Projekt hrvatskog sektora povra

Transkript

1 Primatelj: Partner: Projekt hrvatskog sektora povra ZUHP, Zajednica udruga hrvatskih povrara Ministarstvo polj., šumarstva i vodnog gospodarstva RH Projektni Bilten br. 14/ lipanj Trišni standardi za papriku Dubravka Bai, Projektni suradnik u izradi trišnih standarda Štovani itatelji, u ovom broju predstavljamo Vam tablicu usporedbe trišnih standarda za papriku koji su na snazi u EU, te onih koji su, prema postoje!em (''starom'') pravilniku, na snazi u našoj zemlji. EU HRVATSKA DEFINICIJA PROIZVODA Capsicum annuum L.,var Identicna EU annuum Komercijalni tip Dugoljaste slatke ("siljaste") Dugoljaste slatke ("rog") Cetvrtsate slatke ("tupe") Cetvrtsate slatke ("babura") Cetvrtsate slatke koje se suzavaju ("zvrk") Plosnate slatke ("rajcice") Plosnate slatke ("rajcice") ODREDBE O KVALITETI Klasifikacija Klasa I, Klasa II Ekstra klasa, Klasa I, Klasa II ODREDBE O VELICINI Minimalna velicina Velicinu odredjuje gornji promjer (sirina) paprike. Kod rajcica paprike "sirina" oznacava najveci promjer ekvatorskog dijela Kod sortiranja razlika u promjeru izm. najvece i najmanje ne smije biti veca od 20 mm Velicina se odredjuje brojem jedinica po 1 kg Ekstra klasa: a) dugoljaste (siljaste-rog): do 15 b) cetvrtaste (tupe-babura): do 12 1/8

2 EU Minimalna sirina za Klasu I i Klasu II a) dugoljaste (siljaste-rog): 20 mm b) cetvrtaste (tupe-babura,zvrk): 40 mm HRVATSKA c) plosnate (rajcica): do 15 kom u 1kg d) feferoni Klasa I a) dugoljaste (siljaste-rog): b) cetvrtaste (tupe-babura): c) plosnate (rajcica): 55 mm c) plosnate (rajcica): kom u 1kg Sortiranje po velicini nije obvezno za Klasu II Velicina nije obvezna za minijaturne proizvode ODREDBE O DOPUSTENOM ODSTUPANJU d) feferoni Klasa II (obvezno sortiranje po velicini) a) dugoljaste (siljaste-rog): i vise od 25 b) cetvrtaste (tupe-babura):i vise od 20 c) plosnate (rajcica):i vise od 20 d) feferoni A) Kvaliteta Za sve klase: 10% Ekstra klasa: 3% (mix.ljuto-slatkih) Klasa I: 5% (mix ljut -slatkih) Klasa II: 10% (mix.ljuto-slatkih) B) Velicina Za sve klase: 10% Glede odredbi EU regulative o trišnim standardima za cvjetae (Propis Komisije (EC) 1999R svibnja 2004, Odjeljak V i VI.) regulirane su odredbe glede ujednaenosti, pakiranja i oznaavanja proizvoda: Ujednaenost (1) Sadraj svakog pakiranja mora biti ujednaen i sadravati samo paprike istog porijekla, vrste ili komercijalnog tipa, kvalitete i veliine, ako su sortirane po veliini, i, u sluaju Klase I, treba se poštivati isti stupanj zrelosti i obojenja. (2) Paprike razliitih boja se mogu pakirati zajedno, ukoliko su ujednaene u porijeklu, kvaliteti, komercijalnom tipu i veliini, ako su sortirane po veliini. (3) Potrošaka pakiranja neto mase koja ne prelazi jedan kilogram mogu sadravati paprike razliitih boja i/ili komercijalnih tipova, ukoliko su ujednaene u kvaliteti, i za svaku boju i/ili komercijalni tip, u porijeklu. (4) U sluaju proizvoda sortiranih po veliini, duguljaste paprike trebaju biti dovoljno ujednaene u svojoj duljini. 2/8

3 (5) Minijaturne paprike trebaju biti dovoljno ujednaene u veliini. One se mogu miješati s ostalim minijaturnim proizvodima razliite vrste i porijekla. (6) Vidljivi dio sadraja pakovanja treba predstavljati cjelokupni sadraj. Pakiranje 1) Pakiranje paprika mora biti takvo da dobro zašti!uje proizvod. (2) Materijali koji se koriste unutar pakiranja moraju biti novi, isti i takve kvalitete da se sprijei uzrokovanje vanjskih ili unutarnjih ošte!enja proizvoda. Korištenje materijala, posebno papira ili igova, s trgovakim specifikacijama je dozvoljeno, uz uvjet da je tiskanje ili oznaavanje napravljeno s netoksinom tintom ili ljepilom. (3) Pakiranja moraju biti bez ikakvih stranih tvari. (4) Naljepnice koje se pojedinano lijepe na proizvod moraju biti takve da, kad se odstrane, ne ostavljaju niti vidljive tragove ljepila, niti ne uzrokuju ošte!enja pokoice. Odredbe o oznaavanju (1) Svako pakiranje mora sadravati sljede!e pojedinosti ispisane slovima koja su grupirana na istu stranu, itljivo i neizbrisivo oznaeno i vidljivo izvana: 1. Identifikacija a. ime i adresa pakera i/ili otpremnika b. ime i adresa pakera i/ili otpremnika moe se zamijeniti: - za sva pakiranja osim pretpakiranja, slubeno izdanom ili prihva!enom oznakom šifre koja predstavlja pakera i/ili otpremnika, koja je navedena u uskoj vezi s naznakom "Paker i/ili otpremnik" ili istoznanim kraticama; - samo za pretpakiranja, imenom i adresom prodavatelja sa sjedištem u Europskoj zajednici, koji su navedeni u uskoj vezi s naznakom "Pakirano za:" ili drugom istoznanom naznakom. U tom sluaju, oznaavanje!e tako=er ukljuivati šifru koja predstavlja pakera i/ili otpremnika. Prodavatelj mora dati sve podatke koje inspekcijsko tijelo smatra neophodnim za znaenje te šifre. 2. Karakteristike proizvoda a. ukoliko sadraj nije vidljiv izvana: - «paprike» - boja - komercijalni tip («duguljaste», «etvrtaste tupe», «etvrtaste koje se suavaju», «plosnate») ili naziv kultivara. b. ukoliko pakiranje ili potrošako pakiranje sadre paprike razliitih boja i/ili razliitih komercijalnih tipova: - «miješane paprike», ili drugi istoznani naziv, - ako sadraj nije vidljiv izvana, boje i/ili komercijalni tipovi paprika i broj komada svake boje i/ili komercijalnog tipa. 3/8

4 3. Porijeklo proizvodnje a. zemlja porijekla b. regija gdje je proizvedeno, ili dravni, regionalni ili lokalni naziv mjesta - nije obvezno c. u sluaju da potrošaka pakiranja sadre mješavinu paprika razliitih boja i/ili komercijalnih tipova razliitog porijekla, treba navesti svaku zemlju porijekla pored naziva spomenute boje i/ili komercijalnog tipa. 4. Trgovake specifikacije a. klasa, b. veliina izraena kao minimalni i maksimalni promjeri (ako su paprike sortirane po veliini) ili rije "nije sortirano po veliini" gdje odgovara, c. gdje je to potrebo, «mini paprike», «baby paprike» ili neki drugi odgovaraju!i naziv za minijaturne proizvode. Kada je nekoliko vrsta minijaturnih proizvoda pomiješano u istom pakovanju, svi proizvodi i njihovo porijeklo treba biti spomenuto. d. neto teina - nije obvezno. 5. Slubena kontrolna oznaka - nije obvezno. (2) Pakiranja ne moraju sadravati pojedinosti odre=ene u prethodnom stavku ovog lanka, kad sadre pakiranja za prodaju, jasno vidljiva izvana te koja sva sadre te pojedinosti. Ta pakiranja ne smiju sadravati nikakve obmanjuju!e podatke. U sluaju da su ta pakiranja sloena na paletama, pojedinosti moraju biti navedene na obavijesti smještenoj na oitom mjestu na barem dvjema stranama palete. NAPUTAK ZA SKLADIŠTENJE PAPRIKE Pri skladištenju ovog povr!a treba imati na umu Osjetljivost na isušivanje Osjetljivost na niske temperature Osjetljivost na etilen ( ne skladištiti s rajicama, kiwijem, jabukama) Skladištiti na temperaturi stupnja C! U našem narednom biltenu proitajte nešto više o trišnim standardima za zelenu salatu. Konkurentnost hrvatskog sektora povra Tatjana Borbaš, dipl ing. Agr. 1. PRINOSI Prosjeni prinosi odabranih vrsta povr!a u Hrvatskoj, puno su manji u sporedbi sa zemljama EU. 4/8

5 Tablica 1: Usporedba prosjenih prinosa povr!a, t/ha Povr0e Hrvatska Italija Njema1ka Španjolska Gr1ka Raj/ica 10,72 50,93 170,06 59,67 50,85 Krastavci 8,64 31,72 35,13 81,73 Luk 7,74 26,70 34,52 45,38 22,31 Kupus i kelj 12,86 22,00 43,59 31,00 23,26 Salata 7,00 21,16 24,52 27,18 19,70 Graf 1: Usporedba prosjenih prinosa povr!a, t/ha 180,00 160,00 140,00 120,00 100,00 80,00 60,00 40,00 20,00 0,00 Hrvatska Italija Njema/ka Španjolska Gr/ka Raj/ica Krastavci Kupus i kelj Salata Luk Izvor podataka: - EUROSTAT, Statistical Database of EU - Dravni zavod za statistiku, Hrvatska Razlog za tako veliku razliku u prosjenim statistikim podacima moe se objasniti velikim brojem malih hrvatskih proizvo=aa ukljuenih u statistike analize. Me=utim, specijalizirani proizvo=ai u Hrvatskoj ostvaruju prinose sline europskom prosjeku. 2. CIJENE Prodajne cijene odabranih vrsta povr!a u europskim zemljama nie su nego u Hrvatskoj Cijene prikazane u tablici su prosjene cijene na veletrnicama (bez PDV-a). Tablica 2: Usporedba veleprodajnih cijena, kn/kg Povr0e Hrvatska Italija Njema1ka Ma4arska Španjolska Raj/ica 7,66 3,78 5,32 4,03 5,09 Krastavci 6,85 2,22 2,89 3,12 3,50 Luk 3,43 1,96 1,29 1,37 1,22 Kupus 2,42 3,14 1,67 1,60 2,66 Salata 6,98 2,84 4,03 4,94 3,27 5/8

6 Graf 2: Usporedba veleprodajnih cijena, kn/kg Španjolska Ma=arska Njema/ka Italija Hrvatska 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Raj/ica Krastavci Luk Kupus Salata Izvori podataka: - DATIMA Sistema Informativo Statistiche Agricole, Italy - EUROSTAT, Statistical Database of EU - TISUP, Hrvatska 3. MINERALNA GNOJIVA Analiza cijena mineralnih gnojiva temelji se na prosjenim veleprodajnim cijenama (2003. i 2004., bez PDV-a) 4 najviše korištenih vrsta mineralnog gnojiva u Italiji i Hrvatskoj (UREA; KAN, NPK 15:15:15 i NPK 8:24:24 u Italiji i NPK 8:26:26 u Hrvatskoj). Izvor podataka: - Camera di Commercio, Italy - TISUP, Hrvatska Na veleprodajnu cijenu obraunat je PDV (10 % Italija i 22 % Hrvatska). Tablica 3: Usporedba cijena mineralnih gnojiva UREA, 46 % KAN, 27 % NPK 15:15:15 NPK 8:24:24 8:26:26 Italija Hrvatska bez PDV sa PDV bez PDV sa PDV 0,19 0,21 0,16 0,20 EUR/kg 1,44 1,59 1,23 1,50 kn/kg 0,18 0,20 0,15 0,18 EUR/kg 1,37 1,50 1,12 1,37 kn/kg 0,23 0,25 0,21 0,26 EUR/kg 1,75 1,92 1,63 1,99 kn/kg 0,27 0,30 0,30 0,36 EUR/kg 2,05 2,26 2,25 2,75 kn/kg 6/8

7 Prosjene cijene svih 4 vrsta mineralnih gnojiva, nakon obraunatog PDV-a, za oko 5 % su više u Hrvatskoj nego u Italiji. Graf 3: Usporedba cijena mineralnih gnojiva, kn/kg 2,00 1,50 1,65 1,82 1,56 1,90 1,00 0,50 0,00 Italija Hrvatska Cijena 1,65 1,56 Cijena+PDV 1,82 1,90 4. STRUKTURA PRIHODA I TROŠKOVA PROIZVODNJE U Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji sustav prikupljanja i obrade ekonomskih podataka za poljoprivrednu proizvodnju na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Mali broj proizvo=aa vodi evidenciju o proizvodnim i ekonomskim rezultatima u proizvodnji, a ako je i vode to je u ve!ini sluajeva za potrebe poreznog knjigovodstva. Ne postoje slubeni statistiki podaci o ekonomskim ili financijskim rezultatima o povr!arskoj proizvodnji na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj. Stoga je u analizi troškova proizvodnje korišten Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje kojeg je objavio Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu. Analiza je napravljena izraunavanjem prosjenog udjela pojedine vrste troška u ukupnim troškovima proizvodnje za 8 razliitih vrsta povr!a (rajica, paprika, krastavci, luk, cvjetaa, kupus, salata, grah). Za zemlje EU korišteni su podaci o udjelima specifinih troškova proizvodnje na gospodarstvima specijaliziranim za povr!arsku proizvodnju, preuzeti iz baze podataka FADN-a (Farm Accountancy Data Network). Tablica 4: Struktura troškova proizvodnje udio pojedinog troška u ukupnim troškovima, % Zemlja Sjeme Gnojiva Zašt. sredstva Ostali troškovi Hrvatska 31,53 8,27 11,53 48,67 Italija 48,37 15,59 13,10 22,94 Španjolska 28,64 26,84 27,45 17,07 Njema/ka 62,96 9,80 5,78 21,46 7/8

8 U usporedbi s drugim zemljama, u Hrvatskoj ostali troškovi (berba, ambalaa, izlazak na trište, itd.) imaju najviši udio u ukupnim troškovma. Razlog tome moe se potraiti u injenici da hrvatski proizvo=ai sami vode brigu o nabavci svih potrebnih inputa (npr. ambalaa) te svim aktivnostima za pripremu proizvoda za trište i o samoj prodaji, za razliku od europskih dobro organiziranih proizvo=aa, udruenih u zadruge ili proizvo=ake udruge koje za njih obavljaju takve poslove. Korištenjem istih izvora podataka, izraunat je udio troškova proizvodnje u ukupnim prihodima u proizvodnji povr!a. Tablica 5: Udio troškova proizvodnje u ukupnim prihodima, % Zemlja % Hrvatska 58,93 Italija 24,40 Španjolska 49,94 Njema/ka 18,36 U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska ima najviši udio troškova proizvodnje u ukupnom prihodu. Od ukupne vrijednosti proizvodnje na pokrivanje troškova sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i ostalih troškova otpada 58,93 %, što ostavlja 41,07 % vrijednosti proizvodnje za pokrivanje troškova mehanizacije, amortizacije, odravanja, distribucije proizvoda, prijevoza, itd.) i za ostvarivanje dobiti od povr!arske proizvodnje. U prosjeku, prinosi hrvatske povr!arske proizvodnje nii su nego u zemljama EU, troškovi proizvodnje su ve!i, kao i veleprodajne cijene. Ve!ina hrvatskih proizvo=aa ne posluje putem udruga ili zadruga i nedostaju im kapaciteti poput sortirnica ili pakirnica te logistika potpora (marketing, distribucija i trenje proizvoda). U takvoj situaciji, hrvatskim proizvo=aima nije jednostavno konkurirati svojim proizvodima na europskom i svjetskom trištu. Bilten uredjuje: Projekt hrvatskog sektora povr!a, p/a Tebodin Hrvatska, Draškovi!eva 53/III, Zagreb, Hrvatska, tel: , fax : ; tebodin@tebodin.hr Za sva mišljenja i ideje napisane u biltenu odgovoran je iskljuivo autor teksta. EVD, Nizozemska i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH ni pod kojim se uvjetima ne mogu smatrati odgovornima za sadraj biltena. 8/8