјaka. Ra o ni no še ni plugоvi su nајzаstuplјеniјi i sastojе se iz ni za me đu sob no po ve za nih de lo va ko ji na taj na čin či ne jed nu funk ci o nalnu ce li nu. Osnov ni za da tak plu ga kao ce li ne je da vr ši ho ri zon talno i ver ti kal no od se ca nje pla sti ce zemlјišta, ko ja se usled ra da plu ga po di že, dro bi, pre vr će, sit ni, mr vi i me ša, po mo ću po je di nih rad nih delo va plu ga. Nad zem ni bilјni osta ci i rav no mer no ras tu re no đu bri vo se usit ne, za tr pa ju i de li mič no iz me šaju sa zemlјištem. Ob ra du zemlјišta tre ba iz vo di ti u pra vi čas, ka da je zemlјište fi zič ki zre lo za ob ra du sa najpovolјnijim sаdržајеm vla ge. Sl. 1: Po lu ge hi dra u li ka Ra o ni no še ni plu go vi se sa sto je iz sle de ćih de lo va: ure đa ja za pri kopča va nje plu ga za trak tor, ra ma, plužne da ske, pe ra plu žne da ske, pla za sa pe tom, ko zla ca, cr ta la i ure đaja za po de ša va nje rad nog za hva ta. Po red ovih de lo va na plu gu se mo gu na ći i pred plu žnjak, pod ri vač i to čak za po de ša va nje du bi ne ra da. Pri pre ma trak to ra Pro ve ri ti pri ti sak u pne u ma ti ci ma trak to ra. Po po tre bi na pum pa ti gume po pre po ru ci pro iz vo đa ča trakto ra. Zаvisno od plugа, pri la go di ti unutrаšnji raz mak pred njih i zаdnjih tоčkоvа (raz mak pred njih tоčkоvа ve ći od zаdnjih za 2-10 cm). Ši ri na zаdnjih tоčkоvа trak tora trеbа dа budе jed na ka ili ma nja od za hva ta plu žnog te la. Po po tre bi trak tor op te re ti ti tеgоvimа zbog sigur nog upravlјanja trak to rom. Ru=3b+(100 do 150 mm) Ru-raz mak toc ko va (unu tra šnje ivi ce) b rad ni za hvat jed nog plu žnog te la Po po tre bi trak tor op te re ti ti tego vi ma zbog si gur nog upra vlja nja trak to rom. Plug tre ba da sto ji verti kal no na dno bra zde. Uko li ko posto ji nag nu tost, ru či com za iz rav nava nje (pro me nom du ži ne na voj nog vre te na) do vo di mo plug u želјeno sta nje. Uko li ko na trak tor skim po lu ga ma po sto ji mo guć nost po de ša va nja navoj nih vre te na, u tom slu ča ju na vojna vre te na na mon ti ra ti kao na sli ci 1, jer u оvоm po lo ža ju hi dra u li ka trak to ra tr pi naj ma nja op te re će nja. Do nje trak tor ske plu ge (U) pri li kom ora nja tre ba dа imaјu mak si mal nu Sl. 2: Pri pre ma plu ga slo bo du boč nog po me ra nja. Sta bili za tor ski lan ci (S) za vre me ora nja ne sme ju bi ti za teg nu ti. Rad ne or ga ne plu ga (plu žne da ske, ra o ni ke, cr ta lo, de flek tor) oči sti ti od za štit ne bo je. Pro ve ri ti da li su svi ve ziv ni elemen ti pri teg nu ti, a me sta pred vi đena za pod ma zi va nje, pod ma za ti. Prikоpčаvаnjе plu ga za trak tor Vo žnjom una zad trak tor se posta vi nоrmаlnо na po preč nu oso vinu plu ga. Spo ji mo do nje hi dra u lične po lu ge sa po preč nom oso vi nom plu ga i osi gu ra mo osi gu ra či ma. Po de si ti du ži nu gor nje trak tor ske po lu ge (''tоpling'') na du ži nu pre ma od go va ra ju ćem otvo ru na ver ti kalnom upor ni ku plu ga, vo de ći ra ču na da vi si na tač ke ka če nja na plu gu u ra du, bu de ne što vi ša od vi si ne priklјučne tač ke na trak to ru. Uba ci ti oso vi ni cu i osi gu ra mo. Pri ora nju obra ti ti pa žnju na uput stva pro iz vo đa ča trak to ra, pri od re đi va nju po lo ža ja re gu la ci je hidra u lič nog si ste ma. Ru ko va nje plu gom u ra du Sl. 3. Cen tar vu če je tаčka gde se se ku zamišlјene li ni je pro du žet ka do njih po di znih po lu ga hi dra u li ka i gornja po lu ga (''to pling''). Оnа sе mora na la zi ti iz me đu pred nje i zаdnjе oso vi ne trak to ra. Cen tar ot po ra plu žnog te la je tаčka ko ja se na la zi 2-3 cm iz nad sa stav ne li ni je ra o ni ka i plu žne daske, a na 1/3 ši ri ne za hva ta plu žnog te la od vr ha ra o ni ka. Cen tar ot po ra plu ga na la zi se na polоvini li ni je ko ja spa ja cen tar otpo ra pr vog plu žnog te la sa cen trom ot po ra zad njeg plu žnog te la. (Sli ka 3). Pre po čet ka ora nja neo p hod no je pra vil no po de si ti plug. Po de ša va nje plu ga morа da sе vr ši u ho ri zon talnoj i ver ti kal noj rav ni.( Sli ka 4) Po de ša va nje plu ga u ho ri zon talnoj rav ni Pra vi lan po lo žaj pred njeg plu žnog te la je ka da je pe ta (kraj) ra o ni ka u is toj li ni ji sa unu tra šnjom stra nom pred njeg i zad njeg toč ka trak to ra, to jest da ih ta li ni ja dodi ru je. Uko li ko ra o nik na pr vom plužnom te lu ne do se že do zi da brazde, plug po me ri ti ude sno da pr va bra zda za hva ta rad ni za hvat plu ga 25 cm; 30 cm ili 35 cm, za vi sno kаkо је pоdеšеn plug. Po me ra nje ostva ru je mo: Po me ra njem plu ga po po prečnoj oso vi ni (gru bo po de ša va nje) Za o kre ta njem po preč ne oso vine po mo ću po de si va ča ši ri ne brazde (fi no po de ša va nje). Po me ra nje plu ga po po reč noj oso vi ni, ili po me ra nje po preč ne oso vi ne, vr ši se ka da se plug spu sti na zemlјu, ot pu ste zavrt nji na gra nič ni ci ma i na vrt ke na uzen gi ji po de si va ča ši ri ne bra zde. Gu ra njem po me ra mo po preč nu oso vi nu ule vo ili de sno, pre ma potre bi, a za tim steg ne mo za vrt nje na gra nič ni ci ma i na vrt ke na uzen gi ji po de si va ča. Do zvo lje no je za kre ta ti po prečnu oso vi nu sa mo ka da trak tor sto ji i sa spu šte nim plu gom Po de ša va nje plu ga u ver ti kal noj rav ni re gu li sanje rad ne du bi ne Po de ša va nje pluga u ver ti kal noj rav ni vr ši se gornjom trak tor skom po lu gom hi dra uli ka ''to plin gom''. Plug se po sta vi u ho ri zon ta lan po lo žaj u od no su na zemlјište, ta ko da sva plu žna te la le že u is toj rav ni i ra de (oru) na istoj du bi ni. Plug je is prav no po de šen ka da sva ko plu žno te lo ore na is toj du bi ni, a dno bra zde je hоrizоntаlnо. Nagnu tost plu ga u de snu ili le vu stra nu ispravlјamo po mo ću na voj nog vrete na de sne trak tor ske po lu ge, dok no sa či plu žnih gla va (gredelјi) ne za u zmu ugao 90 sa zemlјištem. Kad je plug u hоrizоntаlnоm po loža ju, sva ko plu žno te lo će ora ti na is toj du bi ni (po lo žaj 3). Ako je plug nag nut una zad [2], pred nje plu žno te lo ćе ora ti pli će. Skra ći va njem gor nje trak tor ske po lu ge, plug se do vo di uz ho ri zon ta lan po lo žaj. Kod po lo ža ja 1, gde je plug nagnut na pred, zad nja gla va pli će ore, plaz je odig nut od dna bra zde. Ovo ispravlјamo pro du že njem trak tor ske po lu ge, dok plug ne do ve de mo u is pra van po lo žaj [3]. Du bi na ra da Sl. 10:Di sko sno cr ta lo Po de ša va nje rad ne du bi ne plu ga vr ši se hi dra u li kom trak to ra (pogle da ti uput stvo pro iz vo đa ča trakto ra). Kod trak to ra ko ji ne ma ju kon tro lu vu če, zbog jed na ke du bine ora nja, ko ri sti se to čak za održa va nje du bi ne (do dat na opre ma). Kod ote ža nih uslo va ra da raz li či tih ot po ra zemlјišta, zbog jed na ke dubi ne ora nja i ras te re će nja hi dra u like, preporučlјivo je da ga ima ju i plu go vi ko ji ra de sa trak to ri ma ko ji ima ju kon tro lu vu če. Po de ša va nje rad ne du bi ne po mo ću toč ka za održa va nje du bi ne vr ši se po di za njem i spu šta njem toč ka okre ta njem navoj nog vre te na. Da dno bra zde bu de či sto i plasti ca ver ti kal no od se če na, slu ži nam di sko sno cr ta lo (do dat na opre ma), ko je se mon ti ra na zad nje plu žno te lo. Po lo žaj cr ta la za vi si od du bine ora nja. Pri dublјem ora nju cr ta lo tre ba po di ći, to li ko da glav či na cr tala tre ba da bu de iz nad zemlјe oko 12

13 NA U KA U PRAK SI Sl. 4. Sl. 5. Sl cm. Kod pli ćeg ora nja, cr ta lo se spu sti pre ma ra o ni ku na vi si nu od 3 cm оd vrhа rаоnikа. Za kre ta njem ko le na ste oso vi ne trеbа po de si ti boč ni po lo žaj di sko snog cr ta la ta ko da od se ca zemlјište 1-2 cm od plaza pre ma neo ra nom de lu zemlјišta. Pоtоm steg nu ti ot pu šte ne na vrt ke. (sli ka 10). Na plu go ve se mo že mon ti ra ti no ža sto cr ta lo na zad njoj plu žnoj gla vi, ko je je na ro či to po god no za pe sko vi ta zemlјišta.(sli ka 11) Za bolјe pre vr ta nje i za o ra va nje bilјnih osta ta ka na plu žne gla ve se mo gu ugra di ti de flek to ri (do dat na opre ma). (sli ka 12). Oce na kvalitetа ra da plu ga (sli ka 13). sva rad na te la pra ve isti gre ben bra zde, kre ta nje plu ga je po sto ja no i sta bil no, rad ni za hvat ujed na čen, norma lan, za dat, ora nje rav no mer no, za o ra va nje bilјnih osta ta ka pot pu no, nеmа boč nog za no še nja plu ga, ne ma nаginjаnjа plu ga na pe tu - plaz ili na vrh ra o ni ka. Ot ka či nja nje plu ga Spu sti ti plug na tvr du i rav nu pod lo gu, Hi dra u li ku trak to ra sta vi ti u regu la ci ju po lo ža ja, Oslo bo di ti gor nju trak tor sku po lu gu va đe njem oso vi ni ce, Spu sti ti pod u pi rač plu ga u odgo va ra ju ći otvor, uba ci mo oso vi ni cu i osi gu ra ti Ski nu ti pr vo de snu, a za tim i le vu hi dra u lič nu po lu gu sa po preč ne oso vi ne plu ga. Odr ža va nje plu ga Sl Da bi plug do bro slu žio go dina ma, tre ba ga odr ža va ti u teh nič ki is prav nom sta nju. Pre ne go što sе pre đe na po slo ve odr ža va nja, či šćenja i sl. spu sti ti plug na rav nu podlo gu, za u sta vi ti rad mo to ra trak tora, po vu ći ruč nu koč ni cu, iz va di ti klјuč za star to va nje. 2. Kod pr vog pu šta nja u rad, pro ve ri ti i po po tre bi pro teg nu ti sve na vrt ke. Po sle sva kih 15 sa ti ra da po no vi ti pro ve ru. 3. Sva me sta za pod ma zi va nje re dov no pod ma zi va ti. Pre po ru čuje se pod ma zi va nje na vo ja na zavrt nji ma, ra di lak šeg od vr ta nja i spre ča va nja ko ro zi je. Na voj no vrete no toč ka za re gu la ci ju du bi ne oranja ni je poželјno pod ma zi va ti zbog leplјenja pra ši ne. 4. Po ha ba ne plu žne da ske i ostale rad ne de lo ve bla go vre me no zame ni ti no vim, da ne bi do šlo do ošte će nja dru gih vi tal nih de lo va. Zatuplјene ra o ni ke za me ni ti no vim ili ot ko va nim ra o ni ci ma, da bi sе smanjiо ot por i potrošnjа go ri va, a pоbоlјšао kva li tet ora nja. 5. Po sle za vr šet ka se zo ne oranja, kao i pri uskla di šte nju plu ga na du že vre me, plug oči sti ti, a za tim opra ti mla zom vo de. Rad ne po vr ši ne plu ga osuši ti i na ma za ti an ti ko ro ziv nim sredstvom ne ko ri sti ti iz ra đe no ulјe. Pred vi đe na me sta za pod ma zi va nje, pоslе pra nja i sušеnjа, pod ma za ti. Op šte me re bed no sti i me re za šti te na ra du Sl Za vre me ra da agre ga ta (traktor-ra o ni plug) ni ko se ne sme vo ziti na po te zni ci trak to ra ili se de ti na ru di, ili dru gom de lu plu ga. 2. Po seb nu pa žnju obra ti ti na šilјate i is tu re ne de lo ve ve li ka opa snost od po vre da. 3. Pre po čet ka ra da upo znaj te se sa de lo vi ma plu ga i na či nom ru kova nja. 4. Pri li kom pri kop ča va nja i ot kači nja nja oru đa, kao i ra da, po seb nu pa žnju obra ti te na me re za šti te na ra du i op šte pro pi se o bed no sti. 5. Pre kre ta nja u sa o bra ćaj, agre gat pro ve ri ti da li zadovolјava uslo ve bed no sti u sa o bra ća ju i teh nič ku is prav nost. 6. Pre ne go što trak tor kre ne u tran sport ili u rad, vo zač mo ra prove ri ti da se ne ko ne na la zi iz me đu trak to ra i oru đa. 7. Oru đe mo ra bi ti agre ga ti ra no na trak tor ori gi nal nim oso vi ni ca ma i osi gu ra no osi gu ra či ma da ne bi došlo do neželјenih po sle di ca u transpor tu i u ra du. 8. Pri li kom pri kop ča va nja trak tora za plug, pa zi ti da ka te go ri ja prikop ča va nja (preč nik ru kav ca) bu du iden tič ne sa trak tor skim. 9. Ni kad ne sta ja ti iz me đu trakto ra i plu ga ka da spolјa upravlјamo hi dra u li kom trak to ra. 10. Pre kre ta nja u tran sport, na plu gu, pro ve ri ti de lo ve ko ji od re đuju si gur nost pri tran spor tu, vidlјiva ošte će nja, za mor ma te ri ja la, isprav ni osi gu ra či. 11. U tran spor tu, uvek mo ramo vo di ti ra ču na da o be di mo dovolјno me sta za pro laz boč nog naj i stu re ni jeg de la plu ga. 12. U to ku vo žnje ni ka da ne napu štaj te ka bi nu trak to ra. 13. Ru ko va oc opre mom tre ba da no si rad no ode lo ko je pri ja nja uz telo i bed nu obu ću. 14. U jav nom sa o bra ća ju tre ba se pri dr ža va ti sa o bra ćaj nih pro pi sa. 15. Obra ti ti pa žnju da se na parce li za ob ra du ne na la ze lјudi i ži voti nje. Ru ko va oc agre ga tom je od govo ran za nji ho vu bed nost. 16. Po stup ke ne ge, odr ža va nja i po de ša va nja, iz vo di ti sa mo na spušte noj ma ši ni i za vre me sta ja nja agre ga ta. 17. Plug par ki ra ti na vo do rav noj i tvr doj pod lo zi i o be di ti od prevr ta nja. 18. Pre sva kog na pu šta nja trakto ra, spu sti ti plug na zemlјu, uga si ti mo tor, iz va di ti kon takt klјuč, po vu ći par kir nu koč ni cu. Sl. 11:No ža sto cr ta lo Plug ne do sti že želјenu du bi nu ra da: Podеsiti to čak za re gu la ci ju dubi ne, Spu sti ti hidrauličnе pоlugе trak to ra, Skra ti ti ''to pling'', Za me ni ti ra o ni ke ili ih na o štri ti. Plu žna te la oru ne jed na ke du bine: Do ve sti plug u ho ri zon ta lan polo žaj, po de ša va njem du ži ne ''to plinga'', Ru či com na voj nog vre te na podi zne po lu ge po de si ti na gib plu ga, Pr vo plu žno te lo ima ve ći radni za hvat od zad njeg: sma nji ti rad ni za hvat pr vog plu žnog te la. Sa sta vi pro ho da ima ju breg: Pr vo plu žno te lo ore dublјe od zad njeg: ru či com na voj nog vre te na po di zne po lu ge po de si ti na gib plu ga Sl. 9. iz jed na ča va ju ći du bi nu ora nja plužnog te la. Pr vo plu žno te lo ore pli će od zad njeg: ru či com na voj nog vre te na po di zne po lu ge po de si ti na gib plu ga iz jed na ča va ju ći du bi nu ora nja plužnog te la. Li te ra tu ra: [1] Lаzić V., Тurаn Ј. ''Еksplоаtаciја аgrеgаtа zа оsnоvnu оbrаdu'' Nоvi Sаd, 1997.; [2] Si mi kić М., Sаvin L., Тоmić М. ''Uticај kоsе vučе nа vučnе kаrаktеristikе trаktоrа tоčkаšа nа rаzličitim zеmlјišnim pоdlоgаmа'', Nоvi Sаd, 2011.; [3] Cеrоvčеc Đ. ''Pоdеšаvаnjе plugа rаvnjаkа'' Zаgrеb, 2014; [4] Fеrgusоn Shеrmаn ''Plоw bo ok, Mic hi gan, 1940.; [5] Bајkin А., Đu kić N., Маlinоvić N., ''Маšinе zа sеоski pоsеd'' Nоvi Sаd, Sl. 13: Plug Mo gu će ne is prav no sti pri ra du i nji ho vo ot kla nja nje Plug te ško pro di re u zemlјište: Skra ti ti ''to pling'', Za me ni ti ra o ni ke ili ih na o štri ti. 13

14 NA U KA U PRAK SI Spe ci fič nost re zid be kaj si je Pi šu: Do cent dr Dra gan Ra di vo je vić, La zar Klje šta no vić, San da Klje šta no vić, Sa ve to dav na slu žba Voj vo di ne, Cen tar za sa ve to dav stvo, PSS Ru ma P o sti za nje vi so ke rod no sti i dobrog kva li te ta plo do va kaj sije, zah te va re dov nu pri me nu agro teh nič kih i po mo teh nič kih mera, me đu ko ji ma jed no od naj značaj ni jih me sta pri pa da re zid bi. Za pra vil no iz vo đe nje re zid be po treb no je po zna va nje oso bi na rod nih gran či ca sor ti. Kaj si ja spa da u gru pu ko šti ča vih voć nih vr sta ko ja po ti če iz sred nje Azi je i Ki ne. Sta blo ra ste i do šest me ta ra vi si ne. Bilj ka for mi ra vr lo jak ko ren ko ji do pi re če ti ri do pet me ta ra du bo ko u ze mlji šte. Re zidba je oba ve zna agro teh nič ka me ra u sa vre me noj vo ćar skoj pro iz vodnji. Pr vi mo me nat re zid be voć ke je skra ći va nje sad ni ce na kon sad nje na vi si nu od 60 do 80 cm (u za visno sti od pla ni ra nog uz goj nog obli ka). Kaj si ju tre ba re za ti po sle pro laska po znih pro leć nih mra ze va, pošto vi di mo i oce ni mo da li su strada li cvet ni pu polj ci. In ten zi tet re zid be mo ra mo pri lago di ti to me, jer kaj si ja je jed na od voć nih vr sta ko ja naj ra ni je cve ta, pa je ti me opa snost od iz mr za va nja cvet nih pu po lja ka ve ća. Re zid bom tre ba uklo ni ti ošte će ne, po lo mlje ne i bo le sne gra ne sa iz mr zlim cvet nim pu polj ci ma, i one ko je svo jim polo ža jem re me te ob lik i for mu krošnje. Spe ci fič nost re zid be kaj si je je u vre me nu iz vo đe nja. Ova ope ra ci ja se pri me nju je u pe ri o du ve ge ta cije, prak tič no po de lje na u tri fa ze. Sa sto ji se u pre kra ći va nju iz ra zi to buj nih mla da ra i vo do pi ja u do njem de lu kru ne, ukla nja nju buj nih mlada ra i vo do pi ja, po seb no na vr ho vima ske let nih gra na, kao i iz ro đe nog rod nog dr ve ta. Ot stra nji va nje ve likih de be lih gra na tre ba iz be ga va ti ili sve sti na mi ni mum, jer ve li ki re zo vi iz nu ru ju voć ku i osta vlja ju ra ne koje tre ba oba ve zno pre ma za ti ka lemar skim vo skom. Kaj si ja for mi ra cvet ne pu polj ke na jed no go di šnjim gra na ma raz li čite du ži ne, ko je iz bi ja ju iz dvo go dišnjeg ili sta ri jeg dr ve ta. Kla si fi ka cija ovih gra na za sni va se na nji ho voj du ži ni, ko ja za vi si od uslo va pod koji ma se raz vi ja ju, ni voa pri me nje ne agro teh ni ke (đu bre nje i na vod njava nje), re zid be i sor te.na osno vu na pred na ve de nog kaj si ja for mi ra sle de će rod ne gra ne: krat ke rodne gra ne u vi du maj skih bu ke ti ća, vi te, me šo vi te i pre vre me ne rod ne gra ne. 1.Krat ke rod ne gra ne u ob li ku maj skih bu ke ti ća ko je se raz vi ja ju na dvo go di šnjem ili sta ri jem rod nom dr ve tu. Obič no no se ne ko li ko cvetnih i po je dan ve ge ta tiv ni pu po ljak. Ova ka te go ri ja rod nih gra na raz vi ja se u uslo vi ma su vog vo ća re nja, re zid be i đu bre nja, sta bli ma oka lemlje nim na sla bo buj nim pod lo gama. Ne ke sor te kaj si ja (Rok sa na, Nju džer si19, Am bro zi ja,ns se lekci je i dr.) pre te žno do no se rod na maj skim bu ke ti ći ma ras po re đe nim na sta rim gra na ma po ce loj kru ni. Ove rod ne gran či ce, naj ra ni je zavr ša va ju ve ge ta ci ju (ak tiv ni rast) i zbog to ga naj ra ni je cve ta ju, a period cve ta nja je kra tak (2-4 da na). Ako u vre me nji ho vog cve ta nja bude mra ze va ili lo ših uslo va za oplodnju, što je naj če šća po ja va, rod iz osta je. U go di na ma ovih po ja va, da ju za do vo lja va ju ći rod. 2.Vi te rod ne gra ne se obra zu ju u uslo vi ma sla be is hra ne sta ba la. Period ve ge ta tiv nog ra sta je ne što duži ne go kod maj skih bu ke ti ća. Dugač ke su od cm, a po ce loj du ži ni no se cvet ne pu polj ke, osim na vr hu i pri osno vi gde se raz vija po ne ki ve ge ta tiv ni, pa se če sto na zi va ju i ti pič no rod ne gra ne. Na ovim gra na ma raz vi ja ju se sit ni ji plo do vi sla bi jeg kva li te ta, ka sni jeg zre nja. Mo gu bi ti od ko ri sti ako na sta bli ma ne ma kva li tet ni jih gra na. 3.Me šo vi te rod ne gra ne obra zu ju se u uslo vi ma pro du že nog pe ri o da ak tiv nog ra sta, uglav nom na stabli ma iz ra že ne buj no sti na re dovno ore za nim i đu bre nim voć ka ma. Du ži na ovih gra na je od cm, na ko ji ma se for mi ra ju me šo vi ti pupolj ci (za jed no cvet ni i li sni), a zbog du žeg ra sta ima ju i pro du že no zimsko mi ro va nje, pa ka sni je kre ću i cve ta ju za ne ko li ko da na u od no su Rod ne gra ne na vi te gra ne.cve ta nje je pro du ženo i suk ce siv no naj pre cve ta ju donji, a naj ka sni je cve ta ju vr šni cvet ni pu polj ci. Zbog ovih oso bi na pretsta vlja ju naj kva li tet ni je rod no dr vo kaj si je, pa se u slu ča je vi ma krat kotraj nih pro leć nih mra ze va mo gu izbe ći iz mr za va nja. 4.Pre vre me ne rod ne gra ne razvi ja ju se u uslo vi ma du gog ra sta mla da ra ili na kon na knad nog po rasta po sle let njeg za sto ja ve ge ta cije.zbog ka sni jeg raz vo ja su ma nje du ži ne i na se bi ima ju uglav nom cvet ne pu polj ke i po ne ki li sni. Neke sor te kaj si je (Ma đar ska naj bo lja, Keč ke met ska ru ža,ko stju žin ski, Segle di ma mut, i dru ge) sklo ne su da u dru goj fa zi ra sta mla da ra for mira ju pre vre me ne rod ne gra ne i na nji ma uglav nom po stig nu naj ve ću rod nost. Ra nom let njom re zid bom od 20 ma ja do 20 ju na pre kra ći va njem buj nih mla da ra i vo do pi ja na 1/2 do 1/3 po spe šu je mo raz voj 3-5 me šovi tih pre vre me nih gra na du ži ne cm. Ovom re zid bom po sti že se ve ći broj cvet nih pu po lja ka u kruni, nji ho va ve ća ot por nost na ni ske tem pe ra tu re u to ku zi me. Isto vreme no ovom ope ra ci jom od la že se fe no fa za cve ta nja za 3-7 da na. For mi ra nje ob li ka kru ne U za vi sno sti od agro e ko lo ških uslo va, pod lo ge, sor te i na či na uzgo ja i ber be, od re đu je se uz goj ni ob lik kaj si je. Mo že se for mi ra ti kruna u ob li ku pri rod ne kru ne, va ze, po bolj ša ne pi ra mi dal ne kru ne, palme te i vit kog vre te na. Vi si na sta bla kaj si je se od re đuje pre ma zo ni pro mr za va nja, pa se kaj si ja ka le mi u kru ni šlji ve na visi ni 120 do140 cm da bi se iz be gla opa snost od zim skih mra ze va. U pi ra mi dal nom uz go ju for mi ra se kra će sta blo, a kod pri rod ne krune i va ze, du že sta blo. Vi so ko sta blo od la že po če tak rod no sti, ote ža va za šti tu kaj si je od bo le sti i šte to či na, ali sma nju je ri zik od pro mr za va nja cve to va i za metnu tih plo do va. I go di na Jed no go di šnja sad ni ca se prekra ću je na cm na vid ne pupolj ke ili pre vre me ne gran či ce ra no u pro le će. Iz ra sli mla da ri du ži ne cm se bi ra ju za ra me ne gra ne. Pr vi mla dar se osta vlja na vi si ni cm od ze mlje. Dru gi i tre ći mladar se osta vlja ju na raz ma ku 15 do 20 cm, pod uglom od 120.Iz nad po sled njeg mla da ra se osta vlja čep od 5 do 6 cm.mla da ri u od no su na vo di li cu, tre ba da ima ju ugao grana nja od Osta li mla da ri se za ki da ju na 8-10 li sto va, a po stablu se ukla nja ju. II go di na Le to ra sti du ži od 60 cm skra ćuju se za 1/3, a du ži od 100 cm za 1/2. Na ovim gra na ma se osta vljaju mla da ri iz po stra nih pu po lja ka na cm za gra nu dru gog re da. Iz gor nje i do nje po vr ši ne ovih gra na ukla nja ju se mla da ri, skraći va njem na dva li sta, kad iz ra stu 6-10 cm.mla da ri oko gra ne dru gog re da(bu du će) se re žu u osno vi u zoni cm.osta li se pro re đu ju na raz ma ku cm. III go di na Ra ne stvo re ne let njom re zid bom za ra šću ju do kra ja ve ge ta ci je Le to ra sti du ži od 100 cm se skraču ju na po lo vi nu.na nji ma se ostavlja mla dar za dru gu gra nu dru gog re da na cm od pr ve gra ne. Kon ku ren ti pro du žni ce se ukla njaju kao pret hod ne go di ne. Na gra ni dru gog re da, osta vlja ju se po stra ni mla da ri na raz ma ku cm. Kru na se for mi ra 3-4 go di ne.na njoj se osta vlja 6 gra na dru gog reda. Ova ko for mi ra na kru na je ob rasla gran či ca ma, do bro osun ča na i prak tič na za me re ne ge i ber be. Re zid ba kaj si je u ro du Pro leć na re zid ba iz vo di se u peri o du kre ta nja ve ge ta ci je pa do počet ka cve ta nja. Ovom re zid bom pro re đu ju se mla de i po lu ske let ne gra ne ko je se ukr šta ju i za gu šuju kru nu, za tim po lo mlje ne i gra ne ko je sme ta ju pri ob ra di. Ko li či na od stra nje nih gra na ne sme bi ti ve ća od 15-20%. Ovakvom re zid bom ak ti vi ra ju se spava ju ći pu polj ci, iz ko jih se raz vi ja ve li ki broj me šo vi tih gra na ili vodo pi ja, ko je se kra će njem u maju-ju nu pre vo de u pre vre me ne gra ne. Da kle, cilj ove re zid be je ste pod mla đi va nje rod nih po vr ši na od no sno, po ste pe no ob na vlja nje rod nih ele me na ta sta rih sta ba la u ro du, spre ča va nje ogo lja va nja gra na či me se po sti že ve ća i stabil ni ja rod nost. Ve će pre se ke treba dez in fi ko va ti i pre ma za ti ka lem vo skom. Ra na let nja re zid ba iz vo di se od 20 ma ja do 15 ju na, što za visi od vre me na kre ta nja ve ge ta ci je, kli mat skih pri li ka, uslo va ga je nja, sor te i pod lo ge. Ovom re zid bom pre kra ću ju se buj ni mla da ri za 1/3 ili 1/2. Na pre kra će nim mla da ri ma sa stra ne iz bi je 3-5 me šo vi tih prevre me nih gra na du ži ne cm obil no gar ni ra nim cvet nim pu poljci ma. Ovom let njom re zid bom dobi ja se ve ći broj cvet nih pu po lja ka u kru ni, ve ća ot por nost na ni ske tem pe ra tu re u to ku zi me i od la ganje fe no fa ze cve ta nja za 3-7 dana. Na sta bli ma gde je ura đe na ova kva re zid ba in ter val cve ta nja je du ži, ta ko da se ri zik od iz mrza va nja svih cve to va sma nju je. Mla da ri ko ji se ne skra ću ju raz vija ju se u du ži nu i na nji ma se formi ra ju znat no ma nji broj cvet nih pu po lja ka i uglav nom pri vr hu kao me šo vi te rod ne gran či ce. Uko li ko se ra na let nja re zid ba oba vi ka sno ne da je že lje ni re zul tat. Let nja re zid ba iz vo di se po sle ber be od po lo vi ne ju la pa do po lovi ne av gu sta. Ovom re zid bom ukla nja ju se osu še ne i po lo mlje ne gra ne ko je za gu šu ju kru nu či me se po ve ća va osve tlje nost, sma nju je tran spi raci o na po vr ši na i znat no po ve ća va fi zi o lo ška ak tiv nost osta lih gra na i li sto va u kru ni. Uko li ko se do bro iz ve de let nja re zid ba sma nji će se obim pro leć ne re zid be sle de će go di ne. Ra ne stvore ne ovom re zid bom do kra ja ve geta ci je za ra šću ju jer je kam bi jal na ak tiv nost u tom pe ri o du (jul-avgust) in ten ziv na, pa je mo guć nost za ra ze bo le sti ma znat no sme nje na. For mi ra nje ko tlat ste kru ne u mla dom za sa du kaj si je Zbog raz li či tog vre me na cve ta nja i ve ro vat no će da će ve ći broj cvet nih pu po lja ka pre ži ve ti mra ze ve, sve ka te go ri je rod nih gra na mo gu bi ti ko ri sne 14

15 ZA NI MLJI VA IZ DA NJA BI LJEM PRO TIV KAR CI NO MA De lo va nje elek tro mag net skih po lja Lju di ko ji sva ko dnev no ra de u bli zi ni elek tro mag net nog po lja i iz lo že ni su in ten zi te tu od 0,28 mi kro Te sla ili iz nad to ga ri zi ku ju tri pu ta vi še da do bi ju hro nič nu lim fa tič nu le u ke mi ju ne go lju di či je su dnev ne vred no sti iz lo že no sti is pod 0,16 mi kro Te sla (Pre no si mo iz vo de iz knji ge Le ko vi tim bi ljem pro tiv kar ci no ma, autor Mom či lo Mo ci Sreć ko vić, Slo bo mir 2015.) S ve su če šća i is traj ni ja is pi tiva nja o ve zi iz me đu elek tromag net nih po lja i kan ce ra. Ve za je do ka za na i po sto ji hit na potre ba da se utvr di kri tič ni ni vo dozvo lje ne vre men ske gra ni ce iz la ganja elek to mag net nim po lji ma. Pre ma is pi ti va nji ma ob ja vlje nim u Šved skoj de ca ko ja ži ve u bli zini da le ko vo da sve vi še su iz lo že na iz lo že na ri zi ku po ja ve kan ce ro ge nih obo le nja. U Dan skoj stu di ji iste vr ste, potvr đu je se po ve ćan ri zik ra ka limfnih žle zda kod de ce ko ja su ži ve la bli zu vi so ko na pon skih struj nih vodo va i bi la iz lo že na elek tro mag netskom po lju ja či ne 0,1 mi kro Te sla u svo jim do mo vi ma. Manj ka vost ove stu di je je što je pra vlje na na is pi tiva nji ma sa mo tri uzro ka. U dru goj Dan skoj stu di ji po ka zuje se da lju di ko ji sva ko dnev no ra de u ja kim elek tro mag net skim po lji ma iz lo že ni 60% ve ćem ri zi ku od po ja ve le u ke mi je, ne go što je uobi ča je no. Ta kav ri zik usta no vljen je i u Šved skoj stu di ji kon tro li sa nih sluča je va, či je re zul ta te ni je la ko opovrg nu ti. In te zi tet elek tro mag net nih po lja je me ren na rad nim me sti ma na ko ji ma su svo je vre me no ra di li lju di kod ko jih je na đen tu mor na mo zgu, kao i na me sti ma gde ra de iza bra ni is pi ta ni ci. Me re nja po ka zu ju da je ja či na po lja iz nad 0,1 mi kro Te sla ne u- o bi ča je na za rad nu oko li nu, pa je za klju čak ove stu di je da se ri zik od po ja ve ra ka po ve ća na sa ve ćom izlo že no sti dej stvu po lja. Lju di ko ji sva ko dnev no ra de u bli zi ni elek tromag net nog po lja i iz lo že ni su in tenzi te tu od 0,28 mi kro Te sla ili iz nad to ga ri zi ku ju tri pu ta vi še da do bi ju hro nič nu lim fa tič nu le u ke mi ju ne go lju di či je su dnev ne vred no sti iz lože no sti is pod 0,16 mi kro Te sla. Istra ži va či da nas ve ru ju da su elektro mag net na po lja iza zi va či kan cerop ge nih obo le nja. No vi re zul ta ti is tra ži va nja već su ima li efek te u Šved skoj pri kla si fika ci ji po vre da na ra du u osi gu rava ju ćim dru štvi ma. Me ha ni ča ri ko ji ra de u stru ci sa pre ki da či ma mogu da oče ku ju da će, uko li ko do biju tu mor na mo zgu, nji ho va bo lest bi ti tre ti ra na kao po vre da na ra du. Dva de set hi lja da lju di u Šved skoj ra di u če li ča na ma, po red vi so kih pe ći gde po sto ji luč no za va ri va nje i sl. oko elek tri ča ra ra di na da le ko vo do vi ma i u elek trič nim stani ca ma i oko lju di u bli zi ni ja kih elek trič nih ma ši na u in du stri ji pri to me su svi oni iz lo že ni elektro mag net nim po lji ma ja či ne 1000 do mi kro Te sla. Još lju di VDU ekra na či je je mag net no po lje ra da ve li či ne 0,1 mi kro Te sla. Mo bil ni te le fo ni i rak Vr lo je ve ro vat no da po sto ji ve za iz me đu ce lu lar nih, ta ko zva nih mobil nih te le fo na i po ja ve ra ka, ja vlja AP, po zi va ju ći se na is tra ži va nja na mi še vi ma, spro ve de na u Kra ljevskoj bol ni ci u austra lij skom gra du Ade la i di. Is tra ži va nje, ko je je tra ja lo 18 me se ci, po ka za lo je da mi še vi iz lože ni ra dio-sig na li ma slič nim onom ko je emi tu je mo bil ni te le fon, dva pu ta če šće obo lje va ju od ra ka ne go kon trol na gru pa. - To je sva ka ko pr vi do kaz na živo ti nja ma da ra dio-ta la si mo gu da iza zo vu rak pod od re đe nim uslo vima, iz ja vio je po vo dom ob ja vljiva nja re zul ta ta eks pe ri men ta Džon Mo ul der, pro fe sor na Me di cin skom fa kul te tu Uni ver zi te ta u ame rič koj sa ve znoj dr ža vi Vi skon sin. Od ka da su mo bil ni te le fo ni ušli u ši ro ku upo tre bu, mno gi na uč ni ci su po sta vi li pi ta nje nji ho ve štet no sti po zdra vlje. Ne ko li ko oso ba je do sa da tu žilo pro iz vo đa če, tvr de ći da su te napra ve uzro ko va le ra zna obo lje nja, uklju ču ju ći i rak mo zga. Ni jed na od tu žbi ni je pri hva će na na su du, upra vo zbog ne do stat ka me di cin skog do ka za. Naj no vi ja stu di ja, ko men ta ri še AP, ne će pro me ni ti to sta nje, jer ni je pru ži la ne po bit ne do ka ze o štet nosti apa ra ta, ali će bar na gna ti na učni ke da se po za ba ve ovim, iz gle da ve o ma ozbilj nim pro ble mom. Tra ži te po da tak o ste pe nu emi si je (SAR) Po treb no je: Za koh - 6 ja ja, 6 ka ši ka še će ra, 6 ka ši ka oštrog bra šna, 6 ka ši ka gri za, 1 ka ši čica ka ka oa. Za pre liv: 1,5 l mle ka 6 ka ši ka še će ra 2 ke si ce va nil še ćer Is tra ži va nje, ko je je tra ja lo 18 me se ci, po ka za lo je da mi še vi iz lo že ni ra dio-sig na lima slič nim onom koje emi tu je mo bil ni tele fon, dva pu ta če šće obo lje va ju od ra ka ne go kon trol na gru pa Vred no sti zra če nja, ko je su proiz vo đa či u ne kim dr ža va ma već oba ve zni is tak nu ti na sa mom uređa ju, naj tač ni je is ka zu ju ko ju ko liči nu ener gi je gla va upi ja kad uz nju pri slo ni te mo bil ni te le fon. Ako ste ve ćo dlu či li na po se ba no prez, ku pite mo bil ni sa što je mo gu će ni žom vred no šću. Što je lo ši ja ve za s ba znom stani com to je ve ća sna ga zra če nja vašeg mo bil nog te le fo na. Ima te li u ne koj zgra di loš prijem, s ta kvog me sta ne te le fo niraj te pre ke po tre be, a ni du go. Ako je mo gu će, pri mak ni te se prozo ru, mo žda će ta mo pri jem bi ti bolji. Jed na ko ta ko mo bil ni te le fon kori sti mak si mal nu sna gu kod ve li ke uda lje no sti od ba zne sta ni ce. Sta ri re cep ti Koh od gri za U auto mo bi lu ne moj te te le fo nira ti pri klju če ne spolj ne an te ne. Ako ne ma te spolj nu an te nu, naj bolje je da za vre me vo žnje mo bil ni te le fon uvek is klju či te. Jer čak i kad ne te le fo ni ra te, uklju če ni mo bil ni te le fon sva kih ne ko li ko mi nu ta ša lje krat ke sig na le pre ma naj bli žoj baznoj sta ni ci. Kod du že vo žnje vo zom ne mojte mo bil ni te le fon dr ža ti bli zu te la, naj bo lje je od lo ži ti ga u tor bu. Kao i u auto mo bi lu, uklju če ni mo bil ni te le fon uvek na no vo će us po sta viti ve zu s ba znom sta ni com. Handsfe ree kom bi na ci je su pri kla dan na čin da se ra dio-ta la si uda lje od gla ve. Po zi tiv ni uči nak se, me đu tim, znat no sma nju je ako ka bal sto ji uz an te nu ili ako je pri klju čak za handsfe ree kom bi na ci ju u ne po sred noj bli zi ni an te ne. Te le fo ni ra te li s pome nu tom kom bi na ci jom, a mo bil ni te le fon dr ži te u dže pu, ni ste ni po što iz be gli zra če lje. Uda lji li ste ga od gla ve, ali će ga ap sor bo va ti na ki dru gi deo va šeg te la. VRE MEN SKA PROG NO ZA ZA FE BRU AR Na sta vak bla ge zi me P re ma prog no zi RHMZ, sred nja mi ni mal na tem pe ra tu ra vazdu ha u fe bru a ru ima će vredno sti iz nad vi še go di šnjeg pro se ka, pri če mu će nje na vred nost u prose ku bi ti vi ša za oko 1.6ºS u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni pred vi đa se vred nost fe bru ar ske sred nje mi ni mal ne tempe ra tu re va zdu ha od 1.6ºS. Sred nja mak si mal na tem pe ratu ra va zdu ha u fe bru a ru bi će iz nad vi še go di šnjeg pro se ka, sa vred nosti ma u pro se ku vi šim za oko 2.1ºS u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni sred nja mak si mal na tem pe ra tu ra va zdu ha to kom fe bru a ra bi će oko 8.6ºS. Sred nja ko li či na pa da vi na to kom fe bru a ra bi će u gra ni ca ma vi še godi šnjeg pro se ka sa vred no sti ma u pro se ku ni žim za oko 3 mm u odno su na vi še go di šnji pro sek. U Beo gra du i ši roj oko li ni sred nja fe bruar ska ko li či na pa da vi na iz no si će oko 30 mm. Pri pre ma: Umu ti ti 6 be lan ca sa 6 ka ši ka še će ra u čvrst sneg, pa doda ti 6 žu man ca. U umu će nu ma su do da ti griz i bra šno. La ga no prome ša ti pa si pa ti po lo vi nu sme se u šer pu od 2 kg. U dru goj po lo vi ni do da ti ka kao i si pa ti pre ko pr ve po lo vi ne. Pe ći u za gre ja noj peć ni ci oko 30 mi nu ta na 200 ste pe ni. Ispe čen koh pre li ti sa li tar i po za slađe nim hlad nim mle kom za mi ri san va nil še će rom. Prognoza vremena do 15. februara 15

16 PRODUKTNA BERZA NOVI SAD Promet roba na Produktnoj berzi od do Najva`nije iz protekle nedelje: pad ce ne ku ku ru za pad ce ne pše ni ce de ša va nja na svet skim ber za ma Po sle krat ko traj nog jed no nedelj nog ce nov nog opo ravka, tr ži šte ži ta ri ca je po no vo u sin hro ni zo va nom pa du. Na i me i pše ni ca i ku ku ruz u ne de lji za na ma ima ju ni že ce ne u od no su na pret hod nu ne de lju. Pro met od 725 to na za 28,22% je manji ne go pret hod ne ne de lje, dok je fi nan sij ska vred nost pro me tova ne ro be iz no si la ,250,00 di na ra, što je pad od 29,00% u Kao i pret hod ne ne de lje, kre tanje PRO DEX-a je i to kom ne de lje za na ma bi lo de ter mi ni sa no is ključi vo ce nov nim kre ta nji ma pše ni ce i ku ku ru za. Ako se kon sta tu je da je to kom ove ne de lje ce na pšeni ce mi ro va la i da je hleb nim zrnom tr go va no po iden tič noj ceni s kra ja pret hod ne ne de lje, od 17,50 din/kg, PDV-a, ja sno je da je in dek sna vred nost pome nu tog in dek sa va ri ra la is ključi vo u za vi sno sti od ak tu el ne ce ne ku ku ru za. PRODEX od no su na vred nost pro me ta u pret hod noj ne de lji. Pre ne te re kord ne zli he iz prethod ne go di ne ni pše ni ci ni ku ku ruzu jed no stav no ne do zvo lja va ju bi lo ka kav ce nov ni pro boj ko ji bi in di cirao na trend ra sta ce ne. Ne delj ni pad ce ne pše ni ce od sve ga 0,70% ne bi za vre deo ozbiljni ju ana li zu i ko men tar da se on ni je de sio na ina če ni sku ce nov nu osnovu. Na Pro dukt noj ber zi u No vom Već je po čet kom ne de lje na tr ži štu ku ku ru za re gi stro van pad na ni vou od 0,15 din/kg, jer se žu tim zr nom tr go va lo po 15,90 din/kg, PDV-a. Do kra ja ne de lje ce na je pa la za još 0,10 din/kg i za u sta vi la se na da našnjih 15,80 din/kg, PDV-a. Ova kav re la tiv no bla gi pad cene ku ku ru za od ra zio se i na pad in dek sne vred no sti PRO DEX-a, koji da nas be le ži vred nost od 203,08 in dek snih po e na, što je za 0,82 indek snih po e na ni že ne go pro šlog pet ka. Pregled zaklju~enih i ponu enih koli~ina, kao i dijapazon zaklju~enih i ponu enih cena poljoprivrednih proizvoda tokom protekle nedelje, dati su u slede}oj tabeli: ROBA PONUĐENA KOLIČINA (t) Pše ni ca, rod Ku ku ruz, rod Ku ku ruz, vl. do 17%, osta lo tel-kel Sa du re gi stro va na je ce na od 19,25 din/kg (17,50 PDV). To je ce na ko ja se sa svim pri bli ži la naj ni žoj ce ni još od že tve go di ne. U pe ri o du ka da bi tre ba lo po ne kom isto rij skom pra vi lu da pri ča mo o ce nov nim pi ko vi ma, ovaj po da tak naj bo lje go vo ri u ka kvoj tr ži šnoj po zi ci ji ili bo lje re če no kri zi se nala zi ova ro ba. U od no su na pre tačno go di nu da na ce na hleb nog zr na CENA PONUDE DIN/KG SA PDV-OM 19,25-19,58 17,38-18,26 ZAKLJUČENA KOLIČINA (t) je ni ža za či ta vih 18,60%, od nosno za 25% iz ra že no u do lar skim vred no sti ma. Tr ži šte ku ku ru za je tr ži šnu javnost sa mo jed nu ne de lju dr ža lo u na di da će ce na de fi ni tiv no po če ti da ra ste. Na ža lost vla sni ka ro be to se ni je de si lo. Na pro tiv, ce na je u od no su na pret hod nu ne de lju pa la za 1,23%. Pro seč na ce na tr go va nja je iz no si la 17,44 din/kg ( 15,85 ZAKLJUČENA CENA DIN/KG SA PDV-OM PROMENA U ODNOSU NA PRETHODNU NEDELJU ,25-0,70% ,38-17,49-1,23% 25 17, ,05 - PDV), a ne delj no tr go va nje je zatvo re no sa ce nom od 15,80 din/kg PDV. Tr ži šna per spek ti va ove ro be je ipak ne što bo lja od osta lih ro ba pri mar nog agra ra ima ju ći u vidu naj no vi ju pro ce nu svet skog prro i zvod no po tro šnog bi lan sa gde je sma nje na pro ce na pro iz vod nje za 6 mi li o na to na što bi mo glo da smanji pri ti sak po nu de i uti če na bla gi rast ce ne. Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedelji na vode}im robnim berzama su bile slede}e: PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP, MARTOVSKI FJU ČERS po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak Pše ni ca 175,02 $/t 174,02 $/t 173,07 $/t 173,21 $/t 174,54 $/t Ku ku ruz 142,99 $/t 142,99 $/t 144,48 $/t 145,11 $/t 144,48 $/t P[ENICA 158,42 EUR/t (fu tu res mar 16) BUDIMPE[TA KUKURUZ 145,08 EUR/t (fu tu res mar 16) EURONEXT PARIZ P[ENICA 169,50 EUR/t (fu tu res mar 16) KUKURUZ 158,25 EUR/t (fu tu res mar 16) Za raz li ku od ame rič kih ber zi, u Evro pi se be le ži pad ce na ži ta ri ca. U bu dim pešti su fju čer si na pše ni cu i ku ku ruz po jef tini li za 1,68%, od no sno 1,53%. U pa ri zu je pše ni ca sa mar tov skom is po ru kom jef ti ni ja za 1,35%,a ku ku ruz za 0,48%. Za bri nu tost oko sta nja eko no mi ja u ze mlja ma pro iz vo đa či ma naf te, kao i u Ki ni i da lje stva ra ju pri ti sak na cene ži ta ri ca. FAO je u svom po sled njem iz ve šta ju sma njio svo je pro ce ne pro izvod nje ku ku ru za u sve tu sa 967 na 959 mi li o na to na. U od no su na pro šlu ne de lju cena fju čer sa pše ni ce je na či ka škoj ber zi ve ća za 1,37%, a ku ku ru za 2,51%. PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak So ja, zr no, jan ,98 $/t 322,98 $/t 323,50 $/t 321,15 $/t 322,76 $/t So ji na sač ma, jan ,70 $/t 270,70 $/t 270,90 $/t 269,80 $/t 272,20 $/t Za bri nu tost oko ki ne ske ekono mi je se ove ne de lje naj vi še osli ka va la na tr ži šte ro ba iz so ja kom plek sa. So ja sa mar tov skom ispo ru kom je po jef ti ni la za 0,41%, a so ji na sač ma za 0,73% *Objavljeni nedeljni ponderi cena nisu zvani~an podatak, usled ~injenice da su obuhva}eni podaci o trgovanju do trenutka {tampanja informatora. nsberza@eunet.rs, internet sajt: INFO SLU@BA 021/ od 730 do 1430 SPONZOR Francuski hibridi kukuruza i suncokreta Novi Sad, Radni~ka 30a Tel: 021/ ; Fax:021/ miroslav.sidor@limagrain.com branimir.alivojvodic@limagrain.com 16

17 STIPS - VOJVODINA REPUBLIKA SRBIJA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,[UMARSTVA I VODOPRIVREDE VOĆE Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca IZVE[TAJ ULJANE KULTURE I KRMNO BILJE * Kvalitet proizvoda je prema JUS standardima ukoliko druga~ije nije nazna~eno R.B. Proizvod Poreklo Jed. Mere Cena (din) min max dom 1 Ananas (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg Banana (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg Grejpfrut (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg Povrće Trend Ponuda vrlo slaba vrlo slaba 4 Grožđe (belo ostale) Uvoz(uvoz) kg vrlo slaba 5 Jabuka (Ajdared) Domaće kg rast slaba 6 Jabuka (Ajdared) Domaće kg rast slaba 7 Jabuka (Delišes ruž.) Domaće kg rast vrlo slaba 8 Jabuka (Delišes ruž.) Uvoz(uvoz) kg pad vrlo slaba 9 Jabuka (Delišes zlatni) Domaće kg rast slaba 10 Jabuka (Delišes zlatni) Domaće kg rast vrlo slaba 11 Jabuka (Greni Smit) Domaće kg rast slaba 12 Jabuka (Jonagold) Domaće kg rast slaba 13 Jabuka (Mucu) Domaće kg slaba vrlo slaba 14 Jabuka (Mucu) Domaće kg vrlo slaba 15 Jabuka (ostale) Domaće kg rast slaba 16 Jagoda (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg pad vrlo slaba 17 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg vrlo slaba 18 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg rast slaba 19 Kruška (Viljamovka) Domaće kg rast vrlo slaba 20 Kruška (ostale) Domaće kg vrlo slaba 21 Kruška (ostale) Uvoz(uvoz) kg rast vrlo slaba 22 Lešnik (očišćen) Uvoz(uvoz) kg Limun (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg slaba dobra GAZDINSTVO R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo 1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) MALOPRODAJA PIJACA Mesto prikupljanja cena: Loznica Jed. Mere Cena (din) min max dom Mesto prikupljanja cena: Loznica Mesto prikupljanja cena: Loznica Trend Ponuda džak 50kg Domaće kg rast prosečna R.B Proizvod Pakovanje Poreklo 1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) Jed. Mere Cena (din) min max dom Trend Ponuda džak 50kg Domaće kg prosečna 2 Pšenica džak 50kg Domaće kg prosečna 3 Sojina sačma (44% proteina) džak 33kg Domaće kg prosečna 4 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg dobra 5 Suncokretova sačma (33% proteina) R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo 1 2 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) Lucerka (seno u balama) džak 33kg Domaće kg slaba Jed. Mere Cena (din) min max dom Trend Ponuda džak 50kg Domaće kg rast prosečna bala 12-25kg Domaće kg Pšenica džak 50kg Domaće kg Sojino zrno džak 50kg Domaće kg Stočni ječam džak 50kg Domaće kg Stočno brašno džak 33kg Domaće kg prosečna slaba slaba slaba dobra Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca SILOS Mesto prikupljanja cena: Loznica R.B Proizvod Poreklo Jed. Mere Cena (din) min max dom Trend Ponuda 1 Blitva (sve sorte) Domaće veza rast vrlo slaba R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere Cena (din) min max dom 1 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg Trend Ponuda dobra 2 Brokola (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg rast vrlo slaba 3 Celer (sve sorte) Domaće kg slaba CENE ŽIVE STOKE 4 Cvekla (sve sorte) Domaće kg rast vrlo slaba 5 Karfiol (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg vrlo slaba 6 Kelj (sve sorte) Domaće kg rast vrlo slaba Mesto prikupljanja cena: Loznica - stočna pijaca * Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno 7 Kelj pupčar (sve sorte) Domaće kg rast slaba 8 Kelj pupčar (sve sorte) Domaće kg rast slaba R.B. Naziv živ. Težina/uzrast Rasa Cena (din) min max dom Trend Ponuda, broj grla 9 Krastavac (salatar) Uvoz(uvoz) kg pad slaba 10 Krastavac (salatar) Uvoz(uvoz) kg pad slaba 11 Krompir (beli) Domaće kg prosečna 12 Krompir (crveni) Domaće kg prosečna 13 Kupus (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg vrlo slaba 14 Luk beli (sve sorte) Domaće kg rast slaba 15 Paprika (Babura) Uvoz(uvoz) kg vrlo slaba 16 Paprika (ljuta) Uvoz(Grčka) kg vrlo slaba 1 Jagnjad sve težine sve rase Jarad sve težine sve rase Koze sve težine sve rase Krmače za klanje >130kg sve rase pad Ovca sve težine sve rase Prasad 16-25kg sve rase pad Prasad <=15kg sve rase pad Tovljenici kg sve rase Paprika (šilja) Uvoz(uvoz) kg rast vrlo slaba 18 Paradajz (chery) Uvoz(uvoz) kg pad slaba 19 Paradajz (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg slaba 20 Pasulj (beli gradištanac) Uvoz(uvoz) kg prosečna 21 Pasulj (beli tetovac) Uvoz(uvoz) kg prosečna 22 Pasulj (beli) Domaće kg prosečna 23 Pasulj (šareni) Uvoz(uvoz) kg prosečna 24 Pasulj (žuti) Uvoz(uvoz) kg pad slaba 25 Patlidžan (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg rast vrlo slaba 26 Paškanat (sve sorte) Domaće kg prosečna IZVE[TAJ O I ZAKLANE STOKE U KLANICAMA Mesto prikupljanja cena: Južno-banatski okrug klanica * Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno R.B. Naziv živ. Težina/uzrast Rasa Cena (din) min max dom Trend Ponuda, broj grla 1 Jagnjad sve težine sve rase slaba 2 Junad >480kg sve rase prosečna 3 Prasad 16-25kg sve rase slaba 4 Tovljenici kg sve rase dobra 17

18 BESPLATNI MALI OGLASI 063/ PO LJO PRI VRED NA ME HA NI ZA CI JA Kom bajn Mas sey Fer gu son 530L, go di na, uve zen Žit ni ke der 3.6m, adap ter za ku ku ruz 4 re da, seč ka na kom bajnu, ka bi na, gre ja nje, ven ti la ci ja, ši ber, mo tor od li čan. Ma čvan ski Pr nja vor. Tel: 063/ Pro da jem trak tor IMT 577 u do brom stanju. Po zva ti na broj tel: 064/ Pro da jem trak tor Be la rus MTZ 82, 2004 god, is pra van, re gi stro van. Tel: 063/ Pro da jem trak tor Be lo rus MTZ 82, go di na pro iz vod nje 2004 u ori gi nal nom sta nju. Tel: 063/ Trak tor u do brom sta nju, sve is prav no... za me na za ki per ka mion do EUR..za ma nji trak tor i do pla ta. Mo gu ća kom bi na ci ja na ve de nih. Tel: 060/ Pro da jem kom bajn Cla as Mer ca tor 70, u is prav nom sta nju. Mo tor dajc 120KS, u od lic nom sta nju, gu me do sta do bre, re menje ta ko đe. Kom bajn je re gi stro van. Tel: 064/ Pro da jem kom bajn Cla as Mer ca tor 70, u is prav nom sta nju. Mo tor dajc 120KS, u od lic nom sta nju, gu me do sta do bre, re menje ta ko đe. Kom bajn je re gi stro van. Tel: 064/ Trak tor IMT-589 DV kom plet no de talj no re mon to van i ser vi si ran uodlič nom je sta nju rad nom sta nju spre man za rad i ra di sve funk ci je. Tel: 061/ Fendt 611 LSA,m god. sa prednjpm hi dra u li kom, re gi stro van u per fekt nom stanju. Tel: 063/ Pro da jem trak tor Be la rus MTZ 82, 2004 god, is pra van, re gi stro van. Tel: 063/ Trak tor je 87. god, oču van, ne tro ši kap ulja od si pa nja do si pa nja, ne ma ula ga nja! Za me na za 577DW no vi tip. Zva ti na broj 064/ Di mi tri je. Tel: 064/ Trak tor u do brom sta nju.pro iz ve den go di ne.ce na 3200 evra ni je fik sna.pro da jem i trak tor ske vi le za gra ne i se no.ce na je 190 evra.. Tel: 063/ Na pro da ju Ra ko vi ca 65, god. u per fekt nom sta nju, 700 rad nih sa ti, ser vo vo lan.tel: 063/ Trak tor Vol vo bm814 u do brom sta nju, sve is prav no, za me na za ki per ka mion do EUR, za ma nji trak tor i do pla ta. Mogu ća kom bi na ci ja na ve de nih. Tel: 060/ Jed no red ni be rač Zmaj 214s ni ski, go di na pro iz vod nje, od lič no sta nje. Tel: 063/ Mas sey Fer gu son 3090, god. u perfekt nom sta nju. Sna ga mo to ra 108 KS, 79 kw, Go di na pro iz vod nje Tel: 063/ Kom bajn Ep ple Mo bil U od lič nom sta nju, ma lo ra dio, mo tor od li čan, go di šte. Tel: 062/ Na pro da ju Ra ko vi ca 65, god. u per fekt nom sta nju, 700 rad nih sa ti, ser vo vo lan. Tel: 063/ Me njam IMT 560 no vi tip za 577DW. Tel: 064/ Fendt 611 LSA,m god. sa prednjpm hi dra u li kom, re gi stro van. Tel: 063/ OPRE MA Krc ka li ca za le šnik, ruč na ili na elek tro motor. Tel: 022/ i 063/ Eks tru der za so jin griz ka pa ci te ta kg/h mo tor 7,5kw. Tel: 064/ Tran spor ter za ku ku ruz Li fam 9 m, kao nov. Pu ne gu me du va nja i tre ći to čak po za di po di za nja, la ko se kre će. Tel: 022/ i 066/ Pro da ja po ljo pri vred nih ma ši na. Se tvospre ma ci. Tel: 063/ i 022/ Mo to kul ti va tor "Gar latt", 3KS, sa brig sovim mo to rom u kom ple tu - sa svim pri ključci ma, za hva ta 95cm, po gon na pred na zad, ben zi nac ma li po tro šač, u ko ri sno do brom sta nju! Tel: 064/ Tri mer En hel 2 ks. Tri mer je od li čan, ni je pu no ko ris ćen sve je is prav no i sve ima sto se do bi ja i fa brič ki. Tel: 063/ Mo to kul ti va tor, fre za u od lič nom stanju ben zi nac ma li po tro šač ja ko ma lo radio. Brik sov mo tor ne mač ke pro iz vod nje, tri konj ske sna ge. Tel: 064/ i 022/ Plug ce va sti Če ški če tvo ro bra zni 4x30 za hvat,vi si na gre de ra 75cm,raz mak iz ne đu gla va 80cm,plug je u od lič nom rad nom stanju. Tel: 061/ Ato mi zer No bi li uvoz iz Ita li je, re mon tovan, ga ran ci ja, kar dan i pre voz do kup ca. Tel: 069/ i 063/ Se ja li ca Bec ker aero mat II Se ja li ca je 1988.god ja sam pr vi vla snik se ja la sa mo za vla sti te po tre be oko 6ha go di šnje. Tel: 060/ Pre sa u od lič nom sta nju. Ce nu i in for ma cije na broj 064/ Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u odloč nom sta nju ge ne ral no i de talj no re monto van no vo sve sta vlje no ka i še vi,l eže ji, ta rup ku či šta i le že je vi i no že vi no vi ta ru pa sa mo o štre ći,ko mu šač ki sto nov i osta le sve gu me ne lo pa ti ce na kra ju ofar ban i ura đe na elek tro in sta la ci ja... Tel: 061/ Pro da jem Trak tor sku pr ko li cu ili du gac ki Spe di ter. Tel: 064/ Od zac ki ras tu ri vač za dju bri vo ras tu ri vač je u od lič nom sta nju ku pljen nov 2006 go dine no si vi sti 1500 kg ce na vi še ne go po voljna. Tel: 069/ Pro da jem be rač Zmaj 214, jed no red ni, u is prav nom sta nju.. Tel: 064/ Pri ko li ca za se no SIP2 sa mo u to var na, go di ste kao no va sa kar da nom i nože vi ma. Tel: 064/ Ro ta ci o na ko sa či ca mar ke De utz-fa hr, rad nog za hva ta 1.85 sa kar da nom, no vim no že vi ma, od lič no oču va na.tel: 063/ Se ja li ca za zi to, je cam, de te li nu i sve vrste sit nih se me na, rad nog za hva ta 4 me ta ra sa 33 lu le,stal nim tra go vi ma, bra nom za za gr ta nje, mar ke ri, kni ga sa upu stvom pode sa va nja se tve, fa bric ko sta nje! Eks tra ocu va na! Tel: 063/ Pr od ajem John D e ere ko mbajn 1075 H4; š ir ina h ed era 4,9 m etara, bu nker 5 t ona, 5 sl am otr esa, h idr op ogon, se čka, kl ima. C ena: d og ovor. Tel: 064/ Al ko mo tor na gre be na sta ko sa či ca, od 4KS, ben zi nac, po gon na pred i na zad, od lična i do bra za ko še nje ve ćih trav na tih po vrši na, li va da, par ko va, igra li šta, golf te re na... ot ko sa 70 cm. In for ma ci je sva kog rad nog da na 08-21h. Ne de ljom ne! Tel064/ Pro da jem pla stic ne ci ster ne od 1000l. cena 75 eura, za ve ce ko li ci ne do go vor. Sremska Mi tro vi ca. Tel: 062/ Zma jev ka, tip 470. Sve tlo sna sig na li zaci ja, va zdu šne koč ni ce, ki pu je, ima i ruč nu ki pu. Pod-lim 3mm, oja ča na, ši ro ke gu me, re gi stro va na.tel: 022/ Pr ska li ca u od lič nom sta nju, uve ze na iz Švaj car ske, bu re 800 li ta ra, pum pa če tvo roklip na mar ke An no vi Re ver be ri, gra ne 12m sa mo guć no šću pro ši re nja, ce vi pro hrom ske, pomo ću hi dra u li ke se gra ne otva ra ju-ot klju ča vanja-za kre ću-di zu go re, do le. Za vi še in for maci ja po zo vi te. Pr ska li ca se na la zi u se lu Su ljam (oko li na Sr. Mi tro vi ce). Tel: 064/ Prodajem krunja~ ru~ni, tu~ani. Tel: 022/ , 064/ Be rač 221 sa bun ke rom i ru dom na hidra u lič no ukr šta nje, u do brom sta nju. Tel: 022/ i 060/ Ma ši na be ke ri ca se ja nje ku ku ru za. Ma šina je u od lič nom sta nju, pr vi vla snik. Tel: 022/ / Pr ska li ca Kranj ska 330l, gra ne 8m, pr vi vla snik. Tel: 022/ V ta nji ra ce. Tel: 062/ i 022/ Naj kva li tet ni je no ve mu zi li ce za kra ve, ko ze ili ov ce. Svi vi tal ni de lo vi iz ra đeni su od me ta la, od no sno svi de lo vi ko ji tr pe op te re će nje, mo guć nost lo ma i ko ji su iz lo že ni spolj nim uti ca ji ma (udar ci ma, na gnje če nji ma). Tel: 065/ i 062/ Ras tu ri vač dju bri va kom plet sa kar danom i je dan to čak za le o pard plug - 3. Tel: 064/ i 063/ MALI OGLASI Trak tor ska pr ko li ca ili du gač ki špe di ter. Tel: 064/ i 063/ Hi dra u lic na po lu ga za trak tor u is prav nom sta nju. Tel: 064/ Tro brazd ni plug Le o pard sa toč kom. Tel: 066/ i 022/ Plug ce va sti Če ški če tvo ro bra zni 4x30 za hvat,vi si na gre de ra 75cm,raz mak iz ne đu gla va 80cm,plug je u od lič nom rad nom stanju. Tel: 061/ Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u od ličnom sta nju. Tel: 061/ Ro to ri za dr lja ču u do brom sta nju, možda 2-3 le ža ja za me nu ti. Ku plje ni zbog na do grad nje i ta ko osta li. In fo po ziv.. Tel: 064/ Tri mer do ne sen iz Ne mač ke i pot pu no je ne ko ri šćen. Sta vlje na je no va ba te ri ja ko ja ima 6 me se ci ga ran ci ju. Mo že da tri mu je tra vu i da se za kre ne gla va ka ko bi se travna te po vr ši ne oivi či le. Po de ša va nje du ži ne ru či ce omo gu ća va ko ri šće nje i na ne pri stupač nim me sti ma oko cve ća ili u uskim prola zi ma. Tel: 061/ Plug Lem ken obr tač tro bra zni 3x30 12 coli, sta nje od lič no... Tel: 061/ Ma ši ne-ro ta ti ve,re mon to va ne, za va đe nje ko šti ce iz vo ća (vi šnja, šlji va, kaj si ja, breskva), ka pa ci tet do pet to na na sat.ce na od evra. Tel: 063/ Pr ska li ca u od lič nom sta nju, uve ze na iz Švaj car ske, bu re 800 li ta ra, pum pa če tvo roklip na mar ke An no vi Re ver be ri, gra ne 12m sa mo guć no šću pro ši re nja, ce vi pro hromske, po mo ću hi dra u li ke se gra ne otva ra juot klju ča va nja-za kre ću-di zu go re, do le. Tel: 064/ Pro da jem dvo bra zni plug.ce na do go vor.za sve in for ma ci je zva ti na tel. 022/ (Stan ko). Tel: 063/ Plug rav njak če ški, če tvo ro brazd ni, 4x30 12 co li, sta nje od lič no... Tel: 061/ Ko sa či ca u od lic nom sta nju. Pot pu no novi no ze vi na njoj, mo tor u ex tra sta nju, ben zin ski sna ge 8 ks. Za hvat ko se je 1,3 me tra. Ko sa či ca ima i mo guc nost pri ključ ka pri ko li ce i iz ve den je i pri ključak za in sta la ci je za sve tla za pri ko li cu. Ve o ma kva li tet na i sna žna ko sa či ca za ozbilj ne ra do ve i po vr ši ne. Tel: 061/ Cr ta lo od le o par da. Tel: 022/ i 062/ Ra me na i spo na za Imrt 5100 i IMT Tel: 060/ Bla to bra ni za ka bi nu oraš je vi si na 60 cm du ži na 85 cm. Tel: 060/ Ato mi zer No bi li uvoz iz Ita li je, re monto van, ga ran ci ja, kar dan i pre voz do kup ca.. Tel: 069/ i 063/ Fre za Cel li cm, uvoz iz Ita li je, re mon to va na, ga ran ci ja, kar dan i pre voz do kup ca. Tel: 069/ i 063/ Zma jev ka, tip 470. Sve tlo sna sig na liza ci ja, va zdu šne koč ni ce, ki pu je, ima i ruč nu ki pu. Pod-lim 3mm, oja ča na, širo ke gu me, re gi stro va na. Tel: 022/ Plug IMT756, tro brazd ni, ce na po dogo vo ru. 064/ Naj kva li tet ni je no ve mu zi li ce za kra ve, ko ze ili ov ce. Svi vi tal ni de lo vi iz ra đe ni su od me ta la, od no sno svi de lo vi ko ji trpe op te re će nje, mo guć nost lo ma i ko ji su iz lo že ni spolj nim uti ca ji ma ( udar ci ma, na gnje če nji ma) a to su, (sa bir nik mle ka, mu zne ča še, ku ći šte re duk to ra kao i nose ća plo ča mo to ra i ku ći šta re duk to ra). Tel: 065/ i 062/ Be rač 221 sa bun ke rom i ru dom na hidra u lič no ukr šta nje, u do brom sta nju. Tel: 022/ Pr ska li ca vuč na 1500 li ta ra,16 me ta ra za hvat,u is prav nom sta nju. Tel: 069/ Sta bi lan si stem za li nij sku mu žu. Si stem za mu žu jed ne, dve ili tri kra ve isto vre meno.tel: 065/ VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA "BILANS VM" Trg Vojvođanskih brigada BB Sremska Mitrovica, Tel: 064/ Prodajemo univerzalni selektor za ~i{}enje zrna i semena svih poljoprivrednih kultura, cve}a i ukrasnog bilja. Tel: 063/ i 063/ Pr ska li ca Kranj ska 330l, gra ne 8m, pr vi vla snik. Tel: 022/ No sač za or bi tro le-ser vo sta te za ugradnju hi dra u lič nih vo la na na trak to re Ra ko vi ca 60,65,76. Tel:064/ i 069/ Se tvo spre ma či i V Ta nji ra ča. Tel: 022/ Ta nji ra ča 28 di sko va. Tel: 064/ Hi dra u lič ne plat for me i po lu plat for me za ki po va nje od 6,8,12,16,18 m,a i dru gih dimen zi ja po zah te vu kup ca.iz u zet no re se nje za va su pri jem nu sta ni cu,mlin,si lo se Na se plat for me i ma ka za ste po lu plat for me se od li ku ju iz u zet nom du go vec no scu i ve li kom sna gom po di za nja. Tel: 064/ i 069/ Se tvo spre mač ši ri ne 2,80, u do brom stanju. Tel: 066/ Tro bra zni plug IMT 756. Tel: 061/ Pro da jem plac (8.005 m2) sa ku ćom, objek ti ma i is pu stom za ko ze, vi no gra dom, voć nja kom i li va dom na Li po va či kod Ši da (pri laz sa 3 stra ne), ili me njam za ku ću u Er de vi ku. Do go vor. SMS/Tel: 064/ Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u od ločnom sta nju ge ne ral no i de talj no re mon tovan no vo sve sta vlje no ka i še vi,le že ji,ta rup ku či šta i le že je vi i no že vi no vi ta ru pa samo o štre ći,ko mu šač ki sto nov i osta le sve gu me ne lo pa ti ce na kra ju ofar ban. Tel: 061/ Ta nji ča ra V. Tel: 062/ ZE MLJA, PLA CE VI, KU ĆE, STA NO VI, LO KA LI Pro da je se ju tro ze mlje, kat. par ce la br. 612, nji va me sto zva no Gaj i kat.par ce la br.613/2, po se dov ni list br.1280 KO Manđe los ko je se gra ni če sa par ce la ma biv šeg voć nja ka Vra njaš. Tel: 063/ Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom pletno re no vi ra na. Lo kal. Ogro man plac. Po voljno. Tel: 065/ Iz da jem sa laš u Ša šin ci ma. Iz da jem 5,5 ju ta ra ob ra di ve ze mlje u Ša šin ci ma. Tel: 064/ Pro da jem ku ću kod bol ni ce uli ca Sta ri Šor do go vor. Tel: 064/ Pro da jem plac u La ćar ku, Ma čvan ska uli ca pre ko pu ta va ša ri šta po vr ši ne 32 ara. Tel: 022/ Pro da jem 8 ju ta ra ze mljeu dva ko ma da, 7 ju ta ra jed no ju tro. Tel: 062/ Pro da jem dvo sprat nu ku ću 13dž11 u Laćar ku, Cer ska 106 mo že za me na za auto ili kom bi. Tel: 060/ i 00387/ Pro da jem ku ću u na se lju Orao. Tel: 065/ Ku pu jem oko 10 ju ta ra ze mlje u Vog nju i Ru mi. Tel: 064/ Pro da jem ku ću u Žar kov ci ma po volj no. Tel: 064/ Pro da jem ku ću u glav noj uli ci kod Bol ni ce, mo že za me na za stan. Tel: 064/ Pro da je se ju tro ze mlje, kat. par ce la br. 612, nji va me sto zva no Gaj i kat.par ce la br.613/2, po se dov ni list br.1280 KO Manđe los ko je se gra ni če sa par ce la ma biv šeg voć nja ka Vra njaš. Tel: 063/ Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom pletno re no vi ra na. Lo kal. Ogro man plac. Po voljno. Tel: 065/ Pro da jem 8 ju ta ra ze mlje u dva ko ma da, 7 ju ta ra i jed no ju tro. Tel: 062/ Prodajem vikendicu sa {ljivikom u Kr~edinu sa pogledom na Dunav (vikend zona). Plac 42 ara, 220 stabala {ljiva 12 godina stare, asfaltni put, trofazna struja. Cena evra. Mob: 063/ Pro da jem ku ću u Be še no vu. Tel: 062/ Iz da jem na me šten stan ku ću 100m2, mo gu fi zič ki rad ni ci, stu den ti, po ro di ce. Tel: 062/ Pro da jem ku ću u cen tru 125m2 plus ga raža. Tel:064/ Pro da jem ku ću u Ku zmi skoj uli ci. Tel: 065/ Pro da jem ku ću u Žar kov ci ma kod Ru me. Tel:061/ Pro da jem ku ću po vr ši ne 200m2 u na se lju Orao. Tel: 063/ Pro da jem no vi ju ku ću uli ca Sta ri šor kod Bol ni ce. Tel: 064/ Pro da jem po ljo pri vred no ze mlji šte 0,75 ju tra kod va ša ri šta u Ša šin ci ma 300 m od sfal ta. Tel: 022/ i 060/ Pro da jem ku ću kod bol ni ce mo že za me na za stan. Tel: 064/ Pro da jem ku ću u na se lju 25 maj. Tel:065/ PO LJO PRI VRED NI PRO IZ VO DI Pro da jem du nje, bra ne u gaj ba ma odlič nog kva li te ta. Ma ra dik. Oko 3 to ne. Tel: 063/ Zr no helj de na pro da ju. Se lek to va na, ima mo oko 1200 kg. Tel: 064/ Pro da jem ba li ra nu lu cer ku (oko 500 ba la). Lu cer ka je sme šte na u se nja ri (pod kro vom) Za sve in for ma ci je na zva ti na broj 022/ Vi še vr sta dvo go di šnjih sad ni ca le šnika. Vi še go di snje is ku stvo. Tel: 063/ i 015/ Pro da je mo pro slo go di šnji rod, oči šćenog le šni ka, raz li či tih sor ti, od lič nog kva li te ta. Tre nut no na sta nju 2 t. Tel: 063/ i 063/ Sad ni ce ma li ne. Za ve ce ko li ci ne mogu ća ko rek ci ja ve ne. Tel: 064/ i 061/ Pro da je mo oči šćen, suv le šnik, raz liči tih kva li tet nih sor ti, rod go di ne, pr va kla sa. Tre nut no u po nu di 2t. Tel: 063/ i 063/ Ve ća ko li ci na sta rog ku ku ru za. Tel: 069/ Pro da jem be li pa sulj 9mm na ve li ko. Ce na 150din+pdv. Tel: 069/ Sad ni ce ba gre ma. Tel: 064/ Le šnik je zgra, 1. kla sa, osu šen u su šari, lo ma, sme žu ra nih i tru lih plo do va. Sop stve na pro iz vod nja. Na ras po la ga nju ve li ke ko li či ne ujed na če nog kva li te ta. Ša ljem br zom po štom. Tel: 063/ Ma li na pol ka 2 ha. Do go vor. Tel: 065/ PRETPLATITE SE!!! Svakog drugog petka na Vašu adresu Novine za savremenu poljoprivredu Godišnja pretplata 1.500,00 dinaraa Nazovite smesta

19 BESPLATNI MALI OGLASI 063/ Pro da jem so ju rod 2015 za is hra nu stoke..ce na po do go vo ru.za da lje in for ma cije po zo vi te na tel. Tel: 063/ Pro da jem tov ne ćur ke ce na za očip ćene ćur ke po ki lo gra mu je 500 din. Tel: 062/ Na pro da ju tov ne svi nje, te zi ne kg. Tel:022/ i 062/ Pro da jem man gu li ce cr ne za kla nje od kg. Tel: 064/ Pro da jem sad ni ce ma li ne Glen ( trna) sad ni ce su eks tra kva li te ta iz re dovno odr za va nog za sa da, sta rog 2 go di ne. Ga je ne is pod pla ni ne Cer. Ce na 15 din ko mad. Tel: 064/ Sa Sremskom poljoprivredom na sremskim poljima, farmama i vašim gazdinstvima USLU GE, PO SLO VI Ko sim tra vu, ši šam ži vu ogra du odr ža vam dvo ri šta br zo,kva li tet no i po volj no. Sta ra Pa zo va. Tel: 063/ Po treb ni va ri o ci, bro do mon te ri, ce va ri i bru sa či. Pred nost ima ju rad ni ci sa hr vat skim ili pa so šem ze ma lja EU. Tel: 022/ i 062/ Ča so vi ma te ma ti ke za osnov ce i sred njoškol ce. Ne boj ša. Tel: 065/ Uči te lji ca sa vi še go di šnjim is ku stvom daje ča so ve raz red ne na sta ve. Tel: i 062/ Iz najm lju jem ka zan za ra ki ju. Tel: 064/ Vo do in sta la ter ski ra do vi, kva li tet no i povolj no. Tel: 064/ Uslu žno mo ler ski ra do vi/kre če nje, gle tova nje, izo la ci ja. Po pust za pen zi o ne re 30%. Tel: 022/ i 061/ Sli kam por tre te u svim teh ni ka ma (olovka, pa stel, ulje) pro da jem sli ke (ulja na plat nu, akva re li i dru ge teh ni ke). Tel: 062/ DO MA ĆE ŽI VO TI NJE Te xel ov no vi sa pe di gre om oko 7 me se ci sta ri u top kon di ci ji. Tel: 066/ Pro da jem 10 uma ti če nih kra va si me tal rase. Kra ve po se du ju svu do ku men ta ci ju potreb nu za ostva ri va nje pra va na pod sti ca je ko je ras pi su je mi ni star stvo po ljo pri vre de za sto čar stvo. Tel: 066/ Pro da jem ne ra sta man gu la na be le bo je za pri plod te zi ne oko 100kg. Tel: 064/ Pro da jem man gu li cu pr vo pra ski nju sa 6 pra si ca, kr ma ča je te ška oko 70kg. Tel: 064/ Na pro da ju pa stuv sta ro sti 4.go di ne. Iz u- zet no do bar konj, po slu šan, te ran je u zapre zi i na u čen za ja ha nje. Za me na sa mo za omi cu do 2.5 go di ne. Tel: 063/ De be le svi nje od oko 130kg. Tel: 064/ Pro da jem kra vu sa žen skim te le tom 25 do 30 li te ra mle ka, i 6 me se ci ste o nu ju ni cu. Tel: 064/ i 022/ Pro da jem jar ca 2 god, sa pe di gre om, čisto krv ni al pi nac, ro go va i mu ško ja re 10 me se ci, uma ti če no, sa ro go vi ma, mo gu ća za me na za sjag nje ne ov ce. Tel: 064/ Na pro da ju dva pro slo go di šnja pe tla žu tog or ping to na. Tel: 061/ Pe tao i 4 ko ke. Tel: 064/ Mla di od jed nog me se ca i od ra sle žen ke sprem ne za pa re nje sta re oko 5,5, me seci.ce na je 500 di na ra po me se cu sta ro sti. Tel:064/ Pro da ja man gu li ca svih uz ra sta i ki la za! od pra sa di do to vlje ni ka, kr ma ce su pra sne. Tel: 064/ Pr vo pra ski nju man gu li cu sa pet pra si ca sta rih če ti ri me se ca za osta le in for ma ci je na zva ti. Tel: 064/ Pro da ja man gu li ca svih uz ra sta i ki la za! od pra sa di do to vlje ni ka, kr ma če su pra sne. Ce na na upit, do go vor. Tel: 064/ Pr vo pra ski nju man gu li cu sa pet pra si ca sta rih če ti ri me se ca za osta le in for ma ci je na zva ti 064/ Alp ski Ustro jen ja rac pre 6 me se ci. Star go di nu i po da na. te ćak je 80 kg. Tel: 064/ Leg horn pe tao star 6 me se ci. Tel: 064/ Ne rast ra se lan draš sta ro sti 2 go di ne. Te ži ne 250kg, sa pe di gre om. Po re klo far ma Be čej. Sve de talj ni je in for ma ci je mo že te me po zva ti. 063/ Na pro da ju 4 mu zja ka pa u na sta rih 2 godi ne. Tel: 064/ Ja rac star go di nu da na. Me ša nac je, ro go va. Tel: 060/ PLA STE NI CI, STA KLE NI CI Sta kle nik po vr ši ne 8x4m, sa po li ca ma duž ce log sta kle ni ka u 3 re da. De be lji na ce vi je 3x4cm. Sta kle nik je iz 10 de lo va. Ima 4 pro zo ra sa stra na i vra ta. Tel: 022/ i 063/ Sremska poljoprivreda svakog drugog petka na kioscima i u pretplati na vašu adresu Kako da unapredite sopstveni agrobiznis kako do boljih prinosa na vašim poljima, kako do profitabilnog uzgoja na vašim farmama... Dragoceni saveti eminentnih stručnjaka, samo u vašoj Sremskoj poljoprivredi REDA Pla ste nik ko ri šćen 3 se zo ne, kom plet sa mre žom za za se nu, u ja ko do brom sta nju. Tel:065/ PČE LAR STVO Pče li nji otrov je naj sku plji pče li nji proiz vod. Ko ri ste ga far ma ce ut ske in du stri je ši rom sve ta. Ovaj ure đaj Vam omo gu ća va pri ku plja nje pče li njeg otro va po mo ću sla bih struj nih im pul sa, ko jom pri li kom pče le ne ugi nu, jer im se ne ot ki da ža o ka. Mo že se pri klju či ti 5 ra mo va na je dan ure đaj. Ce na 100e apa rat sa jed nim ra mom. Po seb no ram 50e. Kom plet (ure đaj sa pet ra mo va) 250e. Tel: 022/ Me tal na kon struk ci ja pa vi ljo na sa ele menti ma za sa sta vlja nje. Na la zi se u Do njim Pe trov ci ma iz me đu In đi je i Ru me.po sto je sa lo nit plo će za krov i dr ve no le so nit na konstruk ci ja za stra ni ce. Tel: 064/ i 022/ Kon tej ner sa 13 AZ stan dard ko šni ca i va gom. Kon tej ner se mo že pre vo zi ti auto pri ko li com. Tel: 022/ KUĆ NI LJU BIM CI Po se du jem 4 li ni je (2 či ste haj kom li ni je i 2 či ste pa non li ni je) Hra nje ni su do ma ćom hra nom, me so je uku sno i zdra vo. Dr žim ih iz lju ba vi i pro da jem ih za da lji ras plod, ra di je ne go kao me so. Haj kom je hi brid po re kla iz Fran cu ske, dok su pa non be li po re klom iz Ma đar ske. Tel: 022/ i 062/ Haj kom ku ni ći - ze če vi svih uz ra sta ce na po me se cu, 400din. Tel: 063/ Na pro da ju Haj kom ku ni ci ra zli ci tih uzra sta od me sec da na pa do skon tih zen ki. Ce na je 400 di na ra po me se cu sta ro sti. Tel: 063/ Na pro da ju ne mač ki ov čar star 2 go di ne muž jak, vr lo po volj no, po do go vo ru. Tel: 064/ Ov no li ki i ha jom ku ni ći, 500 di na ra. Tel: 064/ Haj kom i pa non be li ku ni ći, 400 di na ra. Tel: 062/ Na pro da ju ne mač ki ov čar star 2 go di ne muž jak, vr lo po volj no. Tel: 064/ MO TOR NA VO ZI LA Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do evra. Tel: 069/ Pro da jem Še vro let Evan da li mu zi na go di na pro iz vod nje vla snik., mo že za me na. Tel: 069/ Tel: 069/ BMW ben zin go di šte, re gi stro van evra mo že za me na za jef ti ni ji. Tel: 063/ Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do evra. Tel: 069/ Pro da jem Ju go Ko ral In, go di na pro iz vodnje 2007, sa pli nom, ce na 900 evra. Tel: 060/ Pro da jem Lan ču De bra u vo znom sta nju, re gi stro va na. Tel:069/ Pro da jem Ma zdu 626, go di šte 1990, benzin plin. Ce na po do go vo ru. Tel: 061/ Pro da jem Pa sat b3, 91. go di šte. Mo gu ća za me na. Tel: 069/ MARKETING Tel/fax 022/ Mob:063/ poljoprivreda@sremskenovine.co.rs Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do evra. Tel: 069/ Pro da jem Ju go Ko ral In, go di na pro iz vodnje 2007, sa pli nom, ce na 900 evra. Tel: 060/ Ku pu jem re gi stro va nu auto pri ko li cu 2h130 do 300 evra.tel: 063/ Pro da jem vo zi la Za sta vu 101, godi šte, Golf 2, go di šte i Ford eskort, go di šte. Tel: 061/ Ku pu jem re gi stro va nu auto pri ko li cu 2h130 do 300 evra.tel: 063/ Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is prav ne ha va ri sa ne do evra. Tel: 069/ Pro da jem Fi at Kro ma go di šte 1900 ku bi ka, 150 KS, auto ma tik u od lič nom stanju. Tel: 063/ RA ZNO Pro iz vod nja i pro da ja če lič nih i me sin ganih ma za li ca, če lik fi 6=9din, fi 8=10din, fi 10=11din. pod uglom 18 din, me sing fi 6=18din, fi 8=23din, fi 10=28 din. pod uglom 34 din. Tel: 063/ Cre va ni skog pri ti ska za do vod go ri va, vode i va zdu ha kod trak to ra, ka mi o na i dru gih po ljo pri vred nih ma ši na, kao i sa me pri ključke za ta cre va. Tel: 063/ Sak si ja "De kor" sa pod me te čem. Di men zije: Ø10 x h8.5 cm / 0.5L. Tel: 022/ VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA "KURIR-2" Trg Vojvođanskih brigada BB Sremska Mitrovica, Tel: 063/ Te gle za med sa po klop com za 1 kg 21 din,0,5 kg 20 din sta kle ne te gle sa po klopcom 28 din. Tel: 063/ Zim ska di vlja ru ko la, in te ziv nog uku sa i mi ri sa... Tel: 063/ i 063/ ,5 god sta re sad ni ce aro ni je oko 60cm vi si ne. Tel: 062/ Pro da jem ko lje ba gre mo vo svih di men zi ja, ko lje eks tra kla se. Tel: 064/ Ve zi ce za vi no vu lo zu, ma li nja ke, ku pinja ke, pa ra dajz u sta kle ni ci ma i sve osta le pu za vi ce, u pa ko va nji ma od 200, 300, 600 ko ma da. Ce na za vi si od pa ko va nja. Tel: 063/ Pr ska li ca za tra vu i cve će, me tal na, sa kugl ven ti lom za pre kid do vo da vo de. Tel: 063/ Na pro da ju ra sad nik sa grej nom fo li jom spolj nih di men zi ja 100x100 u osno vi. Rasad nik je iz ra djen od osb plo ce. Iz nu tra je ob lo zen sti ro po rom 3cmm a na po du je po sta vlje na grej na fo li ja sna ge 72w, Tel: 061/ Sad ni ce pa u lov ni je. Na ve će ko li ci ne cena po do go vo ru. Kva li tet sad nog ma te ri jala za ga ran to van. Ce na je iz ra že na po koma du. Tel: 022/ i 062/ Po sle kon tej ne ra i ke sa svi se vra te na ča še, ča še se pro iz vo de se u če ti ri di menzi je i to :Tel: 060/ i 022/ Bu rad od 500 l,490 l,512 l na pro daju,ko ri sce na za vi no. Tel:064/ Po lov ne ko sa či ce od e. Tel: 064/ Če ru pa nje pi li ća, ka pa ci tet 3 ko ma da odjed nom, mo tor mo no fa zni.. Tel: 064/ Gu me ni pr sti za če ru palj ke iz ra đe ni od kva li tet ne gu me 50 sch, po že lji mo že i u bo ji. Tel: 063/ i 062/ Pri rod na cre va uvo zna za ko ba si ce i sve za svi njo kolj, uvo zna svinj ska cre va uso lje na 92m+ od 1450 din uvo zna svinj ska cre va uso lje na 10m 180din uvo zna ov či ja cre va uso lje na 92m+ od 1350 din. Tel: 022/ Po volj no, cre va za pe ska re nje sa di znama 8 i 10mm, kon denz bo ce i pe ska re. Tel: 022/ i 063/ Mo tor Lom bar di ni 3LD510 i pum pa za navod nja va nje ka pa ci te ta pri bli žno 1100 li ta ra po mi nu ti. Mo tor je od li čan ni je ra dio (neko ri šćen) po se du jem sve pa pi re. Uz pum pu idu i usi sno i iz duv no cre vo. Tel: 064/ OSI GU RAJ TE VA ŠE USE VE I PLO DO VE u kom pa ni ji sa tra di ci jom du gom 200 go di na! Tel: 064/ Ra di jal na gu ma sa fel nom i te go vi ma , no va. Tel: 063/ Pro me na fre kven ci ja od 10 do 30 KHz u ne pra vil nim vre men skim raz ma ci ma spre čava na vi ka va nje pa co va na zvuk i re zul tat je na pu šta nje do ma ći na na obo stra nu ra dost. Tel: 022/ Gu ma sa fel nom za kom bajn zmaj 142 di men zi je 70x50x16 ce na je 45e. Tel: 069/ Če ru palj ke iz ra đe ne od po cin ko va nog lima 1mm, oja ča ne, ni su far ba ne ta ko da ne po sto ji opa snost od tra go va far be na me su. Ce na elek tro mo to ra 100 EUR, ce na sa el.mo to rom (mo no fa zni), 170 EUR. Gu me za če ru palj ke, eks tra kva li tet, ga ran to vana du go traj nost, ce na 45 din/kom. Tel: 063/ Ci ster nu me tal nu za pre mi ne 5000L ko rišće na za na vod nja va nje.tel: 022/ i 064/ Ukra sni bu na ri i mo sti ći i dr ve na ko li ca, vr lo po volj no,vr lo lep ukras za dvo ri šte. Tel: 061/ i 062/ Pro da jem ka zan za ra ki ju. za vi se in for maci ja na zva ti: 064/ Pla stič ne re zer vo a re-ba ze ne, u dve di menzi je 5x2 me tra od li ta ra i 2x2 me tra od li ta ra, du bi na ba ze na je 1.2 me tra. Ma teri jal iz ra de je sta klo pla sti ka. U gor njem de lu su pot pu no otvo re ni. Tel: 064/ Žar di nje re od bi ber cre pa. Ru sti čan iz ged. Žar di nje re su ruč ni rad. Tel: 065/ Gra bu lje za ku plje nje le šni ka, ora ha i drugog vo ća i po vr ća.. Tel: 063/ Ma si na za mle ti me so br 20 Ne mac ka po lov na sa mo to rom a mo ze i mo to ra sa po sto ljem. Tel: 022/ i 062/ voj nič kih me tal nih kan ti, is prav nih, da bi bi le vi zu al no lep še po treb no far ba nje. Cena je za sve za jed no. Ko mad 1000 din. Tel: 063/ Ras hlad ni split ure đaj H X/BT Al fa La val sa svim kom po nen ta ma, te me ra tura ras hla đi va nja do - 4 ste pe na, po god na za vo će i po vr će. Ce na po do go vo ru. Tel: 064/ No va ka nad ska pr ska li ca za cve ce, tra vu, me tal na sa ven ti lom za re gu li sa nje pro to ka vo de. Tel:063/ Pro da jem ba gre mo ve stu bo ve i dr vo jabu ku, 1m di na ra. Ku zmin, Ku ku jev ci, Mo ro vić, Mar tin ci, La ća rak, Er de vik i Ba čin ci. Tel: 063/ Pro da jem po lov nu uga o nu gar ni tu ru ve liči ne 270x180x80 cm i vi si ne 45 cm, tro sed se ras kla pa u le žaj. Ce na po do go vo ru. Tel: 064/ Ku pu jem pla stič nu ci ster nu od 1000l Tel: 069/ Iz da jem ga ra žu u cen tru gra da, uli ca Do site je va. Slo bod na od mah. Tel: 022/ i 069/ Pro da jem TA peć 3kw. Tel: 069/ Iz najm lju jem ka zan za ra ki ju. Tel: 064/ Ov či ja cre va uso lje na 92m+ od 1450 din, svinj ska cre va uso lje na 92m+ od 1450 din. Tel: 064/ i 022/ Sad ni ce pa i lov ni je. Na ve će ko li ci ne cena po do go vo ru. Kva li tet sad nog ma te ri ja la za ga ran to van. Ce na je iz ra že na po ko ma du. Tel: 022/ i 062/ Eks tra ja ke mre ži ce za ro lo va nje pi li ća i me so pa ko va nje na Ov čja cre va uso lje na 92M od Tel: 022/ i 064/ Za me na za ogrev no dr vo Ci ster nu me tal nu za pre mi ne 5000L ko ri šće na za na vod nja vanje. Tel: 022/ i 064/ Po sle kon tej ne ra i ke sa svi se vra te na ča še, raz lo ga je mno go, ja vi te se. Tel: 060/ i 022/ Krc ka li ca za le šnik, ruč na ili na elek tro motor. Tel: 022/ i 063/ Elek trič na pum pa za pre ta ka nje go ri va de ri va ta pum pa je be šum na, mo no fa zna i pro fe si o nal na, kao no va je, uvoz Ne mač ka T.I.P. Mul ti oil 35M pum pen teh nick hel ma stadt-ger many Rp28500max2100l-h Hmah 35m, uz pum pu ide i kor pa i pi štolj za to če nje sa si gur no snim ven ti li ma. Tel: 061/ Po la gač cr ne fo li je za bo stan i pa pri ku. Dva cre va kap po kap i ba ca dju bri vo. Tel: 022/ i 065/ Jed no go di šnje re zni ce ko re na pa u lov ni je elon ga te. Du ži na 5-8 cm.tel: 064/ Sad ni ce Pa u lov ni ja Elon ga ta sprem ne za je se nju sad nju. Vi si na oko 2m, prec nik stabla 2-4cm. Sad ni ce su sta ro sti 9 me se ci (seme po se ja no u fe bru a ru - se me je do ma ce, akli ma ti zo va no, ni je uvoz iz Ki ne). Ša ljem Po stex pres som, is klju či vo ce po va ne i za štiće ne ka le mar skim vo skom. Za lič no pre u zima nje mo gu i ce le, ka ko kup cu od go va ra. Tel: 064/ LIČ NI OGLA SI Tra žim že nu za že nid bu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 022/ , 064/ i 064/ Si tu i ran slo bo dan mu ška rac tra ži slo bod nu že nu do 45 go di na za dru že nje i even tu al ni brak. Tel: 064/ Si tu i ra ni mu ška rac sred njih go di na tra ži žen sku oso bu do 45 go di na ra di dru že nja i even tu al nog bra ka. Tel: 065/ i 064/ Ože njen mu ska rac dis kret no bi se dru žio sa da mom 50+ SMS.Tel:O62/ Tra žim ozbilj nu de voj ku ra di dru že nja i bra ka, pr vo sms. Tel: / Ozbilj na, obra zo va na že na 58 go di na vred na, pe dant na že le la bi da u po zna do bro sto je ćeg do ma ći na is klju či vo ra di bra ka. Tel: 063/ Že leo bih da upo znam žen sku oso bu oko 45 go di na sta ro sti, ozbilj na ve za mo guć brak, vre di po ku ša ti Srem, Ba nat i Bač ka. Tel: 061/ Tra žim ozbilj nu de voj ku ra di dru že nja i bra ka, pr vo sms. Tel: / Udru že nje Mo ja sre ća iz Gor njeg Mila nov ca mo že da upri li či da se de voj ke iz Ru si je uda ju u Sr bi ju. Za in te re so va ni ja vi te se na 065/ Si tu i ran mu ška rac 67 go di na tra ži žen sku do ma ći cu do 60 go di na, ra di dru že nja, moguć brak. Tel:064/ OGREVNO DRVO "Sto posto metar" BATIKA Prodaja Sečenje i cepanje po meri Donošenje na kućnu adresu NOVO U SREMU! Uslugu sečenja i cepanja vršimo najnovijom mašinom, posle Vašeg odabira željenog drveta i uz Vaše prisustvo po želji. 064/ i 022/ Planinska 16 (preko puta Doma učenika) 19

20 LJU BAV I BI ZNIS ŠID MI LAN ĐU RIĆ, VLA SNIK OD GA JI VAČ NI CE FA ZA NA I PA U NO VA Iz o sta ju pod sti ca ji dr ža ve - Za po kre ta nje ovog po sla neo p hod no je do sta ini ci jal nih sred sta va. Ta ula ga nja pod ra zu me va ju ma te ri jal za vo li je re, ži cu za ogra đi va nje ko ja je ve o ma sku pa, pti ce i hra nu za njih. Ja sam pre tri go di ne kre nuo sa jed nim muž ja kom i če ti ri žen ke, a ove go di ne sam imao pro sek od 58 ja ja po žen ki, što je od li čan re zul tat ka že Mi lan Đu rić iz Ši da K a da je pre tri go di ne od lu čio da za poč ne sop stve ni bi znis, Milan Đu rić 55-go di šnji bra var iz Ši da, opre de lio se za po sao ko ji je radio dok je još ži veo u Hr vat skoj. Za počeo je iz grad nju far me za uz goj fa za na i pa u no va, jed nu od naj ve ćih u ovom de lu Sre ma, u ko joj na me ra va da proiz vo di pi li će i di vljač za me so. - U Hr vat skoj me je rat spre čio da raz vi jem taj bi znis, a ov de me ko če fi nan si je. Re gi stro vao sam po ljo privred no ga zdin stvo ko je vo dim za jedno sa su pru gom Ve snom, ali za sada pod sti ca ja za ova kvu pro iz vod nju ne ma, pa nam raz voj bi zni sa ne ide pla ni ra nom br zi nom. Tre nut no ima mo oko 400 pri me ra ka raz li či tih vr sta divljih fa za na: zlat ne, di ja mant ne, plati na ste i sre br ne, a ima mo i ne ko li ko pri me ra ka pa u no va. Ka ko bih imao što ma nje tro ško ve sve vo li je re ko je se na la ze u mom dvo ri štu na po vr ši ni od oko šest ari na pra vio sam sa mostal no i to od ne kog ma te ri ja la ko jeg sam sa ku pio na gra đe vi na ma, a ko ji je već bio ba čen. Tre nut no su vo li je re pre kri ve ne fo li jom ko ja šti ti pti ce od pre ko mer ne vla ge i sne ga, a u pro le će se ta fo li ja ukla nja ka ko bi fa za ni imali ko li ko-to li ko pri rod ne uslo ve ži vo ta. Pi li ći se hra ne me ša vi nom ku pov ne Ukra sni zlat ni fa zan Mi lan sa su pru gom Ve snom is pred od ga ji vač ni ce hra ne, kao i sva osta la ži vi na, a kasni je ku ku ru zom. Na rav no, po treb na je i nji ho va zdrav stve na za šti ta, ka ko se ne bi po ja vi lo ne ko obo lje nje. Sa če ti ri sed mi ce sta ro sti fa zan ski pi li ći su sprem ni za pu šta nje u lo vi šte, a sa pet me se ci se ko lju i do bi ja se ve o ma uku sno me so ob ja šnja va Mi lan Đu rić iz Ši da, do da ju ći da ni kad ni je bio lovac ne go da se uz goj fa za na opre de lio sa mo za to što je za vo leo ove pti ce. Ka ko ka že, na tr ži štu se ve o ma teško pro bi ti jer da bi se fa zan ski pi li ći is po ru či va li lo vač kim dru štvi ma mo raju da se po se du ju i do dat ne do zvo le, što je kom pli ko va no. Mi lan ka že da nije do volj na sa mo re gi stra ci ja po ljo privred nog ga zdin stva, već je po treb no do dat no re gi stro va ti i far mu i do da je: - Za po kre ta nje ovog po sla neo p hodno je do sta ini ci jal nih sred sta va. Ta ulaga nja pod ra zu me va ju ma te ri jal za vo lije re, ži cu za ogra đi va nje ko ja je ve o ma sku pa, pti ce i hra nu za njih. Ja sam pre tri go di ne kre nuo sa jed nim muž ja kom i četi ri žen ke, a ove go di ne sam imao pro sek od 58 ja ja po žen ki, što je od li čan re zultat. Na ba vio sam i in ku ba tor ka pa ci te ta ja ja i cilj mi je da ja to po ve ćam na mak si mal no je din ki. Dok ne re ši svu neo p hod nu pa piro lo gi ju, Mi lan fa zan sko me so pro daje pre ko in ter ne ta, a ce na mu iz no si hi lja du di na ra po ko ma du. Ka že da je fa zan sko me so ma sno ća i da je za to ve o ma tra že no, jer je su pa od fa za na po seb no uku sna. Paun Sreć ko atrak ci ja u dvo ri štu - Ako bi bi lo ne kog pod sti ca ja od dr ža ve i ako bi se pro iz ve de ni pi li ći i me so mo gli pla si ra ti na tr ži štu, svaka ko bih po ve ćao broj fa za na, a u bu duć no sti bih uz ga jao i ukra snu živi nu. On da bi smo ku pi li i ne što ze mlje i u tom slu ča ju bi mo glo da se ži vi od ovog po sla. Za sa da mi je ovo još uvek sa mo ho bi, a ako uz to i za ra dim ne ki di nar do bro mi do đe da po pu nim kuć ni bu džet. Va žno mi je da se ba vim onim što vo lim, stal no sam na po lju, na svežem va zdu hu što mi i za zdra vlje ve o- ma pri ja ka že Mi lan Đu rić iz Ši da. S. Mi haj lo vić fo to: M. Mi le u snić 20

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović Neko kao ti Sara Desen Prevela Sandra Nešović 4 5 Naslov originala Sa rah Des sen So me o ne Li ke You Copyright Sarah Dessen, 1998 All rights reserved including the right of reproduction in whole or in

Detaljer

Hilja du ču de snih sunac a

Hilja du ču de snih sunac a 3 2 Ha led Ho se i ni Hilja du ču de snih sunac a Preveo Ni ko la Paj van čić 5 4 Naslov originala Kha led Hos se i ni A Tho u sand Splen did Suns Copyright 2007 by ATSS Publications, LLC First published

Detaljer

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Mark Tven DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Nas lov ori gi na la Mark Twa in Adven tu res of Huc k le ber ry Finn 1884 Pre vod Je li sa ve ta Mar ko vić Beleška Ko po ku ša da na đe ne ku po bu du u ovom

Detaljer

Innhold. Ka pit tel 1 Inn led ning Barn og sam funn Bo kas opp byg ning... 13

Innhold. Ka pit tel 1 Inn led ning Barn og sam funn Bo kas opp byg ning... 13 Innhold Ka pit tel 1 Inn led ning... 11 Barn og sam funn... 11 Bo kas opp byg ning... 13 Ka pit tel 2 So sia li se rings pro ses sen... 15 For hol det mel lom sam funn, kul tur og so sia li se ring...

Detaljer

1 Forutsetninger og rammebetingelser for fleksible organisasjonsformer

1 Forutsetninger og rammebetingelser for fleksible organisasjonsformer Innhold Del 1 Forutsetninger og betingelser............................. 15 1 Forutsetninger og rammebetingelser for fleksible organisasjonsformer Rune Assmann og Tore Hil le stad............................

Detaljer

1 Vår onn med nye mu lig he ter. Ver di ska ping på vest lands byg de ne ba sert på res sur ser og opp le vel ser

1 Vår onn med nye mu lig he ter. Ver di ska ping på vest lands byg de ne ba sert på res sur ser og opp le vel ser Innhold 1 Vår onn med nye mu lig he ter. Ver di ska ping på vest lands byg de ne ba sert på res sur ser og opp le vel ser Gre te Rus ten, Leif E. Hem og Nina M. Iver sen 13 Po ten sia let i uli ke mål

Detaljer

Innledning...16 Kapitlene Ano ny mi tet... 18

Innledning...16 Kapitlene Ano ny mi tet... 18 Innhold Innledning...16 Kapitlene... 17 Ano ny mi tet... 18 Del I Innledning til mentoring KapIttel 1 Introduksjon til mentoring...20 Bak grunn...20 Be gre pe ne...22 Sponsorship og ut vik len de mentoring...23

Detaljer

Inn led ning...13 Bo kens inn hold og opp byg ning...16. For plik tel ses ba sert ver sus kon troll ori en tert HR... 23 Hva er så ef fek tiv HR?...

Inn led ning...13 Bo kens inn hold og opp byg ning...16. For plik tel ses ba sert ver sus kon troll ori en tert HR... 23 Hva er så ef fek tiv HR?... Innhold Ka pit tel 1 Inn led ning...13 Bo kens inn hold og opp byg ning...16 Del 1 HR som kil de til lønn som het... 21 Ka pit tel 2 For plik tel ses ba sert ver sus kon troll ori en tert HR... 23 Hva

Detaljer

8 ØKONOMISTYRING FOR LØM-FAGENE

8 ØKONOMISTYRING FOR LØM-FAGENE Innhold Ka pit tel 1 Etablering, drift og avvikling av virksomhet...................... 13 1.1 Ut meis ling av for ret nings ide en i en for ret nings plan................13 1.2 Valg mel lom en kelt per

Detaljer

U obrani interesa od Savudrije do Molunta

U obrani interesa od Savudrije do Molunta Broj 51. Godina II. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 Razgovor Kontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik

Detaljer

Del I InDustrIutvIklIng: en fortelling om fornyelsen av luftfart... 15

Del I InDustrIutvIklIng: en fortelling om fornyelsen av luftfart... 15 InnholD bak grunn... 11 h E n s i k t... 12 inn hold... 12 mo ti va sjon og takk... 13 Del I InDustrIutvIklIng: en fortelling om fornyelsen av luftfart... 15 o p p h E v E l s E n av t y n g d E k r a

Detaljer

Innhold. For br u ker k jøps lo vens omr åde. Prin sip pet om yt el se mot yt el se sam ti dig hets prin sip pet. Selgers plikter.

Innhold. For br u ker k jøps lo vens omr åde. Prin sip pet om yt el se mot yt el se sam ti dig hets prin sip pet. Selgers plikter. Innhold Kapittel 1 For br u ker k jøps lo vens omr åde 1.1 Innledning...15 1.2 For bru ker kjøps lo vens vir ke om rå de. Hva lo ven gjel der for el ler re gu le rer...17 1.2.0 Litt om begrepet «kjøp»

Detaljer

med en ball, men beg ge var for langt unna til at Frank kun ne tref fe dem. Frank så seg om. Ka me ra ten Phil Co hen sto rett i nær he ten.

med en ball, men beg ge var for langt unna til at Frank kun ne tref fe dem. Frank så seg om. Ka me ra ten Phil Co hen sto rett i nær he ten. 1 Kanonball-kluss Nå har jeg deg! Frank Har dy brå snud de. En ball kom flygen de mot ham. Han duk ket i sis te li ten. Du bommet! svarte han. Så bøy de han seg og tok opp en an nen ball fra bak ken. De

Detaljer

Bjerkreim kyrkje 175 år. Takksemd. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton

Bjerkreim kyrkje 175 år. Takksemd. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton Bjerkreim kyrkje 175 år Takksemd Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton Takk for det liv du gav oss, Gud 5 5 Takk for det liv du gav oss, Gud, Hi-mlen som hvel - ver seg 5 5 9 9 o - ver! Takk

Detaljer

2. Å R S B E R E T N I N G O G R E G N S K A P F O R A ) Å r s b e r e t n i n g o g r e g n s k a p f o r

2. Å R S B E R E T N I N G O G R E G N S K A P F O R A ) Å r s b e r e t n i n g o g r e g n s k a p f o r I N N K A L L I N G T I L O R D I N Æ R G E N E R A L F O R S A M L I N G 2 0 1 0 O r d i n æ r g e n e r a l f o r s a m l i n g i, a v h o l d e s m a n d a g 3. m ai 2 0 1 0, k l. 1 8 0 0 p å T r e

Detaljer

Naočig led sve većih po ja va na si lja među mla di ma, au tor zas tu pa te zu da ni je

Naočig led sve većih po ja va na si lja među mla di ma, au tor zas tu pa te zu da ni je BITI NEŠTO ILI NETKO? Li tur gij ska osob no st kao te melj etičke prak se JOSIP GREGUR Phi lo sop his ch-theo lo gis che Hochschu le der Sa le sia ner don Bos cos Theo lo gis che Fa kultät Do n-bos co-straße

Detaljer

Kapittel 1 Fra retts stat til vel ferds stat: over sikt over bo kens te ma tikk Henriette Sinding Aasen og Nanna Kildal

Kapittel 1 Fra retts stat til vel ferds stat: over sikt over bo kens te ma tikk Henriette Sinding Aasen og Nanna Kildal Innhold Kapittel 1 Fra retts stat til vel ferds stat: over sikt over bo kens te ma tikk... 13 og Nanna Kildal Kapittel 2 Sentrale begreper, utviklingslinjer og teoretiske perspektiver... 17 Utviklingslinje

Detaljer

œ»u ========================= & # f > > > > l l l l l jœ»j œ»j ˆ« =========================? # ˆ«jœ» J ˆ«j œ J l

œ»u ========================= & # f > > > > l l l l l jœ»j œ»j ˆ« =========================? # ˆ«jœ» J ˆ«j œ J l & # K K K 10 K K K K K K K K K K K K K K K Nei nه smi er han ti a e va re en ter som han m ter og han rem? # J ˆ_ med strand Tra a a a a a ˆ_ J J a a a a a a J J J J J J & # > > > > # 2 4 J J ˆ ˆK J K

Detaljer

Levanger kommune, Foreløpig registrering, pr. 9. des. 2005

Levanger kommune, Foreløpig registrering, pr. 9. des. 2005 240.001 Levanger og Frosta, PPT Klienter A F ca. 1964 ca. 1984 404.6.6 362 240.002 Levanger og Frosta, PPT Klienter G K ca. 1965 ca. 1985 404.6.6 363 240.003 Levanger og Frosta, PPT Klienter L R ca. 1966

Detaljer

Takksemd fire songar for kor. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton

Takksemd fire songar for kor. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton Takksemd fire songar for kor Tekster av Trygve Berkrheim Musikk av Tim Rishton 2010 Til 175 års uileum i Berkreim kyrke Innhald 1. Takk for det liv du gav oss, Gud 1 2. Fram mot det store 7 3. Våren gav

Detaljer

De mo kra tisk med bor ger skap hva hand ler boka om?

De mo kra tisk med bor ger skap hva hand ler boka om? [start kap] De mo kra tisk med bor ger skap hva hand ler boka om? Kjell Lars Ber ge og Ja nic ke Hel dal Stray De mo kra tisk med bor ger skap i sko len? De mo kra ti er van ske lig, selv for et gjen nom

Detaljer

Trom sø/stav an ger/oslo, ja nu ar 2012 Nils As bjørn Eng stad Ast rid Lær dal Frø seth Bård Tøn der

Trom sø/stav an ger/oslo, ja nu ar 2012 Nils As bjørn Eng stad Ast rid Lær dal Frø seth Bård Tøn der Forord Det er i år 100 år si den Den nor ske Dom mer for en ing ble stif tet. Stif tel sen fant sted 4. mai 1912 på et møte der det del tok 24 domme re. De nær me re om sten dig he ter om kring stif tel

Detaljer

Ut ford rin ger sett fra nord Eli sa beth An gell, Svein ung Ei ke land og Per Sel le

Ut ford rin ger sett fra nord Eli sa beth An gell, Svein ung Ei ke land og Per Sel le Innhold Ut ford rin ger sett fra nord... 15 Eli sa beth An gell, Svein ung Ei ke land og Per Sel le D en nye nord om r å de p o li t ik ken... 18 Stat lig sat sing før og nå... 20 De sentrale arenaene...

Detaljer

En kamp på liv og død

En kamp på liv og død 1 En kamp på liv og død Frank og Joe Har dy sto an sikt til an sikt på en øde klip pe. Ne den for slo bøl ge ne hardt inn mot land. Beg ge gut te ne holdt et syl skarpt sverd i hen de ne. De stir ret på

Detaljer

PRISSTRATEGIER HOS NORSKE BEDRIFTER

PRISSTRATEGIER HOS NORSKE BEDRIFTER 32 PRISSTRATEGIER HOS NORSKE BEDRIFTER RAGN HILD SIL KO SET før s te ama nu en sis dr.oecon, In sti tutt for mar keds fø ring, Han dels høy sko len BI PRIS OG BESLUTNINGER I BEDRIFTER Pris har til dels

Detaljer

Høy sko le lek tor II, ad vo kat Gun nar Kas per sen Fri stil ling av ar beids ta ke re mo te ord el ler ju ri disk be grep?...

Høy sko le lek tor II, ad vo kat Gun nar Kas per sen Fri stil ling av ar beids ta ke re mo te ord el ler ju ri disk be grep?... Innhold Sti pen diat Kari Bir ke land Re vi sors rol le et ter regn skaps lo ven 3-3b fore taks sty ring i års be ret nin gen... 16 1 Inn led ning... 16 2 Kort om kra ve ne til re de gjø rel se om fore

Detaljer

Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić

Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić 2 3 Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić 4 5 Na slov or i g i na l a Hester Browne The Lit tle Lady Agency Copyright 2005 by He ster Brow ne Translation copyright 2009 za srpsko izdanje, LAGUNA Za PAR,

Detaljer

1 Vektorer KATEGORI Implikasjon og ekvivalens. 1.2 Vektor og skalar

1 Vektorer KATEGORI Implikasjon og ekvivalens. 1.2 Vektor og skalar Oppgaver 1 Vektorer KATEGORI 1 1.1 Implikasjon og ekvivalens Oppgave 1.110 Er noen av im plikasjonene gale? a) Ola er nord mann Ola er fra Nor den b) Kari har tatt ser tifi kat for bil Kari er 18 år c)

Detaljer

úø ø úø ø wø ø ø ø ø ø ø ø ø ú ø ú øî ø ø ú ø ø ú ø Î Î ø wø ø ø ø ø ø ø ø ø ø ú ø nø øl ø J ú úl ø Kom, tro, og kom, glæde

úø ø úø ø wø ø ø ø ø ø ø ø ø ú ø ú øî ø ø ú ø ø ú ø Î Î ø wø ø ø ø ø ø ø ø ø ø ú ø nø øl ø J ú úl ø Kom, tro, og kom, glæde Kom, tro, kom, glæde Engelsk Christmas Carol Korar.: Uffe Most 1998 Dansk tekst: Johannes Johansen 4 4 4 4 4 w 5 w n L j J L J F 1) Kom, 3) Kom, F 1) Kom, 3) Kom, F 1) Kom, 3) Kom, 9 { Kom, tro, kom, glæde

Detaljer

S T Y R E T G J Ø R O P P M E R K S O M P Å A T D Ø R E N E S T E N G E S K L

S T Y R E T G J Ø R O P P M E R K S O M P Å A T D Ø R E N E S T E N G E S K L K j æ r e b e b o e r! D u h o l d e r n å i n nk a l l i n g e n t i l å r e t s g e n e r a l f o r s am l i n g i h å n d e n. D e n i n n e h o l d e r b o r e t t s l a g et s å r s b e r e t n i

Detaljer

Innledning... 13 Noen be grep... 16 Mange muligheter... 17

Innledning... 13 Noen be grep... 16 Mange muligheter... 17 Innhold Innledning........................................... 13 Noen be grep........................................... 16 Mange muligheter....................................... 17 KAPITTEL 1 Hva skjer

Detaljer

STY RE LE DE REN: FRA ORD FØ RER TIL LE DER OG MO TI VA TOR

STY RE LE DE REN: FRA ORD FØ RER TIL LE DER OG MO TI VA TOR 28 STY RE LE DE REN: FRA ORD FØ RER TIL LE DER OG MO TI VA TOR MOR TEN HUSE er professor ved Institutt for innovasjon og økonomisk organisering ved Handelshøyskolen BI. Huse har også undervist ved Svenske

Detaljer

I N N K AL L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E

I N N K AL L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E I N N K AL L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E 2 0 0 9 O r d i næ r t s am e i e rm ø t e i S am b o b o l i g s a m ei e fi n n e r s t e d t o r s d ag 3 0. 0 4. 2 0 0 9 K l. 1 8. 3 0

Detaljer

Innhold. 1 Biologi på barnetrinnet. Hvordan få til et godt møte?... 13. 2 Å lære i og av na tu ren... 29. 3 Cel len og livs pro ses se ne...

Innhold. 1 Biologi på barnetrinnet. Hvordan få til et godt møte?... 13. 2 Å lære i og av na tu ren... 29. 3 Cel len og livs pro ses se ne... Innhold 1 Biologi på barnetrinnet. Hvordan få til et godt møte?... 13 Læring med forståelse... 13 Nærkontakt med liv... 14 Varierte arbeidsmåter i biologi... 15 Forskerspiren og utforskende arbeidsmåter...

Detaljer

1 Hva leg ger du/dere i be gre pet den nors ke mo del len?... 34 2 Hva ser dere på som de stør ste bi dra ge ne/re sul ta te ne

1 Hva leg ger du/dere i be gre pet den nors ke mo del len?... 34 2 Hva ser dere på som de stør ste bi dra ge ne/re sul ta te ne Innhold KA PIT TEL 1 Inter nasjonali sering og den norske modellen... 13 Brita Bungum, Ulla Forseth og Elin Kvande In ter na sjo na li se ring som bok sing og dan sing... 17 Sam ar beids for søke ne eks

Detaljer

Kan du Løveloven...?

Kan du Løveloven...? yvind Skeie Intro # 4 Kan du Løveloven...? 7 7 sbørn rntsen œ œ œ œ œ œ œ œ œ Œ # Kan S du du lø ve lo en som pla œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ ven? ges? Jeg et skal 7 være ik ke meg! bra! Œ Og l gi le œ œ œ œ plass

Detaljer

LIVSSTIL. Kamillepuls. Villa Fredbo: Line Evensen har en oase av et ba de væ rel se i sitt hjem Villa Fredbo på Nesodden.

LIVSSTIL. Kamillepuls. Villa Fredbo: Line Evensen har en oase av et ba de væ rel se i sitt hjem Villa Fredbo på Nesodden. LIVSSTIL HVEM: Line Evensen BOR: I en sveit ser vil la fra 1875 på Nesodden utenfor Oslo. FAMILIE: De tre bar na Agaton Sofus (7), Oliam Cornelius (10) og Emil (26), kjæ res ten Bosse og hans to barn,

Detaljer

Man dals ord fø re rens for ord

Man dals ord fø re rens for ord Man dals ord fø re rens for ord Man dal blir ofte om talt som den lil le byen med de sto re kunst ner ne. Noen av de kunst ner ne vi ten ker på, er nett opp de fem kunst ner ne som blir om talt i den ne

Detaljer

In tro duk sjon. Ing rid Helg øy og Ja cob Aars

In tro duk sjon. Ing rid Helg øy og Ja cob Aars In tro duk sjon Ing rid Helg øy og Ja cob Aars I den ne bo ken ret ter vi opp merk som he ten mot hvor dan ut for ming av po litisk-ad mi nist ra ti ve in sti tu sjo ner får kon se kven ser for myn dig

Detaljer

forskningspolitikk Vekst og spenninger i helseforskning Akademisk dannelse Fagbladet for forskning, høyere utdanning og innovasjon 3/2009

forskningspolitikk Vekst og spenninger i helseforskning Akademisk dannelse Fagbladet for forskning, høyere utdanning og innovasjon 3/2009 4: De forsk nings- og innova sjonspolitiske for tel lin ge ne 6: Bør bli mye større 8: Polsk høye re ut dan ning på re form kurs 10: Bed re kli ma for in sti tutt forsk ning 11: NIFU STEP 40 år 12: Forsk

Detaljer

skri ve for ord. Han ga en ut før lig skrift lig be grun nel se for dette. Den ne be grun nel sen gjen gir vi her et ter av ta le med Tran øy.

skri ve for ord. Han ga en ut før lig skrift lig be grun nel se for dette. Den ne be grun nel sen gjen gir vi her et ter av ta le med Tran øy. FOR LA GETS FOR ORD Den dan ske bo ken Jæ ger ble møtt med krav om for bud da den ut kom for et par må ne der si den. Det dan ske for sva ret men te de ler av bo ken var ska de lig for dan ske sol da ter

Detaljer

BE TYD NIN GEN AV SØM LØS HET FOR LO JA LI TET TIL NETT KA NA LEN

BE TYD NIN GEN AV SØM LØS HET FOR LO JA LI TET TIL NETT KA NA LEN MAGMA 0409 FAGARTIKLER 45 BE TYD NIN GEN AV SØM LØS HET FOR LO JA LI TET TIL NETT KA NA LEN PEDER INGE FURSETH er dr.polit. og førsteamanuensis ved Institutt for innovasjon og økonomisk organisering, Handelshøyskolen

Detaljer

Sangere. Mannen i songen. Kantate for mannskor, guttesopraner og klaver. Komponert til Verdal mannskor sitt 100-årsjubileum i 2013

Sangere. Mannen i songen. Kantate for mannskor, guttesopraner og klaver. Komponert til Verdal mannskor sitt 100-årsjubileum i 2013 Sangere Kantate or mannskor, guttesoraner og klaver Komonert til erdal mannskor sitt 100-årsubileum i 201 Musikk: Asgeir Skrove Tekst: Arnul Haga Musikk: Asgeir Skrove Kantate or mannskor, guttesoraner

Detaljer

Inn led ning...13 Ut ford rin ger for forsk nin gen på entreprenørskapsopplæring bokas bidrag...15 Bokas innhold...17 Re fe ran ser...

Inn led ning...13 Ut ford rin ger for forsk nin gen på entreprenørskapsopplæring bokas bidrag...15 Bokas innhold...17 Re fe ran ser... Innhold Kapittel 1 Forsk ning på entreprenørskapsopplæring...13 Ve gard Johansen og Liv Anne Stø ren Inn led ning...13 Ut ford rin ger for forsk nin gen på entreprenørskapsopplæring bokas bidrag...15 Bokas

Detaljer

BESKYTTELSE MOT «UØNSKET MARKEDSFØRING» ETTER NY MARKEDSFØRINGSLOV

BESKYTTELSE MOT «UØNSKET MARKEDSFØRING» ETTER NY MARKEDSFØRINGSLOV 24 FAGARTIKLER MAGMA 0409 BESKYTTELSE MOT «UØNSKET MARKEDSFØRING» ETTER NY MARKEDSFØRINGSLOV MO NI CA VI KEN er cand.jur. fra Uni ver si te tet i Oslo. Hun er før s te lek tor og Associate Dean ved Han

Detaljer

SuK sess Kri te ri er for. Læ rings KuL tur

SuK sess Kri te ri er for. Læ rings KuL tur faglige perspektiver MAGMA 0310 fagartikler 63 SuK sess Kri te ri er for etab Le ring av en sterk Læ rings KuL tur Cathrine Filstad er førsteamanuensis ved Handelshøyskolen BI. Hun har forsket, publisert

Detaljer

PO SI TIVT LE DER SKAP

PO SI TIVT LE DER SKAP 22 PO SI TIVT LE DER SKAP Jak ten på de po si ti ve kref te ne JON-ARILD JO HAN NES SEN har doktorgrad i systemteori fra Universitetet i Stockholm. Han har vært professor på Handelshøyskolen BI, og rektor

Detaljer

Innhold. Kapittel 1 Bio lo gisk ald ring... 17. Kapittel 2 Psy ko lo gisk ald ring... 25

Innhold. Kapittel 1 Bio lo gisk ald ring... 17. Kapittel 2 Psy ko lo gisk ald ring... 25 Innhold Kapittel 1 Bio lo gisk ald ring... 17 Av Olav Slet vold og Ha rald A. Ny gaard Le ve al der... 17 Ge ne relt om teo ri er for ald ring... 17 Ald rings teo ri er... 18 Livs l pet som per spek tiv

Detaljer

INNKALLING TIL ORDINÆRT SAMEIERMØTE 2010

INNKALLING TIL ORDINÆRT SAMEIERMØTE 2010 INNKALLING TIL ORDINÆRT SAMEIERMØTE 2010 O r d i n æ r t s a m e i e r m ø t e i S / E S o r g e n f r i g a t e n 3 4, a v h o l d e s o ns d a g 1 0. m a rs 2 0 1 0 k l. 1 8. 0 0 i K l u b b r o m m

Detaljer

I N N K A L L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E

I N N K A L L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E I N N K A L L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E 2 0 0 9 O r d i n æ r t s am e i e rm øt e i S am e i e t W al d em a rs H a g e, a v h o l d e s t o rs d a g 1 8. j u n i 2 0 0 9, k l.

Detaljer

Innhold. Del I Selbukollektivets historie sett fra leders perspektiv Fakta Men nes ket bak ru sen ser vi hen ne og ham?...

Innhold. Del I Selbukollektivets historie sett fra leders perspektiv Fakta Men nes ket bak ru sen ser vi hen ne og ham?... Innhold Fakta...15 Men nes ket bak ru sen ser vi hen ne og ham?...17 Inger Granby Unge rusmiddelavhengige bærere av en sammensatt problematikk...17 Rus re for men av 2004 et skritt fram el ler to til ba

Detaljer

Paa Sangertog. Tempo di marcia q = 110 TENOR 1 TENOR 2 BASS 1 BASS 2. bor - de, ju - bel fra bryst og munn. Frem

Paa Sangertog. Tempo di marcia q = 110 TENOR 1 TENOR 2 BASS 1 BASS 2. bor - de, ju - bel fra bryst og munn. Frem Ibsen TENOR 1 TENOR 2 BASS 1 dag, 9 m m m Temo di marcia q = 110 Frem Frem Frem gjennem hol mer nes rek ker, d li ge, skin nen de gjennem hol mer nes rek ker, d li ge, skin nen de gjennem hol mer nes rek

Detaljer

K j æ r e b e b o e r!

K j æ r e b e b o e r! K j æ r e b e b o e r! D e t t e e r i n n k a l l i n g e n t i l å r e t s g e n er a l f o r s a m l i n g. D e n i n n e h o l d e r b o r e t t s l a g e t s å r s m e l d i n g o g r e g n s k a

Detaljer

Tap på ford ring mel lom nær stå en de sel ska per: Avskjær ing av fra drags rett ved tap

Tap på ford ring mel lom nær stå en de sel ska per: Avskjær ing av fra drags rett ved tap Tap på ford ring mel lom nær stå en de sel ska per: Avskjær ing av fra drags rett ved tap Artikkelen er forfattet av: Fast ad vo kat Chris ti ne Buer Ad vo kat fir ma et Schjødt Nye av skjæ rings reg ler

Detaljer

Sammendrag. tider er fokus første og fremst rettet mot kostnadsreduksjoner og efektivisering av forretningsprosesser.

Sammendrag. tider er fokus første og fremst rettet mot kostnadsreduksjoner og efektivisering av forretningsprosesser. 5 fagartikler MAGMA 21 OUTSOURCING I TURBULENTE TIDER HANS SOLLI-SÆTHER, postdoktor, Handelshøyskolen BI. Hans Solli-Sæther er cand. scient. fra Universitetet i Oslo og dr. oecon. fra Handelshøyskolen

Detaljer

Vir vel vin den fra Vika. Di vi sjons di rek tør Arne Hol te

Vir vel vin den fra Vika. Di vi sjons di rek tør Arne Hol te In ter vju FOTO: Marie Lind Di vi sjons di rek tør Arne Hol te Vir vel vin den fra Vika 329 333 Han er en ekte Oslo-gutt, men som psy ko lo gi pro fes sor og helseaktør har han satt spor over hele lan

Detaljer

Kommer tid, kommer rεd

Kommer tid, kommer rεd olist (evt mannsgruppe) c Mel: Iver Kleive elst: Erik e rr: Nils raftεs Det oprano lt c enor ass c Piano/gitar Percussion - gitar c c P isper el c P - - - - ol (gr) ren- ner i et tom - fat i u-cum-ca -

Detaljer

forskningspolitikk Holder norsk innovasjonspolitikk mål? Norges forskningsråd svarer sine kritikere

forskningspolitikk Holder norsk innovasjonspolitikk mål? Norges forskningsråd svarer sine kritikere 4: Ambitiøst, men usammenhængende 5: Ge ne ra sjons skif te 6: Norsk in no va sjons po li tikk? 8: Mye orga ni se ring lite po li tikk 10: Vel vil li ge re ak sjo ner på innovasjonsmeldingen 11: Ut dan

Detaljer

Mot kref te nes sis te kram pe trek nin ger?

Mot kref te nes sis te kram pe trek nin ger? De batt og kom men tar Engasjert? Vær med å bi dra til ut vik lin gen av norsk psy ko lo gi. Tids skrif tet øns ker de batt om alt fra me to der, ideo lo gi, fag etikk, og ut dan ning, til hel se po li

Detaljer

Oppfattet servicekvalitet. Oppfattet service. Forventet service. Organisasjonsimage. Teknisk kvalitet (Hva?) Funksjonell kvalitet (Hvordan?

Oppfattet servicekvalitet. Oppfattet service. Forventet service. Organisasjonsimage. Teknisk kvalitet (Hva?) Funksjonell kvalitet (Hvordan? lingen i kjøper selger-relasjonen oppleves. Denne delen av kvaliteten er knyttet til prosessen og samhandlingen, og illustrerer hvordan verdiene blir fremstilt i samhandlingen og møtet mellom kundene og

Detaljer

Bru ker med virk ning i ut dan nin gen. Hvis bru kerne fikk be stem me, vil le

Bru ker med virk ning i ut dan nin gen. Hvis bru kerne fikk be stem me, vil le Re por ta sje Ill.: YAY MICRO/Arne Olav L. Hageberg Hvis bru kerne fikk be stem me BAKGRUNN Bru ker med virk ning i ut dan nin gen Bru ker med virk ning er en lov fes tet ret tig het, og ikke noe tje nes

Detaljer

Oppmerksomhet... 26 Emosjon og emosjonsregulering... 28 Relasjonen mellom emosjonsregulering og oppmerksomhet 36

Oppmerksomhet... 26 Emosjon og emosjonsregulering... 28 Relasjonen mellom emosjonsregulering og oppmerksomhet 36 Innhold Kapittel 1 Innledning.............................................................. 15 Karl Ja cob sen og Bir git Svend sen Kapittel 2 Kunnskap om oppmerksomhet og emosjonsregulering 25 Karl Jacobsen

Detaljer

Bokens oppbygning...12. Hvordan og hvorfor ble førskolelærerutdanningen som den ble?...23

Bokens oppbygning...12. Hvordan og hvorfor ble førskolelærerutdanningen som den ble?...23 Innhold Introduksjon...11 Bokens oppbygning...12 Kapittel 1 Profesjonsutdanning en reise...15 En reise...15 Profesjonsutdanning...16 Begynnelse og slutt på reisen?...17 Før sko le læ rer ut dan ne ren...18

Detaljer

FOR ORD TIL SIV FØRDES BOK

FOR ORD TIL SIV FØRDES BOK AV PROFESSOR DR. MED. PER FUGELLI I Ot ta wa-char te ret om hel se frem men de ar beid he ter det: «Health is created and lived by peop le with in the set tings of their everyday life; where they learn,

Detaljer

Kormesse 2010. med dansk tekst for a cappella kor. Verner Larsen 2010. Kyrie Eleison (Herre forbarm dig) Gloria (Ære være Gud)

Kormesse 2010. med dansk tekst for a cappella kor. Verner Larsen 2010. Kyrie Eleison (Herre forbarm dig) Gloria (Ære være Gud) Kormesse 2010 med dansk tekst or a aella kor erner Larsen 2010 Kyrie Eleison (Herre orbarm ) Gloria (Ære være Gud) Credo (i tro, vi alle tro å Gud) antus (Hellig er Herren) eneditus (elsignet være han,

Detaljer

forskningspolitikk Historisk perspektiv: Forskningsuniversitetet, militærforskningen Kommentarer: Statsbudsjettet og ny svensk forskningsproposisjon

forskningspolitikk Historisk perspektiv: Forskningsuniversitetet, militærforskningen Kommentarer: Statsbudsjettet og ny svensk forskningsproposisjon 4: Regionale forskningsfond omsider i startgropa 5: Til fest 6: Gjør seg lek re for stu den te ne? 7: Hva betyr universitetsrangeringer? 8: Intervju med Merle Jacob: «Mye prat og lite hand ling» 11: Kam

Detaljer

næringslivstopper: Kontinuitet eller brudd?

næringslivstopper: Kontinuitet eller brudd? MAGMA 0310 fagartikler 37 Utdanning av norske næringslivstopper: Kontinuitet eller brudd? Rolv Petter Amdam er professor i økonomisk historie, og er tilknyttet Institutt for strategi og logistikk ved Handelshøyskolen

Detaljer

FAGKONFERANSE KONTROL L OG TILSYN GARDERMOEN JUNI A RSMØTE I FORU M FO R KONTROLL OG TILSYN 5. JUN I 2013

FAGKONFERANSE KONTROL L OG TILSYN GARDERMOEN JUNI A RSMØTE I FORU M FO R KONTROLL OG TILSYN 5. JUN I 2013 FAGKONFERANSE KONTROL L OG TILSYN GARDERMOEN 5.- 6. JUNI 201 3 A RSMØTE I FORU M FO R KONTROLL OG TILSYN 5. JUN I 2013 09. 0 0 1 0. 0 0 R E G I S TR E R I NG N o e å b i t e i 10. 0 0 1 0. 15 Å p n i ng

Detaljer

K j æ r e b e b o e r!

K j æ r e b e b o e r! 1 K e y s e r l ø k k a Ø s t B o r e t t s l a g K j æ r e b e b o e r! D u h o l d e r n å i n nk a l l i n g e n t i l å r e t s g e n e r a l f o r s am l i n g i h å n d e n. D e n i n n e h o l d

Detaljer

Tema for be ret nin ger med for be hold

Tema for be ret nin ger med for be hold Rev isjon sberetninger noen er fa rin ger Den ne ar tik ke len tar for seg er fa rin ger med bruk av re vi sjons be ret nin ger fra års opp gjø ret 2010 i egen prak sis og gjen nom les ning av re vi sjons

Detaljer

Bestilling og ordremottak Lager og produksjon Regnskap og økonomi. Ordre. Produksjon. Uttak varer. (Fnr - S ) K -s

Bestilling og ordremottak Lager og produksjon Regnskap og økonomi. Ordre. Produksjon. Uttak varer. (Fnr - S ) K -s Ri si ko sty ring og inter n kontroll Artikkelen er forfattet av: tats au to ri sert re vi sor Tore a muel sen Part ner BDO Bestilling og ordremottak Lager og produksjon Regnskap og økonomi Bestilling

Detaljer

Kultur som næring møter som sammenstøter?

Kultur som næring møter som sammenstøter? 22 fagartikler MAGMA 0909 Kultur som næring møter som sammenstøter? Eli sa beth Fosseli Ol sen Britt Kram vig Kul tur næ rin gen blir reg net som en vekst næ ring som både skal ge ne re re øko no mis ke

Detaljer

Kog ni ti ve, af fek ti ve og selv re gule ren de me ka nis mer i ope ra ti ve ri si ko si tua sjo ner

Kog ni ti ve, af fek ti ve og selv re gule ren de me ka nis mer i ope ra ti ve ri si ko si tua sjo ner Ka pit tel 6 Av Før s te AMA nu en sis i Ge ne rell Psy Ko lo gi The re se Kobbel tvedt og Før s te AMA nu en sis i Kog ni tiv Psy Ko lo gi Wi BeC Ke Brun, Uni ver si te tet i Ber gen Kog ni ti ve, af

Detaljer

CARL JO HAN SEN SKINN RO MAN

CARL JO HAN SEN SKINN RO MAN CARL JO HAN SEN SKINN RO MAN Tom Nord ten ner en si ga rett og blir sit ten de og se for nøyd på røyk rin ge ne som sti ger opp mot ta ket. Han er åpen bart, selv på nært hold, en fjern stjer ne, uvil

Detaljer

For skjel le ne fra GRS

For skjel le ne fra GRS IFRS SME del I: For skjel le ne fra GRS Artikkelen er forfattet av: Stats au to ri sert re vi sor Hege Kors mo Sæ ther Den nor ske Re vi sor for en ing Re gi strert re vi sor Rune Ty stad Den nor ske Re

Detaljer

INTERNETT-BASERT PIRAT- KOPIERING AV MUSIKK OG FILM:

INTERNETT-BASERT PIRAT- KOPIERING AV MUSIKK OG FILM: 38 FAGARTIKLER MAGMA 0909 INTERNETT-BASERT PIRAT- KOPIERING AV MUSIKK OG FILM: Øko no mis ke kon se kven ser og for ut set nin ger for over gang til bæ re kraf tig nett ba sert dis tri bu sjon TERJE GAUSTAD

Detaljer

K j æ r e b e b o e r!

K j æ r e b e b o e r! K j æ r e b e b o e r! D u h o l d e r n å i n nk a l l i n g e n t i l å r e t s g e n e r a l f o r s am l i n g i h å n d e n. D e n i n n e h o l d e r b o r e t t s l a g et s å r s b e r e t n i

Detaljer

Hjertet Banker & # œ œ œ œ Hjer - tet ban - ker, hjer - tet ban - ker, liv. œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ Œ. œ œ œ œ Œ œ œ œ œ œ œ œ œ Ó gjør oss lev -en-

Hjertet Banker & # œ œ œ œ Hjer - tet ban - ker, hjer - tet ban - ker, liv. œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ Œ. œ œ œ œ Œ œ œ œ œ œ œ œ œ Ó gjør oss lev -en- Hjtet ank Tore Thomass 4 Refrg Hj tet ban k, hj tet ban k, liv et syn g, alt skje. Vs ro Hjtet bank, hjtet bank, 1.Hj 2.Hj tet bank hel tet går i skol Hjtet ljug Hjtet går'ke ik rett hj tet ban k plaging,

Detaljer

konstruksjon ikke bare at menneskelige krefter skaper ste der, men også at de so sia le struk tu re ne på bestem te ste der er med på å ska pe men

konstruksjon ikke bare at menneskelige krefter skaper ste der, men også at de so sia le struk tu re ne på bestem te ste der er med på å ska pe men Forord Vi be fin ner oss all tid et sted. Sted er ikke noe som kom mer i til legg til ek si sten sen. Sted er ikke bare en be stemt plass i ver den der vi kan be fin ne oss. Sted er sel ve må ten vi be

Detaljer

Lavterskelpsykolog i sik te

Lavterskelpsykolog i sik te Ak tuelt Stats bud sjet tet 2009 Lavterskelpsykolog i sik te 1439-1440 En de lig kan vei en til psy ko log hjelp bli kor tere. Stats bud sjet tet bæ rer bud om økt sat sing på psy kis ke helse tje nes

Detaljer

K j æ r e b e b o e r!

K j æ r e b e b o e r! K j æ r e b e b o e r! D u h o l d e r n å i n nk a l l i n g e n t i l å r e t s g e n e r a l f o r s am l i n g i h å n d e n. D e n i n n e h o l d e r b o r e t t s l a g e t s å r s b e r e t n i

Detaljer

FLERE HAR AVSLUTTET ARBEIDSAVKLARINGS PEN GER ETTER REGELVERKSENDRINGENE I DE FLES TE TIL UFØRETRYGD EL LER JOBB

FLERE HAR AVSLUTTET ARBEIDSAVKLARINGS PEN GER ETTER REGELVERKSENDRINGENE I DE FLES TE TIL UFØRETRYGD EL LER JOBB FLERE HAR AVSLUTTET ARBEIDSAVKLARINGS PEN GER ETTER REGELVERKSENDRINGENE I 2018 - DE FLES TE TIL UFØRETRYGD EL LER JOBB Inger Cathrine Kann og Therese Dokken 1 Sammendrag I januar 2018 ble det innført

Detaljer

K j æ r e b e b o e r!

K j æ r e b e b o e r! K j æ r e b e b o e r! D u h o l d e r n å i n nk a l l i n g e n t i l å r e t s g e n e r a l f o r s am l i n g i h å n d e n. D e n i n n e h o l d e r b o r e t t s l a g et s å r s b e r e t n i

Detaljer

Le del se i teo ri og prak sis er et stort og sam men satt fag felt der norske og nordiske forskere har gjort seg stadig mer bemerket både nasjonalt og internasjonalt. Samtidig er lederlønn, lederutvikling,

Detaljer

HEROISK HR PRAGMATISKE PRAKTIKERE

HEROISK HR PRAGMATISKE PRAKTIKERE 44 HEROISK HR PRAGMATISKE PRAKTIKERE Hvor dan HR kan bi dra til bed re re sul ta ter SVEIN S. AN DER SEN er professor i organisasjonsstudier ved handelshøyskolen BI, og professor II på Senter for Trening

Detaljer

REGN DANS EL LER DANS PÅ RO SER? Et kri tisk blikk på den rå den de læ rings tra di sjo nen i øko no mi- og virk som hets sty rings fa ge ne

REGN DANS EL LER DANS PÅ RO SER? Et kri tisk blikk på den rå den de læ rings tra di sjo nen i øko no mi- og virk som hets sty rings fa ge ne MAGMA 0109 FAGARTIKLER 51 REGN DANS EL LER DANS PÅ RO SER? Et kri tisk blikk på den rå den de læ rings tra di sjo nen i øko no mi- og virk som hets sty rings fa ge ne SVEIN H. GJØNNES er utdannet siviløkonom

Detaljer

Kina før, under. «Chi na is full of conflicting trends and impulses, eve ry generalization about it is both true and fal se.»

Kina før, under. «Chi na is full of conflicting trends and impulses, eve ry generalization about it is both true and fal se.» MAGMA 0310 fagartikler 43 Kina før, under og etter finanskrisen ARNE JON ISACHSEN er professor ved Handelshøyskolen BI og leder for Centre for Monetary Economics Sam men drag Den økonomiske politikken

Detaljer

F r i l u f t s l. å r i v e t s. Den ret te. vei en ut

F r i l u f t s l. å r i v e t s. Den ret te. vei en ut 2 0 1 5 F r i l u f t s l å r i v e t s Den ret te vei en ut 56 Villmarksliv April 2015 Etter 20 år på kjø ret byt tet Jan Schøyen (47) ut amfetamin, piller og al ko hol med na tu ren. Nå tar han andre

Detaljer

I n n k a l l i n g t i l o r d i n æ r t s a m e i e r m ø t e

I n n k a l l i n g t i l o r d i n æ r t s a m e i e r m ø t e I n n k a l l i n g t i l o r d i n æ r t s a m e i e r m ø t e 2 0 1 1 O r d i n æ r t s a m e i e r m ø t e i L i s a K r i s t o f f e r s e n s P l a s s S E, a v h o l d e s o ns d a g 9. m a r s

Detaljer

Den kulturelle skolesekken

Den kulturelle skolesekken Den kulturelle skolesekken JAN-KÅRE BREI VIK OG CATHARINA CHRISTOPHERSEN (RED.) Den kulturelle skolesekken Copyright 2013 by Norsk kulturråd/arts Council Norway All rights reserved Utgitt av Kulturrådet

Detaljer

K j æ r e b e b o e r!

K j æ r e b e b o e r! K j æ r e b e b o e r! D u h o l d e r n å i n n k a l l i n g e n t i l år e t s g e n e r a l f o rs am l i n g i h å n d e n. D e n i n n e h o l d e r b o r e t t s l a g et s å r s b e r e t n i n

Detaljer

Den kulturelle skolesekken. Jan-Kåre Breivik og Catharina Christophersen (red.)

Den kulturelle skolesekken. Jan-Kåre Breivik og Catharina Christophersen (red.) Den kulturelle skolesekken Jan-Kåre Breivik og Catharina Christophersen (red.) Den kulturelle skolesekken JAN-KÅRE BREI VIK OG CATHARINA CHRISTOPHERSEN (RED.) Den kulturelle skolesekken Copyright 2013

Detaljer

Skatt. Del I: Artikkelen er forfattet av:

Skatt. Del I: Artikkelen er forfattet av: Del I: Skattefri omorganisering mv. over landegrensene Nye reg ler gir krav på skat te fri tak ved gren se over skri den de om or ga ni se rin ger mv. og ved ut flyt ting av sel ska per. Ar tik ke len

Detaljer

Ind re sel skap og til ord ning av inn tekt

Ind re sel skap og til ord ning av inn tekt Ut valg te pro blem stil lin ger: Ind re sel skap og til ord ning av inn tekt Artikkelen er forfattet av: S e n i o r r å d g i v e r Ole An ders Grin da len Skatt øst S e n i o r r å d g i v e r Rag nar

Detaljer

Forskningsformidling til hvem og hvorfor?

Forskningsformidling til hvem og hvorfor? 58 fagartikler MAGMA 0410 faglige perspektiver Forskningsformidling til hvem og hvorfor? Au dun Far brot er fag sjef forskningskommunikasjon ved Han dels høy sko len BI. Han er ut dannet si vil øko nom

Detaljer

FORDRER DET NOE SPESIELT Å LEDE EN SAMFUNNSANSVARLIG BEDRIFT?

FORDRER DET NOE SPESIELT Å LEDE EN SAMFUNNSANSVARLIG BEDRIFT? 22 FAGARTIKLER MAGMA 0209 FORDRER DET NOE SPESIELT Å LEDE EN SAMFUNNSANSVARLIG BEDRIFT? Au ten tisk le del se og sam funns an svar CA RO LI NE DALE DIT LEV-SI MON SEN er utdannet Siviløkonom og har en

Detaljer

Marta Parra Lubary Ester Rebollo Ferrer Margalida Tortella Mateu BLA, BLE, BLI, BLO, BLU BLA BLE BLI BLO BLU NOMBRE:... CURSO:...

Marta Parra Lubary Ester Rebollo Ferrer Margalida Tortella Mateu BLA, BLE, BLI, BLO, BLU BLA BLE BLI BLO BLU NOMBRE:... CURSO:... BLA BLE BLO BLU NOMBRE:... CURSO:... RODEA EL SONIDO QUE TENGA EL DIBUJO: BAL BLE BLA BRA BRU BUL BLU BEL BLE BRE BES BLU BIL BRI BOL BRO BLE BLO BEL BIL BLE BLO BLA BRU BRA BAL BIL BLO BRI RODEA EL SONIDO

Detaljer

Marta Parra Lubary Ester Rebollo Ferrer Margalida Tortella Mateu BLA, BLE, BLI, BLO, BLU. bla ble bli blo blu NOMBRE:... CURSO:...

Marta Parra Lubary Ester Rebollo Ferrer Margalida Tortella Mateu BLA, BLE, BLI, BLO, BLU. bla ble bli blo blu NOMBRE:... CURSO:... bla ble blo blu NOMBRE:... CURSO:... Rodea el sonido que tenga el dibujo: bal ble bla bra bru bul blu bel ble bre bes blu bil bri bol bro ble blo bel bil ble blo bla bru bra bal bil blo bri Rodea el sonido

Detaljer