Usjeni krize vladanja u

Transkript

1

2

3 o`ujak Kre}e trgova~ko dru{tvo Usjeni krize vladanja u dr avi odvija se ivot. Pro{lih su dana u i i interesa hrvatske javnosti osim sva a koalicijskih partnera bile i saborske rasprave o privatizaciji jo{ dviju velikih dr avnih tvrtki, HEP-a i INE. Sasvim je izvjesno da su pobudile daleko vi{e pozornosti od restrukturiranja Hrvatskih {uma koje se, ako se mo e re}i, odvija u ti{ini, po planu, u rokovima. Tako su dono{enjem odluke i izjave o osnivanju, na sjednici Vlade Republike Hrvatske 7. o ujka Hrvatske {ume formalno iskora~ile iz dru{tva dr avnih i javnih poduze}a i postale trgova~ko dru{tvo d.o.o. Imenovan je Nadzorni odbor, Skup{tina, Uprava, odnosno direktor. Stvoren je okvir za daljnje promjene koje }e po~eti usvajanjem jedne od ponu enih opcija restrukturiranja. Op{irnu studiju izradila je irska tvrtka Coillte. O studiji se raspravlja, a na~in njena provo enja obavit }e ovih dana posebno povjerenstvo koje je jo{ ranije imenovano od Ministarstva poljoprivrede i {umarstva. Reklo bi se, sve ide prema planu, no ipod povr{ine ipak vrije. Mnogo toga se mijenja, procjenjuje se da ima vi{ka zaposlenih, svatko gleda gdje }e se na}i u novoj raspodjeli posla. O tome pi{emo op{irnije na sljede}ih nekoliko stranica. Svoju posljednju poslovnu godinu kao javno poduze}e Hrvatske su {ume uspje{no zavr{ile ostvariv{i dobit od oko 25,4 milijuna kuna. Usporedo s pripremama za preoblikovanje poduze}a doga aju se i mnoge druge stvari, operativni poslovi i aktivnosti bez kojih se ne mo e. U ovome trenutku najaktualnije su promjene u Pravilniku o pla}ama, vezane za terenski dodatak kao poseban (nov- ~ani) dodatak za rad na terenu. On }e se ugraditi u pla}e, o ~emu su poslodavac i sindikati zapo~eli pregovarati. (m) IRSKA TVRTKA COILLTE PREZENTIRALA STUDIJU O RESTRUKTURIRANJU HRVATSKIH [UMA Predlo`ene tri opcije Poslije vi{e od tri mjeseca snimanja stanja u Hrvatskim {umama, obavljenih razgovora u Vladi, ministarstvima, fakultetu i institutu, kao i u nekim dijelovima drvne industrije, konzultanti irske tvrtke Coillte sredinom velja~e na sastanku u [umarskom institutu Jastrebarsko, u prisutnosti svih zainteresiranih partnera i sudionika procesa restrukturiranja Hrvatskih {uma, prezentirali su prijedlog restrukturiranja Hrvatskih {uma. Konzultanti Vivian Ryan i Paul Byrne istaknuli su kako je Studija radni dokument koji je napravljen kao polazni nacrt koji bi zainteresiranim stranama, Hrvatskim {umama, Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva, Ministarstvu za{tite okoli{a, [umarskom fakultetu, [umarskom institutu i drugima trebao omogu}iti informativnu podlogu za uklju~ivanje u raspravu o predlo enim opcijama restrukturiranja Hrvatskih {uma. Povratne informacije }e se uzeti u obzir prije kona~nog dovr{enja identifikacije opcija. Studija restrukturiranja sastoji se od tri faze: pregled sada{njeg stanja, identifikacija opcija i razvojni plan za odabrane opcije. U fazi pregleda konzultanti su snimili Hrvatske {ume ispitali financijske, kadrovske i organizacijske strukture, te operativnu u~inkovitost kako bi potpuno i objektivno razumjeli sada{nje stanje poduze}a. Nalazi i zaklju~ci do kojih su do{li nisu iznena uju}i uzimaju}i u obzir povijesno i kulturno naslije e te politi~ki i zakonski okvir koji danas postoji, isti~u konzultanti. Podr avaju nastojanja Hrvatskih {uma da odr e ravnote u izme u financijskih, ekolo{kih i socijalnih komponenti svoje djelatnosti. Nagla{avaju kako su ekolo{ke i socijalne komponente relativno jake, posebno isti~u kako poduze}e ima zdrave i ekolo{ki dobre {ume te da njima dobro gospodari, na ponos {umarske struke, no financijski je poduze}e u lo{em stanju. Konzultanti su uzeli u obzir elje i odluke Vlade kako u Hrvatskoj treba postojati poduze}e za gospodarenje {umama u ime Dr ave. Ono bi trebalo biti dru{tvo s ograni~enom odgovornosti pod nazivom Hrvatske {ume d.o.o i bit }e u vlasni{tvu Dr ave. Poduze}e mora imati komercijalni mandat. studija Prvom se opcijom predla e zadr avanje sada{nje strukture poduze}a, drugom smanjenje broja uprava i {umarija, a tre}om se predla e ukidanje svih uprava, a zadr avanje istog broja {umarija. Predlaga~ ostavlja mogu}nost i nekih podopcija. [to se predla e U fazi identifikacije opcija konzultanti predla u mogu}nost restrukturiranja kroz tri opcije A, B i C. Tri klju~ne opcije restrukturiranja odnose se na glavne karakteristike organizacijske strukture koje su sastavni dijelovi upravlja~kih slojeva koji i sada postoje u Hrvatskim {umama Direkcija, 16 uprava i 170 {umarija. Hrvatske {ume su dobro o~uvane i s njima se dobro gospodarilo Opcija A govori o zadr avanju sada{nje strukture, ali s ciljem smanjenja op}ih ili indirektnih tro{kova, bilo bi potrebno zna~ajno smanjiti upravo te upravlja~ke slojeve. Dakle, osnovne je ciljeve, smanjenje indirektnih tro{kova za 50%, a Antun Zlatko Lon~ari} Foto: A. Z. Lon~ari} Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 1

4 S prezentacije studije o restrukturiranju pove}anje profita prije oporezivanja za 10%, mogu}e u ovoj varijanti ostvariti samo uz zna~ajno smanjenje zaposlenika. Opcija B govori o smanjenju broja uprava za 50% kao i o smanjenju broja {umarija za 30%. Na taj na~in bi se opet ostvarili isti ciljevi od 50% smanjenju indirektnih tro{kova. Opcija C govori o ukidanju uprava {uma, jer isti~u kako je redukcija upravlja~kih struktura u skladu sa sada{njim me unarodnim trendovima. Vi{ak od 2000 radnika Vremenski okvir, prikladan za restrukturiranje Hrvatskih {uma, bez obzira koja od triju opcija bila prihva}ena, bio bi tri do pet godina. Nakon toga, Hrvatske bi {ume trebale ostvarivati financijski rezultat od oko 150 milijuna kuna dobiti godi{nje, ekolo{kih promjena ne bi bilo, ali bile bi zna~ajne socijalne promjene, oko 2000 zaposlenika manje. Paul Byrne tako er je naglasio kako restrukturiranjem javnog poduze}a u trgova~ko dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u Hrvatske {ume postaju ne{to sasvim drugo. U trgova~kom dru{tvu vladaju tr i{ni zakoni i uzance, a du nost poslovodstva je da posti e ciljeve koje samo odredi. Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva ne mo e se vi{e uplitati u vo enje trgova~kog dru{tva. Dru{tvom rukovodi poslovodstvo (uprava) i nadzorni odbor koji imaju slobodu upravljanja i stvaranja profita. Poslije dvosatnog izlaganja konzultanata, otvorena je rasprava o predlo enoj Studiji restrukturiranja Hrvatskih {uma. Ima li dovoljno vremena, {to s OKF[ Dr. Ivan Martini} iz Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog planiranja izrazio je sumnju u mogu}nost lake razdjelbe hrvatskih {uma na kontinentalni dio, kr{ i neki tre}i dio, kao i lakog odgovora na pitanje {to je to proizvodnja drveta, koje je bitno za {umare, ali ne i za dr avu kao vlasnika {ume. Isto tako, izdvajanje za OKF[, ustaljeni je mehanizam koji je do sada dobro funkcionirao, a te{ko }e biti ostvariv ako se bude moralo izdvojiti u neku posebnu agenciju ili sli~no. Sli~no je o dva podru~ja, kontinentalnom i kr{u, razmi{ljao i Hranislav Jakovac iz Hrvatskog {umarskog dru{tva. Pitanje sporednih proizvoda po njegovu mi{ljenju tako er nije tako jednostavno rje{ivo, a nije se slo io ni sa stavovima konzultanata o tome kako do sada hrvatsko {umarstvo nije dovoljno davalo dr avi, jer se mnoga izdvajanja nisu bilje ila kao profit, ve} se jednostavno ulagalo u nove {umske ceste, zna~ajno su se obnavljale {ume u jednostavnoj i jo{ vi{e u pro{irenoj reprodukciji, a velika se pozornost davala za{titi od po ara, te nizu drugih aktivnosti. Smatra kako je daleko humanije {iriti nove djelatnosti uz postoje}i broj zaposlenika, jer bi otpu{tanje tolikog broja radnika bilo posve kontraproduktivno u javnosti u dana{njem trenutku u Hrvatskoj. Opcija A: Direkcija, 16 uprava, 170 {umarija, smanjenje indirektnih tro{kova za 50%, a pove}anje profita prije oporezivanja za 10%. Opcija B: Direkcija, 50% manje uprava, 30% manje {umarija. Opcija C: Direkcija bez uprava, 170 {umarija, redukcija upravlja~kih struktura. Sve opcije: smanjenje broja zaposlenih za oko 2000 u roku od 3 5 godina, prirodnim odljevom, otpremninama, zbrinjavanjem u novim djelatnostima.»izdvajanje za OKF[, ustaljeni je mehanizam koji je do sada dobro funkcionirao, a te{ko }e biti ostvarivo ako se bude moralo izdvojiti u neku posebnu agenciju ili sli~no«. U svijetu danas vladaju»4 M«temeljna faktora: money (novac), man (~ovjek), market (tr i{te) i manufacturing (proizvodnja), a tako bi trebalo biti i u novom trgova~kom dru{tvu Hrvatske {ume. Slavonski {umski krajolik Mlada sastojina 2 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

5 Zamjenik direktora Hrvatskih {uma Ivan Hodi} smatra kako neke tvrdnje i konstatacije konzultanata ne stoje izdvojiv{i kao neto~nu tvrdnju da postoji strah i otpor prema procesu restrukturiranja unutar Hrvatskih {uma, ve} naprotiv, inicijativa za to potekla je upravo od poslovodstva poduze}a, a Ministarstvo je prihvatilo i pokrenulo proces restrukturiranja. On prihva}a osnivanje raznih agencija, ali smatra kako ne bi bilo uputno sada u Ministarstvu zapo{ljavati nove ljude za te poslove. Kod racionalizacije, odnosno smanjenja broja uposlenih treba voditi ra~una o socijalnoj komponenti, jer racionalizacija da, ali ne na u{trb otpu{tanja ve}eg broja radnika. Opredjeljuju}i se za opciju C, Ivan Hodi} smatra kako bi osnova {umarstva, a to je {umarija, dobila svoju pravu vrijednost i ve}i zna~aj. Prof. dr. Branimir Prpi} zala e se za ve}u ozbiljnost kod sagledavanja problema su{enja na{ih {uma, jer se ve} gotovo 30 posto etata u hrastovim sastojinama sastoji od su{aca, a dostignutu ekolo{ku stabilnost hrvatskih {uma treba zadr ati pod svaku cijenu, ponajprije zbog vrijednosti op}e korisnih funkcija {uma. Upravitelj {umarije Zadar Bo idar Longin isti~e kako }e dokument koji se upravo dovr{ava, a to je Nacionalna strategija razvoja {umarstva, trasirati put kojim treba i}i budu}e trgova~ko dru{tvo i ostvarivati profit. Boji se da zahtjeve za pove}anjem od 10% profita, ne}e biti mogu- }e ispuniti u prvim godinama nakon restrukturiranja bez dubljih socijalnih zahvata. Ivan I{tok iz Ministarstva poljoprivrede i {umarstva zala e se za ve}im valoriziranjem op}e korisnih funkcija {ume, jer u na{oj javnosti one to jo{ nisu postigle niti su te funkcije {ume dovoljno jasno prezentirane. Dekan [umarskog fakulteta Ivica Grbac, isti~e visok stupanj obrazovanosti na{ih {umarskih radnika i stru~njaka koji }e znati provesti restrukturiranje prema socijalnim i kadrovskim prilikama u na{oj zemlji. Predsjednik Glavnog radni~kog vije}a Vlado Dro dan upitao je konzultante kako to da }e Hrvatske {ume imati samo 3 5 godina vremena za provo enje restrukturiranja, dok je za irsko {umarstvo trebalo dvostruko vi{e, ~ak deset godina uz ~injenicu da je tamo znatno manje {uma nego u Hrvatskoj gdje zauzimaju 34 posto povr{ine dr ave. U svijetu vlada»4m«na kraju rasprave konzultanti su istaknuli kako njihova mi{ljenja ne reflektiraju stavove Hrvatskih {uma i Ministarstva poljoprivrede i {umarstva Hrvatske. U svijetu danas vladaju»4 M«temeljna faktora: money (novac), man (~ovjek), market (tr i{te) i manufacturing (proizvodnja), a tako bi trebalo biti i u novom trgova~kom dru{- tvu Hrvatske {ume. IZRA\EN ME\UIZVJE[TAJ STUDIJE O RESTRUKTURIRANJU HRVATSKIH [UMA Rentgentska [to je dobro, a {to ne valja [to se ti~e poduze}a ustanovili su da postoji nedostatak komercijalne kulture, da je velika usredoto~enost na gospodarenje {umama te da je prisutna kultura i tradicija kontrole i nadziranja. U H[ ima premalo poslovnih vje{tina, mala je usredoto~enost na kontrolu tro{kova te ima premalo osobne odgovornosti. Gledano s pozitivne strane, H[ imaju visoko obrazovano {umarsko osoblje koje prihva}a nu nost promjena mada trenutno postoji nedostatak kapaciteta za razvoj ljudskih resursa. Aktivnosti se ne doga aju na pravom mjestu u poduze}u rezultiraju}i u duplikaciji i visokim tro{kovima osobito financijskih i informati~kih usluga na upravama. Nema djelotvornog poslovnog informati~kog i GIS sustava na snazi ili u planu, a ra~unovodstveni je sustav zbunjuju}i i netransparentan. Iz toga je proiza{ao njihov zaklju- ~ak da su Hrvatske {ume prekapacitirane, neu~inkovite i ne proizvode onu razinu dobiti koja se mo`e posti}i iz dr`avne {umske imovine Na postoje}u situaciju utje~e i stanje u okolini poduze}a, dr avi i privatnom te drvnoindustrijskom sektoru. Trenuta~no, funkcija podr{ke dr ave nema dovoljno resursa i uglavnom je neu~inkovita. Dokaz te neu~inkovitosti se manifestira na razli~ite na~ine. Npr., ne postoji podr{ka mnogobrojnim privatnim {umovlas- slika poduze}a Irska tvrtka Coillte Consult predala je nicima. Ne postoji program javnog 22. velja~e Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva Me uizvje{taj Studije o O~ekivane promjene u H[ }e zah- osvje{}ivanja po pitanju {umarstva. restrukturiranju za strate{ki razvoj Hrvatskih {uma. Navedeni je izvje{taj Ministarstva poljoprivrede i {umarstva. tijevati poja~anje kapaciteta potpore bio dio njihovih ugovornih obaveza Gledano prema sektoru drvne industrije pregled nazna~uje da je taj sek- koje su trebali obaviti prema projektnom zadatku i ugovoru. Time su tor nedovoljno uspje{an u profitabilnosti i produktivnosti i da se ne mo e okon~ane prve dvije faze projekta, a obra ena je i polovica tre}e faze s uspje{no usporediti s usporedivim identifikacijom i analizom opcija restrukturiranja. Ostaje jo{ odabir najpo- Sada{nja praksa dodjele oblovine koja me unarodnim trgova~kim sektorima. voljnije opcije te izrada kona~nog plana restrukturiranja. podr ava fragmentiranost i neu~inko- nije niti transparentna niti u~inkovita Me uizvje{taj ima ~etiri sekcije: vitost koja postoji u industriji. Cijene Sa etak za poslovodstvo, Pozadina i drva nisu vezane uz tr i{te i ne postoji metodologija, Faza pregleda i Identifikacija i analiza opcija. jako tr i{te za tanku oblovinu. U okviru faze pregleda irski su konzultanti pregledali stanje u Hrvatskim {umama i u operativnoj okolini. Polazne to~ke U razmatranju budu}eg izgleda poduze}a (trgova~kog dru{tva) morala se prvo ustanoviti eljena pozicija. U razgovorima izme u poslovodstva H[ i Ministarstva poljoprivrede i {umarstva do{lo se do sljede}ih to~aka. Jedinstveno poduze}e u dr avnom vlasni{tvu s komercijalnim mandatom koje }e gospodariti svim postoje}im H[. Upravljati i razvijati svoju imovinu u skladu s najboljom poslovnom praksom i pridr avanjem me unarodnih konvencija. Maksimizirati financijski povrat Dr avi ne rtvuju}i time ekolo{ki integritet hrvatskih dr avnih {uma. Motivirati, obu~avati i prikladno nagra ivati svoje zaposlene. Igrati klju~nu ulogu u razvoju tr i{nih odnosa u drvnoindustrijskom sektoru u Hrvatskoj. Tek nakon {to je definirana eljena pozicija mo e se i}i na identifikaciju i analizu opcija restrukturiranja. Postoje neke zajedni~ke to~ke koje vrijede za sve opcije. Trg. dru{tvo treba uvijek biti usredoto~eno na dobit uz osiguranje potrajnosti gospodarenja. Postoji potreba za dr avnom institucionalnom reformom i jasnim odnosom izme u dr ave i trg. dru{tva. Predlo eno je i razdvajanje poslova trg. dru{tva u tri glavna podru~ja: Proizvodnja drva, Uslu ne {ume (kr{) te Sporedne djelatnosti (novi poslovi). Treba uvesti u~inkovit poslovni informacijski sustav i treba osigurati upravljanje procesom promjena, uz formiranje jedinice za poticanje promjena. Stalan posao treba biti i razvoj {umskih radnika i privatizacija. Ratko Mato{evi} Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 3

6 Sada{nja praksa dodjele oblovine koja nije niti transparentna niti u~inkovita podr ava fragmentiranost i neu~inkovitost koja postoji u industriji. Cijene drva nisu vezane uz tr i{te i ne postoji jako tr i{te za tanku oblovinu. Kako bi se do{lo do eljene pozicije treba postaviti odre ene ciljeve za dostizanje. Ti ciljevi moraju biti realisti~ni, ali opet dovoljno izazovni i me- usobno uravnote eni. Mo`emo ih podijeliti u tri grupe: financijske, ekolo{ke i socijalne ciljeve. [to se ti~e financijskih ciljeva, predvi a se da bi na kraju razdoblja restrukturiranja dobit u odnosu na promet trebala iznositi 10 %. To bi se postiglo smanjenjem direktnih tro{kova rada na tr i{ne cijene (kod privatnih poduzetnika koji posluju legalno) uz poticanje privatizacije. Drugo veliko podru~je na kojem se mogu posti}i u{tede su op}i tro{kovi koji se moraju smanjiti za 50 %. To bi uklju~ivalo smanjenje re ijskog osoblja za oko 40 %, zavisno o odabranoj opciji. Zadovoljavanjem tih uvjeta, re ijski bi se tro{kovi sveli na razinu usporedivu sa sli~nim dr avnim {umarskim poduze}ima. Tako er, udio nedrvnih prihoda i novih poslova trebao bi biti oko 5 % vanjskog prihoda. Tri su glavne opcije restrukturiranja: A. Zadr ati sada{nju strukturu B. Smanjiti broj uprava i {umarija C. Ukinuti razinu uprava Osim tih opcija, postoji cijeli niz podopcija kao {to su veze me u poslovnim podjedinicama H[, brzina promjena te odnos dr ava poduze}e. Odabir najpovoljnije opcije bit }e sljede}a zada}a u projektu. (O opcijama je vi{e rije~i bilo u prethodnom tekstu) Sve ove dokumente mo ete prona}i u punom obliku na web stranicama Hrvatskih {uma Zavr{en je opse an posao organizacije radionica po upravama {uma na kojima su zaposleni imali priliku iznijeti svoje stavove, mi{ljenja i zapa anja u vezi restrukturiranja poduze}a. Taj hvale vrijedan posao obavilo je 18-ero ljudi koji su prethodno obu~eni o tehnikama potrebnim za uspje{no vo enje radionica, o na~inu organizacije prostora i ljudi, te o osnovnim postavkama studije za restrukturiranje H[. Obuka je bila u organizaciji irske tvrtke Coillte Consult i Radne grupe za restrukturiranje. Svaki je od voditelja imao zada}u u svojoj upravi organizirati 3-4 radionice kojima je treba(la)o obuhvatiti oko stotinjak ljudi prema kriterijima zastupljenosti svih organizacijskih razina i stru~ne, dobne i spolne strukture. Odr ana je 51 radionica u organizaciji Hrvatskih {uma, a na njima je sudjelovalo ukupno 1432 osobe. Kada se tome pribroji dvjestotinjak osoba koje su sudjelovale na radionicama u organizaciji Coillte-a dolazimo do 1650 osoba koje su bile direktno uklju~ene u proces sudjelovanja u okviru Studije. To zna~i da je ukupno Odr ana je 51 radionica u organizaciji»hrvatskih {uma«, a na njima je sudjelovalo ukupno 1432 osobe. Kada se tome pribroji dvjestotinjak osoba koje su sudjelovale na radionicama u organizaciji Coillte-a dolazimo do 1650 osoba koje su bile direktno uklju~ene u proces sudjelovanja u okviru Studije. To zna~i da je ukupno obuhva}eno oko 17 % osoblja H[. ORGANIZIRANE RADIONICE U SKLOPU PROCESA RESTRUKTURIRANJA [to se radilo u radionicama obuhva}eno oko 17 % osoblja H[ {to je vrlo respektabilan podatak. Mo emo slobodno ustvrditi da se radilo o najsveobuhvatnijoj akciji ikad poduzetoj u ovome poduze}u {to bi trebalo imati velikog utjecaja na uspje{nost provo enja restrukturiranja. Sudionici radionica su zaklju~ili da poduze}e treba obavezno decentralizirati uz davanje ve}ih ovlasti {umariji te da treba uvesti sustav motivacije zaposlenih. Zala u se za smanjenje administriranja uz nu nost uvo enja tr i{nih uvjeta u prodaji drva te pro- {irenja djelatnosti. Od novog trg. dru{tva o~ekuju ve}e pla}e i kreativniji rad, ali se pribojavaju otkaza i stihijske privatizacije trg. dru{tva i {uma. Sve ove zaklju~ke mo ete na}i u detaljnoj analizi na web stranicama Ova je akcija pokazala da unutar Hrvatskih {uma postoji veliki potencijal izra`en u ljudskim resursima. Rezultati ovih radionica bit }e predo~eni poslovodstvu te irskoj tvrtci Coillte Consult te }e se uzeti u obzir u izradi kona~nog plana restrukturiranja. Na kraju, mada ne manje va`no, na ove radionice treba gledati kao po~etak jednoga novog stila upravljanja koji }e omogu}iti osoblju da u budu}nosti aktivnije sudjeluje u procesu dono{enja odluka. Ovo je tako er dobra prilika da se zahvalimo voditeljima radionica koji su izvanredno obavili ovaj veliki i va an posao. 4 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

7 za{tita {uma SEMINAR BILJNE ZA[TITE U OPATIJI Zabrana uporabe pesticida bila bi katastrofa za {umarstvo Seminar biljne za{tite u Opatiji imao je me unarodni zna~aj, a {umari su sudjelovali s 19 od ukupno 72 izlo ena stru~na referata Uorganizaciji Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga dru{tva biljne za{tite, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i {umarstva, polovicom velja~e odr an je u Opatiji, u Grand hotelu Adriatic, 46. seminar biljne za- {tite koji je imao me unarodni zna~aj, a ukupno su izlo ena 72 stru- ~na referata. Na vrlo aktivnoj {umarskoj sekciji, u nazo~nosti {ezdesetak stru~njaka Hrvatskih {uma, [umarskog fakulteta, [umarskog instituta Jastrebarsko te gostiju iz Slovenije, pozdravnim rije~ima obratili su se predsjednik Hrvatskoga dru{tva biljne za{tite, prof. dr. sc. Bogdan Cvjetkovi}, ~lan Organizacijskog odbora seminara prof. dr. sc. Milan Glava{ i prof. dr. sc. Miroslav Harapin, dobitnik Zlatne plakete za za{titu bilja. Na {umarskoj sekciji izlo eno je, uz slikovne priloge i grafikone, 19 referata, me u kojima i tri slovenskih {umarskih stru~njaka iz Ljubljane, s Biotehni~kog fakulteta, [umarskog instituta i Zavoda za {umarstvo. Zanimljivo predavanje o utjecaju klimatskih promjena na su{enje {uma odr ao je dr. sc. Miroslav Harapin, istaknuv{i kao najva nije uzroke su{enja: klimatske promjene (su{a), infektivne agense (patogene gljive i bakterije), defolijatore (kukci), na~in gospodarenja (jake prorede, ~iste sje~e na velikim povr{inama) i ambijentalne promjene (prosjeke, prometnice i kanali). Zbog fiziolo{kog slabljenja stabala i {umskih sastojina, veliko zna~enje za gradaciju {tetne entomofaune i za epidemijsku pojavu biljnih bolesti imaju klimatski ~initelji, a hrast lu njak i obi~na jela najugro enije su {umske vrste drve}a. ^ovjekov utjecaj na su{enje {uma Kao najugro enija {umska vrsta jela se su{i i propada u cjelokupnom arealu na{e dr ave, a su{a je poga a posebice stoga {to jela raste na ve}im nadmorskim visinama, prete ito na kamenitim tlima. ^ovjekov (antropogeni) utjecaj na su{enje i propadanje {uma je izravan (gospodarenje, ambijentalne promjene) i neizravan (kemijsko zaga enje i u~inak staklenika), i jedan je od prvih i najzna~ajnijih u nizu. Kad ne bi bilo ~ovjeka, klimaks U usporedbi s poljoprivredom, {umarstvo pesticide rabi u znatno manjoj mjeri, a rije~ je o koli~inama izra enim tek u promilima. Svako racionalno smanjenje njihove uporabe pridonosi odr anju biolo{ke raznolikosti i stabilnosti ekosustava. Ivica Tomi} Foto: I. Tomi} Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 5

8 [umarsku sekciju otvorio je prof. dr. sc. Bogdan Cvjetkovi} vegetacije na zemlji bile bi {ume. U tom slo enom procesu zna~ajan ~initelj je globalna promjena klime i smanjenje razine podzemnih voda na sjevernoj polutki. Vi{estruke koristi {titnika Zanimljivo predavanje o ekolo{kim prednostima obnove {uma uporabom polipropilenskih {titnika dr ao je mr. sc. Boris Liovi} iz [umarskog instituta Jastrebarsko. Uspore uju}i upotrebu pesticida u poljoprivredi i {umarstvu, napomenuo je kako ih {umarstvo rabi u znatno manjoj mjeri, a svako racionalno smanjenje njihove uporabe pridonosi odr anju biolo{ke raznolikosti i stabilnosti ekosustava. Na temelju vlastitih istra ivanja, Liovi} dolazi do zaklju~ka da se kod pripreme stani{ta za sadnju, uz uporabu {titnika koristi 50 %, a za njegu sadnica 75 % manje herbicida u odnosu na klasi~an na~in. Osim toga, lu njakove sadnice ne pokazuju znakove zaraze pepelnicom dok su unutar {titnika pa se prskanje fungicidima mo e potpuno izostaviti. Primije}eno je tako er da pagusjenice hrastove ose listarice znatno manje [umari su najve}i protivnici kori{tenja za{titnih sredstava, ali zasad bolja rje{enja nemaju. Potpuna zabrana bila bi prava katastrofa za hrvatsko {umarstvo, a {umari se moraju boriti za najmanje otrovna sredstva naglasio je prof. dr. sc. Milan Glava{. Eksperimenti s feromonima O primjeni seksualnih aktranata, feromona nekih {umskih {tetnika u hrvatskom {umarstvu govorio je dr. sc. Boris Hra{ovec sa [umarskog fakulteta. Istaknuo je kako se u integralnoj za{titi {uma koristi biolo{ka pojava da enka kukaca izlu~uje feromone, tvari kojima se kukci koriste radi pronalaska spolnoga partnera u prostoru. Naime, sintetski proizvedeni feromoni rabe se radi primamljivanja i lova mu jaka pojedinih vrsta u dijagnosti~ke, a manje u represivne svrhe. U nas je primjena nekih feromona u samom za~etku i s njima se jo{ eksperimentira, a inozemna iskustva govore u prilog nastojanjima da se u na{u praksu uvedu neki ve} komercijalizirani proizvodi i primijene u sklopu dijagnozno-prognozne slu be. Primjerice, rije~ je o feromonima vrsta Lymantria dispar, Erannis defoliaria, Operoptera brumata i drugih vrsta kukaca. Europska i pozitivna doma}a agronomska iskustva nude mogu- }nost primjene seksualnih atraktanata u {umarstvu, u suzbijanju {tetnika u {umskim rasadnicima, klonskim sjemenskim planta ama, {umskim kulturama i sl., dakle u objektima intenzivne {umarske proizvodnje. Dr. sc. Maja Jurc, s ljubljanskog Biotehni~kog fakulteta, govorila je o vrstama kukaca koji se istra uju i prate u slovenskim {umama te o njihovom posebnom zna~enju na pojedinim fitogeografskim regijama i teoretskim metodama prognoziranja njihove pojave. O razmjerima {teta i aktualnim metodama suzbijanja hrastove mu{ice predavao je dipl. ing. \uro Jendrijev iz koprivni~ke Uprave {uma. Osvrnuo se na hrastove potkornjake ljestvi~are ili drva{e koji su u {umarskoj praksi obuhva}eni skupnim nazivom hrastova mu{ica. Rije~ je o skupini sekundarnih {tetnih kukaca koji svojom biolo{kom aktivno{}u izazivaju goleme {tete tehni- ~ke naravi, ponajvi{e na najvrednijim drvnim sortimentima, uspje{no naseljavaju}i samo fiziolo{ki oslabjela stabla u na{im hrasticima. Tako dolazi do smanjenja komercijalne vrijednosti trupaca i izravnih nov~anih gubitaka. Na {umarima je da racionaliziraju i smanje uporabu za{titnih sredstava, koja su dosad tro{ili u znatnim koli~inama. Cilj je posti}i ekonomsku ra~unicu u okviru ekolo{kog gospodarenja {umskim resursima. Dipl. ing. Milan Pernek ([umarski institut Jastrebarsko) govorio je o iskustvima primjene Theysonovih klopki za ulov potkornjaka u {umarstvu. Rije~ je o najkori{tenijim klopkama na europskom kontinentu, no ~injenica je da se u hrvatskom {umarstvu zasad daje prednost jeftinijim klopkama, koje prema iskustvima obi~no ne daju o~ekivane rezultate. Trogodi{nja istra ivanja primjene feromonskih klopki protiv smrekinih potkornjaka pokazala su da one imaju vi{estruku prednost. Naime, daju ve}e ulove bez obzira na to s kojim se feromonima kombiniraju, visoku selektivnost i po potrebi mogu}nost lakog pove}anja lovne povr{ine kombinacijom s jo{ jednom ili dvjema klopkama. O dono{enju i usvajanju Pravilnika o za{titi {uma u praksi govorio je dr. sc. Jak{a Jo{t iz Zavoda za {umarstvo Slovenije. Pravilnik je uskla en s europskim zakonodavstvom na tom podru~ju, a postoje tri glavna razloga za dono{enje i usvajanje pravilnika: {umarska struka se mora prilagoditi novim izazovima i djelovati cjelovitije nego dosad, poznavanjem {tetnih biotskih i abiotskih ~initelja omogu}uju se dugoro~ne {umskouzgojne preventivne i kurativne za{titne mjere, a i me unarodni pravni akti, ~ija je potpisnica i Republika Slovenija, obvezuju provo enje slu be za biljnu za{titu, sprje~avaju}i tako velike {tete u slovenskim {umama. 6 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

9 napadaju sadnice unutar {titnika, {to pokazuje i mogu}nost smanjenja ili izostavljanja tretiranja insekticidima. Bitno je istaknuti da su {titnici izra eni od polipropilena inertne, neotrovne i fotoosjetljive tvari, koja se tijekom 5 7 godina raspadne. Referat o formiranju i za{titi mlade hrastove sastojine tijekom procesa Za{tita je posebno potrebna u po~etnom stadiju Sudionici {umarske sekcije potpomognute prirodne obnove oplodnim sje~ama imao je dipl. ing. Darko Posari} iz Uprave {uma Vinkovci. Tijekom obnove nu an je stalan nadzor, jer jedan negativan ~initelj mo e u relativno kratkom vremenu zna~ajno o{tetiti ili ~ak uni{titi mladu sastojinu. Osim za{tite od biotskih ~initelja, stabalca mlade sastojine treba, koliko je mogu}e, za{tititi od ga enja tijekom privla~enja trupaca zglobnim traktorima nakon dovr{nog sijeka. Zbog visokih tro{kova obnove {uma, u vinkova~koj Upravi {uma posve}uje se velika pozornost obnovi oplodnim sje~ama i za{titi mladih hrastovih sastojina. Kombinacijom upotrebe kemijskih sredstava, ljudskog i strojnog rada osiguravaju se najni i tro{kovi te istodobno omogu}uje kvalitetno obnavljanje vrlo velikih povr{ina. Redovito pra}enje glodavaca O metodama utvr ivanja brojnosti populacija sitnih glodavaca u {umskim ekosustavima govorio je dr. sc. Josip Margaleti} sa [umarskog fakulteta, naglasiv{i kako je za pravodobnu za{titu {uma od sitnih glodavaca neophodno redovito pra}enje brojnosti i dinamike njihovih populacija. U tu svrhu koristi se vi{e metoda kojima se utvr uje apsolutna i relativna brojnost glodavaca. Rije~ je o primarnim, sekundarnim i tercijarnim metodama. Apsolutnu brojnost mogu}e je odrediti Y metodom, metodom minimalnog kvadrata i metodom ponovnog ulova, a za utvr ivanje relativne brojnosti koristi se metoda linearnoga transekta. Potonja metoda nerijetko se koristi u {umarskoj praksi zbog svoje jednostavnosti te brze ra~unske obrade podataka, posebice na ve}em broju lokaliteta u kratkom vremenu. Tercijarne metode poznate su i kao indirektne (neizravne) metode, jer se procjena brojnosti populacija obavlja bez izravnog ulova jedinki. Dipl. Kauzlari} iz delni~ke Uprave {uma u svojem je referatu obuhvatio {tete od velikog puha na smrekovim kulturama na podru~ju delni~ke Uprave. Naime, veliki puh zadnjih dvadesetak godina ~ini velike {tete na ovom podru~ju u smrekovim kulturama podignutim u bukovim i jelovim sastojinama. U cilju istra ivanja {teta postavljeno je pro{le godine osam ploha s ukupno 80 puholovki, s roga~em kao glavnim mamcem. Utvr eno je da {tete nastaju na mladim smrekama na odre enoj visini stabla i debljini kore, u obliku grizotina kore ili prstenovanja stabla, posljedica ~ega je zaostajanje stabla u rastu ili odumiranje. Sudionici seminara mogli su vidjeti kavez s nekoliko uhva}enih puhova. Najugro enije sadnice topola Sa stanjem biljnih bolesti i {tetnika u {umama Hrvatske u godini nazo~ne je upoznao dipl. ing. ([umarski institut), a tijekom izlaganja prikazao je biljne bolesti, kukce te ostale bioti~ke i abioti~ke ~initelje. Podaci o napadnutoj povr{ini, intenzitetu napada te provedenim za{titnim mjerama, uz naj~e{}e kori{tene pesticide i upotrijebljene koncentracije i doze, dobiveni su od Dijagnozno-prognozne slu be za za{titu bilja u {umarstvu u Republici Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Milan Glava{ govorio je o {teto~inama u {umskim rasadnicima i za{titnim mjerama provo enim tijekom pro{le godine navode}i podatak da su se {umske i hortikulturne biljke uzgajale u 35 rasadnika. Najvi{e su se me u {umskim biljkama uzgajale hrastove, jasenove, topoline, johine te sadnice smreke i bora. Premda su hortikulturne sadnice po vrstama brojne, uzgaja ih se u neznatnim koli~inama. Pojava {teto~ina i {teta utvr ena je u svim rasadnicima tijekom ljeta i jeseni, a neke {tete su prvi put utvr ene lani u rasadnicima na {umskim sadnicama. Najvi{e je {tetnih organizama evidentirano na sadnicama topola, a me u njima prevladavaju hr e i sme a pjegavost li{}a. Redovito prisutna pepelnica i dvije vrste kukaca uo~eni su na hrastovim sadnicama. Johine sadnice u jednom su rasadniku bile stoposto zara ene hr om, koja je do konca listopada izazvala gotovo potpunu defolijaciju sadnica. Pojava polijeganja uo~ena je na poniku ~etinja~a, a zbog ljetne defolijacije uzrokovane gljivom i minerom, me u hortikulturnim je sadnicama najvi{e stradao divlji kesten. Osim navedenih iznimaka, biljke su zahvaljuju}i redovitim za{titnim mjerama bile bez ja~ih napada {teto~ina. Najve}a je pozornost usmjerena na za{titu hrastovih sadnica od pepelnice, a za{tita je provedena prskanjem sistemi~nim i sumpornim fungicidima. Na temelju analize prskanja zaklju~eno da se uspje{na Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 7

10 Sadnice u rasadnicima podlo ne su napadu {tetnika grupa ~e{kih rasadni~ara u obilasku rasadnika Zdena~ki gaj u G. Polju za{tita ostvaruje manjim brojem prskanja. Prednosti aviokemijskoga suzbijanja O aviosuzbijanju hrastove pepelnice na podru~ju bjelovarske Uprave {uma izlagao je dipl. ing. Branko Bradi}. Napomenuo je kako se ta bolest javlja kontinuirano dugi niz godina, s ja~im ili slabijim intenzitetom. To ovisi o nizu ~initelja, a najvi{e o vremenskim prilikama. Nakon godine pepelnica se suzbija avionom i to sve povr{ine koje nisu pod zastorom starih stabala. Bolest se osim u podmlatku i poniku suzbija i u priznatim sjemenskim sastojinama, ako se prognozom doka e da }e biti dobar urod ira. Prosje~no se na bjelovarskom podru~ju tretira ha, od ~ega se polovica povr{ine tretira aviokemijskim putem. Suzbijanje je obavljano sistemi~kim fungicidima Rubiganom EC, Anvilom 55 C i drugim fungicidima, krajem svibnja, krajem lipnja i eventualno polovicom srpnja. Prednosti su aviotretiranja u usporedbi s terestri~kim suzbijanjem daleko ve}e nego nedostaci, pa tretiranje iz zraka treba primijeniti gdje god je to mogu}e. Dipl. Ku{an govorila je o za{titi hrastovog podmlatka od pepelnice na podru~ju Uprave {uma Zagreb. U lu njakovim sastojinama starosti 120 do 140 godina zapo~inju oplodne sje~e, pri ~emu se poslije naplodnoga sijeka pojavljuju prirodno pomla ene povr{ine (ponik) hrasta, vrlo osjetljivog na pepelnicu. Godi{nje na podru~ju zagreba~ke Uprave ima 1000 do 1500 ha takvih pomla enih povr{ina, koje treba {tititi od pepelnice. Tro{kovi za{tite za 1500 ha iznose oko kuna, a ve}i dio povr{ine tretira se atomizerima i le nim prskalicama. Usporedbom planiranih i izvr{enih povr{ina za za{titu od pepelnice tijekom zadnje tri godine ( ) uo~ena je velika disproporcija, a uspore uju}i te podatke s meteorolo{kim podacima u navedenom razdoblju (temperatura zraka, relativna zra~na vlaga, koli~ina oborina) do{lo se do zanimljivih podataka. Naime, ustanovljeno je da su pojava pepelnice, odnosno potreba za za{titom sastojina, u ovisnosti o zra~noj vlazi i temperaturi zraka u vegetacijskom razdoblju. Zna~ajno je pritom napomenuti kako se redovitim pra}enjem meteorolo{kih podataka i pravodobnim odlukama mogu u{tedjeti zna~ajna sredstva. Pomo}i ozdravljenju pitomoga kestena O stanju i perspektivama pitomoga kestena u Sloveniji u svezi s rakom kestenove kore izlagao je dr. sc. Du{an Jurc iz [umarskog instituta Slovenije. Podsjetio je kako pitomi kesten u Sloveniji masovno propada od po~etka 50-ih godina pro{loga Prof. dr. sc. Milan Glava{ stolje}a, {to se poklapa s pojavom najopasnije kestenove bolesti raka kestenove kore. Prije dvadeset godina na oboljelim kestenima uo~eni su hipovirulentni oblici gljive koji ne ugro avaju doma}ina. Rije~ je o povr{inskim nekrozama kore sa sitno raspucalom korom te o zara{}uju}im nekrozama povr{inski zara enoga ruba. Budu}i da hipovirulentne zaraze mijenjaju letalne virulentne u bezopasne hipovirulentne zaraze, opasnost za kestenovu sastojinu smanjuje se porastom broja hipovirulentnih zaraza. Na temelju poznavanja toga mehanizma promijenjeno je gospodarenje u {umama s pitomim kestenom. Stoga se intenzivno uklanjaju stabla s virulentnim zarazama, a ostavljaju ona s hipovirulentnim zarazama. Time se poma e ozdravljenju i opstanku pitomoga kestena. U dva predavanja dr. sc. Danko Dimini} sa [umarskog fakulteta govorio je o gljivi~nim bolestima kore topola te o zdravstvenom stanju borovih kultura na podru~ju Uprave {uma Buzet. Naj~e{}a i jo{ uvijek naj{tetnija je fitopatogena gljiva Cryptodiaporthe populea, odnosno njezin konidijski stadij Discosporium populeum, a {tetna uloga ostalih gljiva manje je izra ena, ali u pojedina~nim slu~ajevima nije zanemariva. Oboljenje kore topola naj~e{}e je u vezi s predisponiraju}im utjecajem nekih abiotskih ~initelja, ponajvi{e s pomanjkanjem vode, no stresno stanje mogu uzrokovati i neki biotski ~initelji. Primjerice, ranijem opadanju li{}a uzrok je gljiva Melampsora sp., a uzrok defolijacije nerijetko su i kukci vrste Hibernia defoliaria, Operophtera brumata i Byctiscus populi. Govore}i o zdravstvenom stanju borovih kultura na podru~ju buzetske Uprave {uma, dr. Dimini} je napomenuo da su na podru~ju Istre i Cresa tijekom i godine utvr eni lokaliteti s dobrim zdravstvenim stanjem borovih U Sloveniji je jo{ godine zakonski zabranjena uporaba pesticida u {umarstvu, osim u rasadnicima i {umama zahva}enim kalamitetima. Slovenski {umari usmjereni su na demokratsku javnost koja je protiv upotrebe za{titnih sredstava. 8 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

11 stabala, ali i lokaliteti s prisutnim simptomima oboljenja te su{enja borovih kro{anja razli~itog intenziteta. Najzna- ~ajnije {tete uo~ene u kulturama alepskoga bora jesu vjetroizvale odraslih stabala, zbog jakih vjetrova u obalnom podru~ju zapadne Istre. Ne{to zna~ajniju {tetnu ulogu u navedenim kulturama ima gljiva Phellinus pini, uzro~nik trule i drva. U procesu su{enja borovih stabala podjednako va nu ulogu imaju i sekundarni {tetnici iz porodica Anobidae, Buprestidae i Scolitidae. Iako tijekom zadnje dvije godine {tete od borovog ~etnjaka op}enito nisu toliko izra ene na otoku Cresu one su zna~ajne. Mr. sc. Sanja Novak Agbaba s jastrebarskog [umarskog instituta govorila je o problematici zdravstvenoga stanja i za{tite lu njakovog sjemena. Napomenula je kako je u naru{enim stani{nim uvjetima {uma hrasta lu njaka urod ira sve slabiji i rje i, jer ir napadaju razli~iti patogeni, uzrokuju}i razli~ite bolesti, o{te}enja i smanjenje klijavosti. U cilju provo- enja programa potrajnoga gospodarenja {umskim resursima, potrebno je sve ve}u va nost pridavati zdravstvenom stanju sjemena i metodama za{tite. Kako bismo ir sa~uvali od propadanja, od sakupljanja do sjetve, Dr. sc. Du{an Jurc sa [umarskog instituta Slovenije njegovu za{titu trebalo bi redovito primjenjivati u {umarstvu, primjenjuju}i nakon sakupljanja razli~ite fungicide. O kolonizaciji gljiva na crvenom srcu bukovine izlagao je dipl. ing. Krunoslav Ara~ iz Uprave {uma Koprivnica. Naglasio je kako je u {umama Hrvatske vrlo ~esta pojava patolo{kog osr avanja bukovih ivih stabala, a procjenjuje se da je u pojedinim sastojinama zahva}eno vi{e od 30 posto stabala. Patolo{ki osr eno bukovo drvo podlije e napadu razli~itih vrsta gljiva, uzro~nika specifi~ne trule i, tzv. piravosti. Na podru~ju [umarije Sokolac odrezano je 220 kolutova osr enog bukovog drva sa 40 stabala na kojima se prati kolonizacija gljiva tijekom dvije godine. Osim toga, kolonizacija se prati i na osr enim panjevima i krupnim drvima u {umi. Ustanovljeno je da prevladava pet vrsta gljiva i da se trule razvija vrlo sporo. Zakoni protiv uporabe pesticida Tijekom zanimljive rasprave slovenske je {umarske stru~njake zanimala Voditelji seminara (slijeva): mr. sc. Petar Jurjevi}, prof. dr. sc. Miroslav Harapin i dipl. ing. Ivan I{tok uporaba pesticida u hrvatskom {umarstvu, o ~emu im je pojasnio mr. sc. Boris Liovi} istaknuv{i da je cilj smanjivati koli~ine tih sredstava, posebice uz rijeke, vodotoke i more, gdje najvi{e treba koristiti biolo{ke ili biolo{ko-tehni~ke preparate. Osobito je smanjeno tretiranje protiv borovoga ~etnjaka u Dalmaciji. Na alost, u kontinentalnom dijelu Hrvatske jo{ uvijek se rabe sintetski piretroidi. Prof. dr. sc. Milan Glava{ upoznao je slovenske kolege s na~inom odre- ivanja koli~ine pesticida, napominju}i kako se odluka o tome donosi na sastancima Dijagnozno-prognozne slu be Hrvatskih {uma. Dodao je kako su novi zakoni, Zakon o za{titi prirode i drugi, usmjereni na potpunu zabranu upotrebe pesticida u {umarstvu. [umari su najve}i protivnici tih sredstava, ali zasad boljeg rje{enja nemaju. Potpuna zabrana bila bi prava katastrofa za {umarstvo te se {umari moraju boriti za racionalna i najmanje otrovna sredstva. Glava{ je izrazio zabrinutost zbog»politikantske ekolo{ke svijesti«i uplitanja onih koji o za{titi {uma nedovoljno znaju. Dipl. ing. Ivan I{tok iz Ministarstva poljoprivrede i {umarstva podsjetio je nazo~ne na to kako su tijekom pro{le godine biolo{ko-tehni~kim sredstvima tretirani i parkovi prirode, a njihovo se kori{tenje kani pro{iriti i na gospodarske {ume. Jednodobne sastojine te{ko je za{titi ako ne primjenjujemo herbicide i fungicide. Na{e su {ume dobile me unarodni certifikat koji jam~i njihovu za{titu prihvatljivim na~inom. Gosti iz Slovenije naglasili su kako je kod njih jo{ godine zakonski zabranjena uporaba pesticida u {umarstvu, osim u izuzetnim okolnostima, u rasadnicima i {umama zahva}enih kalamitetima. Dr. Du{an Jurc je kazao je da slovensko {umarstvo svjesno izbjegava tretiranje pesticidima iako bi, s obzirom na intenzitet {teta, pojedine {umske povr{ine trebalo tretirati protiv hrastove pepelnice i borovog ~etnjaka. Naime, posljednjih trideset godina u Sloveniji se te i uzgajanju {uma prirodnog sastava i strukture, jer nastale {tete pogre{nim uzgojem uzrokuje ~ovjek. Stoga su slovenski {umari usmjereni na demokratsku javnost, a ona je protiv uporabe pesticida. Izme u slovenskih i hrvatskih {umara povela se zanimljiva rasprava o koli~inama upotrijebljenih pesticida. Naime, u Sloveniji se potro{i svega 45 litara, a u Hrvatskoj znatno vi{e. No usporedbe su nezahvalne jer je rije~ o razli~itim {umskim sastojinama na razli~itim povr{inama. Hrvatsko {umarstvo mora rabiti vi{e pesticida osobito u hrastovim sastojinama koje su sve vi{e izlo ene su{enju. Prof. dr. sc. Miroslav Harapin napomenuo je kako {umari moraju odlu~iti koja su sredstva neophodna za za{titu, premda u usporedbi s poljoprivredom, {umarstvo upotrebljava neznatne koli~ine pesticida, izra ene tek u promilima. Poslije seminara odr ana je skup{tina Hrvatskoga dru{tva biljne za{tite, na kojoj su aktivno sudjelovali i {umari. Urednik ~asopisa»glasilo biljne za{tite«prof. dr. sc. Milan Maceljski pozvao je {umare na suradnju pritom o{tro kritiziraju}i Zakon o za{titi prirode, kojim su, kako je kazao osim poljoprivrednih pogo eni i {umarski stru~njaci. Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 9

12 protupo`arna preventiva Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad [UMARIJA KRK Cesta kao izvor nesporazuma Jedna nova protupo arna prosjeka u [umariji Krk nepotrebno je uzburkala duhove. U predjelu izme u Njivica i Omi{lja, u blizini industrijskog kompleksa DINA [umarija Krk izgradila je novu {umsku protupo arnu prometnicu du ine 2 km. Umjesto pohvala brizi o protupo arnoj preventivi, oko nove se ceste digla poprili~na (nepotrebna) buka, tako da predvi ena trasa od 2,8 km nije ni dovr{ena! U vrijeme kad u priobalju svakoga ljeta izbije stotine po ara (pro{le godine 283 po ara i gotovo ha opo- arenih povr{ina) i kad se ula u tolika sredstva u preventivu u {to ponajprije spada i izgradnja protupo arnih prosjeka s elementima cesta kr~ke {umare do~ekali su prigovori zbog gradnje upravo takve prometnice. Nova cesta naru{ava i devastira krajolik, ka u pojedinci! ^udno je da je netko protiv gradnje protupo arnih prosjeka s elementima cesta, tim vi{e {to je sve to usugla{eno na gradskom Poglavarstvu Ozna~ena biciklisti~ka staza Nova (sporna?) {umska prometnica ka e revirnik u kr~koj {umariji dipl. ing. ^edomir Dunato. Naime, nova prometnica zapravo slijedi staru prosjeku (stazu) ome enu suhozidom i tek je malo pro{iruje omogu}avaju}i pristup protupo arnim vozilima. Vi{estruka je funkcija nove prometnice osim {to ide uz privatne povr{ine do kojih nema drugog pristupa, ona je i idealna {etnica, pa i biciklisti~ka staza (s ve} postavljenim oznakama!) za brojne turiste koji osim pla e i sunca tra e i ne{to vi{e. Poznata je ~injenica da bez dovoljno {umskih prosjeka/cesta nema uspje{- nog ga{enja po ara. [umarija Krk je u vrlo uspje{noj suradnji s lokalnom samoupravom u posljednjih desetak godina izgradila 50 km {umskih prometnica. A do godine nije bilo ni metra! Ne treba se hvaliti jer se nikad ne zna {to se mo e dogoditi, no moram re}i da u posljednjih 30 godina nismo imali ni jedan zna~ajniji po ar! Promatra~nice koristimo ve} 20-ak godina, ljeti de uramo 24 sata, imamo uhodan sustav motrenja i dojavne slu be i odli~no sura ujemo s lokalnim stanovni{tvom. Po ar ne ~ekamo nego ga poku{avamo sprije~iti. Kad i izbije, svi se uklju~uju u ga{enje obja{njava dosada{nja iskustva u provo enju preventive upravitelj [umarije Krk dipl. ing. Antun Dijani}. Lani su izbila ~etiri manja po ara koja su odmah bila uga{ena. Ne treba izmi{ljati toplu vodu, misle u [umariji, ali niti ponavljati»ve} vi ene«gre{ke. Podsje}aju kako je zbog takvih velikih ideja izgubljen posao ure ivanja i odr`avanja zelenih povr{ina, a ostao je zapu{ten i mali {umarijski rasadnik hortikulturnog bilja. Sad su te poslove preuzele privatne tvrtke i te{ko ih je ponovno dobiti. Pripreme za sezonu Neutemeljeni su i prigovori o devastiranju povr{ina uz DINU! Koristili smo jednostavno stari kolnik, a nova je prometnica ome ena kamenom veli Dunato. Izgradnjom te prometnice i {umari se uklju~uju u»veliko spremanje«kako za po arnu tako i za novu turisti~ku sezonu na na{em najve}em (410 km 2 ) i najzelenijem otoku. [umarija Krk sa ha svojih {uma i {umskog zemlji{ta te nadzorom nad vi{e od ha privatnog {umoposjeda [umarija Krk je u vrlo uspje{noj suradnji s lokalnom samoupravom u posljednjih desetak godina izgradila 50 km {umskih prometnica. A do godine nije bilo ni metra! ^edomir Dunato i Antun Dijani} ispred obnovljene zgrade [umarije zna~ajan je ~imbenik u osmi{ljavanju ukupne turisti~ke ponude otoka. Grad Krk te {est op}inskih sredi{ta: Omi{alj, Malinska, Njivice, Vrbnik, Punat i Ba{- ka uz niz manjih mjesta odredi{ta su zahtjevnih suvremenih nomada-turista uvijek eljnih ne~eg novog Turizam je do ivljaj. I vo nja biciklom kroz {umu medunca i crnike do mora, tako er je do ivljaj. Stoga te {ume moraju biti zelene, ure ene i dostupne. I u tome je svrha gospodarenja njima u priobalju. 10 Broj 61 velja~a 2002 HRVATSKE [UME

13 [UMARIJA CRIKVENICA Zimske pripreme za ljeto Ucrikveni~koj {umariji i ove su godine rano krenuli u protupo arnu ofanzivu ele}i tako nastaviti dobru tradiciju sezona bez po ara ili bar bez zna~ajnijih {teta. Stoga su polovicom velja~e preventivni radovi bili ve} u punom tijeku. U gospodarskoj jedinici Kotor planina sanirane su {tete od jedinog pro{logodi{njeg po ara (sje~a obgorjelih stabala crnoga bora), a iznad po ari{ta, u te{ko pristupa~nom kamenjaru, ni~e nova {umska cesta. I pro{le i svih ranijih godina imali smo dobro organiziranu preventivnu slu bu isti~e upravitelj crikveni~ke {umarije dipl. ing. Emil Domijan. U Crikvenici postoji Profesionalna vatrogasna jedinica ali i Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo s kojima odli~no sura ujemo. Uz na{e motrenje, oni vr{e ophodnju svojim vozilima osposobljenim za ga{enje po~etnog po ara. U Kotor planini lani smo imali samo jedan po ar i njegova je sanacija upravo u tijeku. Kad po ar izbije najva niji je pristup po ari{tu, dakle {umske prosjeke s elementima cesta po kojima se mogu kretati vozila. Upravo stoga smo ove godine krenuli u izgradnju jedne nove prometnice, Vidikovce Helidrom, du ine 2,5 km koja }e se vezati na ve} postoje}u cestu te omogu}iti pristup i privatnim posjedima. Time }e se pove}ati i otvorenost ove {umarije koja iznosi 14,5 km/ 1000 ha i koja gospodari s ha {uma i {umskog zemlji{ta, od ~ega obraslih ha. Radove na novoj prometnici izvodi Radna jedinica gra evinarstva senjske Uprave {uma. Saniranje po ari{ta Bager s te{kim ~eki}em probija trasu Iza buldo era koji ravna i razgr}e kamen ve} se pojavljuju obrisi prometnice. Broj 61 velja~a 2002 HRVATSKE [UME 11

14 voda 22. SVJETSKI DAN VODA [umske zajednice mogu uspijevati samo unutar odre enog raspona vla nosti i sna an su regulator svih hidrografskih pojava nekoga kraja Kao vodeni pla{t zemaljske kugle i najzna~ajniji ~initelj ekosfere, hidrosfera je sastavljena od 1,4 milijarde km 3 vodene mase, koja zauzima gotovo tri ~etvrtine povr{ine planeta Zemlje, zna~ajno utje~u}i na globalne klimatske prilike. Tijekom dvije milijarde godina atmosfera je, zahvaljuju}i ovoj kolijevci ivota, bila postupno oboga}ivana neophodno potrebnim kisikom. Voda je nesumnjivo va an ekolo{ki ~initelj, a gospodarenje vodama i za{tita voda osnovne su komponente za provo enje strategije za{tite prirode i okoli{a. Biologija nas u~i da bez vode, kao osnovnoga sastojka ive stanice, ne bi bilo premje{tanja razli~itih spojeva u biljkama, na koje ima utjecaj putem oborina, vodom tla i zra~nom vlagom. Bitno je istaknuti kako voda s ostalim ekolo{kim ~initeljima, posebice s toplinom, utje~e na izgled, sastav i rasprostranjenost biljnoga svijeta pa i {ume. Op}epoznato je da {umske zajednice mogu uspijevati samo unutar odre enoga raspona vla nosti i sna an su regulator svih hidrografskih pojava nekoga kraja, koje su uglavnom u uskoj vezi s opstankom velikih zatvorenih {umskih podru~ja. Voda je osobito povezana i s tlom, skladi{tem hrane {umskoga drve}a. [uma ekonomi~no postupa s vodom Isparavaju}i u atmosferu i ponovno se vra}aju}i kao oborina na povr{inu Zemlje, {to se ponavlja 40 puta godi{nje, voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno kru i u prirodi. Kao vegetacijski oblik, {uma znatno utje~e na ~isto}u vode i njezin raspored u prostoru, a kao biljna zajednica mo e se razviti tek pod uvjetom da godi{nje padne vi{e od 300 mm oborina. Potrebno je napomenuti da {uma u usporedbi s drugim vegetacijskim oblicima vrlo ekonomi~no postupa s vodom. Naime, kada padnu na zatvorenu {umsku povr{inu, oborinske vode ve}im se dijelom privremeno zadr avaju na li{}u, uglavnom ispare, a tek u manjoj koli~ini padnu na tlo. Pod za{titom {ume, voda dospjela na tlo djelomi~no ispari, a prete it dio zalazi u unutra{njost tla u obliku cjednice, rastvaraju}i na svom putu razli~ite mineralne ~estice. Dolaskom do nepropusnih slojeva, voda se skuplja u obliku vode podzemnice, koja opskrbljuje pojedine izvore, potoke i rijeke. Izlazak vode iz {ume odvija se, dakle, transpiracijom (isparavanjem na povr{ini li{}a i drugih nadzemnih dijelova), intercepcijom (zadr avanjem na biljnom pokrovu), evaporacijom, povr{inskim i podzemnim otjecanjem i procje ivanjem u podzemne tokove. Va na je zna~ajka klime, visina evaporacije (isparavanja) koja znatno utje~e na sastav i uspijevanje {umske vegetacije te na osobine tla. Ona je na nekom {umskom stani{tu odre ene vla nosti ovisna o temperaturi, manjku zasi}enja, tlaku i gibanju zraka, a varira tijekom godine. U zimskom razdoblju je najmanja, naglo se pove}ava u o ujku i [ume su zna~ajni Kao vegetacijski oblik, {uma znatno utje~e na ~isto}u vode i njezin raspored u prostoru, a mo e se razviti tek pod uvjetom da godi{nje padne vi{e od 300 mm oborina. travnju, da bi ljeti dosegla maksimum. Manja je u {umi nego u polju. [umsko tlo gubi goleme koli~ine vode, osim evaporacijom, i transpiracijom, fiziolo{kim procesom neraskidivo povezanim s proizvodnjom organske tvari. Rije~ je o procesu koji na ivot biljke djeluje povoljno, ali i nepovoljno. Adsorpcija i translokacija mineralnih tvari i stalno opskrbljivanje li{}a vodom te sprje~avanje prevelikog turgora i prejakog zagrijavanja, rezultat su povoljnog djelovanja transpiracije, a nepovoljno djelovanje o~ituje se u suvi{nom gubitku vode. Turgor tada opada, a biljka vene. Protuerozijsko djelovanje Voda na {umskom stovari{tu (posavske poplavne {ume) Zahvaljuju}i usporavanju povr- {inskog otjecanja vode iz {umskih sastojina, sprje~avaju se visoki vodni valovi i poplave. Istra ivanjem se ustanovilo da u dobro njegovanoj {umi nema povr{inskog otjecanja vode, {to vrijedi i za strme {umske terene. Protuerozijsko djelovanje {ume o~ituje se u ubla avanju visokih vodnih valova i opskrbljivanju izvori{ta i vodotoka vodom za vrijeme su{e, ~ime se izjedna~uju vodni odnosi u nekom prostoru. Stoga je {umski ekosustav naju~inkovitiji za{- titnik od vodne erozije, budu}i da {uma {titi tlo od osiroma{enja, puzanja, klizanja te od odronjavanja kamenja. Poznato je da ogoljene povr{ine bez {uma nepovoljno utje~u na hidrografske prilike nekoga kraja, a razorna snaga oborinskih voda znatno se pove}ava sje~om {umskih povr{ina. Oborinske vode na ogoljenim povr{inama odnose sa sobom humus i mekane ~estice tla, pretvaraju}i gorske potoke u prave bujice, koje nerijetko odnose plodnu zemlju, zamuljuju}i pritom polja i oranice. Nerijetko, za ki{nih razdoblja, tlo neza{ti- }eno od oborinskih voda klizi na strmijim 12 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

15 veli~inom ~estica, na disperziranim i zbijenim tlima s nepropusnom geolo{kom podlogom, te na ju nim polo ajima s pove}anim topljenjem snijega. Protuerozijski naju~inkovitije {ume su one s nagibima ve}im od 15 stupnjeva, potom one u buji~nim slivovima i {ume koje sprje~avaju klizanje tla. [umske sastojine s nagibima manjim od 5 stupnjeva, s prekinutim i progaljenim sklopom te one u razvojnoj fazi podmlatka, imaju najmanji protuerozijski u~inak. vrste drve}a u sastojini, starost sastojine i sklop kro{anja, zna- ~ajni su ~initelji utjecaja {ume i njezine u~inkovitosti na vodoza{titu. Hidrolo{ki utjecaj {ume posebice je izra en za vrijeme dugotrajnih ki{a, naro~ito ljetnih obilnih pljuskova, te proljetnog otapanja snijega, kada se stvaraju velike koli~ine oborina. Vodno doma}instvo u {umi i njezina vodoza{titna u~inkovitost ovise o koli~ini transpirirane vode pojedinih vrsta drve}a, intercepciji pojedine vrste, evaporaciji, tlu i njegovoj sposobnosti upijanja, mati~nom supstratu, slojevitosti sastojine, godi{njoj koli~ini oborina i njihovom rasporedu. One {umske sastojine, koje izravno obavljaju za{titu voda dobivaju pritom najve}u ocjenu, a radi se o svim nizinskim {umama koje {tite akumulacije pitke vode i hidrocentrala te o {umama smje{tenim iznad vodocrpili{ta. One~i{}ene podzemne vode Negativan utjecaj vode na {umu o~ituje se u podzemnoj vodi one~i{}enoj kemikalijama, koje u nju dospijevaju izlijevanjem otrovnih tvari, a {ume kao odli~an pro~i{}iva~ zraka zadr avaju otrovne tvari na povr{ini li{}a i iglica, koja je 7-15 puta ve}a od povr{ine koju {uma zauzima. Na alost, rahlo i ivo {umsko tlo zadr ava ve}e koli~ine otrova koji se nalaze u vodi, a posljedica je izravno ugro avanje {umskog ekosustava. [umski ekosustav naju~inkovitiji je za{titnik od vodne erozije, budu}i da {uma {titi tlo od osiroma{enja, puzanja, klizanja te odronjavanja kamenja. Vodoza{titna funkcija Valja istaknuti da je najve}a vrijednost {ume u pro~i{}avanju vode. Uz pretpo- spremnici i pro~i{}iva~i vode stavku da je srednja godi{nja koli~ina oborina u Hrvatskoj 1200 mm, a povr{ina {uma koje su u hidrolo{koj funkciji 2 milijuna ha, iz {ume izlazi oko 13 milijardi m 3 pitke vode. Zbog svega navedenog, obroncima, na kojima je prethodno izvr- me u razli~itim ekolo{kim funkcijama {ena neracionalna sje~a. Pritom }e na {ume osobito mjesto zauzimaju hidrolo{ka ili vodoza{titna te protuerozijska ja~inu erozije bitan utjecaj imati nagib, du ina i oblik padine, zna~ajke tla te funkcija. Hidrolo{ki utjecaj {ume dolazi izlo enost strani svijeta i oborinama. do izra aja tijekom pro~i{}avanja podzemnih i povr{inskih voda, stalne opskrbe [umari iz iskustva znaju da je opasnost od erozije pove}ana na tlima s nagibima vodom i sprje~avanja njezinog brzog ve}im od 20 stupnjeva, sa smanjenom otjecanja. Reljef, geolo{ka podloga i tlo, Negativan utjecaj vode na {umu o~ituje se u podzemnoj vodi one~i{}enoj kemikalijama, koje u nju dospijevaju imisijom otrovnih tvari, a posljedica je izravno ugro avanje {umskog ekosustava. Slapovi Krke Zbog nepromi{ljenog i nemarnog odnosa ~ovjeka prema prirodi i svome ivotnom prostoru, {uma postaje pokazatelj stanja one~i{}enosti biosfere, {alju}i tako jasne poruke homo sapiensu da je zajedno s njim ugro ena tekovinama suvremene civilizacije. Naime, hrastove nizinske {ume stradavaju od industrijskog one~i{}enja zraka i zatrovanja poplavnim vodama i njihovim ulaskom u nizinske {ume srednjeg Posavlja. Nepovoljni ekolo{ki ~initelji nizinskih {uma u izravnoj su vezi s negativnim djelovanjem ~ovjeka. Intenzivnije sje~e mogu na vla nijim podru~jima prouzrokovati suvi{no nagomilavanje vode u tlu i zamo~varivanje, a sni enje razine podzemne vode rezultat je, me u ostalim, agresivnih vodotehni~kih zahvata. Stoga je zbog pogor{anja hidrolo{kih prilika, promjene mikroklime i dr. u {umama zahva}enim propadanjem vrlo ote ano, a ponekad i gotovo nemogu}e provesti prirodnu obnovu. U cilju pove}anja stabilnosti {umskog ekosustava, treba razli~itim uzgojnim mjerama ostvariti njegovu raznolikost, a me u ostalim na~initi povr- {insku odvodnju i propuste za poplavnu vodu. Radi smanjivanja pojave su{enja {uma, tijekom izvo enja pojedinih ve}ih hidrotehni~kih zahvata neophodno je koristiti se znanstvenim, {umarskim i drugim istra ivanjima. Pro{lo je deset godina od odluke Glavne skup{tine Ujedinjenih naroda o uspostavi Svjetskoga dana voda, 22. o ujka. Premda je rije~ o samo jednom simboli~nom danu u godini, on nas upozorava da vodi, kao nezamjenjivom izvoru ivota, ne posve}ujemo dovoljno pozornosti, nesvjesni njezinog golemog zna~aja za ~ovjeka 21. stolje}a. Naime, zbog manjka pitke vode i njene one~i{}enosti, nedvojbeno je da }e ona u budu}nosti biti va nija od energije. Stoga se jo{ jednom prisjetimo {umarske poruke da»{uma treba vodu, voda treba {umu, a ~ovjek oboje«! Ivica Tomi} Foto: I. Tomi} Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 13

16 Ivica Tomi} Foto: I. Tomi} {umski glodavci ZA[TITA A [UMA SITNI GLOD ODAVCI U [UMSKIM EKOSUST OSUSTAVIMA Kontrola brojnosti, pa za{titne mjere Na pove}anje broja glodavaca utje~u brojnost populacije, uvjeti podneblja i stani{ni uvjeti, a u cilju racionalne za{tite va no je znati stanje na terenu, kako bi se sprije~ilo nepotrebno tro{enje sredstava N a inicijativu Odjela za ekologiju i Proizvodnog odjela po e{ke Uprave {uma, a u organizaciji po e- {kog ogranka Hrvatskoga {umarskog dru{tva, odr ano je u Po egi krajem velja~e zanimljivo predavanje pod nazivom Sitni glodavci i njihova {tetnost u {umskim ekosustavima. Predava~i su bili prof. dr. sc. Milan Glava{ i dr. sc. Josip Margaleti} sa [umarskog fakulteta u Zagrebu, a uz revirnike pojedinih {umarija i njihove pomo}nike, predavanju su prisustvovali dipl. ing. Krunoslav Jel~i} iz Direkcije Hrvatskih {uma te za{titari {uma iz novogradi{ke, vinkova~ke, na{i~ke i osje~ke Uprave. Bilo je rije~i o problemima sa sitnim glodavcima u na{im {umama (mi{evi i voluharice), o njihovim biolo{kim svojstvima, {tetama koje ~ine na {umskom sjemenu i mladim biljkama, metodama utvr ivanja brojnosti njihove populacije i za{titnim mjerama koje treba poduzimati. Milan Glava{ podsjetio je sudionike pre- Ve}a pozornost migracijama {umskih glodavaca dipl. ing. Krunoslav Jel~i} davanja na to kako je problem mi{olikih glodavaca u {umarstvu dugo prisutan. Pro{lo je, naime, dvadeset godina od referata dipl. ing. Drage Crnkovi}a, a petnaest od ideje da se glodavci uvrste u znanstvena istra ivanja. U pogledu znanstvenih spoznaja, kazao je, to je crna rupa u {umarstvu koju posljednjih 7 8 godina poku{avamo popuniti istra ivanjima Josipa Margaleti}a nastoje}i ih usmjeriti na potrebe {umarske prakse. Tijekom izlaganja prof. dr. Milana Glava{a Dr. sc. Josip Margaleti} Racionalizirati za{titu Govore}i o svojim istra ivanjima, Josip Margaleti} je u uvodnom izlaganju pojasnio utjecaj abiotskih i biotskih ~initelja na prirodnu i umjetnu obnovu sastojina hrasta lu njaka, posebno se osvr}u}i na biolo{ke osobine voluharica i pravih mi{eva. Od 529 vrsta mi{eva, za {umarstvo su najva nije tri vrste: utogrli {umski mi{, {umski mi{ i poljski mi{. Zanimljiv je podatak da sitni glodavci ne o{te}uju ir kojeg je prethodno napala neka gljiva, {to su potvrdili brojni pokusi. U 80 posto slu~ajeva o{te}ivan je zdravi ir. Na pove}anje brojnosti glodavaca utje~u brojnost i pove}anje populacije, uvjeti podneblja i stani{ni uvjeti, a u cilju racionalne za{tite bitno je znati stanje na terenu, kako bi se sprije~ilo nepotrebno tro{enje za{titnih sredstava. Tijekom daljnjeg izlaganja Margaleti} je govorio o metodama utvr ivanja brojnosti (primarne, sekundarne i tercijarne), kategorijama o{te}enosti ira, pokusima u rasadnicima te utjecaju o{te}enja od glodavaca na visinski i debljinski prirast poljskoga jasena. Istra- ivanja su provedena u suradnji s nizom doma}ih i inozemnih institucija. Polipropilenski {titnici odli~na za{tita Jedan od ciljeva istra ivanja bila je i analiza strukture populacije, kemijskog sastava zdravog i oboljelog ira, visinskog i debljinskog prirasta lu njakovih sadnica izniklih iz ira razli~itih kategorija te istra ivanje klijavosti o{te}enog lu njakovog ira, u~inka pojedinih metoda za{tite i dr. Rezultati istra ivanja mogu se primijeniti na otklanjanje nepovoljnih utjecaja, pravodobno poduzimanje za{titnih mjera, racionalizaciju tro{kova za{tite, spoznaju o novim metodama kao polazi{te budu}im istra ivanjima, na nove spoznaje o utjecaju sitnih glodavaca na visinski i debljinski prirast jasenovih stabalaca i dr. Ustanovljeno je da glodavci utje~u i do 70 posto na visinski i debljinski prirast jasena. Intenziteti {teta na iru utvr ivani su na podru~ju po e{ke, novogradi{ke, vinkova~ke i zagreba~ke Uprave {uma, a o{te}enja su iznosila i do 59 posto ([umarija Jastrebarsko). Sitni glodavci su izvor zaraze (leptospiroza), koja se prenosi na ~ovjeka i na divlja~. Predava~ je naveo 14 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

17 pa{arenje podatak kako je na po e{kom podru~ju glodavac uginuo tek nakon 17 dana od uzimanja rodenticida. Za{titne mjere obuhva}aju primjenu rodenticida, aktranata, repelenata, polipropilenskih {titnika (mehani~ka metoda) i biolo{ke metode. Polipropilenski {titnici pokazali su se kao odli~na za{tita protiv {umskih glodavaca. Pozornost migraciji glodavaca Podsje}aju}i nazo~ne na po~etke za{tite protiv glodavaca u {umarstvu, Krunoslav Jel~i} napomenuo je kako su mamci u plasti~nim cijevima primjenjivani po~etkom sedamdestih godina na vinkova~kom i na{i~kom podru~ju. Istaknuo je da se znanstvene i prakti~ne spoznaje trebaju dopunjavati, a obnovi sastojina sjemenom mora se posvetiti vi{e pozornosti, jer je znatno jeftinija od one sa sadnicama. Va no je utvrditi koju hranu i u kojoj koli~ini uzimaju pojedini glodavci, PA[ARENJE NA KRKU I vuk sit i ovce na broju! Uz stalnu suradnju znanosti i operative, pozornost treba usmjeriti na prou~avanje migracija {umskih glodavaca te problem sagledati s vi{e stajali{ta i detalja, posebno sa stajali{ta predatora prirodnih neprijatelja sitnih glodavaca, a sve u cilju o~uvanja stabilnosti {umskog ekosustava. ustanoviti njihovu migraciju te u startu smanjiti populaciju. Jel~i} je naglasio kako su tijekom za{tite protiv glodavaca Uprave {uma koristile manje koli~ine rodenticida od planiranih. Nadopunjavanje znanosti i prakse Tijekom rasprave istaknut je problem uspostavljanja odnosa brojnosti populacije sitnih glodavaca i za{titnih mjera. Pra}enje i utvr ivanje brojnosti populacije va no je obaviti prije za{tite kako bi se postigao odgovaraju}i u~inak i u{tedjela zna~ajna sredstva. Neophodno je uskladiti znanstvena istra ivanja i prakti~na iskustva na terenu, koja nadopunjuju znanstvene spoznaje, a svako {umsko podru~je ima svoje osobitosti. Zaklju~eno je kako, uz stalnu suradnju znanosti i operative, pozornost treba usmjeriti na prou~avanje migracija glodavaca (iz {ume na poljoprivredne povr{ine i obratno) te problem sagledati s vi{e stajali{ta i detalja, posebno sa stajali{ta predatora prirodnih neprijatelja sitnih glodavaca, a sve u cilju o~uvanja stabilnosti {umskog ekosustava. Pa{arenje na {umarijskom zemlji{tu kao oblik dobre suradnje s lokalnom zajednicom Fotografija»selidbe«magaraca u pratnji policije pro{le je godine putem dnevnog tiska obi{la Hrvatsku. Snimljena je na Krku, a javnost je upozorila na»slu~aj«neispunjavanja obveza vlasnika magaraca iz ugovora o zakupu dijela {umskoga zemlji{ta ({umskih staza) i zgrada koji je potpisao sa [umarijom Krk. Podsje}amo na nju zbog toga {to se ovih dana u kr~koj [umariji potpisuju novi ugovori o zakupu {umskoga zemlji{ta, uglavnom pa{njaka s brojnim zainteresiranim pastirskim udrugama ili op}inama. To je uhodani posao kojim se tamo{nji {umari ve} godinama bave i koji su tako na{li zlatnu formulu suradnje s lokalnom samoupravom te istodobno uspje{no vrednovali ostale koristi {to ih pru aju {uma i {umsko zemlji{te. Ljudi se ovdje stolje}ima bave pa{arenjem. Stada od ovaca dr ali su za svoje potrebe, ~uvali ih i pazili kuda se kre}u. Po{tuju}i stare uzance, mi danas pronalazimo kompromisna rje{enja koja }e biti korisna i seljacima i [umariji ka e upravitelj kr~ke {umarije dipl. ing. Antun Dijani}. Osim pastirskih udruga i pojedinaca, kao koncesionari se pojavljuju i ovda{nje op}ine s kojima odli~no sura ujemo dodat }e revirnik ^edomir Dunato. Zemlji{te dajemo u zakup na godinu dana, ~ime [umarija ostvaruje dodatne prihode. Zajedno radimo na pobolj{anju uvjeta pa{arenja izgra uju}i ograde ili kopaju}i nove bunare, {to se pokazalo iznimno va nim u ljetnim mjesecima. I tako, dok u nekim sredinama {umari i pastiri te{ko (ili te e) pronalaze puteve suradnje, na Krku, uz glavnu prometnicu {to sije~e otok i spaja most s gradom Krkom i ide dalje prema Puntu i Ba{koj, nije rijetkost vidjeti stada ovaca pra}ena ov~arima. S op}inama sura ujemo i zbog toga {to oni poznaju socijalnu strukturu ljudi na svom podru~ju, njihove potrebe i zahjeve, re}i }e u [umariji. (A pri~a s po~etka, o magarcima koji su trebali biti turisti~ka atrakcija, mogla se i druk~ije zavr{iti da je koncesionar ispunjavao obveze. Ideje o {irenju turisti~ke ponude uvijek su dobrodo{le, samo ih treba provesti!) Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 15

18 gospodarstvo Zvonko Pei~evi} Foto: Z. Pei~evi} UPRAVA [UMA VINKOVCI Rezultati poslovanja koji obvezuju Uprava {uma Vinkovci u protekle je tri godine po ostvarenim rezultatima poslovanja me u najzna~ajnijima u Hrvatskim {umama. Pro{le godine ostvarena je dobit od 18 milijuna kuna Upravitelj Uprave {uma Vinkovci dipl. ing. {um. Luka Vukovac Uprava {uma Vinkovci od godine u sastavu je Hrvatskih {uma Zagreb, gospodari sa ha {uma i {umskog zemlji{ta i prostire se na podru~ju tri upanije najve}im dijelom (98 %) na podru~ju Vukovarsko-srijemske upanije i manjim dijelom na podru~ju Brodsko-posavske i Osje~ko-baranjske upanije. U njenom je sastavu 12 {umarija od kojih samo [umarija Strizivojna nije na podru~ju Vukovarsko-srijemske upanije. [ume hrasta lu njaka u Upravi {uma Vinkovci zastupljene su sa 80 % i slove jednim od najplemenitijih i najtrajnijih drvnih materijala, a uz poljoprivredu glavno su bogatstvo Vukovarsko-srijemske upanije koje se mo e na}i samo na plodnom i vla nom tlu jugoistoka, na alost nekada bogate Slavonije. Godi{nji etat iznosi 382 tisu}e kubika, a godi{nji prirast po hektaru 7,6 kubika. To ogromno {umsko podru~je gdje su {ume hrasta lu njaka ostavile vidan pe~at u pro{losti, dominiraju u sada{njosti, a s njima se ozbiljno ra~una u budu}nosti, nalazi se u njedrima glasovitog {umskog bazena Spa~va ( ha), ka e dipl. ing. Luka Vukovac, upravitelj Uprave {uma Vinkovci. U Upravi je zaposleno 1000 radnika, a uz 12 {umarija u sklopu Uprave djeluju RJ [umatrans i RJ Quercus u Drveniku. Proizvodnja prema planu Nijedno prirodno blago zeleno- ute boje nije tako sna no utkano u ivot Slavonaca kao {uma. Danas mo emo s punim pravom tvrditi da se razvoj {umarstva odre ene uprave mo e ocjenjivati prema razvoju, Lu`njakova {uma stupnju uzgajanja {uma. Uzgojni radovi prate svaku sastojinu od njenog osnivanja sve do sje~e zrele sastojine. U grupu uzgojnih radova spadaju radovi na sjemenarstvu, rasadni~koj proizvodnji, te podizanju i njezi prirodnih sastojina i planta a, govori upravitelj Vukovac. Pro{le godine na podru~ju Uprave po{umljavanje i popunjavanje obavljeno je na 32 ha, posa eno je 310 tisu}a dvogodi{njih sadnica na pripremljenim {umskim povr{inama, njega i ~i{}enje izvr{eni su na 1882 ha, doznaka na m 3, a posebna pozornost bila je posve}ena za{titi od biljnih bolesti. Za sve te radove utro{eno je ukupno 32 milijuna kuna. U Upravi {uma Vinkovci, odnosno u [umariji Vinkovci nalazi se rasadnik Zalu je, prepoznatljiv po proizvodnji sadnica lu njaka i poljskog jasena, u kome je od godine zaklju~no sa Na podru~ju Uprave {uma Vinkovci minsko-eksplozivnim sredstvima zaga eno je i radno nedostupno hektara {uma i {umskih zemlji{ta, {to je pribli no 12 % od ukupne povr{ine. 16 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

19 godinom proizvedeno oko 98 milijuna sadnica ovih lista~a. Prije tri godine u [umariji Otok osnovana je klonska sjemenska planta a hrasta lu njaka na 30 ha od ~ega je 25 ha produktivne povr{ine. Ona treba osigurati stalan urod ira. Sve to upe~atljivo govori da sve {to radimo, radimo po veoma strogim {umarskim internim pravilima i temeljem zakonskih propisa, nagla{ava upravitelj. Kod proizvodnje trupaca pro{le godine plan je ostvaren sa 103, kod ogrjevnog drva sa 56, ukupno sa 81 %. Sje~a i izrada drvnih sortimenata izvr{ena je sa 74 % u~e{}a vlastite radne snage, dok je privla~enje drvne mase izvr{eno vlastitim strojevima i radnom snagom s u~e{}em od 88 %. Ukupni prihod Uprave iznosi 166 milijuna kuna, a dobit 18 milijuna kuna. Ova mala analiza poslovanja za pro{lu godinu eli objektivno progovoriti o dugogodi{njem tradicijskom pristupu i primjernom gospodarenju ovim {umama, veli upravitelj. Stanje, planovi, proizvodnja, zada}e i ostali uspjesi Uprave zasigurno ohrabruju i obvezuju da se radi jo{ bolje. To je putokaz kako se sistematskim, organiziranim i discipliniranim radom dolazi do dobrih rezultata. Mine u {umi Plan proizvodnje za godinu, koji iznosi tisu}a kubika, realno je ostvariv, ka e Vukovac. Potra nja drvnih industrija iz cijele Hrvatske za kvalitetnim hrastom je velika, stoga je upitno ho}emo li mo}i udovoljiti njihovim zahtjevima koji su ve}i od na{eg plana. Govore}i o radnim jedinicama [umatrans i Quercus, koje su svojim poslovanjem i radom pripomogle ukupnom dobrom poslovanju vinkova~ke Uprave u pro{loj godini, Vukovac je podsjetio na jo{ uvijek prisutne probleme. Naime, na podru~ju Uprave {uma Vinkovci minsko-eksplozivnim sredstvima zaga eno je i radno nedostupno hektara {uma i {umskih zemlji{ta, {to je pribli no 12 % od ukupne povr{ine kojima ova Uprava {uma gospodari. Prema raspolo ivim podacima na ovim povr{inama nalazi se 1,8 milijuna kubika drvne zalihe i to na {umskim povr{inama [umarije Lipovac, Vukovar, Ilok, Stro{inci i Vinkovci. Trebat }e rje{avati i problem invalida rada, koji se mora razrije{iti na zadovoljstvo i poduze}a i radnika. Protutenkovska neaktivirana mina Otprema trupaca kupcima Poslovna zgrada Uprave {uma Vinkovci Prvoklasni trupci hrasta lu njaka Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 17

20 znanost ZA[TITA [UMA Aerosnimanjem do podataka o o{te}enosti bukve i jele Godine po narud bi Hrvatskih {uma a u suradnji sa [umarskim fakultetom, tvrtka Geofoto iz Zagreba obavila je aerosnimanje {uma bukve i jele na podru~ju sjevernog Velebita ([umarija Krasno) i gospodarske jedinice Brlo{ko ([umarija Fu ine). Fotointerpretacijom infracrvenih kolor aerosnimki, koju je obavila stru~na ekipa s Fakulteta pod vodstvom dr. sc. Vladimira Ku{ana, utvr ena je o{te}enost {uma tog Dijagrami o{te}enosti {uma podru~ja. Iako se procjena o{te}enosti {uma na terenu provodi sustavno svake godine, ova metoda pokazala se izuzeno korisnom. Prvo aerosnimanje {uma bukve i jele sjevernog Velebita i gospodarske jedinice Brlo{ko obavljeno je godine. Cijelo podru~je bukovo-jelovih {uma snimljeno je u prugama s razmakom od 8 km. Pruge su snimljene u smjeru sjever-jug i poklapale su se s punim koordinatama Gauss-Krügerove mre e, na kojima je provedena terenska procjena o{te}enosti {uma godine. Du ina pruga iznosila je 296 km, a snimkama je bila pokrivena povr{ina od ha. Snimanje je obavljeno u vremenu od 1. do 10. kolovoza, gotovo u isto vrijeme kada je obavljena i terenska procjena o{te}enosti {uma. panj o{te}enosti jele, {to je i rezultat terenske procjene koja se provodi svake godine na bioindikacijskim plohama iz mre e 16x16 km. Prvo provedeno aerosnimanje ukazalo je na visok stupanj o{te}enosti jele (blizu 40% stabala sa o{te}enjem kro{nje vi{e od 25%), dok su ponovljeno snimanje i analiza ukazali na blagi trend pobolj{anja stanja jele, iako je stupanj o{te}enosti i dalje visok (35%). mr. Jadranka Ro{a Postotak - Percent 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 jela - fir smreka bukva - - spruce beech ukupno - total Postotak - Percent jela - fir smreka - spruce bukva - beech ukupno - total Srednja o{te}enost na Velebitu Indeks o{te}enosti stabala, o{te}enost kro{nje vi{e od 25 % Postotak - Percent Postotak - Percent jela fir smreka spruce bukva beech ukupno total 0.00 jela fir smreka spruce bukva beech ukupno total Srednja o{te}enost u gospodarskoj jedinici Brlo{ko Ponovljenim aerosnimanjem godine do{lo se do va nih podataka o stanju {uma bukve i jele. Usporedbom rezultata aerosnimki utvr ene su promjene stanja {uma nastale u razdoblju od 10 godina. Rezultati aerosnimanja prikazani su dijagramima o{te}enosti {uma. Dobiveni podaci analizom aerosnimaka, prije svega potvrdili su visok stu- Bilo bi dobro aerosnimanje primijeniti na podru~je {uma hrasta lu njaka, koji tako er pokazuje velik stupanj o{te}enja kro{anja. Indeks o{te}enosti stabala oko 25% Ukupno dobiveni podaci za sve vrste pokazuju da je o{te}enost sastojina na Velebitu ne{to manja godine nego godine. Pobolj{anje u odnosu na godinu vidljivo je kod bukve, dok je kod smreke uo~eno blago pogor{anje stanja kro{anja, {to se mo e tuma~iti napadima puhova na kulture smreke. Aerosnimanje {uma primjenom sofisticiranih tehnika snimanja, kao i kasnije interpretacije, otvara nove mogu}nosti u promatranju stanja {umskih ekosustava. Bilo bi dobro tu tehniku primijeniti na podru~je {uma hrasta lu njaka, koji tako er pokazuje velik stupanj o{te}enja kro{anja. 18 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

21 ekologija [to je i kako funkcionira ekosustav? Svaki se ekosustav sastoji od `ivih (bioti~kih) i ne ivih (abioti~kih) sastojaka. Pod pojmom ivotna zajednica ili biocenoza smatra se sveukupost ivih bi}a, kao {to su drve}e, prizemna vegetacija i ivotinje koje ive na to~no odre enom (ne ivom) ivotnom prostoru, stani{tu ili biotopu. Biotop i biocenoza zajedno ~ine ekosustav. Ne ivi sastojci ekosustava su primjerice zrak, voda, tlo (s karakteristi~nim sadr ajem mineralnih tvari i plinova kao {to su kisik i uglji~ni dioksid), intenzitet svjetlosti i klima (temperatura, vla nost zraka, vjetar). Organizmi biocenoze mogu se u ovisnosti o tome kako prera uju organske i anorganske sastavne dijelove biotopa podijeliti na: proizvo a~e (producente), koji anorganske tvari, kao {to su uglji~ni dioksid i voda, uz pomo} sun~eve svjetlosti pretvaraju u organsku tvar (biomasu). Te procese sposobne su provoditi samo zelene biljke (pritom osloba aju kisik) i odre ene bakterije (pritom ne osloba- aju kisik) koje posjeduju pigment klorofil (popularno zvan lisno zelenilo); potro{a~e (konzumente), koji su direktno ili indirektno ovisni o producentima. Biljojedi se prehranjuju direktno organskim tvarima proizvedenim u biljnim organizmima, a mesojedi indirektno love}i biljojede ili druge mesojede. Broj konzumenata u ekosustavu ovisi o koli~ini biomase koju proizvode ljudi i parazitske biljke pripadaju konzumentima; razlaga~e (destruente) te mineralizatore (reducente), koji mrtvu organsku tvar (li{}e, odumrle dijelove biljaka ili mrtve ivotinje) ponovno pretvaraju u anorgansku tvar, koja je na taj na~in u obliku hranjivih tvari opet na raspolaganju biljkama. Razlaga~I, kao {to su npr. gujavice, pu evi te razni kukci, usitnjavaju odumrlu biomasu, probavljaju je i mije{aju s mineralnim tvarima u tlu. Time ostvaruju preduvjete da mineralizatori, ve}inom bakterije i gljive, dovr{e proces razgradnje do anorganskih tvari koje predstavljaju ishodi{ne tvari u procesu nastanka biomase. Razlaga~i i mineralizatori su neizostavna komponenta u odr avanju ravnote e protoka tvari i energije u ekosustavu. Ekosustav je otvoren sustav u kojem abioti~ki faktori, primjerice svjetlost i klima, imaju promjenljiv utjecaj. Otvore- Stabilan ekosustav u stanju je sposobno{}u samoregulacije kompenzirati vanjske utjecaje. U takvom ekosustavu broj vrsta te broj jedinki pojedinih vrsta ostaje manje-vi{e nepromijenjen. nost ekosustava o~ituje se i mogu- }no{}u ulaska ivotinja kao mobilnih organizama u ekosustav, ili pak napu{tanja istog. Svaki se ekosustav sastoji od vi{e manjih podsustava. Unutar biocenoze producenti, konzumenti, destruenti i reducenti stalno me usobno izmjenjuju organske i anorganske tvari. Ukoliko je postignuta ve} spomenuta ravnote a protoka tvari i energije, tada je biocenoza, a time i ekusutav otporan na vanjske utjecaje, do odre ene mjere stabilan. Ta ekolo{ka ravnote a naziva se homeostaza. Stabilan ekosustav u stanju je sposobno{}u samoregulacije kompenzirati vanjske utjecaje. Pod stabilnim ekosustavom podrazumijeva se onaj koji se spontano sam ne mijenja, koji se ne mijenja pod utjecajem kratkoro~nih ili dugoro~nih vanjskih smetnji, ili se pak nakon promjene vra}a u prvobitno stanje. U stabilnom ekosustavu broj vrsta te broj jedinki pojedinih vrsta, ostaje manje-vi{e nepromijenjen. Svaki organizam ekosustava u trajnom je procesu prilagodbe tj. tra enja za njega najpovoljnijih ivotnih uvjeta. Ukoliko neki organizam zaposjedne odre eni ivotni prostor koji odgovara njegovim bioti~kim i abioti~kim zahtjevima spram okoli{a, tada govorimo o ekolo{koj ni{i. Intaktni, dakle neozlije eni ekosustavi, pru aju biljkama i ivotinjama velik broj ekolo{kih ni{a za pre ivljavanje, te su time garanti o~uvanja biolo{ke raznolikosti. Boris Fir{t Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 19

22 nacionalni parkovi NACIONALNI PARK KORNATI U carstvu mora, drve}e, sunca i kamena Na sutoku zadarskih i {ibenskih otoka, u sredi{njem dijelu Jadrana, u nevjerojatnom spoju prirode i ~ovjeka, na granici mira i nemira, nastanjenosti i nenastanjenosti, u carstvu mora, sunca i kamena nalaze se Kornati, skupina otoka progla{ena godine Nacionalnim parkom. Ukupna povr{ina Parka iznosi ha, od toga na morsku povr{inu otpada ha, a na kopnenu ha. U Nacionalni park uklju~eno je ukupno 89 otoka, oto~i}a i hridi sa pribli no 185 km obalne crte, a duljina granica Parka iznosi 90 km. Najvi{a kota oto~ja nalazi se na 237 m, vrh Metlina na otoku Kornatu, a najdublja to~ka na 123 m, nalazi se oko 1 morsku milju jugozapadno od oto~i}a Purara. Arhipelag Kornati smje{ten je izme u Dugog otoka i otoka Pa{mana, a dobio je ime po najve}em otoku Kornatu, koji ~ini 64 posto ukupne povr{ine svih kornatskih otoka. Oto~je je podijeljeno u dvije skupine, Gornje i Donje Kornate. Donje Kornate ~ine otoci Sit a Gornje Kornate, otok Kornat sa otocima oko njega. Arhipelag ima ukupno 152 otoka. O nastajanju Kornata Kornati su nastali u posljednjih godina, kada je zbog globalnog zatopljenja do{lo do topljenja le- Jedan od 152 otoka u Kornatskom arhipelagu»posljednjeg dana stvaranja Bog je po elio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha«(george Bernard Shaw) denih kapa stvorenih tijekom posljednjeg ledenog doba, te do podizanja razine mora za gotovo 100 metara. Danas kao tragovi tih doga anja iz mora vire nekada{nja brda kao otoci, koji su svjedoci izuzetno zanimljive kornatske geolo{ke pro{losti. U vrijeme burne geolo{ke pro{losti kroz ra anje i umiranje mora i oceana, stvarali su se novi oblici ivota na zemlji. Planine su postajale otoci, a na mjestima gdje su nekad obitavale kopnene ivotinje i raslo zamijenile su ih ribe i alge. Najstarije stijene koje i danas nalazimo na oto~ju nastale su prije 100 milijuna godina, u vrijeme krede. Tada se na ovim prostorima nalazio dio velikog oceana Tethys, koji je kao topao, ~ist i prozra~an omogu}avao Kornatski otoci i danas su svjedoci Pogled na suhozidove, danas jednu od najve}ih atrakcija Kornata 20 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

23 ivot brojnim organizmima, a skeletni ostaci tih organizama u potpunosti i danas ~ine gra u gotovo svih stijena kornatskog arhipelaga. Naseljenost oto~ja kroz stolje}a Iz povijesti oto~ja vidljivo je da su se ljudi ovdje naseljavali jo{ u vrijeme neolita, a prve prave kolonizacije dogodile su se u vrijeme Ilira. Mnogobrojne male ~etverokutne nastambe i gradine i danas svjedo~e o naseljenosti oto~ja u pretpovijesno vrijeme. Glavne gospodarske grane, od kojih je u ono vrijeme stanovni{tvo Kornata ivjelo, bile su sto~arstvo i ribarstvo. Pored Ilira, na Kornatima se naseljavaju i Rimljani, a u vrijeme Bizantskog carstva gradi se po nekima i najzna~ajnija gra evina koju danas nalazimo ovdje, utvrda Tureta iz 6. stolje}a na otoku Kornati, a namjena joj je bila osiguranje i kontrola plovidbe Jadranskim morem. Kako se mijenjaju gospodari oto~ja, tako se mijenja i sama situacija. Oto- ~je je ~as naseljeno, ~as nenaseljeno, a u 16. stolje}u zahvaljuju}i ribarstvu kao glavnoj grani privre ivanja, Kornati ponovo o ivljavaju. Mleta~ka vlast nare uje kornatskim ribarima da sav ulov ribe dovoze na oto~i} Velika Pintula, radi ubiranja poreza. Na otoku Pi{kera (Jadra) u to vrijeme ribari grade i naselje od 36 ku}ica i magazina za svoje potrebe. U 17. stolje}u kornatsko oto~je naseljavaju uglavnom te aci i pastiri iz Murtera i ribari iz Salija. Stanovnici Murtera (Murterini) na Kornatima se prvi puta spominju 1627.g kada su zbog najezde Turaka bje e}i tra ili ve}e ivotne prostore. Krajem 19. Ukupna povr{ina Parka iznosi ha, od ~ega na morsku povr{inu otpada ha i na kopnenu ha. U Nacionalni park uklju~eno je ukupno 89 otoka, oto~i}a i hridi sa pribli no 185 km obalne crte, a duljina granica Parka iznosi 90 km. Vesna Ple{e Foto: B.Ple{e doga anja od prije godina, kada su umjesto planina iz mora topljenjem ledenjaka nastali otoci stolje}a po~inju se na oto~ju graditi prve te a~ke i pastirske nastambe (stanovi), smje{tene uz rubove polja. Istovremeno zadarska vlastela, kao dotada{nji vlasnici kornatskog kopna, zbog nove agrarne politike u Dalmaciji nisu vi{e u stanju pla}ati poreze i namete pa su sve kornatske otoke prodali. Godine Murterini su kupili a zajedno sa Betinjanima i Zaglavcima i otok Kornat sa svim pripadaju}im otocima. Stanovnici Murtera tako su i danas vlasnici 90 posto kornatskog kopna. Gospodarski ivot Kornata najve}u promjenu do ivljava krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a, u vrijeme najve}ih agrarnih aktivnosti. Islju~ivo do tada pa{nja~ki krajolik do ivljava promjenu u smislu pove}anja obradivih povr{ina ( broj kr~evina i ograda u to se vrijeme udeseterostru~io). Po~inju se graditi i suhozidne ograde, danas najve}a turisti~ka atrakcija Kornata. Suhozidi su gra eni tehnikom suhog zidanja tako da kamenje nije spajano nikakvim vezivom, a ~vrstinu zidu daje samo vje{tina slaganja kamenja tako da jedan kamen dr i drugi. Zidovi gra eni tehnikom suhozidanja zahtijevaju tek ve}e popravke nakon 30 odnosno 50 godina od po~etaka gradnje. Gradnja suhozida na oto~ju bila je potrebita jer je {krtu kornatsku zemlju i nasade trebalo za{tititi od stoke koja je uokolo pasla, a isto tako i od vjetra i soli. Zidovi su bili i granice izme u posjeda. Najdu i takav suhozid je na duga~ak je 1500 metara, a prote e se od uvale Tvrde do uvale Saru{}ice. Interesantan je podatak da dva ~ovjeka koji znaju kako se to radi mogu podi}i zid du ine 2000 metara, visine do dva metra i debljine 50 do 80 cm uz istodobnu sje~u {ikare i va enja korijenja za 150 do 200 dana. Ve}ina kornatskih suhozida izgra ena je i 1897, a zadnja poznata dogradnja suhozida napravljena je godine. Posljednjih nekoliko desetlje}a, tradicijske grane privre ivanja sto~arstvo i ribarstvo na oto~ju nestaju, a ljudi se okre}u isplativijem turizmu, posebice sedamdesetih i osamdesetih godina pro{log stolje}a. Flora i fauna oto~ja Kopnena vegetacija na Kornatima rezultat je dugotrajne i vi{emilenijske nazo~nosti ~ovjeka na ovim prostorima. Iako se prou~ava ve} vi{e od dvjesta godina, jo{ uvijek se o toj problematici premalo zna. Dana{nja vegetacija mogla bi se svrstati u dvadesetak biljnih zajednica. Me u zna~ajnijim zajednicama mogu se navesti: hazmofitska vegetacija pukotina stijena (zajednica busine i dubrova~ke ze~ine); halofilna vegetacija vapnena~kih Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 21

24 U usporedbi s drugim podru~jima Jadrana i Sredozemlja u akvatoriju Kornata ivi barem 2500 do 3000 svojti morske i pelagi}ke faune. U 17. stolje}u kornatsko oto~je naseljavaju uglavnom te aci i pastiri iz Murtera i ribari iz Salija. Stanovnici Murtera (Murterini) na Kornatima se prvi puta spominju 1627.g kada su zbog najezde Turaka bje e}i tra ili dodatne ivotne prostore U prirodnom skladu kamena, mora i sunca, svaki zaljubljenik prirode mo e provesti ugodan i nezaboravan odmor Nacionalni park Kornati postaju sve poznatija turisti~ka destinacija Utvrda Tureta (izgra ena u 6. st. u vrijeme Bizanta) obalnih grebena (zajednica uskolisnog trputca i mrizice s karakteristi~nim vrstama uskolisni trputac i re{etkasta mrizica); sastojina drvenaste mlje~ike sa statusom rijetke vrste u na{oj zemlji; {umska zajednica mirte i crnike sa svojim degradacijskim stadijima; vetegacija kamenjarskih pa{njaka kao najra{irenija na kornatskom oto- ~ju sa zajednicom kovilja i ljekovite kadulje s kostrikom, vezana za razmjerno jako degradirane vapnena~ke kamenjare i zajednica vlasulje i smilice, i za povr{ine koje su relativno manje degradirane od prethodne zajednice. Obje zajednice imaju izgled pustih kamenjara i nastale su kao krajnji stadij u procesu degradacije {umske vegetacije. O kopnenoj fauni Kornatskog oto~ja zna se vrlo malo, jer se nijedna od skupina kopnene faune nije do sada sustavnije istra ivala. Na simpoziju o NP Kornati, odr anom u Murteru 1995., prikazan je tek jedan prilog o kornja{ima. U posljednje vrijeme potaknuti su projekti s nakanom istra ivanja i inventarizacije oto~ne faune (sova, galebova, vodozemaca, gmazova, kopnenih pu eva i sl.). Siroma{tvo kopnene faune na oto~ju vjerojatno je posljedica oskudnog vegetacijskog pokriva~a, odnosno nazo~nosti ~ovjeka tijekom povijesti na oto~ju. Za razliku od kopnene flore i faune morska flora i fauna bolje je istra ena. Morska vegetacija Nacionalnog parka Kornati do sada broji 352 svojte {to ~ini oko 52 posto od ukupnog broja zabilje enih morskih svojti u Jadranu (628 svojti) i 3 vrste morskih cvjetnica. Velika pozornost posve}ena je istra ivanju posebno za{ti}ene zone podmorja oko oto~i}a Purara, gdje je do sada odre eno oko 228 svojti morskih algi, {to ~ini oko 64 posto od ukupno odre enih morskih algi u Nacionalnom parku. [to se ti~e morske faune u posljednje vrijeme njoj se posve}uje sve vi{e pozornosti (posebice ivotnim zajednicama morskog dna i naseljima riba). U usporedbi s drugim podru~jima Jadrana i Sredozemlja u akvatoriju Kornata ivi barem 2500 do 3000 svojti morske i pelagi}ke faune; primjerice koralji (u Jadranu 56 vrsta, Kornatsko oto~je 22 vrste 39 posto od ukupnog broja u Jadranu), meku{ci (951 vrsta, Kornatsko oto~je 177 vrsta 19 posto od ukupnog broja u Jadranu), bodljika{i (103 vrste, Kornatsko oto~je 64 vrste 62 posto od ukupnog broja u Jadranu), ribe (410 vrsta, Kornatsko oto~je 160 vrsta ili 39 posto od ukupnog broja u Jadranu) Turisti~ke posebnosti Kornata Robinzonski turizam posebni je oblik turizma, koji u na{oj zemlji postoji samo na Kornatima. Posebnost je da turistima u potpuno sa~uvanoj ekolo{ki ~istoj prirodi pru i odmor, u ambijentu odvojenom od suvremene civilizacije. Odmor se provodi u usamljenim ku}ama u uvalama otoka, a za hranu se gosti brinu sami ili je pak dovozi za to odre en brod. Za ljubitelje planinarenja, na podru~ju NP»Kornati«, postoji osam ure enih i ozna~enih planinarskih staza koje vode do vidikovaca s kojih je mogu}e vidjeti Kornate u cijelosti ili dijelom. Staze su ozna~ene pod zajedni~kim nazivom»kornati«, a posjetitelji koji ele pje{a~iti otocima u Nacionalnom parku ne smiju se kretati izvan ozna~enih staza, ne smiju brati i o{te}ivati biljke i sl. Za one pak koji vole roniti, dozovoljeno je ronjenje u odre enim podru~jima podmorja. Dozvoljeno je podvodno snimanje, ali ne i lovljenje ribe, ubiranje {koljaka i o{te}ivanje morskog dna. Prostor Nacionalnog parka za{ti}en je od zaga ivanja nizom strogih mjera i propisa, a svako nepridr avanje Pravila o unutarnjem redu nosi sa sobom i odre ene kazne. U Nacionalnom parku zabranjeno je bacanje otpada, kako na kopnu tako i na moru. Stoga se preporu~uje sav otpad iz Nacionalnog parka iznijeti van, a ako to nije mogu}e u Parku postoji 18 posebno odre enih mjesta za odlaganje otpada. Isto tako ima dvadesetak lokaliteta s ugostiteljskom ponudom za turiste i 34 odre ena lokaliteta pristani{ta za plovila. Da bi sve u Nacionalnom parku funkcioniralo kako treba o tome brigu vodi Javna ustanova NP Kornati sa sjedi{tem u Murteru. Zakonom o za{titi prirode ova ustanova brine o za{titi, odr avanju i promicanju za- {ti}enih dijelova prirode, a po potrebi mo e obavljati i druge djelatnosti, kako je to utvr eno aktom o osnivanju i statutom Ustanove. 22 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

25 mala enciklopedija {umarstva OSNOVNI STRU^NI POJMOVI stablo Bagrem (Robinia) Bagrem (Robinia) je rod listopadnoga drve}a i grmlja iz porodice mahunarki (Leguminosae), od oko 20 vrsta iz Sjeverne Amerike i Meksika. U Europu ga je godine donio francuski botani~ar Jean Robin, po kojemu je dobio naziv. Ovaj rod znakovit je po neparno perastom li{}u i uglavnom nasuprotnim listi}ima te skrivenim pupovima u nabreklom podno ju peteljke. Cvjetovi su u obliku vise}ih grozdova, ~a{ka ima pet zubaca, zastavica je natrag zavinuta, pra{nici dvobratni (9 sraslih i 1 slobodan). Plod mahuna je splo{ten, sa 6-8 sjemenki, puca uzdu no. Vrsta obi~ni bagrem (Robinia pseudoacacia), koju u narodu pogre{no nazivaju akacija ili agacia, potpuno je udoma}ena na europskom kontinentu, znatno je umjetno pro{irena, a u nas posti e visinu do 30 m te promjer do 50 cm. Kro{nja ovoga listopadnoga drveta je rijetka, svijetla, kod pojedina~nih stabala okrugla, a duguljasta u sastojinama. Tijekom po~etnoga rasta razvija ilu sr~anicu 1-1,5 m, a kasnije postrane povr{inske ile duge 20 i vi{e metara. Dubinsko korijenje ima funkciju mehani~koga vezivanja stabla za tlo i opskrbe vodom, a povr{insko ima ulogu opskrbe mineralnim tvarima. Kora mladoga stabla je glatka i siva a starijega uzdu no izbrazdana, s mre asto razgranatim pukotinama. Izbojci su bridasti i goli. Palisti}i se oblikuju u jake, na bazi pro{irene i drvenaste trnove, koji su oko 2 cm dugi i uglavnom ravni, a na svakoj strani pupa je po jedan trn. List je Kao izrazito heliofitna vrsta, koja najbolje uspijeva u ~istim sastojinama, na stani{tima graba, sladuna i cera, obi~ni bagrem ima veliku izdana~ku snagu, vrlo brzo raste te ve} u petoj godini posti e visinu od 8 do 10 m kora sastavljen od 9 do 25 elipti~nih, slabije dlakavih, 3-5 cm dugih listi}a, a cvjetovi su bijeli i vrlo mirisavi, u grozdovima dugim do 20 cm. Mahuna je 10 cm duga i gola. Niska ophodnja Na korijenu obi~noga bagrema su kvr ice, ~ije su stanice ispunjene bakterijama (Bacterium radicicola), koje iskori{tavaju elementarni du{ik iz zraka. Lista potkraj travnja i po~etkom svibnja, a list opada koncem rujna. Zanimljivo je da tijekom dana listovi na grani stoje uspravno, a no}u su usmjereni prema dolje. Bagrem cvjeta polovicom svibnja, katkada i drugi put, uo~i jeseni. Fizi~ku zrelost dosti e u tre}oj ili ~etvrtoj godini, obilnog ploda izme u 15. i 20. godine, vi{e ili manje svake godine, u rujnu ili listopadu. Sjeme zadr ava klijavost 3-4 godine, a mlada biljka u prvoj godini dostigne visinu do jednog metra. Potrebno je istaknuti da bagrem ima veliku izdana~ku snagu, jer izdanci izbijaju iz adventivnih pupova, ila, ili{ta, panja, debla i grana. U sklopu sastojine obi~ni bagrem dosti e fizi~ku starost ve} oko 60. godine, a na osami ivi i vi{e od 100 godina. U Hrvatskoj je {iroko rasprostranjen, njime se po{umljuju obe- {umljeni tereni, buji~na podru~ja i pijesci (\ur eva~ki pijesci), a nalazimo ga u ~istim sastojinama ili sporadi~no u mje{ovitim. Dobro uspijeva na stani{tima graba, sladuna i cera, najbolje raste na rastresitom, dubokom i plodnom pjeskovitom tlu, a ne voli kamenita podru~ja, neplodne pijeske te tla sa stagniraju}om vodom i visokom razinom podzemne vode. Obi~ni bagrem je izrazito heliofitna vrsta, najbolje raste u ~istim sastojinama, ali znatno iscrpljuje tlo, jer od svih lista~a ima najve}e potrebe za du{ikom, kalcijem, kalijem i fosforom. U bagremovim sastojinama mo e se gospodariti visokim i niskim uzgojnim oblicima. Sadnja se kod gospodarenja visokim uzgojnim na~inom obavlja u prolje}e. Bagrem vrlo brzo raste pa ve} u petoj godini ostvaruje visinu od 8 do 10 m. Donja granica ophodnje tijekom gospodarenja bagremovim jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika je 40 godina, dok je u bagremovim panja~ama 20 godina. Zbog niske ophodnje i ~estih prinosa, list, cvijet, izbojak i plod bagremove sastojine nerijetko se uzgajaju u niskom uzgojnom obliku (panja~e). Ova lista~a slabo je otporna na snijeg i vjetar, neotporna na vrlo niske temperature zraka, no ne strada od zimotrenosti i upale kore. U po~etku se bagrem u Europi uzgajao kao parkovna vrsta, kasnije se ra{irio, pa se danas upotrebljava za ive ograde, drvorede i dakako parkove. Postoje njegovi mnogobrojni varijeteti i oblici koji se razmno avaju cijepljenjem, u hortikulturne svrhe. Drvo je jedri~avo s vrlo uskom bjeljikom (3-5 godova) i prstenastoporoznim, o{trim godovima te tamnom zonom kasnoga drva. Trajnost i ogrjevna snaga drva su velike, dobro se obra uje, glatko se blanja i dobro polira. Upotrebljava se, me u ostalim, za rudni~ko i gra evno drvo, stupove, poku}stvo, ba~ve, i vinogradarsko kolje, a sporedni proizvodi su liko za vezanje. Li{}e se koristi za sto~nu hranu, a cvijet za p~elinju pa{u i hranu. Ivica Tomi} Fotodokumentacija ~asopisa H[-a Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 23

26 ljekovito bilje UPOZNAJMO NA[E BILJE Ljekovita kopriva (Urtica dioica L.) V. Ple{e Drugi nazivi za ovu biljku su velika kopriva, obi~na kopriva, dvodomna kopriva, ara, arnica, egavica... Velika kopriva je trajnica s ~etvrouglastom nadzemnom uspravnom stabljikom do 1,5 metara visokom. Listovi su nasuprotni s peteljkama, sivozeleni, produ eno jajasti, izdu ena vrha, pri bazi srcasti, a na rubu krupno pilasto nazubljeni, s obje strane pokriveni mekim kratkim dlakama. Stabljika i listovi obrasli su jo{ duljim, krhkim dlakama aokama, koje se kod najmanjeg dodira lome i zabadaju u ko u, izlijevaju}i otrovni sadr aj koji pri najmanjem dodiru izaziva crvenilo i plikove na ko i. Biljka je dvodomna, cvate neuglednim zelenkastim cvatovima, koji se razvijaju u pazu{cima od lipnja do rujna. Mrtva kopriva (Lamium maculatum) Raste kao najobi~niji ~esto puta vrlo visok i otporan korov oko ograde, uz rijeke i potoke Posebno je zastupljena na zemlji{tima bogatim du{ikom smeti{ta, {umske ~istine, po me ama, uz staje, po zapu{tenim zemlji{tima Kao svestrani lijek smatra se da kopriva povoljno djeluje u lije~enju anemije, bolesti probavnih organa, reumatizma, ateroskleroze, tuberkuloze plu}a, bubre nih bolesti i migrene. bum L.), crvena mrtva kopriva (Laminum purpureum L.) i dr. Mala kopriva (Urtica urens L.) jednako je kod nas rasprostranjena kao i velika kopriva. Za razliku od velike, mala je kopriva jednogodi{nja i jednodomna biljka, a naraste najvi{e do 60 cm. Za rast joj je potrebno manje vlage nego li prethodnoj vrsti. Mala se kopriva mo e brati za jelo i u ljetnim mjesecima, a po sastavu je vrlo sli~na velikoj koprivi. Ovdje }emo spomenuti jo{ jednu vrstu koprive koja kod nas raste u Pri- Mala kopriva (Urtica urens L.) ili dobro nagnojenim vrtovima gdje raste u gustim nakupinama. Koprive koje rastu u vrtu ne treba ~upati niti posipati herbicidima (to je opasno za sve druge biljke i zdravlje ljudi), jer kopriva nije samo korov ve} pospje{uje rast osjetljivih biljaka, naro~ito ljekovitih koje se sade uz nju. Njezinu hranjivost i ljekovitost poznavali su ve} i stari Egip}ani koji su je kultivirali kao povr}e. Cijenili su je zbog tih njenih sposobnosti Grci i Rimljani, spominju je i Hipokrat i Horacije, a Plinije pi{e da mlada kopriva u prolje}e daje dobru i zdravu hranu koja cijele godine ~uva od bolesti. Ima vi{e vrsta kopriva, a ovdje uz veliku koprivu isti~emo jo{ neke vrste vrlo sli~ne i vrlo jestive: mala kopriva (Urtica urens L.), bijela mrtva kopriva (Lamium almorju, (Urtica pilulifera L.). Visoka je do 60 cm s okruglim enskim cvatovima na du im stapkama, dok su joj mu{ki cvatovi metli~asti. Mlada se biljka mo e koristiti kao povr}e. Kopriva je vrlo ljekovita biljka pa se tijekom ~itavog ljeta skupljaju listovi, zatim ~itava biljka prije ili za vrijeme cvatnje, a u prolje}e i jesen kopa se korijen. Bere se mlado, jedro, zdravo li{}e s vrhova stabljike, su{i u tankom sloju na jakom propuhu, ~esto prevr}u}i da se sa~uva zelena boja. Sjeme se bere u kolovozu i rujnu. Mlada biljka u prolje}e daje dobru i zdravu hranu, a tko je u to doba jede bit }e zdrav tijekom cijele godine. Korijen koprive koristimo protiv mokra}nog pijeska i kamena, a od davnine je kopriva lijek protiv opadanja kose. Sjeme koprive u starom je vijeku slovilo kao protuotrov otrovnim gljivama, otrov za zmije i {korpione. Narodna ju medicina propisuje protiv ka{lja. Kopriva sadr i vitamine C i A, mnogo klorofila, glukominina, tanina, mineralne tvari ( eljezo, kremene kiseline, mangana, sumpora) i mnogo drugih korisnih tvari. Kao svestrani lijek smatra se da kopriva povoljno djeluje u lije- ~enju anemije, bolesti probavnih organa, reumatizma, ateroskleroze, tuberkuloze plu}a, bubre nih bolesti i migrene. Poznato je i njezino antibakterijsko djelovanje, zbog ~ega se meso i riba uvijeni u koprivine listove mogu neko vrijeme odr ati svje ima i bez hla- enja. 24 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

27 Mlada se kopriva za jelo mo e pripremiti na mnogo na~ina, no najbolje ju pripremiti kao {pinat. Od nje se prire uju i umaci, salate, juhe, pite i druga jela. Mladi se izdanci mogu pr iti na ulju, a osu{eni i samljeveni u prah mogu se spremiti za kasniju uporabu. Od svje ih i osu{enih listova mo- e se pripremati ~aj. Otrovni sadr aj iz koprivinih aoka (prete no mravlja kiselina) kuhanjem ishlapi i neutralizira se. Kopriva se ~esto bere kao hrana za svinje, goveda i perad, a slu i i u tehni~ke svrhe, za tekstilna vlakna i dobivanje klorofila. Tako er, u nekim se krajevima reumati~ari doslovno bi~uju koprivom, a uspjeh ovako radikalne kure uglavnom je uvjerljiv. Tko se za to odlu~i ne smije tretman provoditi dulje od dva do tri dana, dnevno jedanput do dvaput. Dijelovi tijela koji se na taj na~in obra uju }e sna no prokrviti, a istovremeno ko a preuzima djelotvorne tvari koje iznutra djeluju antireumatski. No, naj~e{}e se kopriva uzima u obliku salate, soka, ~aja, praha i variva. Salata od mladog li{}a (staro nadra uje elu- ~anu sluznicu) se jede u prolje}e, 4 do 6 tjedana uz glavno jelo ili nave~er. Mo e se mije{ati s masla~kom ili izmjeni~no koristiti. ^aj od koprive (cijela biljka ) priprema se tako da se tri ~ajne lice svje e ili su{ene biljke stave u dvije litre vode, to se mo~i sati, a nakon toga kuha pola sata. Ostavi se jedan sat izvan {tednjaka i onda se procije eno pije tri puta dnevno prije jela. To je lijek koji odvaja sluz iz plu}a, ~isti eludac, jetra i crijeva, a dobar je i protiv slabokrvnosti. Od osu{ene koprive tucanjem ili mljevenjem dobivaju se pra- {kovi, koji se koriste za lije~enje unutarnjih ili vanjskih bolesti ili pak za izradu raznih lijekova u ljekarnama. Sok od koprive priprema se tako da se istiskuje svaki dan svje i to kroz laneno platno, i odmah pije da se ne pokvari. Soku se mo e dodati vina ili meda. Sirup od koprive priprema se tako da se jedan kilogram ~istog procije enog soka kuha s dva kilograma meda petnaest minuta. Piju se tri do ~etiri velike lice na dan. OSTALE DJELATNOSTI [umska prodavaonica na Medvednici Od pro{le jeseni Medvednicu krase stolovi, klupe, ku}ice za odlaganje sme}a, drvene posude za otpatke, nadstre{nice s plo~ama za obavje{tavanje posjetitelja, {umske knjige i drugi turisti~ki predmeti izra eni od masivnog drveta, lijepo oblikovani i svrhoviti. U razgovoru s upraviteljem [umarije Zagreb, dipl. ing. Herbertom Krauthakerom, saznali smo da je ova ideja ve} dugo sazrijevala u [umariji, jer se nametalo pitanje kako iskoristiti slabiji drvni sortiment i otpatke kod sje~e bukovih stabala na Medvednici. Tako }e mnogi ljubitelji Medvednice, posjetitelji, planinari i drugi gra ani Zagreba mo}i sve te izlo ene predmete kupiti i postaviti ih u svojim vrtovima, vo}njacima ili vikendicama. (zlo) medvednica Antun Zlatko Lon~ari} Foto: A. Z. Lon~ari} Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 25

28 zdrobljenu masu. Posljedica toga je {upljina u gotovo cijelom stablu. Zanimljivo je da stablo ostaje ivo jo{ dugo vremena, jer ivu}i dio bijeli i koru, gljiva te{ko mo e kruh i dalje fruktificira na prelomljenim stabli- ma i na panjevima oborenih stabala, a bjelkasta odumrla plodna tijela nalazimo i sljede}e godine. gljive Ivica Tomi} Foto: Arhiva GLJIVE KAO UZRO^NICI BOLESTI [UMSKOGA DRVE]A Hrastova labirintica (Daedalea quercina) Uzro~nik sme e prizmati~ne trule i hrastova drveta, koji prete ito kao saprofit raste na odumrlim stoje}im ili oborenim stablima ili debelim granama, a vrlo ~esto na mrtvom drvetu je gljiva hrastova labirintica (Daedalea quercina) Na toj poznatoj lista~i oblikuje plodi{ta, s gornje strane tamnosiva, a s donje svjetlo uta. Osim na hrastovim stablima, nalazimo je na pitomu kestenu, a vrlo rijetko na drugim lista~ama ili ~etinja~ama. Gljiva rijetko napada iva stabla, a kada to ~ini u njih ulazi samo kroz velike rane debla na nekoliko metara visine ili kroz ostatke odlomljenih grana s vidljivom sr i, te raste kao parazit. Ko aste je gra e, a na gornjoj zoniranoj strani ne stvara ~vrste krpe. Ova gljiva lako se raspoznaje s donje strane po labirintima koji sadr e spore (otuda naziv), a gornja joj je strana vi{e-manje koncentri~no zonirana i gotovo gola, uglavnom sme asto obojena. Zanimljivo je da se hrastova labirintica zbog svoje ilavosti jedva mo e slomiti. Ze~arka Na bazi starih hrastova ili pitomoga kestena kao parazit i uzro~nik bijele trule ivi gljiva ze~arka (Grifola frondosa), koja u jesen svojim cm {irokim, pa i ve}im plodi{tima ~esto privla~i pozornost. Lijepa lepezasta, poluokrugla ili {koljkasta plodi{ta, sa zup~astim rubom i stapkom 3-6 cm, nekada i do 12 cm, nerijetko su jedno iznad drugoga krpasto povijena, fine bar{unaste povr{ine, a izbijaju u velikom broju iz zajedni~kog stru~ka, promjera od 15 do 40 cm. Meso gljive je bijelo, krhko, ugodna okusa, miri{e na bra{no, a jestiva je samo dok je mlada. Ze~arka je vrlo ra{irena gljiva, raste od kolovoza do listopada, a na oborenim stablima mo e godinama rasti te putem korijena zaraziti i druga susjedna stabla. Mo e jo{ vrlo dugo fruktificirati (oplo ivati) na panjevima poslije obaranja kruh (Laetiporus sulphureus Od svibnja do jeseni pojavljuje se na starijim ivim i trulim hrastovim stablima, od osnove i visoko uzdu debla i po granama, vrlo prepoznatljiva i uo~ljiva gljiva uti kruh (Laetiporus sulphureus). Lako je prepoznajemo po velikim plosnatim, poput crijepa slo enim plodnim tijelima, na gornjoj strani crvenkasto- utim (kod starih gljiva blijedim), a na donjoj sa sumporno utim rupicama. Zbog toga je u narodu zovu i sumporasti bunac. Veliki mesnati i jednostrano spljo{ten klobuk, {irok je do 50 cm i te ak ~ak do 20 kg(!). Iz debla naj~e{}e raste vi{e gljiva, poredanih jedna iznad druge. Meso mladih gljiva je meko, so~no, te{ko i jarko uto, a okus mu je kiselkastogorak, ugodna mirisa. Nakon su{enja postane lak{e, tvdo i lomljivo. Valja napomenuti kako su jestive samo mlade gljive, dok im je meso so~no. Treba ih vi{e sati namakati u vodi te ih prokuhati u drugoj vodi i narezane ispe}i. Gljiva se pojavljuje i na drugim lista~ama: vrbama, bagremu, topolama i vo}kama, a nalazimo je u {umama, parkovima ili na stablima uz cestu. Kao uzro~nik sme e trule i i parazit, opasan je neprijatelj starih hrastova, pretvaraju}i {irenjem micelija sr debla i debljih grana u sme ocrvenu, svjetlosuhu, kockasto ispucanu i u prah hrastova labirintica (Daedalea quercina) Ze~arka (Grifola frondosa) ze~arka (Grifola frondosa) (Laetiporus sulphureus) uti kruh (Laetiporus sulphureus) 26 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

29 druga runda O TR@I[TU [UMARSKE STRUKE KAO UVJETU PREOBLIKOVANJA [UMARSTVA Hrvatska {umarska komora Restrukturiranje poduze}a Hrvatske {ume je izuzetno velik i obiman posao. Stoga ovaj zahvat u hrvatsko dru{tvo mora imati svoju idejnu, a moglo bi se re}i i politi~ku podlogu, odnosno polazi{te s kojeg treba krenuti. Osnovno polazi{te bi svakako trebala biti demokracija, koja je osnova svakog naprednog dru{tva. Demokracija, u slobodnom svijetu zna~i tr i{te! Pitanje glasi, postoji li u Hrvatskoj tr i{te {umarske struke? Naravno, ono ne postoji jer je prakti~ki monopolizirano poduze}e, a novim prijedlogom odluke o jedinstvenom poduze}u nastoji se ovakvo stanje zacementirati. To ne nosi ni{ta dobroga ni {umarskoj struci, a samim time ni hrvatskom dru{tvu. Hrvatsko {umarstvo je doista zatvoreno samo u sebe, slabo komuniciraju}i s drugim subjektima u dru{tvu s kojima imamo prirodnih dodirnih to~aka. Ta pasivnost {umarstva, koja ne prati promjene u svijetu multidisciplinarnih tr i{nih i znanstvenih odnosa, ~ini na{u struku sve slabijom u op}im dru{tvenim kretanjima. [umari bi trebali znati da je samo promjenjivost stalna u kojoj obi~no objekti za razliku od subjekata izvuku deblji kraj. Zbog toga valja u procesu restrukturiranja na{eg poduze}a djelovati prije svega kao subjekt dru{tvenih promjena, a ne na{ih ugoda. Dakle, na{ osnovni zadatak je kako uspostaviti tr i{te {umarske struke i tako pridonijeti razvoju hrvatske demokracije i dru{tva. Odgovor na to pitanje valja tra iti u gospodarenju {umsko-gospodarskim osnovama na temelju koncesijskih odnosa gdje bi postoje}e Hrvatske {ume p.o. Zagreb kroz jedan ciklus restrukturiranja postala Hrvatska {umarska komora. Na taj na~in bi se {umarska struka oslobodila politi~kog balasta koji je prije~i u Pasivnost {umarstva koja ne prati promjene u svijetu multidisciplinarnih tr i{nih i znanstvenih odnosa ~ini na{u struku sve slabijom u op}im dru{tvenim kretanjima. Dakle, na{ osnovni zadatak je kako uspostaviti tr i{te {umarske struke i tako pridonijeti razvoju hrvatske demokracije i dru{tva. razvoju. Prioritet svakog dru{tva je prona}i sposobna pojedinca koji }e to dru{tvo povesti naprijed, a put do njega ide isklju~ivo demokracijom i tr i{nim odnosima. Vrijeme je da se oslobodimo podijeljene odgovornosti i da je personaliziramo prepu{taju}i pojedincu lovorike, ali i sankcioniranu kritiku. Na taj na~in se osloba amo svih sitnih problema koji nas smetaju u vo enju hrvatskog {umarstva. ^ak i ove radionice koje sada odr avamo po upravama bivaju nepotrebne, jer }e tr i{te provjerenim metodama odbaciti sve ono {to nije sposobno pre ivjeti u tr i{nim uvjetima, a oni su jedino mjerilo vrijednosti. U 21. stolje}u ne treba vi{e toliko gledati na materijalnu vrijednost {ume koliko na njene op}e korisne funkcije. Iako {uma i danas predstavlja strate{ku vrijednost ona ni apsolutno ni relativno nema toliki udio u materijalnoj vrijednosti zajednice kao {to je to imala prije 100 godina. Stoga, ako je mogu}e graditi koncesionarski odnos prema drugim dobrima kao {to su mineralne sirovine, vodeni potencijal, zdravlje ljudi ili pak divlja~ / Lovno gospodarska osnova/ ne postoji nijedan valjani razlog koji sprje~ava ulaz tr i{ta i demokracije u {umarsku struku. Dobro bi bilo da prvo mi {umari shvatimo kako su ovo neizbje ni procesi u kojima samo sudjelovanjem mo emo u~initi ne{to dobro. Hrvatska {umarska komora mo e biti samo jedno od ponu enih rje{enja, izlo eno opravdanim ili pak neopravdanim kritikama. Zapravo oblici organiziranja mogu biti razli~iti, ali na~ela tr i{ta su osnova demokracije, i oni su na{ cilj, kao prirodni oblik organiziranja ljudi preslikan iz biolo{ke raznolikosti svijeta na koji se toliko pozivamo! Ivan [imi}, dipl.ing.{um. Foto: Arhiva Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 27

30 turizam OBJEKTI ZA ODMOR HRVATSKIH [UMA Vesna Ple{e Foto: M. Mrkobrad Zgrada odmarali{ta s terasom biv{i hotel Alpe Adria Pansion Selce najbr`e do mora! Odmarali{te u Selcu, kategorizirano kao pansion II. kategorije s dvije zvjezdice, nalazi se u vlasni{tvu Hrvatskih {uma, Uprave {uma Bjelovar, od godine. Sastoji se od dva odvojena objekta od kojih se jedan (biv{i hotel Alpe Adria) nalazi u samom centru mjesta, udaljen pedesetak metara od glavne gradske pla e. Povr{ina mu je 768 m 2, a u svom sastavu ima kuhinju, restoran, caffe bar s TV salom i otvorenom terasom s koje se pru a lijep pogled na more. Sve sobe (dvanaest trokrevetnih i devet dvokrevetnih) imaju kupaonice s WC-om. Pored toga postoji i otvoreni WC u sklopu caffe bara, a otvoren je u razdoblju od 20. lipnja do 30. rujna, dok je izvan sezone zatvoren. Odmarali{te je bilo iznimno popularno odredi{te najprije bjelovarskih a potom i {umara iz cijele Hrvatske. Tijekom pro{le godine u odmarali{tu je boravilo otprilike 700 gostiju, od kojih oko 600 {umara s obiteljima. Tijekom sezone odmarali{te zapo{ljava 12 radnika. Drugi objekt, Dran~e, 300-tinjak je metara udaljen od mora i povr{ine je 304 m 2, ima ~etiri dvokrevetne i osam trokrevetnih soba sa zajedni~kim kupaonicama i WC-om. Objekt ima prekrasan vrt u kojem su postavljeni masivni stolovi sa klupama, te parkirali{ni prostor za deset automobila. Gosti koji spavaju u njemu hrane se u restoranu pansiona. Objekt nema turisti~ku kategorizaciju i vodi se kao odmarali{te zatvorenog tipa, no u planu je njegovo skoro ure ivanje i kategorizacija. Popularni su izvansezonski sindikalni izleti u Selce, po~etkom rujna. Cijene U odmarali{tu Selce cijene boravka razli~ite su s obzirom na vrijeme kori{tenja. Od 10. VII. do 19. VIII. puni Nastalo na mjestu rimske postaje Ad turres (ostaci rimske arhitekture s vodospremom iz II. stolje}a), Selce se prvi put spominje u sastavu bribirske upe. Kasnije se razvija kao luka posjeda Zrinskih u Vinodolu, skladi{ta za vino, sol i carinarnica. Sve sobe imaju kupaonicu i WC pansion iznosi 165 kn, a mogu}e je koristiti samo no}enje s doru~kom (115 kn), ili polupansion (140 kn). U vremenu od 10. VI. do 10. VII. i 19. VIII. do 18. IX. puni pansion iznosi 165 kn, no}enje s doru~kom 95 kn, polupansion 120 kn. Kona~no, u razdoblju 21. V. do 10. VI. i 18. IX. do 8. X. cijene su za puni pansion 125 kn, no}enje s doru~kom 75 kn i polupansion 100 kn. Selce grad sa stoljetnom turisti~kom tradicijom Smje{teno je na Crikveni~ko-vinodolskoj rivijeri uz Jadransku magistralu, gotovo je povezano s tri kilometra udaljenom Crikvenicom, a na izlazu iz Vinodolske uvale koju od druge manje uvale Slane dijeli rt Selce. Obala je niska i stjenovita, a mjesto obiluje mnogim pje{~anim pla ama. Ima stanovnika, a od gospodarskih grana razvijene su vinogradarstvo, maslinarstvo, poljodjelstvo i najzna~ajniji turizam. 28 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

31 Grad se razvio na mjestu rimskog anti~kog naselja, uz izvore Jama, Polaca i dr. Nastalo je na mjestu rimske postaje Ad turres, o ~emu svjedo~e ostaci rimske arhitekture s vodospremom iz II. stolje}a. Mjesto se prvi put spominje u sastavu bribirske upe. Kasnije se razvija kao luka posjeda Zrinskih u Vinodolu, zatim skladi{ta za vino, sol i carinarnica. U starom dijelu naselja sa- ~uvana je originalna primorska ruralna arhitektura. Od znamenitijih gra evina valja spomenuti crkvu sv. Katarine iz 1886., koja nosi obilje ja kasnog historicizma. Na bre uljku Sveti Juraj nalazi se istoimena goti~ka crkvica, a ispod brijega je zavjetna crkvica sv. Fabijana i Sebastijana iz godine. To je mjesto sa stogodi{njom turisti~kom tradicijom, pa se ve} po~etkom XX. stolje}a grade hoteli, pansioni i vile. Prvo morsko kupali{te gradi se pa se ta godina uzima kao po~etak razvoja turizma na ovom podru~ju. Turizam danas Turisti~ka ponuda toga slikovitoga i lijepoga primorskog gradi}a iz godine u godinu je sve bogatija. Sa lijepo ure enim hotelima, kojih je {est, i dva autokampa, mjesto obiluje {ljun~anim pla ama, te {etali{tem uz more, lungomare, koje se prote e sve do Dramlja i Novog Vinodolskog. Na njegovim pla ama vijore se i dvije europske plave zastave, znak za{tite okoli{a i ~isto}e mora. Pokraj hotela Vara din sagra en je ugostiteljskoturisti~ki centar s bazenima. Isto tako valja spomenuti da je jo{ davne g. u starom mlinu za masline na obali, otvorena galerija To~ koja predstavlja lijep spoj sadr aja galerije i konobe s dobrom ponudom doma}ih jela. Ima i mnogo sportsko-rekreacijskih terena za tenis i minigolf, a postoje mogu}nosti i za sportove na vodi. Ve} desetak godina u Selcu radi i djeluje Poliklinika»Terme«gdje se uspje{no lije~e mnoge bolesti. Za turiste eljne odmora i zabave organiziraju se i fe{te ribarska fe{ta na rivi 12. srpnja i 12. kolovoza kao i ribolov s gostima 17. kolovoza. U atraktivnoj izletni~koj ponudi mjesta izdvajamo neke: izlet na otok Krk i posjet starom gradu Vrbniku, gdje se mo e ku{ati poznato vino Vrbni~ka Dvori{ni nadogra eni dio lahtina, posjet Ba{koj, pa Klimnu (zaljev {koljaka), [ilu (najstarija trajektna luka na Jadranu) i obilazak {pilje Biserjuka. Mogu}i su izleti i na otok Rab, a turisti mogu iznajmiti jedrilicu, brodi} ili gliser kojim mogu sami posjetiti mnogobrojne uvale Crikveni~ko vinodolske rivijere ili otoka Krka. Mogu}i su i izleti autobusom u unutra{njost, na primjer u 5 km udaljen Bribir i posjet starom gradu, u Gri ane, Drivenik (posjet Frankopanskoj gradini). Zanimljiv je i obilazak obli njeg gradi}a Triblja, posjet jezeru, jahanje ili pak bavljenje ekstremnim sportovima. Organiziraju se tako er izleti na Plitvi~ka jezera, u Gorski kotar, na Platak i Bjelolasicu. Bogate kulturno-zabavne programe nudi i susjedna Crikvenica a tijekom velja~e vrijeme je karnevala i ma{kara koje na ovom podru~ju imaju izuzetno dugu tradiciju. CIJENE, DATUMI... Sve sobe u pansionu Selce (dvanaest trokrevetnih i devet dvokrevetnih) imaju kupa- onice s WC-om a u svom sastavu ima kuhinju, restoran, caffe bar s TV salom i otvorenom terasom sa koje se pru a lijep pogled na more. Pansion radi od 10. lipnja do 20. rujna u smjenama od po 10 dana. Cijena punog pansiona u glavnoj sezoni je 165 kuna po osobi, mo e se koristiti i samo no}enje s doru~kom ili polupansion. U dvije smjene prije i poslije glavne sezone cijene su oko 15% ni e, a po~etkom sezone 25% ni e. Kontakt osobe: Dalibor Feren~ak, tel 043/ Josip Slobodnjak, tel 043/ Panorama ispred odmarali{ta mala je lu~ica, a pedesetak metara dalje, glavno kupali{te. Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 29

32 lovno gospodarstvo Tetrijeb gluhan Vesna Ple{e Snimili: B. Ple{e i D. Prokopovi} DR@AVNO LOVI[TE SMREKOVA DRAGA-GUMANCE VIII/21 Brdsko lovi{te Dario Majnari}, dipl. ing., {ef Odjela za lovstvo delni~ke Uprave {uma Lovi{te Smrekova draga Gumance jedno je od dva dr avna lovi{ta kojima gospodari delni~ka Uprava {uma. To brdskoplaninsko lovi{te, u cijelosti se prote e na podru~ju Primorskogoranske upanije te zauzima sjeverni dio op}ine Klana i ve}i dio podru~ja grada ^abra, osim dijela koji grani~i s Nacionalnim parkom Risnjak. Prostire se na nadmorskoj visini od 600 do 1450 metara. Najvi{a kota lovi{ta su Veliki Medvejci (1483 m), a najni a kota Velika Voda kraj Klane (541 m). Klimatski lovi{te le i u zoni srednjoeuropske klime sa sjevernojadranskom varijantom mediteranske klime. Zimsko razdoblje zapo~inje po~etkom studenog i traje do sredine travnja. Povr{ina lovi{ta iznosi ha, od ~ega je pod {umom 88 posto povr{ine, a pod poljoprivrednim kulturama 12 posto, isklju~ivo livada. Lovi{te najve}im dijelom pokriva {uma bukve s jelom, koja se prostire od najni ih to~aka lovi{ta sve do 1100 metara nad morem. Na visinama ve}im od 1100 metara nalazi se subalpska {uma bukve, a na najvi{im vrhovima subalpska {uma jele i smreke. U lovi{tu se nalaze i ~etiri lova~ke ku}e, {est lova~kih skloni{ta, visoke ~eke (19 zatvorenih), ostale ~eke (67), te 45 km izgra enih lova~kih staza. I sitna i krupna divlja~ obitava u lovi{tu. Prema lovnogospodarskoj osnovi koja vrijedi za razdoblje od 1. travnja do 31. o ujka od krupne divlja~i u lovi{tu obitava 30 grla medvjeda mrkog, 210 grla jelena obi~nog, 150 grla srne obi~ne te 85 grla divlje svinje. Od sitne divlja~i tu ive zec obi~ni, divlja ma~ka, lisica, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, puh, {ojka kre{talica i tetrijeb gluhan. Od za{ti}enih sisavaca udoma}ili su se vuk i ris. Ciljevi gospodarenja u lovi{tu Smrekova draga Gumance su uzgoj, za{tita, lov i kori{tenje autohtone divlja~i. Kroz gospodarenje elimo posti}i popunjenost lovi{ta s divlja~i do optimalnog broja te na osnovi toga ostvariti {to ve}i odstrel i posti}i {to ja~e LOVI[TE SMREKOVA DRAGA GUMANCE Povr{ina ha Krupna divlja~ (prema lovnogospodarskoj osnovi: medvjed mrki 30 grla, jelen obi~ni 210 grla, srna obi~na 150, divlja svinja 85 Sitna divlja~: zec obi~ni, divlja ma~ka, lisica, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, puh, vrana siva, {ojka kre{talica Za{ti}ene vrste: vuk, ris, tetrijeb gluhan, lje{tarka gluha Lova~ke ku}e: Smrekova draga, [kodovnik, Suho, Milanov vrh Lova~ki dom Delnice, 23 le aja trofeje, naro~ito medvjeda i jelena isti~e rukovoditelj Odjela za lovstvo delni~ke Uprave dipl. ing. Dario Majnari}. Lova~ka ku}a Tu~ka plana 30 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

33 Lovi{te Bjelolasica brdsko-planinskog je tipa. Nalazi se u ju nom dijelu Gorskoga kotara na podru~ju Primorsko-goranske upanije i ustanovljeno je godine. Smje{teno je u sjevernom masivu Velike Kapele, ju no od linije Fu ine- Mrkopalj - RavnaGora - Vrbovskorijeka Dobra. Teren u lovi{tu je tipi~no kr{ki s mnogo vrhova, glavica, kukova, vrta~a i ponikvi. Najvi{a je kota lovi{ta Bjelolasica (1533 m), a najni a na rijeci Dobri kod Oklinka (350 m nadmorske visine). Po svom polo aju, lovi{te se nalazi u zoni srednjoeuropskog, a pod jakim utjecajem mediteranskog podneblja. Osnovne su zna~ajke tog podneblja duge snije ne zime, nagle vremenske promjene, kratko vegetacijsko razdoblje, velika zra~na vlaga i jaki vjetrovi. Zima po~inje u studenom i traje do sredine travnja, a snije ni pokriva~ dosegne i dva metra. Prolje}e po~inje kasno, kratko je i ki{ovito. Ljeto po~inje sredinom lipnja i traje do sredine rujna. Unato~ velikoj koli~ini oborina u tome kraju, u lovi{tu vlada oskudica vode. Od stalnih vodotoka ondje izviru potoci Kama~nik i Ribnjak, a rubom lovi{ta protje~e rijeka Dobra. DR@AVNO LOVI[TE BJELOLASICA VIII/2 Najvrjednija vrsta medvjed mrki Od {umskih zajednica prevladavaju dinarsko bukovo jelove {ume i pretplaninska bukova {uma. Na manjim povr{inama u lovi{tu zastupljene su i {umska zajednica jele s rebra~om, pretplaninske smreke, te zajednice brdske bukve i gorskog javora. Unutar lovi{ta postoji i mre a {umskih cesta koje imaju otvorenost 15 km/ 1000 ha. Povr{ina lovi{ta iznosi ha. [uma pokriva 78 posto lovi{ta, 6 posto su livade, a 15 posto pa{njaci. Oranice ~ine manje od 1 posto lovi{ta zato {to se uglavnom nalaze u naseljima. Lovnogospodarski objekti u lovi{tu su: 33 hranili{ta za jelensku i srne}u divlja~, 2 spremi{ta za hranu, 280 soli{ta, 35 pojili{ta, te 57 kalju i{ta. Od lovnotehni~kih objekata ondje su: 3 lova~ke ku}e, 1 lova~ka koliba, 6 Lova~ki dom Delnice LOVI[TE BJELOLASICA Povr{ina ha Krupna divlja~: medvjed mrki, jelen obi~ni, srna obi~na, divlja svinja. Sitna divlja~: zec, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, lisica, tvor, puh. Za{ti}ene vrste: vuk, ris, tetrijeb gluhan, divlja ma~ka, lje{tarka gluha, kobac pti~ar, {kanjac mi{ar, gavran, vidra, vjeverica, {umska sova, }uk. Lova~ke ku}e: Bukovica, Lipova~a, Tu~ka plana, Gluhe drage. Osoba za kontakt za oba lovi{ta: Dario Majnari} tel , mobitel Gospodarski najva nija vrsta krupne divlja~i u lovi{tu Bjelolasica je medvjed mrki, a najve}i dio populacije obitava na prostoru Velike Kapele. Populacija je stabilna i zdrava. lova~kih skloni{ta, 30 zatvorenih visokih ~eka, te 57 visokih zasjeda. Od krupne divlja~i u lovi{tu obitava medvjed mrki, jelen obi~ni, srna obi~na, divlja svinja, a od sitne: divlji zec, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, lisica, tvor, puh. Ondje su tako er i za{ti}ene vrste sisavaca: vuk, ris, divlja ma~ka,vidra, vjeverica, obi~ni je te za{ti}ene vrste ptica: tetrijeb gluhan, lje{tarka gluha, jastreb koko{ar, kobac, pti~ar... Gospodarski najva nija vrsta krupne divlja~i u lovi{tu Bjelolasica je medvjed mrki, a najve}i dio populacije obitava na prostoru Velike Kapele. Populacija je stabilna i zdrava. Kvalitete trofeja medvjeda su izuzetne, svjetske vrijednosti, pa i to govori u prilog pogodnosti ovog lovi{ta za uzgoj medvjeda isti~e ing. Majnari}. U Odjelu za lovstvo delni~ke Uprave {uma dva su zaposlenika zadu ena za provedbu lovnogospodarske osnove, a po {umarijama ~uvari {uma i lovi{ta obavljaju potrebite poslove na terenu. Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 31

34 nepoznata priroda Prof. dr. Radovan Kranj~ev Foto: Kranj~ev Obi~ni ili sivi U PRIRODI Moji susreti s puhovima Obi~ni ili sivi puh (Glis glis) ~esta je i ra{irena ivotinjica iz reda glodavaca. Ima mnogo osobina po kojima se izdvaja od svojih ostalih srodnika, a me u najzanimljivije ubrajamo njegov dug zimski san, osobito pona{anje i ivotne navike. Od mnogobrojnih susreta s obi~nim puhom izdvajam neke za koje mislim da bi mogli biti zanimljivi. Oplja~kana smo~nica Tijekom vi{ednevne planinarske ekspedicije [ar planinom grupa planinara, mojih kolega, predahnula je u planinarskom domu u Doljnoj Le{nici u srcu planine i ispod najvi{ih vrhova. Dom su naj~e{}e koristili tetovski lovci prilikom lova~kih pohoda na medvjede. Putne potrep{tine i hranu ostavili smo u kuhinji, u prizemlju ~vrstog objekta, ne slute}i da bi i ovdje mogli do}i nepozvani gosti. Nakon ve~ere smjestili smo se u spavaonice u potkrovlju, mojih pet drugova u jednu, a ja u drugu prostoriju, zapravo u predsoblje. ^im smo pogasili svjetla, predstava je zapo~ela. Barem za mene, jer nisam odmah zaspao kao moji drugovi u susjednoj sobi. Spavati se i nije moglo jer je zapo~ela zaglu{na tutnjava i buka. Ne znaju}i to~no smjer odakle zvukovi dolaze, u~inilo mi se da su posjetitelji posvuda oko mene. Najglasniji je bio zvuk koji se razlijegao ~itavom zgradom, koji je nalikovao valjanju nekoliko {upljih kugli po {upljem stropu i sve to uz cijuke i skvi~anje. Kad sam ujutro pri~ao o toj cjelono}noj buci, moji drugovi su me samo sa ~u enjem gledali jer su od umora ~vrsto spavali pa ih niti sav taj no}ni alarm nije mogao probuditi. Kad smo u{li u kuhinju, imali smo {to vidjeti. Tu se u zapravo doga ao glavni dio predstave i odavde je dolazila ona sino}nja buka. U prvi mah nismo mogli do}i k sebi od prizora koji smo zatekli. Jo{ su dva-tri puha, kao da se no}as ni{ta nije doga alo, nemarno tr~ala ne zanimaju}i se za ostatke hrane. Nismo znali ~ega se prvo prihvatiti, {to najprije dovesti u red, od ~ega po~eti. Sva vrata na ormarima bila su otvorena, a sva hrana koja je bila raspore ena po pretincima i ladicama bila je raskomadana po stolovima i po podu. Od paprike, raj~ica i jabuka ostali su samo komadi}i posve neupotrebljivi za jelo. Tako er i suhomesnati proizvodi koji su bili posvuda razbacani. ^inilo se kao da su puhovi vi{e u ivali u rastepanju i komadanju namirnica nego u hranjenju. I ne samo to! Limeni tanjuri, vilju{ke, lice, no evi, sol, bra{no, {e}er i ostali sitni pribor u kuhinji rasut je uokolo, a dio razbijen. Trebalo je vremena dovesti kuhinju u red, a ostatke hrane ukloniti iz dohvata ovih prevejanih kradljivaca. Kad smo dolazili ovamo, doma}ini u Tetovu rekli su nam da je dom siguran od takvih i drugih uljeza jer je ~vrste gra e. ^inilo se doista tako, barem kuhinja, ali, puhovi su ipak prona{li put i pogostili se svime {to im je bilo na raspolaganju. Prilikom ~i{}enja prostorije jedan mali lupe je bio ulovljen, a prije pu{tanja na slobodu ostavio je svoj lik na prilo enoj snimci. Iz ovog slu~aja ne bi trebalo izvla~iti nikakve nove pouke. Dostatna je i ona stara: ne ostavljaj prehrambene namirnice na dohvat puhovima! Puhovi akrobate U jednom drugom planinarskom domu, uop}e nije va no gdje se to dogodilo, ponovno se na{lo omanje dru{tvo planinara i puhova. Nakon ve~ere iz prizemne prostorije popeli smo se u potkrovlje na spavanje. ^itavo krovi{te bilo je gra eno od svje e obojenog drveta i pokriveno {indrom. Unutra{njost je djelovala veoma lijepo i uredno. Kad smo pogasili svjetla i legli na svoje krevete u prostranoj spavaonici, po~ela je meni ve} poznata predstava, ali u ne{to izmijenjenom obliku. Moja dva druga ve} su ~vrsto spavala nekoliko kreveta podalje. Jedan od njih, onaj najdalje od mene, na moje inzistiranje, nije htio ostaviti zave ljaj s hranom dolje u kuhinji, ve} ga je ponio sa sobom i objesio o krovnu gredu, to~no iznad svog kreveta. Uzica je bila duga oko 150 cm. Oko mog uzglavlja neprestano su se kome{ali Boravak na Kobiljoj glavi pokazao je da su goranske {ume pune sivih puhova, tih sedmomjese~nih spava~a, kako se uspje{no odr avaju i razmno avaju u tim {umskim sastojinama. Ve}ina je ipak bila mirna. Trebalo je paziti kako se ivotinje hvataju, jer je postojala mogu}nost osjetnog ugriza. 32 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

35 i vrzmali nepozvani posjetitelji, koje, dakako, nisam opa ao, ~ak niti onda kad sam upalio d epnu svjetiljku. Ali ne{to podalje, iznad onog kreveta gdje je visjela vre}ica s hranom u snopu svjetla imao sam {to vidjeti. Dva velika siva puha najprije su se vje{to primicala po okomitom drvenom zidu krovi{ta, pre{li su na veliku drvenu vodoravnu gredu i njome do mjesta gdje je bila zavezana uzica s hranom. Jedan za drugim, kao da se radi o najobi~nijem pentranju po nekoj grani u {umi, oni su po~eli silaziti uzicom prema vre}ici. Prvi koji je stigao na polovicu duljine uzice u jednom trenu ju je pregrizao, a vre}ica s hranom u tresku je pala na trbuh planinara spava~a, koji nije niti slutio {to se oko njega doga a. Kad se razbudio, pokupio je dijelom rasutu hranu, stavio je ponovno u istu vre}icu, zavezao uzicu i ponovno objesio vre}icu na isto mjesto. Ali puhovi, ona dva ista koja su se privremeno sklonila u mraku, bili su uporniji. ^im je nestalo svjetla vo{tane svije}e i ~im je moj kolega ponovno zapao u tvrdi san, eto natrag na{ih akrobata. Posebno sam obratio pa nju na njihovu spretnost kojom su se kretali po okomitom i glatkom zidu ~eone strane krovi{ta. ^inilo mi se to nevjerojatnim. Tako er, kretanje po isto tako glatkoj donjoj strani vodoravne grede, i to hitrim i naglim pokretima bez imalo opreznosti i straha od pada, a tek kretanje po uzici, bilo je prava akrobatika. ^inilo se kao da jedan drugome stalno oduzima prednost i gura se naprijed gotovo preska~u}i tijelo ovog drugoga i sve bez glasa, sve u najve}oj ti{ini. No, kad je jedan od njih, skoro na istom mjestu, u trenu ponovno pregrizao uzicu i kad je ona s treskom pala skoro na lice na{eg spava~a, predstavi je do{ao kraj. Planinar je tek tada pokupio hranu u vre}icu i odnio je u kuhinju. Kasnije, po povratku u spavaonicu, batinom je lupao po drvenoj oplati i popla{io puhove koji se vi{e do jutra nisu pojavljivali. Dakako, od mog spavanja nije bilo ni{ta, a i baterijska svjetiljka ostala je posve neupotrebljiva. Bio je to jo{ jedan susret s meni poznatim no}nim posjetiteljima, koji mi je pokazao te ivotinje u posve neobi~nom svjetlu njihova pona{anja. I ovdje je njihova glad bila glavni pokreta~ svih aktivnosti. Na Kobiljoj glavi Jednog ranojesenskog dana u Gorskom kotaru, pridru io sam se skupini istra iva~a puhova. Bilo je to u staroj {umi bukve i jele na Kobiljoj glavi, oko 7 km udaljenoj od {umarske i lova~ke ku}e u Lividragi. U toj {umi, do koje nije bilo lako doprijeti zbog lo{ih prometnica, bilo je postavljeno pedesetak drvenih ku}ica ovje{enih par metara visoko o debla. Bile su to puhare u kojima je trebalo u~initi pregled naseljenih puhova, njihovo brojenje, i obaviti jo{ neka promatranja i mjerenja na licu mjesta. Dan je bio hladan i tmuran, gusta magla prekrivala je okoli{, a rosulja natapala sve uokolo. Teren na kojem su se nalazile ku}ice s puhovima bio je osobito te ak glede prohodnosti. Mjestimice s nagibom i do 40 0, pun ve}ih i manjih vapnena~kih gromada i rupa, djelomi~no obrasao grmljem, jednom rije~ju, te{ko pristupa~an. Kad je na{a mala ~etvero~lana ekipa za{la u {umu, bilo je posla na pretek. Uz pomo} ljestava ku}ice je trebalo skidati sa stabala i nakon obavljenih poslova ponovno vje{ati na svoja mjesta. U nekim ku}icama nije bilo puhova, a u drugima moglo se na}i od jednog, dva, tri pa sve do desetak primjeraka od kojih su neki biti te{ki i do 300 grama. I ovdje je Uhva}eni kradljivac bila rije~ o obi~nom, sivom ili velikom puhu. Svaka se ivotinja rukama vadila iz ku}ice, provjeravala joj se identifikacijska oznaka, mjerila te ina, duljina i dr. Pri tom stanovnici nekih ku}ica odmah bi se razbje ali ~im bismo se pribli ili nastambi, no ve}ina je ipak bila mirna. Trebalo je paziti kako se ivotinje hvataju, jer je postojala mogu}nost osjetnog ugriza. Neki bi se puhovi razbje ali i trebalo ih je hvatati po okolnom drve}u i grmlju. Jedna enka, sje}am se, obamrla od straha, tako je po svemu izgledalo, uko~ila se na vrhu jedne dvometarske grane i mogla se rukom lako dohvatiti. U takvim situacijama trebalo se snalaziti na razli~ite na~ine. Tako mi se dogodilo da je jedan ove}i puh u{ao u moju nogavicu, popeo se gore i po drugoj se spustio na zemlju. Nije bilo nikakvih problema, kako za njega tako i za mene. Ne bih to nikome povjerovao da nisam sam do ivio. Boravak na Kobiljoj glavi pokazao je da su goranske {ume pune sivih puhova, tih sedmomjese~nih spava~a, kako se uspje{no odr avaju i razmno avaju u tim {umskim sastojinama, unato~ povremenim bolestima, te zamjetnom izravnom ili neizravnom utjecaju ~ovjeka. Nije mi jedino i do danas jasno, za{to su se ta istra ivanja trebala odvijati na tako udaljenom i nepristupa~nom prostoru!? Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 33

36 feljton Zvonimir Horvat Foto: Arhiv Muzeja Beli{}e T. Brate, U HRVATSKOJ (2) [umske eljeznice slu e i za javni promet Prva pruga pu{tena je u promet 27. studenoga i otada po~inje gradnja {umskih eljeznica, poznatih kao Gutmannove eljeznice, koje su slu ile i za javni promet Transport drveta {umskom eljeznicom iz bogatih stani{ta hrastovih {uma u Slavoniji i Podravini, rezultat je potrebe za sirovinom nove pilane i tvornice S. H. Gutmann u Beli{}u. Za {umske eljeznice u Slavoniji postoje mnoga saznanja i povijesna gra a koja govori da se radilo o jedinstvenim, originalnim privatnim {umskim eljeznicama u Hrvatskoj koje su po nalogu ma arskih organa vlasti kori{tene i za javni promet. Bio je to odraz gospodarsko-politi~kih prilika toga doba. [irenjem eljezni~kih pruga povezivala su se mnoga mala mjesta i tako dobivala gospodarski poticaj za razvoj. Prva {umska pruga Valpov{tine Budu}i da od {umskih predjela do Beli{}a nije bilo nikakvih cesta ili drugih prometnica, a da bi se rije{ilo pitanje dopreme trupaca do pilane, odlu~eno je da }e se prijevoz vr{iti eljeznicom. Stoga je bilo potrebno sagraditi {to jednostavniju {umsko-industrijsku eljezni~ku prugu, ali ipak takvu da se vu~a vagoneta na njoj mo e obavljati parnim lokomotivama. Dozvola za gradnju takve pruge mogla se dobiti kratkim postupkom, bez [umska eljeznica prijevoz trupaca ikakvih te{ko}a ({to poslije s drugim prugama nije bilo tako). Prva {umska eljeznica i{la je do {ume Gradina kod sela Harkanovaca i Ko{ke u kojoj je najprije zapo~ela sje~a stabala. Kolosijek te pruge bio je duga~ak 16 km, a privla~enje trupaca obavljalo se tada uglavnom konjskom vu~om. Pruga je sagra ena bez ikakvog {ljun~anog zastora na ~istom zemljanom postroju i sa slabim tra~nicama, koje nisu dozvoljavale brzine ve}e od 10 km/sat. [irina kolosijeka iznosila je 1000 mm. To je va no zapamtiti jer je ova {irina bila specifi~na za sve ostale {umske eljeznice bra}e Gutmann poslije koncesionirane kao javna Slavonskopodravska eljeznica.»gradilo se u urbano i ve} nakon nekoliko mjeseci, nakon tehni~kih pregleda pruge 25. studenoga uz prigodnu sve~anost, prvi vlak slu beno je pu{ten u promet i 27. studenoga sretno stigao u pilansku stanicu Beli{}e, prijevod je s njema~kog teksta koji je objavio Drago An eli}, slu benik kombinata Beli{}e. Time su bili udareni temelji daljnjoj izgradnji novih, ali sada {umsko-javnih eljeznica, tzv.»gutmannovih eljeznica.«primitivna vozna sredstva I vozna sredstva na toj {umsko-industrijskoj pruzi bila su posve primitivna. Vagoni-vagoneti bili su drveni, osim osovina i kop~e. U po~etku rabile su se samo dvije male parne lokomotive, kupljene od jedne prigradske eljeznice u be~koj okolici. U ono su doba parne lokomotive, osim svojih Pilana S. H. Gutmann, fotografija s dopisnice pisane prije brojeva, nosile i posebne nazive. Tako je prva lokomotiva broj 11 imala ime»valpovo«, po mjestu koje se u ono vrijeme slu beno na njema~kom tako zvalo, a druga lokomotiva, broj 12, nazivala se»gustav«po imenu onda{njeg vlastelina Gustava Prandaua. Snaga im je bila oko 30 KS (22 kw), i lo ile su se otpacima drva, za ~iji smje{taj su vukle posebno preure en vagon-vagonet. Nove {umske eljeznice ve} se grade uz koncesiju i za javni promet. Za njihovu izgradnju bili su potrebni stro i tehni~ki uvjeti i uz koncesije, one su 34 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

37 Jedna od tri novokupljene lokomotive, izgra ene 1889., snage 160 KS (118 kw). Za smje{taj drva vukle su primitivan vagon. morale slu iti i za javni promet putnika i robe. U ovom slu~aju bra}a Gutmann osnivaju posebno dioni~ko dru{tvo pod imenom Slavonska Podravska eljeznica d.d. (Dravavideki vasut r.t. ili Slavonische Drauthalbahn A. G) sa sjedi{tem u Pe{ti. Dioni~ko dru{tvo osnovano je 1. travnja godine. Nakon godinu dana, poslije izgradnje pruge Beli{}e-Viljevo Kapelna, 12. travnja 1890., pruge se po~inju graditi prema jugu kroz nizine sve do podno ja Papuka kod Slavonske Orahovice i prema zapadu sve do Vo}ina. Pu{tanje u promet uslijedilo je 2. sije~nja I ove su pruge gra ene s kolosijekom {irine 1000 mm. Kona~no pruga do Osijeka Pruga do Osijeka nije bila samo u interesu tvornice i pilane S. H. Gutmann u Beli{}u i stanovni{tva beli- {}anskog i valpova~kog kraja, ve} i zbog gospodarske i kulturne potrebe itelja na potezu usporedo s Dravom. Pruga u duljini 29 km predana je u promet 29. studenoga Vidljivo je da se pruge nisu gradile ubrzano, nego prema potrebama, {to zna~i pune 24 godine i to u duljini od 182 km. Nakon te pruge, 1. sije~nja bra}a Gutmann Slavonsko-podravsku eljeznicu, kao posebnu gospodarsku jedinicu, formalno stavljaju pod svoju upravu. Otuda i dolazi u javnost (sve do danas) pridjevak Gutmannove eljeznice. Za{to su vlasnici {umskih eljeznica, bra}a Gutmann, izabrali za svoje pruge {irinu kolosijeka 1000 mm i zbog ~ega su morale biti ure ene i za javni promet? Prednost pruge od 1000 mm (iako rijetke u Europi) prema uskom kolosijeku od 760 mm bila je u tome, {to pru a ve}u stabilnost vozila i mogu}nost ve}eg prostornog iskori{tenja vagona. Jedan od razloga, sigurno je bio i taj {to se u to vrijeme nalazila u likvidaciji jedna prigradska eljeznica s parnom vu- ~om, u okolici Be~a, koja je imala prugu {irine 1000 mm. Bra}a Gutmann iskoristili su povoljnu priliku i jeftino kupili nekoliko lokomotiva, vagona i tra~nica. Carevi u lovu Ima jedna verzija (u povijesnoj gra i), po kojoj je tu okolnost prostornih i udobnih vagona iskoristio grof \uro Majlath, vlasnik lova~kog dvorca u Donjem Miholjcu. Njemu su dolazili u posjete radi lova strani vladari. Osim dvorjana Vilima II. u Donji Miholjac je u lov dolazio i car Franjo Josip I. dvaput godi{nje (u prolje}e na {ljuke, u jesen na jelene). [to se ti~e pitanja za{to su {umske pruge bra}e Gutmann morale biti Prva pruga sagra ena je bez ikakvog {ljun~anog zastora na ~istom zemljanom postroju i sa slabim tra~nicama, koje nisu dozvoljavale brzine ve}e od 10 km/sat. [irina kolosijeka iznosila je 1000 mm. Ova je {irina bila specifi~na za sve ostale {umske eljeznice bra}e Gutmann. U Donji Miholjac je u lov dolazio i car Franjo Josip I. dvaput godi{nje (u prolje}e na {ljuke, u jesen na jelene). ure ene i za javni promet, kao npr. Slavonsko-podravska eljeznica, mo- da je najinteresantnije tuma~enje Josipa Hakenbergera na simpoziju u Beli{}u Radi ve}e jasno}e, upravo u to vrijeme bile su u izgradnji»normalne privatne vicinalne eljeznice«{irom Hrvatske. Izgradnjom tih pruga eljeznica bi povezivala samo ve}a mjesta, a manja bi ostala bez nje. Stoga je bilo sasvim opravdano tra enje uz koncesije i ma arskog ministarstva, da se i ta mala mjesta pove u, uz ve} gra enu uskotra~nu {umsku eljeznicu sa eljeznicom ure enom i za putni~ki i teretni promet. Takva mre a eljezni~kih pruga postojala je do 60-ih godina pro{log stolje}a, kada dolazi zbog nerentabilnosti prijevoza, do postupnog ukidanja pruga. doga aji PRIPREME ZA PO[UMLJAVANJE Sakupljeno oko 100 tona sjemena Unato~ slabom urodu, pro{le je jeseni sabrano blizu 60 tona ira hrasta lu njaka i kitnjaka. Sakupljena koli~ina lu njakovog ira tako }e biti zabilje ena kao jedna od najslabijih, osobito u usporedbi s godinom, kada je skupljeno ~ak 237 vagona ira. Ubrano je i 35 tona crnog oraha, a zabilje en je izniman urod bukvice, jele i smreke Sjemenari su isto tako vrlo zadovoljni s pro{lom godinom kada su u pitanju bukva, smreka i jela, koje su pro{le jeseni obilato dale sjeme. Tako je skupljeno 1835 kg bukvice, gotovo pola tone sjemena smreke i 1450 kg sjemena obi~ne jele. Iznimno dobro je rodio i crni orah te ga je otkupljeno gotovo 35 tona. Urod sjemena poljskog jasena je posve izostao ve} dvije, tri godine, a ostale vrste drve}a rodile su osrednje. Prema podacima koje smo dobili od stru~nog suradnika za sjemenarstvo dipl. ing. Ivana [umanovca, pro{le je godine sakupljeno kg svih vrsta sjemenja. Za proizvodnju {umskih sadnica u na{im rasadnicima pro{le jeseni iskori{teno je 28,6 tona od ubranog {umskog sjemenja iz pro{le jeseni i dijelom iz zaliha ranijih godina. U sastojine je pro{le jeseni uneseno 69 tona sjemena lista~a, najvi{e crnog oraha (35 tona), kitnjaka (25 tona), lu njaka (8 tona), bukvice (650 kg), 1,1 tonu sjemena jele i oko pola tone sjemena mediteranskog drve}a. Dio sjemena, oko 3,8 tona, zasijat }e se ovog prolje}a. Stanje povr{ina sjemenskih sastojina u pro{loj godini je ne{to izmijenjeno, jer su pokrenuti postupci za upis novih odnosno brisanje pojedinih starih sjemenskih sastojina iz upisnika Ministarstva poljoprivrede i {umarstva, pa tako sada imamo hektara priznatih sjemenskih sastojina i ha izabranih sjemenskih sastojina, istaknuo je Ivan [umanovac. Antun Zlatko Lon~ari} Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 35

38 mi{ljenja Marijan Koli} Dipl. ing. OSOBNI POGLED NA RESTRUKTURIRANJE I ULOGU [UMARIJE Gdje je nestala {umarija? Vi{e od jednog stolje}a {umarstvo u Hrvatskoj bilo je jedna od najnaprednijih djelatnosti, a {umari su se ubrajali me u najcjenjenije i po{tivanja vrijedne stru~njake. Svi zaposleni u biv{im {umskim gospodarstvima i {umarijama uvijek su s ponosom mogli isticati da rade u {umarstvu. Promjenama u dru{tvu po~etkom devedesetih, to se naglo mijenja. Stvorena je organizacijska struktura u kojoj {umarije vi{e nisu pokreta~ uspje{nog poslovanja, ve} tapkaju na mjestu bez cilja. Na alost, zaposleni u na{im {umarijama ne mogu vi{e ponosno isticati da rade u {umariji. Postavlja se pitanje za{to su neke djelatnosti koje su djelovale isto tako u ote`anim okolnostima za ovih posljednih desetak godina uspje{no napredovale, a {umarstvo nazadovalo. Odgovor je neminovno u nesretno koncipiranoj organizaciji poduze}a, te napose u na~inu provo enja upravljanja poduze}em. Mada u svim aktima poduze}a stoji da je {umarija temeljna organizacijska jedinica, ona je prakti~no nestala. To je rezultiralo sveop}om apatijom i ko~enjem bilo kakvih inicijativa u korist uspje{nosti poslovanja. Zavladao je moto ni{ta ne pitaj, {uti i radi. Kako iskoristiti stru~ni potencijal Ogromni potencijal od tisu}u {umarskih in enjera i tisu}u i pol {umarskih tehni~ara iskori{ten je samo djelomi~no. Poznato je da sve moderne kompanije najve}u pa nju pridaju kori{tenju human resources (kadrova), te njihovo uklju~ivanje u razvoj. Unato~ organiziranju nekakvih okruglih stolova, ti stru~njaci uop}e nisu uklju~eni ni u restruktuiranje poduze}a. Hrvatsko je {umarstvo u pro{losti do ivjelo brojne reorganizacije, ali vjerojatno ni jedna nije bila toliko radikalna koliko }e biti ova predstoje}a. Stoga, s pravom se {umari pitaju kakva im budu}nost predstoji, te kakav }e status u dr avi imati kao pojedinci, stru~njaci i kao {umarstvo u cjelini. S druge strane, ovo je prilika da se iskoristi restruktuiranje poduze}a za iskorak u moderno koncipiranu organizaciju {umarstva gdje }e {umarski stru~njak opet dobiti zna~aj u svakom pogledu, te na kraju i po svojim priznanjima. Odabir tipa unutarnje organizacije ovisi o temeljnjim na~elima koja ta organizacija mora zadovoljiti. Smatram da me u temeljnim na~elima svakako moraju biti: Temeljna na~ela Poduze}e za {ume mora gospodariti {umskim povr{inama kao jednim ogromnim ekolo{kim resursom i sve radnje moraju biti odre ene za{titi i unapre enju tog ekolo{kog resursa. Kod toga je eksploatacija i sje~ivi prihod samo nusprodukt takvog gospodarenja. Po{tivati raznolikosti i organizaciju poduze}a prilagoditi tome, a ne da se raznolikosti prilagode poduze}u kao do sada. Gospodarenje {umama pro{iriti sa gospodarenja fitocenozama na gospodarenje biocenozama. Poduze}e za {ume treba u javnosti postati glavni pokreta~ i tuma~ potreba za za{titom i unapre ivanjem {uma i krajolika, a ne da kaska za drugim strukama i organizacijama u dr- avi. Otvaranje prema javnosti i hitno mijenjanje do ivljavanja {umara u javnosti kao to su oni koji sijeku {ume. Nova organizacija poduze}a treba omogu}iti brzu promjenu strukture prihoda, tj % prihoda se treba sastojati od drugih novih djelatnosti. Sveobuhvatni marketin{ki pristup u cilju zadovoljavanja potreba modernog ~ovjeka i ostvarenje novih prihoda sa ogromnim povr{inama kojima gospodari poduze}e. Osigurati slobodni protok ideja i incijativa s terena bez zapreka kod rigidne upravlja~ke ma{inerije. Pojedine {umarije u Istri egzistirale su, i to ne tako lo{e, i bez OKF[, bez ikakvih dotacija. U strukturi prihoda {umarije svega 16% se odnosilo na prihod od prodaje drveta. Uspostaviti motiviranost zaposlenih, nagra ivanje uspje{nih i ka njavanje neuspje{nih, kao i odgovornost za proma{aje na svim razinama. Sigurno je da nije jednostavno zadovoljiti sva ova na~ela, me utim u protivnom dobit }emo jedan neuspje{an hibrid uz nezadovoljstvo i dr ave i zaposlenih. Najve}u opasnost predstavljaju linearna rje{enja koja ne}e obuhvatiti velike razli~itosti pojedinih segmenata djelatnosti i podru~ja poduze}a. [teta {to je posljednjih godina propu{tena prilika da se izdvoji desetak {umarija s cijelog podru~ja Hrvatske kao pilot program za inovacije i tr i{nu utakmicu. Vjerujem da bi se na taj na~in do{lo do nekih saznanja koja bi nam pokazala put za odabir rje{enja u organizaciji poduze}a. Da ova razmi{ljanja nisu puka teorija pokazuje i ne tako davna pro{lost. Pojedine {umarije u Istri egzistirale su, i to ne tako lo{e, i bez OKF[, bez ikakvih dotacija. U strukturi prihoda {umarije svega 16% se odnosilo na prihod od prodaje drveta. Me utim, {umar je morao prona}i poslove kako bi iz {ume i {umarske djelatnosti izvukao prihod koji je osigurava egzistenciju dvostruko vi{e zaposlenih nego danas. Me utim, to se odvijalo u sasvim drugom poslovno-organizacijskom ambijentu, gdje je tada{nji upravitelj {umarije imao daleko ve}a ovla{tenja i odgovornost nego dana{nji. To su ~injenice na koje se ne bi trebalo zaboraviti kod razmatranja nove organizacije poduze}a. 36 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

39 PRVO NATJECANJE [UMARA U SKIJA[KOM TR^ANJU Delni~ani najbolji skija{i! U okviru trodnevne manifestacije»memorijal mira«odr ano je i prvo dr avno natjecanje {umara u skija{kom tr~anju na kojem su najvi{e uspjeha imali Delni~ani sport Prvo dr avno natjecanje {umara u skija{kom tr~anju odr ano je na Vrbovskoj poljani Prvo dr avno natjecanje {umara u skija{kom tr~anju, odr- ano je sredinom velja~e na Vrbovskoj poljani (1150 m n. v.), ispod Bjelolasice kod Mrkoplja. Uz natjecatelje {umare iz delni~ke Uprave {uma, natjecali su se i {umari iz karlova~ke Uprave {uma te gosti iz Slovenije, iz Postojne i Ko~evja, tako da je ovo natjecanje imalo i me udr avni zna~aj. Natjecanja su se odvijala u sklopu trodnevnih manifestacija poznatih pod nazivom Memorijal mira, u znak sje}anja na 26 partizana koji su se tijekom II. svjetskog rata smrznuli na Mati} poljani. U sve~anom dijelu programa nastupili su rogisti iz Gerova. Natjecanje se odvijalo na stazi dugoj tri kilometra. U konkurenciji {umara do 40 godina starosti, Delni~ani su osvojili prva tri mjesta. Najuspje{niji je bio Alen Abramovi}, drugi Mladen [porer a tre}i Sini{a Vukoni}. U skupini od 40 do 50 godina starosti Miran Gornik iz Slovenije osvojio je prvo mjesto, a Delni~ani Boris Kezele i Matija Belobrajdi} drugo odnosno tre}e mjesto. Me u natjecateljima od 51 godine navi{e, najbolji su bili {umari skija{i iz Slovenije: 1. Janez Kone~nik, 2. Jure Gornik i 3. Franc Sterle. U natjecanju je nastupila i jedna skija{ica, Mirjana Mikuli}. U tradicionalnoj utrci Memorijala mira na 20 km, u konkurenciji 120 natjecatelja hrvatski {umar Matija Belobrajdi} osvojio je prvo mjesto. Uz dodjelu priznanja i medalja, najboljim su natjecateljima na postignutom uspjehu ~estitali upravitelj Uprave {uma Delnice Herman Su{nik i predsjednik delni~kog ogranka Hrvatskog {umarskog dru- {tva Damir Dela~. Rogisti iz Gerova Sini{a Vukoni}, nekada{nji hrvatski olimpijac, natjecao se u kategoriji skija{a do 40 godina starosti Vesna Ple{e Snimio: B. Ple{e Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 37

40 V. Ple{e Foto: B. Ple{e EKIPA HRVATSKIH [UMA NA SKIJA[KOM NATJECANJU U AUSTRIJI Dobri rezultati u Austriji Na skija{kom natjecanju u Austriji, hrvatski {umari ravnopravni s ostalima Pod pokroviteljstvom Hrvatskog {umarskog dru{tva i u organizaciji Hrvatskih {uma, petnaestak {umara delni~ke i jedan iz karlova~ke Uprave {uma, te jedan iz Drvenja~e Fu ine, po~etkom velja~e sudjelovali su na natjecanju {umara u skijanju u Austriji. Natjecanje se odvijalo pod nazivom Forstliche Alpe Adria Schwettkampfe, a odr avalo se u mjestu Bodental kod Ferlacha. Ovo je drugi puta zaredom da na{i {umari doga aji UZ 50. OBLJETNICU KUD-a [UMARI U VINKOVCIMA PROMOVIRANA VIDEOKASETA Zavi~aju mili kraju Zvonko Pei~evi} Ekipa Hrvatskih {uma s osvojenim odli~jima na {umarskom skija{kom natjecanju Alpe-Adria Na{ natjecatelj Franjo Jakovac osvojio je drugo mjesto u konkurenciji natjecatelja od 41 do 50 godina sudjeluju na jednom ovakvom natjecanju. Uz ekipu Hrvatske na natjecanjima su nastupili i {umari skija{i iz Italije, Slovenije i Austrije. Prvog dana odr ana su natjecanja u skija{kim {tafetama, a nastupile su 23 ekipe. Na{a zemlja nastupila je s tri ekipe po tri natjecatelja, i u ukupnom plasmanu {tafeta zauzela drugo, tre}e i osmo mjesto. Pojedina~no, natjecanja su odr ana u biatlonu i slalomu. Biatlon se tr~ao na 12 km, s jednim ga anjem u metu, a natjecanje se odvijalo prema starosnoj dobi natjecatelja. U konkurenciji natjecatelja od godina na{ natjecatelj Alen Abramovi} zauzeo je prvo mjesto. U konkurenciji natjecatelja izme u godina na{i natjecatelji zauzeli su sljede}a mjesta: Mladen [porer prvo, Sini{a Vukoni} tre}e, Tomislav Kranj~evi} peto i Denis [timac sedmo mjesto. U konkurenciji natjecatelja od godina, Franjo Jakovac zauzeo je drugo mjesto. S obzirom na jaku konkurenciju mo emo biti zadovoljni postignutim rezultatima, jer gledano kroz ukupne rezultate u svim kategorijama natjecanja, hrvatska ekipa {umara postigla je drugo mjesto. Prava je {teta {to na natjecanju nije bila zastupljena i enska ekipa i vi{e alpinaca, jer bi rezultati ukupno gledano bili jo{ i bolji. Najbolje plasirani natjecatelji na prvenstvu dobili su medalje, a {tafete pehare. Idu}e godine doma}ini {umarskog natjecanja u skijanju bit }e Talijani, a natjecanje }e se odr ati u na{oj zemlji. Krajem prosinca pro{le godine u velikoj gradskoj vije}nici u Vinkovcima u nazo~nosti ~lanova KUD [umari i njihovih prijatelja, poklonika tradicijske narodne ba{tine, sve~ano je promovirana druga videokaseta ovih vrsnih glazbenika pod nazivom Zavi~aju mili kraju. Vrijedno je spomenuti kako je to nadaleko poznato i priznato dru{tvo, jedino u na{oj lijepoj Hrvatskoj koje amaterski djeluje pod sponzorstvom Hrvatskih {uma Zagreb Uprava {uma Vinkovci i DI Spa~va Vinkovci, izraslo u pravo profesionalno dru{tvo. Ove godine dru{tvo }e sve~ano obilje`iti 50. obljetnicu djelovanja proslavama u Zagrebu i Vinkovcima. Videokaseta je minutni prikaz pjesama i plesova iz svih hrvatskih krajeva snimljenih tijekom svibnja ove godine na {oka~kom stanu Sopot kod Vinkovaca u produkciji Vinkova~ke televizije. O zapa enoj aktivnosti KUD-a [umari kao i o novoj videokaseti govorili su predsjednik dru{tva dipl. ing. Zvonimir Mi{i}, upravitelj Uprave {uma Vinkovci dipl. ing. Luka Vukovac i umjetni~ki voditelj KUD-a dipl. ing. Ivan Ore{kovi}. 38 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

41 lov i ribolov Grge~ Ribolovnu sezonu, u vrijeme lovostaja na mnoge atraktivnije vrste, najzahvalnije je po~eti s grge~om, nevelikom, ali u sportskom pogledu, vrlo atraktivnom ribom. Kada se tome pridoda kvaliteta njezina mesa, slika je potpuna. Grge~ je riba tamnozelenih le a, u}kasto-zelenih bokova i{aranih popre~nim maslinastozelenim prugama. Na le ima dominira o{tra, bodljikava peraja koju PO^ETAK RIBOLOVNE SEZONE U prolje}e na grge~a! grge~ nakostrije{i kad je ulovljen, pa otuda i jedan od naziva u narodu za ovu ribu: kostrije{. Latinskim imenom Perca fluviatilis, u nas ga jo{ zovu i bandar, okan... Druga le na peraja mu je mekana, a krase ga i crvenkaste trbu{ne i sivozelene repne peraje. Mrijesti se od o ujka do lipnja, tada enka polo i i vi{e od jaja. Grge~ u nas nije za{ti}en lovostajem ni minimalnom veli~inom (kao npr. u Nizozemskoj). Iako naraste i do 5 kg te ine i 50 cm du ine, vrlo su rijetki primjerci te i od 300 grama. Lanjski hrvatski rekord (u natjecanju za Veleulov Hrvatske) bio je grge~ te ak 1,01 kg (39 cm), kojeg je u jezeru Lepenica kod Fu ina ulovio Stjepan Lipovac na varalicu leptir br. 2. Grge~a treba tra iti u na{im nizinskim rijekama, ali i kanalima, jezerima i ribnjacima. Nastanjuje i mrtvice te bajere, a osobito voli ~iste duboke {oder grabe. Iako ga ribolovci love cijele godine, posebice dobri periodi za ribolov su velja~a i o ujak, te lipanj, studeni i po~etak prosinca. Grabe ljivac je, ivi u jatima pa se zna dogoditi da i po nekoliko grge~a juri{a za istim Sini{a Slavini} mamcem. Mo e se loviti u pokretu ili nekom od»sjede}ih«tehnika. Dakako, najatraktivnija je ona u pokretu, blinkera{kim priborom ({tap du ine do 2,10 m, kotur br eg prijenosa s najlonom promjera do 0,25 mm) s manjim varalicama. Posebice su ubojiti manji leptiri (br. 0, 1, 2 i 3), te manje gumene varalice, odnosno od voblera, du ine 5 do 6 cm kao {to su iz Rapala arsenala Fat Rap, Shad Rap i sl. U ribolovu»~ekanjem«najbolje je koristiti manje ive kedere kao {to su gav~ice, male crvenperkice i sl. Budu}i da je grge~ meso der rado }e primiti i gujavicu, komadi} ribice (repi}) Za takav ribolov najbolje je na najlon promjera do 0,30 mm (mo e zagristi i {tuka i smu ) navu}i plovak, opteretiti ga jednostavnim olovom i ispod na predvez montirati jednu do dvije udice {aranke. I to je to. PODSJETNIK ZA LOVNIKA O`ujak Dra en Serti} Priroda se budi iz zimskoga sna, vra}aju se ptice selice, pare se i kote ze~evi. Kad zatopli iz brloga izlazi medvjedica s mladima; ve}ina divlja~i ima mladunce. Stari jeleni su odbacili rogove, mladi ih odbacuju, a srnjak je ve} svoje ispru io pa se prema rogovima u ~upi mo e procijeniti kvaliteta rogova za ovu sezonu. U ovom mjesecu po~inje proljetni prelet {ljuka na povratku iz toplijih krajeva gdje su prezimili. To je oduvijek vrhunac lova. Prelet je najbolji oko Josipova. Nave~er, kada cijela {uma utihne, ~uje se njihovo glasanje. Kroz sumrak preleti {ljuka. Prelet traje desetak minuta. Sa dobrim psom donosa~em taj je lov poseban u itak. Divlja~ prelazi iz zimske hrane na proljetnu. Potrebno je jo{ puniti hranili{ta kvalitetnom hranom. Ako je vrijeme toplo potkraj mjeseca po~inje i pjev tetrijeba gluhana. U lovi{tima sada mora vladati mir. SASTANAK HRVATSKIH I SLOVENSKIH LOVNIH STRU^NJAKA O lovnom gospodarenju u grani~nom pojasu Potkomisija Ministarstva vanjskih poslova predvo ena Brankom Ivi~ekom, vi{im savjetnikom u Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva sastala se krajem velja~e s kolegama iz Slovenije u Delnicama kako bi se dogovorili o rje{enju nekih pitanja lovnog gospodarenja u grani~nom pojasu. Dogovoreno je da se prikupe podaci o dosada{njem gospodarenju nekim vrstama krupne divlja~i (medvjed, divlja svinja, jelen, divokoza), a nakon razmjene podataka, razmatrati i o mogu}oj suradnji u gospodarenju vukom i risom (koji su po slovenskom Zakonu u lovu, a po hrvatskom Zakonu o za{titi prirode za{ti}ene ivotinjske vrste). Razgovaralo se i o unaprje enju suradnje upanijskih udruga za lovstvo obiju zemalja, me usobnom informiranju o pojavi zaraznih bolesti divlja~i i njihovom sprje~avanju, na~inu prijavljivanja lova u pograni~nom pojasu, o unosu novih vrsta divlja~i u lovi{ta te o drugim pitanjima od zajedni~koga interesa. (v) Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME 39

42 informatika GLAVNO RADNI^KO VIJE]E ^edomir Dunato izabran za ~lana Nadzornog odbora ^edomir Dunato, revirnik u [umariji Krk, u sljede}em }e mandatnom razdoblju biti predstavnik radnika u novom sedmero- ~lanom Nadzornom odboru Hrvatskih {uma. To je odluka Glavnoga radni~kog vije}a sa sjednice odr ane 22. velja~e u Vinkovcima. Prema ~lanu 158. Zakona o radu i aneksu Sporazuma o sustavu, ovla{tenjima te uvjetima za rad, Glavnom radni~kom vije}u pripala je nadle nost imenovanja predstavnika Hrvatskih {uma u Nadzorni odbor novoga trgova~koga dru{tva Hrvatske {ume d.o.o. Dunato je me u osam kandidata, tajnim glasovanjem, u drugom krugu dobio dvotre}insku ve}inu. Ostala ~etiri ~lana Nadzornoga odbora imenuje Vlada. Na sjednici Glavnoga vije}a raspravljalo se i o redovitom postupku dono{enja pravilnika o pla}ama. Zaklju- ~eno je da je potrebno ubrzati ritam dono{enja pravilnika o dopunama Pravilnika o radu, o kojem obvezno moraju raspravljati ~lanovi Glavnog radni~kog vije}a. S obzirom na to da sada{njem Glavnom radni~kom vije- }u u o ujku isti~e trogodi{nji mandat, donesena je odluka da se po upravama {uma raspi{u izbori za nove ~lanove radni~kih vije}a po upravama, ~iji predsjednici postaju ~lanovi novoga Glavnoga radni~koga vije}a. Prvu radnu sjednicu, odnosno konstituiranje novoga Glavnoga radni~koga vije}a obavit }e sada{nji predsjednik Vladimir Dro an. (zp) Informati~ka obuka u Delnicama Krajem sije~nja pokrenuta je u Hrvatskim {umama informati~ka obuka, koja }e se organizirano odr avati tijekom mjeseca velja~e i o ujka. U Lova~kom domu u Delnicama ure ena je u tu svrhu vrhunski opremljena i ure- ena informati~ka radionica s osam radnih mjesta. Obuka }e se odr avati kroz nekoliko programa, a prvi je dio za osposobljavanje informati~ara poduze}a ve} odr an. Kroz ~etiri organizirane radionice obuku je do sada zavr{ilo 36 informati~ara Hrvatskih {uma, koji su u~ili i uvje bavali znanja iz internetskog programiranja, podr{ke korisnicima i sistemsko odr avanje ra~unala i mre a. Predava~i su im bili informati~ari poduze}a. U tijeku je dvotjedna {kola za {estero glavnih programera u Hrvatskim {umama, gdje }e nau~iti nove tehnologije programiranja i dizajniranja baze podataka. Za taj program obuke anga irani su vanjski predava~i. Nakon toga odr avat }e se seminari za menad ment poduze}a i pojedine funkcije u poduze}u. Polaznici }e biti vrhovno poslovodstvo Hrvatskih {uma uklju~uju}i i direktora, rukovoditelji slu bi u Direkciji, pa sve do razine upravitelja uprava {uma i {efova odjela za proizvodnju u upravama {uma. Planirani su i seminari za radnike koji obna{aju pojedine funkcije u poduze}u, a samo postojanje u~ionice trebalo bi iskoristiti i za potrebe daljnjeg i redovnog obrazovanja radnika i stjecanja novih znanja koje nam je uvijek potrebno. (v.) PRIPREME ZA DONO[ENJE NACIONALNE [UMARSKE STRATEGIJE Javne konzultacije u tijeku Odr avanjem javne konzultacije u Karlovcu, 26. velja~e, projekt Nacionalne {umarske strategije i politike ~iju je izradu potaklo Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva, u{ao je u zavr{nu fazu odr avanja javnih rasprava u regionalnim centrima. Njih }e voditi predstavnici Ministarstva i koordinatori Renduli}, Ivan I{tok i Joso Gra~an, kao i neki ~lanovi radnih skupina. Na rasprave su tako er putem lokalnih i javnih medija te pismenim putem, pozvani svi zainteresirani da iznesu svoje vi enje i predlo e nove strate{ke ciljeve. Pored Karlovca u prvoj polovici o ujka javne konzultacije odr ane su i u Splitu, Gospi}u, Delnicama i Osijeku, a do kraja o ujka u planu je odr avanje skupova u Novoj Gradi{koj (14. o ujka), Bjelovaru (19. o ujka) te u Zagrebu 21. o ujka. (m) 40 Broj 63 o`ujak HRVATSKE [UME

43

44