Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Få Dobiti Mange Mnogo Venstre Lijevo Høyre Desno Øverst Iznad
Nederst Niže Lite Malo Mye Mnogo Flest Vecina Færrest Najmanje Oppe Gore
Nede Dole Mellom Između Midten Srednji Hjørne og kanter Ćoškovi i ivice/stranice Hjørne Kant Sammenheng mellom antall kanter og navnet på mangekant. Flere enn Veza između broja ivica i naziv mnogih stranica/ivica Više nego Færre en Manje nego Færrest Najmanje Flest Vecina
Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Måleenheten 1 millimeter (mm) Mjerna jedinica 1 milimetar Måleenheten 1 centimeter (cm) 10 mm = 1 cm Mjerna jedinica 1 centimetar 10 mm = 1 cm 1 cm = 10 mm Måleenheten 1 desimeter (dm) 10 cm = 1 dm Måleenheten 1 meter (m) 100 cm = 10 dm = 1 m Mjerna jedinica 1 decimetar (dm) 10 cm = 1 dm Mjerna jedinica 1 meter(m) 100 cm = 10 dm = 1 m 1 dm = 10 cm 1 m = 10 dm = 100 cm Masse Kilogram (kg) Masa Kilogram ( kg )
Volume Liter (rominnhold) Volum Litar (Kapacitet) Minutt (min) Minut (min ) Time 1 time = 60 min Sat 1 sat = 60 min Døgn 1 døgn = 24 timer 24 Sata 1 puni dan = 24 sata Uke 1 uker = 7 døgn Sedmica/nedjelja 1 sedmica/nedjelja = 7 dana 7 dager = 1 uke Måned (mnd) Mjesec ( mnd ) År 1 år = 12 mnd Godina 1 godina = 12 mjeseci 1 år = 12 mnd
Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Siffer 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Siffer er tegnene vi bruker for å skrive tallene med Ensifrede tall Talla 1 til 9 Disse kalles også enere. Tosifrede tall Talla 10 til 99 Arabiske siffer 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 Cifre 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Cifre su znakovi koje mi upotrebljavamo da bi pisali brojeve Jednocifreni brojevi Brojevi 1 do 9 Ovi se nayivaju takođe jedinice. Dvocifreni brojevi Brojevi 10 do 99 Arapske cifre 0,1,2,3,4,5,6,7,8 Romerske siffer I, V, X Rimske cifre I, V, X Følgen av naturlige tall 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Starter med tallet 1. Øker med en for hvert tall. Del av følgen av naturlige tall 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Starter ikke med tallet 1. Øker med en for hvert tall. Red prirodnih brojeva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Počinje sa brojem 1. Povecava se za jedan za svaki broj. Dio sekvence prirodnih brojeva 8 9 10 11 12 13 14 15 16
Likhet 5 = 5 5+2=7 6-2=4 Lik mengde på begge sider av likhetstegnet = Ulikhet 5 > 3 6 < 9 Åpningen på symbolene > (større en) og < (mindre enn) er alltid mot den største mengden Ne startaj sa brojem 1. Povećaj sa jedan za svaki broj. Jednakost/sličnost 5=5 5 + 2 = 7 6-2 = 4 Jednaka kolicina na obadvije strane ynaka jednakosti = Nejednakost 5 > 3 6 < 9 Otvor na simbolima > (veći nego) i < (manji nego) je uvijek prema većoj količini Relasjonstegn > Større enn (5 > 3) < Mindre enn (6 < 9) = likhetstegn (3 = 3) Uttrykk 5+2 5-2 Et uttrykk er kombinasjon av tall og regnetegn ( + - : ) Løse likning X + 5 = 7 Å løse likning betyr å finne et tall som gjør at likheten blir sann. Znak relacije > Veće nego (5>3) < Manje nego (6 < 9) = znak jednakosti (3 = 3) Izraz 5 + 2 5-2 Jedan izraz je kombinacija broja i znaka racunanja ( + - :. ) Riješiti jednačinu X + 5 = 7 Riješiti jednačinu znači pronaći broj koji čini da jednakost bude istinita.
Regne med parenteser 9 ( 3+2 ) = 9-5 = 4 Det som står inne i parentesen skal regnes ut først. Addisjon Regneteign + (pluss) Å løse likning betyr å finne et tall som gjør at likheten blir sann Sum Računati sa zagradama 9 - ( 3 + 2 ) = 9 x 5 = 4 To sto stoji unutra u zagradi će se računati prvo. Sabiranje Znak računanja + ( pluss ) Riješiti jednačinu znači pronaći broj koji čini da jednačina bude istinita Suma 5 + 3 = 8 Vrijednost sume 5 + 3 = 8 Verdien av summen Zbir Vrijednost zbira Subtraksjon Regneteign - (minus) Å løse likning betyr å finne et tall som gjør at likheten blir sann Differanse Første ledd 5-3 = 2 andre ledd Kommutative lov Verdien av differansen 2 + 5 = 5 + 2 Hvis rekkefølgen på leddene i en sum bytes om, forandre ikke verdien av summen. Oduzimanje Znak računanja - (minus) Izračunati jednačinu znači pronaći broj koji čini da jednakost bude istinita Prvi spoj Razlika Drugi spoj Vrijednost razlike Komutativni zakon 2 + 5 = 5 + 2 Ako red spojeva u jednoj sumi se zamijeni, ne mijenja se vrijednost sume.
Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Punkt Rett linje Punkt på linje Punkt utenfor linje Krum linje Linjestykke Tačka Prava linija Tačka na liniji Tačka izvan linije Kriva linija Segment Stråle Zraka Skjæringspunkt Tačka presjeka Brukket linje Åpen kurve Når kurven har et startpunkt og endepunkt som ikke faller sammen, er kurven åpen. Lukket kurve Når kurven "biter seg selv i halen", sier vi at kurven er lukket. En lukket kurve har en innside og en utside. Slomljena linija Otvorena krivulja Kada krivulja ima jednu početnu tacku i jednu krajnju tačku koje ne padaju zajedno, onda je krivulja otvorena. Zatvorena krivulja Kada krivulja "ujeda samu sebe za rep", kazemo da je krivulja zatvorena. Jedna zatvorena krivulja ima jednu unutrašnjost i jednu spoljašnjost.
Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Vinkel Vinkel, en geometrisk figur som dannes av to rette linjer fra samme punkt Vinkelbein og toppunkt Når to stråler har felles endepunkt, danner de en vinkel. Det felles endepunktet kalles for vinkelens toppunkt. Strålene kalles for vinkelbein. Rett vinkel En rett vinkel er en vinkel på nøyaktig 90º. Ugao Ugao, jedna geometriska figura koja se formira od dvije prave linije iz iste tačke Ugao i tacka na vrhu Kada dvije zrake imaju zajedničku krajnju tačku, formiraju one jedan ugao. Ta zajednička krajnja tačka se naziva ugaoni vrh tačke. Zrake se nazivaju uglovi Pravi ugao Jedan pravi ugaoje jedan ugao od tačno 90 stepeni Spiss vinkel En spiss vinkel er en vinkel over 0º, men under 90º. Stump vinkel En stump vinkel er en vinkel over 90º, men under 180º. Oštar ugao Jedan oštar ugao je jedan ugao iznad 0 stepeni, ali ispod 90 stepeni. Tupi ugao Jedan tupi ugao je jedan ugao preko 90 stepeni, ali ispod 180 stepeni.
Mangekanter En mangekant er en lukket figur som består av rette linjestykker. Mangekanten må ha minst tre hjørner. Trekant En trekant er en geometrisk figur med tre kanter og tre vinkler Summen av de tre vinklene i en trekant er alltid 180 grader. Likesidet trekant I en likesidet trekant er alle sidene like lange og alle vinklene er 60. Poligoni-geometriske figure sa mnogo ivica Jedan poligon je jedna zatvorena figura koja se sastoji od pravih segmenata-komada linija. Poligon mora imati najmanje tri ugla. Trougao Jedan trougao je jedna geometriska figura sa tri ivice i tri ugla. Zbir od tih tri ugla u jednom trouglu je uvijek 180 gradi. Jednakostranični trougao U jednom jednakostraničnom trouglu su sve strane jednako duge i svi uglovi su 60 stepeni. Likebeint trekant En likebeint trekant er en trekant der to av sidene er like lange og to av vinklene er like store. Jednakokrak trekant Jedan jednakokrak trougao je jedan trougao gdje dvije od strana su jednako duge i dva od uglova su jednako veliki.
Firkant En alminnelig firkant i geometrisk sammenheng har ingen spesielle egenskaper utenom det å være en firkant. Den kan da for eksempel se slik ut: Trapes: Minst to sider er parallelle Četvorougao Jedan obični četvorougao u geometriskoj vezi nema nikakve specijalne osobine osim da je to jedan četvorougao. Taj može onda naprimjer izgledati ovako: Trapez Najmanje dvije strane su paralelne Parallellogram: Motstående sider er parallelle. Paralelogram Suprotne strane su paralelne Rektangel: Alle fire vinklene er rette. Rombe: Alle sidene er like lange. Pravougaonik Sva četiri ugla su prava. Romb Sve strane su jednako duge. Kvadrat: Regulær firkant, det vil si alle vinklene er rette og alle sidene like lange. Kvadrat Regularni kvadrat, to će reći da svi uglovi su pravi i da su sve strane jednako duge.
Sirkel En sirkel er en plan lukket kurve der alle kurvepunktene ligger like langt fra et fast punkt, kalt sentrum. Prisme Krug Jedan krug je jedna zatvorena krivulja gdje su tamo sve tacke krivulje leze jednako udaljeno iz jednog čvrste tačke, koja se naziva centar. Prizma Kube Alle sider er like store og alle vinkler er 90⁰ Kocka Sve strane su jednako velike i svi uglovi su 90 stepeni Kjegle Kupa Pyramide Piramida Silender Cilindar Kule Kugla
Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Sortere rekkefølge stigende Sortirati rastući niz/pravac Sortere rekkefølge sinkende Sortirati spuštajući niz/pravac Regneoperasjon addisjon Računska operacija sabiranje Regneoperasjon subtraksjon Računska operacija oduzimanje Tellestrategier Strategije brojanja
Kjenne igjen og bruke norske mynter Prepoznati i upotrebljavati norveške novčanice Hoppe langs følgen av naturlige tall som en strategi for å finne verdien av summen Hoppe langs følgen av naturlige tall som en strategi for å finne verdien av differansen Måle med linjal Skok duz sekvense od prirodnih brojeva kao jedna strategija da se nađe vrijednost sume Skok duz sekvesnse od prirodnih brojeva kao jedna strategija da se nađe vrijednost razlike Mjeriti sa linijalom Tegne linjestykke med bestemt lengde Bruke bokstav for ukjente tall Nacrtati komad linije sa određenom duzinom Upotrebljavati slovo ya nepoznate brojeve 5 cm Løse ligninger ved prøving og feiling Løse ligninger Riješiti jednačine metodom provjere/pokušaja i greške Riješiti jednačine
Løse ligningen ved å bruke addisjonstabellen Kopiere linjestykke ved å måle lengden med linjal eller passer Riješiti jednačinu upotrebom tabele sabiranja Kopirati komad linije merenjem duzine sa linijalom ili šestarom Finne ukjente ledd ved å trekke fra det kjente leddet fra verdien av summen Addisjon med tier overgang Pronaći nepoznate dijelove tako što ćemo oduzeti od poznatog dijela od vrijednosti sume. Sabiranje sa tranzicijom desetice Subtraksjon ved tier overgang Sabiranje sa tranzicijom desetice
Hele klokkeslett Cijelo vrijeme Halve klokkeslett Pola vremena Doble Duplo/dobelt Halvere Polovično/pola Den kommutative loven for addisjon Komunikativni zakon sabiranja Kunne bruke søylediagram Moći upotrijebiti grafikon