DODATAK U DANA[WEM BROJU GLASA SRPSKE" " UZ GODI[WICU EGZODUSA SRBA IZ ZAPADNOKRAJI[KIH OP[TINA

Like dokumenter
TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama.

LIST GRADA BEOGRADA GENERALNI PLAN BEOGRADA Godina XLVII Broj oktobar godine Cena 120 dinara

do minimalno 8 kreativnih objava mjesečno Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović

Čujte naše glasove: Građani prije svega!

1. DHB-E 18/21/24 Sli art ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA

OBJAVE OGLASI KONKURSI NATJE^AJI JAVNI OGLAS. Srijeda, godine SARAJEVO ISSN Godina XXV - Broj 66

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof.

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke

OBJAVE PONI[TENJE JAVNOG KONKURSA OGLASI KONKURSI NATJE^AJI JAVNI KONKURS JAVNI KONKURS. Petak, godine SARAJEVO ISSN

OBJAVE JAVNI KONKURS OGLASI KONKURSI NATJE^AJI JAVNI KONKURS JAVNI KONKURS. Srijeda, godine SARAJEVO ISSN

1 - Prvi deo upitnika

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Hilja du ču de snih sunac a

SV. VLADIKA NIKOLAJ O OPTIMIZMU

Činjenice o hepatitisu A, B i C i o tome kako izbjeći zarazu

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU PRIMJENA OD GODINE

ODLUKA O DODJELI UGOVORA

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU

Eksamen FSP5822 Bosnisk II PSP5514 Bosnisk nivå II. Nynorsk/Bokmål

SKUP[TINA OP[TINE PETROVAC. AD ZA PLANIRAWE, PROJEKTOVAWE AOP I "INFOPLAN" ARAN\ELOVAC, Aran elovac, Kraqa Petra I br.

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister. Nynorsk/Bokmål

Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić

викенд Колико можеш да зарадиш УБИЦА ЏИНОВА EKSKLUZIVNA ISPOVEST NA[EG NAJBOQEG TENISERA AMERI^KOM MAGAZINU VOG И ПАРКИЋ И ЕВРОПА

Seme rađa Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/ ; Fax: 021/ Godina V Broj januar 2016.

Rasim_1:knjiga B :54 Page 1

Innhold. Ka pit tel 1 Inn led ning Barn og sam funn Bo kas opp byg ning... 13

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI

KORAK 35. Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu - Sarajevo

Ord og begreper. Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt)

\OR\E VUKMIROVI] PANONSKI BOMBARDERI NOVI SAD, 2006.

PROSLAVILI 105 GODINA

ASHABI ALLAHOVOG POSLANIKA

Život na selu. CL Country Living (1946) Ellen G. White

DRŽANJE KATOLIČKOG SVEĆENSTVA U HERCEGOVINI ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek. Mreže računala. Vježbe 04. Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević

Dr. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki

Neprekidne funkcije nestandardni pristup

PLOČANSKE PRIČE IZ DOMOVINSKOG RATA UVOD

HØYTIDER, HELLIGDAGER OG TRADISJONER I NORGE

U obrani interesa od Savudrije do Molunta

Milan Radanović OSLOBOĐENJE. Beograd, 20. oktobar 1944.

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz

FIL FILOZOFIJA. Ispitna knjižica 2 FIL.25.HR.R.K2.12 FIL IK-2 D-S025. FIL IK-2 D-S025.indd :31:00

nastri adesivi adhesive tape collection

Glasilo Hrvatske Provincije Sv. Jeronima Franjevaca Konventualaca

D O M Z D R A V LJ A N I Š

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o.

TRAKTORI za 2015.godinu

Za sinagogu sam vezan muzikom

1 Forutsetninger og rammebetingelser for fleksible organisasjonsformer

SVJEDOČANSTVA O ZLOČINIMA ARMIJE BIH NAD HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Kantonalno javno komunalno preduzeće RAD d.o.o.

MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje

SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE

ZADACI ZA KVALIFIKACIONI ISPIT IZ HEMIJE. 1. Napišite elektronsku konfiguraciju broma, čiji je atomski broj Z= 35.

MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA JAVNA NABAVKA USLUGA PUTEM OTVORENOG POSTUPKA

BANATSKO NOVO SELO I VREMENA PRO[LA (5)

P R A V I L N I K O ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA URE AJE I SISTEME SA MJERNOM FUNKCIJOM

Na temelju članka 20. Zakona o javnoj nabavi (N.N. 90/11) i članka 28. Statuta Doma zdravlja Đakovo ravnatelj Doma zdravlja Đakovo donosi:

3/2011. Godište CXXXII

Riješeni zadaci: Funkcije

GODINA 13. BOŽIĆ, BROJ: 2. (29.) ŽUPA UZNESENJA MARIJINA - BILICE

ODLUKA. Tarifnik naknada za bankarske usluge u poslovanju sa stanovništvom

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI NABAVKA AKUMULATORA I ELEKTROINSTALACIJA. Broj strana (33)

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU ROBA za potrebe HE Perućica po partijama kako slijedi:

Za Amandu koja je pitala

Nr. 11/238 EØS-tillegget til Den europeiske unions tidende KOMMISJONSFORORDNING (EU) nr. 605/2014. av 5. juni 2014

POZIV NA DOSTAVU PONUDA. 1. NARUČITELJ Naručitelj je Leksikografski zavod Miroslav Krleža, MB , OIB , Frankopanska ul. 26, Zagreb.

CRKVA Izrael NACIJE, sekte..

ISLfiMIZRCIJR BOSNE I HERCEGOV1NE

U PUTSTVO ZA PRIMJENU PUBLIKACIJE "MOJ VODI^ ZA OTKUP STANA"

UVOD U ŽIVOT MLADIĆA

Skriveni blagoslov. Kao što svi znate, skoro smo se vratili kući sa jednog

Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste. Strukture na jeziku C (2) Strukture na jeziku C (1)

Y BROJ 167 Y ^ETVRTAK, 19. AVGUST 2010.

UVJETI BAI ATA I ODGOVORNOSTI AHMADI MUSLIMANA

INFORMACIJA O BANKARSKOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE godine

Kako dostaviti logo. USBnet. Powered by

1 Vår onn med nye mu lig he ter. Ver di ska ping på vest lands byg de ne ba sert på res sur ser og opp le vel ser

Stigao novi energetski transformator. Izmene i dopune Kolektivnog ugovora za JP EMS LIST SRBIJE GODINA 8 BROJ 68 SEPTEMBAR 2013.

P R A V I L A ZA FUNKCIONISANJE DISTRIBUTIVNOG SISTEMA ELEKTRI NE ENERGIJE I. OSNOVNE ODREDBE

PREPIS POSJEDOVNOG LISTA

ZAKON O REPUBLIČKIM ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA

K O N K U R SN A D O K U ME N T A C I J A R E Z E R V N I D E L O V I Z A I T S E R V I S

PROSTORNI PLAN GRADA

Tarifnik naknada za bankarske usluge u poslovanju sa stanovništvom

ODLUKA. Tarifnik naknada za bankarske usluge u poslovanju sa stanovništvom

TURSKI KATASTARSKI POPISI

LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA IX. BOŽIĆ BR. 9.

Pirot, jul 2013.godine

Poštovani poslovni partneri,

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA POSTUPAK JAVNE NABAVKE ŠOPINGOM ZA NABAVKU USLUGA Ispitivanje električnih zaštita generatora, transformatora, 6kV razvoda

Godište I. Broj 3 Međugorje Ožujak Cijena 2,5 KM / 10 Kn

Transkript:

DODATAK U DANA[WEM BROJU GLASA SRPSKE" " PORODICA JOVI^I] IZ RAZBOJA KOD SRPCA Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com Ponedjeqak, 18. septembar 2006. Broj 11.093, cijena 0,8 KM KAD BOGDAN @ENI SINOVE Strana 21. OSIGURAWE A.D. Sistem kvaliteta za usluge osiguranja TUV CERT CERTIFIKAT CERT-slu`ba.. izdavanja certifikata RWTUV Systems GmbH I S S N 1 8 4 0-1 1 5 5 9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1 UZ GODI[WICU EGZODUSA SRBA IZ ZAPADNOKRAJI[KIH OP[TINA GODINE BEZ PRAVDE U Sanskom Mostu poslije Dejtona uni{teno 1.130 ku}a, u Biha}u 432, Drvaru 137, Bosanskom Petrovcu 520, Kqu~u 670, a u Bosanskoj Krupi 377 ku}a... Vrijednost imovine, koja je uni{tena u zapadnokraji{kim op{tinama, ve}a od milijardu maraka NI JEDANAEST godina poslije masovnog stradawa i egzodusa Srba iz trinaest zapadnokraji{kih op- {tina nije zadovoqena pravda za gnusne zlo~ine koji su tada po~iweni. Uzalud je i nada da }e na optu`eni~ku klupu, barem poslije nedavnog objavqivawa snimaka, na kojima se jasno vide zlo~ini i razarawe srpske imovine, sjesti naredbodavci: ratni komandant takozvanog Petog korpusa Armije BiH, general Atif Dudakovi}, komandant 503. brdske brigade Hamdija Delali} i mnogi drugi. Javnost u Republici Srpskoj, izme u ostalih i weni predsjednik i premijer Dragan ^avi} i Milorad Dodik, zatra`ila je hitnu akciju nadle`nih pravosudnih organa, ali za sada nema prave informacije dokle se stiglo u procesuirawu zlo~ina po~iwenih u septembru i oktobru 1995. godine. Republi~ki Savez logora{a zbog toga je ocijenio "da o~igledno oklijevawe Tu`ila{tva BiH da postupi po Krivi~nom zakonu BiH, otvara pitawa objektivnosti ovog pravosudnog organa, wegove sposobnosti i, uop{te, wegovog daqeg postojawa na ovaj na~in#. Portparol Kancelarije za tra`ewe nestalih i zarobqenih lica Republike Srpske Milan Ivan~evi} kazao je da su, za samo tri dana - 13. septembra, 10. i 25. oktobra 1995. godine - na podru~ju op{tina Biha}, Bosanski Petrovac, Kqu~, Sanski Most i Bosanska Krupa, pripadnici Petog korpusa bo{wa~ke Armije BiH ubili oko 1.200 Srba. Republika Srpska jo{ traga za oko 800 srpskih boraca i civila sa ovog podru~ja, koji se vode kao nestali krajem qeta i u jesen 1995. godine. GROBNICE U masovnoj grobnici u Mrkowi} Gradu po~etkom 1996. godine prona ena su 183 tijela ubijenih Srba, dok je na raznim lokalitetima na ovom podru~ju prona eno jo{ 176 le{eva. Neke od ve}ih grobnica su i: Kamen kod Glamo~a (sa 108 tijela), ^aprazlije (56), [u{war u Sanskom Mostu (78), Carevo poqe (82)... Sa zapadnokraji{kog podru~ja, na nepoznate lokacije, izmje{teni su posmrtni ostaci 180 srpskih civila. \ Bijeg pred naletom hrvatsko-muslimanskih formacija (Foto-arhiva " Glasa Srpske") Ivan~evi} je istakao da je, od ukupnog broja ekshumiranih, 700 prona eno u vi{e od 20 masovnih grobnica. Udru`ewe izbjeglih, raseqenih i drugih lica Republike Srpske "Ostanak# prikupilo je podatke o uni{tenoj imovini u ovim op{tinama, imovini koja ni do danas nije obnovqena. - Ve}ina tih ku}a i imawa devastirana je poslije potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma - rekao je predsjednik "Ostanka# Bo{ko Baji}. U Sanskom Mostu je poslije rata, prema podacima ovog udru`ewa, uni- {teno 1.130 ku}a, u Biha}u 432, Drvaru 137, Bosanskom Petrovcu 520, Kqu- ~u 670, a u Bosanskoj Krupi 377 ku}a. Vrijednost imovine, koja je uni{tena u zapadnokraji{kim op{tinama u drugoj polovini 1995. i poslije potpisivawa Dejtonskog sporazuma, prema procjenama "Ostanka#, ve}a je od milijardu maraka. Podaci Ministarstva za qudska prava i izbjeglice BiH govore da se od 1996. do kraja 2005. godine u Drvar vratilo 6.759 Srba, odnosno 45,53 odsto prijeratnog srpskog stanovni- {tva, a u Glamo~ 2.257 qudi, odnosno 22,68 odsto od broja Srba koji su prije rata `ivjeli u ovoj op{tini. U Kqu~ se vratilo samo 4,51 odsto prijeratnog srpskog stanovni- {tva, odnosno 445 qudi, Zemlja Oznaka za devize i efekt. valutu KURSNA LISTA Jedinica za devize a u Sanski Most oko 20 procenata predratnih Srba. - Naravno da nismo zadovoqni povratkom Srba u ove op{tine, u kojima je prije rata `ivjelo gotovo 90 odsto Srba. Obnova imovine ide veoma sporo, povratnici nemaju posla, a kantonalne vlasti ~ine malo toga da im olak{aju `ivot - naglasio je predsjednik Udru`ewa izbjeglih i raseqenih lica grada Bawa Luka Vojislav Mili{i}. Prisjetimo se da su progon 120 hiqada Srba sa ovog podru~ja, pqa~ku i uni{tavawe wihove imovine svesrdno, iz vazduha, pomogli pripadnici NATO-a, koji su jedinicama regularne Hrvatske vojske, Hrvatskog vije}a odbrane i bo{wa~ke Armije BiH, na taj na~in, dali "zeleno svjetlo# za ofanzivu na zapadne dijelove Republike Srpske. Pretposqedweg dana avgusta 1995. godine, u dva ~asa ujutro, NA- TO snage za brza dejstva - pravdaju- }i napade navodnim masakrom nad sarajevskim civilima - bombardovale su ciqeve u Isto~nom Sarajevu, Palama, Sokocu, Gora`du, naseqa u Fo- ~i i ^ajni~u, kao i neka mjesta u Hercegovini. [est dana kasnije, napadi su obnovqeni, a ga ani su ciqevi u blizini Sanskog Mosta, Kqu~a, Kotor Varo{a, Gradi{ke i Kne`eva. Hrvatske snage ubrzo potom u{le su u [ipovo, a nedugo zatim i u Jajce i Srbobran. Do kraja septembra, na putu bezna a na{li su se stanovnici Drvara, Petrovca, Krupe... G. KLEPI] S. MILETI] Kupovni za devize STANOVNI[TVO Prema podacima koje je u publikaciji "Antropogeografska stvarnost Srba u BiH# objavio Stevo Pa{ali}, Zapadna Krajina je "do pred kraj rata, bila dio najkompaktnijeg srpskog etni~kog prostora u BiH#. Na ovom podru~ju 1991. godine bio je 193.761 stanovnik, od kojih 122.674 Srbina. Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 18.9.2006. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) Srednji za devize Prodajni za devize SAD USD 1 1.531228 1.543061 1.561231 V. Britanija GBP 1 2.871396 2.902256 2.932366 [vajcarska CHF 1 1.213993 1.226533 1.239770 Japan JPY 100 1.289284 1.311845 1.341907 Australija AUD 1 1.148402 1.160523 1.175731 Kanada CAD 1 1.363922 1.377054 1.396380 Danska DKK 1 0.258838 0.262155 0.264997 Norve{ka NOK 1 0.232879 0.236283 0.238421 EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 [vedska SEK 1 0.209447 0.212014 0.214540 Hrvatska HRK 100 25.827745 26.306424 26.801384 Srbija i Crna Gora CSD 100 2.232311 2.328369 2.418337 Slovenija SIT 100 0.799997 0.816324 0.832650 Turska TRY 1 1.013219 1.047803 1.097654 78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info novablbanka.com Web: www.novablbanka.com De`urni telefon 212-848 Na de`urni telefon gra ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa zz

2 DANAS I OVDJE INTRIGANTNA IZJAVA MNOGO je pri~a o zvjerstvima koja su po~inili hrvatski vojnici kada su pre{li na desnu obalu Une, posebno u op- {tini Novi Grad. Me u wima je i ona o stradawu majke Gordane i wena dva sina Danijela i Milo{a. Wih su na putu prema Novom Gradu ubili pripadnici "Crnih mambi#. Kada se to dogodilo suprug i otac Dragutin Vukojevi} bio je, sa svojom jedinicom, na liniji prema Bosanskoj Otoci. - Do{li su mi neki qudi i samo mi rekli da moram ku}i... Dolazim u Ravnice, a u dvori- {tu na{e ku}e, pred gara`om, tri mrtva~ka sanduka... Svi bugare... Ne dolazim sebi... Ni{ta mi nije jasno... Prilazi mi jedan kom{ija i veli kako su mi Hrvati ubili oba sina i suprugu... Vra}am se i pola sata sjedim u Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Pi{e Veqko KOJOVI] ZA svakog gra anina koji, makar povr{no i usputno, prosu uje o politici ove zemqe, intrigantna je izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, data na konferenciji za novinare u Sarajevu. Na novinarsko pitawe - koji su za SNSD prihvatqivi politi~ki faktori u Federaciji BiH, odgovorio je da je jedino neprihvatqiv reis Mustafa Ceri}. Name}e se, samo od sebe, pitawe: kako vjerski poglavar u sekularnoj dr`avi, posebno dr- `avi u kojoj su ravnopravna tri konstitutivna naroda i vjerske zajednice kojima pripadaju - mo- `e biti "najja~i faktor#, kako je re~eno? Obja{wewe se mo`e na}i u ~iwenicama da je efendija Ceri}, zajedno sa Alijom Izetbegovi}em, i osniva~ Stranke demokratske akcije, da je zahvaquju}i tome i bliskoj, operativnoj saradwi sa vrhom pomenute stranke, i do{ao na ~elo islamske vjerske zajednice; da je obavqaju}i funkciju, uz punu naklonost Izetbegovi}a, stekao respektabilan autoritet {to mu je omogu}ilo da u~estvuje u kreirawu i dono{ewu svih zna~ajnih odluka od interesa za bo{wa~ki narod i dr- `avu; a naro~ito {to je zdu{no prihvatio doktrinu "Islamske deklaracije#, kojom je odre ena op{ta strategija muslimana na ovim prostorima. Poznata je nedavna efendijina izjava da je jedino on dosqedan na Alijinom putu. A to bi, izme u ostalog, trebalo da zna- ~i da odgovorno i uporno radi na stvarawu uslova za uspostavqawe islamskog poretka. Po temeqnom, a citiranom dokumentu, islamski poredak je "jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i interesa, duhovne zajednice i dr`ave, dobrovoqnosti i prisile. Kao sinteza ovih komponenti, islamski poredak ima dvije temeqne pretpostavke: islamsko dru{tvo i islamsku vlast...# Poglavar islamske vjerske zajednice u BiH, dakle, samo dosqedno i uspje{no obavqa svoju du`nost, kako ju je i zapo~eo i kako se to od wega o~ekivalo. Drugo je, me utim, pitawe ko i za{to iz reda politi~kih lidera i partija prihvata i zastupa efendijine politi~ke stavove, a javnosti se predstavqaju kao zastupnici evropske orijentacije i propagiraju gra ansko dru{tvo. Obja{wewe se mo`e na}i samo u ~iwenici da imaju iste poglede i opredjeqewa prema organizaciji dru{tva i vr{ewu vlasti. Nesporno je da je, poslije smrti osniva~a SDA, efendija Mustafa Ceri} postao neprikosnoven autoritet i lider bo{wa~kog naroda. To potvr uje, izme u ostalog, gotovo svakodnevnim istupima u javnosti o svemu, od koncepta novog ustava i ko treba da ga pi{e do toga ko ne treba da prodaje i ko treba da kupi ku- }u na Drini. Sve je to, naravno, uzrokovalo da je i politi~arima od karijere "jedino bitno koga }e podr`ati efendija Ceri}#. Drugim rije~ima, ako i nema, u skladu sa propisima, legitimitet, ima neupitan autoritet kojeg prihvataju relevantni politi~ki subjekti i podr`ava izrazita ve}ina Bo- {waka. Upravo zbog toga s razlogom se, izgleda uzaludno, o~ekuje adekvatno reagovawe na pojave ili, ako mu je prihvatqivije, slu~ajeve radikalizacije vjernika kojima je na ~elu. Ovo tim prije {to se radi i o vjerskom i o politi~kom problemu. I najve}a vojna i ekonomska sila na svijetu ne krije da strepi od islamskog radikalizma. Logi~an je, po tome, i strah hri{}ana i ostalih u ovoj zemqi. Oni vehabizam, da se ne pomiwe i{ta drugo, do`ivqavaju kao konkretnu opasnost, posebno kada znaju da se ovog qeta u Cazinu okupio impozantan broj vehabija; i da su se dogovorili o tome kako napraviti BiH bez drugih vjerskih elemenata. Te{ko je povjerovati da efendija Ceri} nije znao za ovaj skup, tim prije {to postoji ra{ireno mi{qewe da do wegovog dolaska na ~elo Islamske zajednice u BiH za vehabije se gotovo nije ni znalo na ovim prostorima i {to mnogi jo{ smatraju da se radi o uvezanoj kategoriji, a poznat je uvoznik. Znaju gra ani ove zemqe, drugi su to utvrdili, "da sve vehabije nisu teroristi, ali su svi teroristi vehabije#. Ma kakav bio faktor u BiH, efendija Mustafa Ceri} nema pravo da }uti o tome i da ni{ta ne preduzima. Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo ewa 1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem. NOVOSTI AKCIONARSKO DRU[TVO ponedjeqak, 18. septembar 2006. MILAN JELI], MINISTAR PRIVREDE, ENERGETIKE I RAZVOJA I KANDIDAT SNSD-a ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE DO KONA^NOG CIQA! MINISTAR privrede, energetike i razvoja i kandidat SNSD-a za predsjednika Srpske, Milan Jeli} ka`e: - Budu}nost ekonomskog razvoja je u mini fabrikama i Republika Srpska }e u tom pravcu pru`iti veliku pomo}. Mladi }e, tako, dobiti priliku da svoje znawe ste~eno kroz PO^ELO RAZOTKRIVAWE STROGO ^UVANE TAJNE O ZVJERSTVIMA HRVATSKE VOJSKE U POUWU ZA KRVAVI PIR I @IVOT DAVALI SVE je po~elo 18. septembra 1995. godine kada su, nakon "Oluje#, jednice Hrvatske vojske, nastavile svoj krvavi pir, ali na teritoriji Republike Srpske, odnosno BiH. Ubijeno je i na najsvirepiji na~in umoreno vi{e od stotinu qudi... Poru{eno je mno- {tvo ku}a, a u izbjegli{tvo otjerano dvadesetak hiqada qudi... "Grom#, "Pume#, "Pauk#, "Ose#, "Tigrovi# i "Crne mambe#, sve same elitne jedinice zbornih podru~ja Zagreba, Vara`dina, Splita, Karlovca i Siska, krenule su za Mladenom Marka~em, Davorom Domazetom, Petrom Stipeti}em, Vinkom Vrbanecom, Imrom Agoti}em.., stratezima, kasnije se vidjelo, samoubila~kog pohoda sa koga se nikada nije vratilo nekoliko stotina hrvatskih vojnika. Operacija je bila isplanirana tako da bojovnici Hrvatske vojske ovladaju cijelim podru~jem od Dvora na Uni do Prijedora, preko Novog Grada, sa jedne, odnosno od Kozraske Dubice do Prijedora preko Kne`ice, sa druge strane. Paralelno sa ovim, bilo je planirano da se forsira i pravac od Kostajnice prema Bawoj Luci. SRCE HO]E DA PUKNE PITER GALBRAJT Mnoge ratne akcije, Hrvatska vojska i Hrvatsko vije}e odbrane, izvodili su zajedno. Zapravo su "bili udru`eni u svom zlo~ina~kom poduhvatu#, potvrdio je ovo, prilikom svjedo~ewa u Hagu, i Piter Galbrajt, koji je od 1993. do 1996. godine bio ameri~ki ambasador u Zagrebu. autu... Izlazim... Bacam stvari... Gubim se u suzama... Nikoga vi{e ne vidim - sje}a se danas Dragutin - Duda Vukojevi}. A wegov Danijel navr{io tek desetu... Drugi sin Milo{ bio je sedam godina stariji... Supruga Gordana tek u{la u trideset i devetu... - Sve troje mojih iz Blagaja je krenulo u Novi Grad. Usput im staje neki "pasat# da ih poveze... Ulaze... Pored voza~a, kasnije sam saznao da je to bio Bo`o Maksimovi} iz Prijedora, bio je i jo{ jedan dje~ak... Kre}u... Ni stotiwak metara nisu i{li... Zaustavqa ih neki nepoznat vojnik i odmah otvara vatru iz automatske pu{ke. Sve ih na licu mjesta ubija - pri~a Vukojevi}. O petoro nevinih qudi koje su pobili pripadnici "Crnih mambi# svjedo~i i @ivko Muti}, koji je tih dana bio i zarobqen i odveden u kazamat "Lora# kod Splita u kome je tamnovao 22 mjeseca. - Gledao sam kako zaustavqaju auto na koje su odmah po- ~eli da pucaju. Sve u pravcu "{ajbni#. Ubili su svih petoro putnika... Istog dana i na isti na~in ubili su i kapetana {kolovawe prakti~no primijene i otvore sve perspektive za napredak i uspjeh. I upravo na toj ~iwenici, kroz boqi `ivot svih gra ana Republike Srpske, mi }emo graditi budu}nost. Iz tog razloga, Vlada je sveobuhvatno i ispravnom ekonomskom ra~unicom pri{la zavr{nom procesu privatizacije kqu~nih strate{kih preduze}a kao {to su Rafinerija nafte Brod, Rafinerija uqa Modri~a, "Telekom Srpske#... Isti~u}i da }e se od privatizacije u buxet Republike Srpske sliti vi{e od milijardu maraka, Jeli} je podvukao: \Le{evi " Crnih mambi": Mr`wa ih odvela u smrt (fotodokumentacija Politike") " EKSHUMACIJE ^lanovi republi~ke Kancelarije za tra`ewe nestalih, zajedno sa kolegama iz Hrvatske, ekshumirali su 1996. godine, nedaleko od Kozarske Dubice tijela 11 pripadnika jedinice "Crne mambe# koji su poginuli odmah prvog dana akcije. Nekoliko posmrtnih ostatka ekshumirano je iz pojedina~nih grobnica kod Kostajnice i Novog Grada. Kancelarija za tra`ewe nestalih i zarobqenih lica Republike Srpske, hrvatskoj strani isporu~ila je posmrtne ostatke 14 pripadnika jedinica Hrvatske vojske koje su, u jesen 1995. godine, poku{ale okupirati neka mjesta u Pouwu. Kosti}a i jo{ nekog majora iz Novog Grada - svjedo~i @ivko Muti}. S. SABQI] - Bez obzira na sve okolnosti koje su, kona~no, rezultirale wihovim porazom, Hrvati su akciju ipak veoma dobro osmislili i isplanirali. Jedino nisu o~ekivali otpor koji smo im pru`ili i rije{enost, prije svega, civilnog stanovni{tva da ne napu{ta teritoriju i da budu uz svoju vojsku. Zbog toga su, i vi{e od 80 odsto ubijenih, bili civili. U Kostajnici, na primjer, niko od oko {est i po hiqada mje{tana nije napuistio grad i op{tinu - pri~a komandant borbene grupe "Baq# pukovnik Du{an \enadija. Plan koga su, kao dio svoje politi~ke strategije zacrtali Frawo Tu man i Gojko [u{ak, tvrde to danas i neki, u svijetu visoko pozicionirani politi~ari, bio je u tijesnoj vezi i uz podr{ku ameri~ke administracije. Jedan od rijetkih protivnika agresije bio je general Rupert Smit. Sve je, dakle, bilo "skrojeno# mnogo prije 18. septembra kada su prve jedinice Hrvatske vojske pre{le Unu. Nakon forsirawa rijeke uslijedio je `estok otpor STRADAWE PORODICE VUKOJEVI] IZ NOVOG GRADA - SAMO JEDNA OD POTRESNIH PRI^A - Moramo zaboraviti pro- {lost i u woj, pro{losti, ostaviti sve one lo{e politi~are i kvazi privrednike, koji su nas doveli do ivice egzistencije, a mnoge i do prosja~kog {tapa. Oni koji otvaraju puteve u budu}nost znaju kuda se sti`e do kona~nog ciqa. pripadnika Vojske Republike Srpske, ali i zlo~in koga su, nad srpskim narodom, u novigradskoj i dubi~koj op{tini, u ta dva dana, po~inili, uglavnom, pripadnici "Crnih mambi#. O porazu se u susjednoj dr`avi nerado pri- ~a. Tek poneko progovori o nesporazumima na relaciji Tu man - [u{ak sa jedne i Vinko Vrbanac i jo{ nekoliko oficira Hrvatske vojske, koji su, kako navode hrvatski mediji, u napadu na Novi Grad, Kozarsku Dubicu i Kostajnicu "prekora~ili du`nosti preduzimaju}i samovoqno ratne operacije#. Vrbanac je zbog toga neposredno nakon neuspjeha i smijewen. - Mogu oni danas pri~ati sva- {ta. Ali, Tu man i [u{ak su znali, a onda i bili odgovorni, za sve {to su, 18. i 19. septembra 1995. godine, uradili wihovi vojnici, na podru~ju op{tina Novi Grad, Kozarska Dubica i Kostajnica - tvrdi \enadija. U samo dva dana akcije, pod strogo povjerqivim nazivom "Una 95# i "Drina 95#, ubijeno je 107 srpskih boraca i civila na podru~ju Novog Grada, Kozarske Dubice i Kostajnice. S. S. \ Dragutin Vukojevi}: U jednom danu ostao bez dva sina i supruge PLANERI I U^ESNICI Akcija je izvedena pod direktnom komandom Glavnog sto`era Hrvatske vojske na ~ijem ~elu je bio general zbora Zvonimir ^ervenko. Neposredni rukovodioci akcije bili su general pukovnik Petar Stipeti} i general major Vinko Vrbanac. Uz ovu dvojicu, akciju su planirali ili u woj direktno u~estvovali Davor Domazet, Imre Agoti}, Jozo Mili~evi}, Goran Kova~evi}... i desetine drugih visoko rangiranih oficira Hrvatske vojske. Rajko RADOVANOVI], direktor Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283. e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

ponedjeqak, 18. septembar 2006. NOVOSTI U BEOGRADU PROMOVISANI NOVI OFICIRI VOJSKE SRBIJE @EQKU ]ORI]U SAT SA POSVETOM BEOGRAD - Na poziv ministra odbrane Srbije Zorana Stankovi}a, predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi} boravio je u subotu u Beogradu, na sve~anosti unapre ewa studenata 126. i 127. klase Vojne akademije u ~in potporu~nika. Agencija Srna prenosi da se Dragan ^avi} nalazio me u zvanicama ceremonije, koja je odr`ana na platou ispred Skup- {tine Srbije u Beogradu, i kojoj su prisustvovali predsjednik i premijer Srbije Boris Tadi} i Vojislav Ko{tunica, kao i predsjednik dr`avnog parlamenta Predrag Markovi}. Dvije klase Vojne akademije u subotu je zavr{io 281 student iz Srbije, 22 iz Crne Gore i 17 iz Republike Srpske. Najboqem studentu na odsjeku Vazduhoplovstvo i protivvazdu{na odbrana - @eqku ]ori}u iz Bawe Luke - premijer Srbije Vojislav Ko{tunica uru~io je ru~ni sat sa posvetom. MINISTAR TOMI] POSJETIO RATNE VOJNE INVALIDE U DVOROVIMA I JAWI Pare za br`i oporavak BIJEQINA - Ministar rada i bora~ko-invalidske za- {tite Republike Srpske Bo- {ko Tomi} boravio je u subotu u bawi "Dvorovi# kod Bijeqine gdje je posjetio grupu ratnih vojnih invalida koji su obuhva}eni programom desetodnevne bawske rehabilitacije. On je ovom prilikom upoznao invalide sa najzna~ajnijim odredbama novog Nacrta zakona o pravima boraca koji je usvojila Vlada Srpske. - Jedna od najbitnijih odredbi koja je ugra ena u ovaj Nacrt je vra}awe bora~kog dodatka u republi~ki buxet. Djeca poginulih boraca ostvariva}e bezuslovno pravo na invalidninu do 18. godine, umjesto do 15. godine kako je to predvi ao raniji zakon. Novina u Predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi}, me u zvanicama ceremonije Po~asni gosti sve~anosti u Beogradu REAGOVAWE DRAGANA ^AVI]A NA IZJAVE SULEJMANA TIHI]A Refleks, a ne pamet BEOGRAD - Iza izjave predsjedavaju- }eg Predsjedni{tva BiH Sulejmana Tihi- }a da o sporazumu o specijalnim paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije treba da odlu~uju institucije BiH stoje `eqa za boqim izbornim rezultatom i "refleks, a ne pamet#, izjavio je predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi}. - Pravo na sklapawe ovakvog sporazuma dejtonsko je pravo entiteta, koje je eksplicitno odre eno Aneksom 4 Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustavom BiH - izjavio je ^avi} za Srnu. Isti~u}i da je Tihi} dobro upoznat sa tom ~iwenicom, predsjednik ^avi} je dodao da }e Republika Srpska iskoristiti pravo da sklopi sporazum o specijalnim paralelnim vezama sa Srbijom, jer za to postoji obostrana `eqa. ^avi} je u Beogradu prisustvovao koktelu u Domu Skup- ovom zakonu je i izjedna~avawe prava stopostotnih invalida druge kategorije sa invalidima prve kategorije. Koeficijent isplate invalidnine za drugu grupu stopostotnih invalida }e se pove}ati sa 73 odsto na 100 odsto - precizirao je ministar Tomi} i podsjetio da }e nakon usvajawa Nacrta zakona u Narodnoj skup{tini Republike Srpske biti sprovedena javna rasprava tako da }e invalidi i druge bora~ke kategorije na koje se odnosi ovaj zakon mo}i da iznesu svoje primjedbe. Vladinim programom obezbije ena je desetodnevna bawska rehabilitacija za hiqadu invalida od prve do ~etvrte kategorije, za {ta je iz republi~kog buxeta izdvojeno 370.000 maraka. V. Je. (Foto-Beta) {tine Srbije, biv{oj Saveznoj skup{tini, prire enom poslije vojne parade povodom zavr{etka {kolovawa studenata 126. i 127. klase Vojne akademije u Beogradu. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Sulejman Tihi} izjavio je prethodno da je preuraweno potpisivati sporazum o specijalnim paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije, jer jo{ nisu rije- {ena pravna pitawa oko toga ko ima pravo da zakqu~i sporazum - Srbija ili Crna Gora. ISTO^NO SARAJEVO - Sve~anom akademijom koja je preksino} odr`ana u Kulturnom centru u Isto~nom Sarajevu po~ela je proslava krsne slave Grada Isto~no Sarajevo, Svetog Petra Sarajevskog. Gradona~elnik Isto~nog Sarajeva, Radomir Kezunovi} je kazao da je ovaj grad u sli~noj poziciji kao i cijela Republika Srpska koja se bori za svoj ustavno-pravni status u odnosu na Dejtonski sporazum i poziciju u sklopu novih pregovora o ustavnim promjenama. Rekao je da su mnoge nadle`nosti prenesene na zajedni~ki nivo, "neke s pravom, a neke i bez te osnove#. - Ovaj grad je ugro`en i vi- {e od Republike Srpske. Isto~no Sarajevo je ustavna kategorija i u Ustavu Republike Srpske i u Ustavu BiH. Ono {to su za Republiku Srpsku vojska i policija, to su za Isto~no Sarajevo Univerzitet, Klini~ki centar "Kasindo# i put Tvrdimi}i - Pale. Svi politi~ki faktori u Srpskoj su slo- `ni da se ustavno-pravni status Republike Srpske mora o~uvati. Nadam se da }e sa istim argumentima o~uvati i braniti ustavno-pravnu poziciju Isto~nog Sarajeva kao glavnog grada Srpske i dijela glavnog grada BiH - rekao je Kezunovi}. Lomqewe slavskog kola~a povodom krsne slave Isto~nog Sarajeva obavio je wegovo preosve{tenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj koji je potom u prigodnom obra}awu doma}ine i brojne zvanice u paqanskom hotelu Panorama podsjetio na `ivotni put Svetog Petra Sarajevskog kao i na wegovo mu~eni~ko stradawe u usta{kim zatvorima i logoru Jasenovac. 3 PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE U UGQEVIKU OTVORIO DOM KULTURE Na{ izbor je evropski put UGQEVIK - Novoizgra eni Dom kulture u Ugqeviku u subotu je sve~anim presijecawem trake otvorio predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi}. Za izgradwu Doma op{tina je izdvojila milion i po maraka vlastitog novca. - Golim okom je vidqivo da se ovdje, na svakom koraku, vodi ra~una o budu}nosti. Sve je to doprinos i Republici Srpskoj, a ne samo Ugqeviku - istakao je predsjednik ^avi}. Okupqenima je preporu~io da se ne uzbu uju zbog te{kih rije~i koje dolaze iz Sarajeva jer, kako je istakao, Srpska ima nacionalno odgovornu politiku i politi~ko jedinstvo o kqu~nim nacionalnim pitawima. - Nismo ugro`eni i imamo sigurnu budu}nost. Ako da Bog, ubudu}e }emo mi Srbi, kao odgovorna nacija, graditi budu}nost na evropskom putu - poru~io je predsjednik Srpske dodaju}i da je optimizam bio osnova nastanka Republike Srpske, te da je nacionalni optimizam osnov i "na- Kum krsne slave Isto~nog Sarajeva srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac podsjetio je da je ovaj grad u proteklom periodu ~esto prolazio kroz veoma te- {ke situacije. - Ovom gradu je uzeto mnogo toga, a ovda{wim qudima posebno je te{ko palo to kada je gradu oduzeto ime Srpsko Sarajevo. Me utim, ovda- {wem stanovni{tvu nikada nije uzet ponos, a ba{ zahvaquju}i wemu polako ali sigurno se dokazuje istina da je mnogo toga {to je u~iweno prema ovom kraju bilo i nepravedno i neutemeqeno - kazao je Paravac isti~u}i da se sada primje}uje duvawe nekih novih vjetrova {to potvr uje i ~iwenica da se odre eni broj zajedni~kih institucija BiH smje{ta upravo u Isto~no Sarajevo. {e budu}nosti i puta ka evropskim integracijama sa identitetom koji je me unarodno potvr en Dejtonskim mirovnim sporazumom#. Na~elnik op{tine Ugqevik Vasilije Peri} je rekao da je op- {tina, izgradwom kvalitetnih infrastrukturnih objekata, ostala pri ranije zacrtanim ciqevima, a to su unapre ewe kvaliteta `ivota kako bi gra ani Ugqevika ostali na ovim prostorima. Dom kulture je, kako je istakao, samo jo{ jedna potvrda da je op{tina Ugqevik posve}ena svom strate{kom razvoju ali i duhovnim vrijednostima. Nova zgrada Doma kulture pravqena je po uzoru na staru zgradu direkcije Rudnika iz Starog Ugqevika ~ime podsje}a na rudarsku istoriju ovog kraja. U novi objekat bi}e preseqna gradska biblioteka, bioskop, muzi~ka postavka, galerija, te prostorije kulturno-umjetni~kih dru- {tava koja egzistiraju u ovoj op- {tini. R. JELI] PETNAESTOGODI[WICA DRUGE KRAJI[KE PJE[ADIJSKE BRIGADE Pamtiti stvaraoce Srpske U ISTO^NOM SARAJEVU PROSLAVQENA KRSNA SLAVA GRADA BAWA LUKA - Na Rakova~kim barama u subotu je obiqe`ena petnaestogodi{wica formirawa Druge kraji{ke pje{adijske brigade. Komanda i borci ove brigade polo`ili su vijence i upalili svije- }e na grobqu "Sveti Pantelija#, na spomenik poginulim borcima NOR-a u centru grada, na spomen-kosturnicu na Novom grobqu i susreli se sa porodicama poginulih i nestalih boraca. Komandant druge kraji{ke brigade Jovo Vukobrad opomenuo je nove generacije da ne zaborave u~e{}e u ratu Vojske Republike Srpske koja je stvorila Republiku Srpsku. Vijence na memorijalno spomen-obiqe`je na Rakova~kim barama, gdje je prethodno slu`en parastos poginulim borcima i nestalim borcima, polo`ile su delegacije Druge kraji{ke brigade, Pete kraji- {ke motorizovane brigade, Bora~ke organizacija grada Bawa Luka, Ministarstva rada i bora~ko invalidske za{tite, porodice poginulih i zarobqenih boraca i mnogi drugi. Lk. R. USTAV I PONOS ^UVAJU STATUS Sve dok jedna tre}ina zajedni~kih institucija BiH ne bude smje{tena u Isto~nom Sarajevu i Republici Srpskoj, na {ta ovda{wi, i svi gra ani Srpske imaju puno pravo, ne trebamo biti potpuno zadovoqni, poru~io je Paravac. Na krsnu slavu grada stigli su i gosti iz ruskog Rostova. Najavqeno je i skoro bratimqewe ovog ruskog grada na Donu u kojem `ivi milion i dvjesta hiqada qudi, mahom ruskih kozaka, i Isto~nog Sarajeva. Ju~era{wem slavskom ru~ku prisustvovali su i ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite Srpske Bo{ko Tomi}, u ime republi~ke Vlade, narodni poslanici iz ovog regiona, srpski predstavnici u zajedni~kim organima BiH i mnogi drugi. @. DOMAZET S. [EKARA

4 SRBAC - Plodne oranice poqoprivrednog dobra "Motajica#, iz Srpca, dava}e ubudu- }e boqe i ve}e prinose nego ranije. Ambari, {tale i ratarske ma{ine, poslije du`e pauze, ponovo }e proraditi, dok }e 60 radnika kona~no mo}i da zara uju plate i prehrawuju porodice. Ovo je u najkra}em najavqeno Ste~ajnim planom o reorganizaciji, koji je u "Motajici# nedavno usvojila Skup- {tina povjerilaca i odobrio nadle`ni ste~ajni sud. - Planom reorganizacije u preduze}u "Motajica#, u kojem je zbog nelikvidnosti pokrenut ste~aj, predvi eno je da se pokrene proizvodwa - rekao je za na{ list ste~ajni sudija Nedeqko Milijevi}. Prema wegovim rije~ima, o ovom planu prethodno je raspravqala Skup{tina povjerilaca i odobrila ga je ve}ina EKONOMIJA/DRU[TVO USPJE[AN STE^AJ U SRBA^KOM POQOPRIVREDNOM DOBRU " MOTAJICA" ORANICE ]E ZAZELEWETI DUGOVI Dugovawa prema Fondu penzijskog i invalidskog osigurawa iznose 399.289,40 maraka, radnicima 343.576,20 maraka, republi~koj Poreskoj upravi 450.258,72 marke, a prema Institutu za poqoprivredu 59.229,20 maraka. Hipotekarno zadu`ewe kod Nove bawalu~ke banke iznosi 1.087.498 maraka. ISPLATA NOVCA ZA ALTERNATIVNI SMJE[TAJ Obaveze prema planu Planom reorganizacije predvi eno je pokretawe proizvodwe u preduze}u. Prioritet isplata potra`ivawa radnicima koji treba da dobiju po {est plata, ka`e Nedeqko Milijevi} Drago Vuleta: Bez ve}ih problema MINISTARSTVO za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske isplatilo je novac za pojedina~ni zakup za prvu polovinu ove godine ve}ini korisnika alternativnog smje{taja. - U isto~nom dijelu Republike Srpske izmirili smo sve obaveze za prvih {est mjeseci, a uskoro }emo isplatiti i korisnike u Doboju, Bijeqini i Bawoj Luci. Ukoliko obezbijedimo dodatni novac rebalansom buxeta i raznim u{tedama, do kraja godine izmiri}emo sve obaveze iz teku}e godine prema svim korisnicima alternativnog smje- {taja - rekao je pomo}- nik ministra za izbjeglice i raseqena lica Drago Vuleta. On je dodao da Ministarstvo, za razliku od prethodnih, ove godine nije imalo ve- }ih problema kad je u pitawu isplata novca. - Trenutno alternativni smje{taj koristi oko {est hiqada porodica, ali taj se broj stalno mijewa. Stalno kontroli{emo korisnike. U narednom periodu }emo doraditi procedure u vezi sa ostvarivawem prava na alternativni smje{taj. Treba rije- {iti i pitawe korisnika koji godinama dobijaju novac za alternativni smje{taj a ne javqaju se na oglase za obnovu imovine - kazao je Vuleta. Prema wegovim rije~ima, zakonima nije predvi eno da raseqena lica koja prije rata nisu imala imovinu u svom vlasni{tvu ili su bili podstanari dobiju pravo na alternativni smje- {taj. - Ipak, neki od wih ovo pravo mogu da ostvare ako im je potvr en status raseqenog lica i imaju potvrdu nadle`nog centra za socijalni rad da su korisnici socijalne pomo}i. Na taj na- ~in `elimo da za{titimo starije qude i one koji ne mogu sami brinuti o sebi. Republi~ka Vlada za smje- {taj ovih qudi obezbijedila je 400.000 maraka - istakao je Vuleta. S. Mi. PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE Radne dozvole za neimare BAWA LUKA - Komisija za deta{mane Privredne komore Republike Srpske usvojila je Odluku o raspodjeli radnih dozvola (deta{mana) doma}im preduze}ima, koja su konkurisala za izvo ewe radova u Saveznoj Republici Wema~koj u sezoni 2006/2007. godina. Sekretar ove komorske komisije Zoran Grahovac ka`e da je raspodijeqeno 475 od ukupno 520 deta{mana, koliko je na nivou BiH pripalo preduze}ima registrovanim na podru~ju Republike Srpske. Najve}i broj radnih dozvola (354) dodijeqen je preduze- }ima monta`erske i izolaterske djelatnosti, a ostatak firmama koje se bave gra evinarstvom. Grahovac poja{wava da su deta{mani raspodijeqeni na 23 preduze}a, od kojih je 20 anga`ovano na izvo ewu radova u SR Wema~koj i tokom sezone koja je na isteku, dok su preostala tri nova. - To su "Bosnamonta`a# iz Prijedora, "Nataka# iz Dervente i "SG in`ewering# iz Bawe Luke - rekao je Grahovac i dodao da bi Upravni odbor Privredne komore Republike Srpske, poslije isteka roka za `albe, trebalo da razmotri i usvoji izvje{taj Komisije za deta{mane. On ka`e da je preostalo da se preduze}ima iz Republike Srpske raspodijeli jo{ 45 deta{mana iz takozvanog slovena~kog kontigenta. On je najavio da }e rje{ewa biti uru~ena predstavnicima preduze}a na prigodnoj sve- ~anosti u Privrednoj komori Republike Srpske, najvjerovatnije sredinom narednog mjeseca. M. M{. PREDUZE]E "Bom impeks#, poznatije je pod imenom svoje robne marke "Om kafe#, ovih dana obiqe`ava 16 godina uspje{nog rada i poslovawa. - Osnivawem 1990. godine, "Bom impeks# je bio prvi privatni uvoznik kafe na teritoriji BiH. Po~eli smo da radimo u vrijeme kada su tr`i- {tem vladale velike pr`ionice i za godinu dana postali apsolutni lideri u prodaji pr`ene i sirove kafe u BiH. Od tada, iz male pr`ionice, "Bom impeks# se razvio u sredwe preduze}e koje ima 20 radnika - rekao je za na{ list direktor "Bom imeksa# @eqko Miqkovi}. "Bom impeks# je jedina ku- }a koja mo`e da se pohvali svim proizvodima od kafe. Osim tradicionalne, u ponudu su uvr- {teni espreso i instant kafa, a uskoro }e se u prodaji pojaviti kapu}ino. - Na na{im prostorima potro{wa kafe je neuobi~ajeno ISPLATA Latin~i} obja{wava da je ste~ajnim planom predvi ena isplata 15 odsto od ukupnih potra`ivawa, dok bi se 85 odsto pretvorilo u akcije budu- }eg preduze}a koje bude osnovano nakon sanacije poqoprivrednog dobra "Motajica#. STUDENTSKA UNIJA REPUBLIKE SRPSKE Zaposlewe boqka mladih MODERNIJI obrazovni sistem, lak{i pronalazak posla, putovawa izvan granica BiH i rje- {avawe stambenog pitawa, ~etiri su najzna~ajnija problema koji mu~e mlade u BiH. Ovo su rezultati istra`ivawa Evropske organizacije za bezbjednost i saradwu o kojima se ujedno raspravqalo i na okruglom stolu u organizaciji Studentske unije Republike Srpske, odr`anom u subotu u Bawoj Luci. Generalni sekretar Unije Branka Male{evi} istakla je da su kandidati za poslanike u Narodnoj skup{tini Republike Srpske predlo`ili na~ine rje{avawa navedenih problema i pokazali voqu da se izbore za boqi polo`aj mladih u Republici Srpskoj. - Primjenom Bolowske deklaracije, koja predvi a mobilnost studenata, omladina }e lak{e dolaziti do viznog re`ima. Na taj na~in barem djelimi~no }e se rije{iti problem putovawa mladih izvan granica BiH - rekla je Branka Male{evi}. @. B. povjerilaca, me u kojima su radnici, Fond penzijskog osigurawa, Poqoprivredni institut i drugi. Sudija Milijevi} je naglasio da su povjerioci razvrstani u nekoliko isplatnih grupa, ali prioritet je isplata potra`ivawa radnicima koji, u skladu sa Zakonom o ste~aju, treba da dobiju po {est plata. Na ovaj iznos se ra~unaju i doprinosi na plate. - Reorganizaciji preduze}a "Motajica# posvetili smo posebnu pa`wu, jer se radi o izuzetno kvalitetnom proizvodnom kompleksu u poqoprivredi, jednoj od najva`nijih privrednih grana - naglasio je Milijevi}. Prema wegovim rije~ima, predvi eno je da se plan sprovede u narede tri godine. Poslije izmirewa dugovawa prema povjeriocima, osnovni ciq je da budu}i vlasnik dr`avnog kapitala u "Motajici# pokrene proizvodwu. Ina~e, zemqi{te je u dr`avnoj svojini i ustupqeno je ovom preduze}u na kori{}ewe. Imovina se sastoji od poqoprivrednih objekata i ma{ina, a procjewuje se na oko dva miliona maraka. Ste~ajni upravnik u preduze}u "Motajica# Milan Latin~i} isti~e da je zadovoqan dinamikom sprovo- ewa ste~ajnog postupka pokrenutog u maju pro{le godine. Tome je prethodio dvogodi{wi prekid proizvodwe, a [ESNAEST GODINA ODLI^NOG RADA " BOM IMPEKSA" velika. "Bom impeks# nabavkom kvalitetne opreme, strogom selekcijom kvaliteta sirovine i kontrolom gotovih proizvoda, potrudio se da potro{a~i uzimaju kvalitetnu kafu - rekao je Miqkovi}. Krajem ovog mjeseca, dodaje, preduze}e uvodi ISO 9001 standarde u proizvodwu, a uskoro treba da dobije i HACAP standarda koji se odnosi na proizvodwu hrane. Ciq ovoga je, veli Miqkovi}, obezbje ewe kvaliteta i tehnolo{ke ispravnosti proizvoda po svjetskim mjerilima. Zna~ajna sredstva ula`u se u modernizaciju i pro{irewe proizvodwe. Pro{le godine, zajedno sa preduze}em "MB impeks#, poznatom po proizvodwi alkoholnih pi}a, otvoren je novi proizvodni pogon u Bawoj Luci. Osim na tr`i{te Republike Srpske, proizvodi "Om kafe# stigli su i do Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, a pregovora se i o izvozu u nekoliko evropskih zemaqa. ponedjeqak, 18. septembar 2006. Milan Latin~i}: Ste~aj pokrenut u maju pro{le godine potra`ivawa prema povjeriocima dostigla su 2.734.511 maraka. M. MILUNOVI] KAFA MIRI[E DO AMERIKE HUMANITARNE AKCIJE - Ne propu{tamo priliku da zahvalimo svojim potro- {a~ima na saradwi. S obzirom na to da je "Om kafe# doma}e preduze}e, nastojimo da promovi{emo zna~aj doma}e kulture. U okviru Bawalu~kog qetweg festivala ovoga qeta organizovali smo i humantarnu akciju "Om kafe za dje~ije klinike#. Novac od ove akcije namijenili smo za nabavku opreme dje~jim klinikama u Srpskoj - naglasio je @eqko Miqkovi}. KARDIOVASKULARNA OBOQEWA Cigareta skra}uje `ivot PO broju pu{a~a BiH se nalazi me u prvima u Evropi i jedina je na tom prostoru koja jo{ nije potpisala konvenciju za borbu protiv pu{ewa i kontrolu kvaliteta duvana. Kardiovaskularne bolesti u svijetu, kao i kod nas su ubica broj jedan. Od ukupnog broja smrtnosti u Srpskoj, 54,2 odsto je zbog kardiovaskularnih bolesti, a arterioskleroza je u 80 odsto slu~ajeva osnova tih bolesti. Ovo je istaknuto na nau~nom skupu "Novi pogledi u prevenciji i tretmanu arterioskleroze#, koji je u organizaciji Odjeqewa medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske odr`an u petak u Bawoj Luci. Suorganizator skupa bila je Srpska akademija nauka i umjetnosti. - Na nivou Srpske doneseni su zakoni koji se odnose na pu{ewe, ali oni se jo{ ne primjewuju dosqedno. Moramo zajedno da uti~emo na nadle`ne da se {to prije omogu}i wihova potpuna primjena i da se krene u organizovanu kampawu protiv pu- {ewa - istakao je nacionalni koordinator za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u Srpskoj dr sc. med. Du{ko Vuli}. Referati uglednih predava~a iz Srbije i Srpske za mjesec dana bi}e uobli~eni i predstavqeni javnosti. Oni }e, ka`e dr Vuli}, poslu`iti kao osnova nadle`nim ustanovama, posebno Ministarstvu zdravqa i socijalne za{tite, da nastavi daqe sprovo ewe prevencije kardiovaskularnih bolesti u Srpskoj. Doktor Vuli} je na skupu promovisao evropske tablice - elektronsku verziju za Srpsku i BiH, koje kompjuterski odre uju ukupan fatalni karidovaskularni rizik. - To sada mogu da primjewuju svi doktori u Srpskoj i BiH i ovo je program koji smo zajedno radili sa kolegama iz Federacije BiH - istakao je Vuli}. R. [. Bom impeks" je jedino preduze}e koje mo`e da ponudi " sve proizvode od kafe. Osim na tr`i{tu Srpske, prisutno je i u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama, a u planu je izvoz u jo{ neke evropske zemqe Sa jedne od dobrotvornih akcija: Humanost na prvom mjestu Osim toga, planirano je i zapo{qavawe novog kadra, poboq{awe kvaliteta proizvoda i pomo} socijalno najugro`enijim. Miqkovi} je istakao da su osnivawem "Kluba qubiteqa kafe# u{li u ku}e i srca svojih potro{a~a. - Nastojimo da usvojimo svaki prijedlog i sugestiju potro- {a~a, jer je wihovo zadovoqstvo smisao na{eg rada - zakqu- ~io je @eqko Miqkovi}. Q. ^I^I]

ponedjeqak, 18. septembar 2006. PREDSJEDNIK Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik rekao je na tribini u Krupi na Vrbasu, gdje se okupilo oko 3.000 qudi, da je SNSD jo{ jednom pokazao da ima podr- {ku ogromnog broja qudi. TREBIWE Na predizbornoj tribini u Trebiwu, koju je SNSD odr- `ao kasno u petak, okupilo se nekoliko hiqada gra ana, ~iji je broj, po ocjeni qudi iz stranke, pokazao da stanovnici ovog grada podr`avaju rad na~elnika op{tine Dobroslava ]uka, ~lana ove partije, te politiku SNSD-a. U o~ekivawu apsolutne izborne pobjede, istakao je on, SNSD kao apsolutni favorit ve} razmi{qa o odgovornosti koju ima prema ovakvom raspolo`ewu i o~ekivawu koje mu qudi daju. - Gledaju}i druge koji o~igledno ne manifestuju mo}, jasno je da odgovornost u narednim godinama pripada SNSD-u. Na{a politika je jasna. To je Republika Srpska koja je ravnopravna u BiH i koju niko ne}e poni`avati, degradirati, koja ho}e u Evropu. Ali, ako Evropa tra`i da Srpska bude saka}ena, onda joj hvala - podvukao je Milorad Dodik. Ocjewuju}i dosada{wu izbornu kampawu, Dodik je rekao da ona ide po principu promocije onog {to je do sada ura eno. On je ponovio da }e sporazum o specijalnim odnosima, poslije potpisivawa sa Srbijom, ponuditi i Hrvatskoj i Crnoj Gori. - Srpska ne}e popustiti ni na jednom pitawu u vezi sa svojim pravima, a to {to isfrustrirani politi~ari iz bo{wa~kog naroda, pod uticajem islamskog poglavara Mustafe Ceri}a, poku- {avaju da ovdje zadr`e me unarodnu zajednicu, wihova je stvar - napomenuo je Dodik. IZBORI PREDIZBORNI SKUP SAVEZA NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA U KRUPI NA VRBASU DOSTA JE PONI@EWA! Na{a politika je jasna. To je ravnopravna Srpska, koja ho}e u Evropu, poru~io Milorad Dodik... Moramo zadr`ati mlade i preuzeti odgovornost za wihovu sudbinu, ka`e Milan Jeli} VJERA I NADA LOPARE - Savez nezavisnih socijaldemokrata odr`ao je ju- ~e predizborni skup i u Loparama. Predsjednik stranke Milorad Dodik zatra`io je podr{ku gra- ana, kako bi SNSD mogao samostalno da ostvaruje svoje ideje i planove: da Republika Srpska vrati svoje dostojanstvo, da se srpskom narodu vrati vjera i nada, i da Republiku Srpsku vi{e niko ne mo`e ucjewivati i potcjewivati. On se zapitao "za{to se i u Loparama ne bi birao predsjednik Srbije, kao u @ep~u Hrvatske#. Kandidat SNSD-a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} obe}ao je da }e kao budu}i ~lan ovog organa striktno po{tovati voqu naroda Srpske i Ustav. Q. B. \ Radmanovi}, Dodik i Jeli}: Podr{ka SNSD-u svakodnevno ja~a (Snimio M. [UKALO) ZAPO[QAVAWE, A NE OTPU[TAWE UGQEVIK - Lider SNSD-a Milorad Dodik poru~io je sino} stanovnicima Ugqevika da je va`no da ova stranka pobijedi na predstoje}im izborima zbog ovda{weg Rudnika i termoelektrane, i posla koji se obavqa u ovom preduze}u. - Godinama u ovom preduze}u nije ra eno kakao treba. Danas je Termoelektrana jedini elektroenergetski gubita{ u Srpskoj. Moj zadatak je da to sprije~im i da ne bude gubita{ nego da bude va`an privredni subjekat. Imam zadatak da zaposlim {to vi{e qudi, a ne da ih otpu{tam - rekao je Dodik na mitingu na centralnom trgu. Stanovnicima Ugqevika obratili su se i kandidati za predsjednika Republike Srpske i srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH, Milan Jeli} i Neboj{a Radmanovi}, kao i nosilac liste za Parlament BiH Nikola [piri}. R. J. Kandidat za predsjednika Republike Srpske Milan Jeli} poru~io je mje{tanima Krupe da }e wegov prioritet na novoj du`nosti biti razvoj wenog privrednog sistema, koji }e se u startu zasnivati na privatizaciji najzna~ajnijih kapaciteta Srpske. 5 - Idemo u stvarawe povoqnog ambijenta i obezbe ivawe sredstava za razvoj malih i sredwih preduze}a, i pravqewe atmosfere koju gra ani o~ekuju. Moramo da odgovorimo na sva pitawa, a prije svega na ova u vezi sa zapo{qavawem mladih i sposobnih qudi, koje ovdje moramo zadr`ati i preuzeti odgovornost za wihovu sudbinu - naglasio je on. Nosilac liste za Narodnu skup{tinu u izbornoj jedinica dva Igor Radoji~i} kazao je da se u nekoliko re~enica ne mo- `e iznijeti program SNSD-a, ali da bi sa`etak politi~kog dijela glasio jaka Republika Srpska unutar BiH, gdje }e biti sve po dogovoru. Mje{tane Krupe na Vrbasu SNSD je pozvao da ne prespavaju 1. oktobar, kada }e glasawem odlu~ivati o svojoj sudbini. To su im poru~ili kandidat za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}, kandidat za poslanika u Parlamentu BiH Nikola [piri} i brojni drugi sa liste stranke za poslanike u Parlamentu Srpske i BiH. M. XEPINA

6 PREDSJEDNIK Stranke za BiH i wen kandidat za bo- {wa~kog ~lana Predsjedni- {tva BiH Haris Silajxi}, borave}i pro{le sedmice u Bawoj Luci, rekao je da }e se ova partija zalagati za dono{ewe potpuno novog Ustava BiH, i BiH "kao gra ansku dr`avu u kojoj }e svi weni gra ani biti ravnopravni na svakom wenom dijelu#. Poru~io je i da ne}e biti otcjepqewa Republike Srpske, a u kratkom razgovoru za na{ list govorio je o zahtjevima visokom predstavniku i ustavnim promjenama. Va{a partija je, u posqedwih nekoliko dana, zatra-? `ila od visokog predstavnika Kristijana [varc [ilinga da nametne Zakon o visokom obrazovawu i promijeni ~lan 17. Zakona o dr`avqanstvu BiH. Da li mislite da su, deset godina poslije potpisivawa Dejtonskog sporazuma, BiH potrebne intervencije me unarodne zajednice? - Na`alost, jeste, jer je BiH jo{ uvijek blokirana. Postavqam pitawe kome ne treba Zakon o visokom obrazovawu? Upravo zbog toga {to ga nemamo, mi zaostajemo i nau~no i tehnolo{ki. Ovdje se, kao i u velikom broju slu~ajeva, radi o situaciji kada mawina blokira ve}inu. Od ukupnog broja poslanika, wih 23,8 odsto blokira dono{ewe zakona. To se ne mo`e nazvati ni etnokratijom, a kamoli demokratijom. Zbog ~ega smatrate da enti-? KANDIDATI ZA BO[WA^KOG ^LANA PREDSJEDNI[TVA BiH HARIS SILAJXI], STRANKA ZA BiH Mawina blokira ve}inu tetsko glasawe toliko blokira dr`avu? - Zbog toga {to se upotrebqava za blokadu svega i sva- ~ega. Zbog toga {to je nepravedno postavqeno, jer glas jednog poslanika iz Republike Srpske vrijedi kao glasovi dva poslanika iz Federacije. Za blokirawe odre enog zakona potrebno je dvije tre}ine poslanika iz Republike Srpske, dakle, wih deset, dok je, sa druge strane, iz Federacije, potrebno 19 poslanika. Zato je u Federaciji mehanizam entitetskog glasawa neupotrebqiv. Ako ve} govorimo o konstitutivnim narodima, iako ja vi{e volim da pri~am o gra anima, ~iwenica je da u Federaciji postoje dva naroda, a u Republici Srpskoj prakti~no jedan narod sa jednim glasom. Zato, ako uzmemo u obzir pravedne i nepravedne solucije, ova je nepravedna i u osnovi ima diskriminaciju koja je zabrawena svim konvencijama.? Da li }ete i poslije izbora ostati pri stavu da dogovoreni paket amandmana na Ustav BiH nije dobro rje{ewe? - Mi smo jasno rekli na{ stav i jedini pravi pomak u razgovorima o ustavnim promjenama bio bi brisawe entitetskog glasawa. To je osnovna blokada razvoja BiH. Bez toga nema koraka naprijed, ve} samo nazad, i ostanak entitetskog glasawa zna~io bi samo potvr ivawe postoje}eg stawa, za koje znamo da u posqedwih deset godina nije donijelo ni{ta dobrog BiH.? Vjerujete li da }e, poslije izbora, politi~ke snage iz Republike Srpske biti spremne da se slo`e sa Va{im stavovima? - Sada to ne znam, ali sam siguran da bismo razgovorima poslije izbora mogli mnogo toga da rije{imo.? Ko Vam je najve}i konkurent na izborima za bo- {wa~kog ~lana Predsjedni- {tva i da li postoji razdor u bo{wa~kom bira~kom tijelu, koje je nedavno poku{ao da pomiri i Mustafa Ceri}? - Gospodin Ceri} nije organizovao taj sastanak. U ovoj kampawi vidim jedan normalan rivalitet koji je prisutan svuda. Ne postoji nikakva posva anost. @. MARKOVI] (Snimio M. ZUBOVI]) SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE Da ne bude kasno VI[EGRAD - Nosilac liste Srpske radikalne stranke Republike Srpske za Narodnu skup{tinu Milanko Mihajlica pozvao je u subotu gra ane Vi{egrada da iza u na izbore, "da ne bude kasno; ako pobijedi opcija koja je za ustavne promjene, ubrzo }e i policija biti predata u nadle`nost BiH, kao {to je to bio slu~aj sa vojskom i pravosu em#. Kandidat za poslanika u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH Miodrag Dereti} rekao je da gra- ani treba da glasaju za one kojima mogu vjerovati. Na tribini ove stranke u Vi{egradu predstavqeni su i kandidati za poslanike u Narodnoj skup{tini Republike Srpske, Slavko Boqanovi} i Rato Rajak. S. H. SRPSKA RADIKALNA STRANKA " DR VOJISLAV [E[EQ" Zaboravqeni heroji SRPSKA radikalna stranka "Dr Vojislav [e{eq# ra- ~una na 30 odsto glasova bira~kog tijela, kako bi mogli da zaustave eroziju Republike Srpske i promjenu Ustava. Ovo je re~eno na tribini ove stranke odr`anoj u subotu u Derventi. - Svi koji su dosad dolazili na vlast, govorili su da }e nam biti boqe, a vidimo kako je, i da je sve te`e i gore. Borci su ostali bez posla i bez prava, a naro~ito su svi zaboravili heroje koji su izginuli. Sjete ih se samo pred izbore, kao {to to ~ine sada, i obe}avaju da }e dati kule i gradove. Ne treba ih slu{ati, to je jo{ jedna podvala i prevara - rekao je Mirko Blagojevi}, kandidat ove stranke za Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH. On je naglasio da je u Dejtonu Republika Srpska dobila svoja ovla{}ewa, i ime i prezime. Dosada{wi vlastodr{ci, upozorio je on, sva ta ovla{}ewa prenijeli su u nadle`nost BiH. Kandidat za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Radislav Kaweri}, kao i ostali kandidati ove stranke, zatra`ili su podr{ku bira~a da bi, kako su istakli, zaustavili zapo~eti proces neustavnog preno{ewa nadle`nosti Republike Srpske na BiH. Srpska radikalna stranka "Dr Vojislav [e{eq# odr`ala je u subotu tribinu i u Bijeqini. E. G. S. [IPOVO - Partija demokratskog progresa o~ekuje da }e na predstoje}im izborima osvojiti znatno vi{e poslani~kih mjesta u Narodnoj skup- {tini Republike Srpske nego {to ih ima sada. Ovo je na tribini PDP-a u [ipovu, u subotu, izjavio predsjednik ove stranke Mladen Ivani}. Ivani} smatra da je dosada- {wi tok predizborne kampawe bio veoma korektan, iako, ka`e, ima naznaka da bi u posqedwih deset dana moglo biti nekih prqavih stvari. - Nadam se, ipak, da do toga ne}e do}i, jer to ne bi bilo BAWA LUKA - Inicijativa Centra za evropske integracione strategije, koji predvode Erhard Busek i Volfgang Petri~, o odr`avawu me unarodne konferencije kojom bi bila oja~ana BiH i smawena napetost u regionu, posqedica je lobirawa hrvatskog premijera Ive Sanadera. Ovo je ju~e u Bawoj Luci izjavio kandidat Srpske demokratske stranke za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Mladen Bosi}. - Takva inicijativa nema veze sa realno{}u i o~igledno je da `eli da ostavi utisak da se Hrvatska brine za Hrvate u BiH. Me utim, isto tako je o~igledno da se brine tako {to `eli da ukine Republiku Srpsku IZBORI SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA SANADER ZAMUTIO VODU Inicijativa za odr`avawe me unarodne konferencije kojom bi bila oja~ana BiH i smawena napetost u regionu, posqedica lobirawa hrvatskog premijera Ive Sanadera, smatra Mladen Bosi} - istakao je Bosi} na konferenciji za novinare u Bawoj Luci. Osvrnuv{i se na prijedlog CEIS-a za promjenu imena Republike Srpske, jer to nije ekskluzivna teritorija za samo jedan narod, Bosi} je kazao da bi to bilo isto kao kada bi neko zatra`io da se ukine ime Hrvatska jer u toj zemqi `ive i Srbi i Ma ari i drugi narodi. - Ovakvom inicijativom Volfgang Petri~ i wegova organizacija otvoreno se stavqaju na stranu antisrpskog lobija. U~e{}e na takvoj konferenciji bilo bi prihvatqivo samo ako bi se na woj govorilo i o statusu Kosova i Metohije, polo`aju Srba u Hrvatskoj i ostalim pitawima - podvukao je Bosi}. dobro za Republiku Srpsku. Ima odre enih najava da bi se neke institucije mogle zloupotrijebiti, prije svega mislim na pravosudne. Nadam se da }e situacija biti uredna i da do toga ne}e do}i - tvrdi on. Na predizbornom skupu u [ipovu predstavqeni su kandidati PDP-a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH i za predsjednika Republike Srpske, Zoran Te{anovi} i Slobodan Nagradi}. - Ovo {to nam se de{ava posqedwih mjeseci, pogotovo kada je rije~ o pritiscima nekih politi~kih faktora iz Federacije BiH, podr`anih od dijela me unarodne zajednice, znak je da mnogi ne misle da Republika Srpska treba da postoji i da ona treba da bude ravnopravna u okviru BiH - rekao je Nagradi}. Zadatak je svakog izabranog predstavnika srpskog naroda, smatra on, da se bori za dignitet i o~uvawe Republike Srpske i srpskog naroda. - To ne}e biti jednostavno, s obzirom na to da nas ~ekaju velika isku{ewa i da je Republika Srpska opredijeqena za prikqu~ewe Evropskoj uniji. Zna~i, istovremeno treba da Izjava biv{eg ambasadora BiH u Ujediwenim nacijama Muhameda [a}irbegovi}a o postojawu sporazuma izme u Slobodana Milo{evi}a i ameri~ke administracije u vezi sa pravom Srpske na referendum, mogla bi da ima politi~ke posqedice, rekao je Bosi} i dodao da vjerovatno postoji jo{ mnogo sporazuma koji nisu ugledali svjetlo dana. On je izrazio nezadovoqstvo radom javnog emitera Republike Srpske, navode}i posqedwi primjer kada je u prilogu sa sve~anosti koju je u Beogradu organizovalo Ministarstvo odbrane Srbije navedeno da je, uz predsjednika Republike Dragana ^avi}a, bio prisutan i premijer Milorad Dodik, koji u ponedjeqak, 18. septembar 2006. PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA PRED NOVIM ISKU[EWIMA O~ekujemo vi{e poslani~kih mjesta u Narodnoj skup{tini, rekao Mladen Ivani}... Svaki izabrani predstavnik srpskog naroda treba da se bori za o~uvawe Srpske, smatra Slobodan Nagradi} STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE Za boqi `ivot svih VI[EGRAD - Nosilac liste SDA za Narodnu skup{tinu Republike Srpske u izbornoj jedinici {est Tarik Sadovi} rekao je u petak na tribini ove stranke u Vi{egradu da Bo{waci moraju imati svoje predstavnike u vlasti, kako u wihovo ime ne bi odlu~ivali drugi. Nosilac liste za Narodnu skup{tinu Srpske iz izborne jedinice pet [efket Hafizovi} naglasio je da su ovo do sada najva`niji izbori jer se naredne godine ukida Kancelarija visokog predstavnika. Komentari{u}i kandidaturu Harisa Silajxi}a, on je rekao "da se ne mo`e biti malo u Istanbulu, malo u BiH, ve} iskqu- ~ivo sto odsto u BiH#. BRATUNAC - Kandidat DEPOS-a za predsjednika Republike Srpske Pero Bukejlovi} upozorio je da }e, ako se nastavi politika koja je vo ena posqedwih deset godina, malo ostati od Srpske. On je izrazio posebnu zabrinutost za sudbinu isto~nog dijela Republike, istakav{i da su "biv{e i Kandidati za Predstavni~ki dom Parlamenta BiH Nazif Uru~i i Sadik Ahmetovi} pozvali su simpatizere da daju svoj glas za SDA, sa Sulejmanom Tihi}em na ~elu, "jer su oni garancija podr{ke povratnicima#. Kandidat za poslanika u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH Xevad Gu{i} rekao je da }e SDA u~initi dodatne napore za boqi `ivot svih gra ana BiH. Prema rije~ima kandidata za predsjednika Republike Srpske Adila Osmanovi}a, Dejtonski mirovni sporazum ostavio je mogu}- nost popravke svih nedostataka. Nosilac liste SDA za Narodnu skup{tinu Republike Srpske u izbornoj jedinici {est TRIBINA DEPOS-a U BRATUNCU Zapostavqen istok sada{wa republi~ka vlast potpuno zapostavili Podriwe i Hercegovinu, kada su u pitawu ulagawa u infrastrukturu i razvoj#. - Prema posqedwim odlukama Vlade, vi{e od 150 miliona maraka predvi eno je da se ulo`i u puteve, zdravstvo i {kolstvo na podru~ju Bawe Luke. Zar isto~ni dio Srpske nije zaslu`io nijedan milion za te namjene - rekao je Bukejlovi} sino} na predizbornom skupu u Bratuncu, konstatuju}i da je posebno te- {ko stawe u ovoj op{tini, gdje se sa egzistencijalnim sa~uvamo ono {to je nacionalno, {to je na{e, a da prihvatimo ono drugo {to je druga~ije, i stvar vrijednosti i standarda Evrope. To Srbi ho}e i da mogu da ostvare - rekao je Slobodan Nagradi}. Nosilac liste za Parlamentarnu skup{tinu BiH Goran Milojevi} naveo je pet principa koje PDP promovi{e u ovoj kampawi: vi{e posla, stabilno selo, sigurnost za penzionere, efikasnije zdravstvo i Evropa - ku}a budu}nosti. - To je ono za {ta }e se zalagati svi izabrani kandidati na{e partije - kazao je Milojevi}. Na predizbornom skupu u [ipovu predstavqeni su kandidati PDP-a za poslanike u Narodnoj skup{tini Republike Srpske i za Parlament BiH. S. DAKI] Omer Brankovi}: Vi{e posla povratnicima problemima, pored domicilnog stanovni{tva, susre}e i veliki broj Srba koji su na ove prostore do- {li sa podru~ja Sarajeva. Kandidat DEPOS-a za Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH iz izborne jedinice tri Du{ko Vukoti} ocijenio je da je Zakon o pravima boraca "nekvalitetan i nehuman prema kategoriji koja je stvorila Republiku Srpsku# i najavio da }e predstavnici ove partije pokrenuti inicijativu za wegovu promjenu. K. ]. Omer Brankovi} iznio je zahtjev lokalnoj upravi op{tine Vi{egrad da u roku od mjesec dana zaposle jednog povratnika Bo{waka sa fakultetskom diplomom, ukoliko `ele i daqe da ra~unaju na tri glasa odbornika SDA u op{tinskom parlamentu. S. H. DEMOKRATSKA STRANKA SRPSKE Ugro`ena i Republika BAWA LUKA - Demokratska stranka Srpske upozorila je ju~e javnost da je u Srpskoj kriminal prisutan u tolikoj mjeri da je i Republika ugro`ena. U saop{tewu DSS-a navodi se da efekti kontrola koje je Ministarstvo unutra- {wih poslova sprovelo u "Telekomu Srpske#, "Elektroprivredi# i Rafineriji nafte Brod nisu dali rezultate koje su gra ani o~ekivali. Kao pozitivan primjer borbe protiv kriminala DSS isti~e potez novog menaxmenta u preduze}u "[ume Republike Srpske a.d. Sokolac#, gdje je novo rukovodstvo u{lo u odlu~nu borbu protiv kriminala u vlastitom preduze}u. @. M. SMJENE [AMAC - Da nije bilo politi~kog djelovawa Srpske demokratske stranke, ne bi bilo ni Republike Srpske, rekao je preksino} na predizbornom skupu u [amcu wen kandidat za predsjednika Republike Srpske Dragan ^avi}. Prema ^avi}evim rije~ima, da nije bilo politi~kih smjena u SDS-u, danas bi sve druge stranke bile stran~ice. ^avi} je pozvao bira~e da iza u na izbore, isti~u}i da izbori svaki put za Srbe predstavqaju svojevrsnu anketu koliko su zainteresovani za institucije Srpske. tom trenutku nije bio u srpskoj prijestonici. Isti~u}i da su takve izjave nekorektne i beskorisne, Bosi} nije htio da komentari{e izjavu svog protivkandidata iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Neboj{e Radmanovi}a, koji je naveo da je pola SDS-a u zatvoru, a pola na vlasti. On je dodao da predizborna kampawa ulazi u prqavu fazu. @. MARKOVI]

ponedjeqak, 18. septembar 2006. SARAJEVO - Kandidat SNSD-a za Narodnu skup{tinu Republike Srpske iz izborne jedinice pet Sta{a Ko{arac rekao je ju~e da }e prioritet wegovog rada u Parlamentu u narednom periodu biti, prije svega, ravnomjeran razvoj Republike Srpske, unapre ewe privrede, poqoprivrede i infrastrukture u Isto~nom Sarajevu i sarajevsko-romanijskom regionu, razvoj turizma i obezbje ivawe sredstava za obnovu i pro{irewe Klini~kog centra u Isto~nom Sarajevu. - Komparativna prednost Isto~nog Sarajeva je ~iwenica {to gravitira Sarajevu. Iz tih razloga do 2010. godine bi}e mnogo vi{e ulagawa privrednika iz Srbije. Planirano je da se na ovom podru~ju otvori i prostor gdje }e biti organizovano 12 sajmova godi{we, za {ta preduslove vi{e nema ni federalni dio Sarajeva - kazao je Ko{arac na ju~era{woj konferenciji za novinare u Isto~nom Sarajevu, dodaju}i da ovo podru~je mora da iskoristi svoje komparativne prednosti, te da }e u narednom periodu na prostoru Han Pijeska, Tvrdimi}a i Srepoqskog biti otvorena ~etiri etno i eko-sela. Ko{arac je podsjetio da }e na ovom prostoru prioritet biti o~uvawe Univerziteta u Isto~nom Sarajevu i zavr{etak puta Tvrdimi}i - Pale. On je dodao da }e se zalagati za rje{avawe pitawa povrata imovine Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu, ali da }e predlo`iti da se i buxetom Republike Srpske IZBORI KANDIDATI SNSD-a IZ ISTO^NOG SARAJEVA PREDSTAVILI PROGRAM STRANKE SRPSKA IZNAD SVEGA Prioritet ravnomjeran razvoj Srpske i unapre ewe privrede, naglasio Sta{a Ko{arac... Republika Srpska trajna kategorija, kategori~an je Slavko Jovi~i} Slavko Jovi~i}: Narod odlu~uje Sta{a Ko{arac: Iskoristiti prednosti predvide sredstva za sanaciju privatnih objekata Srba sa Ni{i}ke visoravni i okolnih sela, ~ija je imovina uni{tena poslije potpisivawa Dejtonskog sporazuma. Kandidat za poslanika u Parlamentu BiH Slavko Jovi~i} Slavuj kazao je da SNSD nije samo politi~ka stranka, koja je najja~a u BiH, nego pokret srpskog naroda koji mu je vratio dostojanstvo i koji ga izvla~i iz apatije i letargije. - Ho}e li ili ne}e biti Republike Srpske, o tome nema razgovora, jer je Republika Srpska trajna kategorija. Ako Republika Srpska ne bude ravnopravna u BiH, bi}e samostalna - kazao je Jovi~i}, isti~u}i da se interesi Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini brane u Sarajevu. On je istakao da }e poslije potpisivawa Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom, isti dokument biti potpisan i sa Crnom Gorom, te da }e predlo- `iti da se ne{to sli~no potpi{e i sa Hrvatskom. Jovi~i} je rekao da }e u Isto~nom Sarajevu biti izgra en logisti~ki centar za zajedni~ke institucije BiH. On je kazao da MUP Republike Srpske treba da ostane jer je to garantovano Ustavom Republike Srpske i Dejtonskim sporazumom. Dodao je da }e Ministarstvo unutra{wih poslova Srpske tako e ostati trajna kategorija, ali da }e se graditi jedinstven sistem bezbjednosti u BiH. @. DOMAZET SOCIJALISTI^KA PARTIJA BITKA ZA EKONOMIJU ZVORNIK - Predsjednik Socijalisti~ke partije i nosilac kandidatske liste za Narodnu skup{tinu u izbornoj jedinici ~etiri Petar \oki} rekao je na preksino}noj tribini u Tr{i}u kod Zvornika da je ova partija usmjerena ka tome da u naredne ~etiri godine u parlamentima na svim nivoima bude prepoznatqiva po borbi za ekonomski i socijalni razvoj. - Ekonomskim razvojem stvaramo pretpostavke za samoodr`ivost Republike Srpske i za otklawawe bilo kakvih sumwi da ona mo`e postati problem u nekom vremenskom periodu. Odr`iva, ekonomski sna`na Republika Srpska mo`e biti i politi~ki i trajno stabilna i tako ne mo`e biti dovedena u pitawe od bilo koga - rekao je \oki}. On je istakao da ne}e potcjewivati ni druge teme, pa }e tako istrajavati na kvalitetnom rje- {avawu otvorenih politi~kih pitawa i uskla ivawu politi~kih ZASTAVE \oki} je posebno uputio primjedbe predstavnicima Republike Srpske u Sarajevu, prije svega Borislavu Paravcu i Mladenu Ivani}u, {to jo{ ispred zgrade Predsjedni{tva BiH nema zastave Republike Srpske. - Tamo se nalaze samo zastave Federacije BiH i BiH. Smatram da u narednom periodu treba hitno obezbijediti da se na jarbolu ispred zgrade najva`nijeg izvr{nog organa vlasti u BiH na e zastava Republike Srpske - naglasio je \oki}. odnosa u BiH na na~in da se po- {tuje realnost, a to zna~i po{tovawe Dejtonskog sporazuma, kojim je Republika Srpska definisana kao entitet unutar BiH. Nosilac liste Socijalisti~ke partije za Narodnu skup{tinu 7 PRAVI QUDI - Vlada mora prodati preduze}a Naftne industrije i "Telekom Srpske# da bi pokrenula rad ostale privrede. Gra ani }e od toga imati koristi ako iza u na izbore i daju glas pravim qudima i strankama, a ne onima koji su ih varali svih ovih godina. Tim parama, pokrenu}emo mnoga preduze}a i svima }e biti boqe. O tome vam je nedavno govorio i premijer i treba da ga poslu{ate, ne}ete se prevariti. Zar to nije dokazao i za ovo kratko vrijeme od kada je na ~elu Vlade Srpske - rekao je predsjednik Socijalisti~ke partije Petar \oki}, obra}aju}i se u~esnicima tribine u [ekovi}ima. u izbornoj jedinici pet, sada{wi na~elnik op{tine Zvornik Budimir A}imovi}, istakao je da o~ekuje pobjedu zdravih snaga. - O~ekujemo da }e gra ani znati izabrati i kona~no dobiti vlast kakvu zaslu`uju, sa qudima koji znaju i umiju da Srpskoj obezbijede privredni ambijent. Srpska demokratska stranka, koja }e oti- }i u opoziciju, to ne mo`e, ali mo`e SNSD, oja~an na{om partijom - smatra A}imovi}. On je poru~io gra anima da }e se zalagati za ravnomjeran privredni razvoj Republike Srpske, za ja~u i zdraviju socijalnu politiku, te za decentralizaciju, jer se moraju oja~ati lokalne zajednice. Nosilac liste socijalista za Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH u izbornoj jedinici tri Branko Ja{i} rekao je da }e najve}i akcenat dati na dono{ewe zakona o sportu i zakona o visokom obrazovawu, kao i za iskori{}avawe ogromnih hidropotencijala izgradwom mini-hidrocentrala. S. Sa.

8 SRBIJA/CRNA GORA KAKO KOM[IJE GLEDAJU NA BUDU]I STATUS KOSOVA I METOHIJE SVAKO KROJI PO SVOME Suprotno od gr~kog zalagawa za kompromisno i evropsko rje{ewe za Kosovo i Metohiju je Albanija, koja otvoreno podr`ava glavni i jedini zahtjev kosmetskih Albanaca - nezavisnost pokrajine PRAVO VETA Ve}ina gra ana Srbije smatra da Rusija ne bi upotrijebila pravo veta u slu~aju da me unarodna zajednica poku{a da nametne nezavisnost Kosmeta, pokazala je anketa na sajtu novinske agencije Tanjug. Na pitawe "Da li o~ekujete da }e Rusija upotrijebiti veto po pitawu Kosmeta, kao {to je tu mogu}nost, prema 'Fajnen- {el tajmsu', nagovijestio ruski predsjednik#, 222 osobe, tj. 65 procenata anketiranih, odgovorilo je negativno. Potvrdan odgovor dala su 104 u~esnika u anketi, {to ~ini 31 odsto, dok je ~etiri procenta, tj. 14 ispitanika, bilo neodlu~no i odgovorilo sa "ne znam#. U OBJEKTIVU Egzibicije BEOGRAD - Niko ne zna gdje su granice qudske hrabrosti ili mo`da ludosti. Umije}e u akrobacijama na biciklima, vi eno na Kalemegdanu, iznad u{}a Save u Dunav, rastjeralo je beogradske ptice. ZA DEVET MJESECI U KOSOVSKOJ MITROVICI Ro eno 540 beba KOSOVSKA MITROVI- CA - Na ginekolo{ko-aku{erskom odjeqewu bolnice u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici od 1. januara do prve polovine septembra ove godine ro eno je 540 beba, potvrdio je ju~e na~elnik odjeqewa dr Dragi{a Cvetni}. Cvetni} je u izjavi Tanjugu podsjetio da su u 2005. godini u mitrovi~koj bolnici svijet ugledala 692 novoro en~eta, ali i da je do 1999. godine godi{we ra- ano 3.500 djece. On je kazao da je, na`alost, u posqedwe vrijeme zabiqe`en odre en broj novoro ene djece sa anomalijama, a da je u porastu broj prijevremenih poro aja i poba~aja. Mislim da je razlog za ovu pojavu NATO bombardovawe 1999. godine, bombama koje su bile oboga}ene uranijumom, a drugi razlog je `ivot majki pod svakodnevnim stresom na Kosmetu, ka`e dr Cvetni}. - U razgovoru sa kolegama iz Predsjedni{tva Ginekolo{koaku{erske sekcije u Beogradu do{li smo na ideju i postoje namjere da napravimo studiju koja bi pokazala da su na{e pretpostavke ta~ne. Kompletna bolnica u Kosovskoj Mitrovici ima veliku pomo} Vlade Srbije, {to je za zaposlene dodatni podstrek da radimo kvalitetno, a to je i dodatni razlog da ostanemo i opstanemo na ovim prostorima - ka`e Cvetni}. Ginekolo{ko aku{ersko odjeqewe je jedno od najve}ih u sklopu mitrovi~ke bolnice, a najve}i problem ovog odjeqewa su ~este redukcije vode. Ovo odjeqewe pru`a usluge i majkama iz udaqenih srpskih enklava na Kosovu i Metohiji, pa ~ak i nekima koje dolaze iz Ra{ke. BEOGRAD - Posjeta {efa gr~ke diplomatije Dore Bakojanis Beogradu, pro{le sedmice, iznova je ukazala na ~iwenicu koliko se i u regionu razli~ito gleda na budu}e ure ewe Kosova i Metohije, prenosi Tanjug. Sama Gr~ka spada u zemqe koje od otvarawa kosmetskog problema dosqedno zastupaju stav da rje{ewe mora biti u funkciji stabilnosti regiona. To opredjeqewe Atine posqedwih nekoliko dana potvrdili su gr~ki poslanik u Evropskom parlamentu Panajotis Beglitis i ministarka Bakojanis. Kritikuju}i neke kolege koje se zala`u da UN do kraja ove godine donesu odluku po kojoj bi Kosmet postao nezavisan, Beglitis se zapitao da li neko zaista mo`e da vjeruje da tako ozbiqan problem mo`e biti rije{en tako brzo. Na suprotnom kraju od gr~kog zalagawa za kompromisno i evropsko rje{ewe za Kosovo i Metohiju je Albanija, koja otvoreno podr`ava glavni i jedini zahtjev kosmetskih Albanaca - nezavisnost pokrajine. [ef albanske diplomatije Besnik Mustafaj veoma anga`ovano podr`ava taj zahtjev od momenta stupawa na tu du`nost, septembra pro{le godine. Iako je u po~etku tvrdio da Albanija nema namjeru da mijewa sada{wu granicu prema Kosovu i Metohiji i da ne radi na stvarawu "velike Albanije#, u koju bi bio ukqu~en Kosmet, marta ove godine Mustafaj je poru~io da, ukoliko pokrajina bude podijeqena, Albanija ne garantuje nepromjenqivost granica, ne samo sa Kosmetom, ve} i sa albanskim dijelom Makedonije. [tavi{e, on je rekao da aktuelna vlada Albanije ima kompletan dosije sa svim mogu}im varijantama, sa kojima je upoznala i me- unarodnu zajednicu. Ove wegove izjave izazvale su burne reakcije u Srbiji i Makedoniji, ali i zabrinutost u Briselu. U Makedoniji, u kojoj `ivi velika albanska zajednica, stavovi po pitawu Kosmeta tako e nisu usagla{eni - sada ve} biv- {i makedonski premijer Vlado Bu~kovski svojevremeno je izrazio o~ekivawe da }e Kosmet biti nezavisan do kraja ove godine, dok se predsjednik Branko Crvenkovski zalagao za dogovor Beograda i Pri- {tine. Zbog razgovora koje je vodio sa kosmetskim premijerom Agimom ^ekuom o demarkaciji granice izme u Srbije i Makedonije, Bu~kovski je bio predmet o{trih kritika Beograda. Pitawe Kosova i Metohije predstavqa isku{ewe i za Sarajevo, gdje se iznose sasvim opre~ni stavovi. Visoke zvani~nike Slovenije, kad je o Kosmetu rije~, razlikuju nijanse, eventualno pristup i dinamika, ali nezavisnost ju`ne srpske pokrajine ne dovode u pitawe. Predsjednik Janez Drnov{ek svojevremeno je ustalasao javnost u Srbiji prijedlogom da me unarodna zajednica prebaci sva ovla{}ewa na kosmetske vlasti u roku od 18 mjeseci i da u tom periodu budu odr`ani predsjedni~ki i op{ti izbori, kao i da se Kosmetu da nezavisnost za pet godina. Hrvatski premijer Ivo Sanader dosqedno ponavqa stav da za Kosovo i Metohiju nema rje{ewa bez saglasnosti Beograda, dok predsjednik Stjepan Mesi} smatra da o statusu Kosmeta treba da odlu~uju weni gra ani i institucije, mada, ka`e Mesi}, nijedno rje- BEOGRAD - Predsednik Srbije Boris Tadi}, samo posle sedam dana pauze, opet odlazi u Sjediwene Ameri~ke Dr`ave. U ^ikagu }e se Tadi} susresti sa guvernerom dr`ave Ilinois Miloradom Blagojevi}em. Generalni konzul Srbije Desko Nikitovi} najavio je da }e dvojica dr`avnika potpisati sporazum o specijalnim vezama izme- u Srbije i ameri~ke dr`ave Ilinois. Kada je pro{le godine Boris Tadi} bio u ^ikagu, u poseti srpskoj zajednici, na poklon je dobio veliku ~okoladnu tortu. ^ika- {ki Srbi za 18. septembar pripremaju novu, ali mnogo ve}u tortu, jer im predsednik Srbije opet dolazi u goste. - Ovo bratimqewe ameri~ke dr`ave Ilinois, ina~e, tre}e po ekonomskoj snazi u SAD, sa Srbijom je nastavak na{ih prijateqskih veza, koje smo u~vrstili pro{le godine bratimqewem gradova ^ikaga i Beograda. Ovo je veliki istorijski iskorak u ameri~ko-srpskim odnosima, jer ne treba zaboraviti da je Beograd do pre samo nekoliko meseci u ameri~kom Kongresu prema jednoj deklaraciji imao status gradova - terorista, a Srbija je za SAD bila opasna zemqa - rekao je Nikitovi}. On je naglasio da su Srbi u Americi dosta dugo radili na promeni tog imixa i preko Generalnog konzulata Srbije u ^ikagu sa guvernerom Miloradom Blagojevi}em u Springfildu dogovorili ovo bratimqewe. Milorad Rod Blagojevi} je sin srpskog iseqenika iz okoline Kragujevca, ~ika{ki advokat, koji je uspeo da postane, prvo ameri~ki senator, a potom ameri~ki guverner. Kao prvi ~ovek dr- {ewe ne smije da bude nametnuto silom. Zvani~ni Bukure{t isti~e da rje{ewe treba da bude prona eno u dijalogu Beograda i Pri{tine, uz naglasak na po{tovawu principa nepovredivosti granica. Rumunski predsjednik Trajan Basesku svojevremeno je iznio svoj plan za Kosmet, a jedna od komponenti na kojima je on od po~etka insistirao jeste da Rumunija nikad ne}e podr`ati rje{ewe koje podrazumijeva promjenu dr`avnih granica jedne evropske, demokratske zemqe. Za kompromisno rje{ewe statusa Kosova i Metohije, gdje ne}e biti pobjednika i pobije enih, zala`e se i Ma arska, potvrdila je nedavno ministar spoqnih poslova Kinga Genc, isti~u}i da je za zvani~nu Budimpe- {tu veoma va`na stabilnost zapadnog Balkana. GWILANE lo, a jedno od uni{tenih vozila je vlasni{tvo Nova eksplozija Ministarstva za lokalnu upravu privremene vlade Kosmeta. GWILANE - ^etiri vozila su uni{tena u jakoj eksploziji koja se dogodila u Gwilanu, potvrdila je ju~e Kosmetska policijska slu`ba. Qudskih Portparol regionalne policije KPS-a Naser Ibrahimi izjavio je da se eksplozija dogodila oko 20 ~asova i 30 minuta u subotu i da je is- `rtava u eksploziji u subotu uve~e nije bitraga u toku. `ave Ilinois, uspeo je da ovu dr- `avu izvu~e iz deficita, da stabilizuje wenu privredu i sprovede socijalne reforme. - Rod Blagojevi} je bio u slu- `benoj poseti Beogradu 1999. u vreme bombardovawa, kada je do- `iveo i zemqotres, pa nam je kasnije govorio kako je to bio jedan od najuzbudqivijih dana u wegovom `ivotu. A drugi veliki dan bi}e, kako guverner tvrdi, upravo bratimqewe dr`ave Ilinois sa Srbijom, otaxbinom wegovog oca Radeta Blagojevi}a. Ce- ponedjeqak, 18. septembar 2006. BORIS TADI] PONOVO PUTUJE U SJEDIWENE AMERI^KE DR@AVE BRATIME SE SRBIJA I ILINOIS Ovo bratimqewe ameri~ke dr`ave Ilinois sa Srbijom je nastavak na{ih prijateqskih veza, koje smo u~vrstili pro{le godine bratimqewem gradova ^ikaga i Beograda, rekao Desko Nikitovi} \ Dobrodo{lica srpskom predsjedniku: Milorad Rod Blagojevi} VOJISLAV KO[TUNICA U POSJETI HILANDARU Kosmet srce dr`ave BEOGRAD - Premijer Srbije Vojislav Ko{tunica izjavio je ju~e, prilikom posjete manastiru Hilandar, da "nema boqeg mjesta nego {to je Hilandar da se ponovi da su Kosovo i Metohija srce Srbije, prenosi Tanjug. Premijer je rekao da }e Srbija i wene vlasti o~uvati Kosmet ne koriste}i silu i poru~io monasima da zna da su wihove molitve uvijek sa nama. Ko{tunica je ponovio da }e dr`ava nastaviti da daje milion evra godi{we za obnovu Hilandara. Premijer je u posjetu Hilandaru do{ao sa Wegovim preosve{tenstvom mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, akademikom Matijom Be}kovi}em, savjetnikom Vladetom Jankovi- }em i ministrima unutra- {wih poslova i kapitalnih investicija Draganom Jo~i}em i Velimirom Ili}em. Pozdravqaju}i Ko- {tunicu, starje{ina manastira otac Metodije kazao je da je srpski premijer pokazao brigu ne samo za gra evinsku, ve} i za duhovnu obnovu Hilandara. Glavni arhitekta Mirko Kova~evi} rekao je da }e, po wegovoj procjeni, gra evinska obnova Hilandara ko{tati izme- u 15 i 20 miliona evra i da }e trajati {est do sedam godina. Prema wegovim rije- ~ima, spoqa{nost manastira izgleda}e kao prije po`ara, a ove godine zavr{ena je obnova Sinodik konaka iz 1814. godine, povr{ine 800 kvadratnih metara, dok je za sqede}u planirana obnova konaka iz 1821. godine povr{ine 2.000 kvadratnih metara. SUSRETI Predsednik Srbije Boris Tadi} govori}e 21. septembra na 61. zasedawu Generalne skup{tine Ujediwenih nacija, koje se odr`ava u Wujorku, a slede}eg dana, 22. septembra, Tadi} }e govoriti na sednici Saveta bezbednosti UN. Kako se navodi u saop{tewu slu`be za informisawe predsednika Srbije, Tadi} }e boraviti u SAD od 18. do 23. septembra. U okviru Generalne skup{tine predsednik Srbije }e u Wujorku imati niz bilateralnih susreta sa predsednicima dr`ava i ministrima inostranih poslova. remonija potpisivawa sporazuma o bratimqewu bi}e odr`ana u Generalnom konzulatu Srbije u ^ikagu, gde }e se potom odr`ati i sve~ani prijem za goste - rekla je prijateqica guvernera Roda Blagojevi}a, aktivista Kongresa srpskog ujediwewa i vlasnica Srpske televizije u ^ikagu Tamara Vesna. Iako }e sporazum o bratimqewu Srbije i Ilinoisa imati politi~ko-diplomatski karakter, dvojica dr`avnika, Boris Tadi} i Rod Blagojevi}, dogovorili su se, kako je rekao konzul Desko Nikitovi}, da to, pre svega, bude sporazum o prijateqstvu gra ana dve zemqe, ali i ugovor o ekonomskoj saradwi. M. LOPU[INA

ponedjeqak, 18. septembar 2006. GOVOR pape Benedikta [esnaestog o islamu i xihadu, koji je odr`ao ove nedjeqe u Wema~koj, izazvao je o{tru osudu u brojnim muslimanskim zemqama. Papa se izvinio muslimanima i rekao da `ali ako su neki dijelovi wegovog govora uvrijedili muslimanske vjernike, saop- {tio je novi sekretar vatikanske dr`ave Tar~izio Bertone. Vaseqenski patrijarh Vartolomej duboko je o`alo{}en zbog tenzija koje su nastale poslije nedavne izjave pape Benedikta [esnaestog o islamu, saop{tila je Patrijar{ija sa sjedi{tem u Istanbulu. U saop{tewu objavqenom u subotu patrijarh Vartolomej je pozvao na ve}i dijalog i toleranciju, i obazriv odnos prema vjerama, kao i da se ne ugro`avaju vjerovawa drugih naroda. Pravac kojim se kre}u odnosi hri{}anske i muslimanske vjere duboko poga aju Patrijar{iju, navodi se u saop{tewu, prenosi Tanjug. - Moramo da poka`emo odlu~nost i brigu da ne povre ujemo jedni druge i izbjegavamo situacije gdje bismo mogli da povrijedimo vjerovawa drugih. Dijalog je, vi{e nego ikada, neophodan. Zato na{ pravac mora da bude iskren dijalog zasnovan na toleranciji - nagla{ava se u saop{tewu. SVIJET PROTEST ISLAMSKIH ZEMAQA ZBOG IZJAVE BENEDIKTA [ESNAESTOG PAPA RAZQUTIO MUSLIMANE Lideri muslimanskih zemaqa na Bliskom istoku i u Aziji, ukqu~uju}i i turskog premijera Rexepa Tajipa Erdogana, zahtijevali da se papa izvini zbog svojih izjava o islamu Pojas Gaze i Zapadna obala: Napadnute katoli~ke crkve JU^E ODR@ANI PARLAMENTARNI IZBORI U [VEDSKOJ Tijesna borba STOKHOLM - U [vedskoj su ju~e bila otvorena bira~ka mjesta za parlamentarne izbore, na kojima se o~ekuje tijesna i neizvjesna borba izme u vladaju}ih socijaldemokrata i opozicije desnog centra, javqa Beta. Premijer Joran (Goran) Per- {on, koji je na vlasti 10 godina, ima}e te{ko}a da osvoji tre}i mandat zaredom, prenose svjetske agencije. Prema posqedwim anketama, opozicija desnog centra je u blagom vo stvu. Opoziciju ~ini koalicija od ~etiri stranke, sa Fredrikom Rejnfeldom (41) na TRI EKSPLOZIJE U IRA^KOM GRADU KIRKUKU Kirkuk: Poginulo 20, raweno 65 qudi Bomba u kamionu KIRKUK - U eksplozijama bombi postavqenih u kamion i dva automobila u ira~kom gradu Kirkuku, poginulo je 20, a povrije eno 65 qudi, saop{tila je ju~e policija, saznaje Tanjug. SAMOUBILA^KI NAPAD Trinaest osoba je poginulo i 55 je povrije eno u samoubila~kom napadu koji se dogodio na domak sjedi{ta kriminalisti~ke policije u Kirkuku, sjeverno od Bagdada, saop{tila je ju~e ira~ka policija. U napadu je povrije en na~elnik generalne inspekcije kriminalisti~ke policije u Kirkuku, navela je policija i dodala da se eksplozija automobila, u kojoj je bio voza~ samoubica, dogodila ju~e poslije 10 ~asova po lokalnom vremenu. ~elu. Pobjeda koalicije desnog centra predstavqala bi veliki zaokret u politi~kom `ivotu [vedske, gdje su u posqedwe 74 godine socijaldemokrate vladale ukupno 65 godina. Rejnfeld je uspio da ujedini podijeqenu desnicu i da je reformi{e, pribli`iv{i je centru. On je u predizbornoj kampawi najavio da `eli da ispravi zloupotrebe u sistemu {vedske "dr`ave blagostawa#, gdje nezaposleni nemaju podsticaj da tra- `e posao zbog velikih naknada za nezaposlenost. Jedan od napada izazvao je voza~ kamiona napuwenog eksplozivom, koji je aktivirao ispred sjedi{ta Kurdistanske patriotske unije, politi~ke partije ira~kog predsjednika Xalala Talabanija, prenio je Rojters. Jo{ dvije bombe eksplodirale su na razli~itim mjestima u ovom gradu sjeverno od Bagdada, poznatom po sukobima izme u sunitskih Arapa i etni~kih Kurda. Status mawinskih Kurda predstavqa jedno od najosjetqivijih pitawa poslijeratnog Iraka, primijetila je britanska novinska agencija. LONDON - Siroma{ne i zemqe u razvoju nisu najgore na planu korupcije, jer na listi najkorumpiranijih predwa~e Velika Britanija, Sjediwene Ameri~ke Dr`ave i [vajcarska, tvrdi Xon Kristensen iz organizacije "Taks, xastis, netvork#. - Ako pogledamo korupciju na najvi{em nivou, koja podrazumijeva nestanak miliona, a ponekad i milijardi dolara, vide- }emo da takve transakcije zahtijevaju vrlo slo`enu i razgranatu finansijsku infrastrukturu - ka`e Kristensen. U najve}em broju slu~ajeva, to je infrastruktura zemaqa kakve su [vajcarska, Britanija U dvije crkve na Zapadnoj obali podmetnut je ju~e po`ar u trenutku kada se bijes muslimana zbog komentara pape Benedikta [esnaestog {iri kroz palestinske teritorije. U gradu Tulkarmu je kamena crkva, podignuta prije 170 godina, zapaqena pred zoru i ~itava unutra{wost svetili{ta je zapaqena, ukqu~uju}i namje- {taj i drvena vrata u duborezu, rekao je crkveni zvani~nik Daud Firoba. - Na sre}u, kwige stare pola milenijuma ostale su ~itave - rekao je Firoba. Firoba je objasnio da je palestinska bezbjednost ~uvala gr~ko-pravoslavnu crkvu do pono}i, a potom je oti{la. U crkvu dolaze tri hri{}anske porodice koje su ostale u Tulkarmu. Palestinski ministar unutra{wih poslova Said Sijam najavio je da }e biti uvedene poja~ane mjere bezbjednosti oko crkava u Gazi i Zapadnoj obali. Na nekoliko katoli~kih crkava u subotu su izvr{eni napadi, poslije komentara pape Benedikta [esnaestog o islamu, koji su izazvali osudu muslimanskog svijeta. Ministar je izdao "nare ewe da se za{tite crkve u Gazi i Zapadnoj obali poslije napada na neke crkve u Gazi i Nablusu#, navodi se u saop{tewu. On je osudio te napade i ocijenio da oni "{tete palestinskom narodu#. - Hri{}anska bra}a u`ivaju sva gra anska prava i za{titu u Palestini - dodao je Sijam. Grupa koja sebe naziva "Lavovi monoteizma# saop{tila je u telefonskom razgovoru agenciji Aso{ijeted pres da su napadi izvr{eni iz protesta zbog izjava koje je papa dao o islamu. Lideri muslimanskih zemaqa na Bliskom istoku i u Aziji, ukqu~uju}i i turskog premijera Izazov za budu}nost HAVANA - Vr{ilac du`nosti predsjednika Kube Raul Kastro izjavio je preksino} da trenutna me unarodna situacija predstavqa veliki izazov za pokret nesvrstanih, prenosi Beta. - Trenutna me unarodna situacija predstavqa najozbiqniji izazov za budu}nost pokreta nesvrstanih - upotreba sile, prijetwa, izazivawe, kao i stalno kr{ewe OSUDA Predstavnici 118 zemaqa iz pokreta nesvrstanih su na kraju 14. samita u Havani osudili napad Izraela na Liban i podr`ali mirno rje{ewe sukoba izme u Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava sa Iranom zbog nuklearnog programa te zemqe. U zavr{noj deklaraciji u~esnici petodnevnog samita, na kom su se okupili neki od naj`e{}ih protivnika politike SAD, osudili su i terorizam, iz ~ega su izuzeti pokreti samoopredjeqewa i borba protiv stranih okupatora. Papa Benedikt [esnaesti: Pogre{no protuma~ene rije~i Rexepa Tajipa Erdogana, zahtijevali su da se Benedikt [esnaesti izvini zbog svojih izjava o islamu. Maroko je odlu~io da pozove na konsultacije svog ambasadora u Vatikanu poslije "uvreda# koje je papa Benedikt [esnaesti izrekao o islamu, saop{tilo je Ministarstvo spoqnih poslova Maroka. Kraq Muhamed [esti, koji ZAVR[EN 14. SAMIT POKRETA NESVRSTANIH principa me unarodnog prava - rekao je Kastro zvani~no zatvaraju}i 14. samit pokreta nesvrstanih u Havani. Ukupno 56 {efova dr`ava ili vlada usvojilo je tokom samita pet dokumenata, me u kojima i zavr{nu deklaraciju, u kojoj se izra`ava rije{enost da se ponovo o`ivi pokret osnovan 1961. godine, za vrijeme hladnog rata. - Usvojene inicijative potvr uju va- `nost pokreta nesvrstanih i poma`u da idemo ka zajedni~kom ciqu - revitalizaciji pokreta, kako bi mogao da igra ulogu u me unarodnim odnosima - rekao je {ef kubanske diplomatije Felipe Peres Rok. Havana: Usvojeno pet dokumenata ili SAD, koje pru`aju bankarske usluge, ra~unovodstvene firme i advokati koji vode te transakcije - izjavio je Kristensen za londonski Bi-Bi-Si. On je naveo primjer Nigerije, koja je krajem devedesetih godina pro{log vijeka zbog pronevjere ostala bez pet milijardi dolara. Gotovo sav taj novac je prona en na ra~unima u {vajcarskim, britanskim i ameri~kim bankama. - Zapadne vlade vrlo dobro znaju {ta se de{ava, ali ni{ta ne preduzimaju kako bi se ta praksa iskorijenila - rekao je Kristensen, naglasiv{i da smatra da je "do{lo vrijeme da se ispita taj aspekt finansijskog poslovawa zapadnih banaka koji podsti~e i omogu}ava korupciju na najvi{em nivou#. - Vlade na ovoj strani svijeta ve} decenijama zatvaraju o~i pred ovim ogromnim problemom. Uop{te ne sumwam da je mnogo toga {to se de{ava u of-{or poreskim uto~i{tima protivzakonito - rekao je on. - Mi na Zapadu - ka`e Kristensen - ~esto umawujemo problem prebacivawa kapitala na of-{or ra~une i utaje ili izbjegavawa pla}awa poreza u zemqama u razvoju. Utaja poreza je svakako protivzakonita. Izbjegavawe wegovog pla}awa je tako- 9 prema marokanskom ustavu ima i titulu komandanta vjernika i najvi{i je vjerski autoritet u toj zemqi, uputio je ju~e protestno pismo papi Benediktu [esnaestom, javila je ranije dr`avna agencija Map. Sadr`aj tog pisma nije objavqen, ali kako je navela ta agencija, ono je "protestna reakcija# a papine izjave o islamu. BOGATE ZEMQE VODE NA LISTI KORUMPIRANIH MILIJARDE NESTAJU U MAGLI Na listi najkorumpiranijih predwa~e Velika Britanija, Sjediwene Ameri~ke Dr`ave i [vajcarska, tvrdi Xon Kristensen Na samitu se raspravqalo o situaciji u Libanu, palestinskom pitawu i napetostima zbog iranskog nuklearnog programa. Pokret nesvrstanih je podr- `ao vlasti u Teheranu u ime "prava dr`ava da razvijaju svoj nuklearni program u mirnodopske svrhe#. Srbiju je na samitu predstavqao pomo}nik ministra spoqnih poslova Dejan [ahovi}. Kuba je na samitu izabrana za predsjedavaju}eg pokreta u naredne tri godine. e ~esto protivzakonito, a razlika izme u ta dva pojma je svojevrsna siva zona. Pa ipak, zapadne of-{or banke i ra~unovodstvene firme ~esto podsti~u tu vrstu pona- {awa, ~ak i reklamiraju svoje usluge u zemqama u razvoju. Kristensen obja{wava da razli~ite britanske vlade ve} godinama obe}avaju da }e se pozabaviti tim problemom, ali to ne ~ine i svakako je jasno da se name}e pitawe za{to to ne ~ine. - Odgovor je, ~ini mi se, prili~no jasan. Svi aju nam se pare do kojih dolazimo na taj na- ~in. Rije~ je, dakle, o korupciji na najvi{em nivou, u koju su upletene ne samo banke i druge finansijske institucije, ve} i vlade koje ne spre~avaju wihovo problemati~no poslovawe - rekao je Kristensen.

10 ZVORNIK - Du{an Spasojevi} iz Zvornika, kome se sudi u tuzlanskom Kantonalnom sudu za ratni zlo~ini protiv zarobqenika i civila, obratio se za pomo} zvorni~koj Bora~koj organizaciji. U pismu koje je poslao saborcima najavquje da }e od danas ponovo da {trajkuje gla u. - Ovaj put me ne}e prekinuti. Ako se ni{ta ne promijeni {trajkova}u dok ne umrem - stoji, izme u ostalog, u Spasojevi}evom pismu. On tvrdi da Kantonalni sud i tu`ila{tvo ne po{tuju wegova qudska prava. - Tu`ilac Emir Ibrahimovi} mi stalno prijeti zeni~kim zatvorom i da se tamo ne- }u dobro provesti. Predsjednik suda je Fikreta Ku~i sa Kosmeta, a drugi sudija je Hurija Sarajli} iz Srebrenice. Wima da dovedu i srpsko dijete, one bi ga osudile samo zato {to je Srbin - tvrdi u pismu Spasojevi}. On napomiwe da je su ewe farsa, da svjedoci pri~aju la`i, a me u wima ima i onih koji su ubijali i klali Srbe. Predsjednik Predsjedni{tva op- {tinske Bora~ke organizacije Zvornik Dragan Milo- {evi} podsjetio je da je za posqedwa dva mjeseca, ovo drugo pismo Du{ana Spasojevi}a koje je poslao iz pritvora u Tuzli. CRNA HRONIKA JO[ JEDAN VAPAJ ZA POMO] PRITVORENIKA U TUZLI DU[ANA SPASOJEVI]A [TRAJKUJEM DOK NE UMREM Tu`ilac Emir Ibrahimovi} mi stalno prijeti zeni~kim zatvorom i da se tamo ne}u dobro provesti. Predsjednik suda je Fikreta Ku~i sa Kosmeta, a sudija Hurija Sarajli} iz Srebrenice. Wima da dovedu i srpsko dijete, one bi ga osudile samo zato {to je Srbin, tvrdi Spasojevi} koji od danas ponovo {trajkuje gla u BAWA LUKA Udario, pa pobjegao BAWA LUKA - Policija traga za D.D. koji je osumwi~en da je ju~e rano ujutro, ne{to poslije tri ~asa, ispred bawolu~kog kafi}a "Insomania# dr- {kom pi{toqa udario D.M. (25), iz Bawe Luke. Kako saznajemo u Centru javne bezbjednosti Bawa Luka, mladi}i su se najprije posva ali a potom je D.D. udario dr{kom pi- {toqa po glavi D.M., ispalio jedan metak u vazduh i pobjegao. D.M. je ukazana pomo} u Klini~kom centru. M. D. Du{an Spasojevi}: Tra`i pomo} PO@AR U PROSTORIJAMA GLAVNOG ODBORA SNSD-a DOBOJ Kobni pad Izgorjela kancelarija DOBOJ - ^etrdesetpetogodi{wi Nedeqko [quka (45) iz Broda nesre}nim slu~ajem izgubio je `ivot u petak. Kako je saop{tio Centar javne bezbjednosti Doboj, [quka se na svom imawu u Gorwim Vrelima oko 21 ~as i 30. minuta popeo na {qivu, pao i slomio vrat. Povrede su bile smrtonosne. Sl. P. CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA No`em na sina BAWA LUKA - Policija je uhapsila D.K. (49), iz Surjana kod Mrkowi} Grada, osumwi- ~enog da je u subotu, 16. septembra, pijan napao sina M.K. (25) i no`em ga povrijedio po desnoj ruci. U Koba{u kod Srpca @.G. je napao suprugu R.V. koju je zajedno sa wihovo dvoje maloqetne djece istjerao iz porodi~ne ku}e. Za nasiqe u porodici osumwi~en je i S.K.(25), iz Prijedora. On je verbalno, a potom i fizi~ki napao nevjen~anu suprugu M.P. kojoj je nanio vidne povrede. Q.M. iz Mi{inog Hana kod Bawe Luke prijavila je policiji da je wen otac M.J. (49) pijan istjerao iz ku}e wenu majku G.J. i brata Q.J. Policija je privela M.J. i nakon {to se otrijeznio pu{ten je ku}i. Mje{tanka Rami}a M.M. prijavila je policiji da joj sin sa kojim `ivi u porodi~noj zajednici prijetio telefonom i ne dozvoqava joj da u e u ku}u. M. D. DERVENTA Napao policajca DERVENTA - Policija iz Dervente uhapsila je S.L. (30) iz toga grada zbog napada na policajca. Prilikom redovne kontrole saobra}aja, policija je zaustavila "xip# kojim je upravqao S.L. On je prvo vrije ao policajca, a potom ga i fizi~ki napao. Zbog toga je uhap{en, priveden u Policijsku stanicu u Derventi gdje je nad wim izvr{ena kriminalisti~ka obrada. Izvje- {taj o ovom doga aju dostavqen je Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju. Sl. P. BAWA LUKA - Sjedi{te Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata u bawolu~koj ulici Petra Ko~i}a 5 ju- ~e oko 11.30 ~asova zahvatio je po`ar. Zahvaquju}i pravovremenoj reakciji vatrogasaca, izgorjela je jedna kancelarija u prizemqu ku}e. Ministar unutra{wih poslova Stanislav ^a o, koji je bio na licu mjesta, rekao je za "Glas Srpske# da je obavije{ten da su prostorije stranke u plamenu i da je, s obzirom na ~iwenicu da `ivi u blizini, do{ao da vidi {ta se de{ava. - Kada sam stigao vatrogasci su ve} gasili po`ar. Sjajno su odreagovali. Nisam ulazio u kancelarije da bih vam mogao re}i vi- {e detaqa o tome {ta je izgorjelo. Policijska ekipa za uvi aje je na licu mjesta, radi svoj posao i o bilo kojem novom detaqu javnost }emo blagovremeno obavijestiti - kazao je ^a o. Okru`ni tu`ilac Slobodan Sali} izjavio je da, prema prvim rezultatima istrage, po`ar u prostorijama SNSD-a nije podmetnut. - Velika je vjerovatno}a da je po`ar prouzrokovan nepa`wom postupawa osobqa, odnosno neuga- {enim opu{kom cigarete koji je ba~en u plasti~nu kantu za otpatke.[teta se procjewuje na oko 20.000 maraka - izjavio je tu`ilac Slobodan Sali}. Mirjana Panxa, stanarka ku- }e u kojoj su prostorije SNSD, rekla nam je da do 10 ~asova, do kada je bila u ku}i, nije bilo nikakvih znakova da }e izbiti po`ar. BAWA LUKA - Hap{ewe bra}e S. M. (30) i P. M. (34) iz [irokog Brijega u petak u Mrkowi} Gradu zbog poku{aja rasturawa 79.900 la`nih evra, dokaz je da je policija Republike Srpske uspje{na u borbi sa falsifikatorima. Bra}a su priznala istra`iocima iz Kqu~a i Biha}a da su 799 falsifikovanih nov~anica od po 100 evra dovezli iz Italije. Tamo su zaposleni u jednoj fabrici za proizvodwu ambala- `e. Najvjerovatnije da u toj fabrici i {tamparija za krivotvorene nov~anice.ovo je jedna od ve}ih zapqena la`nog novca u Republici Srpskoj. Falsifikati su kod nas postali redovna pojava. U dnevnim izvje{tajima Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske skoro svaki dan se mogu na}i informacije o tome da su pojedinci poku{ali da kupe robu la`nim novcem, naj- ~e{}e krivotvorenim evrima. Na taj na~in, falsifikatori - Apelujemo na sve institucije Republike Srpske i BiH da se Spasojevi} prebaci u Sud za ratne zlo~ine u Sarajevo. U pismu imamo wegov posqedwi vapaj, jer su tamo{wi uslovi neizdr`ivi, jer nema povjerewe u sudsko vije}e i jasno poru~uje da }e {trajkovati dok ne umre - ka`e Milo{evi}. On je pomenuo i slu~aj Zvorni~anina Mirka Panti}a koji je, nakon postizawa nagodbe sa tu`iocem u Kantonalnom sudu, dobio tri i po godine zatvora, ali je prevaren, jer je umjesto na izdr`avawe u fo- ~anski, preba~en u zeni~ki zatvor. Milo{evi} je podsjetio da je, nakon mnogobrojnih zahtjeva zvorni~ke Bora~ke organizacije, Apelaciono vije}e u Sarajevu proglasilo Kantonalni sud u Tuzli nenadle`nim za zvorni~ko podru~je. Pa za{to to onda ne va`i i za Zvorni~ane Du{ana Spasojevi}a, Ratka Todorovi- }a i Mirka Panti}a pitaju se u zvorni~koj Bora~koj organizaciji. Borci smatraju da su ova trojica odvedena u Tuzlu na prevaru i da je proces koji se vodi protiv wih nezakonit. S. SAVI] BAWA LUKA - [est lica je povrije eno u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~e dva ~asa poslije pono}i, u ulici Put srpskih branilaca u bawolu~kom nasequ Dervi{i, potvrdio je na{em listu okru`ni tu`ilac Slobodan Sali}. Prema wegovim rije~ima, sudarili su se "mercedes# (111-J- poku{avaju da do u do pravog novca jer kada plate robu la- `wakom za "kusur# dobiju regularne konvertibilne marke. Prema podacima policije, naj~e{}e podvale la`nih nov- ~anica de{avaju se na seoskim podru~jima gdje prodavci stoke ili u trgovinama nemaju aparate za kontrolu novca niti mogu da uo~e razliku "golim okom#. - Od po~etka pro{le godine, ako izuzmemo ovaj posqedwi slu~aj u Mrkowi} Gradu, zaplijeweno je po dvadesetak la`nih nov~anica u apoenima od 20 i 50 evra. Otkriveno je i oduzeto vi{e od 60 falsifikovanih nov~anica od po 100 evra, desetak od 200 i ~etiri od 500 evra. Na ene su i dvije la`ne nov~anice po 10 konvertibilnih maraka, 24 komada od 50, devet od 100 i 14 komada od 200 maraka. U rukama policije na{le su se i ~etiri la`ne nov~anice drugih valuta - stoji u dopisu Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske koji je stigao na adresu "Glasa Srpske# Krivotvoreni novac na ova podru~ja pristi`e raznim kanalima. U Ministarstvu isti- ~u da nema organizovanih grupa za falsifikovawe i rastu- PRIJAVE Prema podacima Ministarstva, za vi{e od godinu i po dana u Republici Srpskoj je zabiqe`eno oko 100 krivi~nih djela falsifikovawa novca. Tu`ila{tvu BiH zbog tog krivi~nog djela prijavqeno je 65 lica. rawe la`nog novca na podru~ju Republike Srpske kao i to da do sada nisu prona ene {tamparije la`nog novca. Uglavnom to rade pojedinci koji poku{avaju da ubace u opticaj la`ne nov~anice. Hap{ewe trojice mu{karaca, prije vi{e od dva mjeseca u ponedjeqak, 18. septembar 2006. Uvi aj: Poslije vatrogasaca, policajci su ispitivali uzroke po`ara (Snimio M. [UKALO) POLICIJA SVE ^E[]E SE OTKRIVA FALSIFIKOVANI NOVAC EVRI LA@NI, KUSUR PRAVI Falsifikatori naj~e{}e na seoskim podru~jima poku{avaju da podvale la`ne nov~anice prilikom kupovine stoke ili u prodavnicama. Tako u trgovinama, robu pla}aju falsifikatom a za kusur dobiju regularne konvertibilne marke SAOBRA]AJNA NESRE]A U BAWOJ LUCI [estoro povrije enih BAWA LUKA - Maskirani razbojnik opqa~kao je u subotu ne{to prije 20 ~asova prodavnicu "[eri# u bawolu~koj ulici Sime Matavuqa, saop{teno je u Centru javne bezbjednosti Bawa Luka. On je, prijete}i pi{toqem, od prodava~ice G.\. zatra`io novac. Upla{ena radnica predala mu je kesu sa oko 200 maraka sitnog novca. Kada je uzeo pare, napada~ je pobjegao. U subotu je po~iweno razbojni{tvo 592) kojim je upravqao Nenad ^u- ~ak i "alfa romeo# (725-M-308), za ~ijim volanom je bio Vitomir Stjepanovi}. Povrije eni su obojica voza~a, te saputnici u automobilima Marinko \uri}, Stefan Gaji}, Sa{a Luki} i Mirjana Radanovi}, svi iz Bawe Luke. Uzroci nesre}e bi}e naknadno utvr eni. M. D. PQA^KE U BAWOJ LUCI I LAKTA[IMA S pi{toqem po novac i u Maglajanima kod Lakta{a. Dva razbojnika u{la su kroz prozor od ostave u ku}u S.[. kojoj su stavili povez preko o~iju, a potom iz nov~anika uzeli 160 maraka. Prilikom premeta~ine po ku}i prona{li su i ukrali 900 maraka i mobilni telefon. Poslije toga provalili su i u ku}u V.[. ali, iako su preturali po stvarima, ni{ta nisu ukrali. Policija traga za razbojnicima. M. D. TELEGRAF KOZARSKA DUBICA - Za sada nepoznato lice o{tetilo je nadgrobnu plo~u na grobu pokojnih Dragutina i Anke Baki} u Oxincima kod Kozarske Dubice. ¹ ¹ ¹ KOZARSKA DUBICA - Osamnaestogodi{waci M.D. i N.Q. uhap{eni su zbog osnovane sumwe da su u no}i izme u 15. i 16. septembra razbili mramornu plo~u na uglu ulica Svetosavska i \a~ka u Kozarskoj Dubici koja je postavqena kao kamen-temeqac za izgradwu nove xamije. - Sre}a da su kom{ije odmah primijetile vatru i ve} oko 11 ~asova, kada sam se vratila, vatrogasci su ve} bili tu - kazala nam je Panxa. Ona je dodala da posqedwih sedam godina, koliko je SNSD tu, nije bilo nikakvih problema. M. X. - M. D. Zagrebu sa 1,2 miliona la`nih evra, Vlatka [u{ka iz [irokog Brijega, \or a [kere iz Trebiwa i Vule Nikoli}a iz Kotora, ipak ukazuje na to da pojedine organizovane grupe imaju svoje "produ`ene ruke# na ovim podru~jima. Sude}i po mjestu boravka uhap{enih, radi se o me unarodnoj grupi koja je "pala# zahvaquju}i informacijama vi{e zemaqa preko Interpola. Wihov klijent bio je uba~eni austrijski policajac. Istraga je, objavili su mediji, usmjerena na otkrivawe lokacije {tamparije. Naj~e{}e se spomiwe jug Srbije i Bugarska. Povratnih informacija o tome nema, ali ne treba iskqu~iti ~iwenicu da la- `ni evri i marke u Srpsku sti- `u s druge strane Drine i iz Crne Gore. Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srpske upozorava gra ane da obrate pa- `wu na novac i kontroli{u ga. Posebno je podvu~eno da je primawe evra u prodavnicama ili drugim mjestima, osim banaka i mjewa~nica, prekr{aj zbog kojeg mogu biti ka`weni. Da bi izbjegli i prevaru i prekr{aj, policija savjetuje da gra ani koriste marke. V. JAWI]

ponedjeqak, 18. septembar 2006. CRNA HRONIKA POLICIJA NOVOG PAZARA ZA DVIJE GODINE ZAPLIJENILA POLA TONE NARKOTIKA PUTEVI DROGE U SANXAK VODE Droga u Novi Pazar sti`e iz tri pravca - Turske, Crne Gore i s Kosova, a najkvalitetniji heroin, namijewen BiH i zapadnim tr`i{tima, u taj grad dolazi iz Turske SASLU[AWA OSUMWI^ENIH ZA TERORIZAM U TUZIJU I MALESIJI Po kosovskom receptu BE^ - U te{koj saobra}ajnoj nesre}i, koja se dogodila ju- ~e rano ujutro u austrijskoj pokrajini Dowa Austrija, `ivot su izgubila ~etiri lica, dok je 38 povrije eno, javio je Tanjug. Jedan ~e{ki autobus je oko pet sati skliznuo sa puta "Valdfirtler Bunde{strase# (B2). Zbog te`ine nesre}e na mjesto udesa iza{lo je {est qekara i 32 vozila hitne pomo}i, kao i tri helikoptera za prebacivawe najte- `e povrije enih. Vatrogasne slu`be su na mjesto nesre}e uputile deset vozila. Vi{e putnika autobusa bilo je zarobqeno u vozilu koje se poslije pada kraj puta okrenulo na krov. Jedan sat poslije AUTOBUSI Wema~ka policija je nedavno, rekli su, u autobusu jednog uglednog Pazarca zaplijenila {est kilograma marihuane. Prema rije~ima operativaca, iz Novog Pazara prema Zapadu droga se uglavnom transportuje autobusima,a mawe privatnim automobilima. Drumovima Srbije i Evrope gotovo svakodnevno "krstari# 306 autobusa za prevoz putnika sa novopazarskom registracijom, a voza~i, po pravilu, ne znaju da se u wihovim vozilima nalazi droga. Navode da je pro{le godine u Novom Pazaru zaplijewena radionica za mije{awe heroina koja je bila smje- {tena u {upi, u dvori{tu veleqepne porodi~ne ku}e, u samom centru grada. PODGORICA - Istra`ni sudija Vi{eg suda u Podgorici Miroslav Ba{ovi} po~eo je krajem protekle nedjeqe sa saslu- {awima trinaestorice Albanaca iz mjesta Tuzi i Malesija, uhap{enih u policijskoj akciji "Orlov let#. Oni su osumwi- ~eni da su planirali teriristi~ki napad na jedan vjerski objekat u pono} 10. septembra, javili su ju~e podgori~ki mediji, a prenio Tanjug. Specijalni tu`ilac za organizovani kriminal Stojanka Radovi} podnijela je zahtjev za sprovo ewe istrage protiv Antona Sin{taja, \ona Dedvukaja, Sokoqa Ivanaja, Nikole Qeko- ~evi}a, \er a Ivanovi}a, Pjetra Dedvukaja, Viktora Sini- {taja, Zefa Beri{ija, Marka Ivanovi}a, Koqe Dedvukaja, Ro- ORU@JE Policija je pretresom ku- }a uhap{enih prona{la veliku koli~inu automatskih i poluatomatskih pu{aka i municije, pet raketnih baca~a, ~etiri pu{komitraqeza, tromblonske pu{ke, protivtenkovske i nagazne mine, pet paketa bombi i maskirnu opremu sa pancirima, gas maskama, dvogledima i opremom za no}no posmatrawe. Prona ene su i karte Malesije, zastave sa oznakama Oslobodila~ke vojske Kosova, kao i dr`avne zastave Albanije. ka Dedvukaja, \ona Dedvukaja i Viktora Dre{aja. Prema navodima medija, svi saslu{ani negirali su u~e{}e u organizovawu teroristi~ke organizacije u Crnoj Gori. Policija traga za jo{ ~etvoricom Albanaca, za koje se pretpostavqa da su pobjegli iz zemqe. Prema zahtjevu za sprovo ewe istrage specijalnog tu`ioca, ova teroristi~ka organizacija planirala je da preraste u paravojnu formaciju koja je trebalo kontinuiranim djelovawem u Crnoj Gori, ugro`avawem qudi, imovine i vjerskih u kulturnih objekata u Tuziju i Malesiji, da izazove nestabilnost, vjersku i me unacionalnu netrpeqivost. Planirano je da napade izvedu teroristi~ke grupe, koje ~ine biv{i pripadnici Oslobodila~ke vojske Kosova koje bi ilegalno upale u Crnu Goru, izvr{ile zadatak i ponovo se vratile u Albaniju ili na Kosovo. ^lanovi teroristi~ke grupe iz Crne Gore nare ewa su dobijali od grupe albanskih iseqenika, koji `ive u Americi, ~iji zadatak je bio da obezbijede novac za finansirawe {irewa budu}e paravojne formacije u Crnoj Gori. Dvojica Albanaca iz Tuzija, koji imaju ameri~ko dr`avqanstvo, uhap{eni su dok policija traga za jo{ ~etvoricom ameri~kih dr`avqana. TE[KA SAOBRA]AJNA NESRE]A U AUSTRIJI ^etvoro mrtvih nesre}e spasioci su uspjeli sve putnike da izbave iz vozila i prebace ih u obli`we bolnice, a najte`e slu~ajeve u Be~ i Linc. Voza~ autobusa rekao je policiji da je skliznuo sa puta po- {to je bio prinu en da ko~i jer ga je jedan automobil preticao. Pri tome je voza~ izgubio kontrolu nad vozilom i udario u drvo i pao pored puta u jarak dubok ~etiri metra. Voza~u, za koga se tvrdi da je izazvao nesre}u, za sada se gubi svaki trag. ^e{ki autobus nalazio se na povratku iz Hrvatske, a voza~ je preuzeo vozilo u Be~u, tako da nije bio premoren. TIRANA - Na jugu Albanije proteklih dana do{lo je do pu{karawa izme u uzgajiva- ~a indijske konopqe i policije, ~ime se jo{ jednom potvrdilo da se vlada u Tirani, najavom obra~una sa proizvo a~ima i {vercerima droge, prihvatila te{kog zadatka, javio je Tanjug. Ta akcija je zapo~eta pod pritiskom me unarodne zajednice, u kojoj se Albanija, zbog narkotika, odavno smatra "crnom ta~kom# Evrope ili "evropskim Avganistanom#. Premijer Saqi Beri{a je, po~etkom godine, obe}ao zvani~nicima u Briselu da }e drogu zbrisati "sa mape Albanije#, iako je, prije dolaska na vlast - kako se tvrdi - bio dosta tolerantan prema proizvodwi droge, koja je iz "zemqe orlova# stizala u mnoge evropske NOVI PAZAR - Za protekle dvije godine na podru~ju Uprave Kriminalisti~ke policije Novi Pazar zaplijeweno je gotovo pola tone raznih narkotika, ~ija uli~na vrijednost prelazi 20 miliona evra, re~eno je Tanjugu u toj upravi. Iako je vrijednost zapqene velika, to je tek od pet do 10 odsto od ukupne koli~ine narkotika koji "putuju# Srbijom, kazao je jedan od operativaca sa dugim radnim sta`om na poslu suzbijawa krijum~arewa droga, specijalno obu~en za obavqawe tog posla u zemqi i svijetu. Droga, kako je objasnio, u Novi Pazar sti`e iz tri pravca - Turske, Crne Gore i s Kosova, a najvi{e najkvalitetnijeg heroina, namijewenog BiH i zapadnim tr`i{tima, u taj grad dolazi iz Turske. Heroin ne{to lo{ijeg kvaliteta, za rasturawe po Sanxaku i gradovima u Srbiji, sti`e s Kosova. Rije~ je o heroinu ne- {to lo{ijeg kvaliteta, jer je, zbog ve}e zarade, na Kosovu ta droga, ve} jednom prera ena. S podru~ja Crne Gore, droga u najve}im koli~inama dolazi iz Ro`aja i naj~e{}e je samo u "prolazu# kroz Novi Pazar, jer Crnogorci ne `ele da gube na zaradi i zato "rade# direktnu prodaju po srbijanskim gradovima. - Ro`ajci su bili i ostali najve}i snabdjeva~i beogradskog narko-tr`i{ta, a snabdijevali su i "zemunski klan#, navode u novopazarskoj policiji. Narkotici se transportuju velikim kamionima kakvih je na samo na podru~ju Novog Pazara registrovano 4.317, objasnili su u kojima je droga upakovana na razli~ite, veoma ma- {tovite, na~ine - u balama tkanine, gra evinskim i drugim repromaterijalima, konzervama, nitnama za farmerke i tehni~ki je gotovo neizvodqivo svaki od wih, ma gdje bili, istovariti i do detaqa pregledati. Posqedwa najve}a zapqena, 111 kilograma heroina, obavqena na prelazu Gradina, bila je u kamionu novopazarske registracije koji je prevozio ogromne koli~ine tkanine, a kesice s heroinom bile su "fabri~ki# utkane u "bale# materijala za dukseve. Krijum~arewe i prodaja narkotika obezbje uju brzu, veliku, ali nesigurnu zaradu, jer kada se prekine lanac i krijum- ~ar "padne#, gubi i slobodu i zaradu. Zato je va`no da zarada bude vi{estruka, a najvi{e se zara uje na miksovanim narkoticima, objasnili su u kriminalisti~koj policiji Novog Pazara. Prema wihovim rije~ima, kilogram najkvalitetnijeg heroina u Istanbulu, zajedno sa transportom do bilo kog odredi{ta u Srbiji, mo`e da ko{ta najvi{e 10.000 evra. Ukoliko bi se prodavao ~ist, na kilogramu heroina bi moglo da se zaradi tek oko dvije hiqade evra. Zato se, ka`u, taj heroin "miksa# sa paracetamolom. Izmiksani heroin ima "pija~nu# vrijednost izme u 20 i 40 evra po gramu, {to zna~i da se na jednom kilogramu mo- `e zaraditi izme u 10.000 i 30.000 evra. Procedura postupawa sa zaplijewenom drogom strogo je utvr ena zakonom. Krijum~are narkotika je te- {ko "provaliti#, jer se droga kre}e u lancu koji je gotovo nemogu}e prekinuti ubacivawem "insajdera#. U poslu su ~itave porodice, od djeda do unuka. Najsigurniji na~in da im se dosko- ~i su dojave, navode u Kriminalisti~koj policiji Novog Pazara. NESRE]A NA ISTOKU [VAJCARSKE Tunel kao grobnica KUR - U sudaru autobusa i automobila koji se desio u subotu u jednom od tunela na istoku [vajcarske poginulo je najmawe {est lica, saop- {tile su vlasti, a prenijele agencije. Policija je precizirala da je poslije udesa u tunelu Viamala na autoputu A-13 u kantonu Graubinden, u blizini granice sa Italijom i Austrijom, izbio po`ar. Strahuje se da bi broj mrtvih mogao biti ve}i. Gust dim je ometao spasila~ke ekipe, javile su svjetske novinske agencije. Tunel Viamala: Poslije sudara izbio po`ar 11 Novi Pazar: Cvjeta trgovina svim vrstama droga Kantonalna policija je saop{tila da je jo{ jedno lice u te{kom stawu i pet povrije eno. Neki od povrije enih su uspjeli da iza u iz tunela. [vajcarska novinska agencija ATS je prenijela da je autobus prevozio 23-~lanu hokeja{ku ekipu iz Belincone iz {vajcarskog ju`nog kantona Ti~ino u italijanskom govornom podru~ju. Uzrok nesre}e, kao i broj qudi koji se nalazio u oba vozila, je jo{ uvijek nejasan. Tunel Viamala je duga~ak 742 metara i policija je blokirala autoput u oba smjera. ALBANIJA U BORBI PROTIV UZGAJIVA^A I [VERCERA DROGE CRNA TA^KA EVROPE Vlada premijera Beri{e, pod pritiskom iz svijeta, krenula u obra~un sa proizvo a~ima droge u zemqi. Albanija kao " evropski Avganistan" NA PUTU ZLATIBOR - U@ICE Sudar autobusa i kombija U@ICE - Na putu Zlatibor - U`ice u subotu poslijepodne, sudarili su se autobus i kombi. Tom prilikom povrije en je 21 putnik od kojih sedam te`e, javile su agencije. Dva te`e povrije ena putnika preba~ena su na lije~ewe za Beograd, troje je zadr`ano na u`i~kom odjeqewu ortopedije, a dva putnika na hirurgiji, saop{teno je ve~eras u bolnici u U`icu. Prema posqedwim informacijama, svi povrije eni koji su smje{teni u u`i~ku bolnicu su van `ivotne opasnosti. Ostalih 14 putnika koji su lak- {e povrije eni, poslije ukazane prve pomo}i, upu}eni su na ku}no lije- ~ewe. Nesre}a se dogodila kada je autobus kragujeva~kih registarskih oznaka na liniji Zlatibor - Novi Sad, iz za sada neutvr enih razloga pre{ao na lijevu stranu kolovoza i direktno se sudario sa kombijem koji se kretao iz pravca U`ica. Uzroci ove saobra}ajne nesre}e se ispituju. VEZA Nedavno su voza~i Parlamenta i Ustavnog suda uhva- }eni sa oko 100 kilograma "trave#. To je osna`ilo staru pri~u o vezi {vercera droge i politi~ara. zemqe. Nakon pada komunisti~kog re`ima, Albanija je postala jedan od najve}ih izvoznika indijske konopqe u Evropi. Tome su doprinijeli dobri prirodni uslovi - dosta vode i sunca - nedostupne planinske oblasti i op{ta anarhija u zemqi. U izvje{taju Me unarodne agencije za kontrolu narkotika za 2005. godinu navedeno je, uz ostalo, da korisnici veoma cijene kvalitet albanskog ha- {i{a i da ga, ponekad, mijewaju za heroin. Pojedine oblasti u Albaniji dugo su bile "zone zabrawenog ulaska# za policiju, a ~itava poqa marihuane niko nije dirao. Indijska konopqa je, prema izjavama o~evidaca, ponegdje uzgajana "kao luk#, a u tu rabotu bili su ukqu~eni i pojedini policajci i dr`avni ~inovnici. Kad je policija nedavno banula u mjesto Lazaret, poznato po proizvodwi droge, mje{tani nisu krili da su veoma iznena- eni, jer su vjerovali da }e im politi~ari progledati kroz prste, kao i toliko puta ranije. Brane}i bogati rod, spreman za transport, neki su, iz automatskog oru`ja, zapucali na predstavnike vlasti. Biv{i {ef policije oblasti Fier izjavio je nedavno da je tamo vo ena "kanabis politika#, odnosno da su u proizvodwi narkotika u~estvovale i najuglednije li~nosti, od seoskih prvaka, do u~iteqa i policijskih inspektora. Albanija je akciju protiv narkotika zapo~ela zabranom kori{}ewa brzih ~amaca u kojima se, preko Jadrana, droga prenosi u Italiju. Jedno takvo plovilo nedavno je potopqeno sa 300 kilograma droge, dok je drugo uspjelo da probije blokadu i zaustavqeno je tek u Italiji sa 530 kilograma narkotika. Policija je qetos zaplijenila {est tona spakovane indijske konopqe, a {verceri droge iz Albanije otkriveni su, proteklih mjeseci, u nekoliko zemaqa. Novinar Artan Hoxa, koji je pi{u}i o planta`ama oko Valone pokrenuo akciju policije, smatra da blokada brzih ~amaca nije rje{ewe i da je potrebno da vlada energi~nije radi na kopnu, gdje je jo{ dosta uzgajiva~a biqaka iz kojih se cijedi droga.

12 ^ETRNAEST GODINA NAKON STRADAWA KOTORVARO[KOG SELA SERDARI U SJE]AWIMA SAMO TUGA KOTOR VARO[ - U kotorvaro{kom nasequ Serdari svakog septembra bude se nova sje}awa na nevine `rtve pro- {log rata, stradale od ruke muslimansko-hrvatskih ekstremista. Iako je proteklo ~etrnaest godina, rane i tuga za wima nisu zarasle. Pre`ivjele majke jo{ nose crninu za svojim najmilijima. U Serdarima je prije rata Nevenka Serdar: @elimo da zlo~ince stigne pravda U Serdarima je prije rata `ivjelo {est doma}instava sa 39 stanovnika. U selo, do kojeg je obnovqen put, niskonaponska i telefonska mre`a, vratile su se svega tri porodice sa jedanaest ~lanova @RTVE U krvavom piru muslimansko-hrvatskih ekstremista, 17. septembra 1992. godine, u ranim jutarwim ~asovima ubijeni su Branko (56), Bosiqka (52), Jelenko (31), Radmila (21), Slavko (60), Danka (54), Drago (47), Mirko (31), mladi bra~ni par Slavi{a (22) i Spomenka (19) Serdar, Qubica (40) Tepi} i k}eri dvanaestogodi{wa Slbodanka i ~etverogodi{wa Swe`ana. Nikola (40) Duki}, Slavko (55) i Slavojka (21) Bencuz. Desetak dana prije, u zaseoku [ipure kraj puta za Vrbawce iz zasjede su ubijeni vr{waci Radenko i Borivoje Serdar. Krajem oktobra iste godine u susjednom selu Bilice nakon {to je zarobqen ubijen je pedesetpetogodi{wi Rajko Serdar. KROZ REPUBLIKU SRPSKU Stanka Serdar sa unukom Jovanom: Bakin ponos `ivjelo {est doma}instava sa 39 stanovnika. U selo, do kojeg je obnovqen put, niskonaponska i telefonska mre`a, vratile su se porodice Joce i Borivoja Serdara i Mirka Duki}a, ukupno jedanaest ~lanova. Prilikom posjete ovom nasequ, ispred ku}e smo zatekli Nevenku Serdar, koja se upravo vratila sa obli`we livade, na koju je nosila ru~ak suprugu Joci. Bave}i se poqoprivredom, Nevenka i Joco nastoje savladati tugu i bol u srcima za izgubqenim jedincem Radenkom. - Najte`e nam je kada do- e septembar, ali i oko Bo- `i}a, Uskrsa, krsne slave Aran elovdana... Spremamo i pla~emo, slavu nam nema ko naslijediti, nesta}e i na{e prezime - ka`e Nevenka i nastavqa jecaju}i, da se vi{e nema ko ni vratiti u selo. Stanku, suprugu Jocinog brata Borivoja, susre}emo ispred ku}e sa unukom Jovanom, prvom bebom u Serdarima ro- enom poslije rata. Roditeqi Dalibor i Biqana rade u kotorvaro{koj Tvornici obu- }e "Odesa#. Mla i Stankin sin Tomo radi sezonske poslove. - Bogu hvala osamnaestomjese~ni Jovan je zdrav, samo jednom je i{ao kod qekara. Prohodao je u devetom mjesecu - sa ponosom veli baka Stanka, koja je unuka spustila iz naru~ja da bi se pohvalila kako ~vrsto kora- ~a po dvori{tu. U blizini Stankine ku}e, preko ograde uzorana wiva na kojoj se sasvim malo prepoznaje mjesto gdje je bila ku}a Danke Serdar, koja je stradala sa sinom Mirkom. Malo daqe, kraj zapaqene ku}e oca Slave sin Milo{ izgradio mawi objekat. U ku}u Slavinog brata Branka navra- }a snaha Radmila, koja je iako te{ko rawena sa bebom u stomaku pre`ivjela zlo~in. Rankove k}eri Mira i Dobrila jo{ nisu smogle snage da do u u selo. Izgubile su roditeqe, dva brata i sestru. U selu vo}e rodilo. [qive ne{to slabije, dok su se grane jabuka gotovo do zemqe savile. Pre`ivjeli se prisje}aju da je, u septembru, prije ~etrnaest godina vo}e rodilo kao nikada, ali ostalo je neobrano. Rodbinu stradalih boli saznawe da jo{ niko nije odgovarao za zlo~in u Serdarima. POMEN U prisustvu rodbine, prijateqa, predstavnika op- {tinske vlasti i po{tovaoca odbrambeno-otaxbinskog rata ju~e je na grobqu u Dabovcima op{tinska Bora~ka organizacija organizovala pomen `rtvama Serdara. U~esnike pomena je pozdravio predsjednik predsjedni{tva Bora~ke organizacije Neboj{a Markovi}, a zatim su delegacije Skup- {tine op{tine, Bora~ke organizacije i ostali polo`ili cvije}e na grobove `rtava. Nakon toga protojerej Stanoja Zeqkovi} i jerej Predrag Jeftimir su slu`ili parastos. Predsjednik op{tinske Bora~ke organizacije Gosto Trivunovi} istakao je da ovaj zlo~in nad nedu`nim civilima Serdara svjedo~i o namjeri muslimansko-hrvatskih ekstrema da o~iste podru~je op{tine od svega {to je srpsko. Pitaju se kada }e i ho}e li, uop{te, sti}i pravda zlo~ince koji su zavili ovo pitomo selo iznad rje~ice Vodalka u crno. - Ako mi ne do`ivimo, neka znaju djeca, k}eri i unu~ad, da se zna ko je kriv. @elimo da jednom bude pravde, a ja }u le}i tu`na u crnu zemqu - ka- `e Nevenka, koja sa puno qubavi weguje cvije}e, koje }e polo`iti na grob sina u dabova~kom grobqu, gdje se svake godine u septembru slu`i parastos i pale svije}e nevinim `rtvama. D. KEREZOVI] ponedjeqak, 18. septembar 2006. MRKOWI] GRAD Struje koliko treba MRKOWI] GRAD - Nadle`ni u mrkowi}koj "Elektrodistribuciji# ka`u da je ova op{tina uredno snabdijevena strujom. Oni napomiwu da su zadovoqni stawem visokonaponske i niskonaponske mre`e. Me utim, u nekim dijelovima op{tine niskonaponske mre`e treba {to prije obnoviti. - U prvoj polovini ove godine dosta elektro-mre`a i objekata je obnovqeno. Zavr- {en je dalekovod i nova trafostanica u O}unama. Tako- e je ura en i dalekovod du- `ine 500 metara i nova trafostanica Rogoqi - Rudi}i - ka`e rukovodilac RJ "Elektrodistribucija# Gojko Bogojevi}. Radnici mrkowi}ke "Elektrodistribucije# obnovili su niskonaponsku mre`u Surjan - Ani~i}i, Podbrdo - Vidi}i, Bjelajce - ^igoje, Kopqevi}i - Qubije - Ili~i}i, te na podru~ju Bara}a, Sitnice i djela gradskog naseqa. Kako bi se smawili gubici na elektro prenosnoj mre- `i, odgovorni u "Elektrodistribuciji# planiraju nova ulagawa u niskonaponsku mre- `u i postavqawe novih trafostanica. Nova ulagawa u modernizaciju elektro-mre- `e zavise od naplate struje. Prema podacima, do kraja juna ove godine doma}instva u mrkowi}koj op{tini za utro- {enu struju dugovala su 2,69 miliona maraka. Dugovawa ostalih potro{a~a iznosila su 573 hiqade maraka. S. D.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. KAKO JE DANKA BAWAC OSTVARILA SVOJ SAN DA @IVI I RADI U FRANCUSKOJ Prije {est godina Danka se obrela u Parizu sa skromnim znawem engleskog jezika i ni rije~i francuskog. Posao nije birala, samo da zaradi dovoqno kako bi mogla upisati fakultet DRINI] - Kad je sa prvim zara enim xeparcem prvi put otputovala u Pariz, Danka Bawac je ~vrsto odlu~ila da }e IZNENA\EWE Danka pri~a kako je u porodili{tu imala i neobi~an susret. - Jedna Srpkiwa, profesor u Parizu, porodila se u na{em porodili{tu. Kad sam joj odnijela bebu i na srpskom je pozdravila, `ena nije mogla da vjeruje da ~uje svoj jezik. I danas smo dobre drugarice - kazuje Danka. U OBJEKTIVU poslije zavr{ene sredwe medicinske {kole studirati u ovom gradu. [to je naumila to je i u~inila. Prije {est godina obrela se u glavnom gradu Francuske. Sa skromnim znawem engleskog jezika i ni rije~i francuskog uspjela je brzo da se sna e. Sada je Danka zavr{ila ~etvrtu godinu studija na odsjeku Fizika i hemija primijewena na `iva bi}a. I pored brojnih obaveza na{la je vremena da ovog qeta posjeti rodbinu u Drini}u. Prvog susreta sa ovom metropolom i novim, nepoznatim svijetom Danka se rado prisje}a. - Nije bilo lako, ali sam sebi uvijek ponavqala - mora{ uspjeti! Prvi zadatak koji sam sebi postavila je da {to prije nau~im jezik. Radila sam razne poslove u kojima poznavawe jezika nije neophodno - pri- ~a Danka. Lubenica umjesto cvije}a DERVENTA - Da vo}e i povr}e mo`e poslu`iti i kao ukras u dvori{tima, `ardiwerama, na zelenim povr{inama pokazuje i ovaj primjer. Pored ukrasnog cvije}a, svoje mjesto u `ardiweri pored Sportske dvorane u Derventi prona{la je i lubenica. Kako je sjeme ove biqke dospjelo ovdje, nije poznato. Ipak, bostan u centru grada dobro napreduje. S. P. KROZ REPUBLIKU SRPSKU PREKO TRWA DO PARIZA SUSRET NACIONALNIH MAWINA U PRIJEDORU Igraju}i do~ekali zoru Kulturni program: O~uvali svoje obi~aje Sa prvim zara enim novcem upisala se u {kolu za u~ewe jezika. ^im je ovladala francuskim, potra`ila je posao u uglednom pariskom porodili{tu gdje rade samo ~asne sestre. - Nikad ne}u zaboraviti sa kakvim su me ~u ewem posmatrali u porodili{tu kada sam pitala da me zaposle. Naravno, odbili su me. Ali nisam posustala. Kada sam im se obratila i ~etvrti put, primili su me, iako nisu imali mnogo povjerewa u mene - prisje}a se Danka. I danas radi u istom porodili{tu, ali samo no}u, jer ima mnogo obaveza na Univerzitetu. Uz bebe, kojih ima svih rasa, veli, na em vremena da spremam ispite. PRIJEDOR - Hotel "Prijedor# proteklog vikenda bio je okupqali{te nacionalnih mawina ove op{tine. Na drugim susretima nacionalnih mawina, ~iji je generalni pokroviteq bila op{tina, prisustvovali su ^esi, Slovenci, Ukrajinci i Romi. Na~elnik op{tine Marko Pavi}, kazao je da je Prijedor demokratska sredina u kojoj je dozvoqeno da svako iska`e svoja nacionalna osje}awa. - Mnogi pripadnici nacionalnih mawina kroz svoj rad doprinosili su razvoju na{e op{tine. To je dokaz da oni ovaj grad osje}aju kao svoj - ka`e Pavi}. Predsjednik Udru`ewa ^eha "^eska beseda# Zvonko Man izrazio je zadovoqstvo {to su op{tinske vlasti odlu~ne da na ovaj na~in okupe nacionalne mawine. - Ovaj primjer bi trebale slijediti i druge op- {tine. U "^eskoj besedi# nekoliko puta godi{we organizujemo dru`ewa na{e mawine, ali nastojimo i ^e{ku republiku pribli`iti ostalim Prijedor- ~anima, kroz kulturne manifestacija i programe - kazao je Man. Ve~eri nacionalnih mawina u hotelu "Prijedor# prisustvovao je i konzul Republike Slovenije u BiH Bogdan Stare. U kulturnom programu nastupali su pripadnici svake mawine, a pridru`ili su im se i ~lanovi folklorne sekcije Kulturno umjetni~kog dru{tva "Mladen Stojanovi}#. P. [. MRKOWI] GRAD - Poqoprivrednike u mrkowi}koj op- {tini narednih mjeseci ~eka te`ak posao. Naime, uskoro treba da po~ne sjetva ozimih poqoprivrednih kultura. Danka Bawac: Bakina koliba najqep{a Predavawa slu{a na francuskom i povremeno na engleskom jeziku. I pored poku{aja da dobije stipendiju iz Republike Srpske nije, ka`e, nai- {la na razumijevawe. - Mada se kadrovi ovog profila tra`e i nema ih dovoqno, niko ne}e da me podr`i. Ne znam kako proizvo a~i hrane Planom jesewe sjetve, koji su na posqedwoj sjednici Skup- {tine op{tine usvojili odbornici planirano je da se zasije oko hiqadu hektara oranica. - P{enicom treba da se zasije 629 hektara, ra`i 148, je~mom 80 i zobi 120 hektara oranica. Najvi{e povr{ina, 241 hektar zasija}e se na podru~ju mjesne zajednice Podra{nica - ka`e na- ~elnik odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti Krstan Tomi}. Stru~waci ka`u da je za ostvarewe plana sjetve potrebno obezbijediti 176 tona sjemena p{enice, 41 tonu ra`i, 20 tona je~ma i 28 tona sjemenske zobi. Osim toga vaqa pripremiti i odre ene koli~ine za- {titnih sredstava. Za sjetvu je potrebno i oko 500 tona vje- {ta~kog ubriva. Tri poqoprivredne apoteke u Mrkowi} Gradu ve} su obezbijedile po~etne koli~ine sjemena i sjemenskog repromaterijala. ZVORNIK - Osnovci iz Zvornika ubudu}e }e imati boqe uslove za nastavu. Specijalni savjetnik Udru- `ewa diplomata Visoke {kole "Mukama{i# iz Tokija Rusuke Namekata uru~io je, u subotu, u Kri`evi}ima opremu vrijednu 20.000 maraka za 15 osnovnih {kola u kojima nastavu poha aju djeca povratnika Bo{waka. Povjerenik Fonda za pomo} obrazovawu povratnika u op- {tini Zvornik Izet Mehinagi} je istakao da se radi o 30 ra~unara sa prate}om opremom, isto toliko televizora, {kolskoj literaturi i kompletima pribora za u~enike prvih razreda. Osim toga, obezbije eno je po 100 maraka za stipendirawe pet studenata bez jednog roditeqa na prvoj godini studija. Opremu su dobile {kole i podru~na odjeqewa u Kri`evi- }ima, Kozluku, Oraovcu, Ro}evi}u, Driwa~i, Kamenici, Snagovu, Lipqu, Novom selu, Divi- ~u, Kula gradu, Ceru, Tr{i}u, Sjenokosu i Petkovcima. Namekata je istakao da je, slu{aju}i o potrebama povratni~ke djece u op{tinu Zvornik, do{ao na ideju da li~no pomogne wihovom obrazovawu. Na~elnik op{tine Zvornik Budimir A}imovi} pohvalio je primjer qudi iz Japana, koji }e pomo}i da op{tina misle da je izvoze na evropsko tr`i{te bez primjene savremenih tehnologija. Zbog toga }u poslije zavr{enog studija vjerovatno ostati u Parizu da usavr{im znawe iz ove oblasti - ka`e Danka. Za vrijeme kratkih praznika ili odmora obavezno do- e u Drini} jer "Pariz je Pariz, a bakina koliba je bakina koliba#. - Ovdje se uvijek lijepo osje- }am, a {to je najva`nije za namirnice i vodu nije potrebna nikakva kontrola. Ovdje je sve jo{ ~isto i nezaga eno, a mirisi borova i jela tako opojni - uz osmijeh ka`e ova neobi~na djevojka. J. BAWAC Zvornik i weni gra ani prebrode te{ko}e. Sve~anosti je prisustvovao i japanski ambasador Mutato Motai koji je podsjetio da je vlada ove zemqe do sada poklonila medicinsku opremu za brojne bolnice u BiH, opremu za deminirawe terena, {kole, poklonila autobuse, pomogla izgradwu trafostanica, puteva, mostova. On je podsjetio da je Japan pro{ao kroz sli~na iskustva u i nakon Drugog svjetskog rata, ali je, zahvaquju}i velikodu- {nosti qudi iz cijelog svijeta, obnovqen i postao velika ekonomska sila svijeta. S. S. POQOPRIVREDNICI U MRKOWI]KOJ OP[TINI SPREMAJU SE ZA JESEWU SJETVU ORANICE ^EKAJU TRAKTORE Planom jesewe sjetve predvi eno je da se zasije oko hiqadu hektara oranica. Agencija za privredni razvoj i ove godine }e kreditima pomagati poqoprivrednike AGENCIJA Direktor Agencije za privredni razvoj Tomislav Todorovi}, tvrdi da }e op- {tina i ove godine iz buxeta i uz pomo} poslovnih banaka u poqoprivredu ulo`iti oko milion maraka. Poqoprivrednici koji nisu registrovani mogu da dobiju kredite do 10.000 maraka. Registrovani imaju pravo na 50.000 maraka kredita. 13 JAPANCI POKLONILI OPREMU ZVORNI^KIM OSNOVNIM [KOLAMA Da mali{ani lak{e u~e BRATUNAC - Na inicijativu vi{e desetina qubiteqa pasa u Bratuncu je osnovano Kinolo{ko dru{tvo za ~ijeg je predsjednika izabran Vojislav Panteli}. - Udru`ewe je okupilo qubiteqe pasa koji `ele da unaprijede uzgoj pasa na podru~ju Bratunca i okoline. Oni }e, osnivawem svog dru{tva, mo}i da dobiju korisne informacije o uzgoju i dresuri pasa - rekao je nakon Osniva~ke skup{tine sekretar Sr an Ne{kovi}. BRATUNAC Osnovano kinolo{ko dru{tvo On je podsjetio da su uzgajiva~i pasa do sada imali problema prilikom izbora kvalitetnog legla i izdavawa rodoslova za {ta se tra`ila pomo} od dru{tava iz Bijeqine i Srbije. Veliku podr{ku osnivawu bratuna~kog Dru{tva kinologa pru`io je Centar za uzgoj i dresuru slu`benih pasa Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske koji se nalazi u nasequ Voqavica. K. ]. MINISTARSTVO Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS donijelo je u maju Pravilnik o uslovima i na~inu ostvarivawa nov~anih podsticaja u poqoprivredi. Poqoprivrednici mogu ostvariti nov~anu nadoknadu od marku po sadnici, prilikom podizawa zasada jabu~astog i ko- {ti~astog vo}a na najmawoj povr{ini od 0,3 hektara. Predvi eno je da se novac daje i za izgradwu objekata za sto~arstvo, nabavku steonih junica, opreme za spremawe sto~ne hrane, nabavku plastenika... Ta sredstva mogu da iznose 30 odsto od investicije i ne mogu biti ve}a od 30 hiqada za fizi~ka i 50 hiqada za pravna lica. - Cijene sjemena su znatno ve}e od pro{logodi{wih za vrijeme jesewe sjetve. Skupo je i vje{ta~ko ubrivo, a o nafti da i ne govorimo. Me utim, i pored svih problema sijati se mora, jer nam vaqa zaraditi za `ivot - ka`e poqoprivrednik Mile Mili}. Ina~e, od 68.845 hektara zemqi{ta u mrkowi}koj op{tini, na poqoprivredno zemqi- {te otpada 26.570 hektara. Od toga je 9.868 hektara oranica, a obra uje se gotovo 40 odsto. Ovaj podatak je zabriwavaju}i kada se uzme u obzir koliko ima seoskih doma}instava. U `eqi da se uz sto~arstvo unaprijedi poqoprivredna proizvodwa `itarica i povr}a op- {tina je osnovala Agenciju za privredni razvoj, koja podsticajnim mjerama na kreditnoj osnovi poma`e poqoprivrednike. Tako je pro{le godine kredit dobilo 176 poqoprivrednika u ukupnom iznosu od oko milion maraka. S. DAKI]

14 PRIJEDOR - Uz saslu`ewe vi{e sve{tenika, vladika bawalu~ki Jefrem osve{tao je ju- ~e novi hram Svetih apostola Petra i Pavla u Petrovu kod Prijedora. Sve~anom ~inu osve- {tawa prisustvovao je veliki broj mje{tana i vjernika ovoga sela, kao i gostiju sa podru~ja op{tine i {ireg okru`ewa. - Velika je radost kada vidimo da se qudi bore za `ivot, da rade i grade, da podi`u i unapre uju, a posebna je radost kada vidimo da su se qudi slo- `ili oko djela Bo`ijeg - kazao je vladika Jefrem u prigodnoj besjedi, poslije sve~ane liturgije. Episkop bawolu~ki, tako e je istakao da }e ovaj hram od ovog trenutka biti duhovni centar mje{tana Petrova i mjesto zajedni~kog molitvenog zborovawa i dru`ewa, te zajedni~ke molitve. Podizawe novog hrama u Petrovu vladika Jefrem je nazvao istorijskim trenutkom u `ivotu jedne generacije koja podi`e hram Bo`iji. - @elimo da blagotvorno i duhovno uti~emo i oblikujemo du{e svoga pravoslavnog srpskog vjeruju}eg naroda. @elimo, jer smo uvjereni da bez Bo- `ije milosti, Bo`ije ruke i KROZ REPUBLIKU SRPSKU OSVE[TAN HRAM SVETIH APOSTOLA PETRA I PAVLA U PETROVU KOD PRIJEDORA DJELO VJERUJU]EG NARODA Izgradwa crkve u Petrovu trajala je {est godina i za to vrijeme utro{eno je 300 hiqada maraka, a u akciju su bila ukqu~ena gotovo sva doma}instva, kao i brojni dobrotvori Bo`ijeg davawa te{ko mo`e ~ovjek u ovome `ivotu pravilno postaviti sebe na pravo mjesto - podsjetio je vladika Jefrem i dodao da }e ovaj hram biti sveto mjesto okupqawa naroda ovoga kraja na molitvama, vjen~awima i kr{tewima. Posebno je zahvalio svima onima koji su dali svoj prilog i u~estvovali u gradwi hrama koji je na ovome lokalitetu, kako je rekao vladika izgra en nakon nekoliko decenija "~ekawa#. Izgradwa crkve u Petrovu trajala je punih {est godina i za to vrijeme u akciju su bila ukqu~ena gotova sva doma}instva ovoga sela te brojni drugi donatori. Hram Svetih apostola Petra i Pavla: Ophodwa oko crkve poslije osve{tawa (Snimio R. OSTOJI]) JEREJ \OR\E [EBEZ Petrovo: Vladiku Jefrema do~ekao veliki broj vjernika Mjesni jerej \or e [ebez je osve}ewe hrama u Petrovu nazvao uzvi{enom ~a{}u od gospoda Boga. - Danas kruni{emo jedno veliko djelo vjeruju}eg naroda i ovoga mjesta. Neka ova svetiwa bude mjesto neprestanog okupqawa i sastajawa odakle }e se uznositi molitva Bogu, mjesto gdje }e srpski narod dobijati utjehu i duhovnu radost - kazao je jerej [ebez do~ekuju}i vladiku Jefrema. - Uspjeli smo, za sve ovo vrijeme obezbijediti oko 300 hiqada maraka i sagraditi ovo predivno zdawe. Vjerujte da je svaki od na{ih mje{tana, sa velikom qubavqu u~estvovao u wegovoj gradwi - kazao je kum hrama Ilija Milunovi} isti- ~u}i da se ovaj, najsve~aniji ~in u `ivotu jedne parohije do- `ivqava jednom u istoriji. - Sa velikom rado{}u danas do~ekujemo wegovo preosve{tenstvo, jer nas je od prvog dana ohrabrivao i u svemu pomogao - istakao je Milunovi}. Nakon sve~anog ~ina osve- {tawa novog hrama uprili~en je i narodni ru~ak za vi{e stotina mje{tana Petrova i wegove okoline. D. BULI] ^ELINAC - Sve{tenici kotorvaro{ke parohije Bo{ko Mandi}, protojerej stavrofor i jerej @ivko Ili} u nedjequ su u ~elina~kom selu Lipovac osve- {tali spomenik ~etni~kom vojvodi Lazi Te{anovi}u i wegovim saborcima. Tako e, osve{tan je i spomenik poginulim borcima iz ovog sela u Otaxbinskom ratu Pavu Te{anovi}u, Predragu, Sini{i i Stevanu Brankovi}u, Miodragu, Predragu i Slavku Gaji}u i Ostoji Gavri}u. Vijence na spomen-obiqe`ja polo`ile su delegacije op- {tine ^elinac i Mjesne zajednice Popovac, op{tinske i mjesne Bora~ke organizacije, porodica poginulih boraca, kao i potomci i po{tovaoci pripadnika ~etni~kog pokreta. - Vojvoda Lazo Te{anovi} i wegovi ~etnici i poginuli borci u Otaxbinskom ratu borili su se u dva razli~ita vremenska perioda, ali su stradali za istu ideju, a to je odbrana svog naroda i svoje zemqe. U posqedwem ratu op{tina ^elinac dala je oko 4.500 boraca {to zna- ~i da je svaki ~etvrti stanovnik u~estvovao u stvarawu i odbrani Republike Srpske. Na`alost, slobodu nije do~ekalo 215 poginulih boraca, osmorica ih SERTIFIKAT QUBIWSKOM " FARMAVITU" Priznawe i obaveza QUBIWE - TIF "Adria# iz Sarajeva dodijelila je u subotu fabrici sto~ne hrane "Farmavit# iz Qubiwa sertifikat sistema upravqawa kvalitetom 9001/2000. Sertifikacija je obavqena 1. jula ove godine, a DOO "Farmavit# je prva fabrika ponedjeqak, 18. septembar 2006. U LIPOVCU OSVE[TAN SPOMENIK LAZI TE[ANOVI]U I BORCIMA OTAXBINSKOG RATA Po~ast srpskim braniocima Lipovac: Osve{tawe spomenika se jo{ uvijek vode kao nestali, a 750 ih je te`e ili lak{e raweno - rekao je Slavko Vu~i}, predsjednik ~elina~ke Bora~ke organizacije. Milovan Vuji~i}, zamjenik na~elnika op{tine, istakao je da i ovakvi doga aji potvr uju da poginuli borci, kao i wihove porodice ne}e biti zaboravqene. U ime Organizacionog odbora za izgradwu ovog spomenika Petar Te{anovi} zahvalio se ktitoru Iliji Vuji~i}u, vlasniku preduze}a "Flor#, koji je svojim sredstvima prije dvije godine podigao spomenik Lazi Te{anovi}u i wegovim saborcima, a ve}im dijelom finansirao je i izgradwu spomenika poginulim borcima u Otaxbinskom ratu podignutog ovih dana. Marinko Srdi} je podsjetio prisutne da su ta~no prije 14 godina trinaestorica dobrovoqaca iz ovog kraja pre{la rijeku Savu da bi pomogla odbrani srpskog naroda u Slavoniji na koje su mu~ki napali Tu manovi bojovnici samo zato {to su Srbi. O `ivotu ~etni~kog vojvode Lazara Laze Te{anovi}a i wegovoj borbi govorio je Miladin Savi}. B. MAKSIMOVI] sto~ne hrane u isto~noj Hercegovini koja je dobila ovakav sertifikat. - U fabrici smo ovo do`ivjeli kao iskorak koji nas svrstava u red uspje{nih i ure enih preduze}a i kao obavezu za budu}nost. @. J.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. Imqani i Sitnica ZDRAVSTVE- NE ustanove u Velikoj Britaniji koje se bave lije~ewem neplodnosti, ostale su bez sperme. Unijelo je to dosta nemira me u zaposlene u klinikama, ali i bra~ne parove bez djece. Klinika "Barn Hol#, najpoznatija u ovom poslu, imala je, ranijih godina, za te potrebe, dovoqno dobrovoqaca, ali je na kraju bez wih ostala. Britanci, zbog toga, razmi- {qaju o uspostavqawu partnerskih odnosa sa Imqanima i Sitnicom, naseqima u potentnoj Bosni, iz kojih bi se, kako procjewuju spermolozi, mogle dobiti, zadovoqavaju}e koli~ine potrebne sirovine. xxx U Federaciji BiH digla se velika pra{ina oko nove verzije Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije koji bi trebalo da se potpi{e 26. septembra. Nesta{ni Haris priziva ~ak i Kancelariju visokog predstavnika da "svojim autoritetom sprije~i akt razgra ivawa dr`avnosti BiH. U protivnom, na politi~koj sceni Federacije BiH, o~ekuje se potpisivawa sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Harisa Silajxi}a i Mirnesa Ajanovi}a. xxx Ne pro e nijedan dan, a da se na snimawu filma "Praznici u Bosni#, ne dogodi bar ne{to, ali sa drugu stranu kamere. Eto, prilikom snimawa scene potpisivawa Dejtonskog mirovnog dokumenta kao dekor bila je stavqena aktuelna zastava BiH iako je dobro znano da 1995. godine te zastave uop{te nije ni bilo. Holivudski glumac Ri~ard Gir, koji u filmu igra glavnu ulogu, u dokolici i ne{to opu- {tenijoj atmosferi, raspitivao se za broj telefona Radovana Karaxi}a. Veli da "bi ga volio sresti#. Siroti Gir zvao je, zbog toga, ~ak i tetu Karlu. Me utim, ni ona mu nije htjela izdiktirati Ra{in broj. Pravdala je to svojim principijelnim razlozima. xxx Prilikom bogoslu`ewa, koje je, pred 250.000 vjernika i znati`eqnika slu`io u Regensburgu, papa Benedikt 16. osudio je bezbo`nike i, posebno, ateizam kao "veliku zabludu#. Okomio se i na nau~nike koji se trude U OBJEKTIVU HO]U DA KA@EM Pi{e Slavi{a SABQI] da doka`u kako je Bog suvi{an. Dogodi li se da Bog ipak postane tehnolo{ki vi{ak, bez posla, a onda i hqeba, sigurno ne- }e ostati. Radi}e kao vjerou~iteq u nekoj od brojnih podru~nih {kola u mjestima koja se nalaze Bogu iza le a. xxx Neki Meho, Bo- {wak iz Bu`ima, pretukao je u Novom Gradu, ispred {kole "Sveti Sava#, u~enicu srpske nacionalnosti. Na sre}u, ni~eg tu nije bilo na me unacionalnoj osnovi. Djevoj~ica je, jednostavno, pri- ~ala kako ju je Meho napastvovao, na {ta je on adekvatno odgovorio. Sli~no je bilo i u ratu. Gledalo se slu{alo i ~italo kako su "ni~im izazvani i Srbi i Hrvati i muslimani, uvijek adekvatno odgovarali drugoj strani#. I tako pune ~etiri godine. xxx Sarajevska pivara postala je ve}inski vlasnik novinske ku}e "Oslobo ewe# ~ime su u znatnoj mjeri uzdrmani vitalni interesi sedme sile. "Oslobo- ewe# }e, re~eno je prilikom parafirawa sporazuma, ostati, kao i do sada, potpuno nezavisna novina. Sve }e to biti tako dok u wegovu redakciju, iz Pivare, ne po~ne dotok svje`eg odnosno fla{iranog kapitala. Dakle, {to se ti~e budu}- nosti, sporazum o kupoprodaji, odnosno kupovini, "Oslobo ewa# zaposlenima ulijeva sigurnost, veliku nadu i - pivo. xxx Fudbalski klub "Kozara# iz Turjaka u gradi{koj op{tini, ~lan lokalnog podsaveza, davno prije naredne UEFA i Sepa Blaetra, postavio je, na svom novom stadionu, ~ak 174 plasti~na sjedi{ta. Sad }e od Blatera tra`iti da im asfaltira i put do igrali{ta, a po mogu}nosti i da im nabavi kosa~icu, dok je remenove za wu obe}ao da }e platiti Roman Abramovi~. Nakon svega {to je ura eno i {to treba da se dogodi, Kozara mo`e komotno ugostiti fudbalere iz Vrba{ke. xxx Ovih dana pomenom stradalima, obiqe`ava se godi{wica okupacije devet zapadnokraji{kih op{tina. Kupres nije obuhva}en programom obiqe`avawa po- {to ratni reporteri jo{ uvijek nisu saop{tili da je Kupres pao. KROZ REPUBLIKU SRPSKU PROBLEM POSTOJAWA PRETOVARNE DEPONIJE U KRUGU PREDUZE]A " PARK" U PRWAVORU NIKAKO DO NOVE LOKACIJE Stanovnici ulice @ivojina Preradovi}a peticijom tra`e izmje{tawe deponije sa sada{we lokacije, jer ve} godinama `ive u " nepodno{qivom smradu" \ Prwavor: Pretovarna deponija u krugu preduze}a " Park" SEMINAR VATROGASNOG SAVEZA U DOBOJU Za{tita od po`ara DOBOJ - U okviru programa seminara pod nazivom "Za- {tita od po`ara#, koji se odr- `ava u organizaciji Vatrogasnog saveza Republike Srpske, u Doboju je prire ena pokazna vje`ba o aktivnostima na spasavawu povrije enih lica iz stambenih zgrada i iz saobra- }ajnih nesre}a. Svrha seminara je tehni~ko i stru~no obu~avawe, ali i dru- `ewe i upoznavawe vatrogasaca iz svih krajeva Republike Srpske. - U ovim vje`bama danas su u~estvovali vatrogasci iz Doboja, a ostali su posmatrali - ka`e starje{ina Teritorijalne vatrogasne jedinice Doboj Ratko Trifunovi}. \Doboj: Vje`ba vatrogasaca Ovo je prvi put u {est godina, od kada postoji Vatrogasni savez Republike Srpske, da se organizuje jedan ovakav seminar na kome u~estvuju jedinice iz cijele na{e republike. - Na seminaru su obra ene teme sa kojima se mi naj~e{}e susre}emo. To je ga{ewe po`ara u industriji, javnim objektima, na visokim objektima i spasavawe qudi. Po{to su te teme obra ene, Vatrogasna jedinica je izvela pokaznu vje`bu koja je uspjela - rekao je zamjenik predsjednika Upravnog odbora Vatrogasnog saveza Mile Spasojevi}. On je napomenuo da se u posqedwe vrijeme u vatrogasnim jedinicima Srpske radi na obnavqawu opreme i vozila jer nisu na odgovaraju}em nivou. - Nova oprema treba da zadovoqi sada{we uslove i potrebe, 15 ODBORNICI NA POTEZU Dok god ovo odlagali{te bude u funkciji, Prwavor }e ostati vjerovatno jedini op- {tinski centar u bawolu~koj regiji u ~ijoj gradskoj, urbanoj zoni, postoji deponija, makar i samo pretovarnog karaktera. Rje{ewe problema, kako sada stvari stoje, nije na vidiku, pa se ~eka stav Skup{tine op{tine Prwavor, ~iji }e odbornici morati ozbiqnije, nego prethodnih godina, da se pozabave ovim pitawem. PRWAVOR - Problem postojawa pretovarne deponije u dvori{tu Komunalnog preduze}a "Park# aktuelan je ve} nekoliko godina. Stanovnici ulice @ivojina Preradovi}a, gdje se nalazi i sjedi{te prwavorskih "komunalaca#, dostavili su Skup{tini op{tine peticiju sa desetinama potpisa, kojima se tra`i premje- {tawe odlagali{ta. - Odavno ukazujemo na tu pojavu, jer `ivimo ve} du`e vremena u nepodno{qivim uslovima. Smrad sa te deponije se {iri na{om ulicom, a posebno je to izra`eno tokom qetnih vru}ina. Od Op{tine tra- `imo da, zajedno sa "komunalcima#, prona e drugu lokaciju na kojoj bi se obavqao pretovar sme}a - ka`e Bo`o Auli}, stanovnik ove ulice. U poslovodstvu "Parka# ne pori~u nezadovoqstvo doma- }instava iz ovog dijela grada. - Ve} pet, {est godina u redovnim periodi~nim izvje{tajima, koje dostavqamo lokalnoj vlasti, kao na{em osniva- ~u, ukazujemo na taj problem. Otpad koji prikupqamo po gradu ovdje odla`emo, ali ga svakodnevno, u popodnevnim ~asovima, transportujemo do glavne deponije u Rami}ima. Problem je, u vrijeme vru}ina, organski otpad iz klaonica i inkubatora preduze}a "Vetprodukt#. Razumijemo revolt na- {ih kom{ija, pa smo poku{ali da obezbijedimo drugu lokaciju za tu vrstu pretovara, ali nismo uspjeli prona}i odgovaraju}i prostor - ka`e Du{an Qubojevi}, direktor "Parka#. U ovom kolektivu isti~u da nastoje da se pridr`avaju svih neophodnih sanitarnih normi, pri ~emu uva`avaju sugestije nadle`nih inspekcijskih slu`bi. Problem tako ostaje otvoren, a o wemu }e se raspravqati i na prvoj jesewoj sjednici op{tinskog parlamenta, idu- }eg mjeseca. Jedino rje{ewe bi- }e premje{tawe, isti~u potpisnici peticije, najavquju}i da }e, u protivnom, organizovati blokadu direkcije preduze}a i prostora sa koga se {iri nepodno{qiv smrad. Direktor Qubojevi} vjeruje da se nezadovoqstvo obli- `wih doma}instava iz ulice @ivojina Preradovi}a ne}e pretvoriti u te`e oblike djelovawa mje{tana, odnosno uzrokovawe "bespotrebnog slu- ~aja#. B. RADULOVI] a zanavqa se i vozni park koji je veoma star, jer vozila su nabavqana prije 20 do 25 godina - rekao je Spasojevi}. Sl. P. Pokradeni poklopci [AMAC - Na nekoliko {ahtova u {ama~kim naseqima pokradeni su poklopci. Danima stoje otvoreni i predstavqaju veliku opasnost gra- anima - prolaznicima, a posebno djeci. U ovom koji je zabiqe`ila na{a kamera nastradala je jedna djevojka koja je zavr{ila u bolnici. Prava je sre}a da do sada nije stradalo nijedno dijete, jer su pomenuti otvoreni {ahtovi na javnim i prometnim mjestima. Zar je potrebno da neko nastrada pa da se onda preduzimaju mjere za postavqawe novih poklopaca jer su raniji, vjerovatno, zavr- {ili negdje na starom gvo` u ili prodati na otpadu. V. A. ZAVOD ZA ZAPO[QAVAWE - FILIJALA TREBIWE BORBA ZA RADNO MJESTO Me u trinaest i po hiqada nezaposlenih u osam op{tina u isto~noj Hercegovini, samo u Trebiwu ima 173 lica sa fakultetskom diplomom TREBIWE - Zbog tehnolo- {kih vi{kova radnika u privatizaciji, ga{ewa pojedinih preduze}a i pokrenutih ste~ajnih postupaka, na jugu Republike Srpske jo{ raste broj nezaposlenih, koji je za osam op{tina od Fo~e do Trebiwa dostigao brojku od skoro 14 hiqada lica na berzi rada. Od toga je najvi{e nezaposlenih u Trebiwu - oko tri i po, hiqade, a zanimqivo je da vi{e ni fakultetska diploma nije nikakva garancija za radno mjesto, jer je na birou rada u ovom gradu i 175 "fakultetlija#, od arheologa, do novinara, jedino nedostaju - farmaceuti! Na nivou ove filijale, dakle na podru~ju op{tina Trebiwe, TR@I[TE RADA Zavod za zapo{qavawe Republike Srpske, pa i Filijala Trebiwe, trenutno sprovodi anketirawe poslodavaca radi ispitivawa tr- `i{ta rada, kojim }e biti obuhva}eno oko 50 odsto registrovanih poslodavaca, koji imaju vi{e od pet zaposlenih radnika. Tako }e biti poznate stvarne potrebe poslodavaca - isti~e Simana Prelevi}. Bile}a, Qubiwe, Berkovi}i, Gacko, Nevesiwe, Fo~a i Kalinovik u maju ove godine zaposlena su 134 lica, nov~anu naknadu koriste 282 nezaposlene osobe, a pravo na zdravstveno osigurawe ostvaruju 1.624 nezaposlena lica. - Krajem aprila ove godine Zavod za zapo{qavawe raspisao je javni poziv za kori{}ewe sredstava zavoda za finansirawe Projekta sticawa radnog iskustva volontirawem za lica sa visokom i vi{om stru~nom spremom - isti~e Simana Prelevi}, rukovodilac Filijale Zavoda za zapo{qavawe u Trebiwu. Ona poja{wava da se za prijem volontera prijavilo desetak firmi i ustanova samo u Trebiwu, tako da je odziv dosta solidan. Prelevi}eva podsje}a da mladi nezaposleni tako preska~u prvu stepenicu na putu ka poslu, sti~u godinu radnog sta`a, odnosno polo`en stru~ni ili pripravni~ki ispit, i da je to dobra utakmica za mlade kadrove - da se navikavaju na borbu za radno mjesto. Prema rije~ima rukovodioca trebiwske Filijale Zavoda za zapo{qavawe, uporedo sa ovim, u toku je realizacija projekta podr{ke zapo{qavawu, koji je namijewen da starijim licima od 45 godina na neki na~in omogu}i sticawe uslova za penziju. Tako se starijim nezaposlenim dodjequje bespovratno 2.500 maraka za pokretawe vlastite djelatnosti ili 1.500 maraka za poslodavca, koji zaposli lice iz ove grupe. Ovaj program, pored Zavoda za zapo{qavawe Republike Srpske, safinansira i Fond za razvoj i zapo{qavawe Republike Srpske. M. BE[TI]

16 KAKO bi spremno do~ekala narednu sezonu grijawa, gradska "Toplana# krenula je ovih dana u najve}i ovogodi- {wi posao, kad je u pitawu obnova dotrajale vrelovodne mre`e. Rije~ je o zamjeni vrelovodnog prikqu~ka pre~nika 125 milimetara u ulici Kraqa Alfonsa Trinaestog, za {to je anga`ovano preduze}e "Montmonta`a# iz Bawe Luke. Prema rije~ima tehni~kog direktora "Toplane# Nove Vu~ete, na 250 metara dugu vrelovodnu trasu bi}e postavqeno vi{e od 500 metara novih cijevi. - Pro{le zime na ovom vrelovodu biqe`ili smo najve}e gubitke vode, {to su stanovnici ove i okolnih ulica osjetili na svojim radijatorima. Vrelovodne cijevi su bile toliko dotrajale da smo ih morali zamijeniti i tako na du`e vrijeme rije{iti problem sa slabijim grijawem u ovom dijelu grada - objasnio je Vu~eta. On je dodao da radnici "Montmonta`e# postavqaju SERVISNE INFORMACIJE HITNA POMO] - De`urni qekari Slu`be hitne pomo}i proteklog vikenda pregledali su 85 pacijenata, od toga 16 djece. Mobilne ekipe su obavile 15 ku}nih posjeta. PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeqewu Klini~kog centra na Paprikovcu obavqeno je {est poroda. Ro ene su dvije djevoj~ice i ~etiri dje~aka. VATROGASCI - Vatrogasci su u 5.50 ~asova kod hotela "Palas# intervenisali zbog poplave u Gospodskoj ulici u Batinom prolazu u 20.35 ~asova. VODOVOD - De`urne ekipe sektora "Odr`avawe# pregledale su vodovodnu mre`u i otklawale kvar na cjevovodu sa izvori{ta Subotica. Pripremio N. T. BAWA LUKA TOPLANA" MIJEWA VRELOVOD U ULICI KRAQA ALFONSA TRINAESTOG " NOVE CIJEVI, BOQE GRIJAWE Pro{le zime na ovom vrelovodu biqe`ili smo najve}e gubitke vode, {to su stanovnici okolnih ulica osjetili na radijatorima, ka`e Novo Vu~eta MAZUT Radnici "Montmonta- `e# mijewaju vrelovodne cijevi du` dijela ulice Vase Pelagi}a, po~ev od raskrsnice sa ulicom Bana Lazarevi}a do raskrsnice sa ulicom Kraqa Alfonsa Trinaestog i do polovine ove ulice. Prema rije~ima Nove Vu~ete, u "Toplanu# redovno pristi`e mazut, {to je najboqi dokaz da }e 15. oktobra Bawa Luka osvanuti s dobrim grijawem. PITAMO SUGRA\ANE Novo Vu~eta: Problem napokon rije{en [TA MISLITE O NAJAVQENOJ OBNOVI " KASTELA"? Radnici Montmonta`e": Priprema za postavqawe novih " cijevi (Snimio M. ZUBOVI]) takozvane predizelovane cijevi, najsavremenije i najkvalitetnije, kakve se koriste u svim razvijenim zemqama Evrope. - Prednost ovih cijevi je {to na sebi imaju detektore, pomo}u kojih }emo, u slu~aju eventualnog curewa vode, mo}i ta~no da ZVECKAJU PARE Tawa Stijakovi} Radoje Srdi} Elza Hir Biqana [krbi}, blagajnik - Sasvim je sigurno da bi se otvarawem kazina naru{io izgled tvr ave "Kastel#. Iako bi on donosio novac, mislim da bi time postao i nesigurniji za gra ane. Ne svi a mi se ni zamisao da se tvr ava obnavqa, jer je ona najqep{a upravo ovakva kakva jeste. Sa{a Medi}, fizioterapeut - Drago mi je {to }e se napokon obnoviti tvr ava, jer je zaista postalo opasno {etati pored we. ^ujem da }e se otvoriti kazino i drago mi je zbog toga, jer }e grad postati pravi evropski centar. Osim toga, pristiza}e novac sa svih strana, pa ko zna za {ta to sve mo- `e biti dobro. Mirko Joki}, trener - Krivo mi je {to }e tvr avu "Kastel#, koja treba biti na{ ponos, obnavqati stranci. Mi treba da ula`emo u razvoj i qe- Biqana [krbi} Sa{a Medi} Mirko Joki} potu na{eg grada, a ne Amerikanci i Nijemci. Kazino }e doprinijeti {irewu kriminala, a ne razvoju turizma. Mislim da nam igre na sre}u ne}e donijeti ni{ta dobro. Tawa Stijakovi}, u~enik - Smije{no je {to }e na tvr avi, koja je poznata po kulturnim doga ajima, biti otvoren kazino. To je isto kao kada bi ispred muzeja bio postavqen ringi{pil. Ako }e se "Kastel# obnavqati tako da postane kockarnica, onda je boqe da ostane ovakav kakav je sada. Radoje Srdi}, voza~ - Bilo je i vrijeme da se neko sjeti kako treba ulo`iti u obnovu na- {e prelijepe tvr ave. Kazino mo`e donijeti samo dobro gradu, koji se iz dana u dan razvija u turisti~ko sredi{te. Pa kad mo`e Monte Karlo biti interesantan tolikom broju qudi, za{to ne bi i bila na{a Bawa Luka. Elza Hir, muzi~ar - Tu`no je {to se tako malo vodi ra~una o kulturnim spomenicima. Ne svi a mi se ideja da Bawa Luka postane balkanski centar igara na sre}u, a posebno ne da se kazino otvori na "Kastelu#. Treba na}i qude koji }e tvr avu urediti tako da se ne mijewa wen izgled. Pripremila S. DU[ANI] (Snimio R. [IBAREVI]) utvrdimo gdje je kvar - rekao je direktor "Montmonta`e# Uro{ [ari}. Tehni~ki direktor "Toplane# ka`e da }e poslije zamjene vrelovoda boqe grijawe imati mje{tani ulice Kraqa Alfonsa Trinaestog od broja 13 do 27, Srpske od broja 12 do 44 i Jevrejske od 71 do 77. Sada{wi radovi utica}e i na kvalitet grijawa u zgradi sindikata. Protekli mjesec radnici "Toplane# otklonili su mawe kvarove na toplovodima u Gr~koj, ulici Arsenija ^arnojevi}a i Kosovke djevojke. - Imali smo i mno{tvo popravki sitnijih kvarova na ku}nim instalacijama, koje su prijavqivali na{i potro{a~i. Kad zavr{imo s poslom u ulici Kraqa Alfonsa Trinaestog, bi}emo potpuno spremni za po~etak naredne sezone - kazao je Novo Vu~eta. S. MILANKOVI] ponedjeqak, 18. septembar 2006. REPERTOAR ¹ REPERTOAR BIOSKOPI PALAS SEDAM I PO - komedija termini: 19, 21 MULTIPLEKS KOZARA SEDAM I PO - komedija termini: 16, 18, 20, 22 KLIK ZA SAVR[ENI @IVOT - komedija termini: 20.15, 22.15 POROCI MAJAMIJA - akcija termini: 19, 21.30 PREKO OGRADE termini: subotom i nedjeqom u 12.30 i 16, svakim danom u 17.30 ~asova BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR Koncert "Druga strana harmonike#, u izvo ewu Miroslava Vukovi}a i Vladimira Peri}a. PONEDJEQAK, 18. septembar, u 20 ~asova. Izlo`ba Likovne kolonije "Tamaris#. UTORAK, 19. septembar, u 19 ~asova. POZORI[TA DJE^IJE POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE TU@NI PRINC#, pozori- {na predstava Predraga Bjelo{evi}a, u re`iji Biserke Kolevske. SUBOTA, 23. septembar, u 18 ~asova i NEDJE- QA, 24. septembar, u 11 ~asova. MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Izlo`ba "Libade#, haqetka gra anske hri{}anske no- {we s kraja 19. i po~etka 20. vijeka. Izlo`ba "Zmijawe i Zmijawci kroz etnolo{ku fotografiju# Stalna izlo`bena postavka Muzeja Republike Srpske "Od praistorije do savremenog doba#.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. KADA bi svako naseqe imalo igrali{te, kakvo }e uskoro dobiti mje{tani naseqa \ure \akovi}a, Bawa Luka bi bila grad sporta i razigrane omladine. Moderno ure eni tereni za ko{arku, odbojku, rukomet i tenis, rasvjeta, tribine za vi{e od 300 gledalaca, bi}e pravi sportski biser u cijelom Ko- ~i}evom vijencu. Samostalni stru~ni saradnik za puteve u Slu`bi grada Dra`enko Kewalo ka`e da bi izgradwa igrali{ta trebalo da bude zavr{ena do 20. septembra, do kada treba da se zavr{e tribine, kapija i privedu kraju neki sitniji poslovi. - Sportski teren je zavr{en. Na ovom mjestu ranije je bilo zapu{teno dje~ije igrali{te, koje smo iz temeqa izmijenili. Postavili smo novi asfalt, a preduze}e "Intas Sarajevo# bilo je zadu`eno za postavqawe tartana - elasti~ne sportske podloge - objasnio je Kewalo i dodao da je pomenuti posao ko- {tao 60 hiqada maraka. Igrali{te su asfaltirali radnici "Kozara puteva#. U petak su stigli i prvi rekviziti, ~etiri konstrukcije za ko{eve, mre`e za odbojku i tenis. Mje{tani ovog dijela grada, a pogotovo najmla i, posqedwih dana se ne odmi~u od ograde igrali{ta. Jedva, vele, ~ekaju da se zaigraju na terenu kakav su do sada gledali samo na televiziji. Posebno ih odu- {evqava crvena podloga, jer imaju osje}aj da se igraju na sve- ~anom tepihu. Ovo }e im biti odli~na prilika da se oprobaju u nekom sportu, posvete se zdravom `ivotu, ali i da na najboqi na~in iskoriste svoje slobodno vrijeme. - Pri kraju je gradwa tribina i postavqawe ograde, za {ta su zadu`eni radnici preduze}a "Gra- ewe \uri}# i "Zavariva~# iz Prijedora. Rasvjetu postavqaju radnici "Elnosa#. Dio posla je obavqen, a preostalo je da se postave ~etiri BAWA LUKA PRI KRAJU URE\EWE IGRALI[TA U NASEQU \URE \AKOVI]A PRAVI SPORTSKI BISER Mje{tani, a pogotovo najmla i, posqedwih dana se ne odmi~u od ograde igrali{ta. Jedva, vele, ~ekaju da se zaigraju na terenu kakav su do sada gledali samo na televiziji ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI Vrijeme prorijedilo ponudu PRVE jesewe ki{e "uspavale# su prodavce automobila na auto-pijaci u Lazarevu. U odnosu na proteklih nekoliko nedjeqa, ju~era{wa ponuda polovwaka bila je ne{to slabija. - Na auto-pijacu vi{e do em da razgledam, nemam novaca da kupujem. Dana- {wa ponuda i nije ne{to. Ve}inom su tu automobili koji su bili i protekle nedjeqe - veli Bawolu~anin Rajko Kosanovi}. Kupci su ju~e mogli da biraju izme u nekoliko modela "Fordovih#, "Opelovih#, "Folksvagenovih#, "Fijatovih# i "Mercedesovih# automobila. "Ford eskort# iz 1997. godine sa 1.6 benzinskim motorom ko{tao je 6.550 maraka. "Fijat punto# sa 1.2 benzinskim motorom proizveden 1999. godine cijewen je 6.300 maraka. "golf dva# sa 1.6 D motorom proizveden 1989. godine 4.300 maraka. Najskupqi automobil bio je "audi A6# 1.9 D iz 1998. godine i cijewen je 22.000 maraka. "Mercedes 300D# iz 1993. godine ko{tao je 14.500 maraka. Najjeftiniji automobil je bio "jugo 45# proizveden 1987. godine, za koji je vlasnik tra`io 1000 maraka. N. T. ( Stigli prvi rekviziti: Konstrukcije za ko{eve i mre`e za odbojku i tenis (Snimio R. [IBAREVI]) reflektora oko samog igrali- {ta - kazao je Dra`enko Kewalo. Sve {to je do sada ura eno ^LANOVI Bora~ke organizacije Petri}evca, prisje}aju}i se 31 saborca koji su dali `ivot za otaxbinu, u subotu su organizovali parastos. - U slavu i ~ast poginulim borcima ove mjesne zajednice svake godine se okupqamo, kako bismo im odali po{tu i sa~uvali ih od zaborava. Zahvalan sam svima koji su nam pomogli da se parastos odr`i na dostojanstven na~in - ka`e predsjednik Bora~ke organizacije u mjesnoj zajednici Petri}evac Milenko Kremenovi}. na ovom igrali{tu ko{talo je 130 hiqada, a ukupni tro{kovi bi}e 150 hiqada maraka. Parastosu, koji je obavio sve- {tenik Petri}eva~ke parohije otac Vojo Balaban, prisustvovali su i ~lanovi porodica poginulih boraca. U spomen-sobi, gdje se nalaze slike poginulih boraca, cvije}e su polo`ili predsjednik Predsjedni- {tva Gradske bora~ke organizacije Goran Rogi}, predsjednik Skup- {tine Predrag Kne`evi} i ~lan Republi~kog odbora porodica poginulih boraca Branko Erak. - Ovakva okupqana su na~in da se prisjetimo na{ih junaka i poka- 17 - Gradwa igrali{ta za male sportove u nasequ \ure \akovi- }a predvi ena je buxetom grada za ovu godinu, a prvi radovi po- POKLON Igrali{te za male sportove u nasequ \ure \akovi}a jedino je ovakve vrste i najmodernije u cijelom gradu. Djeca iz naseqa se ~esto ne usu uju da u u na teren, jer ne vjeruju da mogu zaigrati ko{arku ili tenis na takvom igrali{tu. Mo`e se o~ekivati da }e gradske vlasti na isti na~in usre}iti djecu i omladinu iz svih drugih naseqa, jer im je mogu}nost da se bave sportom najqep{i poklon koji mogu da dobiju. ~eli su u junu. Kada smo po~eli sa radom, niko od mje{tana nije ni mogao da zamisli kako }e to na kraju izgledati - ka`e samostalni stru~ni saradnik za puteve Dra`enko Kewalo. S. MILANKOVI] PARASTOS POGINULIM BORCIMA PETRI]EVCA Heroji nisu zaboravqeni `emo da wihova borba za Srpsku nije bila uzaludna - rekao je predsjednik Predsjedni{tva Gradske bora~ke organizacije Goran Rogi}. Stana Gudrini} za vrijeme rata ostala je samohrana majka. - Danas sam do{la da zapalim svije}u svom Milosavu, koji se borio za ovu zemqu i za boqe sutra svoje djece - ka`e Stana. Neutje{na je i majka poginulog borca Du{anka Guslov, koja ka`e da wenu tugu ni{ta ne mo`e da ubla- `i, ali joj je je lak{e kad se wenog Predraga neko sjeti. V. P.

18 BAWA LUKA - Pri~om o jednom od najve}ih pustolova svih vremena Kristiforu Kolumbu, u subotu je zavr{ena Revija arheolo{kog filma u Muzeju Republike Srpske. "Kolumbovo posqedwe putovawe# je wema~ki film iz 2004. godine, koji je re`irao Mark Brase, nadahnut zapisima o avanturama "admirala svih mora#. Da je posqedwa la a Kristifora Kolumba zaista potopqena pored obala Ju`ne Amerike, dokazala su nedavna podvodna istra`ivawa. Mark Brase u ovom dokumentarcu istovremeno prati dvije pri~e. Prva se odigrava na Kolumbovoj la i, a druga u 21. vijeku me u arheolozima. Dio Kolumbove dru`ine na toj sudbinskoj plovidbi bio je i wegov trinaestogodi{wi sin Fernardo, ~iji }e zapisi kasnije pomo}i u arheolo{kim istra`ivawima. Predstavqaju}i ~ovjeka ~ija su otkri}a uticala na cijeli svijet, Brase razbija neke od predrasuda koje su o wemu stvorene. Iako potopqena la a nije jo{ potpuno istra`ena, otkriveni su neki zanimqivi detaqi. Kona~no, Kristifor Kolumbo je, za razliku od otkri}a Amerike, posqedwu avanturu do`ivio kao veliki poraz, koji nikada nije pre`alio. Na reviji je posqedwe ve~eri prikazan jo{ jedan film o velikanu koji je ostavio traga u istoriji, aste~kom vladaru Montezumi. "Montezuma, pad jednog Boga# je italijanski film Marija Zanota, koji predstavqa pri~u o nesre}nom kraju jedne civilizacije. Kroz ovaj dokumentarac prote`e se pri~a o slavnom aste~kom vladaru Montezumi, koji je u 16. vijeku izgubio vlast nad nekoliko stotina ameri~kih dr`ava. KULTURA Religiozno ostra{}en, on je u neprijatequ, [pancu Kortesu, vidio samo Bo`ji gwev. U tome i le`i obja{wewe za{to je kraq poput Montezume lako prepustio vlast. Zanoti se potrudio da {to uvjerqivije do~ara rituale kojima su aste~ki vladari bili odani. Naklonost bogovima i sam Montezuma dokazivao je prino{ewem qudskih `rtava, ali i sopstvenom krvqu, samorawavawem. Mo}na i sna`na, hrawena mnogobrojnim nevinim `rtvama, aste~ka civilizacija je nestala pod naletom {panskih osvaja~a. "Na putu za Damask# i "Qubav Smrt# prikazani su na reviji u petak uve~e. Pustiwska princeza Sirija inspirisala je Vladimira Scerbinina da napravi film o sudaru razli- ponedjeqak, 18. septembar 2006. ZAVR[ENA BAWOLU^KA REVIJA ARHEOLO[KOG FILMA VLADARI SVOGA DOBA " Kolumbovo posqedwe putovawe", " Montezuma, pad jednog Boga", " Na putu za Damask" i " Qubav Smrt" su dokumentarci koji su ozna~ili posqedwe ve~e revije GRADI[KA - Povodom dana vjen~awa Milke i Petra Ko~i}, op{tina Gradi{ka ju~e je organizovala tradicionalnu manifestaciju "Ide{ li, rode#, ispred crkve Svetog oca Nikolaja u Romanovcima. Na literarnom konkursu o temi "Radost i qepota djetiwstva# u~estvovali su u~enici {kola iz Republike Srpske koje nose ime slavnog pisca, a sa podru~ja gradi{ke op{tine i svi ostali osnovci. Nagrade za literarne radove pod nazivom "Ko- ~i}eve tkanice# dobili su Nevena Kristov iz Osnovne {kole "Vasa ^ubrilovi}#, Brane Vulin iz Osnovne {kole "Petar Ko~i}# iz Nove Topole i Tamara \uri}, u~enica Osnovne {kole "Sveti Sava# iz Dubrava. Predstavila su se kulturnoumjetni~ka dru{tva "Kolovit# iz LIKOVNA KOLONIJA PALE Va`na karika ISTO^NO SARAJEVO - Djela vrhunskih savremenih doma}ih i stranih likovnih majstora, nastala u okviru ovogodi{we Likovne kolonije Pale, izlo`ena su u galeriji Kulturnog centra Isto~no Novo Sarajevo. - Likovna kolonija Pale postala je bitno mjesto na kulturolo{koj mapi Republike Srpske, ali i zna- ~ajna karika u stvarawu novog i promijewenog identiteta ovog prostora - smatra istori~ar umjetnosti Vidosava Grandi}. Umjetni~ki rukovodilac Likovne kolonije Pale Lazo Savi} kazao je da su, zahvaquju}i dobroj saradwi sa Kulturnim centrom, i ove godine priredili izlo`bu i omogu}ili gra anima Isto~nog Novog Sarajeva da vide radove umjetnika koji su u julu bili wihovi gosti u Palama. N. Z. NOVI SAD - Jubilarno 35. Brankovo kolo ispuweno je nizom kulturno-umjetni~kih sadr- `aja, posve}enih velikom srpskom pjesniku. Novoustanovqena nagrada "Branko Radi~evi}# sve~ano je uru~ena istaknutom ruskom pjesniku Vja~eslavu Kuprijanovu u Matici srpskoj u Novom Sadu. Ovakvu odluku donio je `iri u sastavu: Dragan Kolunxija, Nikola Vuj~i} i Nenad Gruji- ~i}, predsjednik. "Brankovo kolo# je za tu priliku {tampalo novu kwigu Kuprijanovqevih izabranih pjesama u prepjevu Nikole Vuj- ~i}a. Vja~eslavu Kuprijanovu nagradu "Brankovog kola# uru~io je direktor ove manifestacije Nenad Gruji~i}. \ Kristifor Kolumbo: Otkri}em Amerike uticao na cijeli svijet POVODOM DANA VJEN^AWA MILKE I PETRA KO^I] Ko~i}eve tkanice" osnovcima " \ Nagra eni u~enici: Radost i qepota djetiwstva Gradi{ke i "Slavko Mandi}# iz Lakta{a, te etno-grupa "Snop# iz Nove Topole. Na~elnik op{tine Gradi{ka Nikola Kraguq ~estitao je nagra enim u~enicima. O liku i djelu Petra Ko- On je istakao da }e "Brankova nagrada# biti dodjeqivana srpskim i svjetskim pjesnicima za ukupan pjesni~ki opus i stvarala~ki doprinos razvoju moderne poezije. - Znaju}i da je ruski jezik izwedrio, kroz vijekove, pjesnike svjetske harizmati~nosti, `iri je u Kuprijanovu vidio pjesnika toga formata - kazao je Gruji~i}. U poeziji Vja~eslava Kuprijanova, dodao je on, jezik je britak i eksplozivan. Teme i motivi wegove poezije su ovovremeni i vje~iti, ~esto, u dosluhu sa svjetskom literaturom. Prema Gruji~i}evim rije- ~ima, ironi~nim sjen~ewima stiha, Kuprijanov ismijava dru- {tveno-politi~ke deformacije i pojedince. PLANOVI U Muzeju Republike Srpske planiraju da Revija arheolo{kog filma postane tradicionalna manifestacija. Svi prikazani dokumentarci su izbor iz Sedme smotre arheolo{kog filma, koja je ove godine odr`ana u Narodnom muzeju u Beogradu. Vja~eslav Kuprijanov je istakao da je veoma sre}an {to je dobio ovu uglednu nagradu. - Branko Radi~evi} nas povezuje sa 19. vijekom. On nas spaja poezijom i pravoslavqem. Branko je mlad preminuo, ali je postao kult. Sre}an sam {to sam u Sremskim Karlovcima, u \ Montezuma i Kortes: Olako prepu{tena vlast ~itih vjera i civilizacija. U ovom dokumentarcu rusko-sirijske produkcije, snimqenom pro{le godine, opisan je `ivot apostola Pavla i svete Tekle. Italijan Adolfo Konti je u filmu "Qubav Smrt#, prate}i zidne slike iz ku}a nekada{wih stanovnika Pompeje, izgradio zanimqivu filmsku pri~u. On otkriva detaqe iz `ivota bogatih i siroma{nih Pompejaca, vladara i robova, koje je vezivala zajedni~ka nit, osnovna tema ovog filma, qubav i smrt. A. RAJKOVI] NOVOUSTANOVQENA " BRANKOVA NAGRADA" DODIJEQENA VJA^ESLAVU KUPRIJANOVU KULT POEZIJE I PRAVOSLAVQA Znaju}i da je ruski jezik izwedrio, kroz vijekove, pjesnike svjetske harizmati~nosti, `iri je u Kuprijanovu vidio pjesnika toga formata, rekao Nenad Gruji~i} ~i}a govorili su profesor srpskog jezika Jovana Gvozden i u~enici Osnovne {kole "Petar Ko~i}# Duwa Rokvi}, Marko [ukalo, Sr an Mataruga i Aleksandra Todorovi}. B. V. POGODAK IZDAVA^KE KU]E " SAMIZDAT B92" Tesla - ~ovjek van vremena BEOGRAD - Izdava~ka ku}a "Samizdat B92# postigla je ove godine pun pogodak kada se odlu~ila da objavi biografiju Nikole Tesle pod nazivom "Tesla - ^ovek van vremena#, prenose agencije. Ankete sprovedene u beogradskim kwi`arama pokazale su da je ovo trenutno najpopularnija verzija Tesline biografije kod doma}ih ~italaca. Rije~ je o djelu Amerikanke Margaret ^ejni, koja se oslawa na autenti~na svjedo~anstva qudi koji su poznavali Teslu i bili jo{ `ivi u vrijeme pisawa kwige. Ova biografija objavqena je u Americi 1981. godine. Prvi tira` od tri hiqade primjeraka u beogradskim kwi- `arama ve} je prodat, pa se sada pojavilo drugo izdawe u istom, za na{e uslove, impresivnom tira`u. \Nenad Gruji~i} uru~uje nagradu Vja~eslavu Kuprijanovu: U dosluhu sa svjetskom literaturom DOBOJSKA ME\UNARODNA SMOTRA FOLKLORA Masovnije nego ikad DOBOJ - Tre}a Me unarodna smotra folklora, na kojoj je nastupilo devet kulturnoumjetni~kih dru{tava iz pet zemaqa, odr`ana je preksino} u Doboju na Stadionu sportskih igara. Mnogobrojnim qubiteqima folklora predstavili su se ~lanovi kulturno-umjetni~kih dru{tava "Kol{ed# iz Ma arske, "Plamen# iz slovena~kog Novog Mesta, te "Matija Gubec# iz Doweg Mihoqca. Nastupili su i "Biseri Slavonije# iz Hrvatske, ~lanovi dru{tva "Hercegovina# iz Petrova Poqa kod Trebiwa, "Branko Radi~evi}# iz Stare Pazove, kao i bawolu~ki "^ajavec#, te "Saobra}aj# iz Sarajeva i KUD "Doboj#. - Ovogodi{wa manifestacija je masovnija i kvalitetnija od lawske. Drago nam je {to su u~estvovali i amateri iz Ma arske. Smotra je protekla u najboqem redu. Jedino nam je `ao {to je ki{a onemogu}ila defile kulturno-umjetni~kih dru{tava od Tvr ave do mjesta odr`avawa ovog doga aja - rekla je predsjednik KUD-a "Doboj# Rosa Jovi}. Smotru je organizovalo pomenuto kulturno dru{tvo, a glavni pokroviteq je bila op- {tina Doboj. Sl. P. KULTURA DIJALOGA - Filozofski simpozijum ve} 12 godina okupqa filozofe. Ove godine diskutova}e o temi "Kultura dijaloga#. Pokazalo se da se i oko te staromodne teme mo`e razviti aktuelna diskusija relevantna za savremeno doba - rekao je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Simo Elakovi}. Novom Sadu i na Stra`ilovu - kazao je Kuprijanov. Vja~eslav Kuprijanov }e nastupiti i na sve~anom zatvarawu 35. Brankovog kola, sa pjesnicima iz deset zemaqa. Pa`wu posjetilaca "Brankovog kola# privukao je i filozofski simpozijum "Kultura dijaloga#, koji je u subotu i nedjequ u Sremskim Karlovcima okupio brojne ugledne profesore filozofije. Bogat program bi}e prire- en i danas u Karlova~koj gimnaziji, gdje }e, pored pisaca, nastupiti dramski i muzi~ki umjetnici. Kwi`evna publika }e s rado{}u sutra pozdraviti i Matiju Be}kovi}a, koji }e u okviru programa "@ena kao nadahnu}e# govoriti o svojoj velikoj qubavi i pjesmi "Vera Pavladoqska#. N. SIMI] - @ERAJI]

ponedjeqak, 18. septembar 2006. vili su se u petak u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske nesvakida{wim performansom nazvanim "Kulturfest 2006#. Mladi umjetnici, okupqeni u okviru Razvojnog centra za kulturu i umjetnost, osmislili su neobi~an prikaz cjelokupne lokalne kulture, bez komentara i poja{wewa. Ovaj multimedijalni multiperformans osmi{qen je kao lavirint desetak zasebnih segmenata povezanih u jednu cjelinu. Pute{estvije kroz "Kulturfest# KULTURA U MUZEJU SAVREMENE UMJETNOSTI ODR@AN " KULTURFEST 2006" KULTURNI [AMAR Namjera izlo`be je da postavi pitawe {ta je to kultura i navede posjetioce da odrede svoje mjesto u odnosu na to pitawe, kazao Danijel Simi} 19 Najveseliji dio performansa " Slava": I jelo se i pilo kao na pravoj slavi BAWA LUKA - Dvadesetak mladih stvaralaca razli~itih umjetni~kih profila, predsta- FILMSKA KRITIKA Pi{e Dane KOMQEN MIROSLAV Mom~ilovi} dobio je dovoqno pozitivnih bodova svojim scenarijem za film "Kad porastem bi}u kengur#, pa mu je tako po{lo za rukom da scenario za "Sedam i po# i sam re`ira. Kao i "Kad porastem bi}u kengur#, i "Sedam i po# predstavqa jednu od smje- {nijih komedija proteklih godina u regionu. "Sedam i po# kazuje sedam pri~a o sedam smrtnih grijehova, a na kraju se svi narativni tokovi sliju u jedan i svi junaci se na- u jedni do drugih u ambulanti hitne pomo}i. Mozai~na dramaturgija je poprili~an trend u posqedwe vrijeme, pa iako "Sedam i po# ni po ~emu ne predstavqa formalni iskorak, ipak posjeduje dovoqno duha i duhovitosti da se izvjesni grijesi oproste. Jasno je da Mom~ilovi} posjeduje talenat da svoju publiku natjera na smijeh. Ipak, ~ini se da taj talenat nije dovoqan za dobar film. "Sedam i po# je film s tezom. Teza je da su sve stvari koje su se desile u regiji u proteklih petnaest godina dovele do moralnog rasula. Ta teza je legitimna, kao i bilo koja druga, a Mom~ilovi} na vrlo zanimqiv na~in ukazuje na neke zapo~iwalo je u foajeu Muzeja, mjestu gdje, kako organizatori reko{e, treba da "vidite i budete vi eni#. Sqede}a prostorija je bila prazna, a smjernica je glasila: "Udahnite i produ`ite daqe.# Punih plu}a uputili smo se potom u mini-galeriju sa izlo`enim slikama, gdje su mladi likovwaci na licu mjesta slikali portrete svih koji su to `eqeli... SEDAM I PO Vi{e obe}awa nego filma va`ne probleme u dru{tvu. Previ{e ~esto likovi filma izgledaju kao instrumenti za dokazivawe teze, a suvi{e rijetko kao stvarni i kompleksni qudi. U pri~i o gwevu, junak je samo gwevan i ni{ta vi{e, u pri~i o gordosti, likovi su samo gordi i ni{ta vi{e. Mo`da bi se kao olak{avaju}a okolnost mogla uzeti koli~ina likova koju Mom~ilovi} obra uje u sat i po vremena, pa on sam nema dovoqno prostora da svojoj tezi da ne- {to vi{e uvjerqivosti. Ipak, postoje primjeri uspje{nog rje{avawa takvih problema, na primjer u filmografiji Roberta Altmana. Utisku neuvjerqivosti naruku ne ide ni sterilnost Mom~ilovi}eve re`ije. Previ{e stvari je pojednostavqeno ne bi li se uspjele uklopiti u motiv gre{nosti. Prostor je tretiran povr{no{}u reklama, a tu je i nesigurnost u vo ewu glumaca. Tako na kraju dobijamo mawe film, a vi- {e konstrukciju. Mawe film, a vi{e obe}awe. Obe}awe se, naravno, odnosi na Mom~ilovi}a kao re- `isera, koji bi mogao da ponudi mnogo zanimqive stvari ukoliko prevlada nespretnosti u oblikovawu. Slijedi "Rejs {op#, mjesto gdje su se mogli kupiti razli~iti odjevni predmeti sa logom manifestacije (ukqu~uju}i i dowi ve{!). Na ovu sliku dana{we kulturne stvarnosti nadovezuje se prostorija sa izlo`enim plakatima povezanim crvenim nitima, koje su simbolizovale zrake alarma. - Razvojni centar za kulturu i umjetnost ne bavi se samo alternativnom kulturom. Mo`da je ovo {to mi radimo za na{e podnebqe jo{ uvijek neobi~no, ali u svijetu je to ravnopravan BAWALU^KI QETNI " FESTIVAL" Druga strana harmonike BAWA LUKA - U okviru "Bawalu~kog qetnog festivala# ve~eras u 20 ~asova u Muzi~kom paviqonu parka "Petar Ko~i}# bi}e odr`an koncert pod nazivom "Druga strana harmonike#. Publici }e se predstaviti dvadesetdvogodi{wi harmonika{i, Vladimir Peri} iz Po`arevca i Miroslav Vukovi} iz Gradi{ke. Obojica su na magistraturi na Fakultetu muzi~kih umjetnosti u Bratislavi. Na programu }e se na}i izbor iz Landkistove "Botani~ke ba{te#, izbor iz Derbenkovih sedam ilustracija na "Zlatno tele#, kao i djela Astora Pjacole, Viktora Vlasova, Pola Dezmonda i brojnih drugih kompozitora. Ulaz na koncert je besplatan. V. K. GALERIJA U GRADI[CI Postavka Radmile Lizdek GRADI[KA - Preko 30 slika Radmile Lizdek iz Trebiwa izlo`eno je u petak uve- ~e u Galeriji Zavi~ajnog muzeja u Gradi{ci. Izlo`bu je otvorio predsjednik Skup{tine op{tine Gradi{ka Uro{ Grahovac. Djela slikarke, koja je Akademiju likovnih umjetnosti zavr{ila u Trebiwu, ra ena su tehnikom uqa na platnu. Slike je do sada izlagala na vi{e samostalnih i nekoliko kolektivnih u gradovima Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. B. V. (Snimio R. OSTOJI]) Plakati povezani crvenim nitima: Bez komentara dio moderne umjetnosti - ka`e za "Glas Srpske# portparol Centra Danijel Simi}. Prili~no miran dio nazvan "Muzika#, a zami{qen kao kritika medija i masovne kulture, bio je samo "zati{je pred buru#. Naime, odatle se ulazilo u najveseliji dio, nazvan "Slava#. Veliki sto prepun slavskih akonija, brojne zvanice, i Simi} u ulozi doma}ina u narodnoj no{wi, samo su djeli} atmosfere koju smo ponijeli iz ove prostorije. Slavskom vesequ nije nedostajalo ni pe~eno prase, a ni pjesma. Ali, tu nije kraj. U poku{aju da iza u iz lavirinta, posjetioci su sa slave "upadali# pravo na pozori{nu binu, usred generalne probe... Glumci su se "nervirali# i po`urivali qude, ali kad su shvatili da je sve to dio plana, brojni qubiteqi teatra su ostali na samoj pozornici ili ispred we. - Ono {to je mene privuklo u ovaj program jeste ~iwenica da se jedan ovako zanimqiv spoj razli~itih vidova umjetnosti de- {ava u muzejskom prostoru. Koncept i mjesto "Kulturfesta# bili su jedan od velikih izazova - rekla nam je glumica iz Novog Sada Jovana Filipovi}. Ako ste poslu{ali jednu od hostesa i glasali za ili protiv (nije re~eno ~ega), mogli ste u}i i u prostoriju ozna~enu kao "Seks#. Ni{ta ~udno, ka`u organizatori, to je du`nost i pravo gra ana i dio folklora. Skrivene iza debelih zavjesa, dvije djevojke su plesale u bazenu punom pjene, oskudno obu- ~ene i veoma nalik folk "divama# dana{wice. - Namjera izlo`be je da postavi pitawe {ta je to kultura i navede posjetioce da odrede svoje mjesto u odnosu na to pitawe. Posjetilac izlo`be, u interakciji sa izvo a~ima, pronalazi sam svoje mjesto u kulturnom miqeu na{ih prostora. Izlo- `ba ne daje komentar na pojedine dijelove kulturnog miqea, ona ih samo predstavqa - ka`e Danijel Simi}. Prema wegovim rije~ima, tvorci "Kulturfesta# su spontano okupqeni i dijele istu stvarala~ko-ideolo{ku misao. - U krajwu ruku, za razliku od na{ih politi~ara, svi smo dovedeni na minimum zajedni~kih interesa. Ubije eni da, kao i uvijek, bez originalnosti i samopouzdawa u sopstvene snage, nikakav uspjeh nije mogu} - dodaje Simi} u ime cijele ekipe. V. KERKEZ

20 Migracije potur~ewaka diktirala je, kako rekosmo, situacija nastala osmanlijskim gubqewem vlasti u balkanskim zemqama. Sa podru~ja s kojih s su se Turci povla~ili, odlazio je s wima, ili ubrzo posle i islamizirani narod. Sigurno uto~i{te nalazio je u BiH, koja je najdu`e bila pod kontrolom sultanove uprave. Muslimanski muhaxiri su se razmileli u vi{e oblasti i zaustavili, uglavnom, u varo- {ima. Mnoge muslimanske porodice u Bosanskoj Krajini, na primer, doselile se se iz Like, a neke ~ak iz Budima - Budimli}i, kako su i sami pri- ~ali. Severna Bosna "poja~ana# je islamizovanim svetom iz Slavonije i Srema, a isto~na muslimanima iz Srbije. Jo{ ima u `ivotu qudi koji pamte posledwe doseqavawe islamista iz Srbije, a ima `ivih i samih doseqenika u okrug tuzlanski, pa i u gradu Tuzli. (Dr Glu{ac misli na vreme tridesetih godina pro{log veka, kada je pisao svoje delo o bogomilima). Primer oblast tuzlanska Dragoceno svedo~anstvo o tome ostavio je dr Risto Jeremi} u svojoj izvrsnoj raspravi "O poreklu stanovni{tva u tuzlanskoj oblasti#. Iz ove studije, nastale posle dugogodi- {weg istra`ivawa, nave{}emo samo neke podatke, uz komentar posle citata, koliko oni zna~e u objektivnom sagledavawu slike o bosanskim muslimanima. Jeremi} pi{e: "Muslimani su se doseqavali u oblasti kao ~inovnici iz Turske i kao muhaxiri iz Ugarske, Slavonije, Dalmacije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. U Srebrenicu, Zvornik, Bijeqinu, Jawu, Jaware, Brezovo Poqe, Br~ko, Ora{je, Bosanski [amac, Gra~anicu, Tuzlu - do{lo je mno{tvo muhaxira iz U`ica, Sokola, Vaqeva, [apca, Beograda, Krupwa, Loznice, Le{nice u vreme Prvog, posle Drugog srpskog ustanka i nakon predaje gradova. U Br~kom, Grada~cu, Tuzli, Zvorniku i wihovoj okolini ima doseqenika iz "Un- }urovine#, od Budima i Temi- {vara. Muhaxiri su se zbijali naro~ito po varo{ima i oko gradova Sokola, Srebrenika, Maglaja, Gra~anice, Grada~ca, Teo~aka, Ku{lata, Zvornika, a za najnovije muhaxire iz Srbije osnovana su i nova mesta - Bosanski [amac i Brezovo Poqe...:# ISTINA O BOGOMILIMA 21. Dr Vaso GLU[AC MUHAXIRI OKUPIRALI BOSNU KAKO NANOSITI PARFEM Jeremi} daqe navodi doseqenike iz Like, Crne Gore, i Stare Srbije, spomiwu}i prezimena pojedinih porodica, po kojima se vidi odakle su poreklom. Beogradlije ili Biogradlije, Budimlije, Vaqevci, U`i~ani, [ap~ani itd. - prezimena su koja dovoqno sama govore. Jeremi}evi pouzdani podaci su bogatstvo za istoriju. Kada bi ih bilo prikupqeno i iz drugih oblasti Bosne, a sasvim sigurno postoje negdje, u se}awu `ivih iz na{eg vremena, bili bi zna~ajna dopuna i potvrda potpunije slike o Bosni, koju prikazuje Jeremi} na primeru tuzlanske oblasti. Tada bismo sa jo{ ve}im uverewem mogli da ka`emo koliko je bila sme{na tvrdwa pojedinih istori~ara, koji su pisali da su svi dana{wi bosanski muslimani potomci starih sredwovekovnih Bosanaca- onih "bogomilskih jeretika#, islamizovanih posle turskog osvajawa ovih prostora. Samo povr{ini, povodqivi, ili nedobronamerni mogli su tako da pi{u, slu`e}i onima koji su ~inili sve da omalova- POZNATO je da nekoliko mirisnih kapqica mogu da u~ine ~udo - pod uslovom da miri{u s pravog mjesta. Iz tog razloga, svoju omiqenu toaletnu vodu ili parfem ne posipajte i ne prskajte tek onako, bez ikakvog pravila i reda. Vjerovali ili ne, za nano- {ewe mirisnih te~nih dodataka postoje veoma precizna pravila. Ukoliko ih budete po{tovali, miris oko vas {iri}e se ~itavog dana, a va{ parfem ne}e izgubiti ni{ta od svojih mirisnih nota. Dakle, parfem se stavqa na najtoplije ta~ke na tijelu, a to su puls i dio iza u{iju. Jedna kapqica parfema poprskana na pregib laktova i unutra{wi pregib koqena okru`iva}e vas ~itavog dana. Samim tim bi}ete i mnogo raspolo`eniji i sigurniji u sebe. Mirisni sapuni ne prave razliku izme u znoja i prijatnog mirisa, oni bri- {u oba. Ukoliko va{a kolowska voda brzo vjetri, neka podloga za wu bude miri- {qivi sapun neke poznate kozmeti~ke ku}e. Ako ste stekli svoj omiqeni parfem i ne mijewate ga ve} godinama, u redu. Me- utim, bar se raspitajte da li `e veru pravoslavnu i Crkvu bosansku. Posmatra~ otvorenih o~iju, kome je istina svetiwa, vide}e da su postojali posve drugi razlozi zbog kojih se u Bosni i Hercegovini nakupio tako veliki broj muslimanskog `ivqa, najvi{e koncentrisanog i danas u woj. Pitamo se, stoga, za{to se, analogno ovom stawu, nisu iselili iz Bosne i Hercegovine, kada su ovu zemqu 1878. godine okupirali Austrijanci? Odmah mo`emo odgovoriti da nisu oti{li zbog toga {to je ova carevina dobila mandat da bosanskohercegova~ki prostor samo privremeno zaposedne, budu}i tako kod muslimana veliku nadu da }e se osmanlijska uprava ipak vratiti. Ne mo`e se zaobi}i ni slede}a ~iwenica. I pored toga {to je postojala tvrda vera u povratak Turaka, nemali broj bosanskih islamista se iselio, oti{av{i u tursku carevinu. I danas, verovatno ima `ivih, ili wihovih potomaka, koji }e to potvrditi. U Turskoj su na{li `ivot koji ista kozmeti~ka ku}a proizvodi i ostala sredstva, poput sapuna, dezodoransa, gela za tu{irawe i ostalog, a sve s istom mirisnom notom. Prvi izbor je da sve {to koristite za li~nu wegu i higijenu bude istog mirisa. Tako }ete odavati utisak osobe sa stilom, ne}e se mije{ati razli~iti mirisi, a i u{tedje}ete znatno na kupovini parfema. Tada i za vas mogu zasigurno re}i da imate pravu kap na pravom mjestu. Na vama ostaje da izaberete tu pravu kap i da zamiri{ete zanosno u najnovijim mirisnim trendovima. FEQTON U Bosni pod turskom upravom {irila se neistina da je ceo jedan narod sredwovekovni, nazivan bogomilima, pre{ao u islam. Crkva bosanska se vi{e nije spomiwala, ali se umesto we pojavilo pravoslavqe u neprekinutom nizu sela na prostorima gde je ona ranije delovala. Muslimani, doseqeni u Bosnu iz drugih zemaqa, ostali su u woj i posle austrijske okupacije, uz obe}awe da im se ne}e dirati vera i imovina. Oni u Lici naterivani su u katolicizam i be`ali su u Bosnu U isto~nu Bosnu doseqavali su se muslimani iz Srbije, o ~emu svedo~i studija dr Riste Jeremi}a " O poreklu stanovni{tva u tuzlanskoj oblasti" (Tuzlanska ~esma tridesetih godina, Stanoje Bojovi}) KAP PO KAP... im je blizak i sigurnost na du- `i rok. Muslimane, koji su ostali u Bosni posle dolaska Austrijanaca, zadr`ala je tu vera u povratak Osmanlija i s druge strane obe}awe okupatora da ne}e dirati u islam i wihovu imovinu. Ali, tako ne~em nisu se mogli nadati u drugim krajevima van BiH. Kada je Be~ osvojio Liku, Slavoniju, Srem, Ba~ku i Banat, tamo{wi potur~ewaci i Turci nisu se mogli odr`ati iz prostog razloga {to im vera nije bila priznata, a istovremeno su naterivani da pre u u katolicizam.^iwenice su tu i ne mogu se pore}i. Ali lakoverni prihvataju i neosnovane pri~e, koje sije politika u interesu dr- `ave i odre ene religije, da je cela Crkva bosanska pre{la u islam. Takva neistina smi- {qena je samo zbog toga i na osnovu toga. {to se, nakon ulaska Osmanlija u Bosnu, ta crkva vi{e ne spomiwe. Nema crkve, ima pravoslavqe Dogodilo se, me utim, ne- {to drugo. Umesto bosanske crkve odjednom se javqa pravoslavqe u najmasovnijem smislu. Ova hri{}anska vera zra- ~i u neprekinutom nizu sela na celom podru~ju Bosne i Hercegovine, svuda gde su pre bili ~lanovi Crkve bosanske. Ovom konstatacijom utvr- ene su dve istine. Prva je da Crkva bosanska, kojoj je pripadao gotovo cijeli jedan narod u ovim zemqama (Bosni i Humu), sa svojim vladarima i vlastelom, nije bila jereti~ka (bogomilska), ve} pravoslavna. Druga istina je pojava pravoslavnog sveta u apsolutnoj ve}ini odmah iza osmanlijskog zauzimawa Bosne, {to dokazuje da su ti pravoslavci, prvobitni "jeretici#, kako su ih zvali Latini, u stvari ~lanovi Crkve bosanske. To je neporecivo, ma koliko se protivnici pravoslavqa trudili da ga bogomilstvom obezvrede. (Nastavi}e se) 1502 - [panski moreplovac italijanskog porijekla Kristofer Kolumbo stigao je u Kostariku na ~etvrtom i posqedwem putovawu u Novi svijet. 1709 - Ro en je engleski pisac i leksikograf Semjuel Xonson, ~iji je "Rje~nik engleskog jezika# iz 1755. vi{e od vijeka va`io za najautoritativniji na engleskom govornom podru~ju. Ostala djela: poema "Ta{tina qudskih `eqa#, tragedija "Irena#, kriti~arsko djelo "@ivoti pjesnika#. Xonson 1739 - Beogradskim mirom okon~an je rat zapo~et 1737. izme u Otomanskog carstva i Austrije, koja je potisnuta s Balkana. Srbija je ponovo postala dio Otomanskog carstva, a Austrija je prisiqena da Turcima vrati i Malu Vla{ku i dijelove Bosne, koje je dobila Po`areva~kim mirom 1718. godine. 1759 - Francuzi su poslije vojnog poraza morali da prepuste Britancima provinciju Kvebek u Kanadi, a u posqedwoj bici poginula su oba komandanta - Britanac Xejms Volf i Francuz Luj Monkalm. 1810 - U ^ileu je po~eo ustanak protiv {panske kolonijalne vlasti pod vo stvom Bernarda O'Iginsa, potoweg ~ileanskog diktatora od 1817. do 1823. godine. 1819 - Ro en je francuski fizi~ar @an Bernar Leon Fuko, koji je s Armanom Ipolitom Lujem Fizom izmjerio brzinu svjetlosti. Ogledom s klatnom (Fukov eksperiment) je dokazao okretawe Zemqe, prona{ao je `iroskop, usavr{io teleskop, otkrio vrtlo`novihorne struje u metalnim masama. 1851 - Iza{ao je prvi broj "Wujork tajmsa#, dnevnika koji je osnovao Henri Xervis Rejmond. 1905 - Ro ena je {vedska filmska glumica Greta Luiza Gustafson, poznata kao Greta Garbo, najpopularnija zvijezda svjetskog filma, koja je slavu stekla filmovima snimqenim u SAD. Spontana i veoma inteligentna bila je simbol `enstvenosti i igrala je od 1921. do 1941, kad je odlu~ila da se povu~e. Filmovi: "Poqubac#, "Mata Hari#, "Ana Kristi#. 1911 - Umro je ruski premijer Petar Arkadijevi~ Stolipin, {ef vlade od 1906, koji je ekonomskim reformama preporodio rusku privredu i istovremeno veoma o{trim metodama suzbijao boq{evike. Smrt je bila posqedica rane zadobijene ~etiri dana ranije u atentatu u pozori{tu u Kijevu. 1961 - U avionskoj nesre- }i iznad Sjeverne Rodezije, pod okolnostima koje nisu ponedjeqak, 18. septembar 2006. DOGODILO SE NA DANA[WI DAN rasvijetqene, poginuo je {vedski diplomata, generalni sekretar Ujediwenih nacija od 1953. Hjalmar Agne Dag Hamar{eld, doktor filozofije i akademik. Smrt je prekinula Hamar{eldovu misiju rje{avawa kongoanske krize, u kojoj wegovi stavovi nisu bili po voqi uticajnih zapadnih zemaqa. Posthumno mu je dodijeqena Nobelova nagrada za mir. 1973 - U UN su primqene Isto~na i Zapadna Wema~ka i Bahami. 1978 - Zbog egipatskoizraelskog sporazuma u Kemp Dejvidu, ostavke su u znak protesta podnijeli {ef diplomatije Egipta Ibrahim Kamel i ambasador u SAD A{raf Gorbal. 1981 - U Francuskoj je ukinuta smrtna kazna. 1982 - Libanska hri- {}anska milicija okon~ala je masakr u palestinskim izbjegli~kim logorima Sabra i [atila u Bejrutu, tokom kojeg je ubila najmawe 800 qudi, revan{iraju}i se tako islamskim teroristima koji su ~etiri dana ranije ubili lidera hri{}ana i novoizabranog predsjednika Libana Be{ira Xemaila. 1988 - Vojna hunta je oborila vladu predsjednika Burme Maunga Maunga, dan po{to je vojska u centru Ranguna pucala na prodemokratske demonstrante i ubila hiqade qudi. [evardnadze 1993 - Oko 2.000 dobrovoqaca krenulo je u opkoqeni grad Suhumi, odgovaraju}i na apel zemqacima predsjednika Gruzije Eduarda [evardnadzea da se oru`jem suprotstave abha- {kim separatistima. Bu{ 2001 - Predsjednik SAD Xorx Bu{ potpisao je dokument kojim je odobrio vojnu akciju protiv odgovornih za teroristi~ke napade na Wujork i Va{ington sedam dana ranije. 2005 - U Avganistanu su odr`ani parlamentarni i lokalni izbori, prvi put poslije 1969. godine.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. PORODICA JOVI^I] IZ RAZBOJA KOD SRPCA U JEDNOM DANU DOBILA TRI SNAHE KAD BOGDAN @ENI SINOVE... Niko u Lijev~u poqu se ne sje}a da su se za jedan dan vjen~ala tri brata. Ali Darko, Milenko i Aleksandar Jovi~i} svojim roditeqima Bogdanu i Dragici priredili su trostruko slavqe o kojem }e se jo{ dugo pri~ati KU]A Bogdana i Dragice Jovi~i} iz lijev~anskog sela Razboj pro{le je subote bila puna radosti i veseqa. Kako i ne bi kada su do`ivjeli ne{to {to se rijetko doga a, u jednom danu priredili su svadbu za tri sina. Osim pred mati~arem, Darko, Milenko i Aleksandar sa svojim izabranicama Jelicom, Daliborkom i Qiqanom rekli su sudbonosno "da# i pred oltarom. U istom danu, u prisustvu kumova Miroslava, Dragana i Gorana, brojne rodbine, prijateqa i kom{ija, sveta tajna vjen~awa obavqena je u pravoslavnom hramu Svetog Preobra`ewa gospodweg u Razboju. Mjesni sve{tenik i paroh Mladen Prodanovi}, ali i cijela parohija, ovakav doga aj ne pamte. Ni najstariji `iteqi Lijev~a poqa se ne sje}aju da se ovako ne{to dogodilo. MATI^AR Mati~ar Vlado Bara{in nikad ranije nije vjen~ao tri brata za dan. - Zbog sku~enog prostora u mjesnom uredu, ovaj ~in smo s rado{}u obavili u ku}i porodice Jovi~i}. Presre}an sam {to sam ovo do`ivio - ka- `e mati~ar Vlado. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI ^estitke kumova: Ponosni i radosni vjera u pravdu i Boga dala nam je snage da prevladamo te{ko- }e i evo, na{a porodica je vaskrsla, dok su oni bez du{e ostali i bez ~asti i sre}e - ka- `e Bogdan i isti~e da nikome ne `eli zlo, jer Bog vidi sve, ka`wava i nagra uje. Presre}nim se roditeqima Bogdanu i Dragici ostvarila velika `eqa da istog dana I za sve{tenika Slavka Debeqaka, koji je do{ao da pomogne kolegi Mladenu Prodanovi}u da vjen~a bra}u Jovi~i- }e, ovo je bio jedinstven doga- aj, nezabiqe`en u wegovom sve{teni~kom radu. - To je lijep primjer sloge i po{tovawa roditeqa i SVE[TENIK 21 djece, posebno me u bra}om. Ovo nam, na`alost, nedostaje, naro~ito kada je rije~ o vjerskim obi~ajima i tradiciji. Zato mladencima i wihovim roditeqima od srca ~estitam i `elim sre}u i razumijevawe u `ivotu - ka`e sve{tenik Slavko Debeqak. - Na`alost, danas je rijetko na}i mladence u selu. Omladina je zaboravila na{e dobre obi~aje. Rijetkost su i troji svatovi u isti dan, a kamoli na}i tri brata da se vjen~aju istog dana. Danas je malo ku}a sa troje djece, ali u domu Bogdana Jovi~i}a, bogu hvala, odrasla su petorica bra}e i izvedena na pravi put - rekao je s ponosom sve{tenik Mladen Prodanovi}, ~estitaju}i mladencima stupawe u brak i novi `ivot. Najstariji Darko (27) svoju izabranicu Jelicu na{ao je Dragica i Bogdan Jovi~i}: Velika je sre}a roditeqa u porodici Rajka Sur~i}a iz Razboja, 25-godi{wi Milenko je oti{ao ne{to daqe u No- `i~ko gdje se zaqubio u Daliborku iz porodice Jerkovi}, dok je 22-godi{wi Aleksandar iz Lijev~a poqa oti{ao u @upu da bi sreo Qiqanu Bla- {~anin u selu Sitne{i. Sve ugledne i vrijedne seoske porodice, uostalom kao {to je i porodica Bogdana Jovi~i}a. - Moja je sre}a neizmjerna, prije svega, {to sam do`ivio, u Boga vjeruju}i i vjeru pravoslavnu, da mi se porodi~no stablo {iri - ka`e sre}ni otac Bogdan. Wegova je radost tim ve}a {to je prijetila opasnost da se 1949. godine ugasi ogwi{te Jovi~i}a. - Bio sam mali kada su roditeqi oslijepili, jer su zbog du{mana nevini zavr{ili u logoru. Ipak, Vjen~awe: Dva sve{tenika za tri brata o`ene sinove, naprave svadbu i sve to kruni{u u crkvi. S wima su se veselili kumovi, prijateqi, kom{ije... - Nije ovo bila samo ideja roditeqa, to smo i mi bra}a `eqeli. Htjeli smo da poka- `emo na{e slavqe, qubav i `equ da {irimo pravoslavne obi~aje i na{u vjeru, da budemo primjer i da se o tome pri- ~a - rije~i su najmla eg od bra- }e Aleksandra. Majka Dragica ka`e da joj je srce puno. Kako i ne bi kad je do`ivjela trostruku radost i sre}u. - @eqela bih da i druge majke osjete ovako ne{to, jer to je dragocjeno i jedinstveno - ka`e Dragica. Ni Dragica Vuka{inovi}, tetka mlade Qiqane, nije krila odu{evqewe. - Drago mi je {to se moja Qiqa udala u tako ~estitu Sveta tajna braka: Krune mladencima porodicu. Vjerujem da }e se brzo uklopiti u navike i `ivot porodice Jovi~i} - veli Dragica. Bogdan Jovi~i} ima jo{ dva starija sina koji su osnovali porodice. Dragomir ima dva sina, a Milo{ k}erku i drugo dijete na putu. Svi su, s ponosom isti~e Bogdan, zdravi i vrijedni. Neobi~na svadba u porodici Bogdana Jovi~i}a, vjen- ~awe trojice bra}e u istom danu, protekla je u vesequ, uz `ivu muziku i neizbje`ne truba~e. Nek se pamti kada je Bogdan o`enio sinove Darka, Milenka i Aleksandra. Pamti}e to cijelo Lijev~e poqe. Snimci i tekst Savo KESER

22 KRUPA NA VRBASU U ZNAKU SNSD-a SLAVQE I ^ESTITKE BILO kuda SNSD svuda... ve} je postalo politi~ko geslo, s obzirom da na predizbornim mitinzima ove stranke prisustvuje po nekoliko hiqada qudi. U Zvorniku je bilo 3000, Fo- ~i 6000, Trebiwu 4000, tako je u Krupi na Vrbasu bilo vi{e od 2000 simpatizera i ~lanova SNSD-a. U centru pa`we su Milorad Dodik, Milan Jeli}, Neboj{a Radmanovi} i Nikola [piri}, koje wihovi ~lanovi ve} do`ivqavaju kao pobjedni~ku "~etvorku#. Slavqe u Krupi uveli~ao je i popularni pjeva~ Marinko Rokvi}, ina~e, prijateq Milorada Dodika, te gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi}, koji su Dodiku, Jeli}u, Radmanovi}u i [piri}u ve} ~estitali veliku politi~ku pobjedu. (Snimio M. [UKALO) MOZAIK ponedjeqak, 18. septembar 2006. Ve~e za Skaka~a" " BAWOLU^KA grupa "Balkan Ekspres# odr`a}e koncert na otvorenom u Gradi{ci 20. septembra. Svim gradi{kim rokerima ovi majstori doma}eg rok zvuka mogu ponuditi samo dobru zabavu. Kako ~esto nastupaju po mnogim bawolu~kim klubovima, u petak su napunili "Hard rok kafe# u okviru septembarskih "Rock 'n' stock# ve~eri. Jedan ~as oni su svirali obrade poznatih rok i rege izvo- a~a i jo{, po ko zna koji put, pokazali da su vrsni muzi~ari, koje po{tuju svi koji vole rok. Publiku su posebno odu{evili obradom pjesme "Red Hot Chili Pepersa# "Other Side#. To ve~e nisu svirali svoje autorske pjesme. Napomiwemo, ZABAVOM pod nazivom "Urban beat all nighter#, koja je odr`ana u petak uve~e u bawolu~koj diskoteci "Mjuzik hol# otvorena je nova klupska sezona u gradu na Vrbasu. ^lanovi di xej asocijacije "Urban bit# Mladen Tomi} i Sini{a Tamamovi} i ovaj put su se potrudili da vjernoj publici priu{te odli~nu zabavu i mnogo dobre muzike. Oko dvije stotine qubiteqa elektronskog zvuka okupilo se te ve~eri u popularnom "Holu#, a najsre}niji su BALKAN EKSPRES" USKORO U GRADI[CI " \ " Balkan Ekspres": U gradu na Savi 20. septembra da je u pripremi i novi album ove grupe. U okviru "Rock 'n' stock# ve~eri 22. septembra nastupi}e NOVA SEZONA BAWOLU^KE ELEKTRONSKE SCENE Zagrijavawe za bogatu klupsku jesen imali priliku da osvoje nove promotivne "Urban bit# mikseve i mjese~ne kartice za Fitnes centar "Enerxi#. Uprkos ~iwenici da je nekoliko puta nestajalo struje, komentari "klabera# poslije zabave su bili i vi{e nego pozitivni. Narednog mjeseca bi}e odr- `ana prva od tri zabave zajedni~ki nazvane "Urban beat power 2006.#, kada Tomi} i Tamamovi} u goste dovode veoma popularnog i uticajnog slovena~kog di xeja Valentina Kancijanija. V. K. rok grupa "Misterija#, a sedam dana poslije wih regeovci "Post Skriptum#. M. J. \ Sini{a Tamamovi} KAKO XORXA BU[A GLEDAJU WEGOVI PROTIVNICI Hipik ili majmun PREDSJEDNIK Amerike Xorx Bu{ zasigurno nije jedan od najomiqenijih politi~ara ove zemqe, pa i svijeta. Zato nije ni ~udno {to kada ukucate wegovo ime na jednom od internet pretra`iva~a "isko- ~e# neobi~ne fotografije, koje na humoristi~an na~in ismijavaju predsjednikove lo{e strane i kritikuju wegovu, kako neki mediji navode, "ratnu# politiku. Posebno zanimqive su wegove izjave, naro~ito iz vremena politi~kih po~etaka, koje je \ Ni }urke ga ne vole \ Predsjednik kao miroqubivi hipik Bu{ov veliki kriti~ar re`iser Majkl Mur nazvao "bu{izmi#. Bu{ je jednom pao u nesvijest kada mu je par~e pereca zapalo u grlo dok je gledao bejzbol utakmicu, poslije je izjavio: - Mama mi je lijepo rekla da pa- `qivo jedem perece. Uvijek slu{ajte svoju mamu - rekao je poslije toga dok su ga kamere snimale sa masnicom ispod desnog oka. - I tako u mom stawu, mom stawu unije, zapravo stawu, mom govoru naciji, ma zovite to kako `elite, govoru naciji, ja sam zatra`io od Amerikanaca da daju 4000 godina, zapravo 4000 sati na godinu, do kraja svog `ivota, u slu`bu Amerike, da to sam tra`io 4000 sati - govorio je zbuweni Bu{. Svoje (ne)znawe Bu{ je pokazao i u sqede}im izjavama: "Nizak procenat bira~a na izborima pokazuje da je mawi broj qudi iza{ao na birali- {ta#, "Vrijeme je za qudsku vrstu da u e u Sun~ev sistem#, "Jasno mi je da nemir na Bliskom istoku stvara nemir na Bliskom istoku#, "Divna stvar u kwigama je to {to se katkad u wima mogu na}i i prekrasne slike#, "Znam da qudi i ribe mogu zajedno da `ive, miroqubivo# - samo su od nekih "neobi~nih# izjava Bu{a, jednog od najmo}niji qudi svijeta. M. J. DNEVNI Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9. HOROSKOP Ne~ija poruka ili poslovni susret imaju pozitivan uticaj na daqi tok doga aja. Ako ste dovoqno informisani i preduzimqivi, o~ekuje vas dvostruki dobitak. Upotrijebite svoje "skrivene adute#. Nemojte dozvoliti da neko sa strane zaokupqa partnerovu pa`wu. Potrudite se da budite pozitivno "nametqivi# ili nezaobilazni, u onoj mjeri koliko je po`eqno u emotivnom susretu. Izbjegavajte stresne situacije, opustite se. Vaga 23.9-22.10. Neko odobrava va{e ideje, {to predstavqa dovoqan povod da se anga`ujete na razli~itim stranama. Nema razloga za la`nu skromnost pred saradnicima, postavite nove uslove koji zadovoqavaju va{a interesovawa i potrebe. U susretu sa voqenom osobom, va- `no je da osje}ate pozitivnu inspiraciju i pravi podsticaj. Sve je mogu}e, ako imate dovoqno stila. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi. Ne dopada vam se ne~ije kritizerstvo ili dvosmislenost u poslovnim pregovorima. Neko od saradnika po- ~iwe da vas optere}uje svojom ulogom i ima negativan uticaj na va{u koncentraciju. Izbjegavajte osobu koja djeluje depresivno na va{e raspolo`ewe. Svoju pa`wu usmjerite u pozitivnom pravcu, potrebna vam je iskrena podr{ka. Va`no je da racionalno koristite svoje vrijeme i energiju. [korpija 23.10-22.11. Osoba koja ima negativan stav o va- {im idejama ne}e promijeniti svoje mi{qewe i nakon produ`ene rasprave. Konflikt u rje{avawu poslovnih interesa stvara dodatnu tenziju u odnosu sa saradnicima, budite dovoqno oprezni i promi{qeni. Planirajte romanti~nu zabavu u dvoje. Qubav je "tajanstvena {ifra#, koja djeluje pozitivno na va{e raspolo`ewe i motivaciju. Va`no je pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju. U va{em interesu je da ne pri~ate previ{e o stvarima koje ne poznajete dovoqno, kao i da se ne upli}ete u ne~ije poslovno-finansijske planove. Nemojte ocjewivati ne~ije sposobnosti ili mane, svoju pa`wu usmjerite na redovne obaveze. Prija}e vam neki vid neformalne zabave ili iznenadni susret sa osobom koja vas inspiri{e na pozitivno raspolo`ewe i emotivna ma{tarewa. Potrudite se da poboq{ate svoju koncentraciju. Strijelac 23.11-20.12. Izbjegavajte nepotreban rizik na koji vas nagovaraju odre eni saradnici. Najboqe je da prihvatite poslovne situacije ili pravila koja dobro poznajete. Ne mo`ete da promijenite sada{we uslove i okolnosti u svoju korist. Nema razloga da o~ekujete previ- {e razumijevawa od osobe koja se nalazi pod negativnim uticajem. Potrebna vam je osoba sli~nih afiniteta. Posvetite pa`wu nekim vedrim sadr`ajima, koji pozitivno uti- ~u na va{e raspolo`ewe. Neko poku{ava da vam nametne stroga pravila pona{awa, ali vi ne mo- `ete da se pomirite sa razli~itim ograni~ewima u poslovnom izra`avawu. Upotrijebite svoju inteligenciju sa namjerom da sa~uvate dobru poziciju i kvalitet. Voqena osoba djeluje vrlo inspirativno i umije da zaokupi va{u pa`wu, u~inite sve {to je potrebno u ime zajedni~ke sre}e. Emotivna afirmacija u vama pokre}e novu snagu. Jarac 21.12-19.1. Ponekad suo~avawe sa istinom zahtijeva veliku moralnu hrabrost. Problemi koji postoje u poslovnom okru`ewu spadaju u lak{u kategoriju, ali saradnici nemaju dovoqno voqe da se suprotstave svim negativnim uticajima. Nema razloga da provjeravate voqenu osobu. Morate razumjeti da postoje razli~iti afiniteti i `eqe u qubavnom odnosu. Va`no je da se rasteretite od suvi{nih briga. Ne~ije rije~i na vas ostavqaju lo{ utisak, ali poslovna pravila se brzo mijewaju i u tom smislu morate istrpjeti ne~iju kritiku. Usmjerite svoju pa`wu i energiju na rje{avawe nekih korisnih ciqeva. Ne treba da se zanosite dalekim prognozama. Umjesto da tra`ite la`nu utjehu u ne~ijem dru{tvu, budite dovoqno iskreni prema voqenoj osobi. Potrebno vam je emotivno razumijevawe. Osjeti}ete psiholo{ko olak{awe, nakon suo~avawa sa istinom. Vodolija 20.1-18.2. Potrebno je da racionalnije koristite svoju energiju i da prihvatite ne~iji uticaj, kao dobro ili korisno rje{ewe. Ukoliko to poga a va{u sujetu, dobro razmislite o razli~itim posqedicama koje mogu da uslijede nakon Va{eg odbijawa. Djelujete previ{e zabrinuto pred bliskom osobom. Svojim raspolo`ewem uti~ete na partnerov odgovor ili reakciju. Prija}e vam psiho-fizi~ka relaksacija i susret sa prijateqima, opustite se. Potrebno je da procijenite najboqi trenutak za efikasnu akciju, kako biste ostvarili svoje poslovne ciqeve. Stoga, nemojte insistirati na stvarima koje ne mogu da za`ive u stvarnosti ili da se promijene u va{u korist. Va{e emotivno zadovoqstvo zavisi od taktike koju primjewujete prema voqenoj osobi. Razli~ite situacije u kojima se nalazite podrazumevaju primjenu odgovaraju}e uloge. Prija}e vam vitaminska ili dijetalna ishrana. Ribe 19.2-20.3. Djelujete samouvjereno u svom ubje ewu, vjerujete da imate dobro rje{ewe za razli~ite probleme koji postoje na poslovnoj sceni. Ipak, ne mo`ete da ostvarite sve svoje zamisli bez ne~ije asistencije. Zanemarili ste okolnosti koje vas sputavaju. Iskreno izrazite svoje namjere u dru{tvu voqene osobe. Neko dobro poznaje va{e slabosti ili mane, ne zavaravajte se. Nema razloga da precjewujete li~ne mogu}nosti.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. OGLASI 23

24 SKANDINAVKA ENIGMATIKA SUDOKU ponedjeqak, 18. septembar 2006. U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni i budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3. Mala pomo}: po~nite od poqa obiqe`enog ta~kom. SIMBOL BAWE LUKE (anagram) JELO (anagram) Jeste l' pali s MARSA koji vam je avo, ne}ete to jelo, a ono je pravo. Kod tvr ave cure (sukwice im kratke), tvr ava je stara, a one su SLATKE. RJE[EWE: UMAG, U[]E, POTOPI, T, P, R, PJESNIK, EN, KRPARA, D, KOMITETI, AZ, \UROVI], KD, OTAVI], ROGA^ANIN, RAKOC, CA, E, EVO, I, POVOJ, OM, PA, RIME, TRATA, EKRAN, RA[KA. SKANDINAVKA RJE[EWE: KONTAKT, UM, USKOK, ARIJEL, KAMP, TEST, R, NEDUGO, OMARA, LEKS, BALANSERI, V, KOKS, KO[ARKA, KR, @IVOTA, MASKIRAWE, AP, BOGDAN TAW- EVI], RADAR, OSTATAK, GA, I@E, MARTINIKA, AR. G. Mandi} RJE[EWA: KASTEL, SARMA

ponedjeqak, 18. septembar 2006. NEIZVESNA SUDBINA FILMSKOG PROJEKTA O JOVANU DU^I]U OD " DVOBOJA" JEDNA KLAPA Gotovo cela ekipa filma izmewena vi{e puta, finansijeri novi, a za osam miliona dinara (oko 96 hiqada evra), koje je ulo`ilo Ministarstvo kulture Srbije, snimqeno par scena iz pesnikovog detiwstva OSAM miliona dinara, koje je film "Dvoboj# pro{le godine dobio od Ministarstva kulture Republike Srbije, kao da se zagubilo tokom maratonskih priprema za snimawe ovog ambiciozno zami- {qenog i na sva zvona najavqivanog projekta o `ivotu Jovana Du~i}a. Prva klapa pala je pro- {log novembra u Trebiwu, gde su snimqeni upe~atqivi kadrovi iz Du~i}evog detiwstva, dok su istovremeno spekulacije o imenu re`isera, glumaca i brojnih drugih ~lanova filmske ekipe bile u punom jeku. U to vreme, producenti iz sarajevske ku}e "Aleksandar Prvi# pomiwali su @arka Lau{evi}a kao glavnog predstavnika srpske strane i neku holivudsku zvezdu, "najverovatnije Kejt Vinslet#, kao vode}u u ameri~kom delu ekipe. Naime, snimawe je trebalo da bude nastavqeno jo{ po- ~etkom 2006. godine u ^ikagu. Do "najve}eg srpskog grada# na{e filmaxije nisu ni stigle, a od Lau{evi}a i `enske zvezde "Titanika# ni traga ni glasa, i ve} tada se videlo da }e snimawe sage o na{em velikom kwi`evniku i diplomati imati ~udnu sudbinu. Do ovog leta i nastavka snimawa, ista je ostala prakti~no samo produkcijska ku}a, prvobitno najavqenog re`isera Andriju \uki}a vi{e niko nije pomiwao, dok je od potowe srpsko-ameri~ke rediteqske trojke veran projektu ostao samo Nenad \uri}, re`iser koji je nedavno nanizao uspehe sa igranim debijem "Nebo iznad krajolika#. Milovan Vitezovi}, autor scenarija za one pro{logodi- {we, trebiwske kadrove iz pesnikovog detiwstva, mesto scenariste prepustio je Milo- {u Spai}u, za kojeg producenti tvrde da je najkompetentniji poznavalac Du~i}eve zaostav{tine. Gluma~ka ekipa se iskristalisala oko Anite Man~i}, kao pesnikove majke, PRETPOSLEDWI KRUG? Mo`da je jo{ drasti~niji primer "filmska# sudbina filma "Posledwi krug u Monci 22# Du{ana Prelevi}a, ~iji su nas "kreatori# naveli da po ko zna koji put "ba{ ovih dana# i{- ~ekujemo u Beogradu An elinu @oli, pa Moniku Belu~i, ali i samog re`isera Lui ija Pirelija. Pre svih tih pompeznih najava oni su, naravno, obezbedili od Ministarstva kulture Srbije dva miliona dinara (oko 24 hiqade evra) i snimili "prvu klapu# za uveseqavawe novinara... Kako trenutno stoje stvari, izgleda da je "Posledwi krug u Monci# ipak odvezen jo{ krajem osamdesetih, i da Urke - u me uvremenu - ipak nije postao otac ni Vuku Kosti}u, niti bilo kome drugom. Nadajmo se da }e praksa, uvedena od ove godine, da Filmski centar Srbije nadgleda sve faze proizvodwe filmova koji su dobili novac, iskoreniti sli~ne slu~ajeve. DECENIJA u diplomatskim odnosima dve dr`ave nije dug period. Za Srbiju i Hrvatsku to je po~etna decenija. Odnosi su uspostavqeni potpisivawem Sporazuma o normalizaciji odnosa SRJ-RH krajem avgusta 1996. godine u Beogradu. Deceniju bismo mogli podeliti u dve faze - izme u kojih je smrt Tu mana i odlazak Milo- {evi}a sa vlasti. Granica dve faze kao da je pratila smenu vekova. U prvoj se malo toga doga alo. Trgovina nije postojala, komunikacije i transport su sporo obnavqani. Politi~ki kontakti, makar oni vidqivi, bili su marginalni. U drugoj fazi, posle oktobra 2000. godine, SRJ je nastojala da {to vi{e normalizuje odnose sa susedima. Sa Zagrebom to je zna~ilo dijalog na svim nivoima i rad na ugovorima kao putu za re{avawe otvorenih pitawa, pomirewu i dobrosusedstvu. Dve dr`ave su prihvatile evropske i evroatlantske integracije kao spoqnopoliti~ki prioritet. To je olak{alo dijalog i postavilo odgovaraju}e standarde. Pozitivan trend odnosa potvr ivale su me udr- `avne posete, sadr`aj razgovora i potpisani ugovori. Premijer Srbije je prvi put posetio Hrvatsku u jesen 2005. godine. Nedavna, zvani~na poseta predsednika Srbije Zagrebu tako e je prva takve vrste. Razgovori najvi{ih li~nosti, uz konstatovawe strate- {kog zna~aja odnosa i odgovornosti Beograda i Zagreba za stawe u regionu, kao osnovu su imali obostrano zalagawe za normalizaciju odnosa. Iako je bio primetan druga~iji raspored prioriteta, odnosi su bele`ili stalni napredak. Dijalog je povremeno oscilovao, zavisno od izbornih ciklusa u obe dr- `ave. Do izra`aja je dolazilo prelivawe unutra{wopoliti~kih uticaja i strana~kih kalkulacija. ^iwenica je i da je Beograd mnogo ~e{}e tema u Zagrebu, nego obrnuto. Potpisano je nekoliko va- `nih sporazuma: o slobodnoj trgovini, o za{titi mawina, razgrani~ewu na Prevlaci i o socijalnom i penzionom osigurawu. Hrvatska je tek 2005. godine ratifikovala Sporazum o sukcesiji, ~ija primena, posebno u delu o imovini fizi~kih i pravnih lica, za sada izostaje. Verovatno najve}i proboj u U OGLEDALU [TAMPE Rastka Jankovi}a, kao mladog, i Predraga Ejdusa, kao Du~i- DESET GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA BEOGRADA I ZAGREBA }a u zrelom dobu, a tu su i Lucija [erbexija, Milenko Pavlov, Haris Burina, Aleksandar Sekstan i strani predstavnik, iako ne holivudski - Vivijen Bonali. Nove klape proteklog leta pale su u Banatu, u Beloj Crkvi, mesta{cu kojem je poverena uloga Indijane kraj ^ikaga. No, premijera, koja je po prvobitnom dogovoru sa Ministarstvom kulture Srbije bila predvi ena za ovu OTOPQAVAWE U FAZAMA odnosima ozna~ilo je ukidawe viza od strane Beograda, a potom i hrvatska (jo{ uvek) samo suspenzija viznog re`ima. Posebno je bila zna~ajna razmena vojnih izaslanika i po~etak policijske i obave{tajne saradwe. Sporazumom o slobodnoj trgovini ekonomska saradwa je dobila zna~ajan podsticaj. Ukupna razmena od 22 miliona dolara u 1999. godini dostigla je pro{le godine 550 miliona. U toj razmeni, Hrvatska bele`i suficit. Hrvatska preduze}a ulo`ila su u Srbiju oko 170 miliona evra. S druge strane, jo{ nema registrovanih investicija Srbije u Hrvatskoj. Nakon crnogorske samostalnosti, Srbija i Hrvatska u{le su u novu, rekli bismo, tre}u fazu odnosa. [ta nas ~eka u novoj deceniji, sada kada su akteri samo Beograd i Zagreb? Dok Srbija i Hrvatska "igraju# na istom spoqnopoliti~kom terenu evropskih i evroatlantskih integracija, odnosi }e napredovati. Zbog toga, ve} sada u odnosima trba primewivati standarde i pravno nasle e Evropske unije. Pogotovo zbog toga {to na "temama budu}nosti# nema spora. Otvorena pitawa sa Hrvatskom su sporazum o granici, hrvatska tu`ba pred Me unarodnim sudom pravde u Hagu, povratak izbeglica, imovinsko-pravna pitawa, nestala lica... Pravni pristup u odnosima je korak po korak, sa re{ewima koja su dobitni~ka sa obe strane: ravnopravno i partnerski, iskqu- ~ivo dijalogom. Srpska zajednica u Hrvatskoj je u procesu konsolidacije. Wen boqi polo`aj je neodvojiv od povratka izbeglica. Srbi u Hrvatskoj imaju svoje kulturne, verske, demokratske tradicije i kolektivno pam}ewe. Podr{ka hrvatskoj zajednici u Srbiji i zbog toga je izuzetno zna~ajna. Potrebna nam je i transparentna saradwa sa srpskom zajednicom, bez ikakve "instrumentalizacije#. Gurawe mawinskih i povratni~kih tema pod tepih, nedemokratski tretman, incidenti s povratnicima - sve to otvara prostor za manipulacije i radikalizacije na obe strane. Najzahtevnije }e biti pitawe pomirewa, mogu}e na francusko-nema~kom modelu; tako- e, i depolitizovawe istorije i su ewa za ratne zlo~ine. Postignuta saglasnost o individualizaciji krivice je osnova, a saradwa pravosu a nu`na. Va`an faktor u odnosima bi}e privredna saradwa. Strani investitori u regionu gledaju na ovo podru~je kao na jedinstveni ekonomski prostor, a zona slobodne trgovine podi}i }e wegovu atraktivnost. Pored klasi~nih oblika privredne saradwe, zna~ajni su infrastrukturni objekti, posebno u transportu. Energetska bezbednost je neophodna i bilateralno i regionalno, a deo re{ewa je u zajedni~kom tr`i{tu struje, naftovodu i mre`i gasovoda. Politi~ki dijalog }e ja~ati saradwom parlamentaraca i partija, posebno kroz evropske strana~ke asocijacije i javnu diplomatiju. Od koristi su bili i kulturni centri u Beogradu i Zagrebu. Srbija ima interes da s Hrvatskom razvija intenzivnu prekograni~nu saradwu i "evropeizuje# granicu. Istorija se ne mo`e zaboraviti, razli~ito se tuma~i, a veliki broj stanovnika i Srbije i Hrvatske ima sopstvena vi ewa i iskustva. Me utim, u istoriji se ne `ivi. Naredna decenija odnosa Srbije i Hrvatske to bi trebalo da potvrdi. Milan SIMURDI] (Ambasador SRJ u Hrvatskoj od 2001. do 2005. godine) jesen, odlo`ena je na neodre- eno vreme. Iako nas je ministar Kojadinovi} uveravao da MOJ STAV 25 Trebiwe: Prvobitna ekipa filma na snimawu u novembru 2005. godine su "namere svih filmaxija, koje su dobile novac od ministarstva, ~asne#, i finansijeri "Dvoboja# su se promenili, pa su od ovog leta pokroviteqi filma koji probija sve mogu}e i nemogu}e rokove - "Si end Si#, Radio-televizija Srbije i bogati Srbin iz dijaspore, Branko Tupawac. Ostaje nam da vidimo ko }e, na kraju, preneti na filmsko platno pri~u o Jovanu Du- ~i}u - mo`da nas u bioskopima sa~eka neko novo iznena- ewe... Miroslav MIRKOVI] ISKUSNI DIPLOMATA VISOKI predstavnik Kristijan [varc [iling u petak je dokazao u Mostaru da }e wegov mandat (kao {to smo mogli i pretpostaviti) obiqe`iti velike rije~i i gotovo nikakva djela. Odlu~an da do kraja svog {efovawa BiH sudbinu ove zemqe i wenih gra ana prepusti doma- }im vlastima, [varc [iling se svakodnevno bori s vjetrewa~ama. S jedne strane je rok koji mu je dala me unarodna zajednica, a s druge gotovo nikakav pomak u pona- {awu, djelovawu, suradwi onih koji vladaju Bosnom. No, jasno je, [varc [iling dobro obavqa povjereni mu zadatak - privodi mandat kraju uvjeravaju}i i inozemne {efove, sebe samog, pa i nas, da je ovdje sve boqe i boqe i da s pravom trebamo s ushi}ewem ~ekati dan kada }e iz Ureda visokog predstavnika iseliti strani, a useliti doma}i eksperti i stru~waci. Bit }e to, sada je jasno, po sistemu koji je ovdje ve} vi en. Kad napuste jednu funkciju, utjecajni stranci odmah se namjeste u drugu. BiH je, lijepo je to ~uti, za strance pravi raj. Uvijek ima posla, a ni pla}a nije lo{a. Eto opet novom posla za (ka`u) iskusnoga wema~kog diplomatu Norberta Vinter{ajna. Imenovao ga je u petak (iskusni wema~ki diplomata, visoki predstavnik) Kristijan [varc [iling za specijalnog izaslanika za Mostar. Osim {to mu funkcija lijepo zvu~i, Vinter{ajnu je ukazano jo{ mnogo po~asti. Saznali smo, Vinter{ajn ne}e biti supervizor, to ve} imamo u Br~kom. Ne- }e biti ni zvani~nik koji }e mijewati Gradsko vije}e, jer ko bi onda opstruirao sve {to bi moglo biti dobro u Mostaru. Ne}e biti ni gradona~elnik, ni nadgradona~elnik, ne bi onda bilo posla za Be{li}a i ]ori}a. Vinter{tajn }e biti specijalni visoki predstavnik sa zadatkom da do kraja godine rije{i probleme u Mostaru. Sad kad samo naslu}ujemo kakvih sve problema ima Mostar, jasno je za{to nije re~eno do kraja koje godine Vinter{tajn ima rok. Ako se misli na ovu teku}u, onda [varc [iling smjesta treba promijeniti svoju odluku. Ili je, pak, Vinter{tajn takav ~arobwak da je odista mogu}e da za dvatri mjeseca o~isti u Mostaru sve {to se gomila gotovo 15 godina. Tako se jo{ jedna nova povijesna odluka za grad na Neretvi, kako je to donedavno najavqivano iz Ureda visokog predstavnika, pretvorila u otvarawe novog radnog mjesta za jo{ jednog iskusnoga diplomatu. Bez obzira {to }e biti specijalni izaslanik, Vinter{tajnova se uloga ni po ~emu (specijalno) ne}e razlikovati od uloga koje su prije wega imali drugi izaslanici iz Europe - da rje{avaju probleme po Bosni. Umjesto Ko{nika, Mostarom sada vlada ko{mar, kazao mi je prije desetak dana mostarski gradona~elnik Qubo Be{li}. A ko- {mar je stawe u kojemu je sve mogu}e. Pa i pretpostaviti da bilo ko mo`e i{ta rije{iti do kraja godine. Pred Vinter{tajnom su (za sada) tri zadatka - Hrvatska TV, imenovawe dr`avnih slu- `benika i osnivawe jedinstvenog komunalnog preduze}a. Mostarski se problem, dakle, sveo na medije, administraciju i sme}e. [to u osnovi i mo- `e biti ta~no. Novi specijalni izaslanik zato }e ubrzano raditi, ili kako to voli re}i [varc [iling, ponuditi svoje dobre usluge. Onima koje interesira, evo jo{ informacija: Vinter{tajn }e raditi u tri faze, a u prvoj razmotriti situaciju u gradu i izraditi plan rada. Ako je suditi ba{ po ovoj fazi, onda ima mjesta dilemama do kraja koje godine je [varc [ilingov izaslanik dobio rok. Za razmatrawe situacije u Mostaru treba malo vi{e vremena. Ili }e biti po sistemu koji ve} godinama primjewuje me- unarodna zajednica ovdje - va- `no je napraviti plan, nije va- `no ho}e li biti prihva}en i ispuwen. To smo ve} gledali u epizodi s Pedijem E{daunom. Kad je ono Mostar postao ujediwen. Senka KURTOVI]

26 Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.9.2006. godine u 64. godini `ivota preminula na{a draga ^ITUQE/POMENI Posqedwi pozdrav dragoj snahi ponedjeqak, 18. septembar 2006. Tu`nim srcem javqamo porodici, kom{ijama i prijateqima da je dana 14.9.2006. godine tragi~no preminuo u 55. godini `ivota na{ dragi QUBICI od djevera Zdravka, jetrve Stane i djece Sofije, Ane, Danila i Vladimira. 000005 A-2 G Posqedwi pozdrav najdra`em bratu TOMISLAV (Mirka) MARKOVI] Sahrana je obavqena 16.9.2006. godine u 15 ~asova na grobqu "Sjenice# u Rebrovcu. O`alo{}eni: sin Sa{ko, k}erka Sla ana, unuka Elena, bra}a Rodoqub, Radivoje, Miladin, sestre Milka, Borka, Slavojka, snaha Gorana i zet Zdravko te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi 000001 A-8 G Posqedwi pozdrav velikom ocu Posqedwi pozdrav voqenom stricu QUBICA (ro. Kresojevi}) PETROVI] Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 19.9.2006. godine u 15.30 ~asova na Rebrova~kom grobqu. O`alo{}eni: suprug Nedeqko, sinovi Mladen i Brane, snaha Nada, unu~ad Milan, Boris, Aleksandar i Milo{ TOMISLAVU MARKOVI]U od brata Miladina sa porodicom. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom TOMISLAVU MARKOVI]U od Nevenke i Jelenka. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom TOMISLAVU MARKOVI]U od djece Sla ane i Sa{ka. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav TOMISLAVU MARKOVI]U od k}erke Sla ane i zeta Zdravka. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav TOMISLAVU MARKOVI]U od Lidije, Mirka, Marijane i Branka. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav najdra`em bratu TOMISLAVU MARKOVI]U od sestre Borke sa porodicom. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav najdra`em bratu Posqedwi pozdrav dragoj majci Posqedwi pozdrav dragoj snahi 000005 B-5 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki TOMISLAVU MARKOVI]U od Dane sa porodicom. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav stricu TOMISLAVU MARKOVI]U od sina Sa{ka, snahe Gorane i unuke Elene. 000001 A-1 G TOMISLAVU MARKOVI]U od sestre Milke sa porodicom. 000001 A-1 G QUBICI od sina Mladena, unuka Milana i Borisa. 000005 A-1 G Posqedwi pozdrav Mladenovoj mami QUBICI od djevera @ivka i Stojanke sa porodicom 000005 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri QUBICI od Swe`ane i Mustafe. 000005 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj snahi TOMISLAVU od Dijane i Denisa. 000003 A-1 G Dana 18. septembra 2006. godine navr{ava se 20 godina od smrti moje sestre Posqedwi pozdrav mom dedi TOMISLAVU MARKOVI]U od unuke Elene. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav najdra`em bratu Posqedwi pozdrav najdra`em bratu TOMISLAVU MARKOVI]U od sestre Slavojke sa porodicom. 000001 A-1 G Posqedwi pozdrav najdra`em bratu QUBICI od porodice Immler. 000005 A-1 G QUBICI - BUBI od seke Milice i Rajka. 000005 A-1 G QUBICI od svekrve Savice. 000005 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj nini QUBICI od Sofije i Ane. 000005 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj majci QUBICI od sina Brane, snahe Nade, unu~adi Aleksandra i Milo{a. 000005 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki QUBICI od Vladimira, Biqe i Tamare. 000005 A-1 G BOSIQKE (ro. Marjanovi}) RISTI] S ponosom te se sje}am i ~uvam u srcu od zaborava. Brat Qubisav sa porodicom 000002 A-3 G [est tu`nih godina od smrti na{eg supruga i tate TOMISLAVU MARKOVI]U od brata Radivoja sa porodicom. 000001 A-1 G TOMISLAVU MARKOVI]U od brata Rodoquba sa porodicom. 000001 A-1 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima `alosnu vijest da je dana 8.9.2006. godine u 56. godini `ivota preminuo na{ dragi Dana 18. septembra 2006. godine navr{ava se 10 godina od smrti na{e drage majke Tu`no sje}awe na dragog brata NEDEQKE (Lazara) GRBI] Uspomena na wu i wenu qubav prema porodici `ivi u nama, wenim najmilijim: Sinovi Srbobran i Vuka{in, k}erke Gospana, An a i Slada sa porodicama 000018 A-6 G MILORADA MATIJA[EVI]A 18.9.2004-18.9.2006. Brat Vojin sa porodicom 000006 A-1 G SAVE MI]EVI]A 19.9.2000-19.9.2006. Godine prolaze, ali tuga i bol ne prestaju. Supruga Nena sa djecom 000011 A-2 G DRAGOQUB-DRAGAN (Du{ana) BO[KAN Sahrana dragog nam pokojnika obavqena je 14.9.2006. godine u 13 ~asova na grobqu u Kla{nicama. O`alo{}eni: supruga Milena, k}erke Dragana, @eqka i Aleksandra, sestre Velinka, Du{anka i Jela, bra}a Milorad, Aleksa, Doqan i Svetozar, unuci Nikola i Damjan, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 000001 A-8 G

ponedjeqak, 18. septembar 2006. Tu`ni pomen na na{eg OGIJA Bra}a Sr an i Milan, ~i~a Brane i strina Qiqa 000007 A-1 G Tu`no sje}awe na na{eg MD PRES (centar Modri~e) Kontakt telefon: 065/549-430. U MODRI^I OBAVJE[TEWE ^ITUQE/OGLASI Po{tovani ~itaoci, Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog Republici Srpskoj kakvu svi `elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo godi{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%. ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE 27 OGIJA ^i~a Bato, strina Cica, brat \oko i sestra Naca Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa o smrti i pomenima u Modri~i mo`ete predati u kiosku svakog radnog dana od 6 do 20 ~asova. Tromjese~na 60 KM Polugodi{wa 110 KM Godi{wa 190 KM 000004 A-2 G Pomen Sa zahvalno{}u nezaboravqenom, dragom drugu i prijatequ RAJKU MIKI]U 19.9.2005-19.9.2006. Milan Opa~i} 000042 A-1 Tu`no sje}awe na dragog NIKOLU OPARNICU 18.9.1997-18.9.2006. Supruga An a sa porodicom 000008 A-1 G Prvog Kraji{kog korpusa 2c, Tel. 814-949 e-mail: glasgr@teol.net U GRADI[CI OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Gradi{ci mo`ete predati dopisni{tvu # Glasa Srpske#. NARUXBENICA Ta~an naziv i adresa pretplatnika Pretpla}ujem se na: 1. "Glas Srpske# broj primjeraka Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je 051/212-263 051/212-283 faks 051/212-264 Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84 M. P. ^itak potpis i tel. U IST O^NOM SARA JEVU OBAVJE[TEWE M A R K E T I N G KONKURSI OGLASI MALI OGLASI ^ITUQE Ulica Veselina Masle{e 13 Tel: 051/211-968, Tel/faks: 051/212-004, E-mail: marketing@glassrpske.com citulje@glassrpske.com Na adresi: Tr`ni centar TOM - Kwi`ara Ermeks VOJKOVI]I 328 - [tamparija Kontakt telefoni: 057/318-323, 057/350-007, 061 191 710, 065 645 550 U SOKOCU STR KIOSK, vl. Vukoj~i} Dragana NA PA L AMA Na adresi: U kwi`ari Internacional Pressa u Tr`nom centru # Tom# Pale Besplatne male oglase komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Isto~nom Sarajevu mo`ete predati u prostorijama preduze}a # Ermeks#. U IST O^NOM SARA JEVU OBAVJE[TEWE U prostorijama preduze}a INTERNATIONAL - PRESS u Isto~nom Sarajevu, Kara or eva b. b. (dvorana "SLAVIJA#) mo`ete predati besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe. Kontakt telefoni: 057/343-097, 057/343-098, faks: 057/340-503 E-mail: intpress@teol.net

28 REPUBLIKA SRPSKA UNIVERZITET U BAWOJ LUCI MEDICINSKI FAKULTET BAWA LUKA Broj: 379/2006. Datum: 12.9.2006. Na osnovu ~lana 85. i 86. Statuta Medicinskog fakulteta u Bawoj Luci, dekan Fakulteta objavquje KONKURS (ponovni) reizbor-izbor nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta A) NASTAVNICI 1. MATEMATIKA izvr{ilac 1 2. ANALITI^KA HEMIJA izvr{ilac 1 3. BOTANIKA izvr{ilac 1 4. FARMACEUTSKA HEMIJA izvr{ilac 1 5. FARMAKOGNOZIJA izvr{ilac 1 6. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA SA BIOFARMACIJOM izvr{ilac 1 7. BROMATOLOGIJA izvr{ilac 1 8. ANALITIKA LIJEKOVA izvr{ilac 1 9. OSNOVI INDUSTRIJSKE FARMACIJE I KOZMETOLOGIJE izvr{ilac 1 10. FARMAKOKINETIKA izvr{ilac 1 11. NEUROLOGIJA izvr{ilac 2 12. GINEKOLOGIJA izvr{ilac 2 13. HIRURGIJA izvr{ilac 4 14. MIKROBIOLOGIJA SA IMUNOLOGIJOM izvr{ilac 1 15. INTERNA MEDICINA izvr{ilac 2 16. PSIHIJATRIJA izvr{ilac 1 17. IMUNOLOGIJA izvr{ilac 1 18. ONKOLOGIJA izvr{ilac 1 B) SARADNICI 1. MATEMATIKA izvr{ilac 1 2. OP[TA I NEORGANSKA HEMIJA izvr{ilac 1 3. ANALITI^KA HEMIJA izvr{ilac 2 4. ORGANSKA HEMIJA izvr{ilac 2 5. FARMACEUTSKA HEMIJA izvr{ilac 1 6. FARMAKOGNOZIJA izvr{ilac 1 7. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA SA BIOFARMACIJOM izvr{ilac 1 8. ANALITIKA LIJEKOVA izvr{ilac 1 9. OSNOVI INDUSTRIJSKE FARMACIJE I KOZMETOLOGIJE izvr{ilac 1 10. TOKSIKOLO[KA HEMIJA izvr{ilac 1 11. SOCIJALNA MEDICINA izvr{ilac 1 12. MIKROBIOLOGIJA I IMUNOLOGIJA izvr{ilac 1 13. MEDICINA RADA izvr{ilac 2 14. URGENTNA MEDICINA izvr{ilac 1 15. ORL izvr{ilac 3 16. INTERNA MEDICINA izvr{ilac 5 17. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA izvr{ilac 4 18. RADIOLOGIJA izvr{ilac 3 19. MEDICINSKA HEMIJA izvr{ilac 1 20. BIOHEMIJA izvr{ilac 1 21. FARMAKOLOGIJA SA TOKSIKOLOGIJOM izvr{ilac 2 22. HIGIJENA SA MED. EKOLOGIJOM izvr{ilac 2 USLOVI: Za izbor nastavnika kandidat treba da ispuwava uslove iz ~lana 72. Zakona o Univerzitetu ("Sl. gl. RS# br. 12/93). Za izbor saradnika kandidat treba da ispuwava uslove iz ~lana 76. Zakona o univerzitetu ("Sl. gl. RS# br. 12/93). U kategoriji "NASTAVNIK# izbor se vr{i u zvawe: redovni profesor, vanredni profesor i docent. U kategoriji "SARADNIK# izbor se vr{i u zvawe: vi{i asistent, asistent i stru~ni saradnik. DOKUMENTI: Dostavqaju se u originalu ili ovjereni prepisi. Pored diploma o zavr{enom fakultetu i ste~enim zvawima doktora nauka, magistra nauka i specijaliste, uz prijave kandidati su du`ni prilo`iti: - biografiju - bibliografiju - separate radova - kwiga ili monografija Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa. Prijave sa dokumentima se predaju li~no od 10 do 13 ~asova u Slu`bu za kadrovske i op{te poslove kancelarija br. 31. Dekan Prof. dr Slobodan Bilbija Inostranoj kompaniji koja se bavi prodajom laboratorijske opreme i potro{nog materijala potrebna je mla a osoba, sa prebivali{tem u Sarajevu / Bawoj Luci ili okolini za posao TERENSKOG KOMERCIJALISTE za teritoriju BiH. Op{ti uslovi: OGLASI/VODI^ MRKOWI] GRAD 050 Op{tina 220-920, 211-353 i faks 211-184 Op{tina Info DESK 220-950 Autobuska stanica 211-093 Dom zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}# 211-319 Hitna pomo} 211-030 Komunalno preduze}e "Park# 211-506 Vartogasno dru{tvo 211-482 Stanica javne bezbjednosti (centrala) 211-042 Policijska stanica za bezbijednost saobra}aja 211-122 "Mrkowi} putevi# LAKTA[I 051 Op{tina 533-095, 532-271, 532-370 Dom zdravqa (de`urna slu`ba) 532-131 Policijska stanica 532-161 Dobrovoqno vatrogasno dru{tvo 532-112 tel./faks 532-399 Elektrodistribucija 532-099 Vodovodno preduze}e "Budu}nost# 532-072 Komunalno preduze}e "Komunalac# 530-195 Stanica olicije 122 i 660-001 Autobuska stanica 660-462 Hitna pomo} 660-900 Elektro Prwavor 663-666 Vatrogasno dru{tvo 665-160 Vodovod 664-402 Skup{tina op{tine 663-740 660-340 Dom zdravqa 740-063 Policijska stanica 740-027 Vatrogasna slu`ba (TVJ) 740-150 Skup{tina op{tine (centrala) 740-001 Crveni krst 740-133 Elektrodistibucija 740-004 PRWAVOR 051 SRBAC 051 ^ELINAC 051 Centrala: Na~elnik op{tine 551-002, 551-014 Predsjednik Skup{tine op{tine 551-021, 551-026 Zamjenik na~elnika op{tine 551-131 Sekretar Skup{tine op{tine 551-948 [ef kabineta na~elnika 551-039 Odjeqewe za op{tu upravu 551-016 Odjeqewe za privredu 551-068 Odjeqewe za finansije 552-854 Odjeqewe za urbanizam i stam-kom. poslove 552-714 Po{ta 551-053 Sredwa {kola 551-061 Osnovna {kola "Milo{ Duji}# 551-009 KOTOR VARO[ 051 Kiosk "Glasa Srpske# 785-130 Vatrogasno dru{tvo 785-104 Hitna pomo} 782-003 Apoteka 784-140 Narodna biblioteka 782-052 Biletarnica "Golubi}# 785-326 Komunalno preduze}e 784-063 Elektro-poslovnica 782-011 Skup{tina op{tine (centrala) 782-109 Hotel "St. Petar# 783-002 Crveni krst 782-197 TESLI] 053 Policijska stanica 434-601 Autobuska stanica 403-611 RJ Elektrodistribucija 430-226 Narodna biblioteka "Danilo Ki{# 410-760 SPKD "Prosvjeta# 436-363 Skup{tina op{tine 431-451 DERVENTA 053 Stanica javne bezbijednosti 333-444 Saobra}ajna policija 331-699 Dom zdravqa (centrala) 333-292 Dom zdravqa (porodi~na medicina) 337-030 Komunalac 333-466 Elektrodistribucija 333-067 Vatrogasci 333-461 Auto-moto dru{tvo 333-013 ponedjeqak, 18. septembar 2006. - putna slu`ba 280-072, 280-023 i 280-001 Elektrodistribucija 211-249 "Elektroprenos# 220-050 Kulturni centra 211-503 Narodna biblioteka 213-746 Tranzitni telekom 211-011 Veterinarska stanica 211-308 Hotel "Krajina# 211-338 Tu`ila{tvo 211-216 Radio [IK 220-140 Turisti~ki centar "Balkana# 212-505 Turisti~ka organizacija op{tina Lakta{i 533-269 Centar za socijalni rad 530-306 Crveni krst 532-034 Dom kulture 532-217, Biblioteka 535-196, Poqoprivredna stru~na slu`ba 530-595 Studio 078 532-347 Dom kulture 663-574 Hotel "Siti# 065 655-040 Radio Prwavor 660-881 Radio Qubi} 665-035 Televizija K-3 640-460 Bawski centar Kula{i 666-101 Narodni univerzitet (Biblioteka) 740-116 Vodovod i kanalizacija 740-068 [kolski centar "Petar Ko~i}# 740-135 Motel Barda~a 758-250 Radio Srbac 745-302 Turisti~ka organizacija 744-470 Narodna biblioteka "Ivo Andri}# 552-547 Dje~iji vrti} "Neven# 551-345 Komunalno preduze}e 551-034 Tehni~ki pregled vozila 551-066 Centar za sport i kulturu 552-066 Hotel "Turist# 551-093, 551-230 JP "Gradsko grijawe# 551-830 SR^ Radio 555-200 "^elina~ke novine# 552-547 Dom zdravqa: Centrala 551-044, 551-015 Apoteke: Dom zdravqa, 551-047, "Margomedik# 552-561 Centar za socijalni rad 785-160 Benzinska pumpa "Petrol# 785-163 Benzinska pumpa "Bor petrol# 785-606 Nova banka 782-021 Razvojna banka 782-018 Robna ku}a "Kvimpeks# 785-208 Po{ta 782-116 Telekom 782-022 Teledom 784-130 Biro za zapo{qavawe 785-035 Radio Kotor Varo{ 785-266 Teritorijalna vatrogasna jedinica 410-870 i 123 Hitna pomo} 432-994 i 124 Porodi~na medicina 436-658 Vodovod 440-142 ZTC Bawa Vru}ica hotel "Kardial# 421-200 Hotel "Hercegovina# 431-415 Autobuska stanica 333-499 Taksi 065/949-678 Skup{tina op{tine 315-103 Osnovni sud 333-267 Apoteka ICN Galenika 333-535 Apoteka Stefanovi} 333-250 Biblioteka 336-643 ¹ VSS hemijskog, tehnolo{kog, biolo{kog ili medicinskog profila ¹ Po`eqno radno iskustvo na poslovima terenskog komercijaliste ¹ Posjedovawe voza~ke dozvole B kategorije ¹ Poznavawe engleskog jezika ¹ Poznavawe rada na PC-u ¹ da je kandidat nepu{a~ Kratku biografiju sa naznakom pozicije za koju konkuri{ete poslati na: superlab Eunet.yu ili na tel./faks: 00 381 11 22 22 222 Bi}e kontaktirano samo sa kandidatima koji u u u u`i izbor. ROGATICA 058 Apoteka 415-955 Autobuska stanica 416-127 Hitna pomo} 415-017 Vatrogasna slu`ba 415-155 Stanica policije 415-101 Po{ta-{alteri 415-129 Auto-moto dru{tvo 415-309 Benzinska pumpa 415-114 "Elektodistribucija# 415-023 BILE]A 059 Policija 372-555 Hitna pomo} 372-155 Vatrogasci 370-796 Narodna biblioteka 370-689 Crveni krst 415-447 Skup{tina op{tine - na~elnik 415-106 - centrala 415-406 Radio "303# 417-730 Hotel "Borike# 482-614 "Komunalije# 415-426 "Komrad# 420-450 "Jugoprevoz# 370-028 Skup{tina op{tine 370-06 ili 370-759 "Elektro-Bile}a# 372-591 Veterinarska stanica 372-201

ponedjeqak, 18. septembar 2006. BAWA LUKA 051 Va`niji telefoni Telekom Srpske, informacije 1185 A`urirawe podataka i Informacije iz Centralnog registra 1369 Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370 Informacije o berzi 1371 Bu ewe i poziv u odre eno vrijeme 1372 Ta~no vrijeme i temperatura 1373 CJB 122, 337-100 Vatrogasci 123 Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282 Ta~no vrijeme, datum, temperatura, vazdu{ni pritisak 125 Vojna policija 335-937 Sektor sekjuriti 460-140, 461-115 Bolnica (stara lokacija) 216-725 Paprikovac 308-111 Op{tina 244-444 Aerodrom Bawa Luka# Uprava aerodroma # u Bawoj Luci 535-210 211-626 Agencija za prodaju avio karata 219-974 Autobuska stanica 315-355, 315-867 @eqezni~ka stanica 301-229 Biletarnica (centar) 211-961 Rale turs 215-333 "A# taksi 1500 "Bawalu~ki# taksi 1544 "Bel# taksi 1550 Euro-taksi 1555 Maksi taksi 1551 "Patrol# taksi 1533 Mobil taksi Bawa Luka 1566 "Ideal# taksi 1545 Vodovod i kanalizacija 212-480 Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060 "Elektrodistribucija# (centrala) 314-811 Prijava kvarova 300-384 Centar za obavje{tavawe 121, 212-500 Apoteka "Prvi maj# 223-540 Centralna apoteka 225-630 Apoteka "Zmijawe# 329-870 Apoteka "Zvijezda# 433-070 Apoteka "Boska# 226-990 Apoteka "Palas# 222-860 Apoteka "Nova varo{# 329-840 Veterinarska stanica 303-113 "^isto}a# 304-477 Meteorolo{ka stanica 307-943 "Gradsko grobqe# 051/216-412 Kvarovi na telefonima 1275 Op{tinski Crveni krst 301-065 Regionalni Crveni krst 303-463 faks: 307-715 Me unarodni komitet CK 310-037 Kancelarija za tra`ewe zarobqenih i nestalih lica Republike Srpske 302-150 Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881 Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911 "Gra a# 218-241, 218-242 Toplana - reklamacije 336-104 AMS RS 1285, 301-464 Narodno pozori{te RS 314-006 Muzej savremene umjetnosti RS 215-364 Dje~je pozori{te RS 215-907 Univerzitet u Bawoj Luci 218-997 Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986 Narodna i univerzitetska biblioteka RS 215-859, 215-866 Autobuski red vo`we Me unarodne linije Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 12 ~asova Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 13.30 ~asova ISTO^NO SARAJEVO 057 CJB I. Sarajevo 226-930 SJB Isto~no Sarajevo 316-104 SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785 SJB Trnovo 610-130 SJB Sokolac 447-130 Stanica policije Pale 223-031 Vatrogasna brigada 123 Lukavica 340-734 Pale 223-159 Sokolac 448-359 Bolnica Kasindo 676-054 Bolnica Sokolac 448-177 Domovi zdravqa Pale 223-256 Lukavica 340-782 Sokolac 448-543 Trnovo 610-299 Skup{tina grada Pale 226-793 Lukavica 342-678 Op{tine Pale 226-593 Sokolac 448-056 Isto~na Ilixa 317-870 Lukavica 342-336 Trnovo 610-237 BR^KO 049 Policija 216-855 Dom zdravqa 217-421 Bolnica 217-422 Elektrodistribucija 216-119 Vlada distrikta 216-011 Komunalno 216-713 Vatrogasno 216-511 Me unarodni pres centar 217-771 Dom kulture 049/212-803 Biblioteka 049/212-709 Fond srpske solidarnosti 218-989 Autobuska stanica 215-657 Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u 9.30 ~asova Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12 ~asova Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30 Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom u 15 ~asova Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedjeqa, ponedjeqak u 20 ~asova Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22 ~asa Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova Me uentitetske linije Bawa Luka-Biha}, u 7.30, 13.00 i 14 ~asova Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00 Me ugradske linije Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00 Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00 Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45, 13.05, 15.30 i 19.00 ~asova Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim subote i nedjeqe Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova, Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~asova Avionski saobra}aj Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973 Polasci vozova Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30 Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16, ~asova Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke Hoteli "Bosna# 215-681 "Slavija# 211-806 "Palas# 218-723 "Ideja# 217-444 "Merriot# 222-870, 217-801 "Vidovi}# 217-217, 245-800 Garni hoteli " Firenca# 311-296 "Damjan# 213-900, 213-880 "Castello# 371-286, 371-281 "Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335 Moteli "Nana# 370-050, 370-471, 370-667 "Dragana# 413-050 "Grand# 380-105 "Golden kard# 313-100, 313-122 "Kamel# 319-922, 319-921 "Vidovi}# 217-883 "Pansion Jeti# 413-100 Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993 Autobuska stanica Isto~no Sarajevo 317-377 Taksi 340-200 "Elektro- Sarajevo# 226-626 "Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113 Vodovod i kanalizacija Pale 223-273 Lukavica 340-480 Apoteke Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326 Lukavica 676-260, 677-902 Mati~na biblioteka I. Sarajevo 340-778 Kulturni centar Pale 227-132 Toplane Pale 227-033 Sokolac 447-125 Lukavica 340-610 GP "Put# 676-625 Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303 Po{te Pale 226-001 Sokolac 448-752 Trnovo 610-201 Isto~na Ilixa 676-168 Lukavica 340-139 Slu`ba za odr`avawe puteva "Bijeqinaputevi# 218-854 Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481 Grand hotel "Posavina# 217-510 Hotel "Jelena# 232-870, 232-850 Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771 Carina 217-670 Crveni krst 214-789 Apoteke 217-308, 212-609, 213-150 Centar za socijalni rad 215-164 @eqezni~ka stanica 218-203 Taksi 211-740 VODI^ Policija 122 Vatrogasci 123 Hitna pomo} 124 Muzej 231-220 Umjetni~ka galerija 241-684 Narodna biblioteka 241-114 @eqezni~ka stanica 221-569 Autobuska stanica 241-399 DOBOJ 053 TREBIWE 059 Autobuska stanica 220-466 Akademija likovnih umjetnosti 224-703 Porodili{te 261-246 "Hercegovina putevi# 260-205, 261-050 Centar javne bezbjednosti 260-926 PRIJEDOR 052 Policija (centrala) 232-811 ili 122 Hitna pomo} 231-294 Vatrogasci 231-811 Vodovod 213-300 Galerija 213-305 Muzej 211-334 GRADI[KA 051 Stanica javne bezbjednosti 813-522 Pograni~na policija 813-901 Hitna pomo} 813-277 Op{ta bolnica 813-433 Vodovod 813-624 Autobuska stanica 813-500 BIJEQINA 055 CJB Bijeqina 207-633 Vatrogasna jedinica 204-366 Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442 Muzej Semberije 201-292 Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472 Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603 NOVI GRAD 052 Policija 751-251 Dom zdravqa 752-231 Elektrodistribucija 751-740 Vodovod 752-674 @eqezni~ka stanica - informacije 752-150 VLASENICA 056 Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010 Dom zdravqa, prva pomo} 734-194 Crveni krst 734-660 Autobuska stanica 731-045 Skup{tina op{tine (centrala) 734-710 Elektrodistribucija 733-520 Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555 KOZARSKA DUBICA 052 Crveni krst 731-660 Hitna pomo} 124 Vatrogasna slu`ba 123 Apoteka 410-333 Bolnica (centrala) 410-663, Taksi slu`ba 918 Autobuska stanica 410-585 ZVORNIK 056 Stanica policije 122 Hitna pomo} 210-100 Policija 210-008 Profesionalna vatrogasna jed. 210-133 Vodovod 210-154 VI[EGRAD 058 Autobuska stanica 620-873 Hitna pomo} 620-625 Dom kulture 620-271 Radio Vi{egrad 620-701 Gradska galerija 620-397 Stanica policije 620-346 Carinarnica 630-460 Hotel "Vi{egrad# 620-224 Po{ta 621-353 Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635 Skup{tina op{tina - centrala 620-586 FO^A 058 Autobuska stanica 210-113 Hitna pomo} 124 Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199 Stanica policije 210-906 Regionalna po{ta 210-096 "Elektrodistribucija# 572-993 AMD 210-349 Benzinska pumpa 210-863 "Srbiweputevi# 572-991 Carina 575-045 23 Vodovod 231-381 Gradska toplana 241-955 Taksi 232-022 Op{ta bolnica 241-022 Skup{tina op{tine 242-022 "Elektro-Doboj# 241-344 Hotel "Bosna# 242-012 Radio Doboj 241-041 Muzej Hercegovine 271-060 Hotel "Leotar# 261-084 Centar za informisawe i kulturu Dom kulture i Radio Trebiwe 260-248, 220-132 @eqezni~ka stanica 211-021 Autobuska stanica 234-141 Bolnica 231-911 Op{tina 231-149 Apoteka Kozara 231-202 Hotel "Prijedor# 234-255 Kino 211-259 Skup{tina op{tine 813-377 Elektro-Gradi{ka 813-344 Taksi slu`ba 814-765 Srpski radio Gradi{ka 814-900 Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810 Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724 @eqezni~ka stanica 204-275 Autobuska stanica 207-322 Vodovod 209-259 Gradska toplana 209-520 Meteorolo{ka stanica 202-442 Taksi 207-864 Autobuska stanica - informacije 751-411 Vatrogasno dru{tvo 751-631 Carinarnica 751-294 Narodna biblioteka 751-260 Radio Novi Grad 751-071 Veterinarska stanica 733-209 Odsjek Ministarstva za izbjegla i raseqena lica 734-877 Dom kulutre 733-248 Vodovod 733-233 Sredwo{kolski centar "Milorad Vla~i}# 734-833 Informacije - Po{ta 1185 Prijava smetwi, "Telekom# 1275 RJ Elektrodistribucija 410-066 Vodovod 412-144 Komunalno preduze}e "Komunalac# 410-497 Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234 Bolnica 210-100 Autobuska stan. 211-635 Hotel "Drina# 211-603 Hotel "Vidikovac# 210-245 @eqezni~ka st. 210-041 Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311 Saobra}ajna policija 620-989 Apoteka 620-150 Benzinske pumpe 620-261, 620-655 Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323 Vodovod 620-112 Komunalac 630-261 Elektrodistribucija 620-600 "Romanijaputevi# 620-722 Dr`avna grani~na slu`ba 610-480 Manastir Dobrun 612-603 Klini~ki centar 210-417 Crveni krst 210-098 Skup{tina op{tina 210-202 Radio Fo~a 210-095 Hotel "Zelengora# 210-013 Hotel "Mladost# Tjenti{te 520-118 Komunalno preduze}e "Izvor# 210-310

RT RS ATV FILMSKI PROGRAM 21.05 Va`no je zvati se Ernest Dva mlada prijateqa vode dvostruki `ivot, a obojica se slu`e istim pseudonimom iz sebi poznatih razloga. Kada se obojica zaqube u `enu o~aranu imenom "Ernest# kre}e urnebesni zaplet zamjene identiteta. Ovaj doga aj }e izmijeniti wihove `ivote i uvesti ozbiqne promjene. Uloge: Rupert Everet, Kolin Firt, Franses O'Konor, Ris Viterspun, Xudi Den~, Tom Vilkinson 12.00 Dodir lasice Keti Timberlejk, sekretarica iz Wujorka, upravo je ostala bez posla. Upoznaje zgodnog i bogatog biznismena Filipa Pejna koji je, voze}i po barici, svojim autom slu~ajno poprska. On je ubje uje da sa wim ode na poslovni put u Baltimor. Poslije veoma lijepo provedenih zajedni~kih trenutaka, on zakqu~uje da }e wihova veza pre}i na vi{i nivo... Uloge: Doris Dej, Keri Grant, Odri Edouz Re`ija: Delbert Man PINK BH 23.30 Gdje je Marlou Ovo je komedija o strastima, ubistvu i stvarima koje mogu da se dese samo na filmu... Filmska ekipa od samo dvojice filmaxija odlu~uje da poku{a da stekne slavu tako {to }e snimiti dokumentarac u Wujorku u kancelariji privatnih detektiva. Po{to im teme sa nevjernim mu`evima i nestalim psima nisu donijele ba{ veliku zaradu, da bi pre`ivjeli mora}e da se umije{aju u jednu detektivsku istragu da bi uspje{no zavr{ili svoj film... Uloge: Migel Ferer, Mos Def OBN 22.00 Posqedwi poziv Nekada slavni novelista i idol mnogima vidno je fizi~ki propao, pretvoriv{i se u oronulog, propalog alkoholi~ara. Zapao je u bezna e brinu}i se za du{evno bolesnu `enu Zeldu, te provode}i se sa qubavnicom i tra~ kolumnistkiwom [ilom Gram. Sasvim izgubqeni Ficxerald po~eo se oporavqati tek kada je u wegov haoti~ni `ivot u{etala mlada sekretarica Franses Krol. Uloge: Xeremi Ajrons, Nev Kempbel.. PINK 0.30 Smrtonosna kombinacija Mladi student arhitekture Kajl Grifin dobija posao u firmi bogatog para Veldon i trudi se da ostavi {to boqi utisak na wih. Ali Barbara Veldon ima sasvim druge planove sa wim i on se polako upli}e u tajnu i strasnu qubavnu vezu sa wom. Kada otkrije wene mra~ne tajne bi}e suvi{e kasno za povla~ewe, a naro~ito kad detektiv Xek otkrije le{ i tragovi ga dovedu do Barbare. Tada i Kajl pored we postaje prvi osumwi~eni. Ukoliko se ne isplete iz mre`e ubistva i izdaje, mo}nih supru`nika i policije bi}e optu`en za zlo~in koji nije po~inio. Uloge: Ajs Ti, Kal Bartlet, Kristijan Oliver i Mi{el von Flotou Re`ija: Xorx Santo Pietro HRT 1 Bruklin, 1971. godine. Enxi odrasta uz oca i ma}ehu. Iako je Kejti, o~eva druga `ena, dobra prema woj, Enxi se ne `eli zbli`iti s wom. ^ezne za majkom. Ima najboqu prijateqicu Tinu i s wom ma{ta {ta }e biti kada odrastu. Dvadesetak godina kasnije: Enxi i Tina su odrasle. Tina je udata, ima dvoje djece, doma}ica je i ve} je predebela. Enxi je u dugoj vezi s Vinijem, nije sigurna da li ga voli, ali Vini planira vjen~awe. Tek kad ostane u drugom stawu, Enxi shvati da Vini nije ~ovjek s kojim `eli da ostane cijeli `ivot. U muzeju upozna Noela, privla~nog mu{karca koji je privu~e svim onim {to ga razlikuje od Vinija. Iako je Vini otac djeteta koje nosi, Enxi raskida vjeridbu, ostaje s Noelom i ~eka porod. I ne sluti {ta je sve pred wom... Uloge: Xina Dejvis, Xejms Gandolfini, Aida Turturo NOVA 30 PREPORU^UJEMO 22.25 0.10 Enxi Sigurne stvari U po`eqnom ameri~kom predgra u isprepli}u se `ivoti ~etiri porodice. Pol Gold le`i u komi u svojoj sobi. O wemu brine wegova majka koja se zbog toga nenamjerno udaqila od svog supruga i k}eri... Xim Trejn je advokat koji je bliskiji sa svojim poslom nego sa suprugom Suzan. Uloge: Glen Klouz, Patri{a Klarkson... 6.05 Jutarwi program 8.00 Vijesti 8.15 Kulinarski duel 8.35 Godine prolaze, 9.10 Tin rok 9.30 Marsupilami, crtani film 10.00 Vijesti 10.05 Zapawuju}e 10.10 Stars 10.30 Izbori 2006. 11.00 Gimnazijalci, 11.30 Nebesko carstvo, 12.00 Vijesti 12.15 Pod suncem Sen Tropea, 13.05 Garona, 14.00 Vijesti 14.05 Prozornica 14.30 Hipernauti, 15.00 Turizam plus 15.50 Sajam kwige "Bawa Luka 2006# 16.00 Aktiva 16.30 Srpska danas 17.05 Pod suncem Sen Tropea, 18.00 Stars 18.15 Izbori 2006. 18.30 Gimnazijalci, 19.00 Novi Grad - 11 godina poslije 19.30 Dnevnik 20.00 TV Bingo 21.05 Va`no je zvati se Ernest, film 22.45 Vijesti 22.50 Izbori 2006. 23.25 ^arolija, 0.20 Saga o Mekgregorovima, 6.00 Ru`na Beti, 7.00 Jutarwi program 8.55 Vijesti 9.00 Medvjedi}i dobrog srca, crtani film 9.30 Ar~i 10.00 Tra`e}i oca, 10.55 Bau bau, zabavni program 11.00 ^udna qubav, 11.55 Vijesti 12.00 Dodir lasice, film 13.55 Vijesti 14.00 O~ajne doma}ice, 15.00 Izgubqeni, 15.40 Svjetska ba{tina 16.00 Ru`na Beti, 17.00 Vijesti 17.05 Istorija xeza, dok. program 17.55 Sport centar 18.00 Tra`e}i oca, 19.00 Vijesti 19.30 Muzika 19.50 Sport centar 19.55 Bau bau 20.00 ^udna qubav, 21.00 Zakupqeni termin 22.00 O~ajne doma}ice, 23.00 Vijesti 23.05 Sport centar 23.10 Izgubqeni, 0.10 Tre}a smjena, 1.00 Horoskop 1.10 Draga, smawio sam djecu, film - Dodir lasice, film - Vijesti - Istorija xeza, dok. program 6.30 Jutarwi program 8.30 San zimske no}i, film 10.00 Novosti PROGRAM 10.05 Kamionxije, 10.55 Portal 11.00 Svijet na dlanu, putopis 11.30 Muzika 11.45 Horoskop 12.00 Kuba sre}e, film 13.35 Bo`en 14.00 Novosti 14.05 Stem 011 14.35 Muzika 14.50 Horoskop 15.00 Kamionxije, 15.35 Crtani film 15.55 Novosti 16.05 Zavodnici, 17.00 Ke{olovac, kviz 18.00 Novosti 18.10 Svijet danas 18.50 Hrana i vino 19.00 Strana~ka hronika 19.30 BN Monitor 20.10 Zavodnici, 21.00 Svijet Renomea 22.30 Pregled dana 23.00 Strana~ka hronika 23.30 Glas Amerike 0.00 Ke{olovac 1.00 Agnes Braun, film 2.30 Satelitski program 7.00 Crtani film 7.25 Siti 7.30 Sarajevo na liniji 7.35 Mejd in Bawa Luka 7.40 Kladionice 8.00 Peregrina, 9.00 Balkan net 9.50 Vrijeme 10.00 Sutra za 10.45 Skrivena kamera 10.50 Siti kids 11.00 Alborada, 11.55 Vrijeme 12.00 Info top 12.10 Sedmo nebo, 13.15 Sarajevo na liniji 13.20 Mejd in Bawa Luka 13.30 Skrivena kamera 13.35 Siti kids 13.50 Info top 14.00 Veliki brat 14.45 Skrivena kamera 15.20 Sarajevo na liniji 15.25 Sportisimo 15.30 Kladionice 15.35 Mejd in Bawa Luka 15.50 Info top 16.00 Peregrina, 17.00 Sedmo nebo, 17.45 Sportisimo 17.50 Kladionice 18.00 Info top 18.15 Vrijeme 18.20 Sutra za 18.30 Lova iz snova, kviz 19.20 Crtani film 20.00 Alborada, 20.50 Veliki brat 21.50 Grand parada 23.30 Gdje je Marlou, film 1.20 Sarajevo na liniji 1.30 Mejd in Bawa Luka 1.40 Sportisimo 1.45 Kladionice 1.50 Siti 2.00 Gold mjuzik 3.30 Pink xuboks 7.00 Jutarwi program 9.00 Tri pri~e 9.30 Muzi~ki vremeplov 10.00 Vijesti 10.05 Obrazovni program 10.35 Takt 11.00 Dje~ji program 12.00 Vijesti 12.05 Koncert u podne 12.30 Zabava 13.10 Art magazin 13.40 Takt 14.00 Vijesti 14.05 Agrosaznawe 14.35 Art magzin 15.05 Mali koncert 15.28 Berza 15.30 Dnevnik 1 15.45 Dijaspora 16.45 Takt 17.00 Globus 17.55 Sat spot 18.00 Vijesti 18.30 Dokumentarni program 19.05 Ispeci pa reci 19.20 SAT marketing 19.25 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Reporta`a 21.00 Vijesti 21.05 Reporta`a 21.50 Takt 22.25 Meridijani 22.44 Berza 22.45 Dnevnik 3 23.05 Etno 23.30 TV arhiv 0.00 Pono}ni koncert 10.00 Horoskop 10.15 22 ~asa 10.45 [areni kuvar 10.50 Crtani film 11.35 Plej 11.45 Vremenko 12.00 Moj grad 12.30 Na granici mogu}eg 13.00 Dvorci Loare, putopis 13.20 Zakoni zdravqa 14.00 Bilding {op 14.30 Plej 14.40 Kuda ide Vojvodina 15.05 Poslovne veze 15.55 Telefakt 16.30 Mobile 16.40 Odjeqewe za ubistva, 17.45 Vremenko 18.00 BEL dan 18.50 Pri~alica, kviz 21.00 Sportske vijesti 21.30 Ribolov 22.00 22 ~asa 22.40 Odjeqewe za ubistva, 23.30 Erotika - Balkanmedija TV 9.30 Vijesti 9.35 Top form 10.00 Super Bili, crtani film 10.15 Mobile 10.30 Plej 10.50 Dok. program 12.00 Vijesti 12.05 Sve za qubav, 13.00 Kviz plus 14.00 Dobro ve~e, Srbijo 15.00 Muzi~ka kutija 15.30 Ke{olovac, kviz 16.40 Mobile 16.50 Plej 17.00 Doboj danas, hronika 18.00 Dok. program 18.35 Super Bili, crtani film 19.00 Novosti 19.30 Dnevnik RTS 20.00 Sport kafe 20.10 Sve za qubav, 21.00 Izbori 2006. 22.30 Slavuj iz plave doline, film 23.55 An elo, an eo ~uvar, 6.55 Budilnik 10.00 Crtani film 10.55 Serija 12.00 Serija 12.50 Lopta 13.00 Serija 14.00 Svijet u boji 15.55 Telefakt 16.15 Kuvar 17.10 Da vas ~ujemo, kviz 18.10 Serija 18.55 Telefakt 19.45 Lopta 20.00 Kviz 20.15 Kviz 21.15 Film 23.00 Klot-frket 23.55 Telefakt 0.30 Lopta 0.35 Japi 0.50 Glas Amerike ponedjeqak, 18. septembar 2006. 1.30 Serija 1.55 Svijet u boji 3.30 Klot-frket 4.30 Od bisera grana 5.00 Japi 7.00 Dizawe, jutarwi program 9.00 Veliki brat 9.30 Pitawa za {ampiona, kviz 10.00 Vesti B92 10.03 Dora istra`uje, crtani film 10.30 Tele{op 11.00 Ma~ker, crtani film 11.30 Vodi~ za roditeqe 12.00 Vesti B92 12.10 Utisak nedjeqe 14.00 Vesti B92 14.10 Buntovnici, 15.05 Korak napred 16.00 Vesti B92 16.30 Paparaci, 17.30 Glam {pajz 18.00 Sve o `ivotiwama 18.30 Vesti B92 19.00 Poligraf 19.30 Pitawa za {ampiona, kviz 20.00 Timofejev 21.00 Jedinica 2/3, dok. 22.00 Veliki brat 23.00 Vesti B92 23.30 Veliki brat, u`ivo 0.05 Saut park, crtani film 0.30 Buntovnici, 1.30 Na granici mogu}eg, 2.30 Veliki brat, u`ivo 6.55 Dobro jutro 9.20 Program za djecu 9.25 Film 10.55 [kola engleskog jezika 11.00 Ko zadwi magarac? 11.10 Ku}a muzike 11.35 ^ovjek i vrijeme: Rejhan Demirxi} 12.05 Rawena du{a, 13.00 Vijesti 13.20 Izbori 2006. 14.50 Odrednice: Madagaskar 15.15 [kola engleskog jezika 15.55 ^ovjek i vrijeme: Rejhan Demirxi} 16.30 Rawena du{a, 17.15 Izbori 2006. 17.25 In: Puls 18.30 BH danas 18.50 Program za djecu 19.00 Vijesti 19.30 Retrovizor 20.00 Autogram, drama 21.00 Magazin iz kulture 21.30 Haustori i majstori 22.00 Vijesti 22.15 Mutant H, 23.00 No}ni koncert 00.25 Vijesti 00.30 In: Puls 1.30 Autogram, drama 6.05 [kolske tajne, 6.55 Bejblejd G, crtani film 7.15 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film 7.30 Princ iz Bel-Ejra, 7.50 Pod istim krovom, 8.25 Sam svoj majstor, 8.45 Bra~ne vode, 9.10 Rozan, 9.40 Sudnica, {ou 10.40 Ekskluziv 11.15 Zabrawena qubav, 11.45 Vijesti 11.50 Veliki brat 12.50 Ma~o mu{karci, TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

ponedjeqak, 18. septembar 2006. 13.45 Za~in `ivota, 14.40 [kolske tajne, 15.30 Princ iz Bel-Ejra, 15.55 Pod istim krovom, 16.20 Sam svoj majstor, 16.50 Bra~ne vode, 17.20 Rozan, 17.45 Sudnica, {ou 18.45 Vijesti 19.10 Eksploziv 19.35 Zabrawena qubav, 20.05 Veliki brat 21.00 Zakon bra}e, 21.55 Dum-dum metak, film 23.35 Vijesti 23.50 Veliki brat 0.00 CSI: Majami, 0.50 Zakon bra}e, 2.30 FBI: Istraga, 3.20 Novi forenzi~ari, film 4.15 Veliki brat 7.14 Siti 7.26 Mozgalice 7.58 Luna, 8.43 Top {op 8.58 Slomqeno srce, 9.47 Dva i po ~oveka, 10.20 Tre}a smena, 11.14 Sve za qubav 13.10 Tele kviz 13.41 Kapetan Le{i, film 15.22 Dva i po ~oveka, 15.56 Info top 16.01 Sportisimo 16.04 Vila Marija, 17.00 Oluja strasti, 18.00 O~ajne doma}ice, 19.00 Skrivena kamera 19.07 Crtani film 19.29 Nacionalni dnevnik 20.00 Slomqeno srce, 21.00 Grand parada 22.30 Zamka 0.30 Smrtonosna kombinacija, film 6.00 Vesti 6.05 Jutarwi program 8.00 Jutarwi dnevnik 8.15 Jutarwi program 9.00 Vesti 9.06 U zdravom telu 9.20 Kuvati srcem: \o{a 9.37 Slagalica, kviz 10.00 Vesti 10.03 Karavan: Plitvice 10.36 Lov i ribolov: Dunavski bu}karo{i 11.10 Vesti 11.16 Mre`a, 12.00 Dnevnik 1 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stawe na putevima 12.31 Kuvati srcem: \o{a 12.48 ^ikago bolnica, 13.35 Desanka: Putnik tre}e klase, 14.05 Vesti 14.11 Otvorena vrata: Muva za Tokio, 14.53 Evronet 15.00 Vesti 15.08 Jednostavan `ivot 15.57 Vesti 16.01 Povratak otpisanih, 17.00 Dnevnik TV Novi Sad 17.20 Vreme, stawe na putevima 17.25 [ta radite, bre 17.40 Beogradska hronika 18.27 Evronet 18.33 Ju-Gi-Oh, crtani film 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vreme, stawe na putevima 19.30 Dnevnik 2 20.02 Povratak otpisanih: Vili, 21.01 Jedna pesma, jedna `eqa 22.00 Vesti 22.05 Kqu~ 23.00 Vesti 23.05 Mre`a, 23.53 Vreme, stawe na putevima 0.00 Dnevnik 3 0.21 Uzmi sve, film 1.54 Jedna pesma-jedna `eqa 2.00 Vesti 2.45 Kqu~ 3.45 Karavan: Plitvice 4.20 Lov i ribolov: Dunavski bu}karo{i 4.52 ^ikago bolnica, 5.38 Televizijska prodaja 5.48 Verski kalendar 6.02 U zdravom telu 6.15 Koncert za dobro jutro: Zdravko ^oli} 6.45 Agroinfo 7.00 Kuvati srcem: \o{a 7.15 Verski kalendar 7.25 E-du}an 7.29 Datum 7.35 Mumija, crtani film 7.55 Zebra, znak, semafor 8.01 Ba{tenski patuqak Gordon, crtani film 8.13 Pitomi zveriwak 8.25 Vrele gume 9.00 Trezor: Du{an Mati} 10.00 Vilin grad, za decu 10.25 Put prijateqstva: Radost - Gwilane 10.40 Postanak i opstanak }irilice 10.58 Duh `ivotiwa: Mali princ pitona 11.24 Novo grobqe u Beogradu: Memorijalni park 11.49 Zebra, znak, semafor 11.55 E du}an 12.02 Beogradski kamerni hor 12.35 BMC-Umetnost koja spaja qude, 1.deo 13.02 Obrazovno ogledalo: Skandinavija u Obren ovcu 13.32 Misterije KGB: Povratak 14.00 Grofica iz Hong Konga, film 15.49 Verski kalendar 16.01 Ovo je Srbija 16.55 E du}an 17.02 Hronika Bitefa 17.32 Superheroji sa ostrva snova 18.02 Boja mraka 18.58 Ba{tenski patuqak Gordon, crtani film 19.10 Pitomi zveriwak, crtani film 19.21 Laku no}, deco 19.29 Stereo 20.00 Fudbal-pregled Premijer lige 20.53 Datum 21.01 E du}an 21.05 Verski kalendar 21.15 Mokraw~evi dani, prenos koncerta 22.55 Hronika Bitefa 23.31 Strogo poverqivo: Primakov 0.03 Milenijum, 0.50 Grofica iz Hong Konga, film 2.34 Trezor: Du{an Mati} 3.30 Mokraw~evi dani, snimak koncerta 4.56 Stevan Mokrawac -Opelo, snimak 5.09 Strogo poverqivo: Primakov, dok. 5.36 Stereo 6.35 Hlapi}eve nove zgode, crtani film 7.00 Pauer renxeri, 7.20 [aqivi ku}ni video 7.50 @ivot na jezeru, 8.30 Zemqa strasti, 9.20 Vrtlareva k}i, 10.20 Svi vole Rejmonda, 11.30 Vip DJ 12.05 Slu~ajni partneri, 13.00 Vijesti 13.25 Sudnica Melani Vukmirice, {ou 14.30 Vrtlareva k}i, 15.30 Zemqa strasti, 16.25 Rebeka, 17.15 Vijesti 17.30 Rebeka, 18.20 Sudnica Melani Vukmirice, {ou 19.15 Dnevnik 20.00 @ena iz snova, rialiti {ou 21.15 Doma}ice, 22.10 Uvod u anatomiju, 23.00 Vijesti 23.10 Sajnfeld, 23.40 Vil i Grejs, 0.10 Sigurne stvari, film 1.55 Crveni tepih 2.50 Drim tim, 3.40 Dnevnik 7.00 Dobro jutro, Hrvatska 9.05 ^arolija, 9.55 Vijesti 10.15 Ed, 11.00 Crveni dosijei, dok. program 12.00 Dnevnik 12.30 Protiv vjetra i oluje, 13.20 Opra {ou 14.00 Vijesti 14.25 Nevidqivo dijete, film 16.00 Vijesti 16.10 Svijet prema Ximu, 16.30 Vila Marija, 17.30 Hrvatska danas 17.45 Luda ku}a, 18.35 Serija 19.30 Dnevnik 20.05 ^arolija, 21.00 Magazin 22.00 Vijesti 22.25 Enxi, film 00.15 Dok. program 1.15 Nevidqivo dijete, film 2.45 Svijet prema Ximu, 3.05 CSI: Majami, 3.50 Serija 4.35 Slobodna zona 4.50 Moja `ena i djeca, 5.10 Magazin 5.55 Protiv vjetra i oluje, 8.40 Teletabis 9.05 Denis, crtani film 9.30 @utokqunac 10.25 De~ko ili djevojka?, 10.50 @ivot pred nama, 11.40 Nisam Rapaport, film 13.55 Mu}ke, 14.50 M.A.S.H., 15.15 Vijesti za gluve 15.30 Julija, 16.15 Xek i Bobi, 17.00 Emisija iz kulture 17.35 Dok. program 18.30 Direkt 19.10 Bitka planeta, crtani film 19.35 Moja `ena i djeca, 20.05 Alo, alo, 20.35 Odmori se, zaslu`io si, 21.15 CSI: Majami, 21.50 Ruwi}eve ve~eri 22.05 Morisi, koncert 23.05 Keno rezultati PROGRAM 23.10 Vijesti 23.20 Zakon i red, 0.05 Cirkus, 0.55 8 jednostavnih pravila, 1.15 Vijesti 7.30 Harvi Tun, crtani film 7.50 Teletabisi 8.05 Krsti}-kru`i}, kviz 8.20 Pokemoni 8.40 Memori, kviz 8.50 Ju-Gi-Oh, crtani film 9.10 Mala {kola, kviz 9.25 Ju-Gi-Oh, crtani film 9.45 Vijesti za djecu 9.55 Telesvijet 10.05 Dok. program 11.00 Buntovnici, 11.50 TV info 12.00 Osveta, 12.55 Telering, tok {ou 13.45 Lude 70, 14.20 Skoro savr{en, 15.05 Altermedija 15.10 Telesvijet 15.25 Buntovnici, 16.20 Ekspres TV 16.50 TV info 17.00 Sawa, tok {ou 18.00 Osveta, {ou 18.55 TV info 19.05 Adio pameti 20.00 Mimohod, tok {ou 21.00 Predsjednica, 22.00 Posqedwi poziv, film 23.40 TV info 23.50 Saut Park, 0.20 Raj je tamo gdje si ti, film 2.00 Mimohod, tok {ou 2.50 Predsjednica, 3.15 Glas Amerike 3.50 Muzi~ki talenti PROGRAM RADIJA REPUBLIKE SRPSKE 6.00 Jutarwi program 10.00 Vijesti 10.05 Zajedni~ki talas 12.00 Podnevne vijesti 12.15 Poslije dvanaest 14.05 Svilen konac 16.00 Dnevnik 16.30 Muzi~ka kutija 17.00 Tematikum 19.00 Ve~erwe novosti 19.30 Emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Fokus 21.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 22.00 Hronika dana 22.15 Starogradska sje}awa 23.00 Muzika za laku no} 00.00 Pono}ne vijesti 00.05 @ivotok 2.00 Hronika dana (r) 2.15 Muzi~ki program 3.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike (r) 4.00 Muzi~ki program 5.00 Emisija narodne muzike Frekvencije: Bawa Luka - 90.9; Bawa Luka, Prijedor Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. 31 KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 8.30 Motosport vikend, magazin, 9.00 Motociklizam: Velika nagrada Australije, snimak, 10.00 Atletika: Svjetski kup u Atini, snimak, 12.30 Hokej, SP: Finale, snimak, 14.00 Biciklizam: Vuelta, snimak, 15.00 Atletika: Svjetski kup u Atini, snimak, 17.30 Evrogolovi, 18.30 Dropkick 06, tok {ou, 19.30 Vats, magazin, 20.00 Sumo borbe: Ba{o u Nagoji, snimak, 21.00 Borila~ki sportovi: Fight Club, 23.00 Evrogolovi, 0.00 Dropkick 06, tok {ou, 1.00 Vats, magazin 6.00 Poker, snimak, 8.00 Reklamni spotovi, 8.30 DSF reporta`a, 9.00 Dupli pas, tok {ou, 11.00 Reklamni spotovi, 13.30 Hettrik: 2. liga, 15.00 DSF sportski kviz, 17.30 Bundesliga, 18.30 Bundesliga aktuelno, 19.45 Hettrik, 2. liga: Hansa Rostok - Kajserslautern, prenos, 22.15 Bundesliga - analiza utakmica, tok {ou, 23.30 Bundesliga, 0.00 Sportski klipovi i reklamni spotovi 6.00 Izazov na otpadu, 6.55 Kako napraviti ~ovjeka, 7.50 Zajednice ekstremnih sportova, 8.45 Motocikl je ro en, 9.10 Ekstremne ma{ine, 10.05 Ledenica od qudskog bi}a, 11.00 Djevojka sa rendgenskim o~ima, 11.55 Izazov na otpadu, 12.50 Kako napraviti ~ovjeka, 13.45 Zajednice ekstremnih sportova, 14.40 Ameri~ki kasino, 15.35 Najboqi automobili na svijetu, 16.00 Trgovci automobilima, 17.00 Vrhunsko graditeqstvo, 18.00 Vatrogasna stanica, 19.00 Razotkrivawe mitova, 20.00 Fatalan lov: Velike nade, 21.00 ^udo da sam `iv, 22.00 Vje{tine pre`ivqavawa, 23.00 Forenzi~ki detektivi, 0.00 Trauma, 1.00 Dambusters, 1.55 FBI Dosijei: Ulaz na silu, 2.50 Ameri~ki kasino, 3.45 Trgovci automobilima, 4.10 Vatrogasna stanica, 5.05 Fatalan lov: Velike nade 6.00 Kraq majmuna, 7.45 Prona i i spasi, 9.45 Zaqubio sam se u kom{inicu, 11.45 Ed, 12.45 Kraq majmuna, 14.45 Sudija Ejmi, 15.45 Prona i i spasi, 17.45 Zaqubio sam se u kom{inicu, 19.15 Ed, 20.15 Supernova, 22.15 Odjeqewe, 23.15 I dive ubijaju, zar ne?, 1.00 Te{ka vremena, 2.45 Sudija Ejmi, 3.30 Odjeqewe, 4.15 Supernova 6.00 Ed, Id i Edi, 7.15 Deksterova laboratorija, 8.00 Xoni Bravo, 9.00 Hrabri}, stra{qivi pas, 10.35 Xoni Bravo, 11.25 Krava i pile, 12.40 [ifra: Klinci iz kom{iluka, 13.30 Deksterova laboratorija, 14.20 [ifra: Klinci iz kom{iluka, 14.20 [ifra: Klinci iz kom{iluka, 15.35 @ivot Xuniper Li, 16.00 Moj partner je majmun, 16.25 Kamp Laslo, 17.15 Dje~ak robot, 17.40 Megas XLR, 18.30 Fosterov dom za izmi{qene prijateqe, 18.30 Fosterov dom za izmi{qene prijateqe, 19.20 Ed, Id i Edi, 20.35 Deksterova laboratorija 6.00 Kickstart, 7.30 Kickstart, 8.00 Kickstart, 10.00 Top 10-10, 11.00 DFC, 12.15 Music, 13.30 Hot, 14.00 Music Room Raiders, 15.00 3 From 1, 16.00 Music, 17.00 Music, 18.30 Music, 19.30 Hot, 20.00 Super Rock, 21.00 Rock Chart, 22.00 True Life, 23.00 HBB, 0.30 VJ Afterhours 6.00 Ta~no u {est, 7.00 Me u nama,, 7.30 Dobra vremena, lo{a vremena,, 8.05 Teletrgovina, 8.10 Kupovina u`ivo, 9.00 Ta~no u 9, 9.30 Sve je pla}eno,, 10.00 Moje dijete, 10.30 Moje vjen~awe, 11.00 Uredimo na{a 4 zida, 11.30 Na{ prvi zajedni~ki stan, 12.00 Ta~no u podne, magazin, 13.00 Oliver Gajsen {ou, 14.00 Kazneni sud, 15.00 Porodi~ni sud, 16.00 Sud za maloqetnike, 17.00 Na{ prvi zajedni~ki stan, 17.30 Me u nama,, 18.00 Eksploziv, 18.30 Ekskluziv, 18.45 Aktuelno, 19.05 Sve je pla}eno,, 19.40 Dobra vremena, lo{a vremena,, 20.15 Ko `eli biti milioner?, kviz, 21.15 Iza re{etaka,, 22.15 Ekstra, magazin, 23.30 Future TREND, 0.00 No}ne vijesti, 0.35 10 do 11, 1.00 Teletrgovina, 1.05 Katjini najte`i poslovi, 1.30 Porodi~na zabava, 2.20 Oliver Gajsen {ou, 3.10 No}ne vijesti, 3.40 Kupovina u`ivo 6.00 Suncokreti za Luciju, 6.55 Okus qubavi, 7.50 Qubav zalu uje, 8.45 Qubav zalu uje, 9.40 Okus qubavi, 10.30 Lorencova `ena, 11.25 Krpena lutka, 12.20 Trenutak strasti, 13.10 Zemqa `ena, 14.05 Kalipso, 15.00 Qubav zalu uje, 15.55 Lorencova `ena, 16.45 Lorencova `ena, 17.40 Qubav nije kako se pri~a, 18.35 Suncokreti za Luciju, 19.30 Ukus qubavi, 20.20 Sama i to je uredu, 21.10 Na{ tajni `ivot, 22.05 Lorencova `ena, 23.00 Qubav zalu uje, 23.55 Kalipso, 0.50 Trenutak strasti, 1.40 Okus qubavi, 2.35 Lorencova `ena, 3.30 Qubav nije kako se pri~a, 4.20 Trenutak strasti, 5.10 Suncokreti za Luciju 21.00 The Subterraneans (1960), 22.30 Colorado Territory (1949), 0.05 Dark of the Sun (1968), 1.45 This Could Be the Night (1957), 3.35 The Spartan Gladiators (1965), 5.10 No Guts, No Glroy: 75 Years of Blockbusters (1998) 6.00 Sekunda do katastrofe: Po`ar na Kings Krosu, 7.00 Evan e`e po Judi, 8.00 Stvarnost Serengetija, 9.00 Lovci u morskim dubinama, 10.00 Povratak na Titanik, 11.00 Istrage avionskih nesre}a: Napad na Bagdad, 12.00 Pro~eqa gra evinarstva: Igra sa strujom, 13.00 Stvarnost Serengetija, 14.00 Lovci u morskim dubinama, 15.00 Povratak na Titanik, 16.00 Potpuno divqi, 16.30 Krokodilske hronike: Nevoqa u Kankunu, 17.00 Stvoreni za ubijawe: Brzina, 18.00 Istra`ivawa uz Durasel: Prvobitni strah, 18.30 Sekunda do smrti: Smrt na aeromitingu, 19.00 Stvarnost Serengetija, 20.00 Tajne Tornada, 21.00 Lovci u morskim dubinama: Ledeni brod, 22.00 Hitlerova potopqena tajna, 23.00 Istrage avionskih nesre}a, 0.00 Lovci u morskim dubinama, 1.00 Istra`ivawa uz Durasel, 1.30 Sekunda do smrti, 2.00 Stvoreni za ubijawe TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#. Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

DE@URNA STRANA INICIJATIVA CENTRA ZA EVROPSKE INTEGRACIONE STRATEGIJE NOVA KONFERENCIJA O BiH? Prema pisawu zagreba~kog " Ve~erweg lista", CEIS o~ekuje potpisivawe deklaracije, u kojoj bi se nedvosmisleno potvrdio teritorijalni integritet BiH i wenih spoqnih granica... Predlo`eno je i ukidawe naziva Republike Srpske, " koja ne bi trebala da bude ekskluzivna teritorija jednog naroda" ZAGREB - Centar za evropske integracione strategije (CEIS), predlo`io je odr`avawe me unarodne konferencije, uz podr{ku zvani~nih Zagreba i Beograda, kojom bi bila oja~ana BiH i smawena napetost u regionu. U politi~koj analizi CE- IS-a, na ~ijem su ~elu biv{i visoki predstavnik za BiH Volfgang Petri~ i specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoisto~nu Evropu Erhard Busek, predlo`eno je odr`avawe me unarodnog samita na visokom nivou po~etkom 2007. godine, u vrijeme wema~kog predsjedavawa Evropskom unijom. Prema pisawu zagreba~kog "Ve~erweg lista#, CEIS o~ekuje potpisivawe deklaracije, u kojoj bi se nedvosmisleno potvrdio teritorijalni integritet BiH i wenih spoqnih granica. Takav dokument trebalo bi da potpi{u ~elni qudi BiH, Hrvatske i Srbije, {to bi doprinijelo smirivawu napetosti u BiH i okru`ewu. Tanjug prenosi da je sli~nu POSLIJE HAP[EWA ERNESTA RA\ENA U GR^KOJ Optu`be na staklenim nogama EDITA i Ernest Ra en, Srbi iz Benkovca, me u prvima su se na{li na Interpolovim potjernicama koje je, zbog navodno po~iwenih ratnih zlo- ~ina za vrijeme rata u [kabrwi, za wima raspisao zagreba~ki Biro Interpola. Na ovu ~iwenicu ukazao je ju~e za {ef Dokumentacionoinformacionog centra "Veritas# Savo [trbac, dva dana nakon {to su Ernesta, pomo}nog trenera solunskog ko{arka- {kog kluba "Aris#, uhapsili gr~ki nadle`ni organi. @upanijski sud u Zadru osudio je 11. novembra 1995. godine Editu na 15 godina zatvora, dok se Ernest, kojem je postupak jo{ u toku, tereti po komandnoj odgovornosti. Edita Ra en `ivi u Srpskoj i ve} je privo ena u Sud BiH, ali nije izru~ena Hrvatskoj, jer ima ovda{we dr`avqanstvo. - Hrvatskom pravosu u bilo bi boqe da odustane od zahtjeva za Ernestovo izru~ewe, kako se, kao mnogo puta do sada, ne bi izblamiralo su ewem jednom Srbinu za ratne zlo~ine - poru~ila je ona. Da ove ocjene nisu bez osnova, vaqa podsjetiti na kazivawe Marijana Pe{uta, kqu~nog svjedoka na osnovu kojeg je Edita osu ena. Pe{ut je, izme u ostalog, naveo da mu je "jedan od koqa- ~a, Slobodan ]oso iz Jagodwe, rekao da je uz wega u masakru u [kabrwi u~estvovao i taj Ernest Ra en#. ]oso je, kako je dodao Pe{ut, wemu rekao da je bio u [kabrwi sa grupom Gorana Opa~i}a i da su tamo bili i Ernestova sestra Edita Ra en i Nada Pupovac#... I od drugih mje{tana Popovi}a, Pe{ut je "~uo da su Nada Pupovac i Edita Ra en bile zadu`ene za protjerivawe i maltretirawe qudi#. Savo [trbac je naveo da je, po~ev od marta 2001. godine, Biro Interpola u Zagrebu raspisao 746 potjernica za Srbima i pripadnicima biv{e JNA, na osnovu kojih je wih 52 uhap{eno u nekoliko zemaqa u svijetu. Hrvatskoj je izru~eno 12 Srba, a protiv wih pet postupak je obustavqen ili su oslobo eni, ~etvorica ~ekaju na su ewe, a trojica su pravosna`no osu eni. G. K. NOVA KWIGA SLAVKA M. DRAGI^EVI]A Razvoj socijaldemokratije KWIGA profesora Slavka M. Dragi~evi}a, pod nazivom "Socijaldemokratija - putevi i stranputnice#, promovisana je u petak u bawolu~koj kwi`ari "Litera#. Pored autora, na promociji su u~estvovali Ivo Kom{i} i Miodrag @ivanovi}. Rije~ je o popularno ispisanoj i skra}enoj istoriji socijaldemokratije na na{im prostorima. Istovremeno, u ovoj kwizi autor na jednostavan i razumqiv na~in obja{wava izvornu socijaldemokratiju, kao i wene zablude i zastrawewa. - Socijaldemokratija, na koju se poziva autor, je istinska. Ona je zasnovana na izvornim socijaldemokratskim principima. To su borba za mir, socijalnu pravdu, demokratsko dru- {tvo i ekonomski razvoj - istakao je Kom{i}, koji je ujedno i urednik ovog izdawa. Prema wegovim rije~ima, autor prati razvoj socijaldemokratskog pokreta, sve do wegovog potiskivawa, nastankom revolucionarnog komunisti~kog pokreta. - U ovom djelu govori se o te- {koj i komplikovanoj temi - socijaldemokratiji. Komplikovanoj, s obzirom da demokratija nosi u sebi iskonski paradoks, koji se ogleda u tome {to demokratsko ure ewe ponekad vodi ka diktaturi - naglasio je Miodrag @ivanovi}. B. T. inicijativu o sazivawu me unarodne konferencije nedavno iznio i hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je tra`io da na takvom skupu budu razmatrani izmjena Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i potvrda ustavnih promjena u BiH. CEIS je upozorio i kako u ustavnim promjenama treba u~initi sve da bude izmijewen sistem entitetskog glasawa koji je - po autorima analize - {tetan za Hrvate. Predlo`eni su i radikalniji rezovi u BiH, kao {to je ukidawe naziva Republike Srpske, "koja ne bi trebala da bude ekskluzivna teritorija jednog naroda#. "Ove mjere treba sprovesti dok je Kancelarija visokog predstavnika jo{ sna`no anga`ovana u BiH, ina~e nikada ne}e biti va`e}e#, pi{e u analizi CEIS-a, koji kritikuje nagli proces zatvarawa OHR-a, koji je nagovije{ten za sredinu idu}e godine. "U pomenutoj analizi se, naime, smatra da }e biti komplikovano preno{ewe ovla- {}ewa na Kancelariju evropskog posrednika, koji ne}e imati jasna ovla{}ewa. Tako e, strahuje se da ni me unarodna zajednica, preko te kancelarije, ne}e imati zna~ajniji uticaj u BiH, koja je posqedwih desetak godina bila istinski protektorat#, prenio je "Ve- ~erwi list#. MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE Subvencije za studente SVI studenti, korisnici smje{taja u studentskim centrima, od ove akademske godine prima}e subvencije za ishranu i smje{taj, potvr eno je na{em listu u republi~kom Ministarstvu prosvjete i kulture. Portparol ministarstva Du{ka Goli} istakla je da }e visina subvencije po studentu za ishranu i smje{taj iznosi 3,25 maraka dnevno. - Ovom odlukom subvencije }e primati svi studenti, korisnici studentskih centara, za razliku od pro{le godine, kada su sufinansirana samo djeca poginulih boraca, ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte grupe i djeca iz socijalno ugro`enih porodica, uz uvjerewe Centra za socijalni rad. Umjesto tada{we ~etiri marke, subvencije su sada ne{to ni`e, ali }emo wima obuhvatiti sve studente u studentskim centrima - rekla je Du{ka Goli}. @. B. TVR\EWE MUHAMEDA [A]IRBEGOVI]A Postojao sporazum Milo{evi} - SAD BAWA LUKA - Biv{i zvani~nik BiH Muhamed [a}irbegovi} izjavio je kako je postojao sporazum izme u svojevremenog jugoslovenskog predsjednika Slobodana Milo{evi}a i najvi{ih predstavnika ameri~ke administracije da Srbima u BiH budu predati Srebrenica, @epa i Gora`de, a Republici Srpskoj omogu}i pravo na referendum. [a}irbegovi}, svojevremeno ambasador BiH pri Ujediwenim nacijama, u subotu uve- ~e, u ekskluzivnom razgovoru na sarajevskoj televiziji "Hajat#, izjavio je kako zna "da je postojao sporazum izme u Milo{evi}a, s jedne strane, i Bila Klintona, Ri~arda Holbruka, Jasu{ija Aka{ija da Srbima predaju za{ti}ene zone u isto~nom dijelu BiH... Milo- {evi}u su kazali {ta treba da u~inimo da bi se pristalo na mir u BiH...#. - Saznao sam da je Milo{evi} tra`io da isto~ne (za{ti- }ene) zone ispadnu iz karte Federacije BiH i pripadnu Republici Srpskoj - rekao je [a- }irbegovi}, koji je bio i {ef diplomatije BiH, a prenosi agencija Tanjug. Muhamed [a}irbegovi} je naveo da je tada{wa administracija SAD nagovarala muslimanske vlasti u BiH da u u u pregovore i predaju za{ti}ene zone. - Niko od nas, Alija Izetbegovi}, Haris Silajxi} i ja, nije `elio to, jer nismo imali pravo i nismo `eqeli da pomognemo etni~ko ~i{}ewe. Na kraju, strate{ki nismo `eqeli da pomognemo Beogradu, CIJENE NA MALO U REPUBLICI SRPSKOJ U AVGUSTU OVE GODINE Na nivou pro{log mjeseca UKUPAN indeks cijena na malo u Republici Srpskoj u avgustu ove godine ostao je nepromijewen u odnosu na prethodni mjesec, dok je indeks tro{kova `ivota ni`i za 0,7 odsto, pokazali su najnoviji podaci Republi~kog zavoda za statistiku. U odnosu na juli, indeks cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda u avgustu je bio vi{i za 0,4, a usluga za 0,2 odsto, dok je kod industrijskih prehrambenih proizvoda i duvana ostao nepromijewen. Samawewe za 9,5 odsto zabiqe`eno je kod poqoprivrednih proizvoda, a kod pi}a 0,1 odsto. U okviru tro{kova `ivota, indeks grupe "saobra}aj i komunikacije# u avgustu je, u odnosu na prethodni mjesec, bio vi{i za 1,8, a kod grupe "stanovawe# za 0,1 odsto. Kod grupe "duvan i pi}e#, kao i kod "obrazovawa i kulture#, nije bilo promjene. Istovremeno, indeks grupe "ishrana# zabiqe`io je pad za 1,9, grupe "higijena i wega zdravqa# za 1, a grupe "odje- }a i obu}a# za 0,3 odsto. Podaci su, tako e, pokazali da je ukupan indeks cijena na malo u avgustu ove godine, u odnosu na prosjek iz 2005. godine, bio vi{i za 8,3 odsto, a u odnosu na isti mjesec pro{le godine za 9,8 odsto. Kod tro{kova `ivota porast je iznosio osam odsto u odnosu na pro{logodi- {wi prosjek, a deset procenata u odnosu na isti mjesec 2005. godine. Statistika je, ujedno, saop- {tila da je za potro{a~ku korpu u avgustu trebalo izdvojiti 471,2 marke, odnosno 6,7 maraka mawe nego u prethodnom mjesecu. M. M{. PRVA^I]I-POVRATNICI U DRVAR JO[ NISU SJELI U [KOLSKE KLUPE Roditeqi tra`e u~iteqa Srbina DRVAR - Iako je {kolska godina po~ela prije petnaestak dana, u klupama Centralne osnovne {kole u Drvaru svoja mjesta jo{ uvijek nisu zauzeli svi u~enici prvog razreda. Rije~ je o dvadesetak aka-povratnika srpske nacionalnosti, kojima roditeqi ne dozvoqavaju da poha aju nastavu. Prema rije~ima jednog od roditeqa i odbornika u Op{tinskom vije}u Drvara, Nata- {e Radi}, razlog za bojkot nastave le`i u ~iwenici da, odlukom Nastavni~kog vije}a ove obrazovne ustanove, u odjeqewu prvog razreda sa 20 u~enika srpske i samo ~etiri aka hrvatske nacionalnosti nastavu dr`i u~iteq iz reda hrvatskog naroda, koji je u ovu {kolu primqen nedavno i to bez konkursa. Prema rije- ~ima Radi}eve, to nije u skladu sa odlukama i preporukama kantonalnog Ministarstva obrazovawa, kada su u pitawu proporcionalni odnos u~enika i nacionalna zastupqenost prosvjetnog kadra. - Roditeqi u~enika prvog razreda potpisali su i peticiju, kojom se tra`i izmjena odluke Nastavni~kog vije}a, kojom bi se sporno odjeqewe prvog razreda, u skladu sa proporcionalnom zastupqeno{}u u~enika, dodijelilo u~itequ srpske nacionalnosti - rekla je Nata{a Radi}. Sa problemima u osnovnoj {koli u Drvaru upoznato je i Ministarstvo obrazovawa Livawskog kantona, a po ovom pitawu do kraja sedmice zauze}e stav i [kolski odbor u ovoj obrazovnoj ustanovi. M. Bj. da odmaknemo wihovo negirawe zadwe kontaktne karte, koja je bila ve} dogovorena - rekao je [a}irbegovi}. Drugi element tog sporazuma, po wemu, bio je "da Republici Srpskoj bude omogu}eno pravo na referendum i da se ona iskqu~i iz BiH i pripoji Srbiji, na ~emu sada insistira premijer Srpske Milorad Dodik#. - Izgleda da to gospodin Dodik i drugi upotrebqavaju to kao ucjenu, prije svega prema Stejt departmentu, gdje ve- }ina qudi zna da je takav sporazum postojao i koji sada ne bi `eqeli da to iza e u javnost - rekao je Muhamed [a- }irbegovi}. On je, daqe, kazao kako je, tako e, postojao sporazum izme u Milo{evi}a i "nekih Amerikanaca# da Republika Srpska dobije pravo na samoopredjeqewe. - Znam da je tada{wi dr- `avni sekretar SAD Madlen Olbrajt poku{ala da stopira ovaj dogovor, jer je znala za opasnost, ne samo za Stebrenicu, nego i za cijeli ugled ameri~ke dr`ave. Ne znam ko sada u Stejt departmentu zna za taj sporazum, ali znam da je on postojao - istakao je [a- }irbegovi}. Muhameda [a}irbegovi}a su vlasti BiH optu`ile za finansijske malverzacije tokom predstavqawa vlade u Sarajevu u UN i utaju preko 2,5 miliona dolara, pa su zatra`ile wegovo izru~ewe iz SAD. Sud u Wujorku je u dva maha donio odluku o wegovom izru~ewu, ali se on na to `alio. UDRU@EWE LIVAWSKIH SRBA Zlo~inci moraju odgovarati UDRU@EWE Srba "Ogwena Marija Livawska# sa sjedi- {tem u Bawoj Luci odr`alo je u subotu sastanak na kome se raspravqalo o obnovi pravoslavne crkve u Livnu i ratnim zlo~inima koji su po~iweni u ovom gradu nad srpskim civilima. Paroh livawski \urica informisao je prisutne o toku obnove hrama Uspewa presvete Bogorodice, koji je 1993. godine te{ko stradao. - I pored obe}awa vlasti u Livnu nisu imale razumijevawa da se obnovi zvonik, a mali broj pravoslavnih vjernika i onako te{ko `ivi da bi mogao da skupi novac za krov kako bi se zaustavilo daqe propadawe crkve - rekao je paroh \urica. [to se ti~e ratnih zlo~ina za koje jo{ niko nije odgovarao u Livnu, iako su poznata imena po~inilaca i odgovornih u op- {tini, na sjednici je potvr eno da je predmet zaveden u tu`ila- {tvu u Sarajevu. Me utim, prema odredbama novog Zakona o krivi~nom postupku, ranije date izjave svjedoka ne va`e od 2003. godine. Upravo zbog toga Udru- `ewe }e nastojati da potra`i svjedoke da ponovo daju izjave o ratnim zlo~inima. R. J. HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD Prognoza vremena U jutarwim i prijepodnevnim ~asovima sun~ano uz slabu do umjerenu obla~nost. Sredinom i krajem dana prvo u zapadnim, a zatim u ve}ini krajeva do}i }e do prolaznog naobla~ewa sa slabom ki{om. U no}i na utorak prognozira se prestanak padavina i kidawe obla~nosti. Vjetar slab promjewiv. Jutarwa temperatura vazduha od 7 do 17, a najvi{a dnevna od 19 do 28 stepeni. RIJE^ dana - Po~ele su politi~ke predizborne igre - svi smo u igri, a Evropa je dala (obezbijedila) muziku i dirigenta. Slobodan Antoni}-Kepi NVO " ALTER" - STUDIO

sport@glassrpske.com 051/223-211 SPORTSKA GALAKSIJA Bawolu~ka varka Crvena zvezda je u slavqeni~kom me~u sa Borcem ipak imala la`ni sjaj. Partizanovo medijsko urlikawe zbog poraza od OFK Beograda podse}a na ve{ta~ki primat " crno-belih" NEDAVNO gostovawe Crvene zvezde u Bawoj Luci i revijalni susret sa slavqenikom Borcem, uziman je, sve do duela "crveno-belih# u Liberecu, Beograda. Klupska uprava je, za- ~udo, podr`ala trenerov bes iskaqen u naklowenim medijima, iskaqen do te mere da jedan trener tra`i poni{tewe utakmice (!), kao kona~na ~iwenica o vred- JANKOVI] ne navode}i kao Pi{e Dobrivoje nosti tima koji krivce za poraz je u najkra}em vremenskom roku pretrpeo korenite promene. Ispostavilo se da je sjaj Crvene zvezde u Republici Srpskoj bio la`an. Ispostavilo se da se jo{ nije rodio taj trener koji }e Zvezdin prinudan ekonomski potez "trange-frange# preto~iti, preko no}i, u uigranu ekipu za evropsku scenu, pa i ovu drugorazrednu u Kupu UEFA u odnosu na Ligu {ampiona. Svaki tim, po~ev od vode}ih giganata u Evropi i svetu, mo`e da bude neprilago en takti~koj ideji u nekom me~u, pa i u seriji utakmica kada nai e krizni period. Neprilago en da, ali do te mere neprilago en kao {to sada izgleda Crvena zvezda - nedopustivo je. "Crveno-beli# su u Liberecu, protiv rivala koji jeste prvak ^e{ke, ali koji nije ni nalik poznatim {ampionima ove dr`ave, bacila milione svojih pristalica u brigu. Onakva igra, onakva nemo}, onakva grupna papazjanija na terenu i drugi gol kakav se ne prima ni u fudbalu koji igraju rekreativci, sre}om nije adekvatno ka`wen, pa je Liberec prezadovoqan sa samo 2:0. Pa, da li se Zvezda ve} oprostila od Evrope, u {ta wen navija~ jo{ ne mo`e da veruje, ili ima nade da na "Marakani# prema{i 0:2? Dolazili su na beogradsku "Marakanu# mnogo ve- }i timovi od Libereca sa predno{}u od 2:0 (svojevremeno mo}ni Ferencvaro{, na primer), pa su ispra}ani sa ~etiri gola u mre`i na nezaboravnu radost veselog stadiona. Ali, Zvezda je tada znala sva va`na fudbalska pravila, pa se o~ekuje da mladi predsednik Dragan Stojkovi} sada ta pravila prelista i da se ne libi da ih naredbodavno nametne i igra~ima i stru~nom i administrativnom pogonu. Ne bude li tako (i hitno), Piksi }e biti plav od muke kao indigo-papir, kao {to je bio u Liberecu. Zvezda, dakle, ima {ansu u revan{u, jer nema navija~a koji ne misli tako na osnovu wene istorijske veli~ine, a da li upla{eni Bajevi} ima u glavi samo Zvezdu, ili i gr~ku kombinaciju sa Panatinaikosom - vide}emo. Partizan se sam bacio u vanredno stawe posle poraza od OFK Beograda. Trener Miodrag Je{i} i neki oko wega izveli su nezapam}eno medijsko urlikawe ni svoje fudbalere ni neku svoju gre{ku, nego glavom predsednika FS Srbije Zvezdana Terzi}a, kao re- `isera poraznog rezultata. Iz OFK Beograda je Je- {i} dobio {qagu da "lupeta gluposti# i da se u ovom klubu ~ude Partizanu {to je odabrao takvog trenera. Iza te gungule pribli- `ila se utakmica sa Groningenom, u kojoj su "crnobeli# i brzo i sre}no do- {li do ubedqivog vo stva, prvo od 3:0, pa onda i 4:1. U posledwim trenucima Je- {i} je gorkom psovkom propratio drugi gol Holan ana, koji su se grlili i qubili {to su iz ambisa stigli do tog drugog gola, koji im daje kakvu-takvu {ansu u revan{u. Oni su u tu {ansu sigurni, a mi nismo. Iza tog, izletni~kog dana dva najve}a srpska kluba na mawoj evropskoj sceni krije se krupna stvar: da li je predsednik Terzi} sastavio dobar rukovode}i aparat koji }e biti u stawu da srpski fudbal spase od srpskog fudbala, to jest od wegovih najru`nijih navika - vide}emo. Uskoro. Za to stawe u velikoj su meri krivci aktuelni favoriti, koji su i aktuelni i oduvek traju}i, Crvena zvezda i Partizan. Daqa obmana publike sa veli~awem "ve~itih rivala# niti je po`eqna niti je potrebna bilo kome ko je za promene i boqi fudbal od sada{weg sem, naravno, onih koji su bez ikakvih ulagawa privatizovali dva najve}a kluba, i to pre svih privatizacija. Veliki deo Partizanovih navija~a ne pristaje na ovakav fudbal svog kluba, i oni deluju nepomirqivo sa upravom i klupskim ~elnicima. Dragan Xaji} je, na primer, i na ovom planu pokazao svoju veli~inu. I kao fudbalska legenda i kao ~ovek. Kada je nezadovoqna publika u jednom evro-porazu na "Marakani# graknula: "Xaja, odlazi#, oti- {ao je iako je nedugo zatim moqen i od te publike da - ostane. Ako je, opet, u nastaloj krizi odnosa, Terzi} za saradnike odabrao kumove i prijateqe, kako se to u srpskom rodu radi, novoga ne- }e biti. A moglo bi, i moralo bi, jer na podru~ju Srbije i Srpske ima i fudbalera i tradicije za bar pet- {est ozbiqnih klubova, koji uop{te ne treba da budu privilegovani kao dva sada- {wa, upravo zato da bi po- zbog poraza od OFK stali - ozbiqni. KVALIFIKACIJE PETOG ^ELENXERA " BAWA LUKA 2006" VEMI] SPAKOVAO KOFERE Goran To{i} savladao je, u drugom kolu, prvog nosioca kvalifikacija Du{ana Vemi}a sa 6:4, 6:4 BAWA LUKA - U subotu su po~ele kvalifikacije za glavni turnir ^elenxera "Bawa Luka 2006#, me unarodne teniske smotre koja se boduje za svjetsku ranglistu. Strah organizatora da }e vremenske neprilike uticati na program takmi~ewa bio je opravdan, jer je prvog dana ki{a nemilosrdno padala, pa su odigrana samo dva me~a. Prvi nosilac u kvalifikacijama Du{an Vemi} (Srbija i Crna Gora) savladao je Nikolu Martinovi}a (Hrvatska) sa 2:0 po setovima 6:4, 7:5. Istim rezultatom Goran To{i} (Srbija i Crna Gora) bio je boqi od Miqana Zeki}a (Srbija i Crna Gora). Ipak, u drugom kolu Goran To{i} iz daqeg takmi~ewa izbacio je favorizovanog Du{ana Vemi}a savladav{i ga sa 6:4, 6:4. Najzanimqiviji susret drugog dana takmi~ewa odigrali su Darko Ma arovski (Srbija i Crna Gora) i Rok Jarc (Slovenija). Prvi set predstavnik Srbije i Crne Gore relativno lako je rije{io u svoju korist (6:3), ali u drugom periodu Slovenac je pru- `io mnogo ja~i otpor i primorao je Ma arovskog da, poslije dosta borbe, potpi{e kapitulaciju (6:7). Poslije dva seta ki{a je prekinula ovaj me~, a pauza je mnogo vi{e odgovarala tre- }em nosiocu, Ma arovskom, koji je sa mnogo napora slomio otpor Slovenca Jarca - 7:5. Osim igra~a iz Srbije i Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Italije u borbama za u~e{}e na glavnom turniru nastupio je i jedan teniser iz Japana. Rije~ o Hidekazuu Ini, koji je u Bawu Luku stigao iz daleke Jokohame. Simpati~ni Japanac ipak nije uspio da se plasira u drugo kolo, jer je wegov rival Ismar Sal~inovi} slavio sa ubjedqivih 6:0, 6:1. - Prvi put sam u Bawoj Luci i odu{evqen sam.. Putovao sam prvo avionom, pa vozom, i na kraju autobusom, ali nijednog trenutka nisam se pokajao {to sam do{ao - istakao je Hidekazu Ina. Rezultati: prvo kolo: Vemi} (SCG) - Martinovi} (Hrvatska) 6:4, 7:5, Zeki} (SCG) - To{i} (SCG) 4:6, 5:7, Savi} (SCG) - Mlakar (Slovenija) 6:7, 6:2, 7:5, Golubovi} (Slovenija) - Falgeri (Italija) 7:5, 4:6, 2:6, Akardo \ Darko Ma arovski (SCG): Uzbudqiv me~ sa Slovencem (Snimio R. [IBAREVI]) BEOGRAD - To deseto septembarsko ve~e na legendarnom beogradskom Ta{majdanu osta}e svim svjedocima za nezaborav. Pet hiqada qudi skakalo je od sre}e. Na tribinama oko renoviranog bazena pjevala se, sa mawe ili vi{e uspjeha, himna "Bo`e pravde# i onima koji nisu znali sve rije~i nove-stare srpske sve- ~ane pjesme igralo je srce. Zlatni vaterpolisti na tronu prvi put pod imenom dr`ave Srbije i radost do neba, za Vujasinovi}a, [api}a, Ikodinovi}a... tre}i put zaredom najboqe u Evropi, nedosti`ne za cijeli kontinent. U moru zagrqaja qudskih i sportskih xinova samo na trenutak je izrawala omalena figura Dejana Udovi~i}a, wihovog trenera i sjajnog kormilara u deset ve~eri kad je Beograd disao za vaterpolo. - Ka`u mi, sa 36 godina si osvojio zlato, pa {ta ti sada preostaje. Nema stajawa, idemo opet iz po~etka do novih medaqa i titula. U sportu je najve}a mudrost DEJAN UDOVI^I], SELEKTOR VATERPOLO REPREZENTACIJE SRBIJE ponavqati uspjehe, a ovaj nam je svima najdra`i. Zbog na{eg naroda, zbog Srbije koja je do~ekala da igramo za wu i naslijedimo ono {to smo sticali pod nekim drugim imenom - ka`e trener evropskih vladara, po{to se sti- {alo slavqe oko wega. Finale sa Ma arima bilo je za wega o~ekivano. Ba{ kao i trijumf u me~u odluke. Za Udovi~i}a prvi sa seniorima, prije toga je pokupio mnogo medaqa sa juniorskom reprezentacijom Srbije i Crne Gore: - Pokazali smo karakter i vo stvo Ma ara od 5:2 pretvorili smo u na{ih 9:8. To mogu samo velike ekipe, a mi smo pokazali za svih 15 reprezentativaca ima svjetski kvalitet. Dok smo gubili nismo razmi{qali o brojkama na semaforu. Gledao sam samo kako da situaciju okrenemo u na{u korist. I preokrenuli smo, priu- {tili jo{ jedno OTKAZAO PA[ANSKI Samo dva dana uo~i starta glavnog turnira "Bawa Luka 2006# Boris Pa{anski je otkazao u~e{}e. S obzirom na rejting na svjetskoj rang-listi Pa{anski je trebalo da bude prvi nosilac. Sada je "broj jedan# u Bawoj Luci Francuz Nikolas Devilde koji je trenutno 128. igra~ na svijetu. Drugi nosilac je [panac Gorka Fraile, a tre}i Austrijanac Verner E{auer. (Italija) - Peranec (Hrvatska) 6:7, 5:7, Visak (Hrvatska) - Saka~ (Hrvatska) 6:4, 5:7, 7:5, Ric (Hrvatska) - Naki}-Alfirevi} (Hrvatska) 4:6, 3:6, Salec (Hrvatska) - Skenderovi} (Hrvatska) 6:7, 6:4, 6:3, Topi} (Hrvatska) - Tomasovi} (Hrvatska) 6:4, 6:3, Ina - Sal~inovi} 0:6, 1:6, Ma arovski (SCG) - Jarc (Slovenija) 6:4, 6:7, 7:5, [kugor (Hrvatska) - Kukuli} (Hrvatska) 6:4, 6:3, Spasojevi} (SCG) - Kav~i} (Slovenija) 1:6, 0:6,]iri} (SCG) - Peri} (Hrvatska) 6:3, 6:4, Mihailovi} (SCG) - Pazman (Hrvatska) 2:6, 6:1, 6:1, Stelko ( Hrvatska) - Kati} (SCG) 2:6, 2:6, drugo kolo: Vemi} (SCG) - To{i} (SCG) 4:6, 4:6, Peranec ( Hrvatska) - Visak (Hrvatska) 6:4, 6:4, Naki}-Alfirevi} (Hrvatska) - Salec (Hrvatska) 4:6, 6:2, 6:2, [kugor (Hrvatska) - Kav~i} (Slovenija) 0:6, 6:7, Sal~inovi} (BiH) - Kati} (SCG) 2:6, 2:6. T. PAPI]-XAKULA ZNALI SMO ZA KOGA IGRAMO Vodio sam ekipu nove dr`ave, u svom Beogradu gdje sam ro en i znao sam da ne}e biti opro{taja ako ne uspijemo. Na{e qude zanimaju titule, samo u wima nalaze radost, ka`e Udovi~i} \ Dejan Udovi~i}: Nema stajawa, idemo iz po~etka OD PRO[LOSTI SE NE @IVI Danas Srbija slavi Dejana Udovi~i}a, zajedno sa wegovim vodenim xinovima - od najboqeg golmana planete Denisa [efika do najmla eg bombardera Filipa Filipovi}a. A sutra? - Sutra sam opet kraj bazena! Na Ta{majdanu, na Bawici, bilo gdje u svijetu. Ovo {to smo uradili vrijeme ne mo`e izbrisati, ali od pro{losti se ne `ivi. Srbiji smo du`ni nove titule i radosti. Dolazi Svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre u Pekingu. Ako smo pravi osta}emo gdje smo - istakao je Dejan Udovi~i}. slavqe na{em narodu. Znali smo za koga igramo i to je presudilo. Neumoqiv hod finalista do borbe za tron navodi na dilemu - da li je oslabila konkurencija u evropskom vaterpolu ili je u pitawu ne{to drugo? - Sve mo`e da se tuma~i na dva na~ina, ali stvar je u tome {to smo mi i Ma ari toliko sko- ~ili da drugi ne mogu da nas prate. Imamo kontinuitet, dok [panci, Rusi, Hrvati i Italijani padaju i di`u se... Vidio sam od po~etka prvenstva da imamo stra{an napad i da mo`emo da damo golova koliko nam treba. Zato sam pa`wu usredsredio na odbranu, na to kako zatvoriti opasne Ma are, na ~elu sa Ka{a- {em. Znali smo, ako ne primimo vi{e od osam golova, da }emo uzeti zlato. I sve je ispalo tako - navodi Udovi~i}. Kada je preuzeo reprezentaciju poslije raspada biv{e dr- `ave i odlaska selektora Porobi}a, znao je da }e brzo postati heroj ili tragi~an: - Vodio sam ekipu nove dr`ave, u svom Beogradu gdje sam ro- en i znao sam da ne}e biti opro- {taja ako ne uspijemo. Na{e qude zanimaju titule, samo u wima nalaze radost i prosjek ih ne interesuje. Od po~etka sam rekao Vladi, [api i ostalima: momci, idemo na zlato. To je na{ dug Srbiji. U}i }ete u anale, ili u zaborav! Tre}a uzastopna evropska kruna je pe~at kvaliteta srpske vaterpolo {kole. - Koliko znam, nijedna reprezentacija u istoriji vaterpola nije to postigla. I bez toga smo svjesni da smo ostvarili istorijski uspjeh, jer se svakim danom uvjeravam koliko ovo zlato zna- ~i obi~nim qudima, poznatim i nepoznatim. Srce mi je puno, a na te{ko}e u pripremama, uslove koji su bili daleko od idealnih, ne}u da se vra}am. U `ivotu ne gledam unazad, interesuju me samo danas i sutra - ka`e selektor srpskih "delfina# Dejan Udovi~i}. B. MARKOVI]

2 TABELA 1. Sarajevo 6 4 2 0 10:4 14 2. Zriwski 5 4 0 1 19:5 12 3. [. Brijeg 6 4 0 2 10:5 12 4. Slavija 6 3 0 3 10:10 9 5. @ep~e 6 3 0 3 9:10 9 6. Radnik 6 3 0 3 6:8 9 7. Modri~a M. 6 2 2 2 9:7 8 8. Vele` 6 2 2 2 8:7 8 9. Ora{je 6 2 2 2 5:6 8 10. ^elik 5 2 1 2 4:5 7 11. Posu{je 6 2 1 3 4:8 7 12. Jedinstvo 6 2 1 3 7:12 7 13. Sloboda 6 2 1 3 7:13 7 14. Borac 6 2 0 4 10:11 6 15. Leotar 6 2 0 4 7:11 6 16. @eqezni~ar 6 1 2 3 8:11 5 PAROVI REZULTATI SARAJEVO BORAC JEDINSTVO MODRI^A M. RADNIK ORA[JE LEOTAR POSU[JE SLAVIJA VELE@ [. BRIJEG @EQEZNI^AR @EP^E SLOBODA ZRIWSKI ^ELIK 3 1 1 1 1 0 0 2 2 0 U utakmicama sedmog kola sastaju se: BAWA LUKA: Borac - Zriwski, MODRI^A: Modri~a Maksima - Slavija, SARAJE- VO: @eqezni~ar - Leotar, POSU[JE: Posu{je - Radnik, ZENI- CA: ^elik - @ep~e, TUZLA: Sloboda - Jedinstvo, MOSTAR: Vele` - [iroki Brijeg, ORA[JE: Ora{je - Sarajevo. 2 1 1 0 SPORT FUDBALSKA PREMIJER LIGA BiH JEDAN ZLATA VRIJEDAN RADNIK 1:0 ORA[JE STRIJELAC: Gavrilovi} u 85. minutu, stadion: Gradski, gledalaca: 1.000, sudija: Elmir Ale~kovi} (Sarajevo) 5, `uti kartoni: Vejnovi}, Gavrilovi}, Savi}, Simiki} (Radnik), P. \uri}, Bra{ni}, Peji} (Ora{je). RADNIK: Panteli} 7, Trifkovi} 7, Vejnovi} 6 (od 80. minuta Vuji} -), Simi} 6, An eli} 6, Gavrilovi} 7, Savi} 6 (od 65. minuta Mijailovi} -), Simiki} 7, Stojanovi} 7, Majstorovi} 6 (od 80. minuta Petri~evi} -), \eri} 6. ORA[JE: L. Koba{ 7, S. Koba{ 6 P. \uri} 6, L. Bra{ni} 6, Smajlagi} 5 (od 55. minuta Klai} 5), Mi{kovi} 7, Peji} 5, ]o{kovi} 6 (od 75. minuta Ristani} -), Husi} 7, Tosunovi} 6, M. \uri} 6 (od 66. minuta Damjanovi} -). IGRA^ UTAKMICE: @eqko Gavrilovi} (Radnik) 7. [. BRIJEG 2:1 @EQEZNI^AR STRIJELCI: Karoglan u 10. i 29. minutu za [iroki Brijeg, Vladavi} u 36. minutu za @eqezni~ar, stadion: "Pecara#, gledalaca: 400, sudija: Radoslav Vukasovi} (Trebiwe) 7, `uti kartoni: [ili} ([iroki Brijeg), Spahi}, Joldi}, Cocali}, Gredi} (@eqezni~ar). [IROKI BRIJEG: Vasiq 6, Ani} 6, [ili} 7, Panxa 7, Landeka 6, Vagner 6 (od 90. minuta Krivi} -), Papi} 6, Ronielle 7, Erceg 6 (od 66. minuta Kova~i} -), Celson 6, Karoglan 8 (od 88. minuta Do}i -). @EQEZNI^AR: Baoti} 7, Gredi} 6, Spahi} 5 (od 66. minuta Kuduzovi} -), Dudo 6, Cocali} 5, Kamber 5, Joldi} 5 (od 90. minuta Dialiba -), Kosti} 6 (od 77. minuta Jugovi} -), Vladavi} 7, Jamak 5, Jahi} 6. IGRA^ UTAKMICE: Ivica Karoglan ([iroki Brijeg) 8. @EP^E 1:0 SLOBODA STRIJELAC: Xidi} u 90. minutu, stadion: Gradski, gledalaca: 500, sudija: Dragan Skaki} (Gradi{ka) 7, `uti kartoni: Kurti}, Krxali} (@ep~e), M. ^ejvanovi}, K. ^ejvanovi}, Me{anovi} (Sloboda). @EP^E: Trogrli} 8, Hasanovi} 6 (od 61. minuta Ive{i} -), V. Imamovi} 7 (od 90. minuta Isakovi} -), A. Imamovi} 7, Vidovi} 6 (od 46. minuta Krxali} 7), Ribi} 7, Xidi} 7, Kurti} 7, Martinovi} 7, Ma{i} 7, Kraji{nik 7. SLOBODA: Adilovi} 7, M. ^ejvanovi} 6 (od 54. minuta Divkovi} 7), Halilovi} 6, Kuduzovi} 6, Me{anovi} 7, Vojvodi} 6 (od 49. minuta Salamovi} 6), Panti} 6, Omeragi} 6, K. ^ejvanovi} 6, Osmanhoxi} 7 (od 82. minuta Tomi} -), ^ovi} 6. IGRA^ UTAKMICE: Nikola Trogrili} (@ep~e) 8. IGRANO SINO] BIJEQINA - Golom @eqka Gavrilovi}a u 85. minutu utakmice Radnik je, poslije mnogo muke, ukwi`io tri planirana boda protiv ~vrste i vrlo neugodne ekipe Ora{ja. Gosti su bili boqi u prvom, a doma}i u drugom poluvremenu. Bijeqinci su, pogotovo u nastavku, silno `eqeli pobjedu, nisu gubili nadu ni kada je izgledalo da }e Luka Koba{ sa~uvati svoju mre`u, pa je wihova pobjeda sasvim zaslu`ena. Gosti mogu `aliti za {ansama iz prvih 45 minuta, pogotovo za proma{enim jedanaestercem u 17. minutu, ali u nastavku utakmice bili su u potpuno podre enom polo`aju, {to im se na kraju i osvetilo. Kada je izgledalo da }e silni napadi doma}ina u drugom poluvremenu ostati bez adekvatne nagrade, erupcija odu- {evqewa dogodila se pet minuta prije kraja. Izvode}i slobodan udarac iskosa sa desne strane Simiki} je poslao upotrebqiv centar{ut pred gol gostiju, na loptu je, u velikoj gu- `vi, utr~ao Gavrilovi} i sna- `nim udarcem glavom sa nekih desetak metara pogodio mre`u nemo}nog golmana Ora{ja. (NE)SPORNO U 17. minutu sudija Elmir Ale~kovi} opravdano je pokazao na bijelu ta~ku ispred mre`e golmana Panteli}a. To isto nije u~inio u 61. minutu, kada je trebalo da dosudi jedanaesterac za doma}u ekipu poslije o~iglednog igrawa rukom jednog od odbrambenih fudbalera gostiju, koji je na taj na~in sprije~io da centar{ut Perice Trifkovi}a do e do najisturenijih napada~a Radnika. Na tu situaciju "za`murio# je i drugi pomo}nik Elvir Grabus, koji je sve to dobro vidio, ali nije ni{ta htio da signalizira glavnom arbitru. LISTA STRIJELACA 5 gola: Nikoli} (Modri- ~a Maksima), Maksumi} (Sarajevo), 4 gola: Beni} (Borac), Vuksanovi} (Slavija), Dijara (Zriwski), 3 gola: \ukanovi} (Borac), Me{anovi} (Sloboda), Vagner, Karoglan ([iroki Brijeg), Matko (Zriwski), Peji} (Ora{je), Spahi} (@eqezni- ~ar), Xidi} (@ep~e), 2 gola: Piva~ (Slavija), \eri} (Radnik), Puri} (Modri~a Maksima), Kurti} (@ep~e), Sarajli} (Sloboda), V. Imamovi} (@ep~e), Tosunovi} (Ora{je), Roniele, Celson ([iroki Brijeg), [e{lija (Leotar), Joldi}, @i`ovi} (Zriwski), Mirvi}, @eri} (Jedinstvo), Velagi} (Vele`), Obu}a (Sarajevo), 1 gol: Blagojevi}, Stoki} (Modri~a Maksima), Stojanovi}, Simiki}, Mijailovi}, Gavrilovi} (Radnik), Mulina, Jankovi}, Rami}, Golubovi}, Peceq (Leotar), Regoje, Jovanovi}, Belo{evi}, Radovanovi} (Slavija), Vrawe{, Ozren, Dobrijevi} (Borac)... Doma}a ekipa lo{e je u{la u ovu utakmicu, gosti su uspostavili kontrolu igre na sredini terena, a u 17. minutu dobili su i poklon penal od Simiki}a koji je bez ikakve potrebe igrao rukom u svom {esnaestercu. Na sre}u doma}e ekipe kapiten gostiju Peji} poslao je loptu daleko od gola Panteli}a, koji je ve} u petom minutu poslije jedne hrabre intervencije zaradio povredu mi- {i}a, ali je do kraja ostao na golu po{to je na klupi za rezervne igra~e sjedio 17-godi{wi \or i}. Tek nakon te situacije doma}in je zaigrao ne{to boqe i prvu pravu {ansu stvorio je u 22. minutu kada je poslije centar{uta Trifkovi}a, Majstorovi} dobro zahvatio loptu unutar {esnaesterca gostiju i uzdrmao pre~ku. U nastavku akcije Stojanovi} ponovo pronalazi Majstorovi}a, me utim, wegov poku{aj gosti su sprije~ili na samoj gol-liniji. Posqedwih 15 minuta prvog poluvremena ponovo pripadaju gostima, ali M. \uri} u 34. i Tosunovi} u 43. minutu iz ~istih situacija ne uspijevaju da savladaju Panteli}a. Drugo poluvrijeme doma}in je po~eo mnogo odlu~nije, ali je 48. minut pokazao da }e te- 6. {ko sti}i do mre`e Ora{ja. Tada je Vejnovi} uputio sa lijeve strane dobar centar{ut na prvu stativu gdje je dobro reagovao Stojanovi}, koji je pogodio okvir gola. Zatim slijede ponedjeqak, 18. septembar 2006. KOLO \ @eqko Gavrilovi}: Presudio kom{ijama BIHA] - Fudbaleri Modri~a Maksime su do remija stigli u sudijskoj nadoknadi vremena. Jedinstvo je do 90. minuta imalo rezultatku prednost od 1:0 i kada su pomisli da su ve} osvojili cijeli plijen, uslijedilo je izjedna~ewe na zadovoqstvo gostiju iz Modri~e, koji su uz malo sre}e mogli uzeti sva tri boda na stadionu pod "Bori}ima#. Susret je odigran po vrlo te{kim vremenskim uslovima, {to je omelo igra~e oba tima da prika`u boqu partiju. Prvu priliku imali su gosti, i to preko Blagojevi}a u 11. minutu, koji nije imao sre}e da matira nesigurnog Mujki}a. [est minuta prije odlaska na odmor doma}i su postigli pogodak. Akciju je po~eo Mehaxi} koji je s desne strane idealno uposlio @eri}a, a ovaj je sa nekih 16 metara pogodio za 1:0. Biha}ani su u nastavku nastojali da sa~uvaju prednost, dok su gosti bacili sve karte u napad kako bi uspjeli sti}i do izjedna~ewa vrijednog jednog boda. Na sre}u, oni su u tome i uspjeli, i taj spas je stigao u posqedwi ~as. I kada se igrala sudijska nadoknada vremena, Hoxi} je u {esnaestercu nepropisno zaustavio Blagojevi}a. Glavni sudija Jeli} iz [irokog Brijega je opravdano pokazao na bijelu ta~ku. Siguran izvo a~ najstro`e kazne bio je golgeter Modri~ana Nikoli}, koji je na taj na~in izjedna~io na kona~nih, ali i prije svega, zaslu`enih 1:1. Ovim remijem "`uto-plavi# su tri slobodna udarca sa ivice {esnaesterca, a najbli`i golu bio je onaj iz 83. minuta, kada je Mijailovi}ev poku{aj golman Koba{ poslao preko pre~ke u korner. T. NIKOLI] NIKOLI] U 90. MINUTU 1:1 JEDINSTVO MODRI^A M. STRIJELCI: @eri} u 39. minutu za Jedinstvo, a Nikoli} u 90. minutu iz penala za Modri~a Maksimu, stadion pod "Bori}ima#, gledalaca: 2.000, sudija: Marinko Jeli} ([iroki Brijeg) 7, `uti kartoni: Me{i}, Mehaxi} (Jedinstvo), Savi}, Nikoli} (Modri~a Maksima). JEDINSTVO: Mujki} 6, Hoxi} 5, Muli} 6, Me{i} 6, ^ardaklija 5 (od 86. minuta Mujaxi} -), Mirvi} 7, Selimovi} 7, Mehaxi} 7, [u{war 6, Dedi} 5, @eri} 7. MODRI^A MAKSIMA: Tripi} 7, Jolovi} 6, Raili} 6 (od 46. minuta Maksimovi} 6), Savi} 5, Stoji} 6, Vasi} 6, KIki} 6 (od 69. minuta Boji} -), Puri} 7, Nikoli} 7, Stoki} 5 (od 46. minuta Joksimovi} 6), Blagojevi} 6. IGRA^ UTAKMICE: Stevo Nikoli} (Modri~a Maksima) 7. Vuksanovi} mo`e i sam SLAVIJA 2:0 VELE@ STRIJELAC: Vuksanovi} u 47. i 73. minutu iz penala, stadion: SRC "Slavija#, gledalaca: 2.000, sudija: Vladimir Dominkovi} (Ora{je) 7, `uti kartoni: Piva~, Regoje (Slavija), Kadri} (Vele`). SLAVIJA: Dujkovi} -, Regoje 7, Piva~ 7 (od 69. minuta Jovanovi} -), Simi} 7, Radovanovi} 6 (od 88. minuta Kokot -), Belo{evi} 7, Stefanovi} 7, Iwac 7, Vuksanovi} 8 (od 81. minuta Jamina -), Stankovi} 7, Muminovi} 7. VELE@: Haxi ulbi} 6, Kadri} 5, Demi} 5, Stoki} 6, Kajtaz 6, Kodro 6, Serdarevi} 5 (od 55. minuta Ceri} 5), Obad 6, Ar. [kaqi} 5 (od 80. minuta Krhan -), Ad. Elezovi} 5 (od 57. minuta ^oli} 5), Jugo 5. IGRA^ UTAKMICE: Sretko Vuksanovi} (Slavija) 8. \ Stevo Nikoli}: Pogodio za remi ISTO^NO SARAJEVO - Tek u drugom poluvremenu fudbaleri Slavije su uspjeli da "slome# otpor gostiju iz Mostara. "Plavi# su u tome periodu igre postigli oba gola i na kraju su potpuno zaslu`eno osvojili tri nova prvenstvena boda. Doma}i su silovito krenuli, pa je Belo{evi} u sedmom minutu dobro {utirao sa 20 metara. Me utim, golman Vele- `a je uspio da ukroti wegov poku{aj. Igrao se 21. minut kada je Muminovi} dobro pro{ao po desnoj strani, i onda nesebi~no uposlio Simi}a. Ovaj je negdje na penalu prihvatio loptu, potom je uputio rezantan {ut i kada su svi pomislili da je pogodak neminovan, lopta je zavr{ila pored same desne stative. Devet minuta kasnije Belo{evi} se na lijevoj strani vje{to oslobodio Kodre, onda je centrirao u kazneni prostor gdje je Radovanovi} zamalo zakasnio da je sprovede u mre`u Haxi ulbi}a. U 34. minutu Regoje je raspalo po lopti, ali je golman dobro interevenisao. Gosti su zaprijetili sedam minuta prije odlaska na odmor. Kajtaz je {utirao iskosa s lijeve strane i na sre}u "plavih# on je pogodio samo spoqni dio mre`e. Doma}i su do gola stigli u 47. minutu. Piva~ je povukao loptu sa centra, ugledao Munovi}a na desnoj strani, ovaj na drugoj stativi prona{ao Vuksanovi}a koji je desnom nogom poslao u mre`u. Stefanovi} je u 59. minutu izveo korner s lijeve strane, najvi{i u skoku bio je Stankovi} i glavom {utirao iznad pre~ke. U 73. minutu Jovanovi} je odigrao loptu do Vuksanovi}a, koji je u{ao u {esnaesterac gdje ga je sapelo Stoki}, pa je sudija Dominkovi} pokazao na penal kojeg je u kona~nih 2:0 pretvorio Vuksanovi}. G. IVANKOVI] jo{ jednom potvrdili da im odgovara teren u Biha}u. Jer, pro- {le sezone su se sa ovog gostovawa vratili uzdignute glave s obzirom na to da su tada slavili sa 3:1.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. NOVOSTI U BEOGRADU PROMOVISANI NOVI OFICIRI VOJSKE SRBIJE @EQKU ]ORI]U SAT SA POSVETOM Predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi}, me u zvanicama ceremonije ISTO^NO SARAJEVO - Sve~anom akademijom koja je preksino} odr`ana u Kulturnom centru u Isto~nom Sarajevu po~ela je proslava krsne slave Grada Isto~no Sarajevo, Svetog Petra Sarajevskog. Gradona~elnik Isto~nog Sarajeva, Radomir Kezunovi} je kazao da je ovaj grad u sli~noj poziciji kao i cijela Republika Srpska koja se bori za svoj ustavno-pravni status u odnosu na Dejtonski sporazum i poziciju u sklopu novih pregovora o ustavnim promjenama. Rekao je da su mnoge nadle`nosti prenesene na zajedni~ki nivo, "neke s pravom, a neke i bez te osnove#. - Ovaj grad je ugro`en i vi- {e od Republike Srpske. Isto~no Sarajevo je ustavna kategorija i u Ustavu Republike Srpske i u Ustavu BiH. Ono {to su za Republiku Srpsku vojska i policija, to su za Isto~no Sarajevo Univerzitet, Klini~ki centar "Kasindo# i put Tvrdimi}i - Pale. Svi politi~ki faktori u Srpskoj su slo- `ni da se ustavno-pravni status Republike Srpske mora o~uvati. Nadam se da }e sa istim argumentima o~uvati i braniti ustavno-pravnu poziciju Isto~nog Sarajeva kao glavnog grada Srpske i dijela glavnog grada BiH - rekao je Kezunovi}. Lomqewe slavskog kola~a povodom krsne slave Isto~nog Sarajeva obavio je wegovo preosve{tenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj koji je potom u prigodnom obra}awu doma}ine i brojne zvanice u paqanskom hotelu Panorama podsjetio na `ivotni put Svetog Petra Sarajevskog kao i na wegovo mu~eni~ko stradawe u usta{kim zatvorima i logoru Jasenovac. Kum krsne slave Isto~nog Sarajeva srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac podsjetio je da je ovaj grad u proteklom periodu ~esto prolazio kroz veoma te- {ke situacije. - Ovom gradu je uzeto mnogo toga, a ovda{wim qudima posebno je te{ko palo to kada je gradu oduzeto ime Srpsko Sarajevo. Me utim, ovda- BEOGRAD - Na poziv ministra odbrane Srbije Zorana Stankovi}a, predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi} boravio je u subotu u Beogradu, na sve~anosti unapre ewa studenata 126. i 127. klase Vojne akademije u ~in potporu~nika. Agencija Srna prenosi da se Dragan ^avi} nalazio me u zvanicama ceremonije, koja je odr`ana na platou ispred Skup{tine Srbije u Beogradu, i kojoj su prisustvovali predsjednik i premijer Srbije Boris Tadi} i Vojislav Ko{tunica, kao i predsjednik dr`avnog parlamenta Predrag Markovi}. Dvije klase Vojne akademije u subotu je zavr{io 281 student iz Srbije, 22 iz Crne Gore i 17 iz Republike Srpske. REAGOVAWE DRAGANA ^AVI]A NA IZJAVE SULEJMANA TIHI]A Refleks, a ne pamet BEOGRAD - Iza izjave predsjedavaju- }eg Predsjedni{tva BiH Sulejmana Tihi- }a da o sporazumu o specijalnim paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije treba da odlu~uju institucije BiH stoje `eqa za boqim izbornim rezultatom i "refleks, a ne pamet#, izjavio je predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi}. - Pravo na sklapawe ovakvog sporazuma dejtonsko je pravo entiteta, koje je eksplicitno odre eno Aneksom 4 Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustavom BiH - izjavio je ^avi} za Srnu. Isti~u}i da je Tihi} dobro upoznat sa tom ~iwenicom, predsjednik ^avi} je dodao da }e Republika Srpska iskoristiti pravo da sklopi sporazum o specijalnim paralelnim vezama sa Srbijom, jer za to postoji obostrana `eqa. ^avi} je u Beogradu prisustvovao koktelu u Domu U ISTO^NOM SARAJEVU PROSLAVQENA KRSNA SLAVA GRADA {wem stanovni{tvu nikada nije uzet ponos, a ba{ zahvaquju}i wemu polako ali sigurno se dokazuje istina da je mnogo toga {to je u~iweno prema ovom kraju bilo i nepravedno i neutemeqeno - kazao je Paravac isti~u}i da se sada primje}uje duvawe nekih novih vjetrova {to potvr uje i ~iwenica da se odre eni broj zajedni~kih institucija BiH smje{ta upravo u Isto~no Sarajevo. Sve dok jedna tre}ina zajedni~kih institucija BiH ne bude smje{tena u Isto~nom Sarajevu i Republici Srpskoj, na {ta ovda{wi, i svi gra ani Srpske imaju puno pravo, ne Najboqem studentu na odsjeku Vazduhoplovstvo i protivvazdu{na odbrana - @eqku ]ori}u iz Bawe Luke - premijer Srbije Vojislav Ko{tunica uru~io je ru~ni sat sa posvetom. Skup{tine Srbije, biv{oj Saveznoj skup- {tini, prire enom poslije vojne parade povodom zavr{etka {kolovawa studenata 126. i 127. klase Vojne akademije u Beogradu. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Sulejman Tihi} izjavio je prethodno da je preuraweno potpisivati sporazum o specijalnim paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije, jer jo{ nisu rije{ena pravna pitawa oko toga ko ima pravo da zakqu~i sporazum - Srbija ili Crna Gora. USTAV I PONOS ^UVAJU STATUS Sve~ana akademija: Odbraniti ustavno-pravnu poziciju grada trebamo biti potpuno zadovoqni, poru~io je Paravac. Na krsnu slavu grada stigli su i gosti iz ruskog Rostova. Najavqeno je i skoro bratimqewe ovog ruskog grada na Donu u kojem `ivi milion i dvjesta hiqada qudi, mahom ruskih kozaka, i Isto~nog Sarajeva. Ju~era{wem slavskom ru~ku prisustvovali su i ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite Srpske Bo{ko Tomi}, u ime republi~ke Vlade, narodni poslanici iz ovog regiona, srpski predstavnici u zajedni~kim organima BiH i mnogi drugi. @. DOMAZET S. [EKARA 3 PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE U UGQEVIKU OTVORIO DOM KULTURE Na{ izbor je evropski put UGQEVIK - Novoizgra eni Dom kulture u Ugqeviku u subotu je sve~anim presijecawem trake otvorio predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi}. Za izgradwu Doma op{tina je izdvojila milion i po maraka vlastitog novca. - Golim okom je vidqivo da se ovdje, na svakom koraku, vodi ra~una o budu}nosti. Sve je to doprinos i Republici Srpskoj, a ne samo Ugqeviku - istakao je predsjednik ^avi}. Okupqenima je preporu~io da se ne uzbu uju zbog te{kih rije~i koje dolaze iz Sarajeva jer, kako je istakao, Srpska ima nacionalno odgovornu politiku i politi~ko jedinstvo o kqu~nim nacionalnim pitawima. - Nismo ugro`eni i imamo sigurnu budu}nost. Ako da Bog, ubudu}e }emo mi Srbi, kao odgovorna nacija, graditi budu}nost na evropskom putu - poru~io je predsjednik Srpske dodaju}i da je optimizam bio osnova nastanka Republike Srpske, te da je nacionalni optimizam osnov i "na- BIJEQINA - Ministar rada i bora~ko-invalidske za- {tite Republike Srpske Bo- {ko Tomi} boravio je u subotu u bawi "Dvorovi# kod Bijeqine gdje je posjetio grupu ratnih vojnih invalida koji su obuhva}eni programom desetodnevne bawske rehabilitacije. On je ovom prilikom upoznao invalide sa najzna~ajnijim odredbama novog Nacrta zakona o pravima boraca koji je usvojila Vlada Srpske. - Jedna od najbitnijih odredbi koja je ugra ena u ovaj Nacrt je vra}awe bora~kog dodatka u republi~ki buxet. Djeca poginulih boraca ostvariva}e bezuslovno pravo na invalidninu do 18. godine, umjesto do 15. godine kako je to predvi ao raniji zakon. Novina u {e budu}nosti i puta ka evropskim integracijama sa identitetom koji je me unarodno potvr en Dejtonskim mirovnim sporazumom#. Na~elnik op{tine Ugqevik Vasilije Peri} je rekao da je op- {tina, izgradwom kvalitetnih infrastrukturnih objekata, ostala pri ranije zacrtanim ciqevima, a to su unapre ewe kvaliteta `ivota kako bi gra ani Ugqevika ostali na ovim prostorima. Dom kulture je, kako je istakao, samo jo{ jedna potvrda da je op{tina Ugqevik posve}ena svom strate{kom razvoju ali i duhovnim vrijednostima. Nova zgrada Doma kulture pravqena je po uzoru na staru zgradu direkcije Rudnika iz Starog Ugqevika ~ime podsje}a na rudarsku istoriju ovog kraja. U novi objekat bi}e preseqna gradska biblioteka, bioskop, muzi~ka postavka, galerija, te prostorije kulturno-umjetni~kih dru- {tava koja egzistiraju u ovoj op- {tini. R. JELI] PETNAESTOGODI[WICA DRUGE KRAJI[KE PJE[ADIJSKE BRIGADE Pamtiti stvaraoce Srpske BAWA LUKA - Na Rakova~kim barama u subotu je obiqe`ena petnaestogodi{wica formirawa Druge kraji{ke pje{adijske brigade. Komanda i borci ove brigade polo`ili su vijence i upalili svije- }e na grobqu "Sveti Pantelija#, na spomenik poginulim borcima NOR-a u centru grada, na spomen-kosturnicu na Novom grobqu i susreli se sa porodicama poginulih i nestalih boraca. Komandant druge kraji{ke brigade Jovo Vukobrad opomenuo je nove generacije da ne zaborave u~e{}e u ratu Vojske Republike Srpske koja je stvorila Republiku Srpsku. Vijence na memorijalno spomen-obiqe`je na Rakova~kim barama, gdje je prethodno slu`en parastos poginulim borcima i nestalim borcima, polo`ile su delegacije Druge kraji{ke brigade, Pete kraji- {ke motorizovane brigade, Bora~ke organizacija grada Bawa Luka, Ministarstva rada i bora~ko invalidske za{tite, porodice poginulih i zarobqenih boraca i mnogi drugi. Lk. R. MINISTAR TOMI] POSJETIO RATNE VOJNE INVALIDE U DVOROVIMA I JAWI Pare za br`i oporavak ovom zakonu je i izjedna~avawe prava stopostotnih invalida druge kategorije sa invalidima prve kategorije. Koeficijent isplate invalidnine za drugu grupu stopostotnih invalida }e se pove}ati sa 73 odsto na 100 odsto - precizirao je ministar Tomi} i podsjetio da }e nakon usvajawa Nacrta zakona u Narodnoj skup{tini Republike Srpske biti sprovedena javna rasprava tako da }e invalidi i druge bora~ke kategorije na koje se odnosi ovaj zakon mo}i da iznesu svoje primjedbe. Vladinim programom obezbije ena je desetodnevna bawska rehabilitacija za hiqadu invalida od prve do ~etvrte kategorije, za {ta je iz republi~kog buxeta izdvojeno 370.000 maraka. V. Je.

4 DRINA (Z) LISTA STRIJELACA TABELA 1. Drina (Z) 7 5 2 0 11:2 17 2. Borac 7 5 1 1 16:7 16 3. Rudar (U) 7 4 3 0 10:3 15 4. Lakta{i 7 3 3 1 7:4 12 5. Mladost 7 4 0 3 9:7 12 6. Rudar P. 7 4 0 3 9:8 12 7. Drina HE 7 4 0 3 9:8 12 8. Jedinstvo 7 3 1 3 9:8 10 9. Glasinac 7 3 0 4 7:10 9 10. BSK Nektar 7 2 2 3 8:11 8 11. Sloga 7 2 2 3 5:10 8 12. Kozara 7 2 1 4 9:9 7 13. Qubi} 7 2 1 4 5:13 7 14. Sloboda 7 2 0 5 15:17 6 15. Famos 7 1 2 4 4:9 5 16. Omladinac 7 1 0 6 9:16 3 PAROVI 1:0 STRIJELAC: Kukoq u 7. minutu, stadion: Drine, gledalaca: 300, sudija: Zoran Nari} (Doboj) 7, `uti kartoni: Jovanovi} (Drina), ]erani}, Rogan, Vukovi}, Andri}, Ka{ikovi} (Mladost). DRINA: Aleksi} -, Mi. Jevti} 7 (od 75. minuta Ili} -), I. Vasi} 7, Simi} 8, Jovanovi} 7, Ma. Jevti} 7, Markovi} 8, Veli~kovi} 7 (od 63. minuta Radoj~i} 7), Vuka{inovi} 7, Lazarevi} 7 (od 75. minuta A. Vasi} -), Kukoq 8. MLADOST: Berak 7, Milojevi} 6, ]erani} 6, Mrkovi} - (od 27. minuta Rogan 7), Vukovi} 7, Radovi} 6, Drakul 6 (od 81. minuta Su{i} -), Vasiqevi} 7, Andri} 6, Ka{ikovi} 6, Perovi} 6. IGRA^ UTAKMICE: Marko Markovi} (Drina) 8. 5 golova - Popovi} (Sloboda), 4 gola - Ivi}, Pavi} (Borac), Kukoq (Drina, Z), Aleksi} (Drina HE), Da. Lazi} (Rudar, U) ZVORNIK - Drina je osvojila bodove koji je ostavqaju na vrhu tabele. U derbiju sedmog kola Zvorni~ani su savladali Mladost iz Gacka sa 1:0, ali ovaj susret nije opravdao o~ekivawa. Gotovo sve vrijedno pomena vi eno je u prvom poluvremenu, kada je i postignut jedini pogodak, ali i stvoreno nekoliko ozbiqnih prilika. Trenutak odluke desio se ve} u sedmom minutu. Kukoq je odli~no iskoristio dodavawe Lazarevi}a sa lijeve strane i savladao nemo}nog golmana Ga- ~ana Beraka. Tako je Kukoq tek iz tre}eg poku{aja pogodio ciq, jer je ve} u prvom, a potom i drugom minutu bio u {ansama, me utim zamalo je bio neprecizan. U 12. minutu Markovi} nije dobro reagovao na centar{ut Vasi}a i wegov {ut zavr{io je preko gola. Samo dva minuta kasnije vi ena je nova prilika 3 gola - Ze~evi} (Borac), Lazarevi} (Drina, Z), Kraq (Rudar Prijedor), Perovi} (Mladost), 2 gola - Vujnovi}, Gaji}, Plav{i}, Jakovqevi} (Omladinac)... BORAC FAMOS REZULTATI OMLADINAC RUDAR P. DRINA (Z) MLADOST SLOGA DRINA HE GLASINAC BSK NEKTAR KOZARA SLOBODA LAKTA[I JEDINSTVO RUDAR (U) QUBI] 2 0 1 2 1 0 0 2 2 1 3 2 1 1 3 1 U osmom kolu, koje se igra narednog vikenda sastaju se: IS- TO^NA ILIXA: Famos - Qubi}, BR^KO: Jedinstvo - Rudar (U), NOVI GRAD: Sloboda - Lakta{i, BAWA LUKA: BSK Nektar - Kozara, VI[EGRAD: Drina HE - Glasinac, GACKO: Mladost - Sloga, PRIJEDOR: Rudar Prijedor - Drina, [AMAC: Borac - Omladinac. za doma}i sastav. Akciju je zapo~eo Lazarevi}. Uposlio je Vuka{inovi}a, ovaj Kukoqa, ~iji je {ut sa nekih 20 metara pogodio pre~ku. Gosti iz Gacka najpovoqniju priliku imali su u 18. minutu. Golman Berak je odli~no dega`irao loptu na polovinu Drine, gdje ju je prihvatio Perovi}. Ovoga puta bio je br`i od svog ~uvara Simi}a, o{tro je {utirao iskosa, ali zamalo iznad pre~ke. Mogao je Kukoq posti}i i svoj drugi pogodak u derbiju, me utim u 22. minutu {utirao je zamalo preko pre~ke. Trinaest minuta kasnije Rogan je SPORT PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE Ekipa Drine: Pobjedom sa~uvali lidersku poziciju KUKOQ NE DA TRON MLADOST poku{ao {utirati iz povoqne prilike, ali je wegov udarac blokirao Vasi} i tako onemogu}io goste da u~ine ne- {to vi{e. U drugom poluvremenu vi- ena je daleko lo{ija predstava nego u prvom. Doma}in je bio RIJE^ AKTERA Marko Markovi}, fudbaler Drine: - Zaslu`eno smo osvojili tri boda, sa kojima smo ostali na prvom mjestu. Imali smo vi{e izglednih prilika, naro~ito u prvom poluvremenu. U drugom smo igrali slabije, kao i na{ protivnik, {to je bilo dovoqno da sa~uvamo prednost od jednog gola. @eqko Popovi}, {ef Stru~nog {taba Mladosti: - Igra~i Drine su bili boqi i ~estitam im na pobjedi. Imali smo i mi svoje {anse koje nismo iskoristili. Nedostajalo nam je vi{e spretnosti i sre}e u zavr{nici. Me utim, to ne umawuje pobjedu Zvorni~ana, koji su pokazali da }e biti jedan od najozbiqnijih kandidata za prvo mjesto. zadovoqan minimalnom predno{}u, a gosti kao da su ve} biti pomirili sa porazom. Tri minuta prije kraja susreta Radoj~i} je mogao pove}ati prednost Zvorni~ana. Na{ao se samo na tri metra od gola Beraka, me utim poslao je loptu pokraj gola. D. GAJI] OMLADINAC 1:2 RUDAR P. STRIJELCI: Jakovqevi} u 2. minutu za Omladinac, a Pani} u 11. i Ba{i} u 78. minutu za Rudar Prijedor, igrali{te: Omladinca, gledalaca: 200, sudija: Sini{a Radi} (Lakta{i) 7, `uti kartoni: Babi}, Kesi} (Rudar Prijedor). OMLADINAC: Vukajlovi} 7, Gligi} 7, Babi} 6, Novkovi} 6 (od 74. minuta Nedi} - ), Tali} 6 (od 60. minuta Radoja 6), Deket 7, Devu{i} 5, Gaji} 5, Majki} 5, Plav{i} (od 54. minuta Radovanlija 6), Jakovqevi} 6. RUDAR PRIJEDOR: Pepi} 8, Babi} 6, Bui} 7, Staki} 7, Goli} 7, Kesi} 6, Kova~evi} 6, Pani} 7 (od 68. minuta Ba{i} -), Zgowanin 7, Despotovi} 6 (od 84. minuta Baji} - ), Jaj~anin 7. IGRA^ UTAKMICE: Nikola Pepi} (Rudar Prijedor) 8. BAWA LUKA - Jesewa fudbalska rasprodaja bodova u Lazarevu. Poslije Qubi}a, Slobode i Rudar Prijedor je zabiqe- `io pobjedu (2:1) i gurnuo Omladinac, iako je pro{lo samo sedam kola, ka drugoliga{kom dru- {tvu. Po~etak susreta nije nagovje{tavao takav ishod. Prvi napad doma}ina i - gol! Igrao se drugi minut, Deket je sa lijevog krila uputio centar{ut, Gligi} je bio najvi{i u skoku, {utirao je glavom, lopta je pogodila stativu, odbila se do Jakovqevi}a, koji ju je smjestio u mre`u. I prvi ozbiqniji atak gostiju zavr{io je na pravom mjestu. Opasni Jaj~anin je proigrao Pani}a, odbrana Omladinca bila je slabo postavqena, a gostuju}em fudbaleru nije bilo te- {ko da matira nemo}nog golmana Vukajlovi}a. U 33. minutu istakao se golmana "rudara# Pepi}. Jakovqevi} je odli~no prona{ao Plav- {i}a, koji je sa 15 metara {utirao, a "jedinica# gostiju uspje- {no je intervenisala. Imao je Plav{i} priliku i u 37. minutu, kada ga je sjajno uposlio Jakovqevi}. Me utim, umjesto da sa sedam-osam metara {utira iz prve, on je `elio da loptu primi i u~inio je to po~etni~ki, {to je bilo dovoqno odbrambenim igra~ima gostiju da otklone opasnost. Zatim su zaprijetili Prijedor~ani. Prvo Despotovi}, kada je oprobao svoj udarac, da bi se ne{to kasnije u idealnoj prilici na{ao Pani}, me utim golman doma}ih Vukajlovi} sjajnom intervencijom sa~uvao je svoju mre`u. U nastavku susreta - "viktorija#. Igralo se samo na jedan gol, onaj Prijedor~ana. Re ale su se kao na traci prilike Gligi}a, Radovanlije, Majki}a, ali golman gostiju Pepi} bio je uvijek na visini zadatka. Odbranio 7. je nekoliko stopostotnih prilika fudbalera Omladinca, mada su se u nekim situacijama i doma}i igra~i propisno obrukali. Gosti su u drugom poluvremenu izveli samo dva napada. Prvi je osujetio golman Vukajlovi}, a drugi u 78. minutu bio je koban za doma}ina. Bio je to mat u dva poteza. U jeku pune inicijative doma}ina, brza kontra "rudara#. Staki} je u pravo vrijeme proigrao "rezervistu# Ba- {i}a, koji je preko istr~alog ponedjeqak, 18. septembar 2006. KOLO Brza predaja gostiju BORAC STRIJELCI: Stojanovi} u 3. iz penala i Pavi} u 25. minutu, stadion: Gradski, gledalaca: 600, sudija: ^edomir Vi}i} (Ugqevik) 8, `uti kartoni: Stojanovi}, Ku{qi} (Borac) Govedarica, Zekovi}, Pe}anac (Famos). BORAC: Ili{kovi} 7, Pavlovi} 7, G. Pup~evi} 7. Ze~evi} 7, Z. Pup~evi} 7, Stojanovi} 7, Arsi} 7 (od 66. minuta Raki} -), B. Pup~evi} 7, Pavi} 7 (od 88. minuta Jovanovi} -), Ku{qi} 8, Mi}i} 7 (od 80. minuta Kerti} -). FAMOS: Remi} 7, \eri} 7, Zekovi} 6, ^ampara 6 (od 46. minuta Blagojevi} 7), Risti} 6, ]osovi} 6 (od 46. minuta Novoselac 6), Kre{talica 6, [iqegovi} 6, Govedarica 7 (od 77. minute Mo~evi} -), Pe}anac 8, Mari} 6. IGRA^ UTAKMICE: Goran Ku{qi} (Borac) 8. [AMAC - Golovima postignutim u prvom poluvremenu Bor~ev tim je ukwi`io nove bodove i zadr`ao se u gorwem dijelu tabele. Prvi pogodak "crno-bijeli# su postigli iz opravdano dosu enog penala i to ve} u tre}em minutu. Mari} je u svom kaznenom prostoru zaustavio rukom loptu, a preciznim i jakim udarcem sa bijele ta~ke Stojanovi} je savladao golmana Famosa Remi}a za 1:0. Drugo veliko slavqe za igra~e i navija~e {ama~kog prvoliga{a stiglo je u 25. minutu. Korner sa lijeve strane dobro je izveo Mi- }i}, a zbuwenost odbrambenih igra~a Famosa iskoristio je Pavi} i iz neposredne blizine smjestio loptu na pravo mjesto za kona~nih 2:0. Tokom susreta igra~i Borca su stvorili jo{ povoqnih prilika koje nisu realizovali. Q. ^ORDA[EVI] RASPRODAJA U LAZAREVU 2:0 FAMOS Barovi} pogodio remi LAKTA[I 1:1 JEDINSTVO STRIJELCI: Barovi} u 90. minutu iz penala za Lakta{e, a Josi} u 34. minutu za Jedinstvo, stadion: Lakta{a, gledalaca: 200, sudija: Borislav Milinkovi} (Prijedor) 7, `uti kartoni: Sekuli}, Marinovi} (Lakta{i), Vasi}, D. Vuji}, Bogi~evi}, \okovi} (Jedinstvo), crveni karton: Nemawa \okovi} (Jedinstvo) u 90. minutu. LAKTA[I: Mrkobrada 7, Lovri} 6 (od 46. minuta Te{i} 6), [olak 5, ]ori} 5, Zdjelar 5 (od 79. minuta Trivi} -), \uri} 7, Kremenovi} 5, Marinovi} 6, Ga~i} 6, Ili} 6 (od 46. minuta Barovi} 7), Sekuli} 5. JEDINSTVO: ]okovi} 7, Vasi} 7, Z. Vuji} 6 (od 86. minuta Luki} -), Josi} 7, @ugi} 6, Divqanovi} 6 (od 63. minuta \uki} -), Bogi~evi} 6, Kevri} 7, \ukanovi} 6, Avdi} 7 (od 72. minuta D. Vuji} -), Nikoli} 7. IGRA^ UTAKMICE: Nemawa \okovi} (Jedinstvo) 7. LAKTA[I - Samo nekoliko sekundi dijelilo je fudbalere Jedinstva od pobjede nad Lakta{ima. Ipak, pravda je zadovoqena u posqedwim trenucima utakmice, kada je poslije prekr- {aja Davora Vuji}a nad \uri- }em dosu en penal za doma}ina. Precizan sa 11 metara bio je Barovi}, koji je izjedna~io na 1:1. Iz jedne od rijetkih ofanzivnih akcija gosti su stekli prednost. Bilo je to u 34. minutu, kada je na centar{ut Nikoli- }a sa lijeve strane Josi} u skoku glavom sa {est metara zatresao mre`u Lakta{a. [est minuta kasnije Nikoli} se odlu~io na {ut sa daqine, ali je pre~ka sprije~ila novo neugodno iznena ewe za doma}e navija~e. I u nastavku se igralo uglavnom pred golom Br~aka da bi tek u 90. minutu Barovi} iz jedanesterca donio doma}inu bod. Poslije toga golman gostiju \okovi} je nesportski reagovao i zaradio drugi `uti, odnosno crveni karton. D. DAVIDOVI] Goran Deket (Omladinac): Jo{ jedan neuspjeh (Snimio R. [IBAREVI]) golmana doma}ih poslao loptu u mre`u. Sva nastojawa Bawolu- ~ana da do u bar do boda, a priliku za to su imali u fini{u susreta, ostala su uzaludna. Tako je Omladinac do`ivio i {esti poraz u prvenstvu, tre- }i na doma}em terenu i ve} sad je najozbiqniji kandidat za ispadawe. Smije{i mu se Druga liga, a odigrano je samo sedam prvenstvenih kola... @. TICA

ponedjeqak, 18. septembar 2006. UGQEVIK - Rudar je pobjedom protiv stare mu{terije Qubi}a nastavio seriju dobrih rezultata i tako u~vrstio poziciju u samom vrhu prvenstvene tabele. U najboqoj igri na doma- }em terenu ove jeseni Ugqevi- ~ani su zaslu`eno slavili protiv gostiju iz Prwavora. Svoj dan imao je kapiten Darko Lazi}, koji je postigao dva lijepa gola udarcima iz daqine, a u prvom dijelu igre pogodio je i pre~ku iz slobodnog udarca. Od samog po~etka utakmice Rudar je imao laganu terensku inicijativu, a na prvi pogodak nije se dugo ~ekalo. Igrao se 12. minut kada je Darko Lazi} odlu~io da isproba udarac iz daqine i nije se pokajao. Lopta se na{la iza le- a iskusnog golmana Plisni}a koji nije uspio da sprije~i wen put u mre`u. U 20. minutu ve} je bilo 2:0, {to je bio nagovje- {taj da }e bodovi ostati u Ugqeviku. Strijelac ovog pogotka bio je odbrambeni fudbaler doma}e ekipe Markovi}, koji je glavom poslao loptu pod pre~ku golmana gostiju, {to je bio prvenac mladog fudbalera u dresu Rudara. Do kraja prvog poluvremena Qubi} je uspio da smawi vo stvo doma}ina i vrati me~ u rezultatsku neizvjesnost. Gosti su prvi ozbiqniji napad organizovali u 33. minutu. S loptom u {esnaesterac doma- }ih u{ao je Popovi}, tamo ga je sapleo Petri} i sudiji Goranu Ivkovi}u nije preostalo ni{ta drugo nego da poka`e na bijelu ta~ku. Siguran izvo a~ jedanaesterca bio je veteran Srboqub Nikoli}. SPORT PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE 7. QUBI] STARA MU[TERIJA RUDAR (U) 3:1 QUBI] STRIJELCI: Darko Lazi} u 12. i 89. i Markovi} u 20. minutu za Rudar, a Nikoli} u 33. minutu iz penala za Qubi}, stadion: Rudara, gledalaca: 400, sudija: Goran Ivkovi} (Pale) 7, `uti kartoni: Stjepanovi} (Rudar), Vrhovac, Pezer (Qubi}). RUDAR: Vukovi} 7, Stjepanovi} 7, Benovi} 7, Petri} 6, Markovi} 7, Kova~evi} 8, ]irkovi} 6, Da. Lazi} 9, Dr. Lazi} 8, Stani} 7 (od 36. minuta Miqkovi} 7), Rajkovi} 7 (od 83. minuta Marinkovi} -). QUBI]: Plisni} 6, Deket 7, Prodanovi} 6, Vrhovac 5 (od 85. minuta Baji} -), Pezer 6, Topi} 5 (od 78. minuta Stoji~i} - ), Tatarevi} 6, Nikoli} 7, Wegomirovi} 6, Blagojevi} 5, Popovi} 6. IGRA^ UTAKMICE: Darko Lazi} (Rudar) 9. Milan Stanivukovi} (BSK Nektar) i Nikola Lu~i} (Glasinac): Bodovi ostali na " Bari" (Snimio M. [UKALO) Mo`e i sa igra~em mawe GLASINAC STRIJELCI: Blagojevi} u 54. i Planin~i} u 73. minutu za Glasinac, a Stanivukovi} u 80. minutu iz penala za BSK Nektar, stadion "Bara#, gledalaca: 200, sudija Stevo Peri} (Bijeqina) 6, `uti kartoni: D. Lu~i}, Simani}, Granzov (Glasinac), \udurovi}, Andan (BSK Nektar). GLASINAC: Babovi} 7, Nikoli} 6, D. Lu~i} 6 (od 46. minuta Skoko 6), Simani} 7, Pajevi} 6, N. Lu~i} 6 (od 46. minuta Planin~i} 7), Granzov 6, Cicovi} 6 (od 46. minuta [uka 7), Delipara 7, Blagojevi} 7, Stani} 6. BSK NEKTAR: Xonli} 6, Staki} 6, \udurovii} 6, Sladojevi} 6, Puziga}a 6 (od 70. minuta Iveti} -), Kokanovi} 7, Tadi} 7 (od 64. minuta Stanivukovi} -), Damjanovi} 6, Dimitrijevi} 7, Keki} 7, Andan 6. IGRA^ UTAKMICE: Marko Blagojevi} (Glasinac) 7. 2:1 BSK NEKTAR SOKOLAC - Glasinac je zabiqe`io minimalnu pobjedu protiv dobre ekipe BSK Nektara od 2:1, najvi{e zahvaquju- }i boqoj igri u drugom poluvremenu. U prvom poluvremenu na obje strane bilo je nekoliko prilika koje su ostale neiskori- {}ene. Zaprijetili su gosti u {estom minutu, kada je centrirao Andan, a Dimitrijevi} glavom {utirao pored gola. Glasinac je uzvratio u 15. minutu. Sna`an udarac D. Lu~i}a Xonli} je ispod same pre~ke izbacio u korner. Minut kasnije, Stani} i Blagojevi} nisu iskoristili jednu gre{ku golmana gostiju. U 26. minutu sre}a je bila na strani Glasinca, jer je iz gu`ve pred golom Babovi- }a, Dimitrijevi} pogodio pre~ku. Desetak minuta kasnije, prilika za doma}u ekipu. Delipara je lijepo asistirao Cicovi- }u, koji je izbio sam pred Xonli}a, ali je u tom duelu uspje- {niji bio golman gostiju. Drugo poluvrijeme po~elo je obostranim napadima. Glasinac je svoju prvu pravu priliku, u 54. minutu, uspio da pretvori u pogodak. Poslije lijepe akcije po desnoj strani, Blagojevi} je izbio sam pred Xonli}a i {utirao. ^uvar mre`e Bawolu~ana zaka~io je loptu, ali je ona, ipak, zavr{ila u mre`i. Drugi gol Soko~ani su postigli u 73. minutu. Korner sa lijeve strane izveo je Blagojevi}, a Planin~i} je glavom matirao Xonli}a. Kona~an rezultat postavqen je u 80. minutu, kada je Stanivukovi} iz penala postigao gol za BSK Nektar. Prethodno je sudija Peri} jedan start Simani}a u {esnaestercu Glasinca okvalifikaovao kao prekr- {aj za kazneni udarac. Doma}i fudbaleri protestvovali su, smatraju}i da je penal prestrogo dosu en, ali arbitar iz Bijeqine, naravno, nije promijenio svoju odluku. Treba ista}i da su Soko~ani u 60. minutu ostali sa deset igra~a na terenu, jer Pajevi}, zbog povrede, nije mogao da nastavi utakmicu. Jo{ ranije, na po~etku drugog poluvremena, {ef stru~nog {taba Glasinca Milan Renovica je izvr{io trostruku zamjenu igra~a, tako da su doma}i do kraja igrali sa igra~em mawe. B. GAJEVI] KOZARA Pred kraj prvog dijela igre, nakon jednog o{trog starta, povrije en je Zvjezdan Stani}, koji je odmah zamijewen, a u Slu`bi hitne pomo- }i utvr ena je povreda ruke. Slobodan udarac izveo je Darko Lazi}, ali je na sre}u gostiju, umjesto mre`e pogodio pre~ku. U drugom poluvremenu bilo je mawe golova i mawe uzbu ewa. Rudar je kontrolisao igru i ~uvao ste~enu prednost, da bi u 89. minutu Darko Lazi} jo{ jednim sna`nim udarcem "reprizirao# prvi pogodak, svojoj ekipi donio zaslu- `ene bodove, a sebi, bez konkurencije, epitet najboqeg igra~a ove zanimqive i prili~no kvalitetne fudbalske predstave. T. NIKOLI] Srboqub Nikoli} (Qubi}): Poraz po tradiciji IZNENA\EWE NA " LUKAMA" SLOGA 0 DRINA HE 2 Veqko Aleksi} (Drina HE): Na~eo mre`u doma}ina STRIJELCI: Aleksi} u 1. i Vulevi} u 47. minutu, stadion: Sloge u "Lukama#, gledalaca: 200, sudija: Dragan Li~ina (^elinac) 7, `uti kartoni: Be}arevi}, Luki}, Muratba{i}, Vukovi}, Sofri} (Sloga), Borov~anin, Baji}, Vulevi} (Drina HE). SLOGA: Pa{i} 5, Pe- {i} 6, Simi} 5 (od 69. minuta Stankovi} -), @igi} 5, Be- }arevi} 5 (od 71. minuta Vasiqevi} -), Luki} 5, Muratba{i} 5, Gavri} 5, Sofi} 5 (od 60. minuta Sofri} -), Filipovi} 5, Vukovi} 5. DRINA HE: Viloti} 8, Borov~anin 7 (od 74. minuta Poledica -), Kre{talica 7, Ninkovi} 7, Baji} 7, Mirkovi} 7, Pavlovi} 7, Aleksi} 7, Milovi} 6 (od 56. minuta [im{i} 6), Vidakovi} 7, Vulevi} 7 (od 88. minuta Mutlak -). IGRA^ UTAKMICE: Svetozar Viloti} (Drina HE) 8. DOBOJ - Vi{egra ani su sasvim zaslu`eno savladali Slogu u Doboju sa 2:0, jer su igrali racionalnije i svoje {anse realizovali. To su pokazali ve} u prvom minutu kada su prvu priliku pretvorili u gol. Izveli su po~etni udarac, krenuli u napad, a Aleksi} je sa lijeve strane iskosa sna`no i precizno {utirao u suprotni ugao golmana Pa{i}a. Izgledalo je da }e se Dobojlije brzo oporaviti od ovog {oka kao nedavno protiv Slobode, kada su u sqede}em minutu anulirali vo stvo Novogra ana. Ali, to se ovoga puta, na wihovu i `alost Sloginih navija~a, nije dogodilo, jer nisu iskoristili nijednu od brojnih povoqnih prilika. Ve} u 10. minutu Luki} je mogao da izjedna~i, ali je wegov {ut izblokiran. Tri minuta kasnije Luki} je opet bio u {ansi, {utirao, a golman Viloti}, odli~no intervenisao. Lopta se, me utim, odbila do @igi}a koji je bio u jo{ povoqnijoj {ansi i umjesto u praznu mre`u, poslao je visoko preko pre~ke. U 26. minutu Luki} se na- {ao u ulozi asistenta, prona- {ao je slobodnog Be}arevi}a, koji je u punom trku {utirao sa desetak metara, ali golman Vi{egra ana je bravurozno intervenisao. Viloti} je bio nesavladiv i u 28. minutu kada je priliku imao Simi}. Kada se ne realizuju takve {anse, onda je neminovno da slijedi kazna. A ona je stigla na po~etku drugog poluvremena, u 47. minutu kada su gosti izveli muwevit kontranapad. Aleksi} je uposlio Vulevi}a, a ovaj je iz neposredne blizine savladao nemo}nog Pa{i- }a. ^etiri minuta kasnije KOLO Dobra uvertira za @eqezni~ar GRADI[KA - Qep{u rezultatsku uvertiru pred utakmicu {esnaestine finala Kupa BiH protiv @eqezni~ara u 3:2 SLOBODA STRIJELCI: Stijepi} u 27. i 48. i \ur evi} u 74. minutu za Kozaru, a Popovi} u 67. i Kova~evi} u 80. minutu za Slobodu, stadion: Kozare, gledalaca: 200, sudija: Pero Ili} ([amac) 6, `uti kartoni: Despotovi}, Kova~evi}, Stijepi} (Kozara) Ivan~evi}, Popovi} (Sloboda, crveni karton: Sa{a Keranovi} (Sloboda) u 90. minutu. KOZARA: Grahovac 6, Studen 7, Gigovi} 7 (od 72. minuta Grandi} -), Despotovi} 6, Kova~evi} 8 (od 80. minuta Nikoli} -), Guberovi} 7, Blesi} 6, Drqa~a 7, \ur evi} 7, Koji} 6 (od 46. minuta Vukli{evi} 6), Stijepi} 8. SLOBODA: Novakovi} 6, @uji} 6, Miki} 6 (od 46. minuta Mar~eta 6), [kondri} 6 (od 46. minuta Crnobrwa 6), Keranovi} 7, Luka~ 7, Ivan~evi} 7, Kova~evi} 7, Jelisavac 6 (od 70. minuta Timarac -), Reki} 6, Popovi} 7. IGRA^ UTAKMICE: Slavi{a Kova~evi} (Kozara) 8. 5 Kozari nisu mogli da po`ele. Poslije slabe serije rezultata Gradi{~ani su pobjedom protiv Slobode iz Novog Grada od 3:2 pokazali da izlaze iz rezultatske krize. Doma}i su poveli u 27. minutu. Sa velike udaqenosti Kova~evi} je silovito pucao, lopta je u {esnaestercu nekog pogodila, odbila se od Stijepi}a koji ju je poslao u mre`u golmana Novakovi}a za 1:0. Odmah na po~etku drugog dijela, ta~nije u 48. minutu, novo slavqe igra~a Kozare. Kova~evi} je centrirao sa desne strane, pogodio Stijepi- }a, a ovaj glavom poslao loptu u mre`u. Dvadesetak minuta kasnije golgeter gostiju Zoran Popovi} uspje{no je golom okon- ~ao sjajnu akciju svog tima i smawio rezultat na 1:2. Da ne do e do iznena ewa pobrinuo se Slavi{a Kova~evi}. Wegova qevica sijevnula je u 74. minutu, lopta se u {esnaestercu u gu`vi odbila do Vladimira \ur evi}a, koji je iskoristio priliku i pove}ao rezultat na 3:1. Me utim, deset minuta prije kraja utakmice gosti su ponovo smawili rezultat. Ivan~evi} je centrirao sa desne strane, golman Kozare pogrije{io, a Stevo Kova~evi} glavom postavio kona~an rezultat. U posqedwim minutama utakmice gosti su sagorjeli u sopstvenoj `eqi da izjedna~e rezultat, a epilog toga je nervoza i crveni karton Sa{e Keranovi}a u posqedwem minutu utakmice zbog udarawa Guberovi}a. Z. VAJKI] (Snimio R. [IBAREVI]) isti igra~ mogao je da jo{ tada zape~ati sudbinu doma}ih: izbio je sam ispred Pa{i}a i kada se o~ekivao siguran pogodak, on je lobovao Sloginog ~uvara mre`e, ali i pre~ku wegovog gola. Fini{ susreta pripao je fudbalerima Sloge, ali {ta to vrijedi kada je Filipovi- }ev {ut glavom u 82. minutu krajwim naporom ukrotio Viloti}, a ne{to kasnije Luki} je zakasnio za djeli} sekunda i propustio priliku da smjesti loptu u praznu mre`u i tako postigne barem po~asni pogodak. S. PUHALO

6 SPORT PROBLEM sa dvoranama za bawolu~ke sportske klubove odavno je postao hroni~an. U ovom gradu postoje samo tri adekvatna prostora za odigravawe utakmica, dok se treninzi odr`avaju i u prate}im objektima, kao {to su {kolske sale. Me utim, ~ini se da je ve- }i problem broj klubova, koji u posqedwe vrijeme ni~u "kao pe~urke poslije ki{e#. Samim tim, i nedostatak prostora za rad postaje sve ve}i. Za sada se zvani~ne utakmice igraju u "Boriku#, "Obili- }evu# i Osnovnoj {koli "Borisav Stankovi}#. Ve}ina klubova tu obavqa i treninge, ali isto tako `ale se i na odre ene termine koje su dobili. Me- utim, kako isti~u rukovodioci pomenutih dvorana, druga~ije se ne mo`e. Za treninge i utakmice u "Boriku#, u ~ijem sastavu radi i dvorana "Obili}evo#, za idu- }u sezonu prijavqena su ~ak 24 korisnika, odnosno kluba, {to ko{arka{ka, odbojka{ka, rukometna, kugla{ka, te borila~kih sportova, kao i plesnih {kola. Jedan ~as treninga u bawolu~kom "hramu sporta# ko- {ta 70 maraka, dok cijena za malu, pomo}nu salu, iznosi 17 maraka. Prvenstvene i Kup utakmice u okviru Premijer lige BiH ko{ta}e 727, a na nivou Republike Srpske 386 maraka. - Cijene su ostale iste kao i pro{le godine. One se donose tako {to na{ Upravni odbor predlo`i Skup{tini grada, a ona daqe usvaja ili odbija. Broj klubova korisnika na- {e dvorane ostao je pribli`an onom iz pro{le sezone. Me utim, problem je to {to za neke od wih ~uvamo termine, i to one udarne, a ekipe se ne pojavquju u dvorani - rekao je rukovodilac dvorane "Borik# Miroslav Drndarevi}. Kako ka`e, takav slu~aj je sa Srpskim ko{arka{kim klubom Bawalu~ka pivara. - Od 3. maja ovaj klub nije koristio dvoranu, iako smo za wih sa~uvali termine od 19 do 20.30 ~asova, a utorkom od 8.30 do 10 ~asova. "Bawalu~ka pivara# duguje 23.900 maraka, a nemamo kome da se obratimo kako bismo naplatili dug - istakao je Drndarevi}. Ukupan dug za ovu dvoranu iznosi 119.315 maraka. Pored "Bawalu~ke pivare#, najve}i du`nik je @enski ko{arka{ki klub Mladi Kraji{nik (22.700 maraka). Zatim slijede Rukometni klub Borac (13.070), @enski rukometni klub Borac (9.366), Vrbas 2000 (6.631), Kosig (4.496)... Prema rije~ima Drndarevi- }a, najmawa dugovawa, ona ispod hiqadu maraka, imaju kugla{ki klubovi, wih ~etiri. - Kako bismo lak{e regulisali vra}awe dugova, predlo- `ili smo klubovima da potpi- {u ugovor o reprogramu duga, kako bi u vi{e rata lak{e isplatili novac. Ve}ina wih je pristala na to, i obavezala se da }e po{tovati ugovore. Vjerujemo da }e tako i biti - naglasio je Drndarevi}. Jedna od olak{ica za dvorane od prije dvije godine je ponedjeqak, 18. septembar 2006. BAWOLU^KI SPORTSKI KOLEKTIVI MUKU MU^E SA NEDOSTATKOM PROSTORA ZA TRENINGE MNOGO KLUBOVA, MALO DVORANA Za treninge i utakmice u Boriku", " u ~ijem sastavu radi i dvorana Obili}evo", za idu}u sezonu prijavqena " ~ak 24 korisnika, odnosno kluba Usluge dvorane Osnovne {kole "Borisav Stankovi}# koriste ~etiri rukometna kluba: Mladost, Cepelin, Borac Po{te Srpske i Kosig. Tu su i dva kluba za sportove invalida, Vrbas (ko{arka u kolicima) i Bawa Luka (sjede}a odbojka), koji povremeno igraju u ovoj dvorani. - Cijena treninga je 60 maraka, dok utakmice u takmi~ewima na nivou Republike Srpske napla}ujemo 300, a za Premijer ligu BiH 400 maraka. " OBILI]EVO" U odnosu na "Borik#, usluge dvorane "Obili}evo# su dosta jeftinije. Trening se pla}a 47, a utakmica na nivou Republike Srpske 257 maraka. Za susrete u okviru takmi~ewa BiH treba izdvojiti 386 maraka. BORISAV STANKOVI]" " Najvi{e nam duguje @enski rukometni klub Vrbas 2000, pet hiqada, a Srpski ko{arka{ki klub Bawalu~ka pivara 3.700 maraka. Dug za jednu ili dvije utakmice i ne ra~unam, jer je zanemarqiv u odnosu na pomenute brojke. Mnogo bi nam olak{alo posao kad bi Administrativna slu`ba grada direktno pla}ala dvorani, ali klubovi sami biraju, a ne mi - rekao je direktor Osnovne {kole "Borisav Stankovi}# Predrag Damjanovi}. ^EDO ANDRI], KAPITEN KUGLA[A KNIN-REVITE Najja~i kad je najte`e BAWA LUKA - Kugla{ko prvenstvo BiH svake godine sve je zanimqivije, a ~ini se da }e ova sezona biti uzbudqivija od svih prethodnih. ^ak ~etiri kluba ravnopravno konkuri{u za titulu prvaka, koja je sada u vlasni- {tvu bawolu~kog Borac Integrala. Pored "crveno-plavih#, na tron }e juri{ati jo{ dvije ekipe iz Republike Srpske ^edo Andri}: Imamo tim za vrh Knin-Revita i Metalmaks, a iz Federacije BiH Zrinski. "Kninxe# se ne mogu pohvaliti uspje{nim startom (samo jedan bod iz dva me~a), ali kapiten ^edo Andri} vjeruje da }e, kako {ampionat bude odmicao, ekipa igrati sve boqe. - Previ{e opu{teno smo u{li u susret sa @eqezni~arem u prvom kolu, {to nas je ko{talo poraza, dok smo u me~u sa Lakta{ima igrali odli~no, sru{ili blizu 3.500 ~uweva i umjesto da slavimo sa 7:1, stigli smo samo do boda. To govori da jo{ nismo u pravoj formi, ali sve }e do- }i na svoje mjesto u narednih nekoliko me~eva. Siguran sam, kao i svi u klubu, da }emo se i ove sezone boriti za {ampionsku krunu - rekao je ^edo Andri}. Prema wegovim rije~ima, u naredna ~etiri kola mogla bi da padne odluka o jesewem prvaku. - Zanimqivo je da sva ~etiri susreta igramo u Bawoj Luci, i to protiv glavnih konkurenata za vrh. Prvi rival bi}e nam Borac Integral, zatim nam na noge dolazi Zrinski, pa "Tomislav#, a onda }emo podijeliti megdan sa Metalmaksom. Dakle, pred nama su velika isku{ewa, ali ubije en sam da }emo upravo protiv najja~ih protivnika pokazati pravo lice - dodaje Andri}. U Knin-Reviti razmi{qaju i o budu}nosti, a da je tako, potvr uje i kvalitetan rad sa mladim kugla{ima. - Imamo nekoliko talentovanih juniora koji }e veoma brzo dobiti priliku u prvom timu. Andrej Priji}, Sini{a Berak, Sini{a Andri}, Milo{ Gruji}, Igor Dragi} i Bojan [olaja imaju sve uslove da jednog dana postanu vrhunski kugla{i. Oni nisu samo budu}nost Knin-Revite, ve} i kuglawa Republike Srpske - istakao je kapiten biv{eg {ampiona BiH ^edo Andri}. D. C. Sportska dvorana " Borik": Premala za sve klubove MRKOWI] GRAD - Druga "Gospojinska trka# pod motom "Dobro za moj grad# odr`a}e se u petak, 22. septembra, na ulicama Mrkowi} Grada. Organizator i pokroviteq trke je op- {tina Mrkowi} Grad, a generalni sponzor "Hidroelektrane na Vrbasu#. BAWA LUKA - Atletska sezona u Republici Srpskoj i BiH bli`i se kraju, a u klubovima se ve} sumiraju rezultati ostvareni ove godine. Tako je i u bawolu~kom Borcu, gdje isti~u da su ciqevi, postavqeni proqetos, ostvareni. - ^ak smo i prevazi{li na{e planove, kad su u pitawu rezultati. Naime, na{i takmi~ari osvojili su vi{e od 30 medaqa, kako na doma}im, tako i na me unarodnim takmi~ewima. Imali smo 14 seniorskih reprezentativaca, {to je ogroman uspjeh. Me utim, {to se ti~e obezbje ewa materijalnih sredstava, ima pomaka, ali je to jo{ uvijek daleko od onog {to smo `eqeli. Zbog toga su i brojni planovi pali u vodu - ka- `e {ef stru~nog {taba Borca Goran Bo{wak. Me u velikim brojem medaqa najvi{e sija ona koju je osvojila Lusija Kimani na Balkanskom prvenstvu u Zenici, kada je stigla do srebra na pet hiqada metara. - To je najvredniji rezultat, ali bilo je jo{ mnogo zna~ajnih. Va`no je i to da smo u reprezentaciji imali veliki broj ~lanova, {to potvr uje da smo jedan od klubova sa najvi{e {ampiona BiH - istakao je Bo{wak. Iako se rezultati ve} sumiraju, u Atletskom klubu Borac o~ekuju da }e nastupiti na jo{ nekoliko takmi~ewa. - Prvo od wih trebalo bi da bude seniorsko prvenstvo Republike Srpske 24. septembra na Gradskom stadionu. Me utim, ~ekamo odgovor Atletskog saveza jer ne mo`emo mi sami sve da organizujemo. Novac i jeste bio ko~nica tokom cijele sezone, pa se ove godine odr`alo malo takmi~ewa na nivou Srpske - naglasio je Bo{wak. Pored toga, u Borcu planiraju da organizuju i prvenstvo Bawe Luke za osnovne i sredwe {kole. - I to zavisi od novca, ali nadamo se da }emo uspjeti. Sve to PRAZNI TERMINI Kako isti~u u Sportskoj dvorani "Borik#, kada sezona po~ne, brojni termini ~esto ostaju neiskori{}eni. - De{ava se da ekipa, kada putuje na gostovawe, ne otka`e termin na vrijeme, da ga mo`emo iskoristiti, i on ostaje prazan. Nije nam jasno za{to tada ne rade sa mla im kategorijama, jer svi isti~u kako im je va- `an wihov podmladak. Me utim, postavqa se pitawe da li ga uop{te imaju, ili ne znaju da iskoriste svoje termine - ka- `e Miroslav Drndarevi}. to {to Administrativna slu- `ba grada Bawa Luka pla}a odre en broj termina za treninge, u zavisnosti od nivoa takmi~ewa. Do sada je bila praksa da se taj novac upla}uje na ra~une klubova, a ovi dvorani. Me utim, kako bi sprije~ili eventualnu zloupotrebu, klubovima se taj novac upla}uje direktno na ra~un dvorane. - Od 24 na{a korisnika, wih 19 je pristalo da Administrativna slu`ba grada pla}a nama, dok su ~etiri kluba odlu~ila da }e sami izmirivati svoje obaveze. Jedino se jo{ nije izjasnio Rukometni klub Borac, jer se ~eka odluka wihovog Upravnog odbora. Od kada su se gradske vlasti ukqu- ~ile, dugovawa su mnogo mawa i to nam je olak{alo posao - dodao je Miroslav Drndarevi}. M. ILI] U PETAK, 22. SEPTEMBRA, ODR@A]E SE " GOSPOJINSKA TRKA" U MRKOWI] GRADU Koxo predvodi seniore - Radi se o reviji atleti~ara od cicibana do atletskih zvijezda. Predvi eno je da cjelokupan program traje od 12 do 18.30 ~asova. Svakako, najzanimqivija }e biti trka u seniorskoj konkurenciji, koja po~iwe u 15 ~asova. Uz najboqeg maratonca BiH \uru Koxu, u~estvova}e i vrsni sredwopruga{i sa prostora cijele biv{e Jugoslavije. O~ekujemo i dolazak atleti~ara iz drugih evropskih dr`ava. Bi}e to sigurno jedan od najja~ih atletskih mitinga u ovoj godini kod nas - ka`e predsjednik Organizacionog odbora Krstan Tomi}. Organizatori najavquju da }e u "Gospojinskoj trci# u~estvovati vi{e od hiqadu i po takmi~ara, svih uzrasnih kategorija. S. D. U ATLETSKOM KLUBU BORAC ZADOVOQNI PROTEKLOM SEZONOM ISPUNILI SVE CIQEVE Na{i takmi~ari osvojili su vi{e od 30 medaqa, kako na doma}im, tako i na me unarodnim takmi~ewima, ka`e Goran Bo{wak [KOLA Jedan od ciqeva Uprave Borca pred po~etak ove sezone bilo je i pokretawe {kole atletike. - Nismo uspjeli u tome, zbog nedostatka novca. Me utim, u idu}em periodu to }e biti prioritet. Nadamo se da }emo sa {kolom krenuti ve} od 1. oktobra i nastoja}emo da okupimo {to ve}i broj djece koja bi trenirala atletiku, ali i prona emo qude sa kojima }emo sara ivati u vezi s tim - rekao je Goran Bo{wak. Lusija Kimani: Sija srebro iz Zenice radimo kako bismo {to vi{e popularizovali atletiku u Bawoj Luci i animirali mlade qude da se bave ovim sportom. Osim toga, do kraja sezone mo`da otputujemo i na jo{ jedan miting, u Osijek ili Sarajevo, ali ni to nije sigurno - dodao je {ef stru~nog {taba Atletskog kluba Borac Goran Bo{wak. M. I.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. SPORT PREMIJER LIGA BiH ZA RUKOMETA[E ODBRANA OD GRANITA BORAC GORA@DE 24 14 DVORANA: "Borik#, gledalaca: 300, sudije: Dejanovi} i Mar~eti} (Prijedor), sedmerci: Borac 7 (4), Gora`de 1 (-), iskqu~ewa: Borac 16, Gora`de 8 minuta, crveni karton (tre- }e iskqu~ewe): Boris Pucarevi} (Borac) u 43. minutu. BORAC: Grahovac, Gari} 1, Mali} 4, Pucarevi} 2, Stevanovi} 1, Raca 3 (2), Trkuqa, \udurovi}, Miki} 4 (1), Rakocija 2, Stankovi}, Brankovi} 3, Vrawe{ 4 (1). GORA@DE: Dejanovi}, Bukva 1, Biqaka 7, Marti} 2, Sijer~i} 2, E. [ehovi}, Kuzman, Bezdrob, Topuz, Geko 2, Deli}, S. [ehovi}, [ov{i}, Xananovi}. BAWA LUKA - Zahvaquju- }i odli~noj igri u odbrani i sjajnom golmanu Neboj{i Grahovcu, rukometa{i Borca stigli su do prvih ovosezonskih bodova. Bawolu~ani su u okviru drugog kola Premijer lige BiH, na svom parketu, savladali sastav Gora`da sa ubjedqivih 24:14, iskupiv{i se donekle tako za slabu premijeru u Zvorniku. Od prvog minuta "crvenoplavi# su krenuli agresivno. U {estom minutu su vodili 2:0, a zatim su gosti, samo nakratko uspjeli da uspostave ravnote- `u. Rezultat je u 13. minutu glasio 3:3, da bi doma}in tada zaigrao odli~no u odbrani, ne primiv{i gol punih deset minuta, a pri tom postigav{i tri. Do kraja poluvremena, izabranici Abasa Arslanagi}a su postepeno pove}avali vo stvo, pa su na veliki odmor oti{li sa "plus pet# - 12:7. Nikola Miki} (Borac): Osvojeni prvi bodovi Nastavak je po~eo pogotkom Gora`da, a onda su u narednih 10 minuta rukometa{i Borca napravili seriju 6:1, te tako stigli do velike prednosti (18:9). U tim trenucima gotovo REZULTATI QUBU[KI: Izvi a~ - Bosna (V) 35:33, SARAJEVO: Bosna - Krivaja 50:28, BAWA LUKA: Borac - Gora`de 24:14, DOBOJ: Sloga - Drina 34:28, TUZLA: Sloboda s. - Kowuh 23:29, MOSTAR: Zriwski - @eqezni~ar 34:23. nesavladiva bila je "jedinica# Bawolu~ana. Grahovac je naprosto za~arao mre`u, omogu}iv- {i saigra~ima da ve} tada rije{e pitawe pobjednika. "Crveno-plavi# su nastavili u istom ritmu i do kraja susreta, da bi do najve}e prednosti stigli u 55. minutu, kada je na semaforu stajalo 23:12. Grahovac je me~ zavr{io sa 17 uspje- {nih intervencija, od ~ega je jedan sedmerac. U fini{u utakmice, {ansu da stane me u stative dobio je i Dejan Stankovi}, prilikom ~ega je prvi golman doma}ina sa parketa ispra}en velikim aplauzom. U pobjedni~kom timu istakli su se jo{ i Goran Mali}, Vladimir Vrawe{ i Nikola Miki} sa po ~etiri gola. Na drugoj strani jedini raspolo`en za igru bio je Goran Biqaka, strijelac sedam pogodaka. De. MARI] PREMIJER LIGA BiH ZA RUKOMETA[ICE DEBI ZA^IWEN TRIJUMFOM LEOTAR 28:20 DVORANA: "Bregovi#, gledalaca: 300, sudije: Todorinovi} (Bawa Luka) i [ormaz (Lakta{i), sedmerci: Leotar 7 (6), Jedinstvo 6 (3), iskqu~ewa: Leotar 16, Jedinstvo 4 minuta. LEOTAR: Denda, [uki}, Kuki} 10 (3), Mijanovi} 7, Misita, Vukanovi} 5 (3), Ka{ikovi}, Komnenovi}, Kolak, Dursun 3, Topalovi} 2, Milojevi}, Arseni}, Todorovi} 1. JEDINSTVO: Osmanovi}, Joki}, Duki} 9 (2), Markovi} 1, Stojak, Kiti} 2, Ali} 4 (1), Ze}o 1, Trebiwac 3, Divkovi}, Zahirovi}, Zub~evi}, Raki}. TREBIWE - U premijernoj utakmici u elitnom takmi~ewu rukometa{ice Leotara savladale su na svom terenu sastav Jedinstva rezultatom 28:20. Trebiwke su do trijumfa stigle mnogo lak- {e nego {to je bilo ko mogao o~ekivati. Samo na po~etku utakmice go{}e iz Tuzle su imale vo stvo -5:2, ali su se mlade rukometa{ice iz Trebiwa trgle, zaigrale mnogo anga- `ovanije i boqe, kako u odbrani tako i u napadu i preuzele stvari u svoje ruke. IDU]E KOLO U drugom kolu, koje je na programu 22. i 23. septembra sastaju se: ILIXA: Ilixa - Gorica I, TUZLA: Jedinstvo - Doboj, BAWA LUKA: Borac Po{te Srpske - Leotar, MOSTAR: Zriwski - "Katarina#, KO- ZARSKA DUBICA: Una - @ivinice, HAXI]I: @eqezni~ar - Qubu{ki. JEDINSTVO Do odlaska na odmor igra~ice Leotara stigle su do prednosti od ~etiri pogotka 13:9, koja im je omogu}ila da mirnije u u u nastavak susreta u kojem su nastavile u istom ritmu. Drugi dio me~a u potpunosti je pripao doma}em sastavu, ~ije su igra~ice iz minuta u minut pove}avale svoju prednost, koja je na kraju iznosila osam pogodaka - 28:20. Rukometa{ice Leotara u ovoj utakmici su pokazale da imaju potreban kvalitet da se takmi~e u Premijer ligi BiH i da ne}e biti lak zalogaj ni za jednu ekipu sa kojom se budu sastale. U pobjedni~kom timu istakle su se Qiqana Kuki}, koja je postigla deset pogodaka, Maja Mijanovi}, koja se sedam puta upisala u listu strijelaca i Jelena Vukanovi}, koja je pet puta zatresla protivni~ku mre`u. Zdravko Komnenovi}, trener Leotara: Start iz snova REZULTATI HAXI]I: @eqezni- ~ar - Ilixa 40:27, @IVI- NICE: @ivinice - Zriwski 29:28, MOSTAR: "Katarina# - Borac Po{te Srpske 32:27, TREBIWE: Leotar - Jedinstvo 28:20, DOBOJ: Doboj - Gorica I. 32:22, utakmica izme u Qubu{kog i Une igra se u srijedu 20. septembra. Kod go{}i jedina raspolo- `ena za igru bila je Rada Duki}, koja je postigla devet golova. M. PIQEVI] (Snimio R. [IBAREVI]) TABELA 1. Bosna (S) 2 2 0 0 73:49 6 2. Zriwski 2 1 1 0 58:47 4 3. Izvi a~ 2 1 1 0 59:57 4 4. Borac 2 1 0 1 51:44 3 5. Sloga 1 1 0 0 34:28 3 6. Kowuh 1 1 0 0 29:23 3 7. Bosna (V) 2 1 0 1 67:64 3 8. Drina 2 1 0 1 58:61 3 9. Sloboda s. 2 1 0 1 52:57 3 10. Gora`de 2 0 0 2 35:47 0 11. @eqezni~ar 2 0 0 2 51:63 0 12. Krivaja 2 0 0 2 57:84 0 2. DOBOJ - Sloga je u srpskom derbiju bila boqa i kao {to se i o~ekivalo, ostvarila pobjedu. Dobojlije su, istina, opravdale ulogu favorita, ali igrom nisu zadovoqile svoje malobrojne navija~e. [kripalo je u odbrani, posebno na golu, o ~emu govori podatak da je Damjanovi} imao samo jednu uspje{nu intervenciju - sedmerac - a mladi Dra`en Stojanovi} je odbranio desetak {uteva, {to je za ekipu Sloginog renomea i ovaj rang takmi~ewa zaista mali u~inak. Osim toga, igra~i u odbrani su dozvolili 1. KOLO Drina namu~ila favorita SLOGA 34:28 DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 300, sudije: Gaxo i Me{i} (Sarajevo), sedmerci: Sloga 3 (1), Drina 5 (3), iskqu~ewa: Sloga 20, Drina 2 minuta, diskvalifikacija (tre- }e iskqu~ewe) Zoran Mihailovi} (Sloga) u 57. minutu i Mom- ~ilo Mandi} u (Sloga) u 59. minutu. SLOGA: Damwanovi}, Ternevoj 6, Mandi} 1, Anisimov 7 (1), Pijetlovi} 8, \oki} 1, \uri}, Mihailovi}, D. Stojanovi}, B. Stojanovi} 1, Risti}, Pani} 4, Maxarevi} 1, Mawi} 5. DRINA: Sejdinovi}, Koji}, Kalajxi} 1, Vidakovi} 2, Nedeqkovi} 2, ]osi} 1, Trifkovi} 3, Novokmet 11 (3), Ili} 4, Ranki} 1, Stanar~evi}, Obradovi} 2, Kiki} 1. PAROVI U tre}em kolu, koje je na programu 22. i 23. septembra sastaju se: SARAJEVO: @eqezni~ar - Izvi a~, @IVI- NICE: Kowuh - Zriwski, ZVORNIK: Drina - Sloboda s, GORA@DE: Gora`de - Sloga, ZAVIDOVI]I: Krivaja - Borac, VISOKO: Bosna (V) - Bosan (S). Gorica lak zalogaj DOBOJ 32:22 DOBOJ - Na startu {ampionata rukometa{ice Doboja zabiqe`ile su sigurnu i ubjedqivu GORICA I. DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 200, sudije: Panxi} (Bawa Luka) i [atorxija (Zenica), sedmerci: Doboj 4 (3), Gorica Iskra 2 (1), iskqu~ewa: Doboj 4, Gorica Iskra 10 minuta, diskvalifikacija (tre}e iskqu~ewe): Maida Qubun~i} (Gorica Iskra) u 58. minutu. DOBOJ: Ivanovi}, Ubiparipovi} 2, Nari} 3, Goji} 6, Mi{anovi}, Dejanovi} 8 (2), Ze~evi} 8, Tomani} 5 (1), Vasili}, Ninkovi}, Pani}, Filipovi}, Sofi}, Mom}i}evi}. GORICA ISKRA: Muminovi}, Ra{idovi} 6, Zeko 1, Spremo 6, Peco 1, Abazovi} 5 (1), ^efo, Zaimovi} 1, Ran~i}, Hara- ~i}, Qubun~i} 2. Stop" na premijeri " " KATARINA" 32:27 BORAC PS DVORANA: "Bijeli brijeg#, gledalaca: 200, sudije: Kamberovi} (Gora`de) i [adi} (@ivinice), sedmerci: "Katarina# 5 (3), Borac Po{te Srpske 7 (4), iskqu~ewa: "Katarina# 10, Borac Po{te Srpske 10 minuta. "KATARINA#: Pa`in, Knezovi} 3 (2), Maksumi}, Mari} 3, Juka 5 (1), Ga~i}, Pehar 1, Rajkovi} 4, Zadro 2, Orlovi} 4, ]avar 6, Bajagi} 4, ^uqak, Vidakovi}. BORAC PO[TE SRPSKE: Kosi}, Ninkovi} 3 (2), Keki} 4 (1), Malba{i}, Ostoji} 4, Kuki} 1, ]uk, Raili} 1, Bogojevi}, Crni} 5 (1), Mati} 5, Jeli}, Bawac 4, Babi}. MOSTAR - Rukometa{ice Borca Po{te Srpske do`ivjele su poraz na startu Premijer lige BiH. Od wih su u Mostaru boqe bile prvotimke "Katarine#- 32:27. Iako je po~etak susreta pripao igra~icama iz Bawe Luke, koje su u petom minutu vodile sa 5:3, vrlo brzo terenom su zagospodarile doma}e igra~ice. Naime, one su od petog do 14. minuta napravile seriju od ~ak 7:0 i stigle do solidne zalihe od pet golova - 10:5. Do kraja prvog dijela susreta igra~ice "Katarine# odr`avale su ste- ~enu prednost, pa su na odmor oti{le sa "plus {est# - 20:14. Do kraja susreta na terenu se ni{ta bitnije nije promijenilo. Tim "Katarine# je i daqe dominirao. Mostarke su sa- ~uvale ono {to su ostvarile u prvih 30 minuta i znala~ki koristile svaku, pa i najmawu, gre{ku go{}i. U igri bawolu~kog tima osjetilo se neigrawe sestara, Dragane i Dejane Kne`evi}, jer KOLO 7 SUDIJE Sudijski par Gaxo - Me- {i} slabo je vodio ovaj me~: pravio je lo{e procjene, pogotovo prilikom iskqu~ewa, pa se dogodilo da su rukometa{i Sloge prinudno odmarali 20, a Drine samo dva minuta. To je drasti~na razlika, jer arbitri nisu imali ujedna~en kriterijum. Nije se stekao utisak da su oni imali namjeru da o{tete Slogu, ve} jednostavno nisu sudili na nivou najja~e bh. lige. DRINA Novokmetu da se "razma{e# i posti`e golove iz gotovo svih pozicija, ali i da uspje{no proigrava svoje saigra~e. - Od jedne utakmice koju je trebalo da rije{imo lagano u svoju korist napravili smo za gledaoce prili~no zanimqiv me~. Prednost od {est golova poslije prvih 30 minuta zadr`ali smo i na kraju. Drina je, dodu{e, pokazala da posjeduje iskusan i kvalitetan sastav i zadala nam malo vi{e problema nego {to smo o~ekivali. Ipak, ne mogu da budem zadovoqan na{om igrom - rekao je {ef Stru~nog {taba Sloge Vojislav Ra a. Pri tome je apostrofirao odbranu, koja je primila dosta vrlo jeftinih golova. - Novokmet, koji je nesumwivo vanserijski igra~, ne bi "smio# da posti`e tako lagano pogotke kao na ovoj utakmici. Pravili smo tu mnogo gre{aka, nismo na vrijeme prekidali wegove napade na gol, a kasnije ga je bilo vrlo te{ko zaustaviti. Svaki brz izlazak on je koristio za proigravawe pivotmena, a neblagovremene reakcije na- {e odbrane ka`wavao golom - obrazlo`io je Ra a. Sl. P. pobjedu nad ekipom Gorica Iskre. Tokom cijelog me~a Dobojke su bile boqe i sasvim zaslu`eno slavile. Samo u po~etku go{}e su jedanput izjedna~ile rezultat i to na 1:1, sve ostalo proteklo je u znaku u~enica Gorana Stoji}a, koje su, kako je utakmica odmicala, igrale sve boqe. Na poluvrijeme su oti{le sa predno{}u od pet golova (15:10), da bi je na kraju me- ~a - udvostru~ile. Sve rukometa{ice Doboja koje su nastupile u ovom me~u, dale su puni doprinos osvajawu tri va- `na boda. Ipak, vaqa ista}i u~inak najmla e me u wima, kadetkiwe Sawe Nari}, koja ulogu debitantkiwe nije svela na puko statirawe. Naprotiv, dobro se sna{la u ulozi desnog krila i solidnu igru krunisala sa tri pogotka, prva u premijerliga{koj konkurenciji. Sl. PUHALO Sowa Ostoji}: Iz Mostara praznih {aka je "crveno-plavima# najvi{e {kripalo na wihovim pozicijama: lijevom krilu i beku.

8 SPORT ME\UNARODNI KO[ARKA[KI TURNIR U MA\ARSKOJ IGOKEI DRUGO MJESTO Aleksandrov~ani su pobijedili podgori~ku Budu}nost i ~e{ki tim Mlekarnu Kunin, a jedini poraz pretrpjeli su od doma}e ekipe Debrecin DEBRECIN - Ekipa Igokee zauzela je drugo mjesto na me unarodnom turniru odr`anom u Debrecinu. Aleksandrov~ani su ostvarili bilans od dvije pobjede i jednog poraza, {to je bilo dovoqno za drugu poziciju na kraju. Tim trenera Dragana Kosti}a bio je boqi od podgori~ke Budu}nosti (95:87) i ~e- {ke ekipe Mlekarna Kunin (102:75), a pora`en je od doma}ina turnira Debrecina (75:89). Prvi me~ Igokea je odigrala protiv predstavnika Crne Gore, a pobjednik je odlu~en tek poslije produ`etka. Naime, poslije regularnih 40 minuta igre rezultat je glasio REZULTATI Na turniru u Debrecinu postignuti su sqede}i rezultati: Budu}nost - Igokea 87:95, Debrecin - Mlekarna Kunin 83:67, Budu}nost - Mlekarna Kunin 110:88, Debrecin - Igokea 89:75, Igokea - Mlekarna Kunin 102:75, Debrecin - Budu}nost (igrano sino} kasno). 78:78, da bi u dodatnom vremenu Aleksandrov~ani zaigrali mnogo boqe i rije{ili ga u svoju korist 17:9. Me utim, u drugom susretu do{lo je do popu{tawa koncentracije. U timu Debrecina nezaustavqiv je bio Milo{ Mirkovi} koji je postigao 41 poen. Me~ za drugo mjesto protiv ~e{ke ekipe Mlekarna Kunin Igokea je odigrala skoro sa pola snage, o ~emu svjedo~i i sam rezultat. Treba ista}i da se u timu Igokee istakao novajlija Slobodan To{i} koji je bio najboqi strijelac ekipe. Osim wega dobre partije pru`ili su i Sa{a Stefanovi} te Milo{ Marjanovi}. Bile su ovo ekipi Igokee prve kontrolne utakmice od po~etka priprema. Trener Dragan Kosti} je tako prvi put imao priliku da vidi mogu}- nosti novog tima, ~iji je ciq juri{ na titulu prvaka BiH i plasman u Gudjer ligu. ROGATICA - Iako je pro{le godine igrala zapa`enu ulogu u Prvoj ko{arka{koj ligi Republike Srpske, rogati~ka Mladost Volf Julen pred po~etak ove sezone na- {la se u velikim problemima. Ro- ROGATI^KA MLADOST VOLF JULEN U VELIKIM PROBLEMIMA niotkuda. Na`alost, op{tina Rogatica nema sluha za na{e probleme, i najvjerovatnije mora}emo da se gati~ani razmi{qaju da odustanu odreknemo ovog ranga takmi~ewa. od prvoliga{kog dru{tva, i prijave se za ni`i rang takmi~ewa. {tinu kluba i donijeti kona~nu od- Za desetak dana odr`a}emo Skup- - Na{li smo se u te{koj situaciji, jer nemamo dovoqno novca za ten Mladosti Volf Julen Sini{a luku - rekao je predsjednik i kapi- prvoliga{ko takmi~ewe, a pomo}i Vukoji~i}. Zbog pomenutih problema otkazan je i memorijalni turnir "Sa{a Vukoji~i} Sale#. - Poslije devet godina odr`avawa ovog memorijala sada smo bili prinu eni da ga otka`emo. Te{ko je sve to Bez novca nema takmi~ewa Dejan ]up: Obavqeni prvi testovi podnijeti, ali druga~ije ne mo`emo - istakao je Vukoji~i}. Iako je ekipa Mladosti Volf Julen iz pro{le sezone ostala na okupu, pripreme jo{ uvijek nisu po~ele. - Iz pro{logodi{weg sastava oti{ao je samo Miroslav Doj~inovi}, koji je potpisao za Igokeu. Ali, jo{ ne mo`emo da po~nemo sa radom, iako se po~etak prvenstva pribli`ava. Za sada rade samo mla e kategorije koje se takmi- ~e u ligi Podru~nog odbora Romanija i Hercegovina - dodao je Sini{a Vukoji~i}. ponedjeqak, 18. septembar 2006. PRIJATEQSKA UTAKMICA Neuspjela provjera PO@EGA MLADI KRAJI[NIK (14:12,18:13, 22:17, 19:10) PROBLEM BROJ 347 V. POSESOR, 1927. MAT U DVA POTEZA 73 52 DVORANA: "Grabik#, gledalaca: 50, sudije: Knez i Neki} (Po`ega). PO@EGA: Lovri} 4, Bo`i} 10, [iri}, Raji} 2, Trnokop, Soldo 18, Ferin~evi} 3, Novak, [eri} 14, Rado{ 22, Rajkova~a, Meheli}. MLADI KRAJI[NIK: Vran~i} 10, V. ^a- o, Ra enovi} 3, S. ^a o 4, Seizovi} 1, Stojanovi} 4, Agi} 4, O. Stupar 10, B. Stupar 6, Todorovi} 10, Sikimi}. PO@EGA - Prvo pa - neuspjeh! Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika odigrale su prvu utakmicu u pripremnom periodu protiv hrvatskog prvoliga- {a Po`ege i do`ivjele poraz. "Malene# su u ovom susretu nastupile bez ~etiri igra~ice. Milica Deura i Dragana Svitlica igrali se za reprezentaciju BiH protiv Estonije, Nata{a Kari} je povrije- ena, dok Ivana Gakovi} zbog problema sa paso{em nije ni putovala na utakmicu u Po`egu. Doma}e ko{arka{ice, kojim prvenstvo po~iwe za mjesec dana, zaslu`eno su do{le do tre}e pobjede u pripremnom periodu. Go{}e su se dobro dr- `ale do poluvremena i na odmor su oti{le sa minusom od sedam ko{eva. U nastavku me~a znatno boqe pripremqene ko{arka{ice Po`ege, predvo ene raspolo`ivom Rado{ stigli su do ubjedqivog trijumfa. "Malene# danas igraju drugu test utakmicu. U Obili}evo sti`e, Livno, ~lan Premijer lige BiH. Susret po~iwe u 19 ~asova. @. T. Sini{a Vukoji~i}: Skup{tina }e donijeti kona~nu odluku MEMORIJALNI TURNIR Sje}awe na Stanimirovi}a VI[EGRAD - Drugi ko- {arka{ki memorijalni turnir "Rade Stanimirovi}# bi}e odr- `an 23. i 24. septembra u Vi{egradu. Na turniru }e pored doma}ina Varde HE u~estvovati i ekipe Igokee iz Aleksandrovca, koja brani pobjedni~ki pehar sa prvog turnira, Slavija iz Isto~nog Sarajeva, te trebiwski Leotar. - Potrudili smo se da i ove godine ugostimo renomirane ko- {arka{ke ekipe koje se takmi- ~e u najkvalitetnijoj ligi BiH. Turnir se organizuje u znak sje- }awa na na{eg ko{arka{a Radu Stanimirovi}a koji je izgubio `ivot u otaxbinskom ratu. Nadam se da }e publika mo}i da u`iva u ~arima ko{arke i da }e vidjeti dosta atraktivnih poteza. Bi- }e ovo dobra uvertira za sve ekipe za predstoje}e prvenstvo - rekao je potpredsjednik Ko{arka- {kog kluba Varda HE Aleksandar Fulurija. On je istakao da su pripreme za ovaj turnir privedene kraju. - Dali smo sve od sebe da turnir organizujemo na visokom nivou. [to se ti~e samih utakmica svaka od wih }e biti zanimqiva na svoj na~in pa neka pobijedi najboqi - dodao je Fulurija. D. J. KO[ARKA[I SLAVIJE VRIJEDNO SE PRIPREMAJU PRED PO^ETAK SEZONE ^ETIRI ME^A, TRI POBJEDE Odmjerili smo snage sa Dubrovnikom, Bosnom, Zenicom ^elik i Vogo{}om. Jedino nismo trijumfovali u " Skenderiji", dok smo ostale prepreke uspje{no prebrodili, ka`e Dragan Kr~mar ISTO^NO SARAJEVO - Ko{arka{i Slavije po povratku iz Pala, gdje su boravili i radili deset dana, nastavili su sa pripremama u Isto~nom Sarajevu. KOPRIVICA Na jednom od redovnih treninga ko{arka{a Slavije dvadeset{estogodi{wem krilnom igra~u Vladimiru Koprivici iznenada je pozlilo. Odmah je preba~en u Klini~ki centar bolnice Kasindo gdje je zadr- `an na lije~ewu. Zdravstveno stawe mu je sada boqe, ali slijede detaqnije kardiolo{ke pretrage i, samim tim, du`e odsustvo sa parketa. Pored treninga koje obavqaju u svojoj dvorani, na red je do{lo odigravawe prijateqskih utakmica. Iza wih su ~etiri test susreta, u kojima su ostvarili tri pobjede i jedan poraz. - Pakleno smo radili od po- ~etka priprema i bez la`ne skromnosti moram re}i da smo veoma zadovoqni do sada ura enim. Zalagawe i disciplina u izvr{avawu svojih zadataka su na visokom nivou. Kada su prijateqske utakmice u pitawu, odmjerili smo snage sa Dubrovnikom, Bosnom, Zenicom ^elik i Vogo{}om. Nema potrebe nagla- {avati da je kona~an ishod bio u drugom planu, ali ako gledamo psiholo{ki svaka pobjeda je va- `na. Jedino nismo trijumfovali u "Skenderiji#, dok smo ostale prepreke uspje{no prebrodili - istakao je prvi saradnik {efa stru~nog {taba Slavije Mladena Ostoji}a, Dragan Kr~mar. Slavija u novu sezonu ulazi u znatno izmijewenom sastavu, jer su ambicije kluba u debitantskom nastupu u eliti BiH visoke. Nenad Tadi}: Novi ispiti u Vi{egradu - Nedostaci koji su uo~eni tokom odigravawa prijateqskih susreta najvi{e se odslikava u tome. To je jedan sasvim novi tim, kome treba vrijeme da se uigra. Vodili smo ra~una da novajlije budu istinska poja~awa i u tome smo uspjeli, ali uigranost je bitan faktor. Podsjeti}u, u odnosu na pro{lu sezonu tim je ostao bez Predraga [aporca, Sr ana Milidraga, Bo{ka Stojakovi}a i Milana Olui}a. Stvorili smo novu ekipu za velika djela, anga`ovali smo novajlije Nikolu \urasovi}a, Marka Bari~anina, Milana Rodi}a, Milo{a Milo- {evi}a, Fe u Vuletu, Igora Mo~evi}a, a vrlo brzo o~ekujemo rje{ewe i na poziciji jedan i pet. Time bismo kompletirali tim za novu sezonu - naglasio je Kr~mar. Rje{ewe iz pro{log broja: [lehter - Mejtner, Be~ 1889. 1.Dh6+!!! 1 Dh6 (1...Kg3 2.De6) 2.Kh2! De6 3.Lf2# Sqede}eg vikenda Slaviju o~ekuje turnir u Vi{egradu. - Bi}e to jak turnir, i ve} prvi susret protiv Igokee trebalo bi da da jasniju sliku kvaliteta i potencijala Slavije. A prije smotre u Vi- {egradu mo`da }emo odigrati jo{ jedan me~ i to sa Zenicom ^elik - rekao je Dragan Kr~mar. G. IVANKOVI]

ponedjeqak, 18. septembar 2006. BEOGRAD - Aktuelna de- {avawa u ko{arka{koj organizaciji Srbije, brojna previrawa, ~uvawe pozicija i po- ~etak predizborne trke za predsjednika srpske "ku}e# ko{arke, razqutila su legendarnog ko{arka{a Aleksandra \or evi}a. Sada{wi trener Milana nije mogao da ne reaguje na najnovije doga aje, pa je jo{ uvijek aktuelnim ~elnicima poru~io: - Slobodno napustite svoje foteqe, bar jednom u `ivotu uradite ono {to ste obe}ali. Va{ posqedwi poku{aj da kupite vrijeme bio je kada ste rekli "povu}i }emo se, ali tek kada odvedemo reprezentaciju na Svjetsko prvenstvo#. Eto, bili smo u Japanu, pro{li smo onako kako smo pro{li. Nismo mo`da imali ni dovoqno sre}e, ali se sada sjetite va{ih obe}awa, vi ste va{u posqedwu misiju ispunili. Nekada sjajni plejmejker dodao je da je do{lo vrijeme da novi qudi preuzmu vlast u ko{arka{koj organizaciji: - Gospodo, ako neke stvari ne idu `eqenim tokom, shvatite da ste suvi{ni i dozvolite nekom drugom da do e na ~elo Saveza. Onima koji su spremni da istini pogledaju u o~i, koji ne bje`e od problema, koji znaju i ho}e da rade. \or evi} ta~no zna na koga misli i ko treba da ode. SPORT ALEKSANDAR \OR\EVI] PORU^UJE ^ELNICIMA SAVEZA VRIJEME ZA PROMJENE POZNATI RIVALI SRBIJE U SVJETSKOJ LIGI Kuba, Japan i Rusija Andrija Geri}: Premijera sa " ba}u{kama" Gospodo, shvatite da ste suvi{ni i dozvolite nekom drugom da do e na ~elo Saveza. Onima koji su spremni da istini pogledaju u o~i, koji ne bje`e od problema, koji znaju i ho}e da rade, ka`e \or evi} Aleksandar \or evi}: Izbori {to prije BEOGRAD - Odbojka{ka reprezentacija Srbije sqede}e sezone Svjetske lige igra}e u grupi "A#, zajedno sa Rusijom, Kubom i Japanom, odlu~eno je `rijebom u Lozani. Takmi~ewe }e po~eti 25. maja, kada }e izabranici Qubomira Travice gostovati Rusiji, a zatim }e do~ekati Japan. Potom slijedi gostovawe na Kubi, kojoj sedam dana nakon toga biti doma}in. Posqedwa dva vikenda srpski odbojka{i }e gostovati Japanu, a zatim do~ekati Rusiju. Svjetska odbojka{ka federacija saop{tila je i da }e se Finalni turnir igrati u Rimu, a broj u~esnika zavr{ne smotre i termin odigravawa bi}e naknadno saop{teni. Grupa "A#: Srbija, Rusija, Kuba, Japan, grupa "B#: Francuska, Italija, Sjediwene Ameri~ke Dr`ave, Egipat, grupa "C#: Brazil, Kanada, Ju`na Koreja, Finska, grupa "D#: Bugarska, Poqska, Argentina, Kina. OBAVJE[TEWE KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO Portugalija ovjerila vizu MINHEN - Zavr{en je prvi krug kvalifikacija za Evropsko ko{arka{ko prvenstvo 2007. godine u [paniji, nakon ~ega je vizu za zavr{nu smotru ovjerilo {est reprezentacija. To su pobjednici grupa Poqska, Portugalija, Rusija i Hrvatska, kao i dvije najboqe drugoplasirane selekcije ^e- {ka i Letonija. Na veliku scenu poslije du- `e pauze vra}aju se Portugalija, ^e{ka i Poqska. Portugalski navija~i ~ekali su da vide svoje ko{arka{e na {ampionatu Starog kontinenta ~ak 56 godina. ^e{ka nije igrala na Evrobasketu od 1999, a Poqska od 1997. godine. Deset preostalih reprezentacija iz kvalifikacija i daqe imaju {ansu da se plasiraju na zavr{ni turnir. Formira}e se tri nove grupe, a pobjednici }e se tako e na}i u [paniji. U posqedwem kolu velika drama vi ena je u Sarajevu. Makedoncima je nedostajao trijumf da bi se direktno plasirali na prvenstvo. Na kraju ipak je slavila BiH sa 75:72, a ubjedqivo najboqi pojedinac na parketu bio je plejmejker pora- `enog tima i novi adut Crvene zvezde Vrbica Stefanov sa 27 poena i tri asistencije. Odsjek sporta Fakulteta fizi~kog vaspitawa i sporta Bawa Luka obavje{tava sportsku javnost i sve ostale zainteresovane da vr{i upis trenera, rukovodilaca sportske rekreacije i sportskih menaxera na trogodi{wi studij ~iji je nastavni plan i program uskla- en sa bolowskom deklaracijom. Upis se vr{i na odsjeke: - trena`e tehnologije - kondicionog trenera - sportske rekreacije i - sportskog menaxmenta. Po zavr{etku studija upisani studenti sti~u zvawe: - diplomirani sportski trener grane sporta - diplomirani kondicioni trener - diplomirani trener sportske rekreacije i - diplomirani sportski menaxer Pored kvalitetnog i moderno organizovanog studirawa i pristupa~ne cijene, posebna pogodnost koja se nudi je mogu}nost upisa na drugu ili tre}u godinu za osobe koje su ve} zapo~ele ili zavr{ile {kolovawe na nekoj od vi{ih {kola ili srodnih fakulteta. Posebna pogodnost je cijena koja u ovom trenutku iznosi 385,00 KM po godini i mogu}nost studentima koji su upisali srodne fakultete ili su zavr{ili neku od vi{ih {kola da se upi{u u drugu odnosno tre}u godinu studija. Po zavr{etku studija postoji mogu}nost nastavka {kolovawa na na{em osnovnom fakultetu u trajawu od godinu dana ili upisivawe poslijediplomskog studija u trajawu od dvije godine nakon ~ega kandidat dobija zvawe magistra struke. U toku je tre}i i posqedwi upisni rok. Kandidati potrebnu dokumentaciju treba da dostave u vremenu od 11.9. do 20.9.2006. godine, a prijemni ispit }e biti organizovan 21. i 22.9.2006. godine. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon +387 (0) 51 211-335 svakim radnim danom u vremenu od 8 do 15 ~asova, ili li~no u dekanatu fakulteta ulica Bra}e Panti}a do broja 4 Bawa Luka. - Mislim na wih petoricu, a svima je jasno o kome govorim. Na one koji su otjerali jednog Boru Stankovi}a, na one koji nisu ispo{tovali odluku ve}ine kada se birao predsjednik Ko{arka- {kog saveza Srbije i Crne Gore. Jer, wima je Stankovi} smetao iz li~nih razloga. Govorim ovo, a muka mi je od svega. Imam utisak da je svaka rije~ izgubila na te`ini jer stalno pri~amo po medijima, umjesto da diskutujemo na mjestima predvi enim za takve stvari. Osnovni zadatak ko{arka{ke organizacije jeste da unapre uje ligu, razvojne centre, a ni{ta od toga ne vidim da je ura eno. Ako ne mo`emo da se dogovorimo, dajte te izbore pa da zaista izaberemo najboqe, ovo stawe nikuda nas ne vodi - zakqu~io je Aleksandar \or evi}. SRPSKI TENISERI OPTIMISTI PRED ME^ SA [VAJCARCIMA NEMA STRAHA OD FEDERERA Rival jeste favorit, jer }e na svojoj strani imati publiku i " prvog reketa" svijeta Ro`ea Federera, ali i pored toga mi idemo na pobjedu, ka`e Dejan Petrovi} BEOGRAD - Bez obzira na to {to }e im se na putu na}i najboqi teniser dana{wice, Ro`e Federer, stru~ni {tab i reprezentativci Srbije sa mnogo optimizma do~ekuju me~ sa [vajcarcima, u kojem imaju priliku da nakon 15 godina izbore plasman u Svjetsku grupu Dejvis kupa. BOZOQAC Kao {to je selektor Petrovi} rekao, mladi Ilija Bozoqac mogao bi da bude xoker, jer ga protivnik ne poznaje dovoqno. - Ovo je derbi, jer se igra za ulazak u Svjetsku grupu, a samim tim ne postoji favorit. Moramo da budemo optimisti jer imamo kvalitet potreban za trijumf - istakao je Bozoqac. - Duel sa [vajcarskom bi}e na{ najte`i zadatak, jer je ulog veliki. Rival jeste favorit, jer }e na svojoj strani imati publiku i "prvog reketa# svijeta Ro- `ea Federera, ali i pored toga mi idemo na pobjedu - rekao je selektor Dejan Petrovi}. Pomenuti me~ plej-ofa za plasman u tenisku elitu igra}e se od 22. do 24. septembra u @enevi, a boje Srbije brani}e Novak \okovi}, Janko Tipsarevi}, Ilija Bozoqac i Nenad Zimowi}. - Smatram da je ovo trenutno na{ najboqi tim. \okovi} se stalno pewe ka vrhu ATP liste, Tipsarevi} se vratio me u najboqih 100, a u reprezentaciji daje maksimum. Zimowi} je iskusan i prekaqen teniser, a Bozoqac je pravi xoker, misterija za protivnika - dodao je Petrovi}. Najboqi srpski teniser, Novak \okovi}, ocijenio je da OZVANI^ENA NOVA SARADWA U " FORMULI 1" Reno pokre}e Red Bul LONDON - Jedan od dva tima Red Bula u "formuli 1# koristi}e Renoovu snagu, po{to je austrijska kompanija postigla ugovor o snabdijevawu motorima francuskog proizvo a- ~a za 2007. i 2008. godinu. Red Bul Rejsing trenutno koristi Ferarijeve motore, a sestrinska ekipa Toro Roso pokre}e se uz pomo} Kozvorta, ali jo{ uvijek nije poznato koji od ovih timova }e pre}i na Renoove agregate. - Ovo je veoma pozitivno za "formulu 1#. Jo{ jedna ekipa REGIONALNA KO[ARKA[KA LIGA PROMIJENILA NAZIV Novi sponzor, novo ime Novak \okovi}: Nismo bez {ansi wegov tim ima kvalitet da savlada [vajcarce: - Svi znaju koliko je Federer superioran, ali i da i daqe napreduje. Ipak, tu je i Stanislav Vavrinka protiv koga bismo mogli da ostvarimo dvije pobjede. Zimowi} }e nam mnogo zna~iti u dublu, tako da i tu imamo {ansu - rekao je \okovi}. Janko Tipsarevi} je samouvjereno izjavio i da }e srpski teniseri i}i i na pobjedu protiv Federera. - [vajcarci zbog Federera ve} ra~unaju na prednost 2:0... 9 ima}e sna`an motor, a sa ovim ugovorom u~vr{}uju se veze Renoa sa sportom. Jedva ~ekamo da po~ne saradwa sa dinami~nom i ambicioznom kompanijom kakva je Red Bul - rekao je predsjednik Renoa Alan Dasa. Reno ima slavnu tradiciju u "najbr`em cirkusu# od 1983. godine, kada je francuski proizvo a~ snabdijevao Lotus. Nakon toga uslijedila je saradwa sa Li`ijeom, Tirelom, Vilijamsom i Benetonom, koji su ukupno zabiqe`ili 80 gran-pri pobjeda. TURNEJA PARTIZANA PO WEMA^KOJ Sudije pomogle Bambergu BAMBERG - Poslije pobjede nad Kelnom, ko{arka{i Partizana su do`ivjeli poraz u drugom me~u na turneji po Wema~koj. Igra~i Bamberga su, uz obilatu pomo} sudija, slavili sa 78:67. Da doma}in nije imao "vjetar#, ve} "uragan# u le a, svjedo~i i podatak da su "crno-bijeli# izveli 17, a wema~ki tim nevjerovatnih 57 slobodnih bacawa, od toga 20 u posqedwoj ~etvrtini koja je bila presudna za rezultat. Gosti su bili boqi rival tokom tri ~etvrtine, sve do posqedwe dionice stalno su bili u prednosti, ali na kraju nisu uspjeli da nadvladaju sve protivnike. - Slobodno se mo`e re}i da je su ewe bilo skandalozno. Jednostavno, nisu nam dozvolili da pobijedimo - istakao je tehni~ki direktor Beogra ana Dragan Todori}. Ipak, ono {to mo`e da ohrabri je ~iwenica da se Uro{ Tripkovi} potpuno oporavio od povrede, postigav{i 24 ko{a. Na drugoj strani, najefikasniji je bio K'zel Veson sa 18 poena. KOPER - Predstavnici ko{arka{ke Jadranske lige i Nove qubqanske banke (NLB) potpisali su u Bekanima kod Kopra, ugovor prema kome }e se ovo takmi~ewe sqede}ih pet godina zvati "NLB# liga. Direktor regionalne lige Roman Lisac i predstavnik Upravnog odbora "NLB# banke Marjan Kramar ocijenili su da je to takmi~ewe dovoqno napredovalo i da }e novo ime biti korisno za obje strane, ali i za klubove u~esnike. Dosada{wi glavni sponzor, kompanija "Gudjer#, osta}e jedan od finansijera lige. - Kada smo prije {est godina po~iwali sa ovom idejom, niko nije vjerovao da }emo uspjeti. Bili smo uporni i evo, imamo takmi~ewe, koje ve} pet godina ja~a. Na{ ciq je uvijek bio da imamo odli~nu ko- {arku i ovo je korak u tom pravcu - ka`e Lisac. Mislim da ova podloga "ribaund ejs# vi{e odgovara nama nego wima, jer Vavrinka boqe igra na {qaci, pa mislim da nismo bez {ansi protiv obojice. Specijalista za dubl me~eve Nenad Zimowi} istakao je da }e prvi dan takmi~ewa biti presudan. - Na pragu smo ciqa, a kqu~ni }e biti dueli prvog dana. Na `rijebu nismo mogli gore da pro emo, jer Federer svojoj ekipi mo`e da donese tri boda. Me- utim, svi smo u dobroj formi, zbog ~ega se mo`emo nadati pobjedi.

10 FUDBALERI APATINSKE MLADOSTI NA SVOM TERENU STIGLI DO PETE POBJEDE OVE SEZONE JO[ JEDAN [AMAR PARTIZANU Crno-bijeli" izgubili u Apatinu, {to im je bio tre}i " uzastopni poraz BEOGRAD - Nakon bqeska protiv Groningema, u Humskoj se ponovo smra~ilo, po{to su fudbaleri Partizana, u okviru {estog kola Meridijan Superlige, izgubili u Apatinu od doma}e Mladosti (0:1), {to im je tre- }i uzastopni poraz. Bilo je to jo{ jedno blijedo izdawe "crno-bijelih#, koji su samo na po~etku drugog poluvremena imali period dobre igre. I ba{ u tim trenucima, kada su izgledne prilike propustili Zaji} i Vukeqa, "sijevnula# je kontra doma}ina koju je u vo stvo, a kasnije }e se uspostaviti i pobjedu, pretvorio Drakuli}. 1. Mladost 6 5 0 1 8:3 15 2. OFK Beog. 6 4 2 0 12:3 14 3. C. zvezda 4 4 0 0 8:1 12 4. Partizan 6 3 0 3 9:7 9 5. Smederevo 6 3 0 3 7:5 9 6. Hajduk 6 3 0 3 5:10 9 7. Be`anija 5 2 2 1 8:5 8 8. Banat 6 2 1 3 4:8 7 9. Vojvodina 6 1 2 3 1:4 5 10. Borac 6 1 1 4 2:5 4 11. Vo`dovac 6 1 1 4 4:11 4 12. Zemun 5 0 1 3 1:7 1 SPORT ponedjeqak, 18. septembar 2006. Igor Me{ter (Zemun): Novo razo~arewe SPLI]ANI I DAQE NE ZNAJU ZA PORAZ Hajduk bez gre{ke ZAGREB - Fudbaleri Hajduka na "Poqudu# su savladali Varteks sa 3:1 u derbiju sedmog kola Prve hrvatske lige, {to im je sedmi uzastopni trijumf ove sezone. Ipak, po~etak susreta nije nagovje{tavao ovakav ishod. Vara`dinci su poveli u 11. minutu. Nakon po~etnog ispitivawa snaga i igre bez ozbiqnijih prilika, @ivkovi} je sru{io Papu u kaznenom prostor, sudija Strahowa je pokazao na bijelu ta~ku, a siguran izvo a~ bio je [afari}. Kako je vrijeme odmicalo, doma}ini su bili sve konkretniji i stvarali sve vi{e prilika. Do izjedna~ewa su do- {li u 36. minutu, kada je Balatinac izveo slobodan udarac s lijeve strane, a Ba{i} skrenuo loptu u vlastitu mre`u. Samo dva minuta poslije, Hajduk je poveo sa 2:1. Najboqi ovosezonski strijelac Spli}ana, Bartolovi}, sa ivice kaznenog prostora vje{to je matirao Ma ari}a. Iako drugo poluvrijeme nije bilo toliko sadr`ajno kao prvo, vi en je i ~etvrti pogodak. Bila je to kontra Hajduka u kojoj je glavnu ulogu imao Balatinac. Najprije je prevario Pokriva~a, zatim izgubio loptu, ali 1. Dinamo 7 7 0 0 17:4 21 2. Hajduk 7 7 0 0 14:3 21 3. Varteks 7 4 1 2 12:1013 4. Zagreb 7 4 1 2 9:7 13 5. Osijek 7 2 4 1 9:8 10 6. [ibenik 7 3 0 4 10:12 9 7. Pula 7 2 2 3 7:8 8 8. Rijeka 7 2 1 4 13:14 7 9. Slaven 7 2 0 5 8:9 6 10. Me imurje7 2 0 5 6:16 6 11. K. Ingrad 7 1 1 5 9:17 4 12. Cibalija 7 1 0 6 8:14 3 ju je i ponovo osvojio, te pogodio za kona~nih 3:1. Rezultati sedmog kola: Hajduk - Varteks 3:1 (Ba{i} 36 autogol, Bartolovi} 38, Balatinac 69 - [afari} 11 penal), Rijeka - Osijek 2:2 ([arbini 63, Lini} 90 - Milardovi} 16, Buqan 42), Kamen Ingrad - [ibenik 3:1 (Sari} 9, Muj~in 68, Tomi} 90 - Rukavina 84), Me imurje - Slaven Belupo 0:3 (Peji} 13, Mumlek 27 penal, Dodik 34), Cibalija - Pula 3:1 (Zeki} 15 penal, Zore 68, 86 - Halilovi} 36), Zagreb - Dinamo 0:3 (Vugrinec 16, Da Silva 23, Labudovi} 90 autogol). DVA ME^A DEVETOG KOLA PRVE LIGE SLOVENIJE Lideru samo bod 1. Dom`ale 9 7 2 0 16:6 23 2. Primorje 8 5 2 1 14:7 17 3. Drava 9 4 2 3 16:1214 4. Gorica 8 3 3 2 13:9 12 5. Nafta 9 3 2 4 10:1311 6. Koper 9 1 7 1 11:1010 7. B. Krajina 8 2 2 4 12:13 8 8. Maribor 8 2 2 4 10:13 8 9. Publikum 8 1 3 4 10:15 6 10. Faktor 8 1 1 6 6:20 4 QUBQANA - U prve dvije utakmice devetog kola slovena~kog fudbalskog {ampionata nije bilo pobjednika. Derbi ove runde, u kojem su prvoplasirane Dom- `ale gostovale Dravi zavr{en je rezultatom 1:1. Doma}in je rano stigao do prednosti, ve} u 11. minutu, a strijelac je bio Tigaw. Ipak, lider se nije predavao, pa je u 33. minutu, preko Zinka, stigao do izjedna~ewa. Rezultati: Nafta - Koper 1:1 (Celcar 52 - Drobne 71), Drava - Dom`ale 1:1 (Tigaw 11 - Zinko 33). PAROVI U sedmom kolu, koje se igra 23. septembra, sastaju se: KU- LA: Hajduk - Vo`dovac, ^A- ^AK: Borac - Zemun, BEO- GRAD: Be`anija - Smederevo, BEOGRAD: Partizan - Crvena zvezda, ZREWANIN: Banat - Mladost, NOVI SAD: Vojvodina - OFK Beograd. Zanimqivo, Partizan je u prethodne dvije sezone do- `ivio ukupno tri poraza. Ovo mu je ve} tre}i neuspjeh u prvih {est rundi ovog {ampionata, pa }e mu posqedwa prilika za "va ewe# biti vje~iti derbi koji se igra sqede}eg vikenda. OFK Beograd je potvrdio dobru formu, po{to je na svom terenu stigao do sigurnog trijumfa nad ekipom Ranko Despotovi} (Vojvodina): Neuspjeh protiv Vo`dovca Banata 3:0. Zanimqivo je da su se "romanti~ari# mu~ili u prvom poluvremenu, ali je u 50. minutu mre`u gostiju "otkqu~ao# Simi}, da bi do kraja me~a golove postigli i Raki} te Bo`ovi}. Fudbaleri Hajduka drugu uzastopnu minimalnu pobjedu ostvarili su u Zemunu, koji jo{ uvijek nije okusio slast trijumfa. Ovoga puta PODGORICA - Lider Prve fudbalske lige Crne Gore, Budu}nost, u okviru sedmog kola ostvarila je minimalnu pobjedu nad Mogrenom 1:0. Podgori~ani su se dugo mu~ili, a onda je u 69. minutu uslijedila majstorija Burzanovi}a, koji je pravim projektilom sa vi- {e od 20 metara pogodio nebraweni dio mre`e [u{kav- ~evi}a. Prvi pratilac Budu}nosti, Grba`, tako e je bio siguran u ovoj rundi takmi~ewa. Tim iz Radanovi}a je, te`e nego {to se o~ekivalo, golom Bo{kovi- }a, u 82. minutu, do{ao do cijelog plijena protiv "fewera- {a# Berana 1:0. ~ovjek odluke za Kuqane bio je Davidov u 44. minutu. Smederevo je, zahvaquju}i pogotku Andri}a istim rezultatom savladalo ^a~ane, a "minimalac# je vi en i na Vo- `dovcu gdje su poslije prili~no lo{e partije oba rivala "zmajevi# pobijedili Vojvodinu, koja je od 40. minuta igrala bez iskqu~enog Ka~ara. BUDU]NOST MINIMALNO SLAVILA PROTIV MOGRENA EVROGOL BURZANOVI]A Napada~ Podgori~ana u 69. minutu pravim projektilom sa vi{e od 20 metara pogodio nebraweni dio mre`e [u{kav~evi}a Igor Burzanovi} (Budu}nost): Pogodio za tri boda Rezultati {estog kola: ZE- MUN: Zemun - Hajduk 0:1 (Davidov 44), BEOGRAD: OFK Beograd - Banat 3:0 (Simi} 50, Raki} 58, Bo`ovi} 78), BEO- GRAD: Vo`dovac - Vojvodina 1:0 (Kolakovi} 5), SMEDERE- VO: Smederevo - Borac 1:0 (Andri} 20), APATIN: Mladost - Partizan 1:0 (Drakuli} 60), BE- OGRAD: Crvena Zvezda - Be`anija igrano sino}. 1. Budu}nost 7 6 1 0 14:0 19 2. Grbaq 7 5 2 0 12:2 17 3. Sutjeska 7 3 3 1 6:4 12 4. Zeta (-1) 6 4 0 2 10:9 11 5. Mladost 7 3 2 2 7:7 11 6. Mogren 7 2 3 2 6:5 9 7. De~i} 6 1 3 2 3:6 6 8. Rudar 7 2 0 5 7:11 6 9. Jedinstvo 7 1 3 3 6:13 6 10. Kom 7 1 2 4 5:7 5 11. Petrovac 7 1 2 4 4:11 5 12. Berane 7 1 1 5 3:8 4 OSMO KOLO U osmom kolu, koje je na programu 23. septembra, sastaju se: TUZI: De~i} - Petrovac, BERANE: Berane - Zeta, BU- DVA: Mogren - Grbaq, POD- GORICA: Mladost - Budu}- nost, NIK[I]: Sutjeska - Rudar, PODGORICA: Kom - Jedinstvo. Trijumf je zabiqe`ila i Zeta, koja je na svom terenu preokrenula rezultat protiv Petrovca i slavila sa 2:1. Gosti su vodili sve do 76. minuta, da bi Golubov~ani tada postigli dva gola i stigli do cijelog plijena. Prvo prvenstveno slavqe ostvarila je ekipa De~i}a, koja je u Podgorici kao gost savladala Kom 1:0. Strijelac odlu~uju}eg pogotka bio je Leki}. Rudar je kona~no ispunio o~ekivawa navija~a. Poslije niza neuspjeha Pqevqaci su deklasirali Mladost rezultatom 4:0, {to je najubjedqivija pobjeda nekog tima u kratkoj istoriji crnogorske lige. Jedinstvo i Sutjeska su, u posqedwem me~u sedmog kola, igrali nerije{eno 2:2. Rezultati sedmog kola: PODGORICA: Kom - De~i} 0:1 (Leki} 52 penal), BIJELO PO- QE: Jedinstvo - Sutjeska 2:2 (Vukovi} 39, Kaqevi} 64 - Jawu- {evi} 56 penal, Radovi} 75), Rudar - Mladost 4:0 (Vukovi} 25, ^akar 37, Mini} 75, Bojovi} 83), PODGORICA: Budu}nost - Mogren 1:0 (Burzanovi} 69), RADANOVI]I: Grbaq - Berane 1:0 (Bo{kovi} 82), GOLU- BOVCI: Zeta - Petrovac 2:1 (Kora} 76, ]etkovi} 89 - Divanovi} 42).

ponedjeqak, 18. septembar 2006. OGLASI REPUBLIKA SRPSKA TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA U skladu sa ~lanom 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH# broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a. d. Bawa Luka, objavquje: OBAVJE[TEWE O PONOVQENOJ JAVNOJ NABAVCI BR. 381. NABAVKA ALKOHOLNIH I BEZALKOHOLNIH PI]A TE POTRO[NOG MATERIJALA ZA POTREBE ^AJNE KUHIWE I UGOVORNI ORGAN III 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST a) Dostaviti ovjerene kopije izvje{taja o finansijskoj situaciji Ponu a~a, kao {to su bilans stawa I 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA i bilans uspjeha za prethodnu 2005. godinu. "Telekomunikacije Republike Srpske# a. d. Bawa Luka Kraqa Petra I Kara or evi}a 93 78000 Bawa Luka Republika Srpska, Bosna i Hercegovina Identifikacijski broj: 1772902 III 8. USLOVI ZA U^E[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST Da dostaviti vrijednost uspje{no izvr{enih ugovora iste prirode slo`enosti u posqedwe tri godine ili referenc listu sa potvr enim izjavama krajwih korisnika o uspje{noj realizaciji projekata, tako e realizovanih u posqedwe tri godine. broj telefona: +387 51 240 100 broj faksa: +387 51 211 150 IV POSTUPAK e-mail: ts.office@telekomsrpske.com web: www.telekomsrpske.com IV 1. VRSTA POSTUPKA Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka. I 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE "Telekomunikacije Republike Srpske# a. d. Bawa Luka IV 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA Direkcija za nabavku i magacinsko poslovawe, kancelarija br. 8 Primijeni}e se kriterijum ekonomski najpovoqnije ponude prema redoslijedu ni`e navedenih kriterijuma: Vuka Karaxi}a 6 78000 Bawa Luka Republika Srpska, Bosna i Hercegovina 1. Cijena 90 % (bodova) broj telefona: +387 51 222 402 broj faksa: +387 51 222 401 2. Rok isporuke 5 % (bodova) e-mail: s.jungic@telekomsrpske.com 3. Na~in pla}awa 5 % (bodova) I 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA Kao pod I 2 IV 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG Primijeni}e se prema uslovima iz ~l. 20 Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama i Odluci o obaveznom kori{}ewu preferencijalnog tretmana doma}eg u postupku javnih nabavki. I 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE Kao pod I 2 IV 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE Tenderska dokumentacija }e biti dostavqena zainteresovanim ponu a~ima u roku od tri dana od prijema I 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA Javno preduze}e na entitetskom nivou. pisanog zahtjeva sa punim nazivom i adresom ponu a~a, brojem telefona i telefaksa, poreskim brojem (poreski broj trebaju navesti samo ponu a~i registrovani u BiH) i imenom i prezimenom lica koje }e preuzeti dokumentaciju ili naznaku da se dokumentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom II PREDMET UGOVORA po{tom. Uz zahtjev treba prilo`iti kopiju dokaza o uplati naknade od 35,10 KM za ponu a~e registrovane u BiH ili 17,90 evra za ponu a~e registrovane u inostranstvu. Iznos naknade sadr`i PDV. Ponu a~i II 1. VRSTA UGOVORA Nabavka robe koji su u~estvovali na javnoj nabavci br. 381 dokumentaciju podi`u bez naknade. Zahtjevi trebaju biti dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi navedenoj pod I 2. najkasnije sedam dana prije krajweg datuma odre enog za podno{ewe ponuda. Ponu a~ima }e nakon uplate naknade za tendersku II 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA Ponovqena javna nabavka broj 381. "Nabavka alkoholnih i bezalkoholnih pi}a te potro{nog materijala za potrebe ~ajne kuhiwe# dokumentaciju biti dostavqena poreska faktura u roku od sedam dana od primitka uplate. U slu~aju slawa tenderske dokumentacije kurirskom ili preporu~enom po{tom Telekom Srpske ne snosi odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi. Uplate u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj: 56209900004057-60 kod Razvojne banke jugoisto~ne Evrope II 4. OPIS PREDMETA UGOVORA a. d. Bawa Luka, a uplate iz inostranstva u evrima ili u drugoj konvertibilnoj valuti na: Nabavka alkoholnih i bezalkoholnih pi}a te potro{nog materijala za potrebe ~ajne kuhiwe koje se koristi u reprezentativne svrhe, te u svrhu redovnog poslovawa preduze}a. ACCOUNT NO: 540100-4101772902 II 5. UKUPNA KOLI^INA Navedeno u tenderskoj dokumentaciji, prema procjeni potreba na godi{wem nivou. WITH BANK: RAZVOJNA BANKA JUGOISTO^NE EVROPE AD, BANJA LUKA SWIFT CODE: RAZBBA22 II 6. MJESTO ISPORUKE ROBE: CORRESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG FCO magacini kupca u B. Luci, adrese navedene u tenderskoj dokumentaciji FRANKFURT AM MAIN II 7. PODJELA NA LOTOVE SWIFT CODE: DEUTDEFF Izvr{ena podjela na 3 LOT-a. Ponu a~i mogu dostaviti ponudu za jedan, dva ili sve lotove (lot mora ACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000 biti kompletan). USD 100-9362807-0005 II 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA Alternativne ponude nisu dozvoqene. u korist "Telekoma Srpske# a. d. Bawa Luka sa naznakom: Tenderska dokumentacija za ponovqenu nabavku br. 381 "Nabavka alkoholnih, bezalkoholnih pi}a i potro{nog materijala za potrebe ~ajne II 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA kuhiwe#. Ugovor }e biti zakqu~en za period od godinu dana. Dokumentacija }e nakon uplate i na osnovu zahtjeva biti odmah otpremqena kurirskom ili preporu~enom po{tom, ali u tom slu~aju Naru~ilac ne prihvata odgovornost za gubitak ili ka{wewe u III. PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE dostavi dokumentacije. III 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU IV. 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE Sve ponude moraju biti propra}ene osigurawem od 2 (dva) procenta ukupnog iznosa ponude, u obliku Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom koje ponu a~ i ugovorni organ razmijene bankarske garancije, ~iji iznos ne mo`e biti mawi od 2.000,00 KM. bi}e na jednom od slu`benih jezika u BiH. III 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU IV. 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA Ne tra`e se U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I 2. do 11 ~asova 16.10.2006. godine. III 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA Ne tra`i se. Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu a~u neotvorene. IV 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI III 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA Ponude trebaju ostati validne u periodu od 60 ({ezdeset) kalendarskih dana nakon krajweg roka za Ne tra`i se. podno{ewe ponuda. III 5. USLOVI U^E[]A - LI^NA SITUACIJA Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23. Zakona o javnim nabavkama i ~lanu 13. Zakona o javnim preduze}ima. Potrebna dokumentacija koju ponu a~ treba da dostavi navedena u tenderskoj dokumentaciji. IV 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA Otvarawe ponuda }e se obaviti u tender sali, Bawa Luka ul. Mladena Stojanovi}a 8, dana 16.10.2006. godine u 11.30 ~asova. V. DODATNE INFORMACIJE III 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJELATNOSTI a) Prilo`iti ovjerene kopije originalnih dokumenata koji defini{u organizacioni i/ili pravni status, tj. izvod iz registracije iz kojeg se vidi mjesto registracije, vlasni~ka struktura i djelatnost. Zainteresovani ponu a~i mogu prije dono{ewa odluke o otkupu pregledati tendersku dokumentaciju na adresi navedenoj pod I 2. Ponude }e mo}i podnijeti samo oni ponu a~i koji dostave pisani zahtjev i uplate naknadu za tendersku dokumentaciju. 11 * * * FAKULTET KOZMETOLOGIJE I ESTETIKE sa sjedi{tem u Bawoj Luci raspisuje KONKURS ZA UPIS U I i III GODINU NA REDOVNE I VANREDNE OSNOVNE TROGODI[WE DIPLOMSKE STUDIJE, ZA STICAWE DIPLOME VISOKE [KOLSKE SPREME I STRU^NO ZVAWE DIPLOMIRANI TERAPEUT - KOZMETOLOG - ESTETI^AR USLOVI UPISA Fakultet ne organizuje prijemni ispit za kandidate sa zavr{enom sredwom {kolom III i IV stepen, za upis na studij. U cijenu {kolarine ura~unati su tro{kovi svih oblika nastave (predavawa, vje`be, konsultacije, mentorski rad i svi administrativni tro{kovi). Uxbenike i svu potrebnu literaturu formatirane prema Bolowskim standardima studenti mogu da nabave u Centru za izdava~ku djelatnost Fakulteta. Pla}awe {kolarine je mogu}e u ratama ili putem studentskih kredita kod partnerskih banaka. Fakultet obezbje uje nastavak studija u inostranstvu i me unarodno akreditovane diplome. Na III godinu mogu pre}i studenti sa vi{ih, visokih {kola i fakulteta. Zahtjevi za upis se podnose studentskoj slu`bi na adresu: ul. Jovana Du~i}a 23-a (u krugu "^ajaveca#) Bawa Luka. Informacije na telefone: 065/645-897; 051/306-685; 051/213-639 UPRAVA FAKULTETA Prof. dr sci. med. Krsto Jandri} OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI BROJ: PS-141/04 Dana: 18.5.2006. god. Osnovni sud u Bawoj Luci je dana 17.5.2006. godine pod brojem Ps-141/04 donio presudu zbog propu{tawa kojom se tu`eni "SAN IT# DOO Bawa Luka (koji se ne nalazi na adresi svog posqedweg poznatog sjedi{ta u ul. Veqka Mla enovi}a bb, a wegovo sada{we sjedi{te se ne mo`e utvrditi) obavezuje da isplati tu`iocu "CENTRUM TREJD# DOO Bawa Luka iznos od 3.044,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od dana padawa u docwu po svakom pojedinom ra~unu, pa do isplate, kao i nadoknaditi mu tro{kove postupka u iznosu od 450,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana presu ewa pa do isplate, a sve u roku od 30 dana od dana dono{ewa presude pod prijetwom izvr{ewa. Dostavqawe presude }e se izvr{iti istovremenim objavqivawem i na oglasnoj tabli suda. Dostavqawe se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana nakon dana objavqivawa. Protiv navedene presude nije dozvoqena `alba, ali se mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre a{we stawe u roku od 8 dana, od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tawe, odnosno od dana kada je stranka za to saznala, a najkasnije u roku od 60 dana od dana propu{tawa.

12 OGLASI ponedjeqak, 18. septembar 2006. Naziv projekta: Broj projekta: Donator: Projektni region: Ekonomska revitalizacija i stabilizacija povratni~kih zajednica u sjevernoj BiH SAR0058843 Vlada Kraqevine Holandije Op{tine Tesli}, Doboj, Derventa, Brod, [amac, Domaqevac, Modri~a, Vukosavqe, Oxak Tender za dodjelu Okvirnog sporazuma broj: DUTCH 2006 SAR0058843 - CAD 012 Organizacija Mercy Corps objavquje poziv za u~estvovawe u navedenom tenderu za dodjelu Okvirnog sporazuma. Tra`ena nabavka je svrstana u jedan LOT i to: LOT 01 - Nabavka sadnica i sadnog materijala. U~esnici u tenderu moraju obezbijediti i prilo`iti tendersku garanciju na iznos 1.500,00 KM. Tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti od 18.9.2006. u Mercy Corps kancelariji na sqede}oj adresi: Mercy Corps, Kancelarija u Tuzli, \or a Mihajlovi}a 2 (Vladikin dvor), 75000 Tuzla, Tel.(+387 35) 274 116, 251 674, 276 467, 253 161, 261 011 Faks: +387 35 251 395 Uz obaveznu uplatu iznosa od 150 KM tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti na gore navedenoj adresi svakog radnog dana. Osim li~nog preuzimawa, tenderska dokumentacija mo`e biti poslata potencijalnim ponu a~ima i brzom po{tom na wihov zahtjev (koji se {aqe faksom) na tro{ak ponu a~a. U ovom slu~aju, a s ciqem dobijawa uputstva o takvom na~inu slawa, ponu a~i se moraju pismeno obratiti Mercy Corpsu. Ponude se moraju dostaviti u standardnom formatu koji se nalazi u tenderskoj dokumentaciji i ponu a~i se moraju striktno pridr`avati navedenih formata i instrukcija. Ponu a~i koji imaju pitawa, ista mogu poslati u pismenoj formi na gore navedenu adresu i to najkasnije 18 dan prije isteka roka za podno{ewe ponuda. Mercy Corps }e odgovoriti na pitawa najkasnije 11 dana prije isteka roka za podno{ewe ponuda. Krajwi rok za dostavqawe tendera je 13.10.2006. godine do 12 ~asova, na gore navedenu adresu. Ponude }e biti javno otvorene dana 13.10.2006. godine u 13 ~asova, u prostorijama Mercy Corps-a, \or a Mihajlovi}a 2, 75000 Tuzla, BiH. Kriterijum dodjele ugovora }e biti najni`a cijena, uz uslov da kandidat odgovaraju}om potrebnom dokumentacijom definisanom u tehni~kim uslovima ove tenderske dokumentacije, kao i uvidom Mercy Corps-a na terenu doka`e da iste u potpunosti ispuwava. Ponude kandidata koji ne ispuwavaju zahtijevane tehni~ke kriterijume }e biti odbijene iz daqeg razmatrawa. Zgoni bb. 88300 ^apqina Tel: -387 36 805 939-387 36 805 940 Faks: -387 36 805 240 primorac-raguz@tel.net.ba "P&R# d.o.o. ^apqina je uspje{na i perspektivna firma koja je prisutna na cjelokupnom tr`i{tu BiH, sa prepoznatqivim imixom u oblasti boja i lakova i autoreparatura. Za unapre ewe aktivnosti kompanije na teritoriji BiH potreban je: Regionalni menaxer Vi posjedujete vi{e/visoko obrazovawe i iskustvo u prodaji, po`eqno u oblasti hemijske industrije. Ra~unar koristite u svakodnevnom `ivotu, slu`ite se engleskim jezikom i posjedujete voza~ku dozvolu. Vi ste izuzetno vje{ti u komunikaciji, sa izra`enim sposobnostima samostalnog rada i organizacije posla, orijentisani ka postizawu ciqa i spremni na ~esta putovawa po regionu. Bi}ete zadu`eni za pra}ewe nastupa kompanije na cjelokupnoj teritoriji BiH, za odr`avawe i unapre ivawe kontakta sa kupcima i distributerima, kao i za rad na pro{irewu postoje}e mre`e. Bi}ete u stalnom kontaktu sa kupcima, distributerima i krajwim korisnicima na{ih proizvoda. Radi}ete stalna istra`ivawa tr`i{ta i pratiti rad konkurencije. Pravi}ete analize, planove i prijedloge na{eg daqeg prodajnog i marketin{kog nastupa. Mi Vam nudimo izazovan i odgovoran posao u dinami~noj sredini, u timu mladih qudi, mogu}nost daqeg profesionalnog usavr{avawa uz punu podr{ku i trening, kao i adekvatno nagra ivawe. Ukoliko ste zainteresovani za ovu perspektivnu poziciju, molimo Vas da svoju prijavu i kratku biografiju po{aqete na na{u adresu. Rok za prijave je deset dana od dana objavqivawa konkursa. M A R K E T I N G telefon: 051/211-968 tel/faks: 051/212-004 E-mail: marketing@glassrpske.com Svetog Save bb tel. 056/410-178 faks: 056/410-177 e-mail: rbrat@teol.net U B R A T U N C U OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Bratuncu mo`ete predati svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova. U DOBOJU U prostorijama Doma u~enika "Glas komuna# Stefana Prvovjen~anog 2 Telefon-faks: 053/226-853, 065/643-844 E-mail: glaskomuna@spinter. net. OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa o smrti i pomenima za dnevni list "Glas Srpske# u Doboju mo`ete predati Redakciji lista "Glas komuna# dobojskog regiona, svakog dana od 8 do 15 ~asova.

ponedjeqak, 18. septembar 2006. KU]E PRODAJA Prodajem useqivu ku}u, 9 sa 11, visoka prizemnica, Drago~aj kod "Elektroprenosa#, sa urednim papirima, tel. 392-884; 065/668-933. Prodajem novu namje{tenu ku}u u Glamo~anima (P+2), cijena 130.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem hitno i povoqno ku}u, visoku prizemnicu, veli~ine 10h9, sa dva stana, nova, nezavr{ena, useqiva, plac 819 mÿ, sa gara`om (u Gradi{ci), tel. 051/815-847, zvati do 15 ~asova ili tel. 051/831-030, zvati iza 16 ~asova. Prodajem u Srpcu pola ku}e, prizemqe, useqivo, dvori{nu sa gara`om, useqivo, papiri za prepis uredni, tel. 051/740-839. Prodajem ku}u, 100 mÿ, sa pomo}nim objektima, 2.500 mÿ zemqe, selo Poveli~ na glavnom putu Srbac - Topola, tel. 051/464-665; 051/757-242. Prodajem ku}u i dva dunuma zemqe, plus osam dunuma zemqe, struja, voda, telefon, asfalt, uli~na rasvjeta, dva km od Gradi{ke, tel. 065/859-005. Prodajem ku}u u Gradi{ci, u centru grada, na placu od 300 mÿ, ima urbanisti~ku saglasnost za gradwu ku}e na sprat, dimenzija 10h10, sa podrumom i poslovnim prostorom, tel. 065/663-787; 051831-232. Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9h9 m, na placu od 950 mÿ, 065/663-787; 051/ 831-232. Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u centru grada, na placu od 300 mÿ, ima urbanisti~ku saglasnost za gradwu ku}e na sprat, dimenzija 10h10, sa podrumom i poslovnim prostorom, tel. 051/831-232; 065/663-787 Prodajem novu ku}u 8 h 6, prizemqe + potkrovqe, oku}nica 280 mÿ, vrlo povoqno, postoji mogu}nost 50% kreditirawa na godinu dana, useqivo, odmah, tel. 065/437-400. Prodajem ku}u novu, 10 h 9, visoko potkrovqe plac 100 mÿ, 90 mÿ poslovnog prostora u istoj ku}i, tel. 065/437-400. Prodajem novu ku}u u Bawoj Luci 11 h 10 plac 680 mÿ, ima i duboko potkrovqe, mo`e 1/2, budu}i da sprat ima spoqa stepenice i plac je djeqiv, tel. 065/437-400. Prodajem ku}u u Vrbawi (kod silosa 11 h 9), nova gradwa, tel. 051/213-722; 065/785-526; 065/239-082. Prodajem ku}u u Prije~anima, 7,5 h 8, P+1, ekstra ure ena, na placu od 538 mÿ, tel. 051/213-722; 065/785-526; 065/ 239-082. Prodajem ku}u sa prate}im objektima nova gradwa i ~etiri dunuma zemqe pod vo}em u Drakuli}u, tel. 065 673-825. Prodajem u [argovcu ku}u, 60 mÿ, nedovr{ena useqiva na placu od 700 pored puta 35.000 KM tel. 065/831-234. Prodajem praznu ku}u u Zalu`anima, Nenada Kosti}a br. 27, (90 mÿ), 500 mÿ zemqe kod osmogodi{we {kole, tel. 065/587-443. Prodajem ili mijewam ku}u u Novom Sadu (Sajlovo) 10 h 9, visoko potkrovqe, tel. 051/214-719. Prodajem pokrivenu ku}u u B. Luci - Petri}evac, 520 mÿ, povoqno, tel. 065/663-104. Prodajem ku}u sa prate}im objektima na 700 mÿ placa u Rosuqama, Bawa Luka, tel. 051/351-064; 065/639-198. Prodajem ku}u u B. Luci ili mijewam za stan u N. Sadu, tel. 065/663-104. Prodajem ku}u u ul. Goluba Babi}a br. 4, Bawa Luka, tel. 051/380-258. Prodajem ku}u u Slatini, 75 mÿ stambenog prostora + zidana gara`a 16 mÿ + 1.200 mÿ zemqe pod vo}wakom, cijena 33.000 evra, tel. 051/308-467. Prodajem novu ku}u u G. Prije~anima na placu 560 mÿ (V. P. 9,5 h 7) cijena 55.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem novu ku}u u Novakovi}ima. na placu od 2.100 mÿ (P+2) 11 h 9, J. Bjeli}a, cijena 130.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u u N. varo{i, Stevana Markovi}a 17 (Po+P+2), plac 461 mÿ, cijena 300.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem u Mrkowi} Gradu nedovr{enu ku}u, oko 400 mÿ oku}nice sa {qivikom, na pet dunuma, sve ogra eno - ul. Starine Novaka - Imamovi}a, tel. 061/420-923; 037/ 662-047. Prodajem ku}u za adaptaciju, povr{ine 85 mÿ, sa oku}nicom 192 mÿ, u centru Gradi{ke, cijena 48.000 KM, tel. 065/650-287; 065/622-861. Prodajem ili mijewam imawe u Bugojnu, jedan km od centra, za odgovaraju}e u Bawoj Luci, tel. 065/206-308. Prodajem ili mijewam sprat ku}e i 180 mÿ zemqi{ta u Zalu`anima za odgovaraju}i stan, mogu} dogovor, tel. 051/387-579. Prodajem ku}u u Vrbawcima uz "Bosanku#, mo`e zamjena za stan u Kotor Varo{u, tel. 065/698-388. Prodajem ku}u u ul. Jovice Savinovi}a, na dunumu zemqe, Bawa Luka, tel. 381-635-050-77; +381 21 468 259. Hitno prodajem ku}u u B. Luci od 100 mÿ, trosoban i jednosoban stan, gara`a uz ulicu, tel. 065/920-803; 037/686-749. Prodajem stariju ku}u sa vi{e placeva i posebno plac u Drakuli}u, tel. 065/322-834; 051/212-628. Prodajem ku}u, 9 h 10, prizemqe, poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi nedovr{eni, novogradwa, tel. 051/317-719. Prodajem ku}u sa pomo}nim objektom i 3.742 mÿ zemqe u centru Slatine, bez posrednika, tel. 065/620-665. Prodajem ili mijewam ku}u u Kqu~u, tel. 051/317-801. Prodajem prizemnu ku}u u centru na placu od 610 mÿ, ul. Slobodana Jovanovi}a 9, Bawa Luka. Prodajem ku}u u B. Luci (Petri}evac, Paprikovac do 50.000 evra i u [argovcu do 35.000 KM), tel. 051/212-628; 065/3220834; 00385-989-645-745. Prodajem nedovr{enu ku}u (vikendicu) visoka prizemnica u Debeqacima, naseqe ^avrazi (na obali Vrbawe), povr{ine 110 mÿ sa oku}nicom. Prizemqe useqivo odmah, posjeduje gradsku vodu, struju, kanalizaciju, tel. 065/701-067; 065/386-253. Prodajem ku}u, ul. Jovana Bijeli}a 178 - Dervi{i, Bawa Luka, tel. 051/ 385-917. Prodajem ku}u 11 h 9 m, dvori{nu zgradu i 3,5 hektara zemqe, ~etiri kilometra od Prijedora, u ul. T. Seqana, tel. 065/982-794; 052/232-590 - zvati poslije 16 ~asova. Prodajem veliko imawe u Kri{kovcima, ku}a, {tala sa gara`om, dvori{na ku}a, dvije gara`e, posebno, 13 dunuma zemqe, kraj puta voda i struja, ogra eno, nova ograda, cijena po dogovoru, tel. 065/573-210; 051/530-416. Prodajem ku}u u ^elincu bez posrednika, tel. 00381-21-518-304. Prodajem ku}u, 60 mÿ, prema Debeqacima, sa dvori{nim objektom i oku}nice 700 mÿ, cijena povoqna, tel. 424-233. Prodajem ku}u, ul. Jovana Jeli}a 178, Dervi{i, Bawa Luka, tel. 051/385-917. Prodajem ku}u na sprat 8,5 h 7,5 na povr{ini od 400 mÿ, Tesli}, mo`e zamjena za stan u Tesli}u, po dogovoru, tel. 065/790-420; 053/436-551, do 21 ~as. Prodajem staru ku}u na 300 mÿ placa, ul. Sr e Zlopogle e, cijena 70.000 KM, Obili}evo, u blizini \a~kog doma, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u u [argovcu, cijena povoqna, tel. 065/694-653. Prodajem ku}u v. pr, novogradwa 2004, prizemqe, useqivo, voda, struja, telefon, Rami}i "Unis#, kod kafea "Romb#, cijena 40.000 KM fiksno, tel. 065/521-481. Prodajem ku}u u Trnu, dunum zemqe i dvori{nu zgradu, tel. 051/586-587. Prodajem stariju ku}u sa oku}nicom od tri dunuma u Gorwoj ^esmi, cijena 120.000 KM, hitno, tel. 065/422-686. Prodajem novoizgra enu i useqivu ku}u sa svim prate}im objektima u selu Potkozarje ili mijewam za odgovaraju}i stan u Bawoj Luci, tel. 065/582-306. Ku}u u Slatini mijewam za stan u Bawoj Luci ili prodajem, tel. 065/305-892. Prodajem u Glamo~anima (14 km od B. Luke) nedovr{enu ku}u na tri eta`e, oko 430 mÿ, mo`e i zamjena za ve}i stan, tel. 065/649-232. Prodajem ku}u u Tesli}u, na sprat, djelimi~no namje{tena, tel. 053/436-551; 065/790-420 do 21 ~as. Prodajem ku}u u Prije~anima 9 h 10 mÿ i qetnu kuhiwu 6 h 3 mÿ i dunum i po zemqe kod Zelene doline - Kiti}. Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i placem za gradwu, Zelengorska 65, tel. 051/213-781. Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole Pa{i}a 48, tel. 047/432-609; 091/ 750-553. Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem i dvori{nom zgradom na 360 mÿ placa, ul. Pionirska, cijena 65.000 evra, lokacija Obili}evo, tel. 065/935-191. Prodajem staru ku}u na 500 mÿ placa, Kumsale, ul. Savska br. 3, cijena 85.000 KM tel. 065/935-191. Prodajem prizemnu ku}u na 1.230 mÿ placa, ul. Kraqa Petra, biv{a Karla Rojca, cijena 450.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem mawu ku}u u centru Gradi{ke, hitno i povoqno, 051/816-764. Ku}a u Lazarevu, prizemnica, 100.000 KM, Debeqaci - ku}a 37.000 KM, tel. 051/213-722; 065/239-082. OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI Prodajem ku}u kod Novog Sada, cijena 24.000 evra, mogu} dogovor, tel. 051/315-132; 065/988-698. Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara Du{ana 32, prvi plac do ulice, 1.330 mÿ zemqe, tel. 065/915-730. Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa dvije gara`e, prate}im objektima i oku}nicom od 2.000 mÿ, tel. 065/950-773; 051/371-366; e-mail:burazica7@yahoo.com. U Prije~anima prodajem namje{tenu ku}u, 9 h 7 m i dunum zemqe, sve 1/1, cijena 60.000 KM, tel. 065/649-064. Prodajem ku}u u Zelenom viru u Vrbawi ili mijewam za stan, tel. 051/ 351-478. Prodajem u Mrkowi} Gradu nedovr{enu ku}u oko 400 mÿ, oku}nica sa {qivikom na pet dunuma, sve ogra eno, ul. Starine Novaka - Imamovac, tel. 061/420-923; 037/662-047. Prodajem ku}u u Slatini, 75 mÿ stambenog prostora + zidana gara`a 16 mÿ +1.200 mÿ zemqe pod vo}wakom, cijena 33.000 evra, tel. 051/308-467. Prodajem ku}u i prate}e objekte i vo}wak u Lamincima kod Gradi{ke, cijena 20.000 maraka, tel. 065/841-258. Prodajem ku}u u Kara or evoj, na placu od 500 mÿ, tel. 352-504; 380-020. Prodajem mawu ku}u u Prije~anima, tel. 753-396; 065/450-548. Prodajem ku}u na tri eta`e na 680 mÿ placa, ul. Jovice Savinovi}a br. 103, cijena 250.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat na 1.350 mÿ placa, Debeqaci br. 112, cijena 30.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem na 360 mÿ placa, ul. Pionirska br. 28, cijena 65.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem stariju ku}icu 1.850 mÿ placa, uz glavni put, Sara~ica, br. 435, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim prostorom (biv{i restoran "Tica#) na 500 mÿ placa, Ko~i}ev vijenac, ul. Stevana Moqevi}a br. 8, cijena 160.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem novu ku}u 78 mÿ, 1.000 mÿ zemqe u Slatini, sa svim mogu}im prikqu~cima, tel. 065/540-914; 065/ 633-035. Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa prate}im objektima ili mijewam za odgovaraju}u na moru, tel. 065/540-914. Prodajem ku}u, visoku prizemnicu (novogradwa), u Rekavicama na putu B. Luka - Jajce, povoqno, tel. 065/448-808; 065/635-354. Prodajem ku}u - sa oku}nicom u [argovcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel. 051/304-954. ZAMJENA Mijewam ku}u u Mrkowi}u za stan u Bawoj Luci, tel. 061/440-505. VIKENDICE Prodajem vikendicu u Motikama i Slatini, kod Ivawske, tel. 051/212-628; +385989645745. Prodajem vikendicu sa 3.000 mÿ zemqe, pored puta, u selu Kokori kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel. 437-698 ili 065/514-837. Prodajem vikendicu na sprat sa 6.000 mÿ u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel. 437-698. 065/ 514-837. Prodaje se vikendica, ku}a 40 mÿ, i pomo}ni objekat 24 mÿ, i zemqe 2500 mÿ, jedan dunum zemqe je pod vo}em, ispod parcele Proti} potok, Rije~ani, Lakta{i, tel. 308-875. Prodajem zavr{enu vikend ku}u 6 h 6 (p+p+p) sa 150 mÿ, pod vo}em, ogra eno, useqivo, tel. 065/512-782. Prodajem vikendicu u ^elincu (put za [trbe), tel. 051/437-934. Prodajem vikendicu u Kaocima, Srbac, sa mawom dvori{nom zgradom, 2.050 mÿ zemqe, 18 plemenitih vo}aka, voda prirodnim padom, Sava 300 m, planina 50 m, vrlo povoqno, tel. 065/717-820. Prodajem vikendicu kod ^elinca uz Jo{avku, tel. 051/ 281-720; 065/650-422. Prodajem vikend ku}u sa prate}im objektom, vo}wakom, dunumom zemqe, u Dervi{ima, tel. 051/469-232. Prodajem vikend ku}u kod "Pivare#, 1.500 mÿ i objekat 150 mÿ, tel. 065/ 585-860. Prodajem vikendice u Karanovcu, ^elincu, Slatini i Mi{inom Hanu, tel. 051/437-934. Prodajem povoqno vikendicu u Gorwoj Slatini, ~vrsta gradwa, useqiva, struja, voda, odvod, uzemqewe i 500 mÿ placa sa vo}wakom, tel. 065/895-244; 065/448-640. Prodajem vikendicu u Dowoj ^esmi sa 2,5 dunuma vo}waka, ogra eno, 1/1, Lipova glavica, okreti{te autobusa, ima struja, voda, tel. 065/636-545. Prodajem vikendice u Karanovcu, Mi{inom Hanu i ^elincu, tel. 065/763-941. Prodajem ve}u vikendicu sre enu sa gara`om i dunumom placa, ogra eno, voda, struja, uz ulicu, asfalt do ku}e, Slatina 1/1, odmah useqivo, tel. 065/636-545. Prodajem vikendicu u Slatini sa dva dunuma zemqe, vinograd + vo}e, odmah useqiva, tel. 051/301-986, 065/936-966. Prodajem vikendicu na sprat sa gara`om 1.000 mÿ, placa u Slatini tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem vikendicu na sprat u ^esmi, sa gara`om, 2,5 dunuma zemqe pod vo}em, tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem vikendicu u Glamo~anima, 1.500 mÿ placa tel. 061/577-965; 051/ 306-312. Prodajem vikendicu na sprat u Lakta{ima, 1.000 mÿ placa, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem vikend-ku}u 7h6,5 (prizemqe+potkrovqe), devastirana, na 1.500 mÿ, zemqi{ta na mirnoj lokaciji u G. Prije~anima, tel. 065/511-121. ZEMQI[TA PRODAJA Prodajem plac u Lakta{ima, tel. 065 604 188. Prodajem plac u Trnu 1.560 mÿ, uz asfaltni put, Ulica JNA, cijena 60.000 KM, tel. 065/547-725 13 Prodajem placeve u Glamo~anima, 1/1, svi UT - uslovi, tel. 065/653-147; 065/636-617 Prodajem imawe u Aleksi}ima, op{tina Lakta{i, povoqno, tel. 065/607-043 Prodajem 2,5 dunuma zemqe u Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel. 051/315-134 Prodajem u Trnu vi{e placeva, dozvoqena gradwa, povoqno, tel. 051/508-711, 065/622-173. Prodajem plac u Trnu kod P. crkve, 5.000 mÿ, cijena 35.000 KM, tel. 065/ 549-687. Prodajem plac sa temeqom u Trnu, 800 mÿ, kod Termoklime, cijena 35.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem zemqu u Glamo~anima 1/1, tel. 065/696-286. Prodajem 6,5 dunuma zemqe u Potkozarju, na putu Bawa Luka - Prijedor, kod `eqezni~kog nadvo`waka, tel. 051/371-302. Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Potkozarju na putu Bawa Luka - Prijedor kod autobuske stanice, tel. 051/371-302. Prodajem plac 520 mÿ, pogodan za ku}u u Pavlovcu, preko puta "[evine pumpe# uz glavni put, struja i voda na placu, tel. 065/562-374; 065/271-000. Prodajem {est dunuma gra evinskog zemqi{ta, prikqu~ena voda, struja, telefon, nasuto i uvaqano, tel. 065/518-181; 051/584-263. 000002 G Prodajem 6.400 mÿ zemqe sa devet parcela, dozvoqena gradwa, urbanisti~ka saglasnost za sve, cijena 50,00 KM, za parcele posebno od 9 do 12 KM po mÿ, tel. 065/831-234. Najqep{i plac uz desnu obalu Vrbasa, devet km od centra Bawe Luke - prodajem, tel. 065/872-170. Prodajem imawe u Aleksi}ima, op{tina Lakta{i, povoqno, tel. 065/607-043. Prodajem 4,5 dunuma zemqe, gaj, u Velikom Bla{ku, tel. 051/501-373. Prodaje se 7.000 mÿ zemqe u selu Jeli}ka, parcela se nalazi kraj puta za eko-lon~are, zemqa je dobra za uzgoj vo}a i povr}a i izgradwu vikendku}a, tel. 051/308-875. Prodaje se 2,5 dunuma zemqe u Prijedoru, preko puta Jawi}a pumpe, tel. voda, struja, tel. 052/335-190; 052/ 335-046. Prodaju se placevi u Prijedoru, I. Andri}a 141, telefon, struja, voda, tel. 052/370-178. Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe u Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel. 051/315-134. Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{warima, struja, voda, telefon, asfalt, gradski prevoz, tel. 051/216-140; 065/310-057. Prodajem plac u Trnu, 500 mÿ, tel. 065/685-685. Prodajem plac. 2.100 mÿ, u ^esmi, cijena 50.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dva dunuma zemqe na putu Petri}evac - Motike, tel. 051/483-944. Prodajem plac, 8.000 mÿ, kod "Vitaminke# (izme u Savske i Moravske), cijena 500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem plac, tel. 065/549-687. REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA MODRI^A Stambena komisija za bora~ko-invalidsku za{titu Broj: 03/1-372-146/06 Datum: 14.9.2006. godine Na osnovu ~lana 21. Pravilnika o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, ("Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 103/03), Stambena komisija za bora~ko-invalidsku za{titu op{tine Modri~a, raspisuje KONKURS za utvr ivawe prioriteta za stambeno zbriwavawe i dodjelu stanova I i II stambene prioritetne grupe porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, koji nisu stambeno zbrinuti I PRIORITETNO SE STAMBENO ZBRIWAVAJU: I PRIORITETNA GRUPA 1. Porodice poginulih boraca sa dva i vi{e poginulih boraca i RVI prve kategorije invalidnosti. II PRIORITETNA GRUPA 1. Roditeqi poginulog borca koji vi{e nemaju djece, 2. Djeca poginulog borca bez oba roditeqa, 3. Porodice poginulog borca sa dvoje i vi{e djece - korisnici invalidnine, 4. RVI druge kategorije invalidnosti sa utvr enim pravom na tu u wegu i pomo}. II Pravo na podno{ewe prijave na konkurs imaju lica koja nisu stambeno zbrinuta u skladu sa ~lanom 3. Pravilnika o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 103/03), ako: - stanuju kao podstanari, - borave u kolektivnom izbjegli~kom centru, - stanuju u napu{tenoj imovini-stanu sa pravom ili bez prava i alternativni smje{taj. - stanuju u vlastitoj ku}i ili ku}i roditeqa koja je neuslovna. Pravo na stambeno zbriwavawe nemaju lica koja su: - prodala imovinu, - vlasnici preduze}a, - naplatila materijalnu ili nematerijalnu {tetu III Utvr ivawe prioriteta se odnosi na dodjelu stambenih jedinica - stanova u skladu sa brojem ~lanova porodi~nog doma}instva. U 2006. godini dodjequju se tri stana od kojih: - po osnovu zajedni~kog u~e{}a op{tine Modri~a i Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite dva stana, - po osnovu u~e{}a op{tine Modri~a jedan stan. IV Uz prijavu na konkurs kandidati prila`u isprave, dokaze i druge akte kojima dokazuju osnovanost navoda: 1. za svojstvo ~lana porodice poginulog borca. - rje{ewe o priznatom pravu na porodi~nu invalidninu; 2. za stepen vojnog invaliditeta, dodatak za wegu i pomo} i ortopedski dodatak, - rje{ewe o utvr ivawu vojnog invaliditeta; 3. za vrijeme provedeno u ratu, - rje{ewe o utvr ivawu kategorije borca; 4. za stambenu situaciju zavisno od iste, - ugovor o podstanarstvu ili potvrdu Odsjeka Ministarstva za izbjeglice i raseqena lica ili zapisnik stambene komisije; 5. za broj ~lanova porodi~nog doma}instva, - izjava ovjerena od organa uprave; 6. za zdravstvenu situaciju, - nalaz i mi{qewe nadle`ne qekarske komisije; 7. za socijalnu situaciju. - rje{ewe Centra za socijalni rad i priznavawu prava; 8. - Dokaz ili ovjerenu izjavu - da nisu vlasnici preduze}a, - da nisu naplatili materijalnu i nematerijalnu {tetu, - da nisu prodali ili zamijenili imovinu, niti dobili donaciju. V Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa u "Glasu Srpske#. Konkurs }e se objaviti i na oglasnoj tabli op{tine Modri~a, a prijave se podnose u {alter sali op{tine Modri~a ili putem po{te. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. PREDSJEDNIK KOMISIJE @eqko Terzi}

14 Prodajem placeve, povoqne za vikendice, u Babi}ima kod ^elinca, placevi su uz rijeku Vrbawu, asfaltni put, struja, voda, telefon, tel. 065/965-205. Prodajem zemqu u ^arda~anima, voda, struja, telefon, tel. 065/243-216. Prodajem 6,5 dunuma zemqe u Potkozarju na putu Bawa Luka - Prijedor kod `eqezni~kog nadvo`waka, tel. 051/371-302. Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Potkozarju na putu Bawa Luka - Prijedor kod autobuske stanice, tel. 051/371-302. Prodajem zemqu, 33 dunuma u jednom komadu, pored magistralnog puta B. Luka - Prijedor, op{tina B. Luka, tel. 065/489-819. Prodajem plac, 500 mÿ, u Bile}koj ulici ("Fis#, "Ideal pumpa#), papiri 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 065/694-653. Prodajem hitno i povoqno plac za gradwu u Kuqanima, blizu kla{ni~ke crkve, tel. 065/307-741. Prodajem dva placa u Drago~aju, uz asfalt, stara Prijedorska cesta, gradska voda, telefon, struju, rasvjeta, tel. 065/612-983; 051/463-891. Prodajem imawe u Drago~aju sa dva nedovr{ena objekta, uz asfalt, struja, gradska voda, telefon, rasvjeta, dva ulaza, tel. 065/612-983. Prodajem plac 1.000 mÿ, monta`na vikendica, gara`a, komunalije, vrlo povoqno, gudura, 400 m od bawe Lakta{i, tel. 051/308-686; 308-686, zvati od 19 do 23 svaki dan. Prodajem plac, 1.400 mÿ, vikend-naseqe Glamo~ani, 750 mÿ je {qivik, a 650 mÿ {uma, vrlo povoqno, plac je uz put, spomenik Crni}a glavica, tel. 051/308-686; 308-686, zvati od 19 do 23 svaki dan. Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Jazovac, op{tina Gradi{ka, povoqno, tel. 065/801-986. Prodajem 17,5 dunuma zemqe u Jablanu (voda - struja - telefon), cijena 25.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem plac u Lazarevu, 2.100 mÿ, pored "AC - Ne{kovi}# dozvoqen st. poslovni objekat Po+P+4+M, cijena 500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem placeve u Kuqanima na glavnom putu, tel. 385-086. Prodajem 10,5 dunuma obradive zemqe u Milosavcima, op{tina Lakta{i, uz put, pogodna za gradwu ku}e, 1/1, cijena 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822. Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi{e na Star~evici, 2,5 km od kafi}a "Voks#, povoqno za vikendicu, a i cijena je povoqna, tel. 065/666-197. Prodajem plac u Karanovcu, pored te~e potok, tel. 427-205; 065/794-153. Prodajem {est placeva u Rami}ima, tel. 065/628-990. Prodajem plac 471 mÿ, u Drakuli}u kod crkve, UT uslovi, ekstra lokacija, tel. 065/514-117. Hitno prodajem plac zemqe od 1.300 mÿ, sa ozidanim objektom pod plo~om, veli~ine 8 h 6,5 m, u ul. Blagoja Parovi}a kod br. 95, Zalu`ani, {upa, struja, voda, tel. 065/691-542. Prodajem gra evinski plac sa UT uslovima Po-P+2+Po, ku}u 90 mÿ, poslovni prostor 85 mÿ, sve na jednoj parceli cijena 385,000 KM, tel. 065/638-200. Prodajem placeve u Pavlovcu - povoqno, zvati od 16 ~asova, tel. 051/ 282-278. STANOVI PRODAJA Prodajem stan u nasequ Sunce od 75 mÿ, odmah useqiv, cijena povoqna, tel. 321-990; zvati poslije 12 ~asova. (000006 G) Prodajem dvosoban stan, centralno grijawe, vlasni{tvo, korisna povr{ina 54 mÿ, + lo a, 4,80 mÿ, tre}i sprat cijena 900 KM/mŸ u Doboju, stan je namje{ten, prodaje se i namje{taj po pogodbi, tel. 053/222-997 Dvosoban komforan stan u Tuzli prodajem ili mijewam za odgovaraju}i u Bawoj Luci, tel. 051/302-338; 065/780-565. 000015 G Prodajem stan, 82 mÿ, ul. Nikole Pa{i}a, 4. sprat, ima lift, tel. 065/694-653. Prodajem stan, 124 mÿ, sa gara`om, u centru Bawe Luke, nov i ekskluzivan, tel. 065/519-918. Prodajem trosoban stan u Gradi{ci u ulici Kozarskih brigada, povr{ine 82,50 mÿ, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem jednosoban stan, 54 mÿ, u Obili}evu, tel. 065/785-526; 051/ 213-722. Prodajem dvoiposoban stan u centru grada, a mo`e zamjena za jednosoban uz doplatu, tel. 300-034; 065/300-946. Prodajem u centru kod "Ekvatora# trosoban stan, 65 mÿ, III sprat, totalno saniran, tel. 065/785-526; 051/ 213-722. Prodajem nov trosoban stan 78 mÿ, I sp., Kara or eva ulica, tel. 065/785-526; 051/213-722. Prodajem u Boriku trosoban stan 76 mÿ, III sp. tel. 065/785-526; 051/213-722. Prodajem stan Ante Jaki}a 72 mÿ, - I spat sa gara`om, tel. 065/785-526; 051/213-722. Prodajem na Star~evici jednoiposoban 52 mÿ, - III sp. bez kapitalne - totalno saniran, tel. 065/785-526; 051/213-722. Prodajem dvosoban saniran stan u ul. Milo{a Obili}a, 56 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem barake u Lazarevu, 68 mÿ, 66 mÿ, 58 mÿ, povoqno, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem dvosoban saniran suteren na Star~evici, povoqno, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem dvosoban stan na Star~evici, 58 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem novu garsoweru, 38 mÿ, drugi sprat, bez poreza, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem trosoban stan na Star~evici, 82 mÿ, ~etvrti sprat, 85.000 KM, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem trosoban stan kod glavnog SUP-a, 88 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem nov neuseqen stan u Romanijskoj ulici, 74 mÿ, prvi sprat, tel. 061/577-965; 051/306-312 Prodajem dvoiposoban stan, C. Lazara, III sprat, tel. 051/217-448; 065/537-348. Prodajem dvosoban stan, K. Alfonsa, II sprat, tel. 051/217-448; 065/537-348. Prodajem jednosoban prelijep totalno saniran stan 33 mÿ, sa balkonom ulica Cara Lazara hitno, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban saniran stan II sp. 51 mÿ, u ulici Marka Kraqevi}a u B. Luci hitno, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan kod glavnog MUP-a, 88 mÿ, tre}i sp. tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem nov neuseqen stan u Romanijskoj ulici, 74 mÿ, prvi sprat, tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem trosoban stan na Star~evici, 82 mÿ, ~etvrti sp. 85.000 KM, tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem novu garsoweru, 38 mÿ, drugi sprat, bez poreza, tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem dvosoban stan na Star~evici, 58 mÿ, tre}i sp., tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem ~etvorosoban stan u ul. Rajka Bosni}a, 93 mÿ, drugi sp. tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem dvoiposoban stan u ul. Jovana Jan~i}a, 74 mÿ, tre}i sp. tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem dvosoban saniran suteren na Star~evici, povoqno, tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem barake u Lazarevu 68 mÿ, 66 mÿ, 58 mÿ, povoqno, tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem dvosoban saniran stan u ul. Milo{a Obili}a 56 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/577-965; 051/306-312. Prodajem hitno trosoban komforan stan, 79 mÿ, 1. sp., ulica Dr \ede Kecmanovi}a, po~etak Star~evice, papiri 1/1, odmah useqivo, tel. 065/636-545. KUPOVINA Kupujem stan do 55.000 KM, tel. 065/ 352-251. Kupujem stan u B. Luci 50 mÿ, 65 mÿ, bez posrednika, tel. 065/916-933 Kupujem jednosoban stan, pribli`an 40 mÿ, na 1. spratu ili od 1. do 3. sp. sa liftom, bli`e centru po dogovoru, tel. 051/305-307. Kupujem jednosoban stan ili garsoweru, tel. 051/214-586; 065/698-843. Kupujem stan u Bawoj Luci do 45 mÿ, bli`e centru, tel. 818-318; 065/ 263-351. Kupujem stan u Bawoj Luci oko 55 mÿ, tel. 065/891-644 Kupujem stan u B. Luci do 1.000 KM/mŸ, tel. 065/663-104 IZNAJMQIVAWE Izdajem djevojci sobu kod \a~kog doma Obili}evo sa grijawem, tel. 051/469-363 Izdajem trosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem, ul. Jovice Savinovi}a 81b, tel: 051/362-668, 065/ 696-676. Od 15.9. za studente mu{karce, slobodna dvokrevetna soba u Boriku, preko puta novog fakulteta (Kasarna), tel. 051/350-753; 065/ 636-393. 000021 G Ozbiqnoj `eni potrebna prazna garsowera, ponude na tel. 065/789-106 Izdajem praznu garsoweru, na Paprikovcu blizu bolnice kod auto-otpada, cijena 200 KM, tel. 051/302-604; 065/812-782 Izdajem dnevnu sobu, kuhiwu i kupatilo, ul. Jovana Bijeli}a 126, Zalu`ani, poseban ulaz, tel. 051/385-635; 051/468-094 Izdajem sobu sa dva le`aja u blizini Ekonomskog fakulteta, posebno kuhiwa, kupatilo, sve novo, a povoqno, tel. 065/938-992 Izdajem jednosoban namje{ten stan, Drvarska 2, B. Luka, tel. 350-772 Izdaje se jednosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem u ul. Ilije Gara{anina, tel. 051/316-870 Izdaje se dvokrevetna soba u trosobnom stanu sa parnim grijawem, jednoj ili dvjema studentkiwama, blizu fakulteta, Borik, tel. 051/3-308-875 Izdajem mawu ku}u, jednosoban stan pod Star~evicom - kod Integralove pumpe, idealno za tri studenta, tel. 065/518-191 U centru grada izdajem lijepo namje{tenu dvokrevetnu sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, centralno grijawe, tel. 065/660-459 Izdajem dvokrevetnu sobu za studente i radnike mu{karce, upotreba kuhiwe, Ravnogorska 3, tel. 051/307-736 Izdajem sobu studentkiwi u samom centru grada, sama `ivim, V. Pelagi}a 34 B, tel. 051/311-577 Izdajem djevojkama sobu sa dva le`aja, kuhiwom i kupatilom, cen. grijawe vlastito i odvojeni ulaz, tel. 051/ 281-054 Izdajem namje{ten dvoiposoban stan u ul. Milo{a Obili}a 54, VIII sprat, tel. 464-466 OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI Izdajem dvjema djevojkama dvokrevetnu sobu sa cen. grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila, ul. Stepe Stepanovi}a 27, kod Pravnog fakulteta, tel. 051/466-515; 218-021 Iznajmqujem namje{tene stanove: garsowera kod studentskog doma, dva jednosobna stana na Hani{tu, trosobne stanove na Hani{tu i nasequ Sunce, tel. 065/566-207; 065/696-604 Izdajem u~eniku ili studentu namje{tenu sobu u Boriku u zgradi, I sprat, centralno grijawe, tel. 306-620 Izdajem za studente stan sa posebnim ulazom i centralnim grijawem, stan se nalazi blizu Studentskog doma, cijena povoqna, tel. 438-590 Izdajem dvokrevetnu sobu, poseban ulaz, tel. 051/439-088 Izdajem studentima namje{tenu dvokrevetnu sobu sa sopstvenim centralnim grijawem, Gavrila Principa 46 A, tel. 051/463-490 zvati poslije 20 ~asova Izdajem namje{tenu ku}u za studente i samce, tel. 436-505; 065/920-406 Izdajem trosoban stan potpuno namje{ten, tel. 051/300-452 Tra`im cimerku za stanovawe u dvosobnom stanu, posebna soba, naseqe Obili}evo, cijena 150 KM, tel. 065/608-044 Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, ul. Mom~ila Popovi}a 18, tel. 208-741 Izdajem acima jednokrevetnu sobu u ul. Sime Matavuqa 6, stan 13/III, tel. 051/215-342; 065/321-827 Povoqno izdajem stan 100 mÿ, samo za ~etiri studentkiwe, komplet namje{teno, ulaz poseban sa cen. grijawem, tel. 052/281-484; 065/833-842 Izdajem studentima jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu u centru grada, tel. 065/514-864 Izdajem dvjema djevojkama sobu u Boriku, tel. 051/309-948 Izdajem ~etvorosoban stan, mo`e namje{ten i nenamje{ten sa grijawem, sat. antenom, velikom terasom, podrumom, parkirali{tem, i dvosoban u istoj ku}i u ul. Mirjane Jotanovi} za Lazarevo, tel. 065/585-804; 065/546-089 Izdajem jednosoban prazan stan u privatnoj ku}i, Kara or eva 259, tel. 051/281-948 Izdajem namje{tenu sobu, sa posebnim ulazom i kupatilom, Kara or eva 259, tel. 051/281-948 Izdajem za studente dvokrevetnu namje{tenu sobu u Boriku kod Akva bazena, tel. 065/416-866 Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem za djevojke, Nova varo{ tel. 310-970. Izdajem jednosoban stan u ul. Bolnog Doj~ina 62, 000039 G Izdajem prazan jednosoban stan, tel. 281-948. Izdajem hitno trosoban stan namje{ten - Borik, cijena 600 KM, tel. 065/513-631. Izdajem jednosoban namje{ten stan, telefon, centralno grijawe, ul. Gavrila Principa 9, tel. 065/826-675; 051/ 464-887. Izdajem dvokrevetnu sobu acima ili studentima (Borik), tel. 051/306-296. Izdajem dvjema studentkiwama dvokrevetnu sobu, sa upotrebom kupatila i kuhiwe, sa grijawem, tel. 065/542-691. Izdajem sobe acima - poseban ulaz, grijawe, kupatilo, tel. 051/463-440; 065/613-398. Izdajem studentima dvije jednokrevetne sobe u centru grada, tel. 300-034, 065/300-946. Izdajem namje{ten jednosoban stan - Petri}evac, Eugena Kumi~i}a br. 1, tel. 051/280-516; 065/706-430. Iznajmqujem namje{tenu garsoweru (privatna ku}a), tel. 065/776-172. Izdajem namje{tenu sobu sa posebnim ulazom, posjeduje kupatilo, kuhiwske sadr`aje i kablovski prikqu~ak (TV), pogodno za mlade, cijena povoqna, tel. 051/313-785. Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom u Srpcu, u ulici Mome Vidovi}a 67, tel. 740-855. Izdajem dvosoban namje{ten stan od 1.10.2006. u ul. Nedeqka ^abrinovi}a 15, tel. 300-346. Izdajem trosoban stan u u`em centru grada, I sp. (mo`e i poslovni prostor tel. 217-326; 065/723-436. Izdajem jednosoban stan u centru B. L, ul. Simenuna \aka, namje{ten, nov, 350 KM, tel. 065/900-370. Izdajem dvokrevetnu sobu za dva studenta prve godine, u Boriku, tel. 051/315-420. Izdajem dvokrevetnu sobu, povoqno, Borik, tel. 065/419-287. Izdajem dvjema studentkiwama dvokrevetnu sobu, sprat ku}e, u centru grada, posebno kuhiwa, kupatilo i kablovska, tel. 065/900-365; 051/ 305-702. Izdajem jednosoban namje{ten stan u Obili}evu, tel. 065/697-062. Ozbiqnoj `eni potrebna prazna garsowera, ponude na tel. 065/789-106. Izdajem sobu acima, parno grijawe, upotreba kuhiwe i kupatila, prednost okolina Bawe Luke, tel. 051/437-310. Izdajem sobu acima i studentima, prednost imaju djevojke, sa svim prate}im pogodnostima, parno grijawe, tel. 051/437-310. Izdajem stan sa posebnim ulazom, soba, kupatilo i ostava, ul. Bolnog Doj~ina 62. Izdajem stan, garsowere i sobe, namje{teno i prazno, veoma povoqno, Kraji{ka 28, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem namje{ten stan 60 mÿ, na spratu privatne ku}e Solunska 9 iza SUP-a, tel. 051/214-381. Izdajem dvosoban stan namje{ten 68 mÿ, u Boriku, Korduna{ka ulica na du`i period, od prvog septembra bra~nom paru ili za 3 studentice, tel. 051/ 464-800. Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu, poseban ulaz, ul. Maksima Gorkog 90, tel. 051/212-282. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 065/971-315. Izdajem jednoiposoban stan, namje{- ten, ulica Stojana Novakovi}a 17, Ko~i}ev vijenac - Hiseta, Bawa Luka, tel. 217-678. Izdajem sobu u Boriku za dvije djevojke, tel. 051/752-677, zvati poslije 20 ~asova. Izdajem sobu sa dva le`aja, a mo`e i jedan, centralno grijawe, upotreba kuhiwe, tel. 359-172. Izdajem studentima, u~enicima dvokrevetnu sobu, upotreba kuhiwe, tel. 051/307-736, Ravnogorska 3, Nova varo{, Bawa Luka. Izdajem sobu i kuhiwu sa upotrebom kupatila, namje{teno dolaze u obzir zaposlene djevojke ili studentkiwe, Sr e Zlopogle e 102 a, tel. 469-336. Izdajem jednokrevetnu sobu ozbiqnoj djevojci (nepu{a~u) cijena po dogovoru. U stanu `ivi samo jedna studentkiwa, ul. Rajka Bosni}a 13, Star~evica, tel. 051/436-930; 065/748-217. Izdajem studentima sobu u centru grada, zvati poslije podne, tel. 051/211-300. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila u obzir dolaze djevojke sredwo{kolke ili studentkiwe, (mo`e i jedna), tel. 306-467. Izdajem na Star~evici povoqno sobu studentkiwi, tel. 051/436-076. Izdajem u~enicima jednosoban namje{ten stan, tel. 305-892. Izdajem jednosoban stan, Bolnog Doj~ina 62. Izdajem jednokrevetnu - dvokrevetnu sobu u~enicima mu{karcima, tranzit iza "^ajaveca#, tel. 051/213-483. ponedjeqak, 18. septembar 2006. Izdajem dvjema djevojkama dvokrevetnu sobu sa centralnim grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila, ul. Stepe Stepanovi}a 27, kod Pravnog fakulteta, tel. 051/466-515; 218-021. Izdajem prazan stan, 50 mÿ, centar (iza "Boske#), tel. 065/684-104. Iznajmqujem namje{tenu garsoweru, tel. 065/776-172. Izdajem sobu studentkiwi ili u~enici, u`i centar grada, kod Medicinskog fakulteta, tel. 065/891-703. Dvije djevojke tra`e dvije studentkiwe cimerke za stanovawe u dvosobnom namje{tenom stanu u zgradi bez gazde, centralno, kablovska u Obili}evu, tel. 051/469-024; 065/287-651. Izdajem dvokrevetnu sobu u Boriku za u~enike sredwe {kole, tel. 315-420. Izdajem dvjema djevojkama dvokrevetnu sobu u stanu, ul. Beogradska br. 2, tel. 051/300-587. Izdajem `enskim osobama sobu u centru grada, preko puta parka "Petar Ko~i}#, tel. 065/357-651. Izdajem djevojci jednokrevetnu sobu sa centralnim grijawem, tel. 051/ 436-440. Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, u obzir dolaze studentkiwe ili sredwo{kolke, tel. 051/437-040; 065/897-013. Izdajem vikend-ku}u, Zelenika, sa tri le`aja, pet minuta do mora - auto, kuhiwa, kupatilo, le`aj {est evra od 12.8.2006, tel. 057/350-804. Izdajem trosoban stan na spratu ku}e, kuhiwa namje{tena, kupatilo komplet sre eno i jedan za studente od 20 mÿ, parking, ulica Jovice Savinovi}a 153 A, tel. 051/351-650. Izdajem djevojkama namje{tenu sobu, centralno grijawe, kupatilo i upotreba kuhiwe, cijena povoqna, Centar 1, tel. 051/208-334. Izdajem dvokrevetnu i jednokrevetnu sobu studentima - mu{karcima, blizu Univerzitetskog centra, tel. 051/ 302-196. Izdajem studentima i acima sobu sa upotrebom kuhiwe, tel. 051/437-744. Izdajem studentima ili sredwo{kolcima dvokrevetnu sobu u Boriku, tel. 302-872. Izdajem dvjema djevojkama sobu u Boriku, tel. 051/752-677, zvati poslije 20 ~asova. ZAMJENA Mijewam dvosoban stan od 64 mÿ, u Obili}evu za jednosoban uz doplatu ili dva jednosobna, tel. 051/429-662 Mijewam ~etvorosoban superkomforan stan u B. Luci, drugi sprat, Borik, kod pijace, {kole, vrti}a, za stan u Zagrebu, uz dogovor, tel. 065/ 636-545. Mijewam dvosoban komforan stan, ~etvrti sprat, u Novoj varo{i, za odgovaraju}i uz dogovor u N. varo{i ili mawi stan ni`e spratnosti, tel. 065/636-545. Mijewam trosoban stan, 82,50 mÿ, u Gradi{ci, za odgovaraju}i u Biha}u, tel. 065/663-787; 051/831-232. POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodaje se jeftino kiosk u Prijedoru, veli~ine 15 mÿ, sa ba{tom i tendom 5h5mŸ sa kompletnom opremom za ugostiteqstvo (bio u funkciji ro{tiqnice), cijena fiksna 3.000 KM, tel. 065/656-322. Prodajem poslovni prostor u Gradi{ci, zanatski centar autobuska stanica, dimenzija 4,70 h 3,60 m, sa dobrim podrumom u kojem je smje{ten sanitarni ~vor, tel. 065/642-028; 051/831-232.

[KOLA STRANIH JEZIKA THE HOPE [KOLA ENGLESKOG ZA ODRASLE I DJECU KRATKI INTENZIVNI KURSEVI SERBIAN FOR FOREIGNERS POSLOVNA KORESPONDENCIJA BUSINESS ENGLISH TOEFL/TOEIC SEMINARI ZA ME\UNARODNE ISPITE PRIPREMA-PROBNI TEST - POLAGAWE U P I S OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19 ^ASOVA SUBOTOM OD 10 DO 13 ^ASOVA Tel/Faks: (051) 302 584; (065) 535 820 Ul. Aleja Svetog Save (preko puta dvorane Borik) E-mail:hope.school@blic.net www.hopeschoolbl.org

ponedjeqak, 18. septembar 2006. Prodajem ili izdajem kiosk u tr`nom centru Borik, tel. 065/402-001; 065/ 587-258. Prodajem poslovni prostor, 50 mÿ, u Sarajevu, u stambenoj zgradi, 10 godina u funkciji, tel. 051/466-948. Prodajem u centru B. Luke, 200 mÿ poslovnog prostora, na I sp. hitno i povoqno, tel. 065/649-232. Prodajem kiosk u Aleksandrovcu, 12 mÿ, cijena po dogovoru, povoqno, tel. 051/580-606. Prodajem ili izdajem sa inventarom ugostiteqski lokal u Gorwem [eheru kod vise}eg mosta, ul. Mawa~kih ustanika, autobuska stanica, lijeva strana Vrbasa, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem poslovni prostor 130 mÿ, u roh bau sistemu, prizemqe, tel. 051/217-448; 065/537-348. KUPOVINA Kupujem poslovni prostor u centru Bawe Luke, prizemqe, do 60 mÿ, tel. 051/532-208; 065/866-587. IZNAJMQIVAWE Izdajem poslovni prostor u stambenoposlovnoj zgradi kod Studentskog doma, 21 mÿ, novogradwa, namjena kancelarija, tel. 065/947-854 Izdajemo poslovni prostor, 210 mÿ, u krugu Incela, tel. 450-231 zvati od 7 do 15 ~asova Izdajem kancelarijski prostor 70 mÿ, u Novoj varo{i, kancelarije ukqu~uju tri prostorije, ~ajnu kuhiwu, centralno grijawe, tri telefonske linije i nov namje{taj, tel. 051/302-932; 065/565-513 Izdajem kancelarijski prostor, 17 mÿ, u centru grada, Srpska br. 2 (telefon, klima, c. grijawe) 400 KM, pla}awe mjese~no, kontakt tel. 065/547-725 Izdajem nov poslovni prostor od 17 mÿ, u u`em centru Bawe Luke, tel. 065/ 682-555 Hitno iznajmqujem - kupujem poslovni prostor od 500 do 1.000 mÿ, sa ve}im parkingom u Bawoj Luci (mo`e i van Bawe Luke, na prometnom mjestu), tel. 065/566-207; 065/696-604 Izdajem jednosoban stan, 48 mÿ, u Dervi{ima, namje{teno ili nenamje{teno, tel. 051/387-512 Izdajem hitno pansion "Jeti#, cijena povoqna, tel. 065/513-631. Izdajem u naju`em centru ekskluzivni prostor, 75 mÿ, prizemqe, predstavni{tvo, butik, trgovina i sl. tel. 065/239-885. Izdajem nov, namje{ten kancelarijski prostor 15 mÿ (upotrebna dozvola, mokri ~vor, klima, telefon, kompjuter, centralno parking), Kraqa Petra I Kara or evi}a 92, Bawa Luka, tel. 065/541-965. Izdajem poslovni prostor, 72 mÿ, sa upotrebnom dozvolom za prikqu~ak i parking, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, kod rest. "Sirano# tel. 051/303-722; 065/367-413; 065/529-614. Iznajmqujem poslovni prostor (pet kancelarija) sa namje{tajem i telef. centralom - pogodno za predstavni{tvo ili biro, prostor se nalazi u ul. Veselina Masle{e br. 3, ima klimu, grijawe, obezbje ewe i odr`avawe - povoqno, tel. 065/522-802; 051/216-384. Izdajem 72 mÿ poslovnog prostora (~etiri kancelarije), u J. Du~i}a 55, sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/286-621 i 065/228-870. Izdajem namje{ten lokal za ugostiteqsku djelatnost i namje{ten lokal za trgova~ku ili sve druge djelatnosti u Prijedoru, tel. 052/213-512. Izdajem poslovni prostor sa centralnim grijawem za sve namjene, tel. 065/663-429; 051/303-073. Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor od 65 mÿ, tel. 065/846-011. Izdajem poslovni prostor u Trnu na glavnom putu 300 mÿ, ~etiri m visine, asfaltirano dvori{te, upotrebna dozvola, centralno grijawe i ogra eno, tel. 065/518-181; 051/584-263. 000002 G Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinaciju, kancelarije i sli~no obezbije en parking i telefon, novo, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, kod res. "Sirano#, tel. 051/303-722; 065/367-413; 065/529-614. Izdajem pod zakup pet kancelarijskih prostora u`i centar grada, tel. 065/580-094; 051/215-434. Izdajem poslovni prostor, 100 mÿ, sa papirima uz glavni put, tel. 282-098; 065/300-243. Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor, 65 mÿ, tel. 065/373-280; zvati poslije 16 ~asova. Izdajem poslovni prostor od 19 mÿ u Zanatskom centru na Autobuskoj stanici u Gradi{ci, tel. 051/813-931; 065/510-387. Izdajem ro{tiqnicu u ul. Vojvode Mom~ila 12, opremqena, a mo`e i za druge svrhe, tel. 363-314; 065/494-157. Izdajem poslovni prostor, 55 mÿ, sa upotrebnom dozvolom - prodavnica mje{ovite robe, ul. Branka Popovi}a 97 A, Bawa Luka, tel. 051/371-475; 065/437-589. Izdajem poslovni prostor, 17 mÿ, u Boriku, tel. 051/311-502; 065/539-645. Izdajem poslovni prostor u centru grada kod Poliklinike parkirali{te, PTT, grijawe, I sprat, tel. 217-326; 065/723-436. Izdajem poslovni prostor, ul. Kraqa Petra II Kara or evi}a, 46 mÿ, tel. 065/677-533; 051/380-378. Izdajem lokal sa skladi{tem, Branka Popovi}a 148, uz glavnu ulicu, cijena povoqna, tel. 065/591-823; 051/ 218-490. GARA@E Izdajem gara`u iza picerije "San Remo# u Boriku - povoqno, tel. 065/747-620; 065/342-569 Prodajem zidanu gara`u, 18 mÿ, kanal, uredni papiri, iza Okru`nog suda, tel. 061/475-216 Izdajem gara`u iza picerije "San Remo# u Boriku, povoqno, tel. 065/ 747-620. Prodajem zidanu gara`u 21 mÿ, vlasni{tvo 1/1, sa dokumentacijom, tel. 051/310-710. Prodajem zidanu gara`u, 16 mÿ, sa kanalom i strujom, 1/1, Star~evica, Srpskih dobrovoqaca 20, tel. 051/ 302-210. Prodajem zidanu gara`u 16,5 m, centar tel. 051/214-378; 065/677-874. Prodajem zidanu gara`u, papiri uredni, u ul. Skendera Kulenovi}a 23, glavna ulica, tel. 214-378; 065/677-874. Prodajem zidanu gara`u 18 mÿ, ul. Mirka Kova~evi}a (kod Zelenog mosta), tel. 464-466. Izdajem gara`u u ulici Ranka [ipke, tel. 065/248-276. POSAO USLUGE [KOLA STRANIH JEZIKA THE HOPE [KOLA ENGLESKOG ZA ODRASLE I DJECU KRATKI INTENZIVNI KURSEVI SERBIAN FOR FOREIGNERS POSLOVNA KORESPONDENCIJA BUSINESS ENGLISH TOEFL/TOEIC SEMINARI ZA ME\UNARODNE ISPITE PRIPREMA-PROBNI TEST - POLAGAWE U P I S OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19 ^ASOVA SUBOTOM OD 10 DO 13 ^ASOVA Tel/Faks: (051) 302 584; (065) 535 820 Ul. Aleja Svetog Save (preko puta dvorane Borik) E-mail:hope.school@blic.net www.hopeschoolbl.org STALNI SUDSKI TUMA^ ZA ENGLESKI I RUSKI JEZIK Prevod i ovjera dokumenta. Tel/faks: (051) 302 584; (065) 535 820 E-mail: hope.school@blic.net Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa automobilskih sjedi{ta, tapaciranog namje{taja i sli~nih podnih obloga, prawe i polirawe automobila, Bawa Luka, tel. 065/581-791; 065/641-010; 063/844-644. [kola engleskog jezika "Big Ben# vr{i upis kandidata u septembarskom upisnom roku, tel. 065/583-266 Sudski tuma~ za engleski jezik, vrlo povoqno, prevod, svih vrsta teksta uz ovjeru, tel. 065/583-266 Nau~ite da slikate po uzoru na stare majstore. Otkrijte sve tajne ovog zanata. [kola magi~nog realizma, za sve uzraste, {kola slikawa "DACE[IN#, tel. 065/538-994. 000004 G Brzo i kvalitetno kucam i {tampam diplomske, seminarske, maturske i druge radove, tel. 051/469-516; 065/ 581-738 Nastavnica wema~kog jezika u penziji daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 307-794 Usisavawe ku}ne pra{ine, potpuno uni{tewe griwa, dubinsko usisavawe i ~i{}ewe tepiha, itisona, autosiceva, tel. 065/575-254 Povoqno i brzo gramati~ki ispravno kucam sve vrste tekstova, sa mogu}no{}u laserskog {tampawa, izrade prezentacija i Internet usluga, tel. 051/386-122; 065/723-379 Ako tra`ite posao koji }e vam pru`iti sigurnost, dobru zaradu, a za ambiciozne i rukovode}e radno mjesto, mo`ete zakazati razgovor na telefone: 051/386-410; 065/623-683; 000038 G Ako su vam potrebni kursevi za ra~unare, sertifikati o zavr{enom kursu za ra~unare ili kwigovodstveni program i kurs za kwigovodstvo ili vo ewe kwigovodstvenih usluga, javite se na tel. 065/520-223; 051/213-088 Giga computers Tra`im ozbiqnu `enu za pomo} u ku}i, tel. 065/512-039, zvati poslije 18 ~asova. Pi{em sve vrste radova iz oblasti ekonomije, kvalitetno, tel. 065/ 216-586. Zdrav, odgovoran, povjerqiv i fizi~ki spreman (52) tra`i posao no}nog ~uvara ili ku}nog majstora, tel. 065/462-969. Kursevi i instalacije iz engleskog jezika 1 sat/5 KM i prevod tekstova str. A-4/10 KM i sudska ovjera dokumenata, tel. 065/938-401, email:slobodan_myu@yahoo.co.uk Potreban odgovoran konobar ili konobarica u kafeu "Dijalog#, Jevrejska 81, tel. 065/949-750. Vr{im usluge prevoza robe i selidbe kombijem, povoqno, tel. 065/985-890. VKV elektroinstalater - radim elektroinstalacije, kao i popravke aparata za doma}instvo, tel. 051/213-424; 065/634-868. Dajem instrukcije iz hemije za ake i studente, povoqno, tel. 065/833-354. Viklovawe el. motora, od 0,25 KW do 250 KW, tel. 051/450-231. Potrebni saradnici u BiH za skupqawe otpadne plastike (fla{e, gajbe), tel. 061/852-439. @ena tra`i posao ~i{}ewa poslovnih prostora, tel. 065/353-926. Brzo i kvalitetno kucam i {tampam diplomske, seminarske, maturske i druge radove, tel. 051/469-516; 065/ 581-738. Kucam sve vrste tekstova po cijeni od 0,50 KM/A-4 uz mogu}nost {tampawa i snimawa na CD, tel. 065/484-984. Sudski tuma~ za wema~ki jezik, brzo i kvalitetno, kompjuterska obrada, li~na dostava dokumenata, tel. 051/385-957; 065/669-417. Kucam sve vrste tekstova, cijena 0,80 KM/A-4, mogu}nost narezivawa na CD ili lasersko {tampawe, tel. 065/ 518-124. Izvodimo molerske usluge, lakirawe i farbawe stolarije, gletovawe zidova, lijepqewe tapeta, povoqno, kvalitetno i brzo, tel. 065/226-848; 051/219-572. Brzo i bez gre{aka pi{em i {tampam sve vrste diplomskih, seminarskih i maturskih radova 0,70 KM po stranici, tel. 051/464-491; 065/832-164. Vr{imo prevoz putnika i robe kombijem na svim relacijama, povoqno, tel. 065/663-104. Selidbe i druge vrste prevoza tereta do pet tona obavqam vrlo brzo u Republici Srpskoj i inostranstvu, tel. 065/416-882. Vr{im usluge selidbe sa radnom snagom "povoqno#, tel. 065/663-104. "CREDO ra~unari i komunikacije# prima radnika na neodre eno vrijeme na radno mjesto kwigovo e, tel. 051/ 213-960. STR "KOMPO# Bawa Luka, vl. Nenad Popovi}, - distribucija plina, - dostava na ku}nu adresu, - garantovano: - 10 kg plina u boci, - kvalitetan plin, - atestirane boce, tel. 051/301-983; 065/611-617. Radno vrijeme od 8 do 20 ~asova; UP Dajem ~asove engleskog, zvati ujutro, tel. 051/462-086. Predstavni{tvu internacionalne kompanije u formirawu u Bawoj Luci potrebno vi{e saradnika na razli~itim pozicijama. Uslovi: minimum SSS, posjedovawe sopstvenog automobila, komunikativnost, starost od 23 do 45 godina, pozvati radnim danom od 8 do 16 ~asova, tel. 051/386-410, 065/623-683. Izvodim sve vrste rigips radova, potkrovqa, spu{tene plafone, pregradne zidove, tel. 065/768-745. Potreban dipl. farmaceut sa licencom, kontakt tel. 065/651-237. Dimwa~ar, ~istim dimwake, pe}i za centralno grijawe i kotlove, tel. 065/670-639; 051/483-144. Sastavqam tu`be, `albe, ugovore, zahtjeve, prigovore, punomo}ja i registraciju preduze}a DOO, tel. 065/ 518-079. Prevozim putnike i robu kombijem, povoqno, tel. 065/663-104. Molerski radovi, kre~ewe, gletovawe lakirawe metalnih i drvenih povr{ina i kerami~ke usluge, tel. 065/519-925. Povoqno i kvalitetno kwigovodstvene usluge, tel. 214-929, "^ajavec - Uslu`ne djelatnosti#. Nastavnica matematike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI Ameri~ki biznismen tra`i prevodioca, u obzir dolazi neko ko bi bio na raspolagawu po potrebi, tel. 065/ 817-714. Tra`im posao portira ili no}nog ~uvara, tel. 051/282-188; 065/988-773. Prevozim robu i preseqavam kombijem, povoqno, tel. 065/985-890. Izrada metalnih, plastificiranih foto-bexeva za sve manifestacije, promocije i reklame, tel. 065/531-550. Dajem ~asove engleskog, tel. 051/ 462-086. "Adrija enigma# tra`i komercijaliste, plata po dogovoru, tel. 065/591-823 ili 051/218-490. Vidovita kroz san, {oqu i pasuq skida crnu magiju, rje{ava porodi~ne probleme, tel. 065/208-923. @ena gra. teh., hr. paso{, tra`i bilo kakav posao, ~istila bi poslovne prostore, stanove, peglala ve{, dvorila stare osobe, tel. 065/305-892. Kvalitetno izra ujem zubne proteze (klasi~ne, wisil), krunice i mostove (porcelan, akrilat), tel. 065/636-733. Izrada Internet prezentacije va{e firme, ponude, usluge, oglasa, izrada digitalnih slika, brzo i povoqno, tel. 065/360-813. Kursevi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis engleski 1 sat/5 KM, prevod tekstova str. A-4/10 KM, tel. 065/938-401. Pomo} za probleme sa ra~unarom, virusi, OS, instalacija hardware-a i softwere, a dolazak na adresu!!!, tel. 065/360-813. Potreban automehani~ar za stalni radni odnos, tel. 065/792-065. Dajem instrukcije iz matematike u~enicima osnovne {kole (povoqno), tel. 051/307-196. RAZNO Prodajem tablu za tehni~ko crtawe (150/95 cm) sa kulmanom, marke robotron reiss, tel. 065/ 579-581; 000005 M Prodajem povoqno nov ap{eber, sprava za vje`bawe, i haubu za su{ewe kose, tel. 465-641; 065/246-778. Prodajem "poni# bicikl sa rasklapawe, pogodan za smje{taj u kofer, tel. 051/318-227 Prodajem mini ma{inu za su e, tel. 436-505 Prodajem izuzetno povoqno dvoja ostakqena (unutra{wa) vrata sa {tokom, tel. 311-345; 065/971-991 Kupujem grobnu parcelu za jedno grobno mjesto u pravoslavnom grobqu u Boriku, tel. 065/239-129 Prodajem parcelu za porodi~nu grobnicu na grobqu sv. Pantelija, cijena po dogovoru, tel. 065/519-925 Prodajem dva grobna mjesta na gradskom grobqu, tel. 065/294-053 Prodajem dvadeset ovaca za priplod, mogu}e i vi{e i dvanaest ovnova, tel. 065/684-311 Prodajem ormar - {iber visine 2.300, {irina 2.700, dubina 60 mm cijena 500,00 KM, komodu dvokrilnu visina 1.150, {irina 1.150, dubina 450 mm, cijena 200.00 KM, tel. 065/519-628 Prodajem registar kasu "quorion# cr. 30 t 2, wema~ke proizvodwe za obra~un PDV-a, tel. 065/707-190; 065/316-433 Prodajem weltmaister harmoniku SUPITA 1998. EU, kao nova, sa koferom, fiksno, tel. 065/516-930 Profi klavijature od 800 EU casi HT i cz 5.000 izuzetne za folk muziku, prodajem ili mijewam, tel. 065/515-930 zvati uve~e Prodajem kamin "amiti# star godinu dana, tel. 065/940-930. Prodajem suvu jasenovu gra u, za izradu stepeni{ta i drugih finih stvari, tel. 313-785. Hitno prodajem 12 m drva za ogrjevgrabova, u Drugovi}ima, tel. 065/ 394-908. Prodajem kwige za sredwu gra evinsku {kolu od prvog do ~etvrtog razreda, tel. 065/424-324; 051/217-888. Prodajem univerzalni mlin "Standard# Osijek, sa sedam opcija, za drvo. Nov - povoqno, tel. 065/308-686. Prodajem plakar, o~uvan, tel. 065/ 473-476. Prodajem skoro nov {poret na drva, ve}, ispravan, tel. 051/380-964. Prodajem brentu tip 1.000 sa kolicima i opremom, mo`e i kompenzacija, tel. 065/518-181; 051/584-263. Prodajem harmonike od 80 basova 5 registara, 60 basova 3 registra, nova, sa koferom i 40 basova 3 registra u odli~nom stawu, prodajem TV "simens#, ispravan, ekran 66 cm, sa daqinskim, 130 KM, prodajem ma{inu za mqevewe mesa sa trofaznim motorom, odli~na, ru~ni rad - 300 KM, prodajem bagremovo koqe za ograde, tel. 051/370-711; 065/206-060. Prodajem dva grobna mjesta na gradskom grobqu (Novo grobqe), tel. 065/294-053. Prodajem profesionalnu tablu za tehni~ko crtawe sa kulmanom, dim 120h80 cm, marka "rogotron-reiss-perfekt# tel. 051/469-062. Prodajem oko 3.000 po{tanskih markica iz raznih zemaqa tel. 051/ 469-062. Prodajem parcelu za porodi~nu grobnicu na grobqu "Sv. Pantelija#, cijena po dogovoru, tel. 065/519-925. Prodajem rashladnu komoru - hladwa~u (plusarica i minusarica) zapremine 50 m ili mijewam za dostavno vozilo gra u, tel. 065/668-630; 051/663-055. Prodajem dobro sa~uvan trosjed, dvije foteqe i fotequ na razvla~ewe, tel. 465-641; 065/246-778. Prodajem pocin~ano korito za {urewe sviwa, `eqezne ~engele i dodatak za vje{awe mesa. cijena 135 KM, tel 051/213-166. Prodajem trosjed i fotequ u kompletu 150,00 KM, tel. 051/371-846. Prodajem cvije}e - adame raznih veli~ina, tel. 051/328-120. Prodajem plasti~nu masku sa duplim farovima za pmv "golf#, tel. 065/ 974-307. Prodajem na Novom grobqu dva grobna mjesta, parcela br. I, cijena po dogovoru, tel. 00385 22 338-693. Prodajem 600 kom. monte, tel. 065/ 662-478. AUTOMOBILI Prodajem dijelove za # pasat 2# sa K glavom, 1,8 benzin, tel. 065/542-216. Povoqno prodajem "mercedes# kombibus, 1+7, TIP 208 DKB; 1991. god. registrovan u Bijeqini do 16.10.2006. tel. 00381/11-234-07 66; UP Prodajem "ladu# 1300, godi{te kraj 89. g, registrovana do jula 2007. godine, u odli~nom stawu, tel. 065/518-191 Prodajem "golf III# TDI prvi lak, 1995. godine, ima {iber, centralnu bravu, sigurnosni jastuci i drugo, tel. 065/673-621 Prodajem karavan "palio# 2000 god. pre{ao 34.000, prva ruka, o~uvan, metalik sa alarmom, muzikom, prodajem 8.000 evra, registrovan u RS, zvati uve~e, tel. 065/516-930 Prodajem "jugo 55#, u voznom stawu, tel. 061/440-505. Prodajem "mercedes E# 200 crni, 2000 god. registrovan, nove gume, cijena po dogovoru ili mijewam za jeftinije, tel. 065/980-995 Kupujem registrovanog "jugu#, tel. 065/538-048. Prodajem "ladu samaru# (1988) mo`e i za dijelove, cijena 500 KM tel. 065/530-030, zvati poslije 17 ~asova. Prodajem "moskvi~# sa pre enih 50.000 km kao nov, tel. 051/304-914. Prodajem "fi}u# registrovan do 30.3.2007, tel. 051/213-183, 065/969-287. Prodajem "jugo koral 45#, kao nov, tel. 051/816-764. Prodajem "VW golf IV 1.4B#, 99 god, 3V, klima, ekstra o~uvan, 14.500 KM, tel. 065/696-149. Prodajem DAEWOO nubira, g.p. 2000 registrovan godina dana 1,6 benzin plus plin fabri~ki cijena po dogovoru, tel. 065/565-209 Prodajem "mazdu 626# DI TD god. pr. 1999. reg. godinu dana cijena po dogovoru, tel. 065/525-542. 15 Prodajem auto "lada 1200#, u ispravnom stawu, tel. 065/366-130. Prodajem pet kom. "mercedes# kombija, otvoreni i zatvoreni, povoqno, tel. 065/663-104. Prodajem hitno i povoqno WV - 1600 m, kombi, turbo dizel, god. proizvodwe 1989, 30. decembar, dupla kabina u ispravnom stawu - pogodan za gra evinare, tel. 062/268-931. Prodajem "reno 25#, 90. god. pr. registrovan do 11. mjeseca 2006, tel. 052/214-616; 065/907-827. Autoradar - laser, detektori {tite od ure aja za kontrolu brzine. Upotreba je dozvoqena u ve}ini dr`ava EU, kao u BiH i u SCG. Isporuka na teritoriji BiH, tel. 051/481-692; 065/466-666 www.freewebs.com/radardetektori. Prodajem "opel GTS# kupe crveni, ful oprema, 2005. god., registrovan, povoqno, tel. 065/526-426. Prodajem "pe`o 306# 1,9 D, god. pr. 2000, prva registracija 9.2001, pet V, sve osim ko`e, tel. 062/182-238. Kupujem registrovanog "juga#, tel. 065/538-048. Tra`im ukradeni "audi A 4#, wema~ke registracije, slijedi nagrada, tel. 065/517-884. Prodajem "opel kadet# god. pr. 83, tel. 065/242-695. Povoqno "lada samara#, tel. 065/685-779; 065/371-260. Kupujem "mercedes 207-307#, sa ceradom ili "tami}a 75#, kratki, tel. 051/280-717; 065/575-157. Prodajem "ladu nivu# 1,7+4 h 4, kraj 2004. godine, tel. 051/380-964. Kupujem "jugo# ne stariji od '89. god. do 1.200 KM, tel. 065/799-330. Prodajem "tojotu tercel# 1.3 benzin 1983, u dobrom stawu povoqno, tel. 065/966-210. Prodajem "trabant# i kamion TAM, tel. 525-200. LI^NI OGLASI Srbin udovac, Zagrep~anin, tra`i `enu do 60 godina, `eqnu pa`we, razumijevawa, we`nosti, milovawa, radi qetovawa, prijateqstva, mogu}eg braka, tel. 00385 98 223684 Mu{karac, 40 godina, tra`i slobodnu `enu sa sela, u obzir dolazi i udovica, radi dru`ewa i iskqu~ivo radi braka, tel. 065/775-134. Otmjen intelektualac tra`i lijepu damu do 53 godine, uslov da ne `ivimo zajedno, dama odmah sti~e zdravstveno osigurawe, a kasnije nasqedno pravo, nacionalnost nebitna, u obzir dolaze samo ozbiqne ponude, tel. 065/713-512, od 9 do 19 ~asova, bez SMS poruka. Avantura, slobodan 42-godi{wak, povremeno dolazim iz Holandije, nazovi me, u meni }e i mu{karci i `ene na}i svoje skrivene `eqe, javqa}e vam se ista osoba, tel. 0031628519374. KU]NI QUBIMCI Staford, vrhunska {tenad sa rodovnicima, profesionalno odwegovani, vakcinisani i o~i{}eni od parazita, tel. 065/609-756. Prodajem psa torwaka starog godinu dana, tel. 065/474-728. Rotvajler `enka, sa pedigreom, stara godinu dana, poklawam zbog selidbe u stan, sve informacije na tel. 065/424-791 Odgajiva~ica wema~kih ov~ara "SER- VICIJUM# FCI 7/05; prodaje {tenad profesionalnog odgoja iz dva legla, od vrhunskih roditeqa, tel. +387 51 830 053; +38765716802; tel/faks + 38751 830-192. Odgajiva~ica njufaundlenderskih pasa "darius land# prodaje {tenad izlo`benog kvaliteta od roditeqa {ampiona, tel. 065/646-284. OGLAS U OKVIRU OGLAS U NEGATIVU KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka # ili e-mail adresu: malioglasi@glassrpske.com 3 KM 5 KM Tekst:..................................................................................................................................................................................................................................................................... Telefon:.........................................................................................................................................................................

ROMA I PALERMO NAJUBJEDQIVIJI U DRUGOM KOLU " SERIJE A" VU^ICA" SE NE [ALI " Fudbaleri rimskog tima savladali Sijenu u gostima (3:1) i poslije dvije prvenstvene runde uz Palermo imaju najboqi u~inak RIM - Pobjedom nad Sijenom u gostima od 3:1 fudbaleri Rome ostvarili su maksimalan u~inak u prva dva kola Serije "A#. Tadei, Pizari i ^uka bili su strijelci za "vu~icu#, dok je po~asni pogodak za doma}ina postigao Frik. Trijumf rimskog tima ni jednog trenutka nije dolazio u pitawe, a da su Tadei i Toti bili precizni u nekoliko navrata, pobjeda je mogla da bude i ubjedqivija. Od "ka`wenika# sa dna tabele, Fjorentina i Lacio zabiqe`ili su i drugi poraz. Lacio nije uspio da uzme bodove na svom "Olimpiku# protiv odli~nog Palerma, dok su fudbaleri Fjorentine pora`eni sa minimalnih 1:0 na gostovawu kod Livorna. Strijelac za doma}e bio je, naravno, Lukareli. Siguran je bio i Udizneze, koji je ugostio DANAS NA SPORTSKIM STRANAMA Strana 1. Roma 2 2 0 0 5:1 6 2. Palermo 2 2 0 0 6:4 6 3. Atalanta 2 1 1 0 3:1 4 4. Inter 2 1 1 0 4:3 4 5. Empoli 2 1 1 0 3:2 4 6. Mesina 2 1 1 0 2:1 4 7. Katawa 2 1 1 0 1:0 4 8. Udineze 2 1 0 1 2:1 3 9. Livorno 2 1 0 1 1:2 3 10. Sijena 2 1 0 1 3:4 3 11. Parma 1 0 1 0 1:1 1 12. Sampdorija 2 0 1 1 2:3 1 13. Torino 2 0 1 1 1:3 1 14. Kijevo 2 0 1 1 2:3 1 15. Askoli 2 0 1 1 2:4 1 16. Kaqari 2 0 0 2 1:3 0 17. Milan (-5) 1 1 0 0 2:1 0 18. Lacio (-11) 2 0 0 2 2:4 0 19. Re ina (-12) 2 1 0 1 5:5 0 20. Fjorentina (-19)2 0 0 2 2:4 0 LAVOVI" SIGURNI I U [ESTOM KOLU " Silvajn Viltor (Lion): Lako sa novajlijom Lion nema milosti 1. Lion 6 5 1 0 15:5 16 2. Olimpik M. 5 4 1 0 10:1 13 3. Tuluz 6 3 2 1 9:7 11 4. Le Man 6 3 2 1 9:8 11 5. Lil 6 3 1 2 11:6 10 6. Nansi 5 3 1 1 7:4 10 7. Sent Etijen 5 3 1 1 9:7 10 8. Bordo 5 3 0 2 7:7 9 9. So{o 5 2 2 1 8:7 8 10. Lorijen 6 2 2 2 9:9 8 11. Valensijen 6 2 2 2 7:8 8 12. Lens 5 2 1 2 7:8 7 13. Troa 6 1 2 3 6:8 5 14. Okser 5 1 2 2 4:7 5 15. Monako 5 1 1 3 5:7 4 16. P.S.@. 5 1 1 3 6:9 4 17. Ren 5 1 1 3 5:9 4 18. Sedan 6 0 3 3 6:10 3 19. Nant 6 0 3 3 5:10 3 20. Nica 6 0 1 5 4:12 1 PARIZ - [ampion Francuske Olimpik iz Liona je bez ve- }ih problema trijumfovao u Lorijenu, ~ime je zadr`ao prvo mjesto na tabeli. "Lavovi# sa "@erlana# su tako nastavili da vode uspje{ne bitke kako u Ligi {ampiona tako i u prvenstvu. Nemilosrdni u duelu protiv novajlije u ligi bili su Fred, Tijago i Maluda, dok je za doma}e strijelac bio Siani. Iznena ewe kola je priredio Tuluz, koji je protutwao Lilom i potvrdio da dosada{wi dobri rezultati nisu bili slu- ~ajni. Ekipa Nanta je jo{ jednom razo~arala, ovoga puta izgubiv- {i od Valensijena sa minimalnih 0:1 pogotkom Savidana u fini{u prvog poluvremena. Le Man je bio boqi od Sedana slaviv{i sa 2:1 golovima Bangure i Paula dok je za doma}e jedini strijelac bio Belhax. Rezultati i strijelci: Sedan - Le Man 1:2 (Belhax 77 - Bangura 4, Paulo 26), Lil - Tuluz 1:3 (Tavlaridis 34 - Fabiwo 16, 40, Emana 26) Lorijen - Lion 1:3 (Siani 70 - Tijago 6, Fred 62, Maluda 65) Troa - Nica 2:0 (Giqoti 52, Nive 75), Valensijen - Nant 1:0 (Savidan 37). DEPORTIVO LAKO SAVLADAO VIQAREAL Dva hica Kapdeviqe LA KORUWA - Fudbaleri Deportiva ostvarili su laganu pobjedu na otvarawu tre}eg kola "Primere# savladav{i Viqareal rezultatom 2:0. Klub iz Galicije dominirao je tokom cijelog me~a protiv pro{logodi{weg polufinaliste Lige {ampiona, koji nije stvorio nijednu {ansu. Vo stvo Deportivu donio je Kapdeviqa fantasti~nim udarcem u ~etvrtom minutu, a kona~nih 2:0 postavio je isti igra~ sredinom drugog poluvremena. Ostali susreti tre}eg kola [panskog fudbalskog prvenstva odigrani su sino}. FUDBAL Peceq digao sidro 3. povratnike u "Seriju A# ekipu Torina. Felipe i Di Natale bili su strijelci za pobjedu u Udinama od 2:0. Bodove su podijelili Askoli i Mesina (1:1), kao i Katawa i Atalanta koji su odigrali nezanimqiv me~ bez golova, i Empilo i Kijevo. "Lete- }i magraci# su imali prednost sve do 61. minuta kada je Vanu- }i zatresao mre`u i donio bod Empoliju. Fudbaleri Intera nastavili su sa smu{enim startom sezone u kojoj brane titulu. "Neroazuri# su u drugom kolu "Serije A# kod ku}e igrali sa Sampdorijom 1:1, dok je u uvodnom me- ~u dana Re ina stigla do dramati~ne pobjede nad Kaqarijem 2:1. Sampdorija je na "Meaci# postavila novi klupski rekord od 15 liga{kih me~eva bez pobjede, ali je stigla do boda. Tim iz \enove je posqedwi put pobijedio otprilike u isto vrijeme kada je Adrijano posqedwi put dao gol, pa je Brazilac me~ po~eo na Makelele (^elzi) i Kujt (Liverpul): Jedan potez odlu~io me~ Vladimir Peceq JUVENTUS Fudbaleri Juventusa su na svom "Komunaleu# zabiqe- `ili prvu pobjedu u "Seriji B#. "Stara dama# je u drugom kolu savladala Vi}encu sa 2:1, a golove su postili Trezege u 45. i Del Pjero u 53. minutu. Jedini pogodak za goste dao je Raimondi u 59. minutu. Poslije dva odigrana kola Juventus je posqedwi na tabeli sa minus 13 bodova, 19 mawe od vode}e \enove. klupi. Gosti su poveli odmah po povratku sa poluvremena, poslije penala Kordobe nad Flakijem, koji je bio precizan. Uslijedio je jo{ ja~i pritisak doma- }ina i "festival# proma{aja, sa poni{tenim golovima Vijere i Adrijana, a bod za {ampiona spasio je Masimo Bonani autogolom poslije Figovog kornera. Sve do fini{a susreta Re ina - Kaqari, izgledalo je da na Sardiniju putuje bod. Me utim, Re- PRVA LIGA Drina ostala na tronu Strana 4. Kristijan Lukareli (Livorno): Strijelac za pobjedu ina je do pobjede stigla u 94. minutu, kada je Rolando Bjanki dao ~etvrti gol u dva me~a sezone i pomjerio tim sa startnih minus 15. Rezultati i strijelci: Askoli - Mesina 1:1 (Peruqi 88 - Rigano 63), Katawa - Atalanta 0:0, Empoli - Kijevo 1:1 (Mandeli 15 MINHEN - Fudbaleri Bajerna do`ivjeli su prvi poraz u ovoj sezoni Bundeslige. Od wih je boqa bila ekipa Arminije iz Bilefelda rezultatom 2:1. Bajern je vodio ve} poslije pet minuta golom debitanta Marka van Bomela, ali su Vestfalci preokrenuli i dobili me~ golom Kampera {est minuta prije kraja. Lider prvenstva, ekipa Nirnberga zabiqe`ila je drugi remi odigrav{i 1:1 protiv Bohuma. Energi je jo{ jednom odigrao odli~no i pobijedio ekipu Majnca 2:0, golovima Rumuna Radua i Munteanua. Jedan gol Kristijana Vernsa bio je dovoqan Borusiji u dortmundskom me~u sa HSV-om. Najve}a drama vi ena je na "Vezeru#, gde je Verder vodio 2:0, a [tutgart pobijedio 3:2, golom Gomesa u 88. minutu. Poveli su doma}i autogolom Hilberta u 4. minutu, a Muhamed Zidan se potrudio da 30. minutu bude 2:0. Potom je Hilbert bio strijelac i na drugoj, pravoj strani za 2:1, Da bi Pardo i Gomez preokrenuli na kona~nih 2:3. Dva gola Karlosa nisu bila dovoqna Borusiji na gostovawu u Ahenu, gdje je Alemanija pobijedila ~ak sa 4:2. Rezultati i strijelci: Ahen - Borusija M. 4:2 (Regekampf 7 penal, Ebers 51, [laudraf 31, 84 - Karlos 50, 80), Arminija - Bajern M. 2:1 (Vi{warek 25, Kamper 84 - Van Bomel 6), Borusija D. - Hamburger 1:0 (Verns 82), Energi - Majnc 2:0 (Radu 47, Munteanu 60), Nirnberg - Bohum 1:1 (Polak 30 - Gekas 10), Verder - [tutgart 2:3 (Hilbert 4 autogol, Zidan 30 - Hilbert 38, Pardo 58, Gomez 84), Volfsburg - Hanover 1:2 (Kr`inovek 52 - Brdari} 50, 56). LONDON - Fudbaleri ^elzija savladali su Liverpul sa minimalnih 1:0 u derbiju petog kola engleske lige. ^ovjek odluke bio je napada~ Didije Drogba koji je svom timu donio ~etvrtu pobjedu u ovoj sezoni. Slavi{a Gruji} RUKOMET Odbrana donijela bodove Strana 7. - Vanu}i 61), Lacio - Palermo 1:2 (Roki 73 - Di Mikele 11, 38), Livorno - Fjorentina 1:0 (Lukareli 56), Sijena - Roma 1:3 (Frik 87 - Tadei 47, Pizaro 70, ^uka 90), Udineze - Torino 2:0 (Di Natale 25, Felipe 65). Utakmica izme u Parme i Milana odigrana je sino}. FUDBALERI BAJERNA DO@IVJELI PRVI PORAZ U ^ETVRTOM KOLU BUNDESLIGE Prvi kiks Bavaraca ^ELZI SAVLADAO LIVERPUL U DERBIJU PETOG KOLA MAJSTORIJA DROGBE Reprezentativac Obale Slonova~e postigao efektan pogodak za minimalnu pobjedu londonskih " plavaca" 1. Portsmut 5 4 1 0 9:0 13 2. Man~ester J. 4 4 0 0 11:2 12 3. ^elzi 5 4 0 1 9:3 12 4. Everton 5 3 2 0 10:4 11 5. Aston Vila 5 2 3 0 6:3 9 6. Riding 5 3 0 2 7:6 9 7. Bolton 5 2 2 1 4:3 8 8. Fulam 4 2 1 1 5:7 7 9. Vest Hem 4 1 2 1 6:5 5 10. Midlsbro 5 1 2 2 5:9 5 11. Vigan 4 1 1 2 4:5 4 12. Liverpul 3 1 1 1 3:5 4 13. Man~ester S. 4 1 1 2 1:4 4 14. Wukasl 3 1 0 2 3:5 3 15. Totenhem 4 1 0 3 2:5 3 16. ^arlton 5 1 0 4 4:9 3 17. Arsenal 3 0 2 1 2:3 2 18. [efild J. 5 0 2 3 2:6 2 19. Votford 5 0 2 3 3:6 2 20. Blekburn 4 0 2 2 1:6 2 1. Nirnberg 4 2 2 0 5:1 8 2. [alke 3 2 1 0 4:1 7 3. Bajern M. 4 2 1 1 5:3 7 4. Borusija D. 4 2 1 1 5:4 7 4. Energi 4 2 1 1 5:4 7 6. Ahen 4 2 0 2 7:6 6 7. Verder 4 2 0 2 8:8 6 8. Borusija M.4 2 0 2 5:5 6 9. [tutgart 4 2 0 2 7:10 6 10. Herta 3 1 2 0 5:1 5 11. Majnc 4 1 2 1 4:5 5 12. Bajer L. 3 1 1 1 5:3 4 13. Arminija 4 1 1 2 5:6 4 14. Ajntraht 3 0 3 0 2:2 3 15. Hamburger4 0 3 1 4:5 3 16. Volfsburg4 0 3 1 2:3 3 17. Hanover 4 1 0 3 4:12 3 18. Bohum 4 0 1 3 3:6 1 Iako su oba tim krenula oprezno, doma}i su bili konkretniji i vi{e dr`ali loptu u nogama. Prvih pola ~asa igre pro{lo je u ispitivawu snaga i tra`ewu slabe ta~ke, {to su fudbaleri @ozea Muriwa na kraju i uspjeli. U fini{u prvog dijela reprezentativac Obale Slonova~e Didije Drogba podigao je "Stenford Brix# na noge majstorskim golom za vo stvo. Dugu loptu E{lija Kola Drogba je primio na prsa i volejem iz okreta, sa ivice {esnaesterca pogodio mre`u nemo}nog Rejne. Po~etkom drugog dijela, ^elzi je ostao sa desetoricom, jer je Balak dobio direktan crveni karton poslije starta nad Sisokom. U 68. minutu na drugoj strani obrukao se kapiten gostiju Xerard, kome je Kudi}ini sa pet metara odbranio {ut i tako osujetio najopasniji napad Liverpula na me~u. Do kraja susreta "crveni# su diktirali tempo stezali obru~ oko gola Kudi}inija, ali doma}i su do kraja uspijevali da iza u na kraj i sa~uvaju minimalnu prednost. Fudbaleri Portsmuta su uvodnom me~u petog kola kao gosti savladali ^arlton, a strijelac je bio Kongoanac Lomano Lua Lua. Najvi{e golova vi eno je na "Gudisonu#, gdje je Everton dva puta vodio, golovima sjajnog tandema Xonson - Biti, ali je Austrijanac Paul [arner dva puta izjedna~io i donio bod Viganu. Rezultati i strijelci: ^elzi - Liverpul 1:0 (Drogba ), ^arlton - Portsmut 0:1 (Lua Lua 74), Everton - Vigan (Xonson 49, Biti 66 - [arner 62, 68), [efild - Riding (Hulse 61 - Dojl 1, Seol 25), ostali me~evi igrani su sino}. Dejan Stankovi}