Naslovna stranica: Suncokret Biserka Markovi}

Transkript

1

2 Mjese~nik»Hrvatske {ume«izdava~:»hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb Direktor: Darko Beuk Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Novinari: Antun Z. Lon~ari}, Miroslav Mrkobrad, Vesna Ple{e i Ivica Tomi} Ure iva~ki odbor: predsjednik Branko Me{tri}, Ivan Hodi}, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, ^edomir Kri Bakran Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovi}a 2, Zagreb tel.: 01/ , faks: 01/ direkcija@hrsume.hr miroslav.mrkobrad@hrsume.hr Uredni{tvo se ne mora uvijek slagati s mi{ljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb, Slavonska avenija 4 Naklada: 6200 CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) kn; pola stranice (1/2) kn; tre}ina stranice (1/3) kn; ~etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) kn; 1/2 stranice kn; 1/3 stranice kn; zadnja stranica kn (tu stranicu nije mogu}e dijeliti). U ovu cijenu nije ura~unat PDV koji pla}a ogla{iva~. Naslovna stranica: Suncokret Biserka Markovi}

3 u ovom broju LISTOPAD Restrukturiranje, zakon, po`ari Prije ~etiri godine najavljeno restrukturiranje Hrvatskih {uma zapo~et }e u sije~nju idu}e godine! Na to ukazuju izjave odgovornih ljudi pa im valja vjerovati. A {to }e se dogoditi? E, to jo{ nitko ne zna, ili (se) bar javno ne obznanjuje. Procure tu i tamo neke informacije koje jo{ vi{e uznemiruju {umarsko pu~anstvo, koje ionako ivi od promjene do promjene, strahuju}i za ono najva nije posao. Tako se i sada izmjenjuju pri~e o vi{ku s onima da vi{ka radnika nema, o broju novih {umarskih organizacija, samostalnih poduze}a, itd. Istodobno s najavljenom reorganizacijom donosi se i novi Zakon o {umama koji treba stvoriti zakonske okvire, pa i za famozna sredstva op}ekorisnih funkcija {uma s kojima bi se, naga a se, ubudu}e trebalo upravljati s drugoga mjesta. I to pomalo unosi nervozu me u {umare, premda su na druk~iju mogu}nost raspolaganja tim sredstvima, sjetit }e se neki, upozorili jo{ Irci iz tvrtke Coillte koji su radili prvu verziju restrukturiranja. Umjesto naga anja, valja se strpiti, a ni{ta drugo niti ne preostaje, jer sve }e dvojbe biti uskoro rje{ene. Osim po pripremama za restrukturiranje, ova }e godina biti upam}ena i po ne~em dobrom izrazito malom broju po ara i opo arenih povr{ina. Tek 193 po ara na ha do 20. rujna (usporedbe radi, lani 517 po ara na ha!). Naravno da je za to najvi{e zaslu no ki{no ljeto, ali u velikoj mjeri i temeljito provedene pripreme i dobro organizirana preventiva u firmi. Vi{e je po ara izbilo, kao i uvijek dosad, u privatnim {umama (55%) nego u dr avnim (45%). O po arima }e op{irnije biti rije~i u sljede}em broju, a sada spominjemo jo{ jednu zanimljivost rujan je za {ume bio jednako opasan kao i kolovoz! Dok nisu stigle spasonosne ki{e. (m) KAKO ]E SE RAZVIJATI [UMARSTVO U SVIJETU Vizija {umarstva godine CIJENE _ KAKO SE FORMIRAJU, KAKVI SU ROKOVI PLA]ANJA Sirovine za drvnu industriju u Hrvatskoj ima dovoljno i nije preskupa DOBIVANJE BIOENERGIJE IZ BIOMASE [ume u Hrvatskoj mogu godi{nje dati oko 2 m³ biomase za proizvodnju energije DANI HRVATSKE [UME Nastavlja se stoljetna tradicija na{i~kog kraja UPRAVA [UMA GOSPI] Su{enje crnogorice poprima razmjere katastrofe 16. PO@E[KI TAKSATORI U ISTRI Na isto~noj strani U~ke {ume posebno o~uvane PRIVATNE [UME Programi stari stotinjak godina REPORTA@A S RAFTINGA KOPRIVNI^KIH [UMARA Dravom za spas {ume TURIZAM U FUNKCIJI ZA[TITE PRIRODE _ NEKADA[NJE LOVI[TE BELJE I KOPA^KI RIT Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba 23. ZA[TI]ENO BILJE [irokolisna veprina KAKO SE MIJENJA ULOGA I ZNA^ENJE [UME Ekolo{ke funkcije {ume 26. LJEKOVITO BILJE Podbjel lijek za ka{alj SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA, ITALIJA 13. _ 20. RUJNA Prvak Rus Shvetsov, hrvatski {umari skromno VINKOVCI Ovdje se pisala povijest slavonskog {umarstva 33. POVIJEST [UMARSTVA Va nost {ume za materijalno i du{evno dobro ~ovjeka 34. ZOONOZE Mi{ja groznica 35. LOVSTVO U Istri se dobro radi s pti~arima Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 1

4 Pi{u: Ivan Martini}, izv. sveu~. prof. Stjepan Dekani}, dipl. ing. {um. Foto: I. Martini} znanost ^asopis Unasylva donio je u svojem 204. broju intrigantan ~lanak Vision of forestry 50 years on koji je potpisao Merilio Morelli. Gosp. Moreli vi{i je slu benik FAO odjela za {umarsku politiku i planiranje, a bio je voditelj Delphi postupka kojim se nastojalo utvrditi mi{ljenja skupine eksperata FAO o viziji {umarstva u godini. Uz pomo} Delphi metode 12 je pojedinaca iz glavnoga sto era FAO i podru nica FAO diljem svijeta, razmatralo 10 aspekata odr ivoga gospodarstva vezanog za {umarstvo: {umska pokrovnost, za{tita i o~uvanje, {umske planta e, energija iz drva, tehnologija, ponuda i potra nja, informacije, voda, me unarodne organizacije i upravljanje. Smatraju}i da bi izvje{}e o provedenoj raspravi moglo biti vrlo zanimljivo ~itateljima glasila»hrvatske {ume«, namjera nam je u dva nastavka sa eto prikazati postignutu razinu promi{ljanja izabranih aspekata {umarstva u godini. Napominjemo da izvje{}e ne odra ava koncenzus ve} zajedni~ku viziju sudionika koji su u ovome postupku sudjelovali dobrovoljno. Jednako tako izvje{}e ne predstavlja slu beno stajali{te FAO. KAK AKO ]E SE RAZVIJATI [UMARSTVO U SVIJETU [umski pokriva~ Izme u i godine, {umski }e pokriva~ postati stabilan na globalnoj razini. Me utim, budu}i da }e se do tada nastaviti s kr~enjem tropskih ki{nih {uma (4 do 6 milijuna hektara godi{nje) stabilizirani }e {umski pokriva~ biti manje povr{ine od dana{njega. Sigurno je da }e biti razlika me u regijama i tipovima {uma. Borealni }e se {umski pokriva~ stabilizirati na dana{njoj razini. U Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, povr{ina pod {umama }e se znatno pove}ati. Na podru~ju Azije i Pacifika, povr{ina pod prirodnim {umama }e se smanjiti s najve}im gubicima u jugoisto~noj Aziji. Me utim, zbog {umskih planta a i drve}a izvan {uma, ukupna pokrovnost regije {umskim pokriva~em mogla bi ostati na istoj razini ili se ~ak i pove}ati. U ju noj i sredi{njoj Americi {umska bi se pokrovnost mogla malo pove}ati, no povr{ine prirodnih {uma bit }e znatno smanjene, naro~ito u podru~ju Amazone. Povr{ina }e se afri~kih {uma samo neznatno smanjiti, ali }e povr{ine pod {umama u sredi{njoj Africi biti znatno manje. Najve}i }e pritisak na {umska podru~ja predstavljati {irenje poljoprivrednih podru~ja u zemljama u razvoju. Za{tita i o~uvanje Za{tita tla, vode i cjelovitih ekosustava postajat }e sve va nija. Bit }e nezaobilazna za razvoj te }e biti tema me unarodnih pregovora s va nim ekonomskim implikacijama. Koncept o~uvanja i za{tite prirode kao dio skupne odgovornosti bit }e {iroko prihva}en kao rezultat jakih programa ekolo{ke izobrazbe i pritiska ekolo{- kih aktivista. Mre e za{ti}enih prirodnih {umskih povr{ina nastavit }e rasti. Kako se prirodne {ume iskori{tavaju svuda osim u udaljenim i nedostupnim podru~jima, o~uvanje preostalih {uma bit }e glavni prioritet svih dr ava na svim kontinentima. Sje~a i iskori{tavanje prirodnih {uma bit }e zabranjeni u mnogim zemljama. Udru enja gra ana, posebice u razvijenim zemljama i djelomi~no nevladine organizacije skupljat }e financijska sredstva za potporu o~uvanja {uma. Vlade }e financirati manje privla~ne aspekte za{tite i o~uvanja. Tako er }e do}i do promjena principa i prakse za{titarstva. Za{titarska }e etika izgubiti na zna~aju, a naglasak }e biti na, spram prirodi, prihvatljivom djelovanju svakog pojedinca. Me unarodne }e nevladine organizacije biti vrlo aktivne u zemljama tropskoga pojasa. Me utim, pritisak stanovni{tva, privatnih interesa u iskori{tavanju prirodnih {uma, siroma{tvo, Vizija 2050 (Skupno prom {umarstva korupcije i gra anski nemiri i dalje }e nadvladavati napore u za{titi {uma i o~uvanju njihove biolo{ke raznolikosti. U nekim }e se podru~jima priroda {tititi intenzivno, dok }e se u drugima nastaviti s istrebljivanjem vrsta i uni{tavanjem ekosustava. U zemljama koje se danas nalaze u razvoju i ~ije su ekonomije u tranziciji, zna~ajna }e se {umska podru~ja staviti pod stroge za{titne mjere. Me utim, ne}e biti dovoljno za{ti}ene na terenu. Druge }e zemlje ve}inom svojih {uma gospodariti na osnovi vi{estrukoga iskori{tavanja (multiple-use basis). U onim zemljama u kojima }e biti uspostavljena odgovaraju}e za{ti}ena i odr avana podru~ja, {ume }e biti pod velikim pritiskom turizma. Glavni problemi za{tite {uma u tropskome podru~ju pojavit }e se 2 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

5 {umarstva. godine i{ljanje budu}nosti eksperata FAO) Kako }e izgledati i koliko }e ih biti institucija sa stanovnicima podru~ja neposredno uz {ume. [umske planta e Planta e }e ostati va an izvor drva i postat }e najva niji izvor sirovina za industriju {umskih proizvoda (najmanje 30, a mo da ~ak i 60 %). Intenzivna }e se proizvodnja drva odvijati u velikim planta ama, {to }e omogu}iti lak{e o~uvanje prirodnih {uma. Stoga }e se povr{ina {umskih planta a na globalnoj razini dramati~no pove}ati te }e u budu}nosti biti tri do ~etiri puta ve}e. Vi{e }e se planta a osnivati izvan tradicionalno {umskih podru~ja i na marginalnim povr{inama poljoprivredne proizvodnje. Milijuni }e se hektara planta a sastojati od kloniranih, genetski pobolj- {anih kultivara. Najvjerojatnije }e biti sve vi{e planta a eukaliptusa i borova. Sada{nje }e rasprave o prirodnosti i ekolo{koj prihvatljivosti {umskih planta a s vremenom zamrijeti. Tehnolo{ki }e napredak pospje{iti osnivanje {umskih planta a. Genetsko manipuliranje, biotehnologija, selekcija drve}a i unaprije eni postupci kultivacije zna~ajno }e pove}ati proizvodne mogu}nosti planta a. Drve}e }e biti otpornije na napade insekata i bolesti. Planta e }e se osnivati s vrstama drve}a izmijenjenima tako da proizvode drvna vlaka posebnih zna~ajki koje mogu zadovoljiti proizvodne zahtjeve, te vrstama pove}anih proizvodnih mogu}nosti. Navodnjavanjem iz mora i iz podzemnih izvora zna~ajni }e dijelovi pustinja postati plodne povr{ine te }e predstavljati glavna podru~ja proizvodnje drvnih vlakana. Planta e }e dobivati na va nosti u proizvodnji sirovina, osobito u ekonomsko stabilnim zemljama s malom gusto}om stanovni{tva, odgovaraju- }im povr{inama za mogu}u {umsku proizvodnju i povoljnim klimatskim uvjetima (uklju~uju}i Novi Zeland, Australiju, ^ile, Argentinu i Portugal kojima }e se kasnije pridru iti i druge zbog pove}anja broja stanovnika i nastojanja vlada da odr e odgovaraju- }i tempo gospodarskoga razvoja. U Africi i nekim drugim podru~jima u razvoju pove}at }e se pritisak na prirodu, a {ume i poljoprivredna zemlji{- ta nastavit }e se intenzivno iskori{tavati {to }e voditi do istrebljenja mnogih ivotinjskih vrsta. Neke }e velike ivotinje (npr. tigrovi i nosorozi) i{~eznuti iz prirodnih stani{ta. Velike ivotinje koje opstanu u prirodi tamo }e se nalaziti u mnogo manjem broju nego danas. Podru~je }e Amazone biti najva nije podru~je na Zemlji za o~uvanje biolo{ke raznolikosti. Da bi se za{titilo i o~uvalo za{ti}ena podru~ja, sprje~ilo {umske po are, a u isto vrijeme omogu}ilo stanovni{tvu ekonomske dobrobiti od {uma bit }e potrebna tje{nja suradnja dr avnih Neke }e velike ivotinje (npr. tigrovi i nosorozi) i{~eznuti iz prirodnih stani{ta. Velike ivotinje koje opstanu u prirodi tamo }e se nalaziti u mnogo manjem broju nego danas. Podru~je }e Amazone biti najva nije podru~je na Zemlji za o~uvanje biolo{ke raznolikosti. Planta e }e ostati va an izvor drva i postat }e najva niji izvor sirovina za industriju {umskih proizvoda (najmanje 30, a mo da ~ak i 60 %). Ozna~avanje i motrenje svih vrijednih stabala u prirodnim {umama postat }e stvarnost. Svako }e ozna~eno, upisano vrijedno stablo ispod svoje kore nositi elektronski ~ip. Rast drve}a i njegova sje~a i transport nadgledat }e se uz pomo} satelita i ra~unalne tehnologije. Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 3

6 Za{titne {ume u priobalju zemlje kao {to su Mozambik i Indonezija). Latinska }e Amerika imati najve- }e povr{ine planta a brzorastu}ih vrsta drve}a. U ekonomski }e se najrazvijenijim zemljama {umske planta e s kratkim ophodnjama ustaliti kao izvori sirovina. Me utim, planta ama su namijenjene i druge uloge. U posebnim }e se slu~ajevima osnivati i planta e s dugim ophodnjama i to tamo gdje }e se o~ekivati njihov doprinos za{titnoj funkciji. Tako }e se u Europi osnivati planta e koje }e zadovoljavati niz ekolo{kih i estetskih zahtjeva, dok }e proizvodna funkcija tih planta a biti u drugome planu. Ruralne {umske planta e i drve}e izvan {umskih povr{ina dobit }e na va nosti u onim zemljama koje }e zadr ati visok postotak ruralnoga stanovni{tva. Zasa eno }e se drve}e sve vi{e integrirati u sustave iskori{tavanja tla unutar kojih }e se koristiti i za proizvodnju tehni~ke oblovine {to }e pomo- }i u odr avanju {umarskih aktivnosti u udaljenim ruralnim podru~jima. Uspostavljanje {umskih planta a kao jedne od glavnih mjera u zaustavljanju klimatskih promjena ({to se o~ekuje po~etkom stolje}a) ne}e se dogoditi. Upravljanje planta ama }e se tako- er pobolj{ati, iako }e stanje ostati podvojeno izme u vrlo dobro upravljanih planta a i onih prepu{tenih pre- ivljavanju zbog nedovoljnih po~etnih ulaganja ili manjkavoga gospodarenja. U razvijenome }e dijelu svijeta gospodarenje planta ama biti u vrlo visokoj mjeri mehanizirano, a pritom }e se koristiti slo ene informacijske tehnologije u optimizaciji proizvodnje i smanjenju rizika ({tetnici, po ari i slab rast). Neke }e zemlje onoga dijela svijeta koji se jo{ razvija, npr. Kina, tako er unaprijediti gospodarenje {umskim planta ama. U upravljanju planta ama pojavit }e se i veliki problemi vezani za prirodne nepogode i nove bolesti koji }e u~initi dugoro~na ulaganja u {umske planta- e vrlo rizi~nima. Industrijske }e se planta e financirati isklju~ivo iz privatnih izvora, a tr i{ne }e sile odre ivati pove}anje, smanjenje ili konverzije {umskih planta a. Delphi metoda _ metodu su osmislili znanstvenici u Rand Corporation 1950-ih godina kao ponavljaju}i postupak za predvi anje mogu}ih scenarija doga- anja u budu}nosti. Obi~no se okupi grupa zainteresiranih pojedinaca koji pismenim putem ili osobno (licem u lice) raspravljaju o temama od zajedni~koga interesa. Pojedinci unutar grupe dijele zajedni~ki interes o temi rasprave, imaju}i pritom razli~ita stajali{ta. Od svakoga se sudionika grupe tra i komentiranje odre enog skupa pitanja. Voditelj rasprave analizira pojedine komentare i sastavlja izvje{}e koje prikazuje odgovore grupe. Pojedinci tada uspore uju svoje komentare sa skupnim odgovorom grupe i dobivaju mogu}nost da temu komentiraju jo{ jednom, ovaj put anonimno. Sastavlja se novo izvje{}e i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne op}e slaganje grupe ili dok se grupa slo i da se ne mo e posti}i op}e slaganje. Zbog izdava~kih rokova Unasylvae nije bilo mogu}e ponoviti postupak dovoljan broj puta da bi se postiglo jednoglasno stajali{te svih sudionika pa valja naglasiti da se ne sla u svi sudionici postupka sa svim zaklju~cima iznesenim u ovome ~lanku. ^lanak treba promatrati kao izvje{}e o istra ivanju koje je jo{ u postupku, jer Delphi postupak i rasprava koju je potakao jo{ uvijek traju. [umovita Europa Jedan od glavnih problema pri osnivanju velikih planta a bit }e uvjeravanje nevladinih organizacija da prihvate planta e kao glavni izvor drvnih vlakana i kao mjeru koja }e voditi ka smanjenju intenziteta iskori{tavanja prirodnih {uma. Sukobi }e se poja~ati oko o~uvanja prirodnoga naslije a i biolo{- ke raznolikosti. Energija iz drva Potro{nja energije iz drva gubit }e na va nosti u mnogim zemljama zbog razvoja novih tehnologija za proizvodnju ili uporabu energije, pove}anja prihoda i smanjenja cijena zamjenskih goriva. U zemljama u razvoju potro{- nja }e se energije iz drva dramati~no 4 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

7 smanjiti do godine zbog nastojanja vlada da zadovolje vlastitu energetsku potra nju energijom iz neobnovljivih izvora te pritiska na doma}instva da s grijanja drvom prije u na druge energetske izvore kao {to su plin, nafta ili elektri~na struja. Tako er }e se smanjiti potro{nja ogrjevnoga drva zbog razvoja u~inkovitijih na~ina kori{tenja drva kao goriva, posebice u Kini, Ju noj Americi i ju noj Africi. Ipak, drvo }e ostati va an energent naro~ito u siroma{nijim zemljama, udaljenim nedostupnim podru~jima te u zemljama bogatima drvom. U nekim }e podru~jima s visokom gusto}om naseljenosti biti izra ena nesta{ica ogrjevnog drva, a ograni~ene mogu}- nosti {umskih planta a u ruralnim pobolj{ati. Vrhunske }e se tehnologije koristiti za unaprje enje gospodarenja {umama svuda u svijetu. Ra~unala i ra~unalne tehnologije bit }e osnova svih aktivnosti. Vi{e komunikacije, vi{e ra~unala, mo}nih softverskih paketa i robotike zna~ajno }e pobolj{ati motrenje {uma. [umske inventure i pripadni radovi koji se temelje uglavnom na procjeni povr{ina i obujma, obavljat }e se tehnologijama daljinskoga mjerenja. Satelitski podaci i informacije bit }e osnova za visoko u~inkovite radove. Sustavi koji rade s mikrovalovima (npr. radari) lako }e nadgledati iskori{tavanje {uma na povr{inama manjima i od 1 m 2. Ovim }e se sustavima upravljati s lako}om kojom se danas koristi internet. Drugim rije~ima, svaku }e sje~u biti mogu}e nadgledati u realnom vremenu (on real-time basis), u svakom podru~ju bilo koje regije svijeta. Izvla~enje }e se drvnoga obujma u tropskim ki{nim {umama obavljati isklju~ivo helikopterima, cepelinima ili kojim drugim zra~nim prijevoznim sredstvima. U proizvodnim se {umama ne}e otvarati novi putevi, a nova zadiranja u {umske povr{ine bit }e ograni- ~ena. Biotehnologija }e tako er biti vrlo popularna. Selekcija drve}a omogu}it }e pove}anu proizvodnju korisnih drvnih vlakana (na primjer, stabla s manje lignina za proizvodnju celuloze ili stabla s pove}anom otporno{}u na bolesti i napade insekata). Me utim, pogodnosti koje }e biotehnologija donijeti ne}e biti tako velike kao {to se o~ekuje. Kori{tenje genetski izmijenjenoga drve}a bit }e predmetom velikih rasprava koje }e rezultirati sve ve}im razila enjem izme u Europe i SAD. U obradi }e drva nove tehnologije pove}ati iskoristivost drvnoga obujma, omogu}iti ve}e kori{tenje ve}ega broja razli~itih vrsta i stabala manjega promjera. Recikliranje papira i drvnih vlakana bit }e klju~na sastavnica tehnolo{koga razvoja. Novim }e se tehnologijama nastojati iskoristiti otpadno drvo i drvna vlakna kako bi se proizvelo visoko kvalitetne drvne proizvode. Ti }e proizvodi biti jednako kvalitetni u tehnolo{kom smislu kao puno drvo, mogu}e i tehni~ki bolji od punoga drva, te puno jeftiniji {to }e dovesti do ekonomskoga pomaka na tr i{tu koji }e voditi dalje od prirodnoga drva. Napredak u proizvodnim tehnologijama industrije drvnih proizvoda, uklju~uju}i u~inkovitije iskori{tavanje drvnih vlakana, na kraju }e u ogromnoj mjeri nadma{iti postignu}a na podru~ju biotehnologije. Na podru~ju celuloze i papira, do}i }e do neznatnih pobolj{anja u smanjenju nepovoljnih ekolo{kih u~inaka industrijske proizvodnje, npr. smanjenje potro{nje energije u proizvodnji, manja potro{nja vode i smanjenje otpadnih voda. Do}i }e do pove}anoga kori{tenja proizvoda {umskih planta a i recikliranih drvnih vlakana. Najvjerojatnije se ne}e prona}i neki revolucionarni postupak ili velika promjena u postupku koji bi mogao imati ogroman u~inak bilo na okoli{, bilo na potro{nju {umskih vlakana. podru~jima ne}e mo}i zadovoljiti sve ve}u potra nju. U razvijenim }e zemljama postojati nova politika i inicijative koje }e poticati uporabu ogrjevnoga drva da bi se pomoglo odr avanju i ~i{}enju prirodnih {uma. Istodobno, u razvijenim zemljama ogrjevno drvo nikada ne}e postati bitan izvor obnovljive energije. S novim energetskim izvorima koji }e se razviti u budu}nosti, smanjit }e se potrebe za energijom iz drva. Tehnologija Kao posljedica stalnoga tehnolo{- kog napretka koji }e se dogoditi u sljede}ih 50 godina, na~ini upravljanja i gospodarenja {umama zna~ajno }e se Voda i {uma nerazdvojno su povezani Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 5

8 tr`i{te drva CIJENE _ KAKO SE FORMIRAJU, KAKVI SU ROKOVI PLA]ANJA Sirovine za drvnu indu ima dovoljno i nije pre Pi{e: Miroslav Mrkobrad Foto: Arhiva Kvalitetne sirovine, prije svega trupaca hrasta, u Hrvatskoj ima dovoljno. No ne za brojne (i sve brojnije) pilane nego za finalnu proizvodnju. S tom se ~injenicom u svjetlu novih budu}ih odnosa {umarstva i drvne industrije kao partnera u reprociklusu, koji }e svoju suradnju zasnivati na tr i{noj, ekonomskoj logici, treba pomiriti. Izvo enje piljene gra e ne koristi ni {umarstvu, niti finalistima Nekoliko odluka Vlade Republike Hrvatske, nedavna o deregulaciji cijena drvnih sortimenata (Uredba od 4. kolovoza), zatim ona o premje{tanju Uprave za drvnu industriju iz Ministarstva gospodarstva u Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva (nakon ustroja novih ministarstava), te kona~no, dono{enje strategije razvoja drvne industrije, krajem srpnja, uzburkalo je duhove i izazvalo malu medijsku buku me u drvoprera iva~ima. Odnosi izme u {umarstva i drvne industrije, ionako nikad do kraja definirani (jer i {umari i drvarci misle da su postoje}im stanjem zakinuti), dobili su novu dimenziju. Vladine odluke, naime, otvaraju prostor za uspostavu novih i druk~ijih odnosa i pru aju mogu}nost da se u ovoj oblasti, kao {to je to u ostalim europskim zemljama, uspostavi tr i{na ekonomija. ^ime je rezultiralo zamrzavanje cijena Za razumijevanje stanja u ovoj, za hrvatsko gospodarstvo, iznimno va - noj djelatnosti klju~no je nekoliko pojmova cijene, tr i{te, finalizacija. Hrvatska je donedavno bila jedina europska zemlja u kojoj su se cijene drvnih proizvoda odre ivale administrativno. I premda su Hrvatske {ume javno poduze}e, a sada trgova~ko dru{tvo u vlasni{tvu dr ave, koje gospodari s 80 posto {uma u Hrvatskoj, u vi{e navrata Ministarstvu gospodarstva upu}ivale zahtjeve za deregulacijom cijena, sve do srpnja ove godine to je bila tabu tema. Budu}i da ponuda i potra nja nisu utjecale na cijene, svi drvoprera iva~i su eljeli kupovati samo trupce dobre konjunkture (ju~er bukve i jele, danas hrasta), pa se stvorio privid o manjku trupaca za finalnu proizvodnju i nepo{tenoj distribuciji. A zapravo su svi drvoprera iva~i, ~ast izuzecima, tra ili ekstraprofit iz niske cijene trupca. Vlada je godine zamrzla cijene s namjerom poticanja razvoja finalne drvne industrije. No dogodilo se suprotno, nije se razvijala finalna proizvodnja nego pilane. Jer obrt kapitala ne poznaje niti priznaje politi~ke namjere, on je najbr i upravo na relaciji trupac daska, odnosno u primarnoj preradi, tvrdi Petar Milinkovi}, rukovoditelj komercijale u Hrvatskim {umama. Nitko ne zna koliko je pilana otvoreno na brzinu. Barata se brojkom od njih ~ak 700-tinjak, no svi znaju logiku njihovog poslovanja nabava trupaca po doma}im cijenama, najni ima u okru enju, te prodaja piljene gra e po inozemnim cijenama. Milinkovi} dodaje da, uz iznimke, u takvim uvjetima nije bilo interesa razvijati finalnu proizvodnju. Pomak je napravljen u pove}anoj proizvodnji parketa i podnih obloga, no i tu se radi o najmanjoj dodanoj vrijednosti. U Hrvatskoj se tako dogodio apsurd dok u svijetu male pilane s prerezom do 5000 m 3 zbog nerentabilnosti propadaju, ovdje ni~u kao gljive! Istodobno, u Austriji se otvaraju velike pilane za piljenje 250 tisu}a kubika lista~a ili ~ak milijun kubika ~etinja~a. Jer oni kupuju trupce po normalnoj, tr i{noj cijeni i moraju jako puno propiliti da bi opstali. Bukva nije konjunkturna 6 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

9 striju u Hrvatskoj skupa! Izvoz Hrast se danas tra i Vlada je zamrzla cijene s namjerom poticanja razvoja finalne drvne industrije. No dogodilo se suprotno, nije se razvijala finalna proizvodnja nego pilane. Jer obrt kapitala ne poznaje niti priznaje politi~ke namjere, on je najbr i upravo na relaciji trupac daska, odnosno u primarnoj preradi. U Hrvatskoj se tako dogodio apsurd dok u svijetu male pilane s prerezom do 5000 m 3 zbog nerentabilnosti propadaju, ovdje ni~u kao gljive! Istodobno, u Austriji se otvaraju velike pilane za piljenje 250 tisu}a kubika lista~a ili ~ak milijun kubika ~etinja~a. piljene gra e strahovito je pove}an pro{le godine je ~ak m 3 trupaca ispiljeno i izvezeno kao piljena gra a! Administrativnim odre ivanjem cijena dogodilo se jo{ ne{to smanjila se finalna proizvodnja, a time i broj zaposlenih. Neka iskustva Posljednjih nekoliko godina (od 2000.) Hrvatske {ume su poku{ale problem poja~ane potra nje za trupcima hrasta rije{iti putem povjerenstva za distribuciju sirovine koje je na temelju utvr enih kriterija trebalo pravedno raspodijeliti pilanske trupce. A kriterij su bili su{arski kapaciteti pojedinih finalista. Na ~elu povjerenstva bio je Milan Dev~i}, savjetnik u Hrvatskim {umama, a u povjerenstvu predstavnik [umarskog fakulteta. Kakva su iskustva iz toga razdoblja? Nisam uvjeren da je to bio najbolji na~in rada, no raspodjela putem povjerenstva bila nam je nametnuta od strane udru enja drvne industrije. Naprotiv, uvjeren sam da se to najbolje mo e rije{iti putem tr i{ta i trupaca i piljene gra e, ka e Dev~i}. U Hrvatskoj ima dovoljno trupaca za sve finaliste, no nema tr i{ta piljene gra e. To zna~i da neki od proizvo- a~a namje{taja ili drugih finalnih proizvoda ne moraju nu no imati i pilanu, ali moraju imati tr i{te gdje gra u mogu kupiti. I dok god se to ne napravi, tra ene robe }e uvijek biti premalo, kao {to je i ovakvom raspodjelom uvijek bilo nezadovoljnih. Jer prema na{oj analizi, gotovo da nije bilo finalista koji tako er nije izvozio samicu! Nema Kopernikanskog obrata Kona~no uvo enje slobodnoga tr- i{ta u {umskoprera iva~kom sektoru ne}e donijeti nikakav nagli i spektakularni obrat. Prve simulacije pokazuju da }e prihod od prodaje drveta u Hrvatskim {umama ostati pribli no isti. No uvo enjem tr i{ta stvara se mogu}nost uvo enja reda na duge staze tako da se (valjda) vi{e ne}e dogoditi da cijene ostaju nepromijenjene po nekoliko godina, da svi onda ele kupovati trupce, dok istodobno ostali energenti poskupljuju i po nekoliko puta. Tako }e se mo}i valorizirati i nedavno (2002. godine) dobiveni FSC certifikat koji potvr uje prirodnost {uma, konstantnost kvalitete koja mo- e pro}i svugdje u Europi, te ~injenicu da se sa {umama gospodarilo na na~elima odr ivog razvoja. Kako je u Europi Igre oko cijena ne doti~u toliko druge sortimente ve} se svode na robu koja se trenutno tra i. Sada je to hrast. U zajedni~kom reprociklusu {umari nemaju alternativu i nu no su okrenuti na doma}u drvnu industriju ~iji su gotovo jedini dobavlja~ sirovine. Godi{nje se u Hrvatskim {umama proizvede oko 1,8 milijun kubika oblovine od ~ega 93% zavr{i na doma}em tr i{tu. Preostali dio prodaje se na doma}im i me unarodnim licitacijama. Oko pola milijuna kubika su hrastovi trupci, i njih vi{e jedostavno nema. A potra nja za njima je bar dvostruko ve}a! No, ne zbog potreba finalne proizvodnje, koja godi{nje tro{i najvi{e m 3, nego zbog ve} spomenute primarne prerade, pilana. Lani je u Hrvatskoj ostvarena prosje~na cijena kubika furnirskog trupca hrasta od 195. To je bilo vi{e nego u Sloveniji (181 ) i Bugarskoj (112 ), a manje nego npr. u BiH, Poljskoj, Ma arskoj, Slova~koj. Pilanski trupac hrasta samo se u Bugarskoj (56 /m 3 ) moglo kupiti jeftinije nego u Hrvatskoj (63 )! U Ma arskoj se prodavao po 115 /m 3. Isto je i s furnirskim trupcima bukve koji su, osim u Bugarskoj, najjeftiniji bili u Hrvatskoj (102 ). U Poljskoj ~ak 162 /m 3! OSTVARENE CIJENE SUSJEDNIH ZEMALJA NA POMO]NOM STOVARI[TU BEZ PDV-a Furnirski trupci Pilanski trupci Furnirski trupci Pilanski trupci Furnirski trupci Pilanski trupci bukva (F, L,) bukva hrast hrast jela/smreka jela/smreka /m 3 HRVATSKA SLOVENIJA B i H MA\ARSKA POLJSKA BUGARSKA SLOVA^KA Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 7

10 O stanju u {umarstvu, cijenama sirovine i na~inima prodaje u nekim srednjoeuropskim dr avama, ovoga se ljeta, u okviru Dana hrvatskoga {umarstva, raspravljalo u Selcu na skupu komercijalista iz dr avnih poduze}a koja gospodare {umama u tim zemljama. Tamo se moglo ~uti da su se ulaskom u Europsku uniju stvari u nekim zemljama bitno promijenile. Tako je u Poljskoj i ^e{koj pove}ana potra nja u odnosu na ponudu dok je u Ma arskoj, zbog izgradnje termoelektrana na biomasu, naglo porasla cijena ogrjevnog drva. Isto tako, uspore ivanjem cijena evidentno je da su u Hrvatskoj ostvarene ni e cijene trupaca u odnosu na susjedne zemlje, osim Bugarske. [to donosi strategija razvoja drvne industrije? Ako nema nedostatka sirovine, a nema ga osim nekontrolirane potra - Sastanak komercijalista srednjoeuropskih zemalja Trupci, trupci nje hrastove oblovine, uglavnom za primarnu preradu, i ako su cijene sirovina ni e nego u zemljama u okru- enju, gdje je onda problem? Mo da samo u dugogodi{njoj navici administrativnog odre ivanja cijena, pa i koli~ina te strahom od uvo- enja tr i{ta. Sasvim je jasno da }e se u okviru nove strategije razvoja drvne industrije me u 700 subjekata primarne prerade i oko 300 poduze}a za finalnu preradu morati dogoditi neka pregrupiranja. Nemogu}e je stalno pove}avati koli~ine trupaca za nove pilane koje ni~u. Hrvatske {ume su u razdoblju od do godine pove}ale proizvodnju i prodaju trupaca za 40%, a broj zaposlenih u drvnoj industriji u tom se razdoblju smanjio za 20%. Temeljni ciljevi strategije su promjena postoje}e strukture u drvoprera iva~koj djelatnosti u korist finalne prerade, pove}anje konkurentnosti finalnih proizvoda, pove}anje u~e{}a finalnih proizvoda na tr i{tu te pove- }anje zaposlenosti. Tr i{te bi trebalo osigurati podjednake uvjete svima ~ime bi se otvorila mogu}nost rje{avanja sive ekonomije u ovom sektoru, obrazla e osnovne ciljeve dr avni tajnik za {umarstvo, drvnu industriju i lovstvo Josip Bartol~i}. S finalistima }e se i dalje sklapati ugovori o isporuci sirovine. Upravo ovih dana trebali bi po~eti pregovori s drvnom industrijom za koju {umarstvo (Hrvatske {ume) mora osigurati dovoljno sirovine. I to je bitno. Medijskim povicima iz redova drvne industrije na najavljene promjene, ka e Bartol~i} eli se preko utjecajnih du nosnika osigurati dovoljno hrastovih trupaca, te istodobno nepla}anjem ranijih ugovornih obveza prebaciti probleme vlastitog poslovanja na druge. U ovom slu~aju na Hrvatske {ume, odnosno dr avu, koja je i ranije znala intervenirati u takvim slu~ajevima otpisivanjem ili pretvaranjem dugova u vlasni~ke udjele. No ni takve intervencije nekim poduze}ima nisu pomogle. Kako se formiraju cijene U ^e{koj ponudom i potra njom, s tim da nema razlike izme u doma}e i inozemne prodaje. Slova~ka: ugovori za strate{ke kupce sklapaju se na godinu dana na nivou Direkcije, a za sve ostale kupce cijene formiraju same {umarije. Cijene se utvr uju svaki kvartal. U Poljskoj se rade jednogodi{nji ugovori za strate{ke kupce, a cijene se utvr uju kvartalno. Za regionalne kupce i lokalno stanovni{tvo postoji lista minimalnih cijena. Na lokalnoj razini {umarije svaka tri mjeseca utvr uju cijene za ponu ene koli~ine drvnih sortimenata. Ma arska: cijene se formiraju samostalno. Ugovor na jednu godinu radi se isklju~ivo za velike kupce. BIH: cijene se slobodno formiraju, a njihove promjene se najavljuju jedan mjesec unaprijed. U Bugarskoj postoje strate{ki kupci s kojima se cijene dogovaraju (tri do ~etiri puta godi{nje). Ostalim kupcima {umarije drvne sortimente prodaju putem nadmetanja. 40% se proda na panju (uglavnom ogrjevnog drva). I u Sloveniji cijene diktira tr i{te. Budu}i da su {umari koncesionari, sklapaju koncesijski ugovor s dr avom u kojemu su nazna~eni okviri kretanja cijena. Njema~ka: cijene se odre uju na razini poduze}a. Drvne sortimente prodaju Uprave {uma dok {umarije imaju odre enu manju kvotu. Prodaje se putem ugovora, nadmetanja i komadne prodaje licitacijom. Hrvatska: 90% etata se proda putem ugovora doma}oj drvnoj industriji, 4% se proda putem me unarodnog javnog nadmetanja, 3% putem doma}ag javnog nadmetanja i 3% na blagajni. Cijene su (bile) strogo regulirane i nisu mijenjane od godine. Rokovi pla}anja Slova~ka: ugovara se pla}anje na 30 dana, dok se vrijeme naplate kre}e od 45 do 60 dana. Poljska: rok pla}anja je 30 dana od dana isporuke. Veliki kupci pla}aju na dvanaestine dok novi kupci moraju isklju~ivo pla}ati unaprijed. ^e{ka: rok pla}anja za velike kupce je 14 dana uz 2% rabata ili 60 dana bez rabata. Za nove kupce obavezno je pla}anje unaprijed. Ma arska: za trupce je rok pla}anja 15 do 30 dana, za celulozu 60 dana, za ogrjev 15 dana te za termo-energane (10-godi{nji ugovori) do 20 dana. Novi kupac pla}a unaprijed i kupuje koli~inu do 100 m3. BIH: uglavnom se sve pla}a unaprijed izuzev manjeg broja provjerenih kupaca kojima je rok pla}anja do 30 dana. Bugarska: rokovi pla}anja se formiraju ovisno o na~inu prodaje. Kod prodaje na stovari{tu rok pla}anja je tjedan dana od isporuke. Kod prodaje na panju pla}a se 10 do 50% unaprijed, dok veliki kupci s ugovorom na jednu godinu moraju platiti 30% vrijednosti unaprijed. Slovenija: nema definirane rokove pla}anja, ve} ih ugovara sa svakim kupcem zasebno. Hrvatska: za kupce s ugovorima rok pla}anja za trupce je 60 dana, a za celulozno drvo 90 dana. Kod kupovine na doma}em i me unarodnom javnom nadmetanju pla}a se unaprijed. Njema~ka: rok pla}anja za dvadeset velikih kupaca je 14 dana uz prilo enu garanciju banke kao sredstvo osiguranja pla}anja. Svi ostali kupci pla}aju unaprijed. 8 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

11 bioenergija [uma kao izvor biomase DOBIVANJE ENERGIJE IZ BIOMASE [ume u Hrvatskoj mogu godi{nje dati oko 2 m 3 biomase za proizvodnju Pi{e: Ivica Tomi} Foto: I. Tomi}, Z. Lon~ari}, [umarski list energije Koriste}i proizvode fotosinteze biljaka kao biolo{ke energetske izvore, ~ovjek ih je oduvijek upotrebljavao ne samo kao hranu nego i kao gorivo. Prije po~etka ve}e uporabe fosilnih goriva drvo je bilo primaran i gotovo jedini izvor energije. Na po- ~etku tre}ega tisu}lje}a, uz uva avanje na~ela odr ivoga razvoja, postupno se provodi sve intenzivnije kori{tenje biomase za proizvodnju energije. Rije~ je o nefosilnim tvarima, najrazli~itijim proizvodima biljnog i ivotinjskog svijeta: dijelovima drve}a, grmlju, granama, gran~icama, kori drveta, piljevini iz {umarstva i drvne industrije, slami, kukuruzovini, stabljikama suncokreta, ostacima tijekom rezidbe vinove loze i maslina, ko{ticama vi{anja i kori od jabuka (iz {umarstva i poljoprivrede), ivotinjskom izmetu i ostacima iz sto~arstva te komunalnom i industrijskom otpadu. Navedena biomasa koristi se kao gorivo u po- U Hrvatskoj za proizvodnju toplinske i(ili) elektri~ne enegije mo e poslu iti 2,1 mil. m 3 drvne biomase godi{nje, {to obuhva}a oko 1 mil.m 3 ogrjevnoga drva iz dr avnih {uma, oko 0,15 mil. m 3 iz privatnih {uma te oko 0,4 mil. m 3 drvnog ostatka iz drvne industrije, a preostalu koli~inu ~ini otpad u {umi strojenjima za proizvodnju elektri~ne i toplinske energije, a mo e se prera- ivati u plinovita i teku}a goriva, namijenjena za promet i ku}anstva. [umsku biomasu ~ini organska tvar nastala u {umskom ekosustavu: drve- }e i grmlje koje slu i za mehani~ku preradu i termi~ko kori{tenje, koje obuhva}a biomasu iz ~i{}enja, njega proredama te iz naplodnih i dovr{nih sje~a. U odnosu na fosilna goriva, glavna prednost biomase je u neusporedivo manjoj emisiji {tetnih plinova i otpadnih tvari. Prema znanstvenim istra ivanjima, zanemarivo je optere- }enje atmosfere s uglji~nim dioksidom prilikom kori{tenja biomase kao goriva. Naime, koli~ina emitiranog CO 2 za vrijeme izgaranja jednaka je apsorbiranoj koli~ini tog plina tijekom rasta biljke. Zna~ajna uloga {umske biomase Na rujanskom Okruglom stolu u Na{icama, pod nazivom»dobivanje energije iz biomase«, svoje su referate predstavili stru~njaci iz Hrvatske, Njema~ke i Austrije. Cilj toga skupa bio je da se stru~na i {ira javnost upozna s energetskim potencijalom biomase, posebice {umske, i mogu- }nostima njezinog kori{tenja. U svo- Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 9

12 Mr. sc. Josip Dundovi} me referatu mr. sc. Josip Dundovi} iz Hrvatskih {uma govorio je o procjenama koli~ine {umske biomase, predvi anjima zna~ajnoga rasta obnovljivih izvora energije (OIE) te bitno zna~ajnijoj ulozi {umske biomase kao energenta u ukupnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj. Naglasio je kako je cilj hrvatske {umarske politike i strategije prona}i smisleni na~in uporabe ne samo drvnog sortimenta, ve} i nove sortimente i drvne proizvode (sje~ka). Na{a dr ava zadovoljava samo oko polovicu svojih potreba za energijom, koriste}i uglavnom naftu i plin, a prema prognozama do godine, u primarnoj proizvodnji i potro{nji energije vidljiv je zna~ajan rast udjela obnovljivih izvora energije, {to uklju~uje i biomasu i drvo. Proizvodnja sje~ke za energetsko iskori{tavanje Prema predvi anjima Europske unije, udio proizvodnje energije iz biomase, u usporedbi s ostalim OIE, pove}at }e se krajem na 75 posto od ukupnoga udjela. Cilj hrvatske energetske politike je utrostru~iti kori{tenje biomase u odnosu na razinu g. (~ak 27,8% u ukupnoj OIE). Pritom su bitni poticajni elementi, kao {to su zakonodavno okru enje, regulirana poticajna cijena energije iz biomase te pojedini ekonomski instrumenti (Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, dr avne potpore i dr.). Govore}i o koli~ini {umske biomase u nas, Dundovi} je istaknuo da ona pokriva tek dvanaestinu (4,3 %) potreba za energijom, pa tako znatan dio na{ega prirodnoga bogatstva ostaje neiskori{ten. Naime, za proizvodnju toplinske i elektri~ne energije u Hrvatskoj danas mo e poslu iti 2,1 milijuna m 3 drvne mase (ogrjevno drvo, drvni ostaci iz drvne industrije, otpad u {umi). Rije~ je o 1 mil. m 3 ogrjevnoga drva iz dr avnih {uma, oko 0,15 mil. m 3 iz privatnih {uma i oko 0,4 mil. m 3 drvnog ostatka iz drvne industrije. Prema dugoro~nom programu gospodarenja, od do godine, u prethodnom prihodu godi{nje bi se pove}avala proizvodnja uglavnom ogrjevnog drva pa bi procijenjena koli~ina {umske biomase kao enegenta samo u Hrvatskim {umama iznosila vi{e od 2,6 milijuna m 3. Od ove koli~ine 60 posto moglo bi se i dalje koristiti kao ogrjevno metarsko i vi{emetarsko drvo te kratko rezano i cijepano kao novi proizvod, a 40 posto (1,0 milijun m 3 ), odnosi se na proizvodnju sje~ke za energetsko iskori{tavanje. Tako }e do godine biti formirano novo tr i{te {umske biomase (sje~ka). Govore}i o odnosu obnovljivih i fosilnih izvora energije, Dundovi} je istaknuo kako jedan prostorni metar bjelogorice u suhom stanju va e 450 kg te daje 2000 kwh toplinske energije, {to odgovara koli~inama od 262 kg kamenoga ugljena ili 270 l lo iva ulja. Bioenergetska postrojenja u Hrvatskim {umama Sudionici skupa upoznati su sa sada{njim i budu}im postrojenjima za proizvodnju energije iz biomase u Hrvatskim {umama. Na temelju znanstvene i me unarodne suradnje nastavljaju se aktivnosti s pilot projektima»energija iz biomase«pod motom»16 U[P = 16 kotlovnica na biomasu od 1 MW. Prvi kotao na biomasu (1MW), zbog boljega kori{tenja drva i sje~ke, Hrvatske su {ume izgradile jo{ godine u Ogulinu, uz stru~nu pomo} zagreba~koga [umarskog fakulteta i austrijske tvrtke Kolbach. Kotao istoga kapaciteta bit }e zavr{en u Gospi}u, a grijat }e, osim upravne zgrade U[P Gospi} i zgrade gimnazije, osnovne {kole i sportske dvorane (umjesto lo iva ulja). Kotlovi na biomasu trebali bi tijekom idu}e godine funkcionirati u Delnicama i Na{icama. Zaklju~uju}i izlaganje, Dundovi} je istaknuo kako }e se u Hrvatskoj, pod uvjetom da se dostigne ciljani rast od 1 milijun m 3 kori{tenja {umske sje~ke, ostvariti znatna regionalna, nacionalna i ekolo{ka korist (smanjivanje kori{tenja fosilnih goriva, emisije ugljik-dioksida, porast zaposlenosti i dr.). Na{e {ume kao zna~ajan energetski potencijal Prof. dr. sc. Ante Krpan O nekim izvorima {umske biomase u Hrvatskoj govorio je prof. dr. sc. Ante Krpan sa [umarskog fakulteta, napomenuv{i kako reljefne i klimatske Industrijski otpad koristi se za proizvodnju Odnos obnovljivih i fosilnih izvora energije 10 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

13 energije Suvremeni kotao sa sustavom za doziranje drvnih ostataka razlike u na{oj dr avi omogu}uju razvoj razli~itih izvora {umske biomase. Naime, prirodne nizinske, brdske, gorske i obalne {ume na kr{u va an su izvor {umske biomase za energiju. Drvna zaliha navedenih {uma procjenjuje se na oko 300 mil. m 3, ali bez sitne granjevine i stabala ispod taksacijske granice, godi{nji prirast na pribli no 9 mil. m 3, a godi{nji etat krupnoga drva na oko 5,5 mil. m 3. Godi{nje se iz ovih {uma proizvede pribli no jedan milijun m 3 drva, koje se na tradicionalni na~in koristi za energiju. Ostaci poslije sje~e, kao {to su otpad, gubici i sitna granjevina daju dodatnih 2,2 mil. m 3. Dodavanjem drvne mase panja~a dobije se ukupni godi{nji potencijal {umske biomase za energiju iz prirodnih {uma, koji iznosi 3,92 mil. m 3. Ogrjevno drvo dosad se u nas proizvodilo u oplodnim sje~ama, proredama i prebornim sje~ama, a nije bilo tr i{ne potra nje za ostalim tipovima biomase. Krpan je naglasio kako su {ume lista~a vrlo va an izvor {umske biomase za energiju, budu}i da sadr e od 35% do 100% ogrjevnoga drva, a iz njih se ostvaruje 85% godi{njeg etata. Gledaju}i prema vrstama drveta, tijekom sje~e bukovih stabala o~ekuje se 100% 50 % ogrjevnoga drva, uz prosje~no 20% sitne granjevine, a jela i smreka iz prebornih {uma, za razliku od bukve i drugih lista~a, nisu tako zna~ajan izvor biomase. To je zbog velikog udjela tehni~koga drva, no unato~ tome od jelovoga stabla prsnoga promjera 60 cm mo e se o~ekivati prosje~no 1,10 m 3 biomase za energiju, od koje kora ~ini 0,55 m 3, krupno drvo 0,22 m 3 i grane 0,28 m 3. U na{im {umama kratke ophodnje godi{nji proizvodni potencijal novoosvojenih povr{ina procjenjuje se na 2 mil. m 3. Podignute kulture ~etinja~a u sklopu pro{irene biolo{ke produkcije na velikim povr{inama neobrasloga {umskog tla, u kontinentalnom i mediteranskom podru~ju, osim pionirskoga zna~enja va an su potencijalni izvor biomase za energiju. Na mediteranskom podru~ju alepski bor se po zastupljenosti nalazi iza hrasta, a na njega se u budu}nosti mo e ra~unati kao na zna~ajan izvor biomase za energiju. U Hrvatskoj se ne sije~e, no od njega se mo e o~ekivati oko 50 posto suhe tvari (biomase). Uop}e, ~etinja~e imaju znatno ve}i prirast od autohtonih lista~a i zasigurno su vrste drve}a koje }e na kr{kom podru~ju biti nositelji biomase. Brzorastu}e lista~e va an izvor bioenergije Referat o produkciji biomase mekih lista~a u pokusnim kulturama kratkih ophodnji imao je Sa{a Bogdan sa [umarskoga fakulteta. Osvrnuo se na planta ni intenzivni uzgoj vrbe, topola, johe, breze i bagrema za proizvodnju suhe tvari za energetske potrebe. Brzorastu}e lista~e trpe gustu sadnju i idealne su za osnivanje takvih pokusnih objekata. Prednost kratkih ophodnji je u tome {to se pove}ava udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj bilanci, uva ava odr ivi razvitak, smanjuju transportni tro{kovi (kulture u blizini mjesta kori{tenja), osniva se alternativna»poljoprivredna«kultura, dolazi do depopulacije ruralnih podru~ja s ekstenzivnom poljoprivredom, ve e se atmosferski ugljik, a pru aju se mogu}nosti ekolo{ki naprednijem na~inu pro~i{}avanja voda i tla (fitoremedijacija). Na podru~ju Hrvatske ima oko 5 ha takvih eksperimentalnih ploha, s klonovima stablastih vrba i topola, johe i obi~ne breze. [umsku biomasu ~ini organska tvar nastala u {umskom ekosustavu: drve}e i grmlje koje slu i za mehani~ku preradu i termi~ko kori{tenje, koje obuhva}a biomasu iz ~i{}enja, njege proredama te iz naplodnih i dovr{nih sje~a [ume lista~a u Hrvatskoj vrlo su va an izvor {umske biomase za energiju, budu}i da sadr e od 35% do 100% ogrjevnoga drva, a iz njih se ostvaruje 85% sje~ivog etata U susjednoj Austriji velik udio me u obnovljivim izvorima energije ima drvo, ~ak posto. Dosad su izgra ene 843 toplane na biomasu, s distribucijskim sustavom proizvedene topline i proizvodnim kapacitetom kotlovnica od oko 1005 MW, {to Austriju svrstava u sam vrh europskih dr ava Prosje~na produkcija suhe biomase obi~ne breze u 13. godini iznosi 23 t/ ha, a crne johe 90 t/ha u 14. godini. Klonovi topole u dobi 2/3 godina proizvedu ~ak 11,5 tona biomase po hektaru, stablaste vrbe 2/5 daju 6,5 t/ ha. Najve}a dosada{nja proizvodnja iznosila je ~ak 130 t/ha u dobi 4/5 godina u klonskoj kulturi vrbe V 221 u Podturenu. Na toj plohi provo ene su uzgojno-za{titne mjere, dok su na ostalim plohama brzorastu}ih lista~a te mjere izostale. Zaklju~uju}i predavanje g. Bogdan je istaknuo kako kulture kratkih ophodnji mogu biti zna~ajan izvor biomase za energetske Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 11

14 S rasprave u Na{icama potrebe, a primjenom intenzivnih uzgojno-za{titnih mjera produkcija se mo e znatno pove}ati. rom na ~injenicu da u Bavarskoj ne postoje naftna polja. S jednoga hektara uljane repice mo e se dobiti pribli no 1400 litara biodizela. Selekcija ove biljke usmjerena je na proizvodnju dizelskih ulja. Kori{tenje biljaka namijenjeno je i za podru~je medicine te proizvodnju boja. Austrija u vrhu europskih zemalja odnosi se na kori{tenje drvne sje~ke iz {ume, ~ija je uporaba u izrazitom porastu. Na austrijskom podru~ju u pogonu se nalaze 843 toplane na biomasu, s distribucijskim sustavom proizvedene topline i proizvodnim kapacitetom kotlovnica pribli no MW, {to ovu zemlju svrstava u sam vrh europskih dr ava. Prosje~na veli~ina austrijske toplane na biomasu je kw (od 300 kw do 30 kw), a pritom nisu ura~unati industrijski pogoni za celulozu! Treba naglasiti da su na razini dr ave, pokrajina i op}ina vrlo zna~ajna poticajna sredstva. Zbog navedenih poticaja i Zakona o ekolo{koj proizvedenoj struji, o~ekuje se daljnji zna~ajan porast iskori{tavanja doma}ih drvnih resursa za proizvodnju toplinske i elektri~ne energije. S obzirom na to da drvna zaliha iznosi oko 988 milijuna m 3, austrijskom se {umarstvu nude nove {anse koje treba iskoristiti. Na kraju izlaganja ^amba je napomenuo kako neiskori{ten prirast drvne mase iznosi godi{nje pribli no 7,8 mil. m 3, a od toga potencijal mogu}ih iskoristivih rezervi sje~kanoga drva za energetsku uporabu 4,5 m 3. Pove}ana potra nja za biomasom Reinhold Erlbeck Potpora bavarske Vlade O dobivanju energije iz biomase u Njema~koj (Bavarska) govorio je Reinhold Erlbeck iz Bavarskog ministarstva {uma i predsjednik udruge CARMEN, koja se prije dvije godine po~ela baviti kori{tenjem biomase. Napomenuo je kako je udio bioenergetskih elemenata u Bavarskoj 3,7%. Sirovina se proizvodi u regiji, u seoskom podru~ju te koristi u kemijske i termi~ke svrhe, a otvaraju se nova radna mjesta. Prije 100 godina u Bavarskoj se polovica drvne mase koristila kao ogrjevno drvo, a od tada se situacija znatno promijenila. Drvo se danas koristi s visokim stupnjem tehnologije, sa suvremenim strojevima za preradu. Cilj su projekti za akumulacijsku energiju, jer opskrba obiteljskih zgrada nije isplativa. Rentabilno je kori{tenje piljevine, koja konkurira pe}ima na ugljen. Proizvodnju bioplina, iz kojega se dobiva toplinska i elektri~na energija, podupire bavarska Vlada, a njegova prednost je u neovisnosti o tradicionalnoj proizvodnji elektri~ne struje. Najva nija poljoprivredna kultura je uljana repica koja se pre{a te slu i za proizvodnju biodizelskoga goriva, {to je zna~ajno s obzi- Vladimir ^amba Susjedna Austrija u op}em energetskom sustavu sudjeluje s 11 posto bionergije i jedna je od vode}ih europskih dr ava na podru~ju kori{tenja obnovljivih izvora energije (OIE). S obzirom na to da se biomasa bazira na doma}im izvorima energije, ona je stalno dostupna, posebice u kriznim situacijama, a s obzirom na emisiju CO 2 je neutralna i ne o{te}uje okoli{. Osim toga, ja~a gospodarstvo u regiji, smanjuje transportne tro{kove te stvara nova radna mjesta u strukturno slabim ruralnim regijama. Kako je u svome referatu istaknuo dipl. ing. Vladimir ^amba iz ÖBf, velik udio me u obnovljivim izvorima energije ima drvo, ~ak posto. U Austriji je potkraj godine evidentirano postrojenja (pe}i, pogona) na drvo, s proizvodnim kapacitetom energije MW. Pritom godi{nja potro{nja drva i kore iznosi oko 3,5 milijuna m 3, a ona uklju~uje i industrijske pogone. Tre}ina ove potro{nje Zvonimir Preveden Govore}i o vode}oj ulozi kogeneracije (proizvodnji toplinske i elektri~ne energije) u politici poticaja u zemljama Europske unije i u ostvarivanju Kyoto ciljeva, Zvonimir Preveden je naglasio kako je kori{tenje energije drvne mase u praksi u~inkovita i proku{ana tehnologija. Iskori{tenjem energetske sirovine vi{e od 90 posto zatvaraju se kru - ni tijekovi: energija CO 2 pepeo humus, a rije~ je o tehnologiji koja odgovara za{titi okoli{a. Va nost biomase dolazi sve vi{e do izra aja, posebice s obzirom na pad proizvodnje nafte i sve izra enije potrebe za energijom. Cijene nafte divljaju i postavlja se pitanje {to dalje raditi, pogotovo kada se uzme u obzir da je kori{tenje fosilnih elemenata povezano sa za{titom okoli{a. U Austriji se pod drvnom biomasom podrazumijeva i sve ono {to ostane nakon prerade drva iverje, piljevina i kora te se ubacuje u silose energetskih postrojenja. Tako pilanski nusproizvodi u obliku briketa i peleta imaju me u drvnim sortimenti- 12 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

15 dani hrvatske {ume ma svoju tr i{nu vrijednost, a biomasa se sve vi{e potra uje. Toplinska energija se putem toplovoda transportira u pojedine gradove tako da se formira mre a proizvo a~a topline (cementara, industrija drvnih plo~a i dr.), koji svoju suvi{nu toplinu isporu~uju u gradsku mre u. Neophodna suradnja gospodarstva i znanosti U svojim referatima na{i energetski stru~njaci Julije Domac (Energetski institut u Zagrebu) i Nikola ^upin (Okit Consulting, Zagreb) govorili su o ulozi biomase u energetskoj budu}nosti Republike Hrvatske te procjeni isplativosti kogeneracijskog postrojenja na {umsku biomasu. Potro{nja energije u Europskoj zajednici sve vi{e raste te godi{nje iznosi 1 2 posto. Direktive EU odnose se,me u ostalim, na promociju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora i promociju biogoriva. Naime, o~ekuje se proizvodnja etanola iz drva za potrebe automobilske industrije, pa se i od Hrvatske i hrvatskoga {umarstva o~ekuje odre eni udio u proizvodnji bioenergije. Svoj energetski razvoj na{a dr ava mora temeljiti na politi~koj volji, znanju, stvarala~kom radu i nacionalnim resursima (zemlja, {ume, vode, transportni i energetski sustav, raznolikost krajolika, ljudi). Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske {ume trebaju ostvariti suradnju jer imaju bogatu infrastrukturu na cjelokupnom dr avnom podru~ju. U dana{njim uvjetima kogeneracijska postrojenja (zajedni~ka proizvodnja toplinske i elektri~ne energije) nisu rentabilna, a isplativost na ni im razinama preduvjet su isplativosti na dr avnoj razini. To je zapravo boljka Hrvatske. Nije dovoljno donijeti zakone, ako ih se ne provodi u ivotu. Uz potrebne poticaje, znanje i stvarala~ki rad, vrlo su va ni elementi politi~ka volja i nacionalni resursi. Prema rije~ima dipl. ing. Ivana I{toka iz Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, potrebno je uvo enje novih tehnologija u drvnoindustrijskom sektoru, a u {umarstvu nas FSC-standardi obvezuju na poslovanje na ekolo{ko-gospodarski prihvatljiv na~in, koji podrazumijeva i kori{tenje biomase. U Hrvatskoj, kao kandidatu za Europsku zajednicu, to je ostvarivo kroz suradnju gospodarstva i znanstvenih institucija, uz poticajno kori{tenje obnovljivih izvora energije (Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, dr avne potpore i dr.). Nastavlja se stoljetna {umarska tradicija na{i~kog kraja U Na{icama se ~etiri dana uz bogat program, od znanstvenih predavanja do natjecanja sjeka~a i ostalih doga anja, slavila {uma i {umarstvo [umsko bogatstvo na{i~kog kraja oduvijek je privla~ilo pozornost mnogih, a ve} vi{e od jednog stolje}a {umovite padine Krndije i Papuka podru~je su intenzivne sje~e i iskori{tavanja tog slavonskog bogatstva. Na{ice su bile centar u kojem je stolovala poznata tvrtka Na{i~ka d. d. poznata u povijesti po aferama i neprirodnoj i prekomjernoj eksploataciji {umskog bogatstva. Naro~ito intenzivne sje~e {uma bile su u prvih tridesetak godina pro{log stolje}a. Ali malo koristi je imao na{i~ki kraj od tog {umskog bogatstva, jer su eksploataciju drvne mase obavljali stranci, a sve bogatstvo je odlazilo izvan granica istakao je predsjednik Sabora Republike Hrvatske Vladimir [eks na otvorenju natjecanja {umskih radnika sjeka~a u sklopu tradicionalne manifestacije Dani slavonske {ume, odr ane u Na{icama od 9. do Mr. sc. Darko Beuk 13. rujna. Uzgoj i za{tita {uma i okoli{a danas su ugra eni u temelje Ustava Republike Hrvatske i s tim {umskim bogatstvom gospodari se po pravilima stoljetne priznate {umarske struke. I ova manifestacija ovdje u Na{icama koja se nakon prekida Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: A. Z. Lon~ari} Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 13

16 Predsjednik Sabora RH, Vladimir [eks ratnih godina ponovno ve} tre}i puta odr ava, pokazuje s koliko vje{tine i umije}a, htijenja i volje {umarski radnici Hrvatskih {uma gospodare s tim obnovljivim {umskim bogatstvom. Stoga podr avam ovakve priredbe i manifestacije struke i znanja i poru~ujem Natjecanje je otpo~elo zajedni~kim ru~nim piljenjem oblice Vladimira [eksa i Josipa Bartol~i}a svima vama, njegujte ovu stoljetnu tradiciju jer ona ima vi{estruko zna~enje za na{i~ki kraj, za Slavoniju i za cijelu Hrvatsku poru~io je s govornice Vladimir [eks pred natjecateljima iz pet slavonskih uprava {uma, Vinkovaca, Osijeka, Nove Gradi{ke, Po ege i Na{ica, te brojnim gledateljima, uzvanicima i gostima. Me u uzvanicima Natjecatelji pet slavonskih Uprava {uma: Osijeka, Na{ica, N. Gradi{ke, Vinkovaca i Po ege bili su ministar Hrvatske vojske Berislav Ron~evi}, dr avni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva Josip Bartol~i}, saborski zastupnici, upan Osje~kobaranjske upanije Kre{imir Bubalo, direktor Hrvatskih {uma Darko Beuk, gradona~elnik Na{ica Zdravko Ron- ~evi}, voditelji nekih uprava {uma te drugi gosti. U ime pokrovitelja ovogodi{njih Dana slavonske {ume ministra Petra ^obankovi}a, Josip Bartol~i} je pozdravio sudionike natjecanja, isti~u}i kako je natjecanje {umarskih radnika sjeka~a na ovakvim posebno prire- enim poligonima simboli~ni prikaz radnog procesa obaranja stabala u na{im {umama, gdje se unato~ parkovnog ambijenta mo e sagledati sva te ina i opasnosti poslova koje svakodnevno obavlja na{ {umarski radnik. Govore}i o op}e korisnim funkcijama na{ih {uma koje su znatno ve}e od gospodarskih vrijednosti za Hrvatsku, on je istaknuo da presudnu ulogu u gospodarenju {umama ima upravo {umski radnik, sjeka~, te natjecateljima za elio da uspje{no poka u svoje umije}e. Josip Bartol~i}, dr avni tajnik Samo natjecanje {umarskih radnika otvorio je Vladimir [eks pozivaju}i Josipa Bartol~i}a da zajedno s njima na pozornicu ru~nom pilom prere u oblicu breze. Organizatori ovogodi{njeg tre}eg Festivala Dani slavonske {ume bili su Gradsko Poglavarstvo grada Na{ica, Hrvatske {ume, Uprava {uma podru nice Na{ice, Ogranak Matice hrvatske grada Na{ica i Turisti~ka zajednica grada Na{ice, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. Vrijedno je spomenuti kako je ova manifestacija nastavak tradicije koja se odr avala od po~etka sedamdesetih godina pro{log stolje}a u Na{icama, da bi kasnije obilazila i druga mjesta nekada{njih sjedi{ta gospodarstava koja su bila u sklopu jedinstvenog poduze}a»slavonska {uma«vinkovci, podsjetio je sve nazo~ne Nastavak na stranici 28 UPRAVA [UMA GOSPI] Su{enje crnogorice (smreke, jele i obi~nog bora) na podru~ju gospi}ke Uprave i dalje je u uzlaznom trendu u odnosu na prethodne godine, situacija je te a, a {tete bi mogle biti nenadoknadive u Su{enje cr gospodarskom i ekolo{kom smislu. Planom sje~e sanitara za bit }e posje~eno vi{e od 88 tisu}a kubika smreke, jele i bora, ili gotovo cijeli etat u crnogorici. Pored jakog su{enja jele na dijelovima uz autocestu evidentirana su su{enja crnogorice i na drugim podru~jima, {to je zabrinjavaju}e. Primjerice, o{te}enost obi~ne jele uz autocestu poprimila je razmjere koji prelaze prosje~nu o{te}enost na Upravi {uma Gospi} i u iznosila je 41,7 posto. Planom sje~e sanitara, u bit }e posje~eno m 3 smreke, jele i bora, {to zna~i da je cijeli etat u crnogorici zapravo sanitarna sje~a. Do kraja kolovoza dozna~eno je preko 78 tisu}a kubika (od ~ega jele m 3, smreke m 3 i obi~nog bora 903m 3 ), dok ukupni etat za gospi}ku Podru nicu iznosi m 3 bruto drvne mase. Najte a situacija je na podru~ju {umarija Oto~ac (dozna- ~eno je m 3 jele) i Korenica (1.541 m 3 jele, m 3 smreke i 879 m 3 bora.) Ne{to manje je su{enja u {umarijama Brinje, Donji Lapac, Gospi}, i drugima. Zbog du ih su{nih razdoblja dolazi i do su{enja bjelogorice hrasta, bukve i graba, a su{enja su evidentirana i prigodom procjene o{te}enosti stabala na 14 bioindikacijskih ploha koje imamo na terenima na{e Uprave {uma, isti~e mr. Mandica Dasovi}, rukovoditeljica ekolo{kog odjela gospi}- ke Podru nice. [to se poduzima S obzirom na probleme poduzelo se sve da se stanje snimi i da se poduzmu mjere za spre~avanje daljnjeg su{enja. 14 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

17 su{enje {uma Su{enje jele uz autocestu nogorice poprima razmjere katastrofe U rje{avanje problematike uklju~ene su nadle ne institucije od Hrvatskih {uma, [umarskog fakulteta i [umarskog instituta. [umarski stru~njaci obi{li su terene gospi}ke Podru nice da bi pomogli u rje{avanju tog goru- }eg problema. U travnju ove godine mr. Milan Pernek iz [umarskog instituta Jastrebarsko zajedno sa {umarima iz Uprave koji rade na za{titi {uma, obi{ao je teren {umarije Oto~ac gospodarsku jedinicu»crno jezero-markovi} rudine«. Na primjerima suhih stabala jele skidanjem kore prona ene su razne vrste potkornjaka. Isti nalaz potvr en je na podru~ju gospodarske jedinice»jadovno-jazbine«, {umarija Gospi}. Zbog prisutnosti spomenutih {umskih nametnika dolazi do poja~anog su{enja stabala. Jedina izravna metoda suzbijanja pojave su lovna stabla koja je potrebno postaviti ovisno o srednjoj temperaturi zraka, vrlo rano tijekom godine u mjesecima velja~i i o ujku. Okoravanje treba obaviti do sredine mjeseca svibnja, ovisno o temperaturi zraka i dinamici razvoja potkornjaka, koju treba redovito provjeravati pregledom kore. Uzorci potkornjaka uzeti su na analizu, radi dugoro~nog pronalaska biolo{kog antagonista odnosno metode suzbijanja. Kako su{enje nije samo posebnost gospi}ke nego i drugih uprava, po~etkom ljeta odr an je sastanak u {umariji Krasno gdje je razmatrano stanje u sastojinama zahva}enim su{enjem jele i smreke, a odnosi se na podru~ja senjske i gospi}ke Podru nice. Eminentni {umarski stru~njaci na ~elu s akademikom prof. dr. Slavkom Mati- }em, voditeljem projekta Aktualni problemi upravljanja jelom u Republici Hrvatskoj, nakon obilaska terena utvrdili su da je stanje ozbiljno, da bi trebalo {to prije pri}i njegovoj sanaciji. Predlo ene su i neke od mjera: Mandica Dasovi} na podru~jima senjske i gospi}ke Podru nice gdje je prisutna pojava su{enja jele i smreke, potrebno je izvr- {iti doznaku i uklanjanje suhih stabala, ukoliko zbog uklanjanja sanitara u gospodarskoj jedinici nastanu uvjeti propisani ~lankom 75. Pravilnika o ure ivanju {uma, uprave {uma obvezuju se izraditi izvanrednu reviziju osnove gospodarenja za navedenu gospodarsku jedinicu, u sastojinama koje su zahva}ene su{enjem treba stalno provoditi pra}enje zdravstvenog stanja {uma; u tom smislu poduzimati sve mjere za suzbijanje {tetnika koji su dodatni ~imbenici su{enja jele i smreke, za sastojine ugro ene propadanjem napraviti odgovaraju}e programe sanacije, a u izradi programa sudjelovat }e znanstvene institucije kao {to su [umarski fakultet i [umarski institut Jastrebarsko. Velike {tete Pu{tanjem u promet Autoceste Zagreb Split dodatnu ru nu sliku stanja pru aju osu{ena stabla jele koja se i sukladno Zakonu o sigurnosti prometa moraju ukloniti u blizini prometnica, jer predstavljaju dodatnu opasnost za vozila. Da bi se {iru javnost upozorilo na ozbiljnost problema, krajem kolovoza u Gospi}u je odr ana konferencija za novinare na kojoj su o problematici su{enja jele u Gorskom kotaru i Lici govorili ministar poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva Petar ^obankovi} i direktor Hrvatskih {uma Darko Beuk. Konferenciji su bili nazo~ni dr avni tajnik Josip Bartol~i}, pomo}nici direktora Bo idar Longin i Damir Cvrkovi} i voditelj gospi}ke Podru nice Damir ^ani}. Ministar ^obankovi} naglasio je da se tom problemu treba pri}i {to ozbiljnije, da treba zaustaviti daljnje su{enje {uma, a postoje}e {tete {to prije sanirati. Prema procjenama Hrvatskih {uma do sada nastali gubici zbog smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata iznose 15 milijuna kuna, a toliki iznos izdvojit }e se i za tro{kove uklanjanja o{te}enih stabala. Dodatnih 30 milijuna kuna u sljede}ih nekoliko godina bit }e utro{eno u sanaciju terena i uzgojne radove, istaknuo je Beuk. Uz uklanjanje oboljelih i o{te}enih stabala, po~et }e se i suzbijanjem {umskih {tetnika odgovaraju}im tehni~kim i kemijskim sredstvima. Prve pojave su{enja jele i smreke na tom li~kom podru~ju evidentirane su godine. Kao razloge {umarski stru~njaci navode du a su{na razdoblja, dakle klimatske promjene koje pogoduju i razvoju {umskih {tetnika poglavito potkornjaka, te nepovoljne utjecaje kiselih ki{a i te{kih metala koji uz zrak one~i{}uju vodu i tlo. Pi{e: Vesna Ple{e Foto: V. Ple{e Prema procjenama Hrvatskih {uma do sada nastali gubici zbog smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata iznose 15 milijuna kuna, a toliki iznos izdvojit }e se i za tro{kove uklanjanja o{te}enih stabala. Dodatnih 30 milijuna kuna u sljede}ih nekoliko godina bit }e utro{eno u sanaciju terena i uzgojne radove. Prve pojave su{enja jele i smreke na tom li~kom podru~ju evidentirane su godine. Kao razloge {umarski stru~njaci navode du a su{na razdoblja, dakle klimatske promjene koje pogoduju i razvoju {umskih {tetnika poglavito potkornjaka, te nepovoljne utjecaje kiselih ki{a i te{kih metala koji uz zrak one~i{}uju vodu i tlo. Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 15

18 ure ivanje {uma TAKSATORI U ISTRI Na isto~noj strani U~ke {ume posebno o~uvane Pi{e: Ivica Tomi} Foto: D. Krakar Zaposlenici po`e{kog Odjela za ure ivanje {uma u zavr{noj su fazi taksatorskih poslova na redovnoj reviziji Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu U~ka-Opatija, koja je u sastavu buzetske podru`nice Hrvatskih {uma. Izvr{eni su gotovo svi pripremni radovi, a izra en je godi{nji plan gospodarenja za godinu. Stru~njaci iz po`e{kog Odjela za ure ivanje {uma izvr{ili su u gospodarskoj jedinici U~ka-Opatija pripremne radove, terenski bi trebali biti obavljeni do po~etka studenoga 2004., a zavr{ni do prolje}a sljede}e godine Voditelj po e{ke taksacije dipl. ing. Ante Mili~evi} na podru~ju {umarije Opatija (g. j. U~ka-Opatija ) Gornja granica {umske vegetacije _ Sastojina bora krivulja (Pinus mugo var. mughus) u g. j. U~ka-Opatija Repetitor na Vojak Gospodarska jedinica U~ka Opatija zauzima povr{inu 1606 ha, a sve Podru~je gospodarske jedinice je specifi~an planinski krajolik s visokim vrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhi vrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) i Brlo nik (1093 m). Karakteristi~ne su strme padine isto~no i zapadno od vrha U~ke, u isto~nom dijelu gospodarske jedinice te blage zaravni s vrta~ama u sredi{njem, sjeveroisto~nom i jugoisto~nom dijelu. Najvi{a kota je Vojak, a najni a je na 517 m nadmorske visine. Na ovome prostoru uglavnom se nalaze {ume hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis) i bukove {ume s jesenskom {a{ikom (Seslerio-Fagetum sylvaticae). Manji prostor zauzima ilirska brdska bukova {uma s mrtvom koprivom (Lamio orvale-fagetum sylvaticae). {umske sastojine u sklopu su Parka prirode U~ka, na podru~ju op}ina Opatija i Lovran, u Primorsko-goranskoj `upaniji. Rije~ je o {umama na planinskom masivu, smje{tenom na razme i Istre i Kvarnera, koji se zbog polo`aja i blizine mora isti~e bogatom i raznolikom vegetacijom. [ume su posebice o~uvane na isto~noj strani planine. U~ka i susjedna ]i}arija su zapravo izdvojene mediteranske planine, s bukovim {umama koje str{e poput otoka iznad submediteranskog podru~ja, jer nisu u kontinuitetu povezane s kontinentalnim podru~jima bukovih {uma. Upravo ta ~injenica daje ovom prostoru osebujnost i osobitu zanimljivost s prirodoslovnoga stajali{- ta, a to je jedan od razloga za izdvajanje parka prirode. Najzastupljenije medun~evo-grabove i bukove {ume Podru~je gospodarske jedinice je specifi~an planinski krajolik s visokim vrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhi vrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) i Brlo`nik (1093 m). Karakteristi~ne su strme padine isto~no i zapadno od vrha U~ke, u isto~nom dijelu gospodarske jedinice te blage zaravni s vrta~ama u sredi{njem, sjeveroisto~nom i jugoisto~nom dijelu. Najvi{a kota je Vojak, a najni`a je na 517 m nadmorske visine. Na ovome prostoru uglavnom se nalaze {ume hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis) i bukove {ume s jesenskom {a{ikom (Seslerio-Fagetum sylvaticae). Manji prostor zauzima ilirska brdska bukova {uma s mrtvom koprivom (Lamio orvale-fagetum sylvaticae). Za ove zajednice znakovito je da se stalno izmjenjuju i mije{aju, u ovisnosti o reljefu, ekspoziciji, inklinaciji, nadmorskoj visini i dr. S obzirom na ure ajne razrede, ovdje nalazimo sjemenja~e bukve, panja~e crnoga graba i bukve te kulture crnoga bora. Bukove sastojine prete`ito su starije dobi, s obilnim i vitalnim podmlatkom i mladikom. Njima se do godine preborno 16 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

19 gospodarilo, a prije deset godina prelazi se na jednodobno gospodarenje. Grabove i bukove panja~e uglavnom su na lo{im stani{tima te }e biti svrstane u za{titne {ume. Najzastupljenije vrste drveta su obi~na bukva i crni grab, a primije{ani su javor gluha}, crni jasen, cer, medunac, pitomi kesten, gorski javor, mlije~, mukinja i jarebika. ^etinja~e su na ovo podru~je unesene, a uspijevaju crni, obi~ni i klekasti bor te smreka. Prevladavaju sme a tla na vapnencu, tipi~na i lesivirana, koluviji u uvalama i uz vodotoke, a na vrhovima su organomineralne crnice. Karakteristi~no je da se u sastavu gospodarske jedinice nalazi znatan broj ~istina i rudina, obraslih endemi~nim i za{ti}enim biljnim vrstama. Primjerice, na gorskim livadama raste i za{ti}eni planinski bo`ur. u, najvi{em vrhu U~ke Terenski radovi pri zavr{etku S terenskim su radovima po`e{ki taksatori po~eli na ovome jedinstvenom prirodnom podru~ju u svibnju, a planiraju ih zavr{iti, u suradnji sa zaposlenicima {umarije Opatija, po~etkom studenoga. Do sada je na~injen opis sastojina, obavljena privremena izlu~ivanja i obilje`avanja odjela i odsjeka, bonitiranje, identifikacija me a, rekognosciranje terena na cjelokupnoj povr{ini, snimanje GPS-om na 70 posto povr{ine. Tako er je zavr{eno uzimanje izvrtaka, a fitocenolo{ki, pedolo{ki i tipolo{ki poslovi su pri kraju. Definitivno obilje`avanje obuhva}eno je do po~etka rujna na polovici povr- {ine gospodarske jedinice, izmjera drvne zalihe na oko 60% povr{ine, a izmjereno je tri ~etvrtine visina za konstrukciju lokalnih tarifa. Zavr{ne radove trebalo bi obaviti do prolje}a sljede}e godine. Izvr{itelji terenskih poslova su taksatori mr. Najvirt, dipl. ing. Damir Bera~ i Sekuli}. PRIVATNE [UME Programi stari stotinjak godina Ure ivanje privatnih {uma u Gorskom kotaru ima du u tradiciju nego u ostalim podru~jima. [ume gospodarske jedinice Prezid ure ivale su se tako prema naputku iz za sastav gospodarskih osnova i programa, a prvi program za unapre enje {uma u privatnom vlasni{tvu napravljen je za Prezid godine. Ovih dana napravljen je novi program o gospodarenju za tu gospodarsku jedinicu. Povijesni podaci svjedo~e o tome da je Gorski kotar sve do kraja 16. st. bio kraj neprohodnih i nepreglednih {uma u koje prvi ulaze tek knezovi Frankopani naseljavanjem ovog kraja. [ume su tako najprije u vlasni{tvu knezova Kr~kih i Frankopana, a poslije njihove pogibije u Be~kom Novom Mestu dio {uma pripao je dr avnoj komori, a dio bogatim plemi}kim obiteljima. Gospodarska jedinica Prezid ukupne je povr{ine 1759 ha, od toga dio pripada katastarskoj op}ini Gora~i (459 ha), dok povr{ina katastarske op}ine Prezid iznosi 1299 ha. Obraslo je 1203 ha, gospodarska jedinica ima 29 odjela, a prosje~na povr{ina odjela iznosi 45,10 ha. Od 19. stolje}a pa sve do {ume ove gospodarske jedinice pripadaju obitelji Ghyczy. [ume koje su bile u privatnom vlasni{tvu segregiraju se izme u kmetova i vlasnika, ali kmetovi su uvijek dobivali {umu lo{ije kvalitete. Kada se u drugoj polovini 19. stolje}a po~inju osnivati zemlji{ne zajednice, od {uma oduzetih feudalcima, osnivaju se i zemlji{ne zajednice Prezid i Gora~i koje pripadaju kotaru ^abar. Ure ivanje tih {uma obavljalo se prema naputku iz za sastav gospodarskih osnova i programa. Danas su te {ume u privatnom vlasni{tvu. Prvi program za unapre enje {uma u privatnom vlasni{tvu napravljen je za katastarsku op}inu Gora~i 1970., a za Prezid g. Prije toga nema nikakvih elaborata, a vlasnici {uma je iskori{tavaju prema potrebama vlasnika i prema godi{njim planovima gospodarenja koje je donosila Skup{tina op}ine ^abar. Drvo su koristili uglavnom kao ogrjev i gra evni materijal. Poslije isteka valjanosti tih programa napravljena su jo{ dva s rokom valjanosti od do 1993., a napravljeni su ra- ~unskom revizijom prethodnih. Kako je starom programu istekao rok valjanosti pro{le godine, pri{lo se izradi revizije Programa, koju su obavili zaposlenici delni~kog odjela za ure ivanje {uma. Nov program va i do Gospodarska jedinica nalazi se u sredi{njem dijelu Gorskog kotara, {ume se prostiru od 681 do 1197 metara nadmorske visine. Podru~je je to visokoga kr{a, u zoni srednjoeuropske klime, koju karakteriziraju duge i snje ne zime, dok je ljeto najsu{niji dio godine. Prevladavaju {ume koje obuhva}aju podru~ja bukovo-jelovih {uma i podru~ja gorske bukve. [ume bukve i jele na nadmorskoj su visini od 500 do 1200 metara, {to je obilje je vi{ega gorskog pojasa. Uz njih ima i smreke, gorskog javora i brijesta. Nov program Ukupna drvna zaliha za gospodarsku jedinicu Prezid iznosi m 3, na crnogoricu otpada m 3, a na bjelogoricu m 3. Drvna zaliha po hektaru iznosi 166 m 3 /ha., za crnogoricu 99m 3 /ha, za bjelogoricu 67 m 3 /ha. Omjer smjesa iznosi 59 posto crnogorice i 41 posto bjelogorice. Drvna zaliha pove}ala se iz razloga {to su u taj program uvr{tene i livade, sjenoko{e koje su posljednjih de- Pi{e: Vesna Ple{e Foto: B. Ple{e Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 17

20 setak godina zarasle. Ukupni godi{nji te~ajni prirast iznosi m 3 ili 4,29 m 3 /ha. Programom gospodarenja predvi eni su i sljede}i {umsko uzgojni radovi u jednostavnoj biolo{koj reprodukciji: njega podmlatka 36,20 ha, njega mladika 13,50 ha, njega podmlatka kulture 22,80 ha, sadnja biljaka popunjavanje 10 ha te ~i{}enje sastojina 5 ha. Etat za polurazdoblje iznosi m 3. Otvorenost {uma iznosi 15,32 km/000 ha. Stru~na komisija imenovana od strane Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva u sastavu dipl. ing. Ivica Franceti} predsjednik i ~lanovi prof. dr. [ime Me{trovi} i Dujo Paveli}, dipl. ing. sastala se i pregledala Program gospodarenja i utvrdila je li napravljen sukladno Zakonu o {umama, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ure- FOTOREPORTA@A S RAFTINGA KOPRIVNI^KIH [UMARA Dosada{nja izgradnja triju hidroelektrana na rijeci Dravi, te pretjerano va enje {ljunka pokazuju kakva budu}nost o~ekuje na{e {ume uz rijeke. e. Dravom za Privatne {ume na podru~ju ravnogorske {umarije Stoga je krajnje vrijeme da se sprije~i daljnja devastacija ovog bisera Europe kojeg treba sa~uvati Gospodarska jedinica Prezid ukupne je povr{ine 1759 ha. Od 19. stolje}a pa sve do godine {ume ove gospodarske jedinice pripadaju obitelji Ghyczy. Kada se u drugoj polovini 19. stolje}a po~inju osnivati zemlji{ne zajednice, od {uma oduzetih feudalcima, osnivaju se i zemlji{ne zajednice Prezid i Gora~i koje pripadaju kotaru ^abar. ivanju {uma, i jesu li uklju~eni svi faktori u skladu s potpisanim FSC certifikatom. Komisija je sa~inila primjedbe i prijedloge, prihvatila je predlo- enu op}u osnovu sje~a i propisane {umsko uzgojne radove u JBR te preporu~ila rje{avanje imovinsko-pravnih poslova. Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva upu- }en je prijedlog da izdavanje suglasnosti na predlo eni Program gospodarenja {umama na kojima postoji pravo vlasni{tva za Gospodarsku jedinicu Prezid, s rokom valjanosti od 1. sije~nja do 31. prosinca g. U radu komisije sudjelovali su i mr. sc. Boris Ple{e, dipl. ing. Tomislav Kuzele, mr. sc. Marijan Malnar i dipl. ing. Damir Pr{le iz delni~ke Uprave. Drava je najdu a na{a rijeka, ~ak 323 km njenog toka je u Hrvatskoj, ali na alost njen ekosustav je me u najugro enijim u Hrvatskoj. Vodena povr{ina rijeke u odnosu na stolje}e prije, upola je smanjena. Nepovratno su izgubljena vrijedna mo~varna stani{ta, a s njima i brojne vrste. Time je Drava izgubila svoju dinamiku i sve vi{e li~i na kanal...sve je manje {ljunka, a samim time i vode za pi}e, nestaju rukavci, devastiraju se stani{ta zna~ajnih biljnih i ivotinjskih vrsta, dolazi sve ~e{}e do pomora riba. A rijeka Drava, u povijesti je razdvajala, a danas sve ~e{}e povezuje ljude pet dr ava kroz koje prolazi. Dok jedni poku{avaju sa~uvati Dravu za budu}a pokoljenja, drugi nastoje izvu}i {to vi{e vlastite koristi od nje! Stoga je va no danas zaustaviti njenu devastaciju, jer sutra }e biti prekasno! Projekt za{tite rijeke Drave dobio je podr{ku i nekoliko europskih i svjetskih udruga, Europske komisije i Vije- }a Europe te UNESCO-a. A svjetski poznati zaljubljenik u prirodu, Njemac dr. Martin Schneider, osniva~ i voditelj EURONATUR-a koji trenutno vodi Gdje je {irina i dubina rijeke omogu}avala, I to je obala Drave! 18 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

21 ekologija spas {ume plovilo se grupno i paralelno Ukrcavanje posade u Botovu okupanom jutarnjim suncem bez magle 16 projekata za{tite prirode, a jedan od tih je i Drava-Mura, za rijeku Dravu je rekao: Drava je prirodni biser Europe kojeg treba sa~uvati. Ispada tako da je svima drugima na{a prirodna ba{tina vrjednija nego nama samima! Spasiti {umu Ipak ima i druk~ijih primjera. Obilje avaju}i 130. obljetnicu organiziranog {umarstva u Podravini, ogranak Hrvatskog {umarskog dru{tva iz Koprivnice pokrenuo je akciju Dravom za spas {ume. Godinama zabrinuti za sudbinu {uma u zaobalju Drave, {umari ne ele dalje biti samo svjedoci nestajanja, ele poru~iti javnosti da kona~no treba ne{to poduzeti i sprije~iti sve ve}e devastiranje korita rijeke i njenog zaobalja govori \uro Jendrijev iz koprivni~ke Uprave, jedan od za~etnika ideje plovidbe Dravom, dok smo plovili u gumenjaku rijekom. Simbioza Drave i nizinskih {uma na {ljunku uz povremeni visok vodostaj rijeke, presudan su ~imbenik opstanka dravskih nizinskih i ritskih {uma. Do sada su na gornjem toku Drave podignute tri hidroelektrane HE Vara din HE ^akovec i HE Dubrava 1989., a u planu je i nova HE Virje. U biv{oj dr avi nisu slu{ali savjete njema~kih za{titara prirode, koji su poru~ivali kako ne bi trebalo ~initi iste pogre{ke kao Njema~ka sa svojim rijekama, Rajnom, Majnom i drugima, a isto se ponavlja i danas u Hrvatskoj. Premda su ve} potvr ene {tete nastale na prirodi i na {umama uz rijeku gdje su izgra ene elektrane, i uz protivljenje susjeda iz Ma arske, na{a Vlada uporno nastoji s planom podizanja novih elektrana. Novom branom ugrozilo bi se daljnjih ha nizinskih {uma, odnosno vi{e od 3,5 milijuna metara kubnih drvne mase. Nastale bi i neprocjenjive {tete za op}e korisne funkcije {uma ovog dijela Europe. Eksperimentiranje s prirodom uvijek se osve}uje civilizaciji, jer posljedice su trajne i vidljive govori Jendrijev. Rafting gornjim tokom Drave Posljednjeg petka kolovoza tridesetak {umara U[P Koprivnica ukrcalo se kod eljezni~kog mosta kod Botova u ~etiri gumenjaka i krenulo nizvodno niz Dravu. Pod geslom Dravom za {umu eljelo se ukazati na problem rijeke i {uma u njenom zaobalju. Po prvi puta sudionici ovog dravskog raftinga imali su priliku vidjeti vizure dravske obale sa sredine rijeke, u ivati u ljepotama {ljun~anih sprudova, a prvi put su imali priliku ploviti i dijelom Drave koja se nalazi s obje obale na teritoriju Ma arske. I upravo na tom dijelu vidjeli su brodove koji su vadili {ljunak sa sredine rijeke i devastirali ju. Uz Dravu na ovom prostoru nalaze se {umske povr{ine pet na{ih {umarija Koprivnice, Repa{a, \ur evca, Klo{- tra i Pitoma~e. Na{e {ume su prve na udaru promjena nastalih izgradnjom hidroelektrana i ve} se uvelike vide na zdravstvenom stanju {uma hrasta lu njaka u Repa{u, govori upravitelj {umarije Repa{, Zvonko I{tvan. [umarija Klo{tar u g. j. Svibovica povr{ine ha prete ito hrasta lu njaka, u {umskom predjelu Husinje Simbioza Drave i nizinskih {uma na {ljunku uz povremeni visok vodostaj rijeke, presudan su ~imbenik opstanka dravskih nizinskih i ritskih {uma. i Stari brod uz Dravu, nizvodno su od sada{njih hidroelektrana, ali ipak osje- }aju njihov utjecaj, jer je sni en nivo podzemne vode i su{enje hrasta lu - njaka je ve} primje}eno kazuje upravitelj {umarije Mirko Balala! Va- enjem velikih koli~ina {ljunka iz Drave, a sve donedavno su bila ~ak ~etiri koncerna za va enje {ljunka na ovom dijelu rijeke, i na taj na~in produbljavanjem korita rijeke, znatno se sni ava razina podzemnih voda u aluvijalnim dolinama uz Dravu, {to neminovno dovodi do su{enja na{ih {uma dodaje Branko Sobota, upravitelj {umarije Pitoma~a. Nastavak na str. 32 Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: A. Z. Lon~ari} Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 19

22 turizam TURIZAM U FUNKCIJI ZA[TITE PRIRODE _ NEKADA[NJE LOVI[TE BELJE I KOPA^KI RIT Pi{e: mr. Darko Getz Foto: mr. D. Getz Tako je po~elo: obitelj Fridricha Habsburga, vlasnika Vlastelinstva Belje, ~esto je organizirala izlete alpskim Podunavljem (~etvrti s lijeva Fridrich sa suprugom Isabelom i k}erkama). Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba Netko je svojevremeno napisao:»skra}ivanje radnoga vremena poti~e, izme u ostaloga, elju za odlascima u nepoznate dijelove svijeta i otkrivanja jo{ netaknutih, djevi~anskih dijelova prirode«. I dok su ve} turisti 5o-ih godina pro{loga stolje}a obilazili Sredozemlje i Jadran, u Baranji je vladala turisti~ka letargija s ponekim izuzecima, bolje re}i poku- {ajima da se ne{to promijeni. Lovi{te Belje i njegov Kopa~ki rit bili su predodre eni za lova~ku elitu onda{- njega politi~koga ~elni{tva, eventualno za predstavnike ponekih diplomatskih slu bi, a samo su izuzetno dolazili lovci dubokog d epa ili oni po»vezi«. O nekim»obi~nim«posjetiteljima i turistima, tih se godina nije razmi{ljalo. Dodu{e, bilo je poku{aja da se to promijeni, ali do bitnih U dijelu dana{njeg Parka prirode Kopa~ki rit, u nekada{njem lovi{tu Belje, {umari su bili za~etnici i promotori nove djelatnosti turizma. Jo{ prije ~etiri desetlje}a shvatili su da tu prirodnu ljepotu treba {tititi, lov (koji je bio zabava povla{tenih) komercijalizirati, te otvoriti vrata nomadima novoga vremena turistima. Ovo je pri~a o po~etku bavljenja turisti~kom djelatno{}u na tom prostoru promjena do}i }e tek tridesetak godina kasnije. Sje}anja na pro{lost Prvim posjetiteljima Vlastelinstva Belje i Kopa~kog rita s obilje jima turista mogli bismo danas proglasiti princa Rudolfa von Oesterreicha i njegove prijatelje i suradnike A. Brehma, E. F. Homeyera, E. Hodeka, J. Zelborna, Leopolda von Bayerna, grofa J. Bombelesa, koji su se parobrodom Kron- 20 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

23 Posjetitelji su jezero obilazili turisti~kim ~amcem Vodomar zaostajali ni Kara or evi}i, koji su pravomo}nim Mirovnim ugovorom iz Trijanona postali korisnici lovi{ta. Na neki na~in zadr ali su obi~aje Habsburga, mo da iz razloga {to je ve}i dio personala ostao na imanju, privu~eni stanovitom ekonomskom sigurno{}u i pravima koja su u ivali od ranije. I Kara or evi}i kao i Habsburzi znali su zabaviti svoje goste, uspostaviti koristan dijalog, poneki put na}i zadovoljavaju}e rje{enje, sve to uz lov. U to vrijeme u popisu lovaca gostiju nalazimo imena novinskih urednika, novinara, ponekog generala, pukovnika, brojne poslovne ljude, generalne direktore, pa i vi{e ~inovni{tvo, {to je upu}ivalo na proklamirane demokratske slobode, stanovitu gra ansku jednakost u Kraljevini Jugoslaviji. Za vrijeme Titove Jugoslavije na Belje su dolazili politi~ari iz najvi{ih dijelova vlasti: saveznog i republi~kih, izvr{nih vije}a, sekretarijata, brojni gosti iz socijalisti~kih zemalja, ali i nobelovci (L. Ru i~ka), glasoviti umjetnici, glumci, imu}ni poslovni ljudi iz»jet seta«. Kasnije, kada je lov poprimio komercijalna obilje ja, lovi{te su po~eli posje}ivati ugledni lovci iz zapadne Europe, naj~e{}e iz Njema~ke. Po~eci ekoturizma O pravim turistima zapo~inje se razmi{ljati po~etkom 60-ih godina. Osamdesetih godina je donesena odluka o formiranju slu be za turizam koja }e uz prija{nji personal zaposliti, turisti~ke voditelje, mornare motoriste, poslu itelje ~amaca i ugostiteljske djelatnike za turisti~ku ku}u koja }e se kasnije (1984.) izgraditi na rubu jezera Sakada{. Duh stanovite demokracije, otvaranje»jelena«prema lokalnoj samoupravi na{lo je mjesto i u lovnoj politici. Izmi{ljene su neke lovne kvote prema kojima su na Belju mogli loviti i op}inski ~inovnici pa i oni iz mjesnih zajednica. Dakako, nositelji vi{ih dr avnih funkcija, npr. ~lanovi Predsjedni{tva, generali JNA, imali su pravo odstrela trofejno vrijednijih jelena. U rje{avanju razli~itih problema od onih organizacijskih, sigurnosnih do prinz Rudolf 8o-ih godina 19. stolje}a uputili Dunavom na obilazak podunavskih krajeva ju ne Ugarske. Bila je to znanstveno-lova~ka ekskurzija s ciljem provoda i skupljanja (preparata) ivotinja za Kraljevski prirodoslovni ured (Hof-Naturalien Cabinet). Tijekom 14-dnevne plovidbe posjetili su dijelove Kopa~koga rita, u{}e Drave, Hulovo, Vemelj, a u unutra{njosti Baranje glasovitu Keskendersku {umu (Koha Haljevo). Svoje utiske s puta Rudolf }e opisati u op{irnijoj knjizi:»promatranja uz lov«(jagden und beobachten, Wien, 1887.), te s Brehmom i Homeyerom jo{ jedan znanstveni putopis»dvanaest proljetnih dana na srednjem Dunavu«(Zwelf Frühlingstage an der mittleren Donau, 1879.) Mnogo godina kasnije po~eli su pristizati i drugi istra iva~i i znati eljnici koji su osim lova namjeravali obi}i zanimljiva mjesta u Baranji. Sve te ekskurzije, obilasci Lovi{ta»Belje«bili su u organizaciji Vlastelinstva. Uprava se trudila ostaviti {to bolji utisak, tako da su posjetitelji imali status gostiju. Osim smje{taja i hrane, netko iz uprave bio je odre en za voditelja. Poseban pristup i tretman u ivali su pripadnici carskih i kraljevskih ku}a: prin- ~evi, vojvode, nadvojvode, ministri itd. Podru~je se obilazilo lova~kim fijakerima ili ~amcima uz odabrane ko~ija{e i vesla~e. Redovito bi se posjetilo Kopa~ko jezero (dok je jo{ bilo u pravom smislu rije~i jezero), u{}e Drave, Banovo brdo, vinogradi, baranjske klijeti i mnogi sakralni spomenici i crkve. U ugo{}ivanju svojih prijatelja, poslovnih ljudi, stranih dr avnika nisu Dio filmske ekipe J. Y Costeaua na Kopa~kom jezeru (travanj 1991.) Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 21

24 Prvim posjetiteljima Vlastelinstva Belje i Kopa~kog rita s obilje jima turista mogli bi danas proglasiti princa Rudolfa von Oesterreicha i njegove prijatelje i suradnike A. Brehma, E. F. Homeyera, E. Hodeka, J. Zelborna, Leopolda von Bayerna, grofa J. Bombelesa, koji su se parobrodom Kronprinz Rudolf 80-ih godina 19. stolje}a uputili Dunavom na obilazak podunavskih krajeva ju ne Ugarske. nabave prikladnih plovila ili ure enju okoli{a prijemne recepcije, znatno su pomogli stru~njaci Generalturista i Nacionalnoga parka Plitvi~ka jezera. Do Domovinskoga rata 19,5 tisu}a turista ta, nabavu novih plovila. Porastu broja posjetitelja pridonio je kvalitetan propagandni materijal. Posjetitelji su dolazili iz svih krajeva onda{nje Jugoslavije i inozemstva, prete no iz Austrije i Njema~ke. Po brojnosti na prvom mjestu su bili aci osnovnih {kola, zatim»sindikalci«, ne{to manje bilo je planinara, ~lanova lova~kih udruga, ljubitelja cvije}a. Relativno malo je bilo pravih promatra~a ptica (birdwachera), foto snimatelja i znanstvenika. No zato su dolazile mnoge filmske ekipe, jer su prostori Kopa~koga rita, ritske {ume bili idealni eksterijeri koji su se koristili u mnogim dokumentarnim i igranim filmovima. Naj~e{}e su dolazili autobusima turisti~kih agencija, pokatkad bi do{la tri pa i vi{e autobusa {to je stvaralo problem oko rasporeda gostiju pri ukrcaju na plove}e objekte. Brodi} Liska mogao je po propisu primiti samo 50 osoba, me utim u takvim prilikama svjesno se kr{io zakon pa se na brodi} naguralo 100 i vi{e posjetitelja. O pravim turistima zapo~inje se razmi{ljati po~etkom 60- ih godina. Osamdesetih godina je donesena odluka o formiranju slu be za turizam koja }e uz raniji personal zaposliti, turisti~ke voditelje, mornare motoriste, poslu itelje ~amaca i ugostiteljske djelatnike za turisti~ku ku}u koja }e se kasnije (1984.) izgraditi na rubu jezera Sakada{. Za vrijeme Titove Jugoslavije na Belje su dolazili politi~ari iz najvi{ih dijelova vlasti: Saveznog i republi~kih, izvr{nih vije}a, sekretarijata, brojni gosti iz socijalisti~kih zemalja, ali i nobelovci (L. Ru i~ka), glasoviti umjetnici, glumci, imu}ni poslovni ljudi iz jet seta. Studenti {umarstva iz Heidelberga (Njema~ka) na terasi nekada{nje Turisti~ke ku}e Sakada{ Premda je to bio po~etak jedne nepoznate djelatnosti koja u po~etku nije obe}avala napredak, broj turista se iz godine u godinu pove}avao. Tako je ve} zabilje eno 4000 gostiju da bi pred po~etak Domovinskoga rata dosegao brojku od 19,5 tisu}a. Takav trend posjeta iziskivao je nova ulaganja, uzimanje novih kredi- Od Sakada{a samo ostaci Turisti~ka ku}a Sakada{ od koje danas jedva da se naziru temelji, podignuta je na brdu pijeska iz obli njega jezera. Bila je izgra ena na najvi{oj koti baranjskoga nasipa Zmajevac Kopa~evo, na 88 m/n.m. i izvan dosega poplave. Samo kod izuzetno visokih vodostaja voda bi dosezala prvu stepenicu ispod ku}e. Lijevo od ulaza nalazio se {ank sa suvenirima, a desno buffet s nekoliko stolova. Ispred zgrade bila je pove}a terasa s koje se pru ao vidik prema ulazu u kanal ^onakut i dijelu Novoga kanala prema Dravi. Unutar zgrade visoko u gredama desetak lastavica imalo je gnijezda. Nave~er, kada bi konobarice odlazile ku}i, lastavice bi uletjele u zgradu i tu preno}ile, a ujutro ~im bi se otvorila vrata na{le bi se u zraku iznad jezera. Posjeta Kopa~kom jezeru trajala je oko jedan sat. Za turiste kojima se urilo uprili~ila bi se kra}a vo nja kanalom ^onak Ut (Put ~amca ) ili Novim kanalom Sakada{ (prozvanim Osje~kim) koja bi trajala prema elji. Za vrijeme visokih vodostaja moglo se do}i do ispod kolonije kormorana na 22 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

25 za{ti}eno bilje Poroslu ili ~ak skoknuti do Kifle i promatrati orlove {tekavce na gnijezdu. Naprotiv, u vrijeme niskoga vodostaja tijekom jeseni ili nepovoljnih vodostaja u godini plovilo bi se do ulaza u Kopa~ko jezero, do»vrata«, a odavde bi se pje{ke oti{lo do Kopa~koga jezera. Ugodu boravka u Kopa~kom ritu i Baranji ~esto bi pokvarili rojevi komaraca, ponekad i obadi, a u {umi krpelji. Uz sve to, i nesnosne panonske zapare zbog kojih bi turisti radije potra ili hlad u nekom obli njem»vendeglu«(gostionica) koji bi se na{ao na putu. Od posjetitelja najve}u korist su imali hotelijeri i lokalni ugostitelji, no od te vrste turizma jednostavno se nije moglo ivjeti. Najvi{e se zaradilo na suvenirima, a to je bilo malo, a najvi{e gubilo na vo nji plovilima, odr avanju, pla}ama osoblja itd. Novo vrijeme U me uvremenu se dogodio Domovinski rat. Ve}ina lovnih i turisti~kih objekata je bila oplja~kana, zapaljena ili potopljena. Hrvatskim {umama, pravnom sljedniku L[G»Jelen«oduzeto je pravo kori{tenja ve}eg dijela Lovi{ta Belje odnosno nekada{njeg Posebnog zoolo{kog rezervata i Parka prirode Kopa~ki rit. Odlukom Sabora osnovana je Javna ustanova koja uz pomo} me unarodnih kredita, dr avnoga prora~una i drugih sredstava poku{ava obnoviti i prenamijeniti spomenuto naslije e, dati mu neki novi kulturolo{ki i ekonomski zna~aj. Koliko }e u tome uspjeti pokazat }e vrijeme. Premda bi se {umarima onda{njega»jelena«moglo vi{e toga spo~itnuti, ipak ostaje ~injenica da su turisti~ku djelatnost podigli na zavidnu razinu, o ~emu se pozitivno izrazio i dr. M. J. Schneider, predstavnik glasovite europske udruge»euronatur«, koji je predlo io ekoturizam Kopa~koga rita kao model za sli~na za{ti}ena podru~ja (vidi:»drau und Mur«, Leben durch Flussdynamik, st. 131). Do rata je bila izgra ena Turisti~ka ku}a Sakada{, dovedena struja, izgra eno ve}e parkirali{te koje }e s vremenom postati stanoviti vidikovac za promatra~e ptica, nabavljeno je vi{e plovnih objekata, zatim su napravljena turisti~ka kola na konjsku vu~u, redovito je ~i{}en kanal ^onak Ut, kako bi se moglo ploviti do Kopa~kog jezera. Domovinski rat i poslijeratna doga- anja (osnivanje javnih ustanova za{tite prirode) promijenili su odnose u biv{em lovi{tu Belje i Kopa~kom ritu i vi{estoljetnu tradiciju integralnog upravljanja tim prostorom. [irokolisna veprina (Ruscus hipoglossum) Stani{te {irokolisne veprine u Hrvatskoj je u brdskim bukovim i bukovo-jelovim {umama, na mnogim nalazi{tima kontinentalnog i primorskoga podru~ja. Kao izrazito lijepa dekorativna vrsta mo e se kultivirati u vrtovima i parkovima, a u nas je za{ti}ena godine Listovi, cvjetovi i filokladiji U filokladijima, korijenu i podanku prona eni su sastojci izrazito jakog fiziolo{kog djelovanja, a listovi i korijen upotrebljavaju se u narodnoj i znanstvenoj medicini Jarkocrveni plodovi [irokolisna ili mekana veprina (Ruscus hipoglossum) je trajni zimzeleni polugrm iz porodice ljiljanovki (Liliaceae), koji naraste cm, a rijetko do 60 cm visoko. Rasprostranjen je u srednjoj i ju noj Europi, Maloj Aziji, sjevernoj Africi te na Krimu i otoku Madeiri. Stabljika mu je jednostavna ili vrlo slabo razgranjena. Kora je svijetlozelena, tanka i uzdu no izbrazdana, a puzaju}i korijenov sustav osrednje razvijen. Listovi su sitni i ljuskasti, lancetastog oblika, mm dugi i 4 10 mm {iroki, u sredini naj{iri i u{iljeni. Smje{teni su u sredini znatno ve}ih nepravih, lancetastih ili elipti~nih listova (filokladiji ili kladodiji), koji su s obje strane u{iljeni, ko asti, sjajni i mekani, 5 12 cm dugi i 1,5 4 cm {iroki. To su listoliki organi, analogni listu, nastali preobrazbom (metamorfozom) stabljike. Cvjetovi su neugledni, a po 3 5 bjelkastih ili zelenkastobijelih cvjeti}a, razvijaju se u proljetnom dijelu godine, tijekom travnja i svibnja, na stapkama, u pazu{cima listova. Rije~ je o dvodomnoj, entomofilnoj vrsti koja dobro podnosi zasjenu. Plod je jarko crvena kuglasta boba, promjera do 12 mm, s 1 2 velike svijetlosme e sjemenke, veli~ine zrna kukuruza. Ovaj polugrm razmno ava se sjemenom i vegetativno. Premda se smatra da plodovi nisu otrovni, ne treba ih brati jer je biljka u nas prorije ena i za{ti}ena. Treba istaknuti da su u filokladijima, korijenu i podanku prona- eni sastojci izrazito jakog fiziolo{- koga djelovanja. Listovi i korijen upotrebljavaju se u narodnoj i znanstvenoj medicini. Stani{te {irokolisne veprine su sjenovite i vla ne listopadne {ume gorskoga pojasa, a u Hrvatskoj je nalazimo u brdskim bukovim i bukovojelovim {umama, na mnogim nalazi{- tima kontinentalnog i primorskoga podru~ja. U panonskoj bukovo-jelovoj {umi (Abieti-Fagetum pannonicum) javlja se kao jedna od diferencijalnih vrsta u subasocijaciji trolisne re uhe (cardaminetosum trifoliae Medvedovi}). Raste u Slavoniji, Hrvatskom zagorju, na Samoborskom gorju, u Gorskome kotaru, Lici, na Velebitu, otocima Cresu i Lo{inju te u okolici Nina. Najbolje joj odgovara bogato humozno tlo male kiselosti. Ova lijepa dekorativna biljka mo e se kultivirati u vrtovima i parkovima, na sjenovitim mjestima. Zbog opasnosti od istrebljenja, u nas je i u nekim drugim zemljama posebno za{ti}ena, a njezino branje i iskori{tavanje zabranjeno. U Hrvatskoj je Zakonom o za{titi prirode za{ti}ena godine na svim prirodnim nalazi{tima. Pi{e: Ivica Tomi} Foto: Arhiva Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 23

26 mala enciklopedija {umarstva KAKO SE MIJENJA ULOGA I ZNA^ENJE [UME Ekolo{ke funk Op}ekorisne funkcije {ume na po~etku tre}ega tisu}lje}a postaju va nije od proizvodnih, a njihova ekolo{ka i socijalna uloga nadma{uje gospodarsku vi{e od 30 puta Voda treba {umi _ i obratno Na po~etku 21. stolje}a ~ovje- ~anstvo se sve vi{e suo~ava s nizom ekolo{kih problema, posebice u kopnenome dijelu biosfere. Pove}ano one~i{}enje okoli{a posljedica je nagloga razvitka suvremene tehni~ke civilizacije. Naime, nepremostive pote{ko}e nastaju zbog intenzivne poljoprivredne industrijske proizvodnje (herbicidi, pesticidi, umjetna gnojiva, {tetni plinovi, tvorni~ka pra- {ina i dr.), ubrzanoga {irenja gradova i demografske eksplozije u siroma{- nim dijelovima svijeta. Iz dana u dan ugro avaju se biljni i ivotinjski svijet i ~ovjek. Pritom osobito zna~enje ima {umski ekosustav, koji je nezamjenjiv u za{titi i unapre enju ~ovjekova okoli{a. Osim {to su stani{te za dvije tre}ine svih ivih bi}a na zemlji, {ume su regulatori klime i akumulatori vode, pohranjuju 40 posto ugljika na{ega planeta, i zato mogu znatno usporiti porast atmosferskog uglji~noga dioksida, no isto tako njihova je drvna masa osnovica za ekonomski razvoj. [ume su zapravo velika zelena plu}a na{ega planeta koja pro~i{}avaju sve one~i{}eniji zrak u atmosferi, opskrbljuju}i ~ovjeka te biljke i ivotinje prijeko potrebnim kisikom. Njihove su op}ekorisne funkcije od neprocjenjivoga ivotnog zna~enja za o~uvanje i odr avanje tla, pitke vode i zraka. Ove funkcije postale su va nije od proizvodnih, a njihova ekolo{ka (hidrolo{ka, protuerozijska, klimatska, imisijska i dr.) i socijalna uloga (turisti~ka, estetska, ekolo{koupori{na, rekreacijska i zdravstvena) nadma{uju sirovinsku ulogu vi{e od 30 puta. Ubla avanje klimatskih ekstrema Me u op}ekorisnim funkcijama ekolo{ka uloga {ume na po~etku tre}ega tisu}lje}a sve vi{e dolazi do izra aja. Vodoza{titna ili hidrolo{ka funkcija obuhva}a pro~i{}avanje podzemnih i povr{inskih voda, stalnu opskrbu vodom i sprje~avanje njezina otjecanja. Utjecaj {ume na vodoza{titu u ovisnosti je o stani{tu i {umskoj sastojini, a pritom su zna~ajni reljef, geolo{ka podloga i tlo, vrste drve- }a u sastojini, njihova starost i sklop kro{anja. Treba istaknuti da je hidrolo{ki utjecaj {ume najizra eniji tijekom u~estalih ki{a, obilnih ljetnih pljuskova i proljetnoga topljenja snijega. Protuerozijska funkcija sastoji se u tome da {uma {titi svoje tlo od erozije vodom, snijegom i vjetrom, osiroma{enja tla, odrona kamenja te pucanja i klizanja tla. Premda {uma ne mo e ostvariti stopostotnu za{titu od vodne erozije, ona ipak to ~ini na naju~inkovitiji na~in, budu}i da stvara vi{e tla negoli ga izgubi erozijom. Na nagibima terena ve}im od 20 stupnjeva opasnost od ovakve erozije posebice se pove}ava. Za{tita od lavina svojstvena je za alpsko podru~je, a u Hrvatskoj su lavine rijetka pojava. [uma sprje~ava nastajanje lavine i klizanje snijega, a zaustavlja ve} nastale lavine. Klimatska funkcija {ume podrazumijeva ubla avanje klimatskih ekstrema na podru~ju susjednih naselja i poljoprivrednih povr{ina, a u ve}im prostorima omogu}uje izmjenu zraka, uz sprje~avanje pojave hladnih zra~nih strujanja. Potrebno je naglasiti kako sve {ume u Hrvatskoj obavljaju klimatskoza{titnu funkciju. Zanimljivo je da je utjecaj {ume prisutan sve do 60 km udaljenosti od ruba {umskoga kompleksa koji obuhva}a najmanje 4000 ha. Utjecaj {ume se pove}ava s ve}om prostrano{}u {umskoga kompleksa. Zahvaljuju}i {umi, ljeti se pove}ava vla nost zraka te njegovo strujanje u vi{e slojeve Zemljinoga zra~nog omota~a. U pojedinim itorodnim dijelovima Hrvatske, s kontinentalnom klimom, na povr{inama bez {ume, gotovo od svakog odrasloga stabla o~ekuje se klimatski utjecaj. [uma kao zra~ni pre~ista~ Kada govorimo o imisijskoj funkciji {ume, tada mislimo na za{titu naselja od one~i{}enog zraka i buke. [uma je odli~an i vrlo u~inkovit zra~ni pre- ~ista~, jer u svojim kro{njama zadr ava, u ovisnosti o vrsti drve}a i gusto}i kro{anja, i do vi{e desetaka tona tvorni~ke pra{ine. Zanimljivo je kako je asimilacijska povr{ina {umskoga drve}a znatno ve}a od povr{ine 24 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

27 cije {ume Ekolo{ke funkcije {ume neprocjenjive su u za{titi i unapre enju ~ovjekova okoli{a Imisijska funkcija {ume uklju~uje veliku opasnost od vlastitoga propadanja, jer otrovni kemijski spojevi i te{ke kovine stalno ugro avaju {umski ekosustav. koju {uma zauzima. Primjerice, jela i smreka imaju puta, a bukva i hrast 6 8 puta ve}u asimilacijsku povr{inu od {umske povr{ine. Na alost, navedena funkcija {ume uklju~uje veliku opasnost od vlastitoga propadanja, jer mnogi otrovi, kao {to su sumporni dioksid, du{i~ni oksidi, fluor, pesticidi, detergenti, fotooksidanti, te{- ke kovine i dr. ugro avaju {umski ekosustav. Zbog naru{avanja ekolo{ke ravnote e dolazi u njemu do ve}ih o{te}enja, slabljenja vitalnosti, smanjenja proizvodnje i stabilnosti, su{enja pa i do propadanja {umskoga drve}a, {to je najve}i {umarski, ali i ekolo{ki problem suvremenoga svijeta. Premda se u po~etku smatralo da je glavni uzrok tome one~i{}enost zraka, vode i tla, znanstvena su istra ivanja u posljednje vrijeme usmjerena na nepovoljne klimatske promjene, biljne bolesti, {tetnu entomofaunu, gre{ke u gospodarenju te na smanjenje prirodnoga diverziteta {uma. Istra ivanjem treba potvrditi pretpostavku da su na{i {umski ekosustavi znatno optere}eni zbog one~i{}enja otrovnim kemijskim spojevima i te{kim kovinama. Znakove nestabilnosti uo~avamo u svim zonama {umske vegetacije: u nizin- skim ekosustavima ({ume hrasta lu - njaka), u brdskim {umama ({ume hrasta kitnjaka i bukve) i gorskim {umama ({ume bukve, jele i smreke). Ekolo{ku funkciju imaju i pogledne {ume ili {ume koje vizualno pokrivaju industrijska postrojenja i druge objekte koji naru{avaju estetiku krajolika. Rije~ je o {umskim pojasima oko tvornica, ispred kamenoloma i smeti{ta. Vjetrobrane {ume sprje~avaju udarac vjetra i popratne pojave, poput eolske erozije, suvi{nog isparavanja i promjene mikroklime, a navedene funkcije mogu obavljati i vjetrobrani pojasi. U Hrvatskoj su vjetrobrane {ume zna~ajne u ravnicama sjeveroisto~noga dijela na{e dr ave te u sredozemnom i polusredozemnom podru~ju, u kojemu pu{e bura. Ve}a sigurnost u prometu posti e se zahvaljuju}i {umama za za{titu prometnica prometnih cesta i eljezni~kih pruga. Potonje {ume sprje~avaju odronjavanje kamenja, muljevitih i snje nih nanosa te udare vjetra, a povoljno djeluju na pobolj{anje uvjeta vo nje. O{te}ivanje i propadanje {uma zna~ajan je {umarski i ekolo{ki problem Pi{e: Ivica Tomi} Foto: I. Tomi}, Arhiva Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 25

28 ljekovito bilje Pi{e: Vesna Ple{e Foto: Arhiva Djelotvoran lijek za ka{alj, poznat od davnina. Lako ga je na}i jer raste posvuda, uz nasipe, putove, izvore. Koriste se i cvjetovi i listovi, a u narodnoj medicini poznat je i kao lijek protiv peruti u kosi. Ako se uzima kao ~aj, treba biti oprezan, jer pre~esto uzimanje mo e o{tetiti jetru Ljekovita biljka iz porodice glavo- ~ika poznata je ve} u davna vremena kao djelotvoran lijek za ka- {alj, (od latinskog tussis=ka{alj) a prema Kneippu i u lije~enju svih prsnih bolesti. Poznata je pod latinskim nazivom Tussilago farfara L., ili u narodu kao konjsko kopito, konjski lopuh, kopitnjak, bijelo kopito, lepuh, podbilj. U rano prolje}e obradujemo se pogledu na jarko ute i kao med mirisne glavice biljke koji izbijaju iz podzemne stabljike prije pojave listova. Glavice se oblikuju u jesen pod zemljom. S prvim proljetnim danima izdi u se iznad tla na kratkim cvjetnim stabljikama (visine do 15 cm) koje su obrasle ljuskastim listovima i dla~icama. Listovi su duga~ki od oko 10 do 18 cm, okruglasto su srcoliki, na rubovima grubo nazubljeni te s donje strane obrasli vunastim dlakama. Listovi se razvijaju tek kad biljka procvjeta, sluzavi su i gorka okusa. Podbijel raste posvuda, na nasipima, uz puteve, kod izvora, potoka, kanala i na vla nim njivama. Raste i kao korov na njivama, u vinogradima i vrtovima. Cvate od o ujka do travnja. Cvatove (glavice) podbijela skupljamo po lijepom i suhom vremenu kada su otvorene. Treba ih brzo posu{iti, jer gube brzo boju. Ljekovitiji su listovi biljke koji se skupljaju u svibnju i lipnju. Najbolji su mladi listovi koji trebaju biti ~isti i bez zemlje. Ljekovitiji su, ako rastu na sun~anom mjestu, pa Podbijel lijek za ka{alj ^aj: dvije pune ~ajne lice narezanih i osu{enih listova prelijemo sa ~etvrtinom kipu}e vode i nakon desetak minuta ocijedimo. Protiv ka{lja pijemo ga tri puta dnevno po jednu {alicu zasla enog medom od kadulje. Dijelovi biljke ih tako treba i ubirati. Su{imo ih kao i cvatove biljke na suncu. U listovima prevladavaju ljekovite tvari poput biljnih sluzi i tanina, kalcija, magnezija, kalija, vitamina C koji se koriste u lije~enju bronhijalnih i plu}nih bolesti. Koristi se za lije~enje raznih vrsta ka{lja i katara di{- nih puteva (od hripavca do ka{lja s jakim sekretom), katara eluca, mokra}nih puteva, plu}nih bolesti (emfizema, upale plu}a, astme, angine). Cvjetove koristimo osu- {ene za smanjivanje temperature, kod proljeva te kao dodatak ~ajevima koji lije~e plu}ne bolesti. Listovi se mogu upotrijebiti za lije~enje vanjskih bolesti poput upaljenih vena, opeklina, ~ireva, li{ajeva u obliku obloga ili otopina za ispiranje. Svje i sok najbolji je za lije~enje rana i raznih osipa na ko i. U narodnoj medicini slu i i za lije~enje peruti na kosi, ali i ispadanja kose. Koristi se i kao povr}e i to mladi listovi, ubrani od svibnja do rujna. Listovi se sitno izre u i o~iste od peteljki. U Njema~koj se od toga pripremaju juhe, salate i variva, ali se mogu mije{ati s drugim zelenjem i pripremiti kao {pinat. ^aj: Dvije pune ~ajne lice narezanih i osu- {enih listova prelijemo sa ~etvrtinom kipu}e vode i nakon desetak minuta ocijedimo. Protiv ka{lja pijemo ga tri puta dnevno po jednu {alicu zasla enog medom od kadulje. Tinktura: 200 grama cvjetova i jedna litra 70 postotnog alkohola. Cvjetovi se mo~e u alkoholu 30 dana. Uzimamo tri puta na dan po 15 kapi sa ~ajem ili sokom. Sirup: Uzimaju se cvjetovi podbijela i 1 kg {e}era. Cvjetove stavljamo u staklenku, tako da se red cvjetova pospe {e- }erom, i tako red po red do vrha staklenke. Prekrije se gazom i stavi na sunce. Koristimo tri ju{ne lice sirupa na dan kod navedenih oboljenja. S pripravcima od pobdijela treba biti oprezan. ^aj se ne smije uzimati ~esto jer mo e o{tetiti jetru, preporu- ~uje se pijenje od dva do ~etiri tjedna, a lije~enje ponoviti poslije nekoliko tjedana. Osobe osjetljiva eluca i s akutnim ~irom na elucu moraju biti na oprezu. 26 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

29 S predavanja na konferenciji Krajem kolovoza i po~etkom rujna, u starom gradu Trogiru koji je pod UNSCO-vom za{titom, odr ana je me unarodna konferencija pod nazivom GIS Odysseya Konferencija je odr ana pod pokroviteljstvom Dr avne geodetske uprave, INA industrija nafte d.d., HIZ-GIS Forum, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Sveu~ili{te Silesia iz Poljske, a sudjelovali su predstavnici razli~itih institucija iz Poljske, Italije Gr~ke, Velike Britanije, Austrije i Hrvatske. Predavanjima i posterskim priop}enjima obuhva}ene su teme: geodezija, kartografija i katastar, informatika, upravljanje prirodnim resursima, dr avni i javni projekti, poljoprivreda i {umarstvo, upravljanje vodom i morem, mladi Gis eksperti, upravljanje kulturnim i prirodnim naslije em, te informati~ki standardi Europske unije. U radu konferencije sudjelovali su i predstavnici Hrvatskih {uma koji su u sklopu teme poljoprivreda i {umarstvo predstavili dva rada Utjecaj direktnih ratnih razaranja na smanjenje drvne mase i op}ekorisnih funkcija {uma u gospodarskoj jedinici Jela{ (autori Jadranka Ro{a i Miljenko Vreb~evi}), i Sustavska dinamika u analizi gospodarenja {umama, Ljiljane Lon~ar iz Uprave {uma Zagreb. Va nost GIS-a (geografsko-informacijskog sustava) za gospodarenje razli~itim prirodnim resursima istaknuto je kroz mnogobrojna predavanja. To je tehnologija koja omugu}ava primjenu razli~itih na~ina prikupljanja i obrade podataka i njihovo povezivanje u jednu cjelinu. Sustavno pretvaranje kartografskih podataka u digitalni oblik u europskim zemljama po~elo je jo{ sedamdesetih godina, dok se u Hrvatskoj ozbiljnije pojavljuje po~etkom 90-ih. GIS u {umarstvu Gospodarenje {umama i planiranje radova u {umarstvu nezamislivo je bez velikog broja kvalitetnih i pravovaljanih informacija, osobito danas u izmijenjenim ekolo{kim uvjetima. Stoga znanost TROGIR _ ME\UNARODNA KONFERENCIJA GIS ODYSSEYA Obrada podataka u {umarstvu vi{e je nezamisliva bez primjene GIS-a U razvijenim zemljama 98 % {umarskih organizacija koriste GIS (geografski informacijski sustav) tehnologiju. U Hrvatskoj se s primjenom GIS-a ozbiljnije krenulo po~etkom 90-ih. O zna~enju i prednostima toga sustava u uvjetima kada je gospodarenje {umama i planiranje radova u {umarstvu nezamislivo bez velikog broja kvalitetnih i pravovaljanih informacija, bilo je rije~i na me unarodnom skupu u Trogiru je za optimalno gospodarenje {umama nu no provoditi usporednu analizu velikog broja razli~itih podataka, kako tabli~nih, opisnih, tako i grafi~kih. U {umarstvu je osim kvalitetnih i kvantitetnih informacija o nekoj pojavi koja utje~e na dono{enje odluka, potrebno poznavati i njezin prostorni raspored. Zbog svojih mogu}nosti GIS tehnologija je na{la {iroku primjenu u {umarstvu {to je vidljivo iz podatka da se 60% svih razvijenih sustava odnosi na {umarstvo, a 98% svih {umarskih organizacija u razvijenom svijetu koriste GIS tehnologiju. Primjena GIS-a u {umarstvu prou~avana je na Katedri za geodeziju [umarskog fakulteta u Zagrebu i prvi GIS model izra en je za Nastavno-pokusni {umski objekat Opeke (Ku{an i dr ). Prvi pilot projekti GIS-a koji su izra eni u Hrvatskim {umama u Slu bi za ure ivanje {uma bili su vezani za izradu osnova gospodarenja i to prvenstveno kartografskog dijela. Postepeno svladavanjem softvera i otkrivanjem mogu}- nosti koje pru a povezivanje grafi~kih prostornih podataka s ve} postoje}im numeri~kim bazama podataka H[-fonda, GIS je postao neophodan alat za preklapanje, analizu i stvaranje novih podataka. Povezivanjem grafi~kih podataka s bazom atributnih podataka skratilo se vrijeme izrade i pove}ala to~nost tematskih karata. Kori{tenjem GIS-a u {umarstvu pove}ava se brzina obrade podataka i kakvo}a informacija, pobolj{ava prikazivanje informacija (osobito kartografsko) i osiguravaju podloge za kvalitetno planiranje i stalno pra}enje gospodarenja {umama, ostvarenih rezultata, ali i brzo determiniranje nastalih promjena. Budu}nost {umarske kartografije u Hrvatskim {umama zasniva se na omogu}avanju jednostavnije i br e distribucije podataka u obliku digitalnih tematskih karata putem Internet tehnologije, a uriranju sadr aja u naj- Pi{e: Mr. sc. Jadranka Ro{a Foto: J. Ro{a Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 27

30 kra}em vremenskom roku te izrada tematskih karata koje pridonose boljem upravljanju prostorom. Razvoju GIS-a u Hrvatskim {umama d.o.o. pridonio je razvoj i proizvodnja kartografskog i fotogrametrijskog materijala od strane Dr avne geodetske uprave. Hrvatski sabor donio je 10. srpnja godine Program dr avne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje do Programom su utvr eni poslovi i zadaci iz nadle nosti Dr avne geodetske uprave, koji }e se izvr{iti u tom razdoblju, na~in njihovog izvr{enja, nositelj izvr{enja kao i na~ini financiranja Ovom Programu prethodilo je pokretanje dva projekta: STOKIS, kojim se definira slu beni topografsko-kartografski informacijski sustav Republike Hrvatske u podru~ju topografske izmjere i izrade dr avnih zemljovida te projekt CROTIS kao temeljni topografsko informacijski sustav Ovako su izgledala posterska priop}enja Kori{tenjem GIS-a u {umarstvu pove}ava se brzina obrade podataka i kakvo}a informacija, pobolj{ava prikazivanje informacija (osobito kartografsko) i osiguravaju podloge za kvalitetno planiranje i stalno pra}enje gospodarenja {umama, ostvarenih rezultata, ali i brzo determiniranje nastalih promjena. Republike Hrvatske. Hrvatske {ume d.o.o. sklopile su ugovor o sufinanciranju radova iz Programa te su time stekle pravo na trajno kori{tenje niza proizvoda Dr avne geodetske uprave. Konferencija GIS ODYSSEYA pokazala je da je danas nezamislivo gospodarenje bilo kojim prirodnim resursom bez primjene GIS-tehnologije, kao i to da su Hrvatske {ume d.o.o. znale prepoznati sve njene prednosti. Nastavak sa stranice 14 goste i uzvanike, Darko Beuk. On je ujedno upoznao prisutne s temom ranije odr anog Okruglog stola, o kori{tenju biomase. Festival je zapo~eo jo{ u ~etvrtak 9. rujna predavanjem za gra anstvo Na{ica, gosta iz Bavarskog ministarstva {uma gosp. Reinholda Erlbecka, osvjedo~enog prijatelja hrvatskih {uma i Hrvatske, na temu Dobivanje energije iz biomase. Istu ve~er promoviran je i prvi turisti~ki prospekt na{eg planinarskog doma na Jankovcu, ~iji tekst i fotografije je pripremio novinar na{eg ~asopisa, te otvorena izlo ba lova~kih trofeja u hotelu Park. Majstor ostaje majstor Nastupom sjeka~a, po trojice iz svake slavonske uprave {uma, u {est disciplina, {to je mo emo re}i bilo skra}eno prvenstvo Slavonije, brojni gledatelji burno su pratili natjecatelje. Najvi{e ih je bilo uz prostor gdje se odvijalo obaranje stabala na balon i kresanje grana. Poslije trosatnih izjedna~enih borbi, tek u posljednjoj disciplini ga{enju po ara, kada je najozbiljniji konkurent za prvo mjesto Ante Kaurin znatno sporije ugasio plamen, proslavljeni vinkova~ki majstor poligonskih natjecanja Mato Maru{i} mogao je odahnuti. Prvo mjesto mu je ipak zaslu eno pripalo. U natjecanju prisutnih gledatelja u prerezivanju oblice ru~nom pilom koje su ostali gledatelji burno motrili bilo je i vrlo spretnih i brzih amatera u rukovanju nekada{njim glavnim alatom {umarskih radnika velikom dvoru~nom pilom. Ipak, najbr i su bili {umski radnici Tomislav Katavi} i Ivan Maligec iz {umarije \ur enovac, koji su za dvije sekunde bili br i od po e{kog para Josipovi} Vinkovi}. U parku grofa Peja~evi}a, nedaleko Dvorca Peja~evi}evih gdje je bilo natjecanje, istovremeno su se odvijale i druge popratne priredbe za gledatelje, natjecanje u potezanju konopca,»na{i~ki tambura{i«izveli su himnu {umara, autora Ivana Hodi}a, koja je prvi puta izvedena na festivalu u Pitoma~i Voditelj na{i~ke uprave {uma Davorin Fekete uru~uje nagradu najboljem Mati Maru{i}u izlo ba {umarske opreme, degustacija lova~kog ~obanca, smotra lova~kih pasa, natjecanje ribolovaca u lovu ribe na plovak u susjednom jezercu, pripremanje {arana na ra{ljama, natjecanje streli~ara u ga anju lukom i strijelom, te prigodni glazbeno zabavni program koji je trajao do kasno popodne. Festival Dani slavonske {ume, zavr{io je u nedjelju izletom za planinare, natjecanjem lovaca u ga anju glinenih golubova te atletskom utrkom ulicama grada Na{ica. Pojedina~ni plasman 1. Mato Maru{i} (Vinkovci) 626 boda, 2. Ante Kaurin (N. Gradi{ka) 620, 3. Niko Luka~ (Vinkovci) 599, 4. Marijan Ru{kan (N. Gradi{ka) 593, 5. Milanko Brki} (Vinkovci) 566, 6. Dragan Dobenko (N. Gradi{ka) 547, Rogar (Osijek) 539, 8. Mijo Pavin (Na{ice) 494, 9. \uro Korman (Po ega) 487, 10. Drago Josipovi} (Po ega) 483, 11. Dra en Peica (Na{ice) 475, 12. Miro Vinkovi} (Po ega) 474, 13. Josip Foki (Osijek) 448, 14. Vinko Zdjelarevi} (Na{ice) 365, 15. Ivo Juri} (Osijek) 308. Ekipni plasman 1. Vinkovci bod, 2. N. Gradi{ka 1.760, 3. Po ega 1.444, 4. Na{ice 1334, 5. Osijek Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

31 svijet Natjecanje se odvijalo u vi{e gradi}a doline Lanzo, u organizaciji lokalne turisti~ke zajednice. Dolina Lanzo slikovita je alpska dolina u neposrednoj blizini Torina i iako konfiguracija terena nije previ{e pogodna za alpsko skijanje, rije~ je o prili~no popularnom turisti~kom odredi{tu. Natjecanje se odvijalo u pet disciplina: obaranju stabla (obarala su se stabla smreke u {umi), okretanje vodilice, kombinirani prerez, prerez na podlozi i kresanje grana. Fakultativno je bilo odr ano natjecanje u presijecanju oblice, {to se nije bodovalo za kona~ni rezultat. Natjecanje je uglavnom dokazalo stari odnos snaga, ali je bio vidljiv napredak u nekim zemljama koje tradicionalno nisu ostvarivale vrhunske rezultate, a ovdje su osvajale zlata u pojedina~noj konkurenciji (^e{ka, Slovenija, Rusija, Rumunjska). Svjetski je prvak postao mladi perspektivni Rus Ilya Shvetsov koji je pobijedio u uzbudljivoj zavr{nici i uz mnogo vije}anja sudaca (prvaku iz Norve{ke 2002., Herwigu Erhardu iz Austrije dosu ena je pogre{ka kod kresanja grana ~ime je izgubio 20 bodova i bio je tek bron~ani). Na{a se reprezentacija rezultatski ba{ nije Natjecanje u kombiniranom prerezu 26. SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA, ITALIJA, 13._20. RUJNA Pi{e: Ratko Mato{evi} Prvak Rus Shvetsov, hrvatski {umari skromno U Italiji (Valli di Lanzo) je od 13. do 20. rujna odr ano 26. svjetsko prvenstvo {umskih radnika na kojem je sudjelovalo vi{e od stotinu natjecatelja iz 29 zemalja. Hrvatsku su predstavljali trojica prvoplasiranih s dr avnog prvenstva u Vinkovcima i to: (Bjelovar), Ilija Luki} (Vinkovci) i Ilija [ari} (Vinkovci) iskazala jer je osvojila 23. mjesto (od 29 ekipa) ~ime ne mo emo biti zadovoljni. Na{i su natjecatelji pokazali razmjerno ujedna~enu formu, ali je ipak bila osjetna razlika u klasi. Nekoliko pojedina~nih pogre{aka prouzro~ilo je daljnji pad u plasmanu u odnosu na pro{lo svjetsko prvenstvo. U pojedina~nom je plasmanu Ilija [ari} bio 69. (1248 bodova), 73. (1224 boda), a Ilija Luki} 78. (1016 bodova). Najbolji je pojedina~ni rezultat po disciplinama ostvario Ilija Luki} 25. mjestom u kombiniranom prerezu. Juniorsko je natjecanje tako er pokazalo da te i{te u budu}im pripremama treba staviti na mlade natjecatelje, kako bi se uspje{no obavila smjena generacija. Organizacija natjecanja bila je odli~na uz neke napretke u tehnologiji (elektronsko mjerenje), jedino je ponekad bilo komunikacijskih problema jer je bilo vrlo malo ljudi s dobrim znanjem engleskog jezika. U okviru natjecanja konstituirana je i Me unarodna asocijacija prvenstava {umarskih radnika (IALC) ~ime }e se formalizirati do sada volonterski Organizacijski komitet. Sljede}e }e se natjecanje odr ati u Estoniji godine. REZULTATI : Pojedina~no Zemlja Broj bodova 1. Ilya Shvetsov Rusija Massimiliano Biemmi Italija Herwig Erhard Austrija 1591 Ekipno: 1. Austrija Njema~ka Rumunjska DR@AVNO I 2. EUROPSKO PRVENSTVO U KUHANJU LOVA^KOG GULA[A U KOTLI]U ZA NOVINARE Novinari dobri kuhari! Da su novinari svestrani, me u ostalim i dobri kuhari, pokazala su nedavno odr ana prvenstva u kuhanju lova~kog gula{a u kotli}u za novinare i to 4. prvenstvo Hrvatske i 2. europsko prvenstvo. Oba natjecanja odr ana su u Gorskom kotaru Pi{e: Vesna Ple{e Foto: V. Ple{e Novinari-kuhari na dr`avnom prvenstvu u Kupjaku Dr avno prvenstvo odr ano je od 3. do 5. rujna na podru~ju op}ine Ravna Gora koja je bila i pokrovitelj prvenstva, a organizator Turisti~ka zajednica Ravna Gora. Glavni sponzori bile su Hrvatske {ume Podru nica Delnice i Hypo Adria banka. Nastupila je 31 ekipa, kuhalo se u tri grupe u Kupjaku, [ijama i Ravnoj Gori. Po mi{ljenju stru~nog irija najbolji gula{ skuhali su radija Vara din, ^akove~ke televizije i Radio Stubice. Po mi{ljenju irija sponzora najbolji su bili novinari Glasa Slavonije iz Osijeka i radio Senja. Ekipa Hrvatskih {uma u Petrovi} Podobnik iz ravnogorske {umarije natjecali su se izvan konkurencije i osvojili 94 boda, {to je ukupno ~etvrti najbolji rezultat, jer su prvaci osvojili 98 bodova. Najbolje ekipe s dr avnog, nastupile su na 2. europskom prvenstvu koje se odr avalo u park-{umi Golubinjak Lokve od 15. do 17. rujna. Uz doma}e, nastupili su i novinari iz Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Glavni organizator i sponzor natjecanja bile su Hrvatske {ume Podru nica Delnice, a generalni pokrovitelj Hrvatska udruga radija i novina. Naslov najboljeg po ocjeni irija ponijela je TV ^akovca, drugo mjesto pripalo je uma{kom radiju Stela Maris i tre}e mjesto osje~kom Glasu Slavonije. Petero prvoplasiranih steklo je pravo sudjelovanja na tre}oj takvoj smotri novinara {to }e se i sljede}e godine odr ati u park-{umi Golubinjak Lokve. Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 29

32 uz rub {ume Stara srednjovjekovna veli~ka tvr ava, smje{tena u {umskom papu~kom okru ju, svojim se izgledom znatno razlikuje od svih utvrda u Po e{tini, a do nje se dolazi markiranim planinarskim putem KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTI Zidine Veli~koga grada Pi{e: Ivica Tomi} Foto: I. Tomi} Ugospodarskoj jedinici Ju ni Papuk {umarije Velika (U[P Po- ega), na ju nom zavr{etku izrazito strmoga brda Lapjak (447 m), nalaze se ru{evine manje srednjovjekovne tvr ave, za koju se pretpostavlja da je sagra ena po~etkom XIII. stolje}a radi obrane od Turaka. Bila je u vlasni{tvu Veli~kih Bekefijevaca (Beke od Velyke). Budu}i da su svi arhivi u Po e{koj kotlini uni{teni za dolaska Turaka, o postojanju ove utvrde prije njihove najezde, godine, ne postoje podaci. No, smje{taj na zaravnjenom vrhu, debeli zidovi i tlocrt ravnih linija osnovne su zna~ajke utvrda sagra enih u drugoj polovici 13. stolje}a. Stru~njaci znaju re}i da je tvrdi veli~ki grad romani~ka retardacija, vidljiva i na sakralnim gra evinama toga razdoblja u Po e{koj kotlini. Zanimljivo je da Turci dolaskom u Veliku, iako sve pred sobom pale, ostavljaju tvr avu netaknutom zbog prakti~noga razloga za sve vrijeme slu ila im je kao fortifikacijska utvrda i vojni~ka postaja za 300 vojnika. U Parku prirode Papuk U narodu poznat kao stari Veli~ki grad (Castrum Velyke) nalazi se u Parku prirode Papuk, u blizini turisti~ke Velike, petnaestak kilometara sjeverno od Po ege, a svojim tlocrtnim razmje{tajem znatno se razlikuje od svih sli~nih utvrda u Po e{tini. Na podru~ju Hrvatske sli~an mu je samo Lipovac pokraj Samobora, jer ima gotovo identi~an tlocrt. Veli~ka tvr ava znakovita je po izdu enom peterokutnom tlocrtu, a sastavljena je od dva dijela. Sa sjeverne strane nalazi se brani~-kula u obliku istostrani~noga trokuta, a u ju nom dijelu je dvori{te u kojemu su tijekom kasnije gradnje smje{- tene jo{ neke zgrade te sakrile prvotno kruni{te. Dvostruki ulaz u utvrdu, za{ti}en slobodno postavljenim zidom, i danas jo{ djelomi~no vidljivim, bio je s isto~ne strane. Zidovi Veli~koga grada na sjevernoj, ju noj i isto~noj strani relativno su dobro sa~uvani, a Veli~ki grad zapadni zid je do temelja poru{en. Sjeveroisto~na granica zida je dulja od sjeverozapadne. U unutra{njosti su vidljivi samo temelji pojedinih pregradnih zidova, koje su otkrili samozvani arheolozi. Prednost obrambenog polo aja Izrazito debeli zidovi zidani su kvalitetnim lomljenim kamenom (lomljenjak) a slojevi su ravnani na svakih cm visine. Kao vezivni materijal upotrebljavalo se vapno. Iza kruni{ta (50 cm) bilo je jo{ mjesta za stra arsku stazu. Brani~-kula pribli no je trokutasta tlocrta, a njena vrlo dojmljiva sjeverna fasada nalikuje na brodski pramac te je svojim bridom dobro usmjerena prema sjevernim klimatskim nepogodama i vjetrovima, osobito jakim na tako izlo enom mjestu. Ova relativno mala utvrda izgra ena je na vrlo prikladnom polo aju, pa se odavde uspje{no i pregledno mogao ~uvati pristup u obje veli~ke uvale te kontrolirati dolazak neprijatelja gorskom kosinom {umovitoga Lapjaka. Prema dosada{njim istra ivanjima, utvr eno je da su u unutra{njosti kule postojala ~etiri kata. Zanimljivo je da je na dva kata u sjevernom kutu izgra en kamin od opeke, a na drugom katu, u zapadnom dijelu, i zahod na stupovima (konzolama), {to dokazuje da su te prostorije slu ile za stanovanje. Pretpostavlja se da je posljednji kat bio na~injen od drveta. O tome svjedo~e rupe u zidu i tragovi u buci, te se mo e odrediti polo aj drvenih greda, nosa~a stropnih konstrukcija. Prilaz na gornje katove i na vrh brani~kule bio je vjerojatno pomo}u vanjske drvene galerije, {to dokazuju tragovi galerije koja je spajala isto~no i zapadno kruni{te obodnoga gradskoga zida. Za stanovanje je osim brani~-kule kori{tena i nadogradnja na ju nom dijelu tvr ave, a smatra se da je ovaj prostor mogao poslu iti kao dvorana za okupljanje ve}ega broja ljudi ili u neke druge svrhe. U stoljetnoj za{titnoj {umi Zbog nepostojanja pisanih izvora, ne zna se {to se zapravo doga alo s tvr avom poslije oslobo enja po e{- koga kraja od turske vlasti. Ne postoje podaci kada je osvojena i kako je djelomi~no poru{ena. Danas je Veli~ki grad, zbog svog istaknutoga polo aja i monumentalnosti, osim povjesni~arima i arheolozima, osobito zanimljiv i planinarima, izletnicima i turistima, a svojevrsna je spomeni~ka ba{tina turisti~ke Velike. Do njega se dolazi markiranom planinarskom stazom koja prolazi kroz borovu {umu. Smje{ten na proplanku lapja~koga grebena, odakle puca pogled na okolne planinske vrhove, veli~ki planinarski dom, bazene i znatan dio Po e{tine, okru- en je stoljetnom za{titnom {umom hrasta kitnjaka, bukve, medunca i graba te kulturom crnoga bora, koja je namijenjena rekreaciji. S ju ne strane grada pogled se pru a na Vi{kova~ki, Vrhova~ki i Dola~ki grad, a s isto~ne se mogu vidjeti Pogana gradina i Kamengrad, srednjovjekovne utvrde Po- e{ke kotline. Za lijepa vremena uo~ava se i slavonska Atena grad Po ega. S obzirom na to da je Veli~ki grad samo djelomi~no sa~uvan, a njegove zidine izlo ene postupnom raspadanju, pro{le se godine kona~no zapo- ~elo s njegovom restauracijom. Za konzerviranje preostalih zidina gra evinski se materijal, zbog strmosti i nepristupa~nosti terena, dostavljao traktorima i samara{kim konjima. 30 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

33 VINKOVCI/UZ OBNOVU BRODSKE IMOVNE OP]INE Ovdje se pisala povijest slavonskoga {umarstva Pi{e: Zvonko Pei~evi} Foto: Z. Pei~evi} Vinkovci su dugi niz godina slovili kao sjedi{- te dviju {umarskih organizacija, ~ija su podru~ja obuhva}ala posavske {ume, po~ev{i od Morovi}a do Srijema, pa sve do Jasenovca i Lipovljana nadomak Sisku. Jedna od njih bila je Brodska imovna op}ina (na slici) koja je nakon razvoja~enja Vojne krajine (1871.) gospodarila {umama dodijeljenim grani~arima na ime u~e{}a u ~uvanju granice. Druga, sa sjedi{tem u biv{oj upravi trgova~kog poduze- }a Zvijezda, bila je Direkcija dr avnih {uma. Svojim zna- ~enjem u gospodarskom razvoju zemlje isticala se Brodska imovna op}ina (bilo ih je 10 u Hrvatskoj), ~ija su sredstva kao mo}nog privrednika do{la do izra aja financiranjem ili davanjem povoljnih kredita: u ve}ini slu~ajeva za izgradnju slavonskih eljezni~kih pruga, izgradnju dijela savskog nasipa, podizanje doma [umarskog dru{tva u Zagrebu, gdje je bio smje{ten i [umarski fakultet (danas je tu Direkcija), te za mnoge druge korisne pothvate. A kroz takvu ulogu nikle su i {kole, dru{tveni domovi, Vinkovci su do{li do elektri~ne centrale, izgra en je ve}i broj stambenih zgrada, pa i reprezentativne pala~e, ponos grada. Za{ti}eno kulturno dobro Ovih dana stara je zgrada okru ena skelama i za{ti}enim paravanima {to zna~i po~etak obnove te vrijedne lje- Radovi na zgradi Brodske imovne op}ine u punom zamahu U Vinkovcima je po~ela obnova pro~elja Brodske imovne op}ine, nezaobilazne stare zgrade na vinkova~kim razglednicama. Osim {to je za{ti}eno kulturno dobro i dio arheolo{ki za{ti}ene zone, u njoj se pisala i povijest slavonskoga i hrvatskoga {umarstva. Evo male pri~e o tome Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 31

34 potice s ~ijih su se razglednica prepoznavali Vinkovci. Gradnja Brodske imovne op}ine po~ela je krajem 18. stolje}a, a svoj je kona~ni dana{nji izgled, nakon dogradnje i ure enja u secesijskom duhu, dobila po~etkom 20. stolje}a. U razvoju {umarstva jugoisto~ne Slavonije u proteklih 130 godina ( ), veliko je zna~enje za povijest ovog podneblja imala i Brodska imovna op}ina, gdje su radili eminentni {umarski stru~njaci. Mnogi {umari i znanstveni radnici iz inozemstva dolazili su u slavonske {ume da bi ih upoznali i prenijeli na{a iskustva u svoje zemlje. Vinkovci su bili i ostali nukleus hrvatske {umarske znanosti, a to se poglavito odnosi na gospodarenje slavonskim hrastovim {umama, o ~emu ima mnogo napisa u zemlji i u svijetu, podsje}a voditelj vinkova~ke Uprave Zdravko Mi{i}. Brodske imovne op}ine prestaju postojati godine, a {ume postaju dru{tveno vlasni{tvo. [ume Uprave {uma Podru nice Vinkovci od tada do danas nalazile su se u sklopu razli~itih radnih {umskih organizacija, prolazile kroza sva burna ratna i poratna zbivanja, razne gospodarske trendove. Vinkova~ki {umari su ve}inski vlasnik Brodske imovne op}ine sa 75 posto, dok preostali vlasnici svoj prostor imaju u prizemlju. Ta gra evina, simbol Vinkovaca ima ukupno 5690 ~etvornih metara netto povr{ine uklju- ~uju}i i poslovni prostor. Zgrada }e se raditi u tri etape. Prva od njih je u tijeku, a rije~ je o ure enju vanjskog prostora pro~elja zgrade koje gotovo u cijelosti financiraju Hrvatske {ume, a ~ija je vrijednost oko milijun i pol kuna. Posao je dobio osje~ki Ukras, a potpuni zavr{etak radova o~ekuje se do kraja godine. Brodska imovna op}ina je za{ti}eno kulturno dobro i nalazi se u sklopu za{ti}ene i registrirane povijesne cjeline Vinkovaca kao i unutar arheolo{ki za{ti}ene zone. Pro~elje zgrade obnavlja se u cijelosti, a u prvoj etapi rade se samo uli~na pro~elja i to na na~in da se obija buka, {to zna~i ponovno bukiranje, radi se arhitektonska dekorativna plastika. Postoje}a stolarija mijenja se u cijelosti, izmjenjuje se dotrajala limarija i bravarija, a na kraju slijedi bojanje pro~elja u bojama {to je propisala Uprava za za{titu kulturne ba{tine Konzervatorski odjel u Osijeku isti~e dipl. ing. Slavko \ur~inovi}, stru~ni suradnik za gra evinarstvo i investicije u U[P Vinkovci. Nakon obnove uli~nog pro~elja uredit }e se preostali poslovni prostor u vlasni{tvu vinkova~ke Podru nice Hrvatskih {uma, a potom cjelovita obnova dvori{- nog pro~elja i parkirali{nog prostora. Obnova }e zasigurno potrajati nekoliko godina, ali }e po zavr{etku vinkova~ka Podru nica imati reprezentativni objekt, a grad Vinkovci novu ljepoticu u sredi{tu grada. Nastavak sa str. 19 Plovilo se vi{e od pedesetak kilometara od Botova do Kri nice kod Pitoma~e. Bio je to ugo aj za oko i du{u, kako re~e netko od pjesni~ki raspolo enih mornara. I zato se s pravom ova Drava i njeno priobalje smatra i nacionalnim prirodnim bogatstvom kojeg stranci prepoznaju i nastoje za{tititi. Osjetili smo snagu rijeke koja mijenja svoje korito otkidaju}i obalu ~as s lijeve, ~as s desne strane ovisno o matici rijeke. Vidjeli smo vi{e obru{enih stabala koja su plivala du rijeke kao stalna opasnost za na{e ~amce. Stoga je vo nja bila poput veleslaloma, te je pravo umije}e bilo provu}i gumenjake izme u brojnih ostataka trupaca ~iji vrhovi su izvirivali iz vode, dok je donji dio bio duboko uglavljen u dno rijeke. Zato su i neki na{i voditelji ~amaca ovu plovidbu i nazvali rafting niz Dravu, premda brzaca gorskih rijeka ovdje nije bilo, ve} nevidljivih podvodnih prepreka. Na kraju plovidbe u Kri nici mornare su do~ekali voditelj koprivni~ke Uprave Mirko Kova~ev sa suradnicima i nezaobilaznim tambura{ima KUD-a Grgur Karlov~an iz Kalinovca. Ovakav pristup promid bi za{tite Drave pozdravili su i {umari iz susjedne Ma arske koji su najavili svoje sudjelovanje idu}e godine. I njihovih vi{e od tisu}u hektara {uma u opasnosti su iz istih razloga kao i na{e. Svi sudionici ovog dravskog raftinga na rastanku su istakli potrebu organiziranja i idu}e godine takve manifestacije, pa ~ak mo da i produ enje plovidbe sve do u{}a Drave u Dunav. Trebalo je izbje}i sprudove i uhvatiti maticu rijeke Do~ek u Kri nici Delegacija ma arskih {umara podr ala je ovakav na~in promid be za{tite rijeke Koliko je Drava hirovita i nestalnih obala potvr uje i otkinuto drve}e uru{eno u korito rijeke 32 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

35 povijest {umarstva TAKO JE GOVORIO \URO CESARI] Va nost {ume za materijalno i du{evno dobro ~ovjeka Tako zbori veliki {umar ing. \uro Cesari} godine. Jedan drugi Cesari}, Dobri{a, sin \urin, mnogo poslije zbori: Tiho, o tiho govori mi jesen. [u{tanjem li{}a i {apatom ki{e. Al zima srcu govori jo{ ti{e. I kada snije i, a spu{ta se tama, U pahuljama ti{ina je sama. Mladi ing. Cesari} upravo je te apsolvirao na be~koj Visokoj {koli za kulturu tla i kao mlad stru~njak donio je sa sobom iz carske metropole i jedno nadasve kulturno, a ~ak i za dana{nje prilike, moderno gledanje na {umu i kulturu {ume. A da je od budu}eg sina ba{tinio i pone{to duhovnoga, pokazat }emo i u ovom tekstu, ina~e objavljenom u [umarskom listu Nastavimo, najprije gornji citat: Mo da bi ovaj odgovor izgledao kao da {uma samo pjesniku i slikaru spada ali to ne; narav skrbi za svakog, ona sjedinjuje razne putove ~ovje~je djelatnosti u jednu mjestu i takovo jedno mjesto je {uma; s toga budi zada}om ovoga ~lanka ocrtati njenu va nost, jer je ona pomiriteljica pjesnika i slikara s iztra ivaocem naravi, ona je svakomu ugodna ona je za cielo ~ovje~anstvo va na. No \uro je najprije in enjer, pa po~inje obrazlo enje upravo ekolo{- kim zna~enjem {ume, odnosno va - no{}u {ume u za{titi tla od oborina, naro~ito na kr{u. [ume bi se s toga morale svuda na ovakovim pustinjama saditi, premda takovo sadjenje spada medju najte e probleme {umara. Vrijeme radnje je konac 19. stolje- }a. Mo da nam je danas ~ak i manje poznato ~emu sve gospodarski {uma mo e koristiti danas se za {umare sve zavr{ava na kamionu ili u pilani. Simpati~no je vidjeti kako su {umari 19. st. bili duboko svjesni op}eg gospodarskog zna~enja i {ume i {umarstva. Zna~aj {ume za samo ivljenje i zarade lokalnog pu~anstva, naro~ito nekih krajeva, ~ak i danas je ponaj~e{- }e poznato samo lokalno. Naravno, da je u ovo predindustrijsko doba to bilo daleko va nije. Upravo je nemogu}e nabrojiti sve ono, {to nam {uma neposredno daje, a kamo li navesti sve, u {to {uma svojima proizvodima zasieca! Nije nam poznato je li mladi {umar Cesari} ve} tada imao problema sa [to je {uma? Skup drve}a, bio bi pravi odgovor; ali do emo li krasnim ljetnim danom u nj, gledamo li onaj divni sklad, to }utimo njeku sje`u struju u grudima, koja nam veli, da se {uma od samog drve}a ne sastoji. U na{em bogatom jeziku te`ko je na}i pravi i shodni izraz, kojim bi ju definirali. Nazovimo ju krasno silno sjedinjenje tjelesa i pojava, u kom se svako tielo od drugog razlikuje, ali ipak sva se sla`u sva harmoniraju! zdravljem, ali je za~u uju}e koliko je upu}en u zdravstvenu problematiku i zna~aj {ume za zdravlje naroda. [uma daje bolesnom tijelu okrepe, dapa~e nema bolesti, koju ne bi zelena {uma prudila. I za kraj, gdje }e suza neg na oko. Vra}a se Dobri{in budu}i otac, kako on ka e, eti~kom momentu {ume, a zgodno je da ovu temu zapo~inje tu - balicom na moderna vremena _ dakle, u dana{nje vrijeme _ _ ve} se ljudi odvajaju od prirode. A... mo e li se u ob}e liepo imanje bez {ume i pomisliti? Odakle vadi slikar ljep{e motive nego iz {ume. I sigurno nema stvora, koji bi u pusto{i a ne u {umi u ivao. Namjera ove serije ~lanaka o starim {umarima i to onima o kojima se malo zna (a to nikako ne zna~i da se radi o malim {umarima), upravo je da poka e kako su na{i pred{asnici gledali na svoju struku ali i na okru je u kojem su djelovali. U svakom primjeru sigurno }emo ustanoviti, i zapravo se u na{em neznanju iznenaditi, koliko su ti ljudi duboko i sveobuhvatno razumijevali {umu i {umarstvo, koliko su bili svjesni i prirodnog ali jo{ vi{e dru{tvenog okru ja svoje {ume i svoje struke. Iako je g. Cesari} taj ~lanak pisao za [umarski list, dakle jedan stru~ni ~asopis, vjerojatno slabo dostupan {irem ~itateljstvu, meni ne ostaje druge nego u ovom ~asopisu, koji nosi zaglavlje ~asopis za popularizaciju {umarstva i koji sigurno ima mnogo {ire ~itateljstvo od izvornika, jedino doslovno citirati zaklju~ak ~lanka g. Cesari}a, i ~uditi se kako mo e biti da isti problemi i isti odnosi vrijede i danas, samo 115 godina kasnije. Da li mi se samo ~ini ili zaista u re~enicama koje slijede ima i pone{to duha Dobri{ina: Tiho, o tiho govori mi jesen... Na koncu smo na{eg povr{nog je, {to smijemo tvrditi, da kraj svega toga mnogi stanovnici bogatih gradova bilo s kojih razloga {ume cieniti ne znaju. Njima je ono vrelo vazda teku}e. Slabo poznavaju oni ivot drva a pojmovi o veli~anstvu {ume nejasni su im. S toga vi, koji shva}ate va nost njenu, gledajte da i do e {uma na onaj stepen, koga ona po svojoj va nosti zaslu uje. Re}i }e tko, ta to je zada}a {umara. Istina je, da je {umar va an radnik u slu bi naroda, da je uzgojitelj {ume ali se nitko ne osvr}e na tegotnu njegovu zada}u. On stoji naproti naravi uzgajaju}i i sade}i biljku a plod svoga truda ipak ne anje! Radimo mi svi za {umu a napose za na{u liepu hrvatsku {umu, koja }e nas vazda grliti svojim ~vrstim ramenima a braniti svojim listnatim krovom od nesnosne vru}ine. Rade}i za nju skrbit }e i ona za na{e dobro, za dobro na{eg potomstva. IZVOR: Gjuro Cesari}: Va nost {ume za materijalno i du{evno dobro ~ovjeka. [umarski list 1890., s (pretisak raspolo iv na Internetu: Pi{e: Branko Me{tri} \uro Cesari} (1867._1919.) {umarski nadzornik Nakon {to je apsolvirao {umarstvo na Viskoj {koli za kulturu tla u Be~u, slu bovao je kod ogulinske i slunjske imovne op}ine, potom u Jastrebarskom i Vara dinu, te kao upanijski {umarski nadzornik u Po egi. Tu mu je i ro en sin Dobri{a, zna~ajan hrvatski pjesnik. Djeluje potom u Osijeku i na kraju kao zemaljski {umar, nadzornik kod {umarskog odsjeka Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu. Za povijest hrvatskog {umarstva zna~ajni su njegovi ~lanci koje je objavljivao u [umarskom listu i Viroviti~ke, a za lovstvo i njegova suradnja u Lova~ko-ribarskom viestniku. Umro je u 53. godini ivota, nakon duge bolesti. Za sobom je ostavio udovu te sinove Slavi{u, artiljerijskog natporu~nika i Dobri{u, u~enika realne gimnazije. Nad grobom oprostio se od pokojnika dr. Andrija Petra~i}. Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 33

36 zoonoze Pi{e: Prof. dr. sc. med. Darko Ropac Foto: Arhiva Bolest se javlja pojedina~no ali su mogu}ei manje epidemijske pojave, posebno u vrijeme tzv. mi{je godine. Po~inje povi{enom tjelesnom temperaturom, odakle joj i naziv groznica. Zbog o{te- }enja krvnih `ila javljaju se krvarenja u ko`i, sluznicama i zatajivanje bubrega. Premda rje e, to mo`e dovesti do smrti. Bolest se utvr uje na osnovi klini~ke slike, epidemiolo{kih podataka i nalaza specifi~nih protutijela u krvi bolesnika. [to je va no znati Iako se javljala i prije, najve}u pozornost bolest je privukla u prolje}e godine, kad su zara eni pripadnici snaga UN-a u Koreji. Do kraja korejskog rata hemoragijska je groznica registrirana kod vojnika. Smrtnost je iznosila 8%. Bolest se i dalje javlja u Koreji me u vojnicima i me u stanovni{tvom. Prou~avanje bolesti postalo je intenzivnije nakon godine, kad je izoliran virus, uzro~nik ove te{ke bolesti. Nazvan je Hantaan po rijeci koja razdvaja dvije Koreje. Rezervoar virusa su divlji mali glodavci, a izoliran je iz preko 20 razli~itih vrsta tih ivotinja. Oni su otporni na zarazu a ostaju do ivotni klicono{e. U na{im krajevima najva niji su voluharica, utogrli mi{, poljski i {umski mi{, ali i {takor i doma}i mi{. Virus se izlu~uje iz tih doma}ina slinom, stolicom i mokra}om. Stoga se {iri na nove doma}ine zrakom, dodirom, hranom i vodom. Tim se putem zara ava i ~ovjek. Do zaraze dolazi jedino u prirodnom ari{tu, dok prijenos s bolesnika nije mogu}. ^ovjek se zarazi tijekom boravka u prirodi, obavljanja poljoprivrednih radova i uzgoja stoke. Stoga se bolest javlja prete ito u ljetnim mjesecima me u poljoprivrednicima, ali i onima koji povremeno zalaze u prirodu. Ovdje prije svega treba spomenuti vojnike, lovce i izletnike, koji ponekad du e vrijeme borave u prirodi. Stoga bolest ima profesionalni karakter. Opasno je spavanje na sijenu u kojem se nalaze mi{evi privu~eni razbacanim ostacima hrane. Nakon zara avanja inkubacija traje 3 do 4 tjedna. Bolest po~inje naglo s groznicom, povi{enom temperaturom, za arenim Mi{ja groznica Mi{ja groznica narodno je ime za hemoragijsku groznicu s bubre nim sindromom. Ta se bolest ubraja me u prirodno ari{ne bolesti, poput ve} opisane lajmske bolesti i krpeljne upale mozga. Uzro~nik bolesti je virus, kojem su mi{oliki glodavci osnovni rezervoar i izvor u prirodi. Zaraza tim virusom naj~e{}e protje~e bez pojave tipi~nih znakova bolesti licem i krvnim podljevima u bjeloo~nicama. Za bolest je tipi~no zatajivanje rada bubrega, uslijed ~ega mo e do}i do uremije i smrti. Nalaz specifi~nih protutijela u krvi potvr uje dijagnozu bolesti. Ako se takvog bolesnika adekvatno lije~i, {to ponekad podrazumijeva i primjenu umjetnog bubrega, mogu}e je izlje~enje bez posljedica. ma, izbila epidemija, u kojoj je oboljelo 14 osoba. Iste godine u Bosni i Hercegovini bolest je zabilje`ena kod 165 osoba. Godine opisana je epidemija ove bolesti me u 14 vojnika koji su taborovali u prirodi u neposrednoj blizini vojnog aerodroma na Plesu. Zadnja velika epidemija s vi{e stotina oboljelih, u ve}em broju na{ih prirodnih `ari{ta, dogodila se tijekom godine. Osim na Plitvi~kim jezerima u Hrvatskoj su utvr ena prirodna `ari{ta u Slunju, Ogulinu, Kostajnici, \akovu, na Psunju i Papuku, Velikoj i Maloj Kapeli, Dinari ali i u okolici Zagreba (Pleso). Procjenjuje se da ova bolest, iako u miru ima relativno mali zna~aj, u ratnim uvjetima mo`e izbiti u epidemijskom obliku me u pripadnicima vojnih postrojbi, ali i me u izbjeglicama. Preventivne mjere Osnovni je cilj preventivnih mjera sprije~iti dodir ljudi, hrane i vode s malim glodavcima ili njihovim izlu- ~evinama. Stoga su osnov- Zna~aj za Hrvatsku Bolest je rasprostranjena na svim kontinentima. Na Dalekom istoku poznata je kao koreanska hemoragijska groznica i ~esto dovodi do smrti, dok je u Skandinaviji znatno bla eg klini~kog toka. Prvi verificirani slu~aj u na{im je krajevima zabilje en Nakon toga bolest se naj~e{}e javljala pojedina~no, ali su zabilje ene i epidemijske pojave. U Hrvatskoj je poznato nekoliko prirodnih ari{ta koja su mozai~no rasprostranjena, ali znatno rje e u primorskom pojasu. Svake se godine registrira poneki slu~aj ove bolesti, ali u vrijeme mi{jih godina broj oboljelih mo`e biti znatan. Tako je na Plitvi~kim jezerima godine me u {umskim radnici- ne mjere sanacija u naselju ili taboru, deratizacija i zdravstveno prosvje}ivanje potencijalno ugro enih osoba. Ako se radi o lovcima, vojnicima ili {umskim radnicima, koji namjeravaju osnovati privremeni boravak u prirodi, nu no je pravilno odabrati teren bez aktivnih mi{jih otvora u zemlji. Stoga se uklanja raslinje i trava, provodi deratizacija, a {to je najzna~ajnije spre- ~ava nekontrolirano razbacivanje ostataka hrane. Odba~ena hrana privla~i glodavce takvom naselju i nepotrebno izla e ljude mogu}nosti zaraze. Stoga hrana koja se ~uva, kao i uklonjeni ostaci hrane, mora biti nedostupna glodavcima. Od glodavaca se mora za{tititi i voda za pi}e, kao i bazeni za kupanje. U gradovima je sustavna deratizacija, uz druge sanitarno-tehni~ke mjere, zna~ajna u regulaciji brojnosti glodavaca. Zdravstveno prosvje}ivanje mo e se uspje{no sprovesti u organiziranim kolektivima poput Hrvatskih {uma, vojnog ili lova~kog i ~ini izuzetno zna~ajnu preventivnu mjeru. 34 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

37 lovstvo LOVNA KINOLOGIJA U Istri se s pti~arima dobro radi Deveto upanijsko prvenstvo u radu pasa pti~ara i Lovnokinolo{ki kup Istarske upanije, polovicom rujna, pokazali su iznimna dostignu}a u radu sa psima i bili dobra osnova za nastup na kasnijem dr avnom prvenstvu, tako er na podru~ju na{ega najve}ega poluotoka, u Pore~u. Sudjelovale su 24 engleske pasmine pasa te 26 kontinentalnih, iz svih sedam lova~kih ureda s koji spadaju u 6. FCI grupu. Po uredima su prije toga odr ana izlu~na natjecanja! Ovakav odaziv i ovakva stru~nost i ozbiljnost u radu s psima najbolje govori o stanju u govori prvi ~ovjek Lova~kog saveza Istre Luciano Prekalj. S 38 lova~kih udruga i 4000 lovaca spadamo me u najve}e lova~ke saveze u dr avi. Na ha lovnih povr- PODSJETNIK ZA LOVNIKA Pi{e: Dra en Serti}, dipl. ing. {um. {ina zastupljena je prete no autohtona sitna divlja~, a od krupne, ovdje se mogu na}i srne}a divlja~ i divlje svinje. Prisutna je i populacija jelenske divlja~i, uglavnom u sjeveroisto~nom dijelu poluotoka, od slovenske granice do Plomina. U Istri je, dodaje lova~kog saveza Franko Udovi~i}, jo{ odr ana prva me unarodna kinolo{ka manifestacija u biv{oj dr avi, pa kasnije i dva svjetska prvenstva. Lovstvo je ovdje imalo uvijek oslonac. [ampioni u radu s pti~arima su Livio Pastor~i} (Pore~) u engleskim pasminama i Hari Herak (Pore~) u kontinentalnim pasminama. U kupu Sv. Huberta najuspje{niji je bio Eli o Kos iz Labina, a do njega Ivan Capela iz Pule. U prvenstvu najva niji je rad psa, kontakt, tra enje, dono{enje divlja~i, dok u lova~kom kupu najvi{e bodova donosi zajedni~ki rad lovca i psa, va na je tako er obu~enost, opremljenost i izgled u duhu lova~ke etike, poja{njava Darko Martinovi}, voditelj povjerenstva za lovnu Natjecanje je odr ano na lokacijama Rovinja, Kanfanara i Bala. (m) Listopad U nizinskim je lovi{tima zavr{ena rika jelena dok jo{ uvijek traje u planinskim, i to je ono {to oblilje ava ovaj mjesec. U osvit zore i kod zalaska sunca odjekuje ponosna rika planinskog jelena oko vrhunaca koji su koji puta i zasnje eni. Polovicom listopada po~inje rika jelena lopatara, a pod kraj mjeseca po~inje parenje muflona. To je i vrijeme kada se priprema lov na medvjeda. Ve}ina medvjeda je osmotrena i napravljen je plan odstrela. Koncem mjeseca stari srnjaci po~inju odbacivati rogovlje i po~inje im rasti novo. [uma je puna jesenskih plodova tako da divlja~ ima obilje prirodne hrane i sakuplja energiju za duge zimske mjesece. Hranili{ta moraju biti popunjena s kvalitetnom hranom tako da se divlja~ na njih privikne za zimske dane. Dobro je ostaviti pokoje polje neobranog kukuruza koji slu i divlja~i za zimsku prihranu. Za sitnu divlja~ podi u se zakloni{ta i remize. U listopadu po~inje glavna lovna sezona na ve}inu krupne i sitne divlja~i. Kvaliteta odstrela, uzimaju}i u obzir ekstremnu su{u ove godine, ogledalo je na{eg rada u lovstvu. NOVE KNJIGE Lovac na veprove Me u starogr~kim mitovima je najpoznatiji lov na Kalidonskog vepra otprije godina. Prema toj pri~i, Artemida, jedna od 12 olimpskih boginja i bogova, bo ica divljih zvijeri i lova, poslala je stra{nog vepra protiv Eneja, kralja u Kalidonu, uvrije ena jer joj je zaboravio prinijeti rtvu. Helenski je umjetnik opisao vepra kao stra{nu zvijer iz ~ijih je crvenih o~iju sijevala vatra, a vrat mu se uko~io dok su mu, poput kolaca na opkopima, str{ale ku- {trave ~ekinje... Taj i druge mitove i legende o lovu na divlje svinje, ali i sve ostalo vezao za lov na najbrojniju krupnu divlja~ na{ih {uma, na}i }ete na stranicama upravo iza{le knjige»lovac na veprove«tugomira Pempera. Tako je prili~no su{na doma}a lovna literatura oboga}ena jednim novim, za iskusne lovce i za po~etnike, iznimno korisnim izdanjem. Prakti~ki doseg tog izdanja, ka e u predgovoru prof. dr. sc. Zdravko Janicki, ogleda se u najmanje dvije komponente. Prva je da je zami{ljen kao priru~nik i druga, kao svaki dobar priru~nik i taj opisuje sve bitnije radnje vezane za lov uop}e. Za one koji jo{ ne znaju gdje mogu loviti, autor u posljednjem poglavlju daje pregled svih lovi{ta u Hrvatskoj. 300 stranica d epnog formata»lovaca na veprove«(priru~nik i vodi~ za uzgoj i lov na divlje svinje) podijeljeno je u 13 poglavlja: Uvod; Mitovi, legende, umjetnost; Lova~ka pravila i etika; Ukrasi i trofeji; Biologija divlje svinje; Uzgoj divlje svinje, bolesti, planiranje odstrela; Pripreme za lov; Lovna kinologija; Na~in lova na divlje svinje; Prva pomo}; Priprema jela od mesa divlje svinje; Adresar lovi{ta. Knjiga obiluje brojnim fotografijama iz lova, a javnosti je slu beno predstavljena 4. rujna, na 12. me unarodnom gospodarskom sto~arskom i obrtni~kom sajmu u Bjelovaru. Autor knjige Tugomir Pemper (1954.) bjelovarski je novinar i publicist (Ve~ernji list), koji se oku{ao i u poduzetni{tvu (proizvodi kupinovo vino), a posljednih godina radi u lovnom turizmu. Nakladnik knjige je»pemper«d.o.o Bjelovar, a tiskana je u primjeraka. (Informacije na tel ) (m) Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 35

38 lova~ki psi Pi{e: Zoran Timarac Foto: Arhiva Njema~ki prepeli~ar je od svih diza~a najve}i, najja~i i s najkra}om dlakom Njema~ki prepeli~ar Podru~je rada njema~kog prepeli~ara je {uma. Radosno i strastveno pretra ivanje gusti{a i podizanje i istjerivanje divlja~i iz njih je tipi~no za tu pasminu To je prastara pasmina lova~kih pasa, ~iji su predhodnici bili tzv. pti~ji psi, koji su se koristili u lovovima sa sokolima (i drugim pticama grabljivicama). Njihov zadatak je bio pronala enje i podizanje sitne divlja~i. Njema~ki prepeli~ar je bio dugodlaki, {areni pas prete`no bijele boje. Na njema- ~kom podru~ju je prisutan od pradavnih vremena. Razvoj vatrenog oru- ja uzrokovao je propadanje sokolarstva i poraslo je zanimanje za uzgoj i kori{tenje pti~ara. Po~etkom devedesetih godina pretpro{log stolje}a u Njema~koj je preostalo samo nekoliko njema- ~kih prepeli~ara. Otac ideje za o ivljavanje uzgoja te pasmine bio je Friedrich Roberth, koji je godine u ju nonjema- ~kom ~asopisu objavio ~lanak. Poziv je imao odziva, na eni su tipi- ~ni predstavnici pasmine i uzgoj je po~eo. Za dalji razvoj pasmine zaslu an je poznati njema~ki kinolog Rudolf Friess, koji je godine napisao knjigu Njema~ki prepeli~ar, njegova povijest, o ivljavanje uzgoja i uzgoj, lova~ko kori{tenje i vo enje. Ve} godine u Njema~koj je osnovan Klub njema~kih prepeli~ara, koji i danas radi na pobolj{anju, {irenju i koordinaciji uzgoja u Njema~koj, Austriji, [vicarskoj i Sloveniji. Prema klasifikaciji FCI-a njema~ki prepeli~ar spada u skupinu diza~a. Slu i ponajprije za rad u {umi i vodi, a za polje je manje pogodan. Markiranje mu nije uro eno, ali se obukom i vodjenjem mo e posti}i. Siguran je traga~ s uro enim osobinama javljanja na toplom tragu, krvosljednika, aportera, ljubitelja vode i goni~ divlja~i iz gu{tika. Tipi~na je njegova o{trina na grabe ljivce i divlje svinje. Po izgledu li~i njema~kom dugodlakom pti~aru, ali je manji i sna niji za svoju veli~inu. Njegove tjelesne granice i pravokutni oblik mu pri pravilnoj obuci omogu}uju da bez te{ko}a aportira zeca ili lisicu. Visina u hrptu je za kuju 41 do 51 cm, za psa 49 do 54 cm. Kod primjeraka bez gre{ke dozvoljena je tolerancija u visini od 1 do 2 cm. Dlaka je srednje duga, o{tra, srednje valovita, nekada i ku{trava (ne bi se smjeli stvarati kolutovi), na prednjim nogama i repu ima zastavice. Uzgaja se u dvije osnovne boje. Jednobojni tamnosme i, nekada s bijelim plastronom ili oznakama na prsima, sre}u se i `ute ili naran~aste mrlje pod o~ima, na nju{ci i nogama. Ima i crvenih primjeraka jelensko ili lisi~je crvenilo. Vi{ebojni sme i bijelac (bjelko), sme a i bijela boja su pomije{ane (melirani), u pravilu sa sme om glavom, sme im poljima i sedlom. Tu spadaju i _ pjegavi _ sme ebijeli primjerci s osnovnom ~isto bijelom bojom i sme im mrljama, raznih veli~ina i gustina. Sve tri vi{ebojne varijante mogu imati crvene ili naran~aste mrlje, ~ime nastaju {areno obojeni primjerci. Prisustvo crne boje je nedopustivo. Podru~je rada njema~kog prepeli~ara je {uma. Ako prepeli~ar dobije obuku iz aportiranja, neumorno donosi divlja~, posebno u lovu na fazane kada padnu na rubne pojaseve. Mnogi prepeli~ari imaju uro enu osobinu tra enja i gonjenja divljih svinja. Njegova jaka gra a i dovoljna o{trina su garancija da mu lovljenje svih vrsta i kategorija papkaste divlja~i ne predstavlja te{ko}u. ^esta pojava u prepeli~ara je prirodno, uro- eno tiho ili glasno javljanje o na enoj mrtvoj divlja~i. Za rad u {umi, prepeli~ara treba tako obu~avati da ne postane goni~ srne}e divlja~i. Doga a se to neiskusnim vodi~ima, koji u nastojanju da od prepeli~ara dobiju goni~a divljih svinja, dozvoljavaju mu nekontrolirano gonjenje divlja~i, {to ga mo e pokvariti. Rad njema~kog prepeli~ara u polju ima iste lo{e osobine kao i rad drugih diza~a, posebno {to se ti~e akcijskog radijusa. Za prepeli~ara je prirodno pretra ivanje dalje pred vodi~em nego kratko pred pu{kom. To ipak ne zna~i da se dosljednom obukom od malena tom ne mo e nau~iti. Druga lo{a strana prepeli~ara u polju je da na enu dlakavu divlja~ uporno i glasno slijedi na velikoj udaljenosti. Iz navedenog proisti~e da je prepeli~ar najpogodniji za rad u {umskim revirima. No, u polju je dobar pomo}- nik u aportiranju sitne divlja~i i sa velike udaljenosti. Voda je sredina, koju prepeli~ar voli. U taj rad ula`e svu svoju snagu, brzinu i strast. Prepeli~ar ima prednost u gustoj i primjereno dugoj dlaci, koja ga {titi od ranjavanja o{trom trskom. Ranjene ptice vodarice neumorno progoni na otvorenoj povr{ini vode i u tr{}aku. 36 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

39 ribolov LOVI[TA PODUNAVLJE _ PODRAVLJE I BREZNICA Prvi zlatni jeleni Prvi put poslije mirne integracije Baranje godine, poslije uspje{ne obnove devastiranih i uni{tenih lovnih objekata i mati~nog fonda divlja~i tijekom Domovinskog rata i okupacije Baranje, tijekom rujna strani i doma}i lovci uspjeli su odstrijeliti jelensku divlja~ vrlo visoke trofejne vrijednosti. Po prvi put u baranjskom lovi{tu boravili su {panjolski lovci, ba{ zbog odstrjela jelena obi~nog {to ve}ih trofejnih vrijednosti Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: A. Z. Lon~ari} i P. Vratari} Prema rije~ima rukovoditelja odjela za lovstvo Osje~ke uprave {uma Zlatana Mihaljevi}a, u vi{ednevnim lovovima na podru~ju tri {umarije Tikve{, Batina i \akovo po prvi put odstrijeljena su ~ak ~etiri jelena ~iji trofeji ulaze u kategoriju zlatnih medalja prema formuli CIC-a. Tako su rogovi jelena odstijeljenog u lovi{tu Breznica, [umarije \akovo, ocijenjeni sa 228,46 to~aka i te ine 12,80 kg. U visoku kategoriju spadaju i rogovi iz lovi{ta Podunavlje Podravlje na podru~ju [umarije Batina, ocijenjeni sa 226,99 to~aka i te ine 13 kg, te trofeji iz [umarije Tikve{, jedan rog od 226,59 to~aka i te ine 9,70 kg a drugi ~ak sa 230,23 to~ke i te ine roga od 12,70 kg. Takav rezultat trofejnog odstrjela sigurno nije slu~ajan, ve} je to rezultat vi{egodi{njih poslijeratnih ulaganja u lovi{ta i napornog stru~nog rada na{ih lovnih stru~njaka. Ovim zlatnim trofejima smo opovrgli tvrdnje nekih stru~njaka raznih profila koji zastupaju koncept takozvane pasivne za{tite i uzgoja divlja~i na tim na- {im prostorima isti~e Mihaljevi}. Tijekom ovogodi{nje rike u baranjskim lovi{tima je zabilje eno vi{e od 200 rikaju- }ih jelena od kojih najmanje tridesetak visoke trofejne vrijednosti, vjerojatno zlatnih odli~ja, pa ~ak i ja~ih trofeja od ovih nedavno odstrijeljenih. Deverika Me u vrlo zanimljive ribe za sportske ribolovce, spada i deverika. Njoj sli~ne su jo{ i kesega i krupatica. Neiskusni ribi~i ih ~esto mijenjaju. Deverika je riba plosnatog tijela, visokog hrpta. Prepoznatljiva i po ve}im srebrnastim ljuskama. Hrani se meku{cima, larvama, crvima i kukcima. Mrijesti se u svibnju i lipnju, kada enka polo i i do jaja. Naraste i vi{e od 5 kg te ine. No, lovni primjerci su mnogo manji. Naj- ~e{}e se love primjerci te{ki nekoliko stotina grama do pola kilograma. Deverike od 500 grama na vi{e, te one preko kilograma, vrlo su atraktivan i ~esto te{ko ulovljiv plijen. Deverika je riba nizinskih zatvorenih i otvorenih voda. Treba je tra iti u dubokim mirnim mjestima rijeka, jezera ili ribnjaka, gdje ima vodenog bilja. Kre}e se u jatima. Najbolje vrijeme za ribolov je od prolje}a, prije mrijesta, pa poslije mrijesta sve do kasne jeseni. U sportskom ribolovu mo e se loviti gotovo svim tehnikama dubinskog ribolova. Vole je i ribolovci natjecatelji, pa se lovi direkt {tapovima, bolognese tehnikom, match tehnikom i {tek {tekom (polagaljkom). Ovim potonjim, s tanjom gumom (0,8 mm) provu~enom kroz prva dva dijela top seta, vrlo uspje{no se mogu loviti vrlo krupne deverike. Uz {teku du ine do 11 m, za ovakav ribolov sistem je najbolje napraviti od najlona promjera 0,10 mm (osnovni) i 0,08 mm (predvez). Koriste se pri tom plovci vrlo duge antene nosivosti od 4x16 do 0,75 g. Od udica koriste se one duljeg vrata, vrlo tanke i fine (za upotrebu krvnih crvi), veli~ine od broja 18 do 20. Udica se ve e na predvez dug 20 cm. Prva olovnica se postavlja odmah na vrh predveza, zatim se ne{to ve}a olovnica postavlja na 5 cm vi{e, a potom grupa jo{ ve}ih olovnica na razmaku od 10 do 15 cm iznad druge olovnice. Deverika je riba nizinskih zatvorenih i otvorenih voda. Za sportske ribolovce spada me u vrlo zanimljive ribe, naraste i preko 5 kg te ine. No, lovni primjerci su mnogo manji. Naj~e{}e se love primjerci te{ki nekoliko stotina grama do pola kilograma Pi{e: Sini{a Slavini} Foto: S. Slavini} Za ovakav ribolov potrebna je i primama. Najbolje je kupiti gotovu primamu za primamljivanje deverike. Na lovnu poziciju odmah na po~etku ribolova izbaca se desetak kugli pripremljene smjese, a zatim se tijekom ribolova povremeno u vodu bacaju kuglice zemlje u koju je umije{an fui. Kao mamac na udicu se postavlja krvni crv ili ver de vas. U klasi~nom ribolovu deverike, dugim direkta{ima, sistem mo e biti isti, ali je plovak (jer se druga~ije ne mo e zabaciti) nosivosti od 0,5 do 2 grama (ovisno o duljini {tapa kojim se lovi i uvjetima na vodi). U dubinskom ribolovu, ponajprije match tehnikom s hranilicom, koriste se najloni promjera do 0,22 mm i ve}e udice, a kao mamci crvi, gliste, kruh, ganci, kuhana p{enica, a posljednjih godina ~ak i manje boilie. Zbog karakteristi~nog primanja mamca karakteristi~an je griz deverike. Naj~e{}e se o~ituje izdizanjem plovka i polijeganjem na povr{inu vode, {to je pouzdan znak i za kontru i da je mamac primila plosnata ljepotica. Po deverikama su poznate mnoge na{e vode. Primjerice jezero Banova Jaruga kod Kutine, pa na{i~ki ribnjaci, gdje se zbog toga ~esto organiziraju i natjecanja u lovu ribe udicom na plovak. Kad su kapitalne deverike u pitanju onda su najbolje hrvatske vode jezero hidroelektrane u Donjoj Dubravi i jezero Vara din, te rijeka Drava. Upravo u Dravi, Slaven Jaga~i} iz Vara dina ulovio je najve}u hrvatsku deveriku, te{ku 6,19 kg, dugu 74 cm. Ta deverika je ulovljena na glistu. Pro{le godine najdeveriku ulovio je Darko Stan~in iz Preloga, na jezeru HE D. Dubrava. Ta je pak deverika bila te{ka 4,20 kg (72 cm) i ulovljena je na crve. Za kapitalne deverike najbolje hrvatske vode su jezero hidroelektrane u Donjoj Dubravi i jezero Vara din, te rijeka Drava. Upravo u Dravi je Slaven Jaga~i} iz Vara dina ulovio najve}u hrvatsku deveriku, te{ku 6,19 kg, dugu 74 cm. Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 37

40 turisti~ka razglednica P U T N I ^ K A A G E N C I J A Ljudevita Farka{a Vukotinovi}a 2 ID COD: HR-AB tours@hrsume.hr HR Zagreb M.B http: //tours.hrsume.hr/ Tel.: ra~un: (Privredna banka Zagreb) Fax.: Devizni ra~un: (Privredna banka Zagreb) UPRAVA [UMA PODRU@NICA DELNICE Lovni turizam Gorski kotar zauzima veoma povoljan geografski polo aj jer najva nije prometnice izmedju primorja i unutra{njosti prolaze kroz Gorski kotar, a u blizini se nalaze veliki gradovi Rijeka, Pula, Trst, Ljubljana i Zagreb. S obzirom na veliki izbor lovne divlja~i te mogu}nosti lova ve}im dijelom godine, ovaj prostor je izuzetno atraktivan za lovnu klijentelu, a posebice za lovce srednje i zapadne Europe. Bujna {umska vegetacija omogu}ila je razvoj brojnih ivotinjskih vrsta. Velika prostranstva {uma, bujne livade za ispa{u te gorski izvori i potoci pru aju idealne uvjete za razvoj divlja~i. Od ukupno 43 vrste lovne divlja~i u Hrvatskoj, na podru~ju Gorskog kotara prebivaju gotovo sve. Malo je krajeva u Europi koji se mogu poput Gorskog kotara podi~iti da u svojoj prirodnoj ba{tini jo{ uvijek imaju sva tri velika predatora sme eg medvjeda, vuka i risa. Zbog izuzetnog bogatstva flore i faune cijeli Gorski kotar predstavlja jedno veliko lovi{te. U veli~anstvenom miru i zelenilu stoljetnih {uma jele i bukve, gostima lovcima nudi se nezaboravan lov na brojne vrste gorske divlja~i. LOVI[TE BJELOLASICA Lovi{te Bjelolasica otvorenog je tipa i zauzima povr{inu od ha. Nalazi se u srcu Gorskog kotara. U ovom lovi{tu obitavaju brojne vrste gorske divlja~i poput medvjeda, jelena, srne, divlje svinje, divokoze, risa, vuka, tetrijeba i druge divlja~i. Gospodarenje lovi{tem obavlja se na na~in biolo{ke i ekolo{ke ravnote e stani{ta divlja~i s naglaskom na uzgoju i za{titi divlja~i, a lov se odvija u skladu s hrvatskom zakonskom regulativom. U ovom lovi{tu nezaboravan lova~ki do ivljaj pru it }e vam rika jelena u hladnim jesenskim danima, kada ~esto pada snijeg, kao i pjev tetrijeba gluhana u rano praskozorje. U ovom lovi{tu ste~eni su najja~i trofeji mrkog medvjeda. Nakon lova gosti lovci mogu odsjesti u dobro ure enim lova~kim ku}ama. LOVI[TE SMREKOVA DRAGA Lovi{te Smrekova Draga takodjer je otvorenog tipa i zauzima povr{inu od ha povr{ine, a nalazi se uz granicu s Nacionalnim parkom Risnjak. Lova~ki dom Lova~ki dom Lova~ki dom Lova~ki dom Delnice Milanov vrh Lividraga Smrekova Draga kn kn kn kn Puni pansion 350,00 223,00 345,00 437,00 Polupansion 310,00 193,00 290,00 315,00 No}enje s doru~kom 260,00 120,00 190,00 193,00 38 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

41 Lova~ki dom Delnice Lova~ki dom Milanov vrh Lova~ki dom [kodovnik Lova~ki dom Lividraga Lova~ki dom Litori} Lova~ki dom Smrekova Draga Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 39

42 manifestacije 12. ME\UNARODNI STO^ARSKI, GOSPODARSKI I OBRTNI^KI SAJAM, GUDOVAC, 3. _ 5.RUJNA Bjelovarski sajam gu va na svakom koraku Pi{e: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad Izo beni prostor Hrvatskih {uma privla~io je op}u pa nju Novi traktori za {umarstvo Hrvatske {ume i ove su se godine uspje{no predstavile na 12. me unarodnom gospodarskom, sto~arskom i obrtni~kom sajmu koji je od 3. do 5. rujna odr an u Gudovcu kod Bjelovara. Ovogodi{nju gospodarsku manifestaciju koja je okupila rekordnih 340 izlaga~a iz Hrvatske i devet iz inozemstva, otvorio je predsjednik Republike Stjepan Mesi} koji je tom prilikom podsjetio na dugu tradiciju sajmovanja u Bjelovaru; jo{ od carice Marije Terezije. Istaknuo je da }e se doma}a proizvodnja podi}i na vi{u razinu tek kada }e se kupovati, ali i izvoziti hrvatski proizvodi. Ministar poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva Petar ^obankovi} rekao je da je uz Izlo`beni prostor Hrvatskih {uma I djevojke u narodnim no{njama posjetile su {tand pove}anje doma}e proizvodnje cilj urediti doma}e tr i{te kako bi se moglo proizvoditi za poznatoga kupca. Ovogodi{nje 39. vinkova~ke jeseni odr ane su pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira [eksa, koji je i otvorio manifestaciju, te Vlade RH, a generalni sponzor bile su Hrvatske vode. Tradicionalne 39. vinkova~ke jeseni, odr ane od 10. do 19. rujna, bile su najve}om pozornicom hrvatskog folklora i nacionalne ba{tine. Vinkov- ~ani i njihovi mnogobrojni gosti (oko 100 tisu}a) iz cijele Hrvatske i ove su godine u ivali u bogatom programu najpoznatije kulturne, turisti~ke i gospodarske manifestacije isto~ne Slavonije. Uz brojne folklorne i glazbene ve~eri i koncerte, sredi{nji je doga aj i ove godine bio sve~ani mimohod (19. rujna) s sudionika. Gradskim je ulicama pro{la sve~ana povorka ~ak sa 69 KUD-ova iz cijele Hrvatske i gostuju}ih skupina iz BiH i SCiG, predvo ena s 25 konjskih zaprega. Da je deset dana rujna u gradu na Bosutu bilo podre eno manifestaciji Vinkova~kih jeseni, svjedo~i sve- ~ano ruho grada brojni su izlozi S potpisivanja ugovora o novim traktorima Potpisan ugovor Na tradicionalno primjereno ure- enom izlo benom prostoru Hrvatskih {uma na kojem je prikazana rasadni~arska proizvodnja te drvna galanterija, potpisan je ugovor izme u Hrvatskih {uma i bjelovarske tvrtke Hittner o novoj isporuci {umskih zglobnih traktora. Nastavak je to poslovne suradnje u okviru koje }e ove godine tvornica traktora Hittner {umarstvu isporu~iti 12 velikih zglobnih traktora Ecotrac 120V te osam manjih, Ecotrac 33V. Nova serija velikih doma}ih zglobnih traktora trebala bi u {umarstvu zamijeniti uvozne. Potpisivanju su prisustvovali i ministar Petar ^obankovi} te dr avni tajnik u istom ministarstvu Josip Bartol~i} koji su u pratnji doma}ina iz bjelovarske Uprave obi{li izlo beni prostor Hrvatskih {uma. Ovogodi{nja sto~arska i gospodarska smotra u Bjelovaru, po veli~ini druga u Republici iza Zagreba~kog velesajma, privukla je gotovo posjetitelja. Na sajamskom je prostoru bilo izlo eno 500 grla najkvalitetnije stoke, odr ano 11 stru~nih skupova s niz popratnih doga aja te, zadnjega dana, tradicionalna aukcijska prodaja rasplodnih junica i prva aukcija p~elinjih matica. Na sajmu su se posebno predstavile Kraljevina Nizozemska, Istarska upanija i Grad Daruvar. 39. VINKOVA^KE JESENI Hrvatske {ume na Vinkova~kim jesenima Pi{e: Zvonko Pei~evi} Foto: Z. Pei~evi} ukra{eni {oka~kim motivima i rukotvorinama. Gospodarski sajam U okviru manifestacije odr an je i Vinkova~ki jesenski sajam gospodarstva i obrtni{tva (od 16. do 18. rujna) kojega je otvorio ministar poljoprivrede i {umarstva i vodnog gospodarstva Petar ^obankovi}. Dio svojih djelatnosti su na sajmu gospodarstva na iznimno ure enom {tandu predstavile i Hrvatske {ume, odnosno vinkova~ka i po`e{ka uprava {uma. Na 45 m 2 izlo`benog prostora koji je osmislio dipl. ing. posjetitelji su mogli vidjeti lovnu ponudu i dio trofeja iz lovi{ta Hrvatskih {uma, zatim prodajnu ponudu hortikulturnih sadica lista~a i ~etinja~a kao i program drvne galanterije Uprave {uma Po`ega. Na {tandu se na{lo i vino koje u svojim vinogradima proizvodi {umarija Ilok. 40 Broj 94 listopad HRVATSKE [UME

43 u {umarskom miljeu Jesen Tri jesenska motiva iz Podravine poslao nam je na{ povremeni suradnik Zvonimir I{tvan, upravitelj u {umariji Repa{. Nazvao ih je jednostavno i primjereno: Jutro, Dominacija boje i [uma oslu{kuje. Broj 94 listopad HRVATSKE [UME 41

44