LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje radna verzija

Transkript

1 LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje radna verzija MALIM KORACIMA DO SIGURNOG USPJEHA Lipik, 2016.

2 KRATICE KORIŠTENE U TEKSTU ARKOD APPRRR CLLD DZS EPFRR ES EU ha HACCP HGK HZMO HZZ IPARD JLS LEADER LRS NATURA 2000 NN m/nm PRR psci RH SPA SWOT VCC ŽRS Sustav identifikacije zemljišnih parcela Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (eng. Community Led Local Development lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti. Državni zavod za statistiku Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj Ekvivalent stanovnika, označava jedinicu opterećenja koja se primjenjuje u izražavanju kapaciteta uređaja za čišćenje otpadnih voda ili opterećenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog BPK5 (biokemijska potrošnja kisika) sa vrijednosti koja otpada na jednog stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan Europska unija hektar = m 2 The Hazard Analysis and Critical Control Points System (Analiza opasnosti na ključnim kontrolnim točkama - sustav osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda) Hrvatska gospodarska komora Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zapošljavanje Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development (Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj) jedinice lokalne samouprave Liaison Entre Actions de Développement de l Economie Rurale (Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva) Lokalna razvojna strategija ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije Narodne novine nadmorska visina obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje proposed Sites of Community Importance (predložena Područja od posebne važnosti za zajednicu) Republika Hrvatska Special protection areas (Područja posebne zaštite) strategijski instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju snage/slabosti određenog subjekta s prilikama/opasnostima okruženja radi identificiranja šansi/rizika za opstojnost istoga Vocational Competence certificate (sustav za certifikaciju strukovnih vještina stečenih izvan formalnog sustava obrazovanja Županijska razvojna strategija

3 POPIS SLIKA TABLICA, GRAFIKONA, TABELA I PRILOGA LRS-a Slika br. 1: Položaj LAG-a "Zeleni trokut" unutar teritorije R. Hrvatske (str. 1.) Slika br. 2: Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a (str. 2.) Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti (str. 11.) Tablica br. 2: Vrijednost pokazatelja razvijenosti u odnosu na državni prosjek (str. 11.) Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata (str. 11) Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava (str. 13.) Tablica br. 5: Korištenje zemljišta (str. 14.) Tablica br. 6: Turizam na području LAG-a (str. 15.) Tablica br. 7: Stanje nezaposlenosti (str. 16.) Tablica br. 8: Stanovništvo prema obrazovnim programima (str. 16.) Tablica br. 9: Osnovni demografski podaci (str. 17.) Tablica br. 10: Demografska kretanja na području LAG-a (str. 10.) Tablica br. 11: Stanovništvo prema dobi i spolu (str. 18.) Tablica br. 12: Stanovništvo prema obrazovanju (str. 19) Grafikon br. 1: Obrazovna struktura nositelj -a (str. 13.) Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha (str. 13.) Tabela 1: SWOT analiza (str. 20.) Tabela 2: OPIS CILJEVA (str. 25.) Tabela 3: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA D, E, F, G, H, I, J (str. 37.) Tabela 4: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA A, B (str. 38.) Tabela 5: USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (str. 39.) Tabela 6: OPIS UKLJUČIVANJA DIONIKA (str. 41.) Tabela 7: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS (str. 43.) Tabela 8: PROCJENA BROJA PROJEKATA (str. 48.) Tabela 9: OPIS PRAĆENJA PROVEDBE LRS (str. 48.) Tabela 10: INDIKATORI UČINKA (str. 50.) Tabela 11: PODACI ZA EVALUACIJU LRS (str. 53.) Tabela 12: UPRAVLJANJE PROVEDBOM LRS (str. 54.) Tabela 13: FINANCIJSKO POSLOVANJE LAG-a (str. 55.) Tabela 14: DINAMIKA PROVEDBE IPARD PROGRAMA (str. 56.) Tabela 15: AKTIVNOSTI LAG-a U PROVEDBI IPARD PROGRAMA (str. 57.) Tabela 16: IZVORI FINANCIRANJA (str. 58.) Tabela 17: FINANCIRANJE PROVEDBE LRS (str. 59.) Tabela 18: DINAMIKA FINANCIRANJA PROVEDBE LRS (str. 59.) Tabela 19: POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA (str. 60.) Prilog br. 1: Pregledna karta TK 100 (str. I) Prilog br. 2: Prometna infrastruktura (str. II) Prilog br. 3: Popis i raspored naselja prema broju stanovnika (str.iii) Prilog br. 4: Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS Požeško-slavonske (str.iii) Prilog br. 5: Ciljevi, prioriteti i mjere Razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije (str. IV) Prilog br.6: Popis sudionika edukativno informativnih radionica za izradu LRS-a (str. V) Prilog br. 7: Popis adresa na koje je dostavljen Javni poziv za prijavu projekata u LRS (str. VII) Prilog br. 8: Popis članova LAG-a Zeleni trokut (str. X) Prilog br. 9: Popis članova Upravnog odbora LAG-a (str. XIV) Prilog br. 10: Baza projekata Lokalne razvojne strategije (str. XV)

4 UVOD Yes, We Can! Barack Hussein Obama 2008 DA, MI MOŽEMO! je slogan koji se može u potpunosti primijeniti za stanovnike manjih i većih naselja, sela i gradića na području zapadne Slavonije. Ti i takovi Slavonci ujedinili su se godine u Lokalnu akcijsku grupu Zeleni trokut želeći zajedno i na temelju dobrosusjedskih odnosa i zajedničkih interesa samostalno voditi brigu o svome razvoju. Na tom putu bilo je poteškoća, no upravo zahvaljujući upornosti i usmjerenosti ka zajedničkom cilju napisana je ova Strategija. Stanovnici LAG-a mogu i žele razvijati svoju jedinstvenu regiju vlastitim snagama i vlastitom pameću. Stanovnici LAG-a su se dogovorili i definirali svoje ciljeve. Temeljeći svoju budućnosti na bogatoj prirodnoj baštini, prirodnim ljepotama i tradiciji, razvijajući vlastite snage stalnim učenjem te testirajući svoje sposobnosti kroz brojne projekte, stanovnici LAG-a su uistinu dokazali da mogu odgovorno i pametno gospodariti svojim resursima, te pametno koristiti financijska sredstva iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. Stanovnici LAG-a smatraju da EUROPA 2020 treba zaživjeti u svakom naselju što se nalazi na potezu od Lonjskog polja do Slavonskog gorja. Ova Strategija rezultat je timskog rada. U Stručnom povjerenstvu za izradu LRS sudjelovali su: 1. Vesna Tomaz 2. Eva Đurić 3. Branimir Kljakić 4. Darian Husko 5. Marijan Širac 6. Marin Lilovac te Igor Matek. Doprinos u izradi Strategije dali su mnogi članovi i stanovnici LAG-a Zeleni trokut. Svi oni nestrpljivo očekuju početak njene provedbe

5 SADRŽAJ 1. Opis područja koje strategija obuhvaća Opće zemljopisne značajke prostora Površina i prostorni obuhvat Reljefna i klimatska obilježja Pedološka i vegetacijska obilježja Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA Društvena infrastruktura Socijalna zaštita Predškolski odgoj Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje Visokoškolsko obrazovanje i pučka otvorena učilišta Zdravstvo Civilno društvo Komunalna infrastruktura Vodoopskrba Odvodnja Gospodarenje otpadom Opskrba električnom energijom Opskrba plinom Obnovljivi izvori energije Prometna infrastruktura: ceste, željeznica i riječni promet Informacijska i telekomunikacijska povezanost Gospodarske značajke prostora Stanje gospodarstva Glavne gospodarske djelatnosti Prerađivačka industrija Šumarstvo i poljoprivreda Turizam Tržište radne snage Potporne institucije i korištenje EU fondova Demografske i socijalne značajke prostora Broj i gustoća stanovnika Demografska kretanja Obrazovna struktura stanovništva Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji Analiza razvojnih potreba i potencijala područja Snage, slabosti, prilike i prijetnje područje LAG-a Opis ciljeva LRS Vizija Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područje LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti Integrirani i inovativan pristup LRS Opis odabira projekata na nivou LAG-a Način odabira projekata na nivou LAG-a Procedura izbjegavanja sukoba interesa pri odabiru projekta/operacije ukoliko je LAG jedan od korisnika Kriteriji odabira projekata..36

6 Sastav tijela za odabir projekata Opis tema planiranih projekata suradnje i način odabira projekata suradnje Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima Opis uključenosti lokalnih dionika u izradi LRS Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradi LRS i primjena načela odozdo prema gore Opis partnerstava Akcijski plan provedbe Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja Način praćenja i procjene provedbe LRS Opis praćenja provedbe LRS Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS Opis procjene provedbe LRS Opis sposobnosti provedbe LRS Ljudski kapaciteti za provedbu LRS Financijski kapacitet za provedbu LRS Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju Iskustva u provedbi projekata izvan mjere LEADER Financijski plan Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja) Financiranje provedbe LRS Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata

7 1. Opis područja koje strategija obuhvaća Lokalna akcijska grupa Zeleni trokut obuhvaća djelomično ili u cijelosti 5 jedinica lokalne samouprave: područje Grada Kutina u dijelu kojega čini naselje Janja Lipa, Grad Lipik, Grad Novsku, Grad Pakrac i Općinu Jasenovac u cijelosti. Ukupna površina LAG-a je 1.077,91 km2. Ukupan broj stanovnika je koji žive u 102 naselja Opće zemljopisne značajke područja Prostor LAG-a "Zeleni trokut" je homogeni prostor povezan u cijelosti kopnom. Poveznice prostora su: - udaljenost od regionalnih (županijskih) središta, - prometna povezanost i usmjerenost na prometne pravne: istok-zapad i sjever-jug, - slične reljefne, klimatske, pedološke i hidrološke karakteristike, - slična gospodarska struktura, - povezana komunalna infrastruktura, - zajednička povijest i tradicija, - slične demografske značajke i trendovi, - zajednički zdravstveni i socijalni interesi, - komplementarnost u razvoju turizma i zaštiti prirodnih resursa, itd Površina i prostorni obuhvat Lokalna akcijska grupa Zeleni trokut (u nastavku: LAG Zeleni trokut ) nastala je kao težnja lokalnih čimbenika ka susjedskim povezivanjem i suradnjom čiji je cilj zajednički Slika br. 1. Položaj LAG-a "Zeleni napredak i stvaranje boljih uvjeta za život. trokut" unutar teritorije R. Hrvatske Lokalna akcijska grupa Zeleni trokut smještena je u južnom dijelu kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. LAG se nalazi na području Zapadne Slavonije, južnim dijelom dotiče rijeku Savu i granicu Bosne i Hercegovine, a zapadnim rijeku Ilovu. Sjeverni dio omeđen je rijekom Bijelom i gorom Papuk, dok su istočne granice uglavnom omeđene gorom Psunj. LAG je smješten na rubnim granicama Sisačkomoslavačke i Požeško-slavonske županije, te obuhvaća jedinice lokalne samouprave koje su redom udaljenije od županijskih središta Siska i Požege. Upravo ta udaljenost bila je zajedničko obilježje i razlog povezivanja preko županijskih granica. Susjedni LAG-ovi su: sa jugo-zapada LAG Una, sa zapada LAG Moslavina, sa sjevera LAG Bilogora-Papuk, sa istoka LAG Barun Trenk i sa jugoistoka LAG Zapadna Slavonija. LAG sačinjavaju slijedeće jedinice lokalne samouprave: Grad Novska, Grad Lipik, Grad Pakrac, Općina Jasenovac te Grad Kutina u dijelu koji pripada naselju Janja Lipa. Gradovi Lipik i Pakrac nalaze se na zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, dok su Grad Novska, Općina Jasenovac i naselje Janja Lipa smješteni na istočnom dijelu Sisačkomoslavačke županije. Ukupan broj naselja unutar LAG-a je

8 Slika 2. Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a Povoljan geografski položaj i susjedska usmjerenost ka istim ciljevima razlog su postojanja LAGa Zeleni trokut. Obilježja ovog područja i njegova specifičnost na razini mikroregije Zapadna Slavonija zalog su daljnje suradnje u uspješnom sveobuhvatnom razvoju Reljefna i klimatska obilježja Područje LAG-a Zeleni trokut pripada širem području prirodno-geografske cjeline zapadne Slavonije kao zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, te istočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije. Sa sjeverne i istočne strane okružen je obroncima gorskih masiva Papuka i Psunja, a zapadna i južna strana je pretežito ravničarska. Ravničarska područja nalaze se pretežno uz rijeku Savu te njene pritoke: Bijela, Pakra, Ilova, Trebež, Strug i Una koja su isprepletena brojnim prirodnim i umjetnim vodotocima (kanalima). Reljef je dinamičan te ga odlikuju slijedeće sastavnice: ravničarska područja doline rijeke Save (djelomično sklone stalnim plavljenima) i pritoka (aluvijane doline), niža brdska područja na prijelazu iz dolina ka višim obroncima slavonskih gora Papuka i Psunja, te brdski prostor Papuka i Psunja. Ovo gorje izvor je brojnih vodotoka koji se slijevaju u navedene riječne tokove. Prostor je također bogat izvorima i bunarima što pokazuje da je voda jedan od glavnih prirodnih resursa ovog područja. Najniža nadmorska visina je 90 m/nm izmjerena na području Mokrog polja kod Novske, a najviša nadmorska visina je vrh Psunja Brezovo polje na 984 m/nm koji je ujedno i najviši vrh Slavonije. Nadmorske visine naselja unutar područja LAG-a kreću se od 90 m do 550 m/nm. Područje LAG-a izrazito je bogato šumskim površinama koje čine 45% ukupne površine, dok su poljoprivredne površine zastupljene sa 33%. Specifičnost ovoga područja čini relativno velik postotak močvarnih (Lonjsko polje) i ribnjačkih površina (Poljanski ribnjaci) i čistih rječica pogodnih za ribolov, a posebni vodni resurs čine mineralne i termalne vode na području Lipika. Kartografski prikaz područja LAG-a sa reljefnim obilježjima nalazi se u Prilogu br. 1 Pregledna karta TK 100. Područje LAG-a ima umjerenu kontinentalnu klimu pod veoma jakim maritimnim utjecajem, koju karakteriziraju umjerene hladne zime, topla ljeta i nepovoljan godišnji raspored oborina sa uočljivim mikroklimatskim razlikama između brdskih i nizinskih predjela. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10ºC, a u vegetacijskom periodu (IV.-XI. mjeseca) prosječna temperatura iznosi 16ºC. Najtopliji je mjesec srpanj s prosječnom temperaturom od 28ºC, a najhladniji je mjesec siječanj s prosječnom temperaturom od 0,5ºC. Područje LAG-a karakterizira nepovoljan godišnji raspored oborina koje su raspoređene u dva godišnja maksimuma i dva godišnja minimuma što uzrokuje izmjenu sušno-vlažnih razdoblja te manjak oborina u vrijeme kad je ujedno i temperaturni maksimum. Ovakav raspored oborina uzrokuje nedostatak vode u tijeku vegetacije, te izmjenu sušnih sa 2

9 vlažnim periodima što za posljedicu ima izmjenu oksidacijskih i redukcijskih procesa u tlu koje uzrokuju smanjenje plodnosti tala. Srednja dnevna temperatura zraka je viša od srednje količine oborina u razdoblju od sredine lipnja do sredine rujna, što znači da se u tome razdoblju pojavljuje manjak oborina. Budući da se radi o razdoblju vrlo aktivne vegetacije, taj manjak je potrebno nadomjestiti navodnjavanjem. Također, dva kišna maksimuma u lipnju i studenom uzrok su plavljenja u nizinskim područjima i depresijama. Prosječna godišnja količina oborina za područje LAG-a iznosi 900 mm, a u mjesecima vegetacije (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz) padne najviše oborina. U to doba najčešća su plavljenja na području Lonjskog polja. Područje LAG-a je prekriveno snijegom u prosjeku 32 dana godišnje. Vjetrovitost je promjenjiva, uglavnom su zastupljeni slabi vjetrovi i tišina, dok su jaki vjetrovi rijetkost. U godišnjoj ruži vjetra na području LAG-a najučestaliji su vjetrovi s istoka, sjeverozapada i zapada, a na prigorskom i podgorskom području vjetrovi su općenito intenzivniji negoli na nižim područjima. U svim sezonama sjeverni je vjetar najjači. U proljeće jednakom jačinom pušu sjeveroistočni i istočni vjetar. Zimi je najslabiji istočnjak, a u ostalim sezonama jugozapadnjak. Prema prosječnim godišnjim vrijednostima relativne vlage zraka može se zaključiti da cijelo područje ima srednju do visoku vlažnost zraka. Zahvaljujući građi planina Papuka, Psunja i njihovih obronaka, hidrografska mreža LAGa je dobro razvijena, te s bogatim vodenim tokovima gravitira u sliv rijeke Save. Brdski predjeli imaju nešto svježiju i vlažniju klimu u odnosu na nizinske predijele, što je pogodovalo razvoju mreža tekućica. U posljednje vrijeme javljaju se česti klimatski ekstremi koji uzrokuju elementarne nepogode. Samo štete u poljoprivredi u posljednjih 10 godina na području LAG-a iznose preko 100 milijuna kuna (kišno nevrijeme i tuča: ,50 kn, poplava: ,72 kn, suša: ,99 kn te mraz: ,92 kn). Očito je glavni problem u nedostatku oborina tijekom vegetacije. Reljefna, prirodna i klimatska obilježja LAG-a govore o povoljnom prostoru za život sa svim potrebnim resursima bitnim za uspješan razvoj. Posebno su povoljni uvjeti za razvoj šumske i drvoprerađivačke djelatnosti, slatkovodno ribarstvo, stočarstvo, voćarstvo i ratarstvo. Kao posebno ograničenje ističe se manjak oborina u najosjetljivijem tijeku vegetacijske sezone koje se može prevladati ulaganjima u navodnjavanje, za što postoje dovoljni resursi, te pojava ekstremnih klimatskih prilika u zadnje vrijeme Pedološka i vegetacijska obilježja Pedološke osobine područja LAG-a dio su pedoloških osobina širega prostora. Na području LAG-a zastupljena su automorfna i hidromorfna tla. U razdjel automorfnih tala pripadaju sva tla za čiji je vodeni režim karakteristično vlaženje samo atmosferskom vodom pri čemu je procjeđivanje upijene vode slobodna pa nema stagniranja vode i vlaženja koje bi prouzrokovalo proces redukcije. U razdjel hidromorfnih tala pripadaju tla koja karakterizira prekomjerno vlaženje u dijelu profila ili u čitavom tlu. Među automorfnim tlima zastupljene su rendzine, eutrično smeđe i lesivirano tlo te distrično smeđe, lesivirano i ranker na kiselim silikatima tla. Distrična smeđa tla formiraju se na kremeno-silikatnim supstrantima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci, škriljci, kiseli eruptivi i dr.), a rendzine se formiraju u različitim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaničkim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih podsistemskih jedinica. Najzastupljenije su na filšnim serijama i saharodnim dolomitima. Ova tla su pretežito pod šumom. Zastupljena su u brdskim i brežuljkastim područjima na obroncima Papuka i Psunja. 3

10 Od grupe hidromorfnih tala zastupljena i amfiglejna i pseudoglejna tla. Pseudoglej karakterizira izmjena vlažnog i suhog razdoblja, a vezan je za ravničarske terene i terene s blagim nagibima. Pseudoglej je nastao kao izravna posljedica nepovoljnog rasporeda oborina na ovome području i postojanja nepropusnog sloja tla koji sprečava procjeđivanje u dubinu. U području riječnih, potočnih dolina i zavala zastupljena su aluvijalna i koluvijalna tla, rendzine, semigleji i eugleji koje obilježava stalno ili povremeno vlaženje podzemnim vodama. Na ovom prostoru vegetacijski pokrov prati geomorfološke oblike prostora te se razlikuju dva osnovna tipa vegetacije: brdska i nizinska. Brdski tip vegetacije čine šume bukve, hrasta kitnjaka i lužnjaka, graba, johe, cera, jasena, bagrema, smreke. Također uspijevaju i pitomi kesten, lipa i topola. Najstabilnije biljne zajednice nakon šuma su livade, od kojih su pojedine uz vodotoke i zamočvarene, sa specifičnom vegetacijom /joha, vrbe i dr.). Ostale površine koje nisu pod navedenim tipovima vegetacije su kultivirane te su pod poljoprivrednim kulturama (oranice). Podzemne vode temeljnice pogoduju stvaranju livadsko-močvarnih biljnih pokrova koje su naročito prisutne na području Lonjskog polja. Raznolikost reljefa i klimatskih prilika uzrok su postojanju više tipova tala koja zbog svojih osobina spadaju u rezervna tla za poljoprivrednu proizvodnju. Tek na područjima gdje su izvršene agromelioracije (odvodnja, podrivanje) može se govoriti o tipu glavnih tala za poljoprivrednu proizvodnju Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA 2000 Postojeća prirodna i kulturna baština od velikog je značaja za očuvanje identiteta područja LAG-a i njegovog stanovništva, a ima i veliku turističku vrijednost. Zaštićena prirodna baština temeljem Zakona o zaštiti pirode (NN 70/05) na području LAGa je slijedeća: o Park prirode Lonjsko polje na području Grada Novska i Općine Jasenovac, uvršteno u svjetski poznatu prirodnu baštinu (Ramsalskom konvencijom o zaštiti močvarnih staništa, te Projektom Important Bird Area o posebni rezervat ornitološki Krapje Đol o Park kupališnog lječilišta u Lipiku - spomenik parkovne arhitekture Prirodna baština zaštićena prema Zakonu o šumama i Pravilniku o uređenju šuma: o Gospodarska jedinica Blatuško brdo površine od 22,28 ha na području Grada Lipika o Šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju Kalvarija, zaštićena šumska sastojina čistog kitnjaka u blizini Pakraca Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u prostornim planovima općina i gradova o Zaštićeni krajolik: Paklenica na području Grada Novska o Područje spilja Trbušnjak i Rastik na području Grada Pakraca o Park šuma: dolina potoka Novska o Spomenik prirode: geološki lokalitet kod naselja Paklenica U prijedlogu ekološke mreže za zaštitu prirode NATURA 2000 navedena su slijedeća područja koja se u cijelosti ili dijelom nalaze na području LAG-a Zeleni trokut : o Poligonska područja važna za ptice (SPA): - HR Poilovlje s ribnjacima Poljana - HR Donja Posavina o Poligonska područja važna za vrste i staništa (psci): - HR Ribnjaci Poljana - HR Lonjsko Polje - HR Psunj - HR Trbušnjak - Rastik Prema Karti staništa RH na području grada Pakraca nalazi se 16 tipova ugroženih i rijetkih staništa koja su u RH zaštićena Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti 4

11 staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 70/05, NN 139/08) od kojih je 6 tipova ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima. Područje LAG-a stanište je nekoliko zaštićenih i ugroženih vrsta: 15 vrsta sisavaca, 29 vrsta ptica, 4 vrste vodozemaca i gmazova, 18 vrsta leptira, 24 vrste riba. Temeljem konzervatorske podloge na području Novske nalazi se 96 evidentiranih kulturnih dobara, na području Općine Jasenovac evidentirano je dobara na području grada Pakraca evidentirana su 102 kulturna dobra, a na području grada Lipika evidentirano je 59 kulturnih dobara. Od ukupno 257 evidentiranih kulturnih dobara, 65 ih je zaštićeno ili su pod preventivnom zaštitom. Popis kulturne baštine vrlo je dugačak, te se ne može zbog svoga obima ovdje prikazati, no osobito vrijednu kulturnu baštinu koju treba posebno istači: - na području Jasenovca: povijesno naselje Krapje koje je primjer graditeljske baštine Posavine, te spomen područje Jasenovac, - na području Novske: dijelovi naselja Stara Subocka, više crkava u Novskoj i naseljima, zgrada pošte, zgrada ljekarne, hotel Knopp, pokretne zbirke Sajko i Vukalović i dr. - na području Lipika: gradska urbanistička jezgra Lipika, Zdravstveno-lječilišni i bolnički kompleks, Kursalon, Vandlban, vile u ulici Marije Terezije, kompleks Ergele, tradicijska arhitektura u Gaju, - na području Pakraca: kulturno-povijesna urbanistička cjelina Pakrac, ostaci starog grada, crkva Uznesenja BDM, Crkva sv. Trojice i vladikin kompleks, crkva sv. Pantelejmona u Tornju, kompleks Janković, Spahijski podrum, Slavonski banovac kovnica novca i dr. Velik dio nepokretne kulturne baštine oštećen je ili uništen u Domovinskom ratu. Dio je nakon rata obnovljen, a još uvijek velik dio građevina vapi za obnovom i namjenom. Lokalna samouprava ulaže znatne napore u zaštiti i vraćanju namjene zapuštenoj nepokretnoj kulturnoj baštini, osobito u turističke svrhe. Vrijednost prostora LAG-a očitava se i u prirodnoj i kulturnoj baštini. Posebni motori pokretači su zaštićena prirodna dobra kao i područja predložena za ekološku mrežu NATURA 2000 kojih ima čak 4 na području LAG-a. Brojnim zaštićenim kulturnim dobrima potrebna je obnova i nova namjena. Na području LAG-a nalazi se i velik broj očuvanih tradicijskih kuća koje su evidentirane kao etnološka kulturna dobra, ali i drugi objekti tradicijske arhitekture. Postoje i arheološka nalazišta putem kojih se prati kontinuirano naseljavanje od mlađeg kamenog doba, srednjeg vijeka pa do danas. U skladu sa prepoznatom prirodnom baštinom, kulturna baština i njen potencijal u razvoju turizma predstavlja važan resurs koji se može upotrijebiti u jačanju atraktivnosti i privlačnosti područja za nove goste Društvena infrastruktura Razvijenost društvene infrastrukture pokazatelj je razvijenosti društva, a ona se očituje kroz socijalnu zaštitu, predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje i puča otvorena učilišta, zdravstvo i civilno društvo Socijalna zaštita U području socijalne zaštite, stručni djelatnici centara za socijalnu skrb s područja LAG-a uglavnom ističu slijedeće probleme: nerazvijenost mreže udomiteljskih obitelji posebno za smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi; nerazvijenost sustava pružanja pomoći i njege u kući; kroničan nedostatak stručnih djelatnika, a samim time i opterećenost postojećih djelatnika; nedostatak smještajnih kapaciteta ustanova, što se posebno odnosi na zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, duševno bolesnih i mentalno retardiranih osoba koje adekvatnu skrb ne mogu dobiti u obitelji, što upućuje na potrebu izgradnje istih, kao i nedostatak financijskih sredstava za unapređenje domova socijalne skrbi i nabavku vozila za prijevoz korisnika. 5

12 Na području LAG-a od ustanova za smještaj djeluju Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe Lipik (10 korisnika), Dom za starije i nemoćne osobe Marino selo (65 korisnika), te nekoliko privatnih obiteljskih domova: Dom za starije i nemoćne osobe Anđelak Lipik (40 korisnika), Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Vita Novska (18 korisnika), privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne Ivanušić, privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne Ema, a na području grada Novske djeluje udomiteljska obitelj Gobac koja se skrbi za starije i nemoćne osobe (15 štićenika). Na području Jasenovca djeluje Centar za pomoć i njegu Općine Jasenovac kroz Program dnevnog boravka i pomoć u kući starijim osobama. Na području Novske djeluje Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Danijela. Na području grada Lipika djeluje program Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama koji ima 225 korisnika i 16 zaposlenih. S obzirom da navedeni program pokriva 25 naselja na području Lipika, te 5 naselja na području Pakraca, potrebno je osigurati dodatna vozila kako bi se zadovoljive sve potrebe korisnika za odlazak liječniku, dovoz namirnica, lijekova, i dr. Ustanova za smještaj starih i nemoćnih osoba na području grada Pakraca ne postoji. Crveni križ je započeo izgradnju objekta za smještaj starih i nemoćnih osoba u Prekopakri, no zbog nedostatka financijskih sredstava objekt nije u potpunosti završen, te kao takav ne može biti stavljen u funkciju. Pučka kuhinja postoji samo na području grada Pakraca u vlasništvu Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, koja je ujedno i jedina u Požeško-slavonskoj županiji. Pučku kuhinju potrebno je opremiti potrebnom opremom (hladnjače, sitni inventar), te uvesti HACCP sustav sigurnosti i kvalitete hrane. Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac posjeduje i Dječje odmaralište Cvrčak na otoku Viru gdje se svake godine odmara oko 450 djece i odraslih (djeca iz socijalno ugroženih obitelji, djeca s posebnim potrebama i starije osobe). Gradsko društvo Crvenog križa započelo je radove uređenja i opremanja odmarališta, no zbog nedostatka financijskih sredstava završetak radova je neizvjestan Predškolski odgoj Na području LAG-a djeluju tri matična vrtića s jaslicama Kockica Lipik, Maslačak Pakrac, Radost Novska, te ukupno pet područnih vrtića koji provode redovite cjelodnevne i poludnevne programe predškolskog odgoja. Dječji vrtić Radost Novska provodi i verificiran program engleskog jezika koji pohađaju i djeca koja nisu upisana u redovite programe. U vrtićima je svake godine popunjena kvota upisa, te je potrebno osigurati dodatne kapacitete te unaprijediti opremljenost. Kao poseban problem može se navesti kontinuirano povećanje broja djece s posebnim potrebama. U postojećim vrtićima ne postoji adekvatno opremljen prostor za rad s djecom s posebnim potrebama, kao ni dovoljno stručnog kadra za specifične potrebe djece (stručni tim: pedagog - psiholog - logoped za djecu s posebnim potrebama i nepravilnim ili otežanim izgovorom, te stručni kadar za rad s djecom s izraženim talentima) Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje Na području LAG-a djeluje šest matičnih, te deset područnih škola. U područnim školama s manjim brojem učenika nastava se odvija uglavnom u kombiniranim odjelima. Najčešći problemi s kojima se institucije za osnovnoškolsko obrazovanje suočavaju su: nepostojanje uvjeta za rad s djecom s posebnim potrebama, potreba za vanjskim suradnicima, manjak stručnog kadra za specifične potrebe djece, nepostojanje pristupne rampe pri osnovnim školama kao ni organiziranog prijevoza s adekvatnim prijevoznim sredstvom za učenike s invaliditetom, nema mogućnosti smještaja za roditelje učenika s posebnim potrebama, školska oprema je dotrajala kao i sportski sadržaji (golovi, igrališta i dr.). U pojedinim školama učenici imaju samo hladni obrok zbog neuređenosti i nefunkcioniranja blagovaonice, a prijevoz učenika do škole najčešće nije adekvatan. Na području LAG-a djeluju i dvije glazbene škole, odnosno Glazbena škola Pakrac i Glazbena škola Novska. 6

13 Srednjoškolsko obrazovanje na području LAG-a obavljaju Srednja škola Pakrac, Srednja škola Novska te Srednja glazbena škola Novska s redovnim programom. U sklopu Srednje škole Pakrac nalazi se mješoviti Učenički dom Pakrac s kapacitetom za 155 učenika u ukupno 37 soba Visokoškolsko obrazovanje i pučka otvorena učilišta Na području LAG-a mogućnost visokoškolskog obrazovanja nudi dislocirani studij fizioterapije u Pakracu, te Pučko otvoreno učilište Obris koje je u suradnji s Visokom poslovnom školom s pravom javnosti u Višnjanu u Pakracu otvorilo stručni studij ekonomije smjer: menadžment u turizmu, te izvanredni specijalistički diplomski stručni studij Menadžment u turizmu. Grad Novska je pokrenula obrazovanje za poduzetništvo na visokoškolskoj razini u suradnji s Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, Zagreb. Pučko otvoreno učilište Novska i Pučko otvoreno učilište Obris u Pakracu su jedine institucije koje pružaju mogućnost obrazovanja odraslih Zdravstvo Zdravstvenu zaštitu na području LAG-a Zeleni trokut na primarnoj razini pružaju Dom zdravlja Kutina Ispostava Novska, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije sa ispostavama u Pakracu, Lipiku i Poljani, Objedinjeni hitni prijem u sklopu Gradske bolnice Pakrac, te više koncesionara iz područja zdravstvene djelatnosti opće (obiteljske) medicine, dentalne medicine i zdravstvene njege u kući. Na sekundarnoj razini na području LAG-a djeluju Gradska bolnica Pakrac kao ispostava Opće županijske bolnice Požega, te Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik. Uslijed ratnih razaranja u Pakracu je uništen čitav kompleks specijalističke bolnice za psihički bolesne osobe, a teško stradali bolnički kompleks nedovoljno je obnovljen do danas. U ljekarničkoj djelatnosti na području LAG-a postoji četiri ljekarne, koje svoje poslovnice imaju u Pakracu (2 ljekarne), Lipiku (1 ljekarna), Poljani (1 ljekarna), Novskoj (3 ljekarne), Rajiću (1 ljekarna) i Jasenovcu (1 ljekarna). Na području LAG-a djeluje i Veterinarska stanica Novska d.o.o., te Veterinarska stanica Pakrac d.o.o. sa svojim ambulantama koja u svom sastavu ima i sklonište za životinje u selu Bučje. Način i obavljane zdravstvenih i veterinarskih usluga na području LAG-a je zadovoljavajući Civilno društvo Razvoj udruga, kao dio razvoja socijalnog kapitala zajednice, jedan je od najvažnijih elemenata ruralnog razvoja. Prema podacima Ministarstva uprave, na području LAG-a na dan 30. rujan godine registrirana je ukupno 201 udruga, od čega 88 udruga na području grada Novske, 33 udruge na području Općine Jasenovac, 33 udruge na području grada Lipika, te 80 udruga na području grada Pakraca. Najzastupljenije su športske udruge sa čak 34%. Svojim djelokrugom udruge pokrivaju sva područja društvenog života stanovnika Županije, od sporta i kulture do poljoprivrede, vatrogastva, lova i ribolova, zaštite djece, mladih i žena i dr. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja i svoje redovite programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinačna pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna grada. Uspješnije su udruge sa stalno zaposlenim djelatnicima koje redovitim kandidiranjem projekata uspijevaju financirati svoje programe iz domaćih i međunarodnih izvora. Ukoliko traže donacije gospodarstvenika, udruge se suočavaju s malim odazivom, a takve donacije obično su vezane za održavanje manifestacija ili drugih događanja. Organizacije civilnog društva s područja LAG-a rijetko međusobno surađuju na projektima i aktivnostima, što dovodi do raspršivanja proračuna namijenjenog udrugama. Veliki broj udruga još je uvijek nedovoljno informiran o mogućnostima financiranja, te im nedostaje znanja u pisanju i provedbi projekata i inovativnosti. Udruge bi se trebale aktivnije uključiti u razvoj 7

14 turističke ponude LAG-a, a to znači da rad udruga mora biti koordiniran s turističkim zajednicama bez obzira koliko su njihove amaterske aktivnosti dobre. Za društvenu infrastrukturu može se tvrditi da je dobro organizirana i razvijena na cijelom području LAG-a. Ono što predstavlja problem su smještajni problemi i opremljenost, te se još uvijek osjeti posljedica ratnih razaranja. Potrebna su velika ulaganja kako bi se stanje podiglo na zadovoljavajuću razinu Komunalna infrastruktura Komunalna infrastruktura pokazatelj je prihvatljivosti životnih uvjeta, a očituje se kroz razvijenost vodoopskrbe, odvodnje, gospodarenjem otpada, opskrbom električnom energijom, opskrbom plinom, korištenjem obnovljivih izvora energije, prometnom infrastrukturom: ceste, željeznica i riječni promet te informacijskom i telekomunikacijskom povezanošću Vodoopskrba Na području Općine Jasenovac vodoopskrba se temelji na zahvatu podzemne vode crpilišta «Jasenovac» čija se izdašnost ocjenjuje s oko 40l/s i postrojenju za kondicioniranje vode kapaciteta 8-9 l/ sekundi. Dugoročno rješenje vodoopskrbe Općine Jasenovac je sanacija i proširenje postojećeg crpilišta, postrojenja za kondicioniranje i distribuciju vode, te proširenje vodoopskrbne mreže na sva naselja. Radi osiguravanja dovoljne količine vode, pri predviđenoj maksimalnoj potrošnji vode svih naselja Općine Jasenovac, planirana je izgradnja vodotornja u naselju Puska zapremine V=200 m3, te proširenje postojećeg prizemnog vodospremnika (kapaciteta V=110m3) u Jasenovcu uz distribucijsku crpnu stanicu zapremine od V=310 m3. Vodoopskrba Novske temelji se na vodi crpilišta «Drenov Bok», koje se nalazi u savskom zaobalju na području Općine Jasenovac. Ovo crpilište prema instaliranom kapacitetu omogućava korištenje vode u količini do 150l/s. Danas se koristi svega jedna trećina kapaciteta crpilišta, tako da je dobar dio raspoloživ za predstojeće potrebe. Vodoopskrbni sustav Grada Novske u cijelosti je izgrađen, te se svi stanovnici mogu priključiti na vodovodnu mrežu. Crpilište Drenov Bok omogućava pritok od 150 l/s vode koja trenutno zadovoljava sve potrebe stanovnika. U planu je povezivanje vodoopskrbnih sustava Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije u jedinstven sustav. Gradovi Pakrac i Lipik imaju zajednički vodoopskrbni sustav baziran na vodozahvatu Šumetlica i manjim vodocrpilištima u Dobrovcu, Kukunjevcu, Gaju i Donjem Čagliću. Sustav je nedovoljan za opskrbu dovoljnim količinama vode, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Problem bi se riješio izgradnjom akumulacije Šumetlica koji bi osigurao dovoljnih 200 l/s vode. Javnom vodoopskrbom je na području Grada Pakraca pokriveno oko 71% stanovništva, dok na području Grada Lipika 81% stanovništva. U tijeku su radovi na proširenju vodoopskrbnog sustava na području oba Grada. Naselje Janja Lipa nema riješen problem vodoopskrbe i napaja se vodom iz privatnih bunara Odvodnja Kanalizacijom je pokriven samo dio naselja Jasenovac, a u izgradnji je uređaj za obradu otpadnih voda (mehaničko biološki kapaciteta 1200 ES) u naselju Jasenovac. Ostala naselja u Općini Jasenovac nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu, već stanovnici problem otpadne vode rješavaju individualno (septičkim jamama ili ispuštaju otpadne vode u kanale i grabe iz kojih se procjeđuju u tlo i onečišćuju podzemne vode, odnosno bunare s pitkom vodom). Na području grada Novske izgrađena je osnovna kolektorska mreža mješovitog sustava odvodnje i dio sekundarne kanalske mreže uglavnom mješovitog sustava, uključivo dio glavnih kolektora. Postotak izgrađenosti kanalizacijske mreže na području grada Novske 8

15 iznosi oko 65%. U naseljima bez izgrađenog kanalizacijskog sustava zagađene vode iz domaćinstava trenutno se djelomično prihvaćaju u sabirne jame i rjeđe u septičke jame, koje su često nepropisno izvedene, odnosno nisu nepropusne te tako zagađuju okolni teren. Na području Grada Lipika kanalizacijski sustavi izgrađeni su u naseljima Lipik, Filipovac, Dobrovac, Poljana, te Gaj koji je sufinanciran sredstvima IPARD programa. Pročistači su izgrađeni u Gaju i Poljani, a planiraju se u Marinom Selu. Pakrac i Lipik imaju zajednički sustav kolektora dužine m te pročistač u Dobrovcu kapaciteta 40 l/s koji je u cijelosti mehanički, dok se planira izgradnja biološkog. Na području Pakraca kanalizacijski sustav je izgrađen u naseljima Pakrac, Prekopakra, Kusonje i Badljevina. U tijeku je priprema projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pakrac Lipik. Naselje Janja Lipa nema riješeno pitanje kanalizacijske odvodnje Gospodarenje otpadom Odvozom otpada obuhvaćeno je 9 naselja općine Jasenovac (osim naselja Mlaka), odnosno stanovnika, a odvoz se obavlja jednom tjedno. Otpad se odvozi i odlaže na odlagalištu komunalnog otpada «Barutana», koje je smješteno uz staru cestu Jasenovac Bročice, na oko 2 km od naselja Jasenovac. Odlagalište nema čuvarsku službu, nema tekuće vode niti protupožarne zaštite, nema telefonskih linija, niti električne energije. Odlagalište je djelomično ograđeno drvenim stupovima. U blizini odlagališta nema vodotoka, a vodotoci Sava i Strug udaljeni su cca 2 km. Komunalni otpad se odlaže na definirana odlagališta- Crkvište u Pakracu i Kurjakana u Novskoj. Ova odlagališta nalaze se u fazi sanacije i izgradnji reciklažnih dvorišta. Gotovo reciklažno dvorište za komunalni otpad izgrađeno je u Lipiku. Trenutno je na području LAG-a izgrađena jedna deponija građevinskog otpada na području grada Lipika koja se prostire na površini od cca 2 ha na mjestu Starog rudnika pijeska u Jagmi Opskrba električnom energijom Električna energija dostupna je na velikom području LAG-a, dok još uvijek nije dostupna u manjem broju udaljenih naselja smještenih u brdskim područjima. Ova naselja imaju relativno mali broj stanovnika, a imaju potencijal u razvoju turizma i poljoprivrede Opskrba plinom Plinska mreža na području LAG-a je vrlo razvijena, no i dalje većina domaćinstava za zagrijavanje koriste kruta goriva, te loživo ulje. Izgrađenom plinskom mrežom omogućena je sigurna i trajna opskrba plinom građana i gospodarstava na području LAG-a, a mogućnost priključka na plinsku mrežu ima više od 90% stanovništva područja LAG-a Obnovljivi izvori energije Na području LAG-a postoje znatni resursi za korištenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno u drvnoj masi za zagrijavanje, no ti resursi se koriste u vrlo malom broju. Korištenje sunčeve energije također nije dostatno, prvenstveno zbog znatnih početnih ulaganja. U posljednje vrijeme znatna su ulaganja u energetsku učinkovitost u privatnim i javnim zgradama uz pomoć Fonda za energetsku učinkovitost Prometna infrastruktura: ceste, željeznica i riječni promet LAG je u dobrom prometnom položaju u odnosu na prometne pravce državnog i europskog značaja. Najvažniji prometni pravac koji prolazi LAG-om je autocesta A3 Bregana- Lipovac međunarodne oznake E70, te državna cesta, a ujedno i transeuropski koridor D5 međunarodne oznake E661. Županijske ceste od važnosti su: cesta br. 38 Pakrac-Đakovo, br. 47 Lipik-Dvor, br, 26 Badljevina Garešnica. Važnija prometna infrastruktura prikazana je u Prilogu br. 2. ove LRS. Lokalne ceste su od velikog značaja za povezivanje ruralnih naselja i u dobrome su stanju zahvaljujući naporima lokalnih samouprava. Nerazvrstane ceste i seoski putovi su u dosta lošijem stanju i na njima treba provesti dosta ulaganja. Daleko najviše nerazvrstanih cesta je na području grada Pakraca koje su u lošem 9

16 stanju i koje je jako teško održavati iz skromnih proračunskih sredstava. Prema podacima JLS-a,a području LAG-a se nalazi 125,25 km državnih cesta, 142,55 km županijskih cesta, 209,19km lokalnih cesta te 997 km nerazvrstanih cesta. Željeznička infrastruktura je uglavnom zadovoljavala potrebe lokalnog stanovništva donedavno, no zbog ukidanja putničkog prometa na pruzi Banova Jaruga-Virovitica, velik dio LAG-a odsječen je od željezničkog prometa. Najznačajniji željeznički koridor je pruga Zagreb-Tovarnik koja prolazi kroz Novsku, ujedno i dio paneuropskog koridora, te pruga Novska-Sisak koja je regionalnog značaja. U posljednje vrijeme se dosta uložilo u infrastrukturu, no promet i kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni. Na području LAG-a postoji i riječni plovni put i to rijekom Savom koja je plovna do Siska gdje se ujedno nalazi i najzapadnija riječna luka na Savi. Nadalje, rijeka Una plovna je do Tanca Informacijska i telekomunikacijska povezanost Na području LAG-a postoji sedam poštanskih ureda, i to: Poštanski ured Lipik, Poljana, Pakrac, Badljevina, Novska i Rajić. Na području LAG-a Zeleni trokut postoji glavna infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa, ponajprije putem T-Hrvatskog Telekoma, vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. Postojeći sustav elektroničkih komunikacija sastoji se od sustava javnih komunikacija u nepokretnoj mreži, sustava javnih komunikacija u pokretnoj mreži, te sustava radiokomunikacija. Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je riješena u cijelosti na svim područjima naseljenosti, odnosno gdje god je to potrebno. Na području LAG-a uvedena je i ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čini pet operatera, a stanje pokrivenosti je zadovoljavajuće obzirom na nepovoljnu konfiguraciju terena. Izgrađeni objekt na Psunju pokriva područje Grada Lipika i Pakraca RTV sustavom veza. Sustav TV i radio veza prisutan je na području Grada Novske kroz izgrađene TV pretvarače uz naselja Novska i Rajić. Ruralna infrastruktura ne zadovoljava u cijelosti potrebe stanovništva, ponajviše u manjim naseljima gdje se javljaju problemi održavanja ceste, opskrbe vodom, odvodnje, električne opskrbe, plina. Nije zadovoljavajuća briga o sabiranju i recikliranju otpada, nisu iskorištene mogućnosti obnovljivih izvora energije. Postoje problemi sa odlaganjem otpada, nefunkcioniranjem željezničkog i riječnog prometa, te pokrivenost informacijskom i telekomunikacijskom mrežom. Sve te okolnosti dovode do smanjenja atraktivnosti ruralnog područja LAG-a i odseljavanja Gospodarske značajke područja Preduvjet za život i rad ljudi na prostoru LAG-a su radna mjesta, a ona ovise o stanju gospodarstva, glavnim gospodarskim djelatnostima, tržištu radne snage, a u posljednje vrijeme sve više o potpornim institucijama i korištenju EU fondova Stanje gospodarstva Stanje gospodarstva na području LAG-a obilježava još uvijek utjecaj ratnih razaranja nastalih tijekom Domovinskog rata od godine. Neki sektori i neke industrije nazočne na ovome području prije rata nisu se nikad oporavile. Drugi veliki problem predstavljaju posljedice svjetske ekonomske krize, pad proizvodnje i gubitak radnih mjesta od godine pa nadalje. Unatoč velikim naporima koje ulažu jedinice lokalne samouprave u stvaranju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, rezultati još uvijek nisu zadovoljavajući. Osnovni pokazatelji razvijenosti prema kriterijima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a govore o prilično nerazvijenom području. 10

17 Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti, JLS prosječni dohodak per capita prosječni izvorni prihodi per capita udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu godina Jasenovac ,00 kn 1.353,00 kn 56,76% Kutina nema podataka na nivou naselja Janja Lipa Lipik ,00 kn 1.209,00 kn 65,12% Novska ,00 kn 1.500,00 kn 68,77% Pakrac ,00 kn 1.195,00 kn 69,39% Tablica br. 2: Pokazatelji razvijenosti u odnosu na državni prosjek., JLS Prosječni Prosječni Udio obrazovanog Indeks Skupina dohodak per capita izvorni prihodi per capita stanovništva u stanovništvu godina razvijenosti Jasenovac 61,80% 41,10% 54,50% 63,27% II Kutina Nema podataka na nivou naselja Janja Lipa Novska 72,00% 46,50% 80,50% 66,63% II Pakrac 82,80% 35,40% 81,90% 68,97 II Lipik 68,80% 35,90% 72,60% 74,81 II Prema indeksu razvijenosti, prosječnom dohotku po glavi stanovnika i izvornim prihodima po glavi stanovnika sve JLS su ispod prosjeka za RH i to u skupini od 50-75% vrijednosti prosječnog indeks razvijenosti u RH. Posebno su indikativni niski postotci izvornih prihoda JLS-a što govori da u velikoj mjeri one ovise o pomoći od države. Gospodarska aktivnost trgovačkih društava registriranih na području LAG-a pokazuje da veliki udio imaju mali gospodarstvenici, a kao najizdašniji sektor predstavlja prerađivačka industrija. Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata, Sektor Broj subjekata Dobit u A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo kn B Rudarstvo i vađenje kn C Prerađivačka industrija kn D Opskrba električnom energijom, plinom 0 0 kn E Opskrba vodom kn F Građevinarstvo kn G Trgovina na veliko i malo kn H Prijevoz i skladištenje kn I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i kn usluživanja hrane J Informacije i komunikacije kn K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja kn L Poslovanje nekretninama kn 11

18 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti kn N Administrativne i pomoćne uslužne kn djelatnosti P Obrazovanje kn Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne kn skrbi R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0 kn S Ostale uslužne djelatnosti kn UKUPNO kn U odnosu na prethodno na prethodno razdoblje i LRS smanjio se broj poduzeća sa ondašnjih 182 na 151, iako se prostor LAG-a povećao na račun Općine Jasenovac. Financijska dobit pokazuje dominaciju prerađivačke industrije (staklo, rude, mineralna voda, tehnički plinovi, drvna industrija ), zatim slijedi prijevoz (pretežito kamionski), poljoprivreda, šumarstvo i slatkovodno ribarstvo, te trgovina. Osim trgovačkih društava, vrlo su aktivni obrti (prema HOK: broj obrta: 414) koji je nešto veći u odnosu na prethodno strateško razdoblje (390) Glavne gospodarske djelatnosti Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija glavna je gospodarska grana na području LAG-a o čemu govore i podaci o dobiti u godini (Tablica br.3). Prerađivačka industrija bazira se najvećim dijelom na prirodne resurse područja, odn. bogatstvo drvnom masom te mineralnim sirovinama. Značajne mineralne sirovine su zastupljene na slijedećim nalazištima: Kvarcni pijesak (eksploatacijsko polje Medinac, ležište Jagma VI Lipik) Nalazište nafte i plina (plin - bušotina Janja Lipa Lipik, nafta - ekploatacijsko polje Kozarice Novska) Termomineralne vode (crpilišta na području Lipika) Tehnički građevinski kamen (ekploatacijsko polje Šeovica Lipik, eksploatacijsko polje II Rašaška Pakrac, ekploatacijsko polje Fukinac Pakrac) Karbonatne naslage dolomita i vapnenih dolomita (ekploatacijsko polje Šumetlica Pakrac) Kremeni pijesak (eksploatacijsko polje Branešci i Španovica Pakrac) Šumarstvo i poljoprivreda Šumarstvo i poljoprivreda, iako imaju najviše preduvjeta za razvoj, nedovoljno iskorištavaju svoje prirodne kapacitete. Šume prekrivaju 45,71% površine LAG-a i predstavljaju veliko bogatstvo ne samo zbog drvnog materijala (bukva, hrast, grab, joha, cer, jasen, bagrem, smreka) nego i zbog prirodne vrijednosti. Drvno-prerađivačka industrija ima osiguranu kvalitetnu sirovinu, no postoji pitanje dohodovnosti s obzirom na stupanj prerade i proizvodnje drvnih proizvoda. Naime prevladava sječa i prodaja sirovine što je najmanje isplativo. Također, postoji još uvijek velik problem miniranosti šumskih površina, nekontrolirana sječa i odlaganje otpada na divlje deponije. U posljednje vrijeme prisutan razvoj privatnih poduzeća u drvno-prerađivačkoj industriji koja mogu postati motor pokretač razvoja. Poljoprivrednu djelatnosti karakteriziraju velike površine pod državnim vlasništvom, sporo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, problemi u tranziciji velikih nekadašnjih kombinata, te nedovoljna tržišna pozicija i slabljenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Od poljoprivrednih subjekata po broju prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dok je broj obrta, trgovačkih društava i zadruga relativno mali. 12

19 Što se tiče broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prisutan je trend smanjenja njihovog broja. U Novskoj je u odnosu na prethodno strateško razdoblje broj smanjen za 24, u Lipiku za 53, u Pakracu za 51, dok za jasenovac nisu poznati podaci. Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava, JLS Jasenovac Kutina (Janja Lipa) Lipik Novska Pakrac LAG obrti trgovačka društva zadruge Veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne znači i veliku kvalitetu istih, što pokazuje obrazovna struktura nositelja. Grafikon br.1: Obrazovna struktura nositelj -a, srednja škola 32% viša škola i fakultet 5% bez osnovne škole 40% Poljoprivredno zemljište registrirano u ARKOD-u u ukupnoj površini od ,34 ha glavni je prirodni resurs područja LAG-a. Međutim, struktura kultura pokazuje da se radi uglavnom o ratarskim površinama, pa zatim pašnjacima i livadama, dok su dohodovnije kulture zastupljene sa manje od 10% površina. Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha, ,44 poljoprivredne kulture 601,63 0,22 55, , ,44 3,06 osnovna škola 23% oranice; ,86 oranice staklenici livade pašnjaci vinogradi voćnjaci rasadnici ostalo 13

20 Naredni podaci pokazuju da je prema katastarskim podacima poljoprivrednih površina mnogo više nego što je registrirano u ARKOD-u, što govori o tome da gotovo 43% poljoprivrednih površina nije obuhvaćeno sustavom potpora. Tablica br. 5: Korištenje zemljišta, podaci iz prostornih planova JLS-a LIPIK PAKRAC NOVSKA JASENOVAC LAG Građevinska područja naselja 1.055, ,46 906,00 398, ,14 Izgrađene strukture 338,75 151,47 362,00 51,44 903,66 van građevinskih područja naselja Poljoprivredne , , , , ,75 površine Šumske površine 5.631, , , , ,37 Ostale poljoprivredne i 1.950, ,08 0, , ,39 šumske površine Vodne površine 1.120,16 17,31 285, , ,14 Ostale površine 166,53 92, ,00 332, ,18 Ukupno , , , , ,63 Prisutna je stalna borba za kvalitetnije ratarske površine između bivših društvenih kombinata i -ova. Ratarstvo je glavna tradicionalna grana poljoprivrede sa najviše zaposlenih, ali i najmanjim dobitkom. Nažalost, još uvijek nije došlo do kvalitetnog povezivanja ratarstva i stočarstva unutar istoga gospodarstva čime bi se ostvarila veća dodana vrijednost. Stočarstvo je u krizi, osjeti se smanjenje broja grla stoke (prema APPRRR-u broj goveda: 5.745, kokoši:19, konja: 591, koza: 550, magaraca: 12, ovaca: 8170 i svinja: 475) prvenstveno zbog neriješenog plasmana. Proizvođači mlijeka koji plasiraju mlijeko putem velikih mljekara u velikim su problemima zbog niske cijene mlijeka. Direktan plasman i prerada mlijeka na gospodarstvima još je uvijek nerazvijena, postoje tek sporadični uspješni slučajevi. U posljednje vrijeme raste interes, ali i broj uzgajivača crne slavonske svinje zbog porasta potražnje za mesnim specijalitetima. Na području Novske razvijena je proizvodnja kulena, ali još uvijek nedovoljno tržišno valorizirana. Ovčarstvo je razvijeno na brdskim područjima Psunja i Papuka, prvenstveno zbog pašnjačkih površina iznimne čistoće. Ova proizvodnja za sada pokriva lokalne potrebe, a prati ju problem plasmana vune i kože koji ne postoji nego se ovi vrijedni nusproizvodi bacaju. Voćarstvo je jedina grana u usponu zahvaljujući pojavi hladnjača i otkupljivača voća. U Lipiku je u otvorena hladnjača za voće kapaciteta tona koja se bazira na otkupu od lokalnih voćara, dok je puno ranije otvorena manja zadružna hladnjača u Pakracu kapaciteta 170 tona. U posljednje vrijeme podižu se nasadi lijeske, jabuke, trešnje, šljive i aronije. Vinogradarstvo je, osim jednog pozitivnog slučaja u Pakracu, nedovoljno razvijeno, prvenstveno zbog propadanja nasada tijekom rata, ali i velikih ulaganja koja prate ovu granu. Povrtlarstvo je, unatoč povoljnim uvjetima, nerazvijeno, te je glavni nositelj te grane pravna osoba na području Lipika koja proizvodi na 2,78 ha stakleničkih površina. Ekološka poljoprivreda je još uvijek nedovoljno razvijena, no raste broj registriranih ekoloških proizvođača, ponajviše u voćarstvu i stočarstvu. 14

21 Potencijali u poljoprivredi postoje također u razvoju pašnjačkog stočarstva na području Parka prirode Lonjsko polje gdje i danas obitava velik broj hladnokrvnih konja pasmine Hrvatski Posavac. U konjogojstvu prednjači Državna ergela Lipik Đakovo sa uzgojem lipicanaca, te nekoliko privatnih uzgajivača raznih pasmina konja. Na području Pakraca zahvaljujući talijanskoj nacionalnoj manjini razvijena je proizvodnja konjske salame, ali još uvijek za vlastite potrebe i bez potrebnog proboja na tržišta. Pčelarstvo je osobito razvijeno, broj pčelinjih društava stalno raste kao i broj mladih ljudi koji ulaze u ovu proizvodnju (prema APPRRR-u broj košnica: 9.099). Posebnost područja je tzv. med od amorfe koja obitava na području Lonjskog polja. U posljednje vrijeme pčelari su uključeni u nastojanja zaštite geografskog porijekla slavonskog meda na razini EU-a. Uzrok općenito slabog tržišni uspjeh lokalne poljoprivrede prvenstveno se vidi u slabo educiranoj radnoj snazi, nedostatka kvalitetnih ideja, antagonizmu prema udruživanju i starosnoj strukturi. Zbog svega toga dolazi do pada broja -ova, odlaska mlađih osoba sa poljoprivrednih gospodarstava i smanjenje proizvodnje hrane. Unatoč nepovoljnoj situaciji, pojavljuju se rijetka inovativna gospodarstva koja više vodi entuzijazam nego ekonomski uspjeh, a koja razmišljaju o uvođenju prerade na gospodarstvima i samostalan izlazak na tržište. Međutim, broj takvih u odnosu na one koji se bave proizvodnjom sirovine je još dosta mali. Razvoj zadrugarstva još uvijek ne prati potrebe, uglavnom zbog animoziteta prema zadrugama zbog negativnih iskustava iz prošlosti. Unatoč tome, postoji nekoliko uspješnih zadruga koje teže finalizaciji proizvodnje, no najviše muke muče sa profesionalnim upravljanjem. Poseban potencijal područja za razvoj leži u pašnjačkom i ekološkom stočarstvu na brdskim područjima, voćarstvu i vinogradarstvu na pristrancima slavonskih gora, te intenzivnom i ekološkom ratarstvu povezanim sa stočarstvom u nizinskim predjelima, te je posebno veliki potencijal u razvoju slatkovodnog ribnjačarstva (982 ha ribnjaka) Turizam Turizam je posebno značajna razvojna grana cijelog područja LAG-a. Atraktivnost prostora i bogatstvo sadržaja su vrlo značajan potencijal za privlačenje turista, posebno iz bliže regije pod kojom se podrazumijeva područje od 100 km uokrug. Najznačajniji turistički potencijali područja su: Tablica br.6: Turizam na području LAG-a, podaci JLS-a TURISTIČKA ZNAMENITOST Park prirode Lonjsko polje u okviru kojega se nalazi selo tradicijske baštine Krapje i brojni spomenici drvne arhitekture Toplice Lipik, spomenici zaštićene parkovne arhitekture, vile, kupalište Novljansko jezero Stazama Lipicanca i kune Jezera, Raminac, Staklansko, Pakurnovac, odmorišta: Čantalo, Omanovac, Branešci, : Bašnec, Huška, Marošević, Ćasić, Marter, Ranch M&M, Božić, Ranković Ergela Lipik Psunj TURISTIČKA PONUDA - razvijeni oblici seoskog turizma, poučne staze, biciklizam, fotosafari, folklorne manifestacije - rehabilitacija i zdravstveni turizam - kupanje i sportski sadržaji - destinacija za obiteljski odmor, kupanje, kampiranje, zabavni i sportski sadržaji - poučna staza koja povezuje turističke destinacije i sadržaje na području Pakraca i Lipika, šetnja, jahanje, biciklizam, posjeti -ima - lipicanci - Planinarski dom Omanovac, Bike park, paragliding, lov, kampiranje 15

22 Stara gradska jezgra Pakraca - arhitektonski i kulturni spomenici, kovnica novca, Kuća graševine Tržište radne snage Glavni gospodarski oslonac je aktivno stanovništvo, iako je prisutna velika stopa nezaposlenosti od gotovo 30%. Tablica br.7: Stanje nezaposlenosti, HZZ, JLS Aktivno stanovništvo Nezaposleni Stopa nezaposlenosti Općina Jasenovac ,79% Grad Kutina (Janja Lipa) nema podataka na nivou naselja Grad Lipik ,59% Grad Novska ,10% Grad Pakrac ,62% UKUPNO LAG ,85% U posljednje vrijeme primjetna je pojava novih migracija uglavnom u zapadne zemlje, budući da mlade osobe ne mogu pronaći posao na području LAG-a. U isto vrijeme prisutna je pojava da se za neke poslove, prvenstveno za rad u poljoprivredi, ne mogu pronaći zainteresirane osobe. Obrazovanost stanovništva glavni je preduvjet za razvoj intenzivnog tržišta rada. Prevladava stanovništvo sa srednjom stručnom spremom 53%, sa ili bez osnovne škole 29%, te sa višom ili visokom stručnom spremom 7,78%. Ova struktura je nepovoljna, te ona ima svakako i utjecaj na stanje u gospodarstvu, prvenstveno u razvoju novih ideja i projekata. Struktura stanovništva prema obrazovnim programima također pokazuje deficit stručnih znanja budući da u velikom broju prevladavaju opći programi. Tablica br.8: Stanovništvo prema obrazovnim programima, DZS, STANOVNIŠTVO PREMA OBRAZOVNIM PROGRAMIMA (bez naselja Janja Lipa) Ukupno Bez škole 757 Opći programi Obrazovanje 479 Humanističke znanosti i umjetnost 148 Društvene znanosti, poslovanje i pravo 3050 Prirodne znanosti 66 Inženjerstvo, prerađivačka industrija i 5998 građevinarstvo Poljoprivreda 480 Zdravstvo i socijalna skrb 886 Usluge 2467 Ostalo 36 Budući da nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja Lipa, a budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG-a. 16

23 Potporne institucije i korištenje EU fondova Razvoj potpornih institucija na području LAG-a jedna je od svijetlih točaka u razvoju nakon Domovinskog rata. Veliku ulogu u razvoju poduzetništvu odigrao je Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. koji je također bio aplikant na gotovo sve pretpristupne fondove EU. U posljednje vrijeme jača uloga Lipičke razvojne agencije LIRA Lipik d.o.o., također kroz pomoć poduzetnicima u apliciranju na EU fondove. Paralelno s time, jačaju kompetencije zaposlenika svih gradskih i općinske uprave koji se trajno educiraju u području EU fondova. Gospodarstvo na području LAG-a je u stagnaciji, što zbog još uvijek neprevladanih ratnih šteta, što zbog svjetske ekonomske krize. Propast velikih poduzeća iz doba socijalizma rezultirao je gubitkom radnih mjesta, pa se unatoč brojnim naporima lokalnih vlasti na razvoju poduzetništva i korištenju EU fondova još uvijek nije dostigla razina ekonomske aktivnosti prije Domovinskog rata. 1.3 Demografske i socijalne značajke područja Demografsko stanje područja LAG-a posljedica je burne povijesti, ali i gospodarskog stanja, a očituje se u broju i gustoći stanovnika, demografskim kretanjima, obrazovanom strukturom stanovnika te školstvom i kulturno-rekreacijskim sadržajima Broj i gustoća stanovnika Na području LAG-a ima prebivalište stanovnik u 102 naselja. Gustoća stanovništva je ispod prosjeka RH (75,78 st/km2) što govori da se radi o velikom prostoru rijetko naseljenom. Tablica br.9: osnovni demografski podaci, DZS, 2013., JLS Broj stanovnika Površina (km2) Gustoća stanovnika Broj naselja Grad Kutina (Janja Lipa) ,21 10,72 1 Općina Jasenovac ,5 11,85 10 Grad Lipik ,0 29,10 26 Grad Novska ,4 42,32 23 Grad Pakrac ,8 23,58 42 UKUPNO LAG ,91 28, Od 102 naselja na području LAG-a, 5 naselja nema niti jednog stanovnika 94 naselja ima ispod stanovnika, dva naselja: Lipik i Pakrac imaju između i stanovnika, dok samo Novska ima preko stanovnika. Popis naselja i raspored prema broju stanovnika prikazan je u Prilogu br. 3.LRS Demografska kretanja U svim jedinicama lokalne samouprave prisutan je trend depopulacije unazad posljednjih 25 godina. Najveći val raseljavanja posljedica je ratnih zbivanja i nastao je u prvom početku devedesetih godina dvadesetog stoljeća. No, niti nakon završetka Domovinskog rata, povratka i obnove stambenih jedinica nije prestao val iseljavanja, prvenstveno uzrokovan nedostatkom radnih mjesta. Tablica br.10: Demografska kretanja na području LAG-a, DZS, JLS trend 2011 trend Općina Jasenovac ,56% ,48% Grad Kutina (Janja Lipa) ,91% ,09% Grad Lipik ,53% ,55% 17

24 Grad Novska ,93% ,55% Grad Pakrac ,90% ,46% UKUPNO LAG ,32% ,64% Starosna struktura stanovništva također je nepovoljna u svim jedinicama lokalne samouprave. Prosječna starost svuda je uglavnom preko 40 godina. Indeks starenja je postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19 godina, a indeks veći od 40 posto ukazuje na proces starenja stanovništva. Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, a kad prijeđe 12 posto, smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja. Tablica br.11: Stanovništvo prema dobi i spolu 2011, DZS, JLS UKUPNO Prosječna starost Indeks starenja Koeficijent starosti Općina ,7 33,5 Jasenovac M ,6 119,7 25,7 Ž , ,8 Grad Kutina ,9 104,4 22,6 (Janja Lipa) M ,1 85,7 19,6 Ž , ,5 Grad Lipik ,2 130,4 28,1 M ,7 98,2 22,6 Ž ,5 163,8 33,2 Grad Novska , ,2 M ,7 76,3 18,6 Ž ,7 111,9 25,5 Grad Pakrac ,1 130,9 27,8 M ,4 96,2 22,3 Ž ,5 168,1 32,8 UKUPNO LAG M Ž Obrazovna struktura stanovništva Obrazovna struktura stanovništva također je nepovoljna na cijelom području LAG-a. Udio više i visoko obrazovanog stanovništva je samo 7,8%, što je porazno, pogotovo ako se usporedi sa udjelom stanovništva od 29,15% koje nema obrazovanje više od osnovne škole. Prevladava stanovništvo sa završenom srednjom školom u udjelu od 52,98%. Budući da nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja Lipa, no budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG-a. 18

25 Tablica br.12: Stanovništvo prema obrazovanju, DZS, STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA (bez naselja Janja Lipa) UKU PNO BEZ ŠK OLE 1-3 RAZRE DA OŠ OSNOV NA ŠKOLA SREDNJ A ŠKOLA STRUČ NI STUDIJ SVEUČI LIŠNI STUDIJ DOKT ORAT NEP OZN ATO Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji Kulturni sadržaj na području LAG-a uglavnom je centraliziran u središtima gradova, a obuhvaća slijedeće: Gradska knjižnica Pakrac, Muzej grada Pakraca, Češki dom Prekopakra, Hrvatski dom dr. Franjo Tuđman Pakrac, Gradska knjižnica i čitaonica Lipik, Multikulturalni centar Lipik, Dom kulture Poljana, Gradska knjižnica i čitaonica Ante Jagar Novska, Zbirka Živka Sajka u Novskoj (Muzej u kući), Galerija Pučkog otvorenog učilišta Novska, kino Pučkog otvorenog učilišta Novska koje je punopravni član europske asocijacije Europa Cinemas, Narodna knjižnica i čitaonica Jasenovac. Osim navedenog, Pučko otvoreno učilište Novska nositelj je mnogih kulturnih manifestacija i zbivanja u gradu Novskoj. Na području LAG-a djeluje 21 udruga iz područja kulture, od kojih su najzastupljenija kulturno-umjetnička društva i pjevački zborovi. Institucije iz područja kulture odlično međusobno surađuju, te nastoje povećati broj kulturnih događanja kroz provođenje zajedničkih projekata. Na području LAG-a postoji bogat sportsko-rekreacijski sadržaj, a osim brojnih sportskih objekata i terena sportaše profesionalce, rekreativce i ostale stanovnike privlače i Planinarski dom Omanovac, Biciklistička staza Omanovac, Motocross staza Matkovac Prekopakra, Skijaška staza Omanovac, Novljansko jezero, jezera Pjeskara i Raminac na području Lipika, te Sportsko rekreacijski centar Lipik s bazenima. Jedinice lokalne samouprave osim što ulažu u sportsku infrastrukturu, potiču i rad brojnih sportskih klubova, kao što su nogometni, rukometni, košarkaški, kuglački, teniski, odbojkaški, stolnoteniski, ribolovni, šahovski, fitnes klubovi, streljački, planinarski, školsko-sportski klubovi, te u zadnje vrijeme sve brojniji klubovi borilačkih vještina. Na području LAG-a postoji 28 društvenih domova od kojih je većina devastirana ili se ne koriste te ih je potrebno obnoviti i opremiti u svrhu povećanja razine društvenog života stanovnika posebice mladih ili ih je moguće prenamijeniti u smještajne kapacitete u svrhu razvoja turizma. Demografska situacija na području LAG-a je nepovoljna, a nastala je uslijed stalnog smanjenja broja stanovnika, starenja stanovništva (osobito obrazovanijeg) te depopulacije ruralnih područja. 2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja Razvojne potrebe proistječu iz problema i nedostataka područja, te načina na koji te nedostatke dionici interpretiraju. Objektivan pristup omogućen je korištenjem SWOT analize (snage, slabosti, prilike i prijetnje područja). 2.1.Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a U izradi SWOT analize sudjelovali su brojni sudionici radionica i stručnih predavanja, te su iznijeli svoja mišljenja o stanju infrastrukture, gospodarstva i društvenog razvoja (Tabela 1.). U prvome dijelu: Analiza stanja u odnosu na LRS sudionici su ocjenjivali stanje ovih sektora u odnosu na SWOT analizu iz prethodne Strategije , odn. detektirali su tvrdnje koje su još uvijek aktualne, navedene su prema važnosti. 19

26 U drugome dijelu: Rezultati analize značajki prostora iznose se činjenice pribavljene analizom stanja koje je detaljno opisano u poglavlju Opis područja. Konačno, u trećem dijelu: Stavovi dionika iznose se činjenice prikupljene na stručnim radionicama za izradu LRS-a na kojima su sudjelovala sva tri sektora, a izražena su kroz izjava dionika. TABELA 1. SWOT analiza SNAGE 1. Analiza stanja u odnosu na LRS a) infrastruktura - kontinuirano ulaganje u projektnotehničku dokumentaciju za izgradnju infrastrukture - kontinuirana ulaganja u izgradnju i unapređenje komunalne infrastrukture - realizacija projekata energetske učinkovitosti b) gospodarstvo - turistički atraktivan i ekološki očuvan prirodni krajobraz - subvencioniranje malog gospodarstva, te poticajna uloga Gradova za razvoj poljoprivrede i gospodarstva - veliki potencijal za razvoj ruralnog turizma - velike poljoprivredne površine s velikim udjelom oranica i pašnjaka - kontinuitet ulaganja u gospodarske aktivnosti c) društveni razvoj - gradovi podupiru sport i rekreaciju građana, ulažu u sportsku infrastrukturu - izuzetno vrijedna kulturna baština (povijesna, etnografska, arheološka) - zadovoljavajuća razina zdravstvene zaštite - mogućnosti formalnog, neformalnog i cjeloživotnog učenja - velik broj udruga koje pokrivaju sva područja društvenog života 2. Rezultati analize značajki prostora - LAG je nastao povezivanjem temeljenim na međusobnoj povezanosti subjekata mimo političkih podjela - dinamičan i razveden prostor (od Lonjskog polja do Slavonskog gorja) - fizički kontakt sa Bosnom i Hercegovinom SLABOSTI 1. Analiza stanja u odnosu na LRS a) infrastruktura - nedostatak vode u vodoopskrbnom sustavu Pakraca i Lipika - velike štete uslijed rata - zastarjelost plinske mreže - loše stanje nerazvrstanih cesta - udaljena naselja bez el. energije b) gospodarstvo - velike posljedice ratnih razaranja spor proces revitalizacije gospodarstva i obnove gospodarskih objekata - nedostatak poduzetničke svijesti za samozapošljavanje - mali broj novootvorenih radnih mjesta - odlazak mladih obrazovanih ljudi - nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede - slaba financijska moć malih -ova za nova ulaganja c) društveni razvoj - loši prostorni, smještajni kapaciteti i opremljenost udruga - mali broj udruga imaju zaposleno osoblje - nedostatni kapaciteti za zbrinjavanje starih, nepokretnih i bolesnih osoba - visoke cijene vrtića - nedovoljna suradnja među udrugama - nedovoljna aktivnost udruga u korištenju EU fondova 2. Rezultati analize značajki prostora - povijesno-kulturna baština nije stavljena u funkciju razvoja - prirodna baština ugrožena i nedovoljno valorizirana nisu iskorištene prednosti NATURA 2000 područja - nerazvijenost mreže udomiteljskih obitelji za djecu bez roditelja, nerazvijen sustav pomoći u kući, nedostatak stručnih 20

27 - vodno bogatstvo (izvori, bunari, potoci, rijeke, jezera, močvare) - veliko šumsko bogatstvo - bogata povijesno-kulturna baština - bogata prirodna baština -dovoljno mjesta u vrtićima - razvijena mreža osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja - prisutnost visokoškolskih ustanova - razvijen sustav zdravstvene zaštite - velik broj udruga civilnog društva - zajednički projekti u vodoopskrbi i odvodnji - zajednička odlagališta otpada - izgrađena reciklažna dvorišta - razvijena plinska mreža - dobar prometni položaj i povezanost cestom, željeznicom i vodenim putem - dobra informatička i telekomunikacijska povezanost - ulaganja lokalne samouprave u razvoj poduzetništva i potpora putem Lipičke razvojne agencije LIRA i Poduzetničkog centra Pakrac - prema ostvarenoj dobiti prevladava prerađivačka industrija - dostupna sirovina u poljoprivredi i šumarstvu, rudarstvu - povećanje proizvodnih, skladišnih i preradbenih kapaciteta u voćarstvu - proizvodni potencijali u slatkovodnom ribarstvu, mljekarstvu, stočarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu, ekološkoj proizvodnji, konjogojstvu, pčelarstvu, ruralnom turizmu - prepoznatljivi poljoprivrednoprehrambeni proizvodi: kulen, konjska salama, med amorfe, meso crne slavonske svinje - zadružno poduzetništvo u usponu - Park prirode Lonjsko polje nositelj turističkog razvoja - razvijeni oblici seoskog turizma na gospodarstvima u parku prirode - razvijeni kulturni, sportski i rekreativni sadržaji 3. Stavovi dionika - iskustvo i partnerstvo LAG-a unutar inicijative Jantarska cesta socijalnih djelatnika, nedostatni smještajni kapaciteti za stare osobe - neiskorišteni potencijali Crvenog križa - nedostatak stručnog kadra za specifične potrebe djece u vrtićima - nedostaci obrazovnih ustanova u području djece sa posebnim potrebama - zastarjela oprema školskih ustanova - neriješena pravna osobnost pakračke bolnice i nedostatak stručnog kadra - financijska ovisnost udruga o lokalnim proračunima - problem nedovoljne vodoopskrbe na području Lipika i Pakraca - neizgrađena akumulacija Šumetlica - nedovoljno izgrađena kanalizacijska mreža u većini naselja - problem sanacije divljih i postojećih odlagališta otpada - neizgrađena električna mreža u nekoliko naselja - neiskorišteni obnovljivi izvori energije - štete na plinskoj mreži na području Pakraca - loše stanje nerazvrstanih cesta - neprometovanje vlaka na relaciji Banova Jaruga-Virovitica - prosječni dohodak po stanovniku ispod prosjeka za RH - izvorni prihodi JLS-a daleko ispod prosjeka RH - indeks razvijenosti ispod prosjeka za RH - smanjenje broja poslovnih subjekata - nedovoljno iskorišteni potencijali poljoprivrede (zemljište), šumarstva i turizma - nedovoljno iskorišteni potencijali Parka prirode Lonjsko polje - visoka stopa nezaposlenosti (29,85%) - odseljavanje - nizak udio visoko obrazovanog stanovništva - velik udio općeg obrazovanja radno sposobnog stanovništva u odnosu na specijalističko - visoka prosječna starost stanovništva - neiskorišteni društveni domovi, dosta ih je devastirano 3. Stavovi dionika 21

28 - članovi LAG-a educirani o Programu ruralnog razvoja - osposobljeno 11 stručnjaka za EU fondove - članovi LAG-a stekli iskustva i uvid u mogućnosti LEADER pristupa - dobra iskustva u korištenju EU fondova javnog i djelomično civilnog sektora PRILIKE 1. Analiza stanja u odnosu na LRS a) infrastruktura - - jače korištenje vanjskih izvora financiranja (EU fondova) - edukacija i jačanje svijesti građana o potrebama i mogućnostima zaštite okoliša - mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije - blizina razvijena drvoprerađivačka industrija daje sirovinsku bazu za korištenje u toplinskim sustavima b) gospodarstvo - mogućnost korištenja vanjskih izvora financiranja (fondova EU) - razvoj ekološke poljoprivrede - udruživanje u poljoprivredne zadruge - jačanje umreženosti svih gospodarskih, javnih i ostalih čimbenika - osposobljavanje i poticanje malih proizvođača za zajednički nastup na tržištu, te uključivanje malih proizvođača u turističku ponudu - jače korištenje prepoznatih potencijala - ekoloških, poljoprivrednih, kulturnih, tradicijskih, turističkih, drvoprerađivačkih, metaloprerađivačkih i inih. c) društveni razvoj - mogućnosti većeg korištenja EU fondova za poticanje društvenog razvoja 2. Rezultati analize značajki prostora - zbog niskog indeksa razvijenosti veće mogućnosti za potpore iz strukturnih fondova - jačanje trenda potražnje za svim oblicima seoskog turizma, osobito na području Parka prirode Lonjsko polje - nedostaje finalizacija proizvoda i veća dodana vrijednost u svim gospodarskim granama - nerazvijena poduzetnička svijest i vještine - udruge civilnog društva nedovoljno aktivne u rješavanju lokalnih problema - slabo korištenje EU fondova od strane gospodarskih subjekata PRIJETNJE 1. Analiza stanja u odnosu na LRS a) infrastruktura - usporenost državne administracije u procesima rješavanja infrastrukturnih problema - neriješeni imovinsko-pravni odnosi - neefikasnost zakonske regulative po pitanju obnovljivih izvora energije koči i usporava ulaganja - spora realizacija kredita b) gospodarstvo - česta izmjena zakonske regulative - usporen gospodarski razvoj na području čitave države ekonomska kriza - slaba kupovna moć stanovništva - loša ekonomska politika koja ne potiče domaću proizvodnju i izvoz - nedovoljna pripremljenost RH za EU - izumiranje sela c) društveni razvoj - veće potrebe socijalne skrbi 2. Rezultati analize značajki prostora - nepovoljni klimatski elementi (raspored oborina) - elementarne nepogode (suše, poplave, mraz) - upitna plodnost tala u pojedinim periodima vegetacije - financijska ovisnost o centralnoj državi 22

29 - jačanje potražnje za domaćim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima izrazitih regionalnih obilježja 3. Stavovi dionika - postoji mogućnost boljih partnerskih odnosa sa brojnim gradovima i općinama prijateljima u provedbi zajedničkih projekata - približavanje JI Europe Europskoj uniji prilika za razvoj gospodarskih odnosa - prenošenje znanja stečenih u približavanju EU susjednim tranzicijskim zemljama - sporo raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem - spor oporavak od ekonomske krize - sporo i neučinkovito korištenje EU fondova 3. Stavovi dionika - globalna nesigurnost i terorizam - utjecaj velikih globalnih igrača na slabu domaću ekonomiju - visoka zaduženost i financijska ovisnost o vanjskim centrima moći 3. Opis ciljeva LRS Ciljevi LRS-a opisani u ovom poglavlju proizlaze iz analize stanja, usporedbe sa prethodnim razdobljima te mišljenjima dionika u ruralnom razvoju. Iako na prvi pogled djeluju apstraktno i nemjerljivo, podrobnom analizom niza pokazatelja može se pratiti njihovo ostvarenje i uspjeh u njihovom postizanju Vizija Pošto su utvrđene snage i slabosti područja LAG-a, te prepoznate prilike i prijetnje, izrađena je vizija koja se teži postići do kraja provedbe Strategije: Područje Lokalne akcijske grupe Zeleni trokut je područje intenzivne gospodarske aktivnost brojnih gospodarstvenika ponosnih na svoj doprinos u razvoju sredine. Intenzivan razvoj održivog gospodarstva temeljen na posebnostima područja i prirodnim resursima upotpunjen je stalnim poboljšanjima životnih uvjeta te pridonosi jačanju konkurentnosti i atraktivnosti cijele regije Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR Sukladno razvojnim potrebama koje su proizašle iz SWOT analize definirani su ciljevi, prioriteti i mjere. Budući da PRR propisuje da LRS u cijelosti mora biti u sukladnosti sa okvirom PRR-a, to su ciljevi, prioriteti i mjere sukladne pojedinim mjerama iz PRR-a. Zbog tih odredbi sužen je prostor djelovanja Strategije, odn. stavljen je fokus na usko područje problema koji se mogu riješiti samom strategijom. Kako LRS ne može riješiti sve potrebe koje proizlaze iz SWOT analize, potrebno je definirati one potrebe koje je moguće zadovoljiti u zadanome okviru, uvažavajući pri tome važnost svake od njih. Članovi LAG-a Zeleni trokut suglasni su u velikome dijelu da su prioritetne potrebe slijedeće: 1. osigurati normalne životne uvjete u ruralnim sredinama, posebno u smislu osiguranja sve moguće infrastrukture, 2. stvoriti preduvjete za aktivan život seoskog i ruralnog stanovništva zadovoljavajući potrebe čovjeka 21. stoljeća, 3. jačati vlastite kapacitete za razvoj, prvenstveno gospodarstva, 4. potaći domaća ulaganja i preuzimanje rizika u poslovnom procesu, 5. diverzificirati poljoprivrednu proizvodnju u cilju stvaranja dodane vrijednosti, 6. smanjivati troškove i racionalno i odgovorno gospodariti prirodnim bogatstvima, 23

30 7. stvarati nove vrijednosti u ruralnom prostoru Na temelju navedene hijerarhije prioriteta, definirani su ciljevi LRS-a za programsko razdoblje kako je navedeno u nastavku. Pod prioritetima LRS podrazumijevaju se predložene aktivnosti, a pod mjerama predloženi Tip operacije. CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih područja u institucije te uvjerenje da je život na selu dostojan svakog čovjeka Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja Tip operacije A Ulaganja u razvoj društvene infrastrukture Tip operacije B Projekti suradnje Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja: aktivnije sudjelovanje ruralnog stanovništva u planiranju i provedbi ruralnog razvoja, povezivanje, jačanje uloge svih subjekata u procesima donošenja odluka, razmatranje zajedničke vizije razvoja, razvoj partnerstava i suradnje među lokalnim subjektima, jačanje ruralnog znanja i kapaciteta za vlastiti rast. CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima Tip operacije D Tip operacije E Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije F Tip operacije G Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem Ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u primarnoj proizvodnji Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja: potaći razvoj malih poduzetničkih projekata, stvarati nove vrijednosti na gospodarstvima, razvijati nove inovativne tehnologije u skladu sa ekološkim načelima, razbiti predrasude u vezi korištenja EU fondova, intenzivirati ulaganja u ruralna područja, smanjiti odseljavanje, razviti nove oblike poduzetništva. CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti prostora Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću Tip operacije H Tip operacije I Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima Aktivnost 1.2. Razvoj ruralnog gospodarstva Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/ trženje proizvoda Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja: 24

31 iskoristiti materijalne i duhovne resurse područja u cilju njihovog korištenja na prihvatljive načine u jačanju ekonomske situacije, stvaranje radnih mjesta i dohotka za ruralno stanovništvo Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti U nastavku slijedi opis svake od navedenih operacija unutar predloženih aktivnosti i ciljeva. TABELA 2: OPIS CILJEVA CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih područja u institucije te uvjerenje da je život na selu dostojan svakog čovjeka Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja Tip operacije A Ulaganja u razvoj društvene infrastrukture Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 7 Temeljne i usluge i obnova sela u ruralnim područjima Podmjera: 7.4. Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu Fokus područje: 6B Prioritet: 6 Prihvatljiva ulaganja: - ulaganja u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/ kulturnog centra; planinarskog doma i skloništa; turističkog informativnog centra; dječjeg igrališta; sportske građevine; objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo.); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze i trake; tematskog puta i parka; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi); javne zelene površine (park i slično.); pješačke staze; pješačke zone; otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste); groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz). Ciljni korisnici: - jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija); udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo (isključujući LAG) i čije su djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem; LAG Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (NN 22/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: 25

32 - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (NN 22/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: - primjenjuju se iznosi utvrđeni Pravilnikom Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova do utvrđene maksimalne visine potpore po projektu Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 33,20 % od ukupnog proračuna LRS-a Ostalo očekivano sufinanciranje: - nije predviđeno dodatno sufinanciranje Pokazatelji praćenja: - broj subjekata u ruralnim sredinama koje su primile potporu za ulaganja u lokalne temeljne usluge za ruralno stanovništvo - iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u lokalne temeljne usluge za ruralno stanovništvo Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - potpora investicijama u obnovu i razvoj naselja mjera usmjerena je na poboljšanje uvjeta života u ruralnim sredinama i na taj način doprinosi razvoju privlačnosti naselja kao životne sredine i potencijala razvoja za druge aktivnosti, a posebno ruralnog turizma. CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih područja u institucije te uvjerenje da je život na selu dostojan svakog čovjeka Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja Tip operacije B Projekti suradnje Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Ova operacija predstavlja provedbu mjere 19.3 Projekti suradnje PRR-a i namijenjena je LAG-u. U cijelosti se primjenjuju odredbe Pravilnika o provedbi podmjere Provedba operacija unutar CLLD Strategije, podmjere Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i podmjere Tekući troškovi i animacija unutar mjere 19 Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: 3,81% Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje detaljnije je opisan u poglavlju 3.6. ove Strategije. CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih područja u institucije te uvjerenje da je život na selu dostojan svakog čovjeka Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: 26

33 Ova operacija predstavlja provedbu mjere 19.4 Tekući troškovi i animacija i namijenjena je LAG-u. U cijelosti se primjenjuju odredbe Pravilnika o provedbi podmjere Provedba operacija unutar CLLD Strategije, podmjere Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i podmjere Tekući troškovi i animacija unutar mjere 19 Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: 20% CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu Podmjera: 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Tip operacije: Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava Fokus područje: 2A Prioritet: 2 Prihvatljiva ulaganja: Ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju Ulaganja u proizvodne objekte Ulaganja u podizanje novih nasada voća Ulaganja u finalizaciju primarne poljoprivredne proizvodnje Ciljni korisnici: - fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od eura ukoliko ulažu u sektor voća, povrća i cvijeća i manja od eura za ulaganja u ostalim sektorima) Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: - utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 eura u protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a osim za prijavitelje sa područja naselja Janja Lipa za koje se utvrđuje najviši iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 - utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje intenziteta potpore za sve projekte za 20% jer se cijelo područje LAG-a nalazi na područjima sa otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, te dodatnih 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne visine potpore po projektu Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 13,72 % od ukupnog proračuna LRS-a 27

34 Ostalo očekivano sufinanciranje: - prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja Pokazatelji praćenja: - broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za modernizaciju svoje poljoprivredne proizvodnje, - iznos utrošenih sredstava u svrhu modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje, - broj novozaposlenih osoba na poljoprivrednim gospodarstvima koja su koristila sredstva za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - provedbom ove mjere povećava se konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava omogućavanjem proširenja proizvodnih kapaciteta, modernizacijom postojećih farmi i poboljšanjem kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i inovacija i stvaranjem održivih tržišnih ekonomija, kroz osnivanje farmi koje slijede napredne tehnike i tehnologije CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja Podmjera: 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava Fokus područje: 2A Prioritet: 2 Prihvatljiva ulaganja: - kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme. Ciljni korisnici: - mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između i EUR-a Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (NN 42/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (NN 42/15) o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima 28

35 Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: - utvrđuje se fiksan iznos potpore u iznosu od po projektu Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova u visini utvrđene potpore Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 8,23 % od ukupnog proračuna LRS-a Ostalo očekivano sufinanciranje: - nije predviđeno dodatno sufinanciranje Pokazatelji praćenja: - broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za modernizaciju svoje poljoprivredne proizvodnje, - iznos utrošenih sredstava u svrhu modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje, - broj novozaposlenih osoba na poljoprivrednim gospodarstvima koja su koristila sredstva za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - ova mjera doprinosi poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije. Cilj mjere je dostizanje gospodarske održivosti malih poljoprivrednih gospodarstava. CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu Podmjera: 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Tip operacije: Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš Fokus područje: 5D Prioritet: 5 Prihvatljiva ulaganja: - ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata, za vlastite potrebe od minimalno 70%, - ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva mineralnog i organskog gnojiva), za vlastite potrebe od minimalno 70 posto Ciljni korisnici: - fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: 29

36 - utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 eura u protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a - utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova,, LAG odobrava povećanje intenziteta potpore za sve projekte za 20% jer se cijelo područje LAG-a nalazi na područjima sa otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, te dodatnih 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne visine potpore po projektu Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 1,37 % od ukupnog proračuna LRS-a Ostalo očekivano sufinanciranje: - prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja Pokazatelji praćenja: - broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za okolišno prihvatljive tehnologije - iznos utrošenih sredstava u svrhu uvođenja okolišno prihvatljivih tehnologija Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - izgradnja skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, tehnološka modernizacija staja, izgradnja kompostišta, strojevi za učinkovito korištenje dušika i oprema za stočne izlučevine smanjit će stakleničku emisiju plinova i amonijaka uzrokovanu poljoprivrednom djelatnošću CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije G Ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u primarnoj proizvodnji Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu Podmjera: 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Tip operacije: Korištenje obnovljivih izvora energije Fokus područje: 5C Prioritet: 5 Prihvatljiva ulaganja: - ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom, - ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom, - ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s pripadajućom opremom i infrastrukturom Ciljni korisnici: - fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: 30

37 - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: - utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 eura u protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a - utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova,, LAG odobrava povećanje intenziteta potpore za sve projekte za 20% jer se cijelo područje LAG-a nalazi na područjima sa otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, te dodatnih 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne visine potpore po projektu Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 2,74 % od ukupnog proračuna LRS-a Ostalo očekivano sufinanciranje: - prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja Pokazatelji praćenja: - broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima, - iznos utrošenih sredstava u svrhu korištenja obnovljivih izvora energije na gospodarstvima Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za vlastitu upotrebu doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora. Cilj operacije je povećanje neovisnost farmi o energentima. Tip operacije doprinosi fokus području 5C zamjenom fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe poljoprivrednih gospodarstava CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti prostora Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu Podmjera: 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda Tip operacije: Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima Fokus područje: 3A Prioritet: 3 Prihvatljiva ulaganja: - ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka, za klanje, rasjecanje, preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja, za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, 31

38 za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda te ulaganja u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta i objekata Ciljni korisnici: - fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I. Ugovora o EU Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: - utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 eura u protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a - utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje intenziteta potpore za sve projekte za 20% jer se cijelo područje LAG-a nalazi na područjima sa otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, te dodatnih 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne visine potpore po projektu Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 10,98 % od ukupnog proračuna LRS-a Ostalo očekivano sufinanciranje: - prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja Pokazatelji praćenja: - broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda - iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - ova operacija će omogućiti povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje, kako za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Ovaj tip operacije će pridonijeti i povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu zapošljavanja u ruralnom području. Također, omogućit će modernizaciju postojećih prerađivačkih kapaciteta. Potpora će omogućiti uvođenje inovativnih praksi u prerađivačke kapacitete i investicije usmjerene na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti prostora Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću 32

39 Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu Podmjera: 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda Tip operacije: Korištenje obnovljivih izvora energije Fokus područje: 5C Prioritet: 5 Prihvatljiva ulaganja: - ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu Ciljni korisnici: - fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Priloga I. Pravilnika osim proizvoda ribarstva. Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: - utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 eura u protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a - utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od ,00 Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje intenziteta potpore za sve projekte za 20% jer se cijelo područje LAG-a nalazi na područjima sa otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, te dodatnih 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne visine potpore po projektu Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 1,37 % od ukupnog proračuna LRS-a Ostalo očekivano sufinanciranje: - prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja Pokazatelji praćenja: - broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije - iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za preradu hrane doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora 33

40 CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti prostora Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog gospodarstva Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/ trženje proizvoda Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a: Mjera: 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja Podmjera: 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području Fokus područje: 6A Prioritet: 6 Prihvatljiva ulaganja: - turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda Ciljni korisnici: - poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i malih poslovnih subjekata, fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim područjima Uvjeti prihvatljivosti: - primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (NN 42/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi: - primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (NN 42/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku: - utvrđuje se fiksni iznos potpore po korisniku u visini od Intenzitet potpore - intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova do utvrđene maksimalne visine potpore po projektu Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: - za ovaj Tip operacije predviđeno je 4,57 % od ukupnog proračuna LRS-a Ostalo očekivano sufinanciranje: - nije predviđeno dodatno sufinanciranje Pokazatelji praćenja: - broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području - iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području Kriteriji za odabir LAG-a: - primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju LRS-a Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a: - cilj ove podmjere je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu kroz zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Potpora 34

41 ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapređenju gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih mjesta i povećanje prihoda gospodarskih subjekata Integrirani i inovativan pristup LRS LRS u svoje ciljeve integrira sve one potrebe koje je moguće zadovoljiti putem odabranih mjera PRR-a. Ciljevi, aktivnosti i operacije koncipirane su tako da zadovolje potrebe svih subjekata iz svih sektora u ruralnom prostoru. Također, LRS integrira u sebe ciljeve razvoja propisane na višem nivou od nivoa LAG-a. Osim nadređenih županijskih strategija, integrirani su ciljevi zaštite okoliša, ublažavanje klimatskih promjena i inovativnosti. LRS LAG-a Zeleni trokut je platforma na kojoj su pomirene težnje za održivim i intenzivnim razvojem sa prirodnim i sociološkim resursima, te zahtjevima održanja prirodnih resursa. Inovacije Po svojim osobinama, sam pristup LRS je inovativan jer povezuje ljude iz različitih sektora i sukobljava različite interese u okviru zadane platforme. On, nakon toga potiče inovativna rješenja, ne samo u obliku investicija u socijalne i gospodarske projekte, nego i u traženju novih odnosa i rješenja kroz oblike suradnje. Zaštita okoliša Jedan od slogana LAG-a Zeleni trokut je svakako i ovaj: Od Lonjskog polja do slavonskog gorja koji opisuje raznolikost i bogatstvo ovog relativno malog prostora. U tom prostoru postoje osjetljivi ekološki sustavi čija zaštita i korištenje mora biti u sukladnostima sa ciljevima razvoja, te intenzivna ljudska aktivnost upravo na tome razvoju. Strategija podupire ona rješenja koja su u skladu sa spomenutim načelima, te teži tome da se prirodno okruženje i bogatstva koriste, ali na pametan i odgovoran način. Nove tehnologije i nova ulaganja smanjiti će emisiju štetnih tvari u okoliš te doprinijeti njegovom očuvanju. Klimatske promjene U ciljeve i aktivnosti LRS integrirane su operacije kojima je za cilj smanjenje trošenja neobnovljivih izvora energije, te korištenje obnovljivih izvora. Iako se ovim operacijama neće postići značajni pomaci, one će potaknuti lokalno stanovništvo da razmisli o načinu na koji troši energiju, i odakle ta energija dolazi. Zbog relativno malog prostora, nemoguće je očekivati da će on postati jednog dana energetski neovisan, ali će biti moguće potaći veće iskorištenje obnovljivih izvora energije kojima područje obiluje, a to su sunce, voda i drvna biomasa Opis odabira projekta na nivou LAG-a Postupak provedbe mjere sastoji se od tri procesa: 1. Odabir projekata na LAG razini, 2. Provjera postupka odabira projekata u APPRRR-a putem podnošenja Zahtjeva za potvrdu natječaja i rezervaciju sredstava od strane LAG-a, 3. Provjera prihvatljivosti odabranih projekata u APPRRR-u putem podnošenja Zahtjeva za potporu/isplatu od strane nositelja projekta Način odabira projekata na nivou LAG-a Sukladno ovoj LRS LAG Zeleni trokut odabire projekte putem javno objavljenog Natječaja na LAG razini. Postupak se sastoji od: 1. raspisivanja Natječaja na LAG razini - Natječaj raspisuje Upravni odbor LAG-a za pojedini Tip operacije, - Natječaj se objavljuje na Internet stranici LAG-a te u službenom glasilu Grada Lipika, 35

42 - Natječaj sadrži podatke o: rokovima podnošenja za nositelje projekata, tip operacije za koji se raspisuje natječaj, prihvatljivi korisnici, iznos potpore, intenzitet potpore s definiranim uvećanjima, popis potrebne dokumentacije, kriterije odabira projekata, - Upravni odbor LAG-a utvrđuje tekst Natječaja, propisuje način savjetovanja, utvrđuje način podnošenja i obrade prijava sa definiranim postupcima i rokovima, propisuje smjernice za podnositelje prijava (pravila za natječaje, dnevnike dobrovoljnog volontiranja, pravila za označavanje ulaganja i dr.) 2. podnošenja prijava projekata od strane nositelja - prijave se primaju u LAG-u na način i rokovima propisanim Natječajem 3. odabir projekata na nivou AP - otvaranje ponuda i ocjenjivanje sukladno Kriterijima za odabir projekat vrši Ocjenjivački odbor, - Ocjenjivački odbor se sastoji od 5 članova, po jednog iz svake JLS na području LAG-a, članove Ocjenjivačkog odbora imenuje Upravni odbor, - Ocjenjivački odbor sačinjava Zapisnik sa rezultatima bodovanja i dostavlja ga Upravnom odboru LAG-a, - Odluku o odabiru projekata donosi Upravni odbor LAG-a, - prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata Upravni odbor dužan se je pridržavati Poslovnika o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata, - Poslovnik o radu upravnog odbora prilikom odabira projekata donosi Skupština LAG-a, - član Upravnog odbora se mora izuzeti od glasovanja u slijedećim slučajevima: član Upravnog odbora je podnositelj, predstavnik podnositelja, član obitelji ili rođak podnositelja prijave, član Upravnog odbora je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s podnositeljem prijave, član Upravnog odbora je povezan s podnositeljem na drugi način ili postoje okolnosti koje mogu utjecati na objektivnost pri odabiru, - prilikom donošenja Odluke, Upravni odbor LAG-a mora voditi računa o izbjegavanju sukoba interesa sukladno Proceduri navedenoj u točki ove LRS, - rezultati Natječaja objavljuju se na mrežnoj stranici LAG, - LAG odabire projekte i šalje Zahtjev za potvrdu natječaja i rezervaciju sredstava u APPRRR, - LAG svakom nositelju odabranog projekta rezervira iznos sredstava koji nositelj projekta ima pravo iskoristiti prilikom javljanja na natječaj u APPRRR-u putem Zahtjeva za potporu - LAG je dužan čuvati svu natječaju dokumentaciju najmanje 5 godina od dana konačne isplate odobrenih projekata, Procedura izbjegavanja sukoba interesa pri odabiru projekta/operacije ukoliko je LAG jedan od korisnika Ukoliko se na javni natječaj po pojedinoj mjeri prijavi LAG Zeleni trokut, natječaj provodi tim nezavisnih stručnjaka. Stručnjake imenuje Skupština prilikom donošenja LRSa, a u obzir mogu doći osobe zaposlene u javnim, civilnim i gospodarskim subjektima koji se bave jednom od slijedećih djelatnosti: strateško planiranje, priprema i provedba EU projekata, ruralni razvoj, razvoj ljudskih potencijala, poduzetništvo, pod uvjetom da nisu članovi LAG-a Zeleni trokut i nemaju prebivalište odn. sjedište na području LAG-a Zeleni trokut. Skupština imenuje najmanje 5 vanjskih stručnjaka, s time da je odluka tima vanjskih stručnjaka valjana ukoliko u njenom donošenju sudjeluje barem 3 imenovana stručnjaka. 36

43 Imenovane osobe samostalno ocjenjuju prijavljene projekte i dostavljaju svoje ocjene Upravnom odboru LAG-a, koji ih sabire i izrađuje nacrt odluke o odabiru. Nacrt odluke se dostavlja svakome stručnjaku koji je sudjelovao u ocjenjivanju na potpis. Odluka tima vanjskih stručnjaka je konačna i na nju ne postoji pravo žalbe Kriteriji odabira projekata Prijavljeni projekti ocjenjuju se prema kriterijima za odabir projekata koji su opisani u ovome poglavlju. Projekti prijavljeni u okviru tipova operacija D, E, F, G, H, I, J ocjenjuju se kao na način prikazan u slijedećoj tablici: TABELA 3: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA D, E, F, G, H, I, J Kriterij Bodovi 1 Iskustvo prijavitelja u obavljanju gospodarske djelatnosti Manje od 1 godine 0 Od jedne do 5 godina 3 Od pet do deset godina 6 Više od deset godina 9 2 Uspješnost prijavitelja u obavljanju gospodarske djelatnosti u posljednjih 5 godina - poslovni rezultat Kumulativ - rezultat nakon pet godina je negativan 0 Kumulativ je pozitivan unazad jedne godine 3 Kumulativ je pozitivan unazad dvije godine 6 Kumulativ je pozitivan unazad tri godine 9 Kumulativ je pozitivan unazad četiri godine 12 Kumulativ je pozitivan unazad 5 godina 15 3 Stopa zaduženosti prije investicije (ukupne obveze /imovina) Viša od 50% 3 Od 25-50% 6 Manja od 25% 9 4 Broj zaposlenih na gospodarstvu na kraju investicije Više od Utjecaj projekta na gospodarstvo Smanjenje troškova poslovanja 3 Povećanje obima postojećeg poslovanja 6 Uvođenje novih proizvoda ili usluga 9 6 Doprinos projekta horizontalnim ciljevima Doprinos inovativnosti u proizvodnji 3 Doprinos zaštiti okoliša 3 Utjecaj na umanjenje klimatskih promjena 3 PRAG PROLAZNOSTI 30 MAKSIMALAN BROJ BODOVA 60 Broj bodova dobiven temeljem navedenih kriterije može se uvećati za: - 6 bodova ukoliko je prijavitelj član LAG-a Zeleni trokut najmanje dvije godine od dana raspisivanja Natječaja te koji uredno izvršava svoje obveze plaćanja članarine, 37

44 - 9 bodova ukoliko je prijavitelj član LAG-a Zeleni trokut najmanje tri godine od dana raspisivanja Natječaja te koji uredno izvršava svoje obveze plaćanja članarine, - 9 bodova za projekt iz Priloga br. 9. LRAS: Baza projekata LRS-a, - 20 bodova ukoliko je prijavljeni projekt već bio prijavljivan na neki od natječaja APPRRR-a, prešao je prag prolaznosti utvrđen za pojedinu mjeru, ali nije odobren zbog mjesta na rang listi. Maksimalan broj bodova koji se može dobiti u natječaju: 98 Projekti prijavljeni u okviru tipa operacije A i B ocjenjuju se na način prikazan u slijedećoj tablici: TABELA 4: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA A, B Kriterij Bodovi 1 Potencijalni broj korisnika rezultata projekta Do Više od Vrijednost projekta Prijavitelj projekta Udruga/organizacija civilnog društva ili vjerska zajednica koja se bavi 15 humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo Javna ustanova neprofitnog karaktera u kojoj je osnivač JLS 12 Trgovačko društvo u većinskom vlasništvu JLS 9 JLS 6 LAG 3 4 Doprinos projekta horizontalnim ciljevima Projekt je inovativan 3 Projekt doprinosi zaštiti okoliša 3 Projekt ima utjecaj na umanjenje klimatskih promjena 3 PRAG PROLAZNOSTI 23 MAKSIMALAN BROJ BODOVA 45 Prilikom izračuna broja korisnika prihvatljiv je broj stanovnika u naselju u kojemu se provodi projekt, broj članova udruge korisnika projekta ili broj korisnika javnih usluga koje provodi prijavitelj projekta. Ukoliko na natječaju dva ili više projekata ostvare isti broj bodova, prednost ima onaj projekt koji je prije prijavljen Sastav tijela za odabir projekata Odluku o odabiru projekata donosi Upravni odbor LAG-a sukladno Poslovniku o radu upravnog odbora prilikom odabira projekata. Upravni odbor donosi Odluku o odabiru nadpolovičnom većinom svih članova Niti jedan od sektora: javni, civilni ili gospodarski pojedinačno ne smije u Upravnom odboru prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata imati više od 49% glasova. Prilikom donošenja odluka, članovi Upravnog odbora moraju voditi brigu o izbjegavanju sukoba interesa sukladno proceduri propisanoj točkom ove LRS. 38

45 Ukoliko se kao nositelj projekta na Natječaju pojavi netko od članova Upravnog odbora bilo kao privatna osoba ili predstavnik pravne ili fizičke osobe člana LAG-a, on se mora izuzeti od glasovanja prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje Projekte suradnje mogu kandidirati za financiranje putem LAG-a članovi LAG-a koji imaju podmirene obveze s naslova članarine. Projekti se prijavljuju na javni poziv LAG-a. Odabir projekata vršiti će Povjerenstvo za odabir. Izbor projekata suradnje vršiti će se sukladno bodovanju i kriterijima opisanim u poglavlju na isti način kao i za operaciju A. Uvjet da bi projekt bio odabran je prihvatljivost troškova sukladno propisima za mjeru Projekti moraju podupirati barem jedan od ciljeva LRS. Prihvatljive teme za projekte suradnje: - korištenje prirodne, društvene i kulturne baštine u svrhu razvoja - zaštita regionalne kvalitete roba i usluga - suradnja poduzetnika u borbi protiv ekonomske krize - jačanje ljudskih kapaciteta na području EU fondova, zaštite prirode, korištenja obnovljivih izvora energije, inovacija - stvaranje dodane vrijednosti lokalnog gospodarstva - integriranje i povezivanje dionika ruralnog razvoja na nivou EU-a, - razvoj socijalnih usluga Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a svakog Tipa operacije, Aktivnosti i Cilja prikazana je u poglavlju 3.3. LRS-a prilikom detaljnog opisa svake operacije. Nadređeni strateški dokumenti za područje LAG-a Zeleni trokut su: Županijska razvojna strategija Požeško-slavonske županije za razdoblje koja je 15. prosinca godine produljena do godine., te Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije koja je produljena do godine. Ciljevi, prioriteti i mjere tih strategija navedeni su u Prilogu br. 4. i 5. LRS-a. TABELA 5: USKLAĐENOST LRS SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ŽRS Požeškoslavonske županije LRS za razdoblje CILJ 1. Aktivnost 1.1. Tip operacije A Tip operacije B Tip operacije C Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih područja u institucije te uvjerenje da je život na selu dostojan svakog čovjeka Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja Ulaganje u razvoj društvene infrastrukture Projekti suradnje Jačanje suradnje i animacija stanovnika 39 SC1 P1, P2 SC2 P3, P4 Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije C1. P1. C2. P3. C3. P4. SC2 P3, P4 C1. P1. C3. P4. SC2 P4 M4 SC2 P3 M2 C3. P4. M C1. P1.2. M1.2.2.

46 CILJ 2. Aktivnost 2.1. Tip operacije D Tip operacije E Aktivnost 2.2. Tip operacije F Tip operacije G CILJ 3. Aktivnost 3.1. Tip operacije H Tip operacije I Aktivnost 3.2. Tip operacije J Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti prostora Stvaranje poljoprivrednoprehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću Ulaganja u finalizaciju poljoprivrednoprehrambenih proizvoda Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima Razvoj ruralnog gospodarstva Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/trženje proizvoda SC1 P1, P2 SC2 P4, P5 C2. P1., P3. SC1 P1, P2 C2. P1., P3. SC1 P1 M2, M4 SC1 P2 M3 SC1 P1 SC2 P4, P5 SC1 P1 M2, M4, M5 SC2 P5, M2 SC1 P1 M2, M4, M5 SC2 P4 M1 SC2 P5 M4 SC1 P1, P2 SC2 P4, P5 SC1 P1, P2 SC2 P4, P5 SC1 P1 M2, M4, M5 SC1 P2 M3 SC1 P1 M2, M4, M5 SC2 P4 M1 SC2 P5 M4 C2. P3. M C2. P3. M C2. P1., P3. C2. P3. M C2. P1. M C2. P1., P3. C2. P1., P3. SC1 P1, P2 C2. P3. SC1 P1 M2, M4, M5 SC1 P2 M3, M4 C2. P3. M C2. P1. M C2. P3. M

47 4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS Pojedine skupine dionike uključivale su se u izradu Strategije u određenim momentima na način koji je u tome trenutku bio najpogodniji za iskazivanje njihovog interesa. Javnost je permanentno izvješćivana o aktivnostima izrade LRS putem tiskanih medija, Internet stranice LAG-a i facebook profila. Članovi LAG-a su informirani putem ova kojima su davane osnovne informacije o izradi LRS, upućivalo ih se na trenutnu radnu verziju LRS koja se nalazila stalno objavljena na Internet stranici LAG-a, te su pozivani na radionice i na dostavu projektnih prijedloga Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradi LRS i primjena načela odozdo prema gore Prilikom izrade ove LRS vodilo se računa da se uključi što veći broj sudionika, prvenstveno članova LAG-a, ali i svih ostalih zainteresiranih dionika u ruralnom razvoju. Plan aktivnosti u izradi LRS sastojao se od slijedećih aktivnosti, tema i događanja: TABELA 6: OPIS UKLJUČIVANJA DIONIKA TEMA DATUM I MJESTO TIP AKTIVNOSTI 1. Upoznavanje sa Novska, Prezentacija i radionica, ocjena zadaćom izrade nove SWOT analize iz prethodnog LRS, ciljevima, razdoblja, prikupljanje stavova zadacima dionika za novu SWOT analizu 2. Osnovna analiza Pakrac, Prezentacija i radionica, ocjena područja SWOT SWOT analize iz prethodnog analiza razdoblja, prikupljanje stavova dionika za novu SWOT analizu do poziv članovima LAG-a za ocjenu SWOT analize iz prethodnog razdoblja i dostave stavove za izradu 3. Definiranje vizije LRS-a, ciljeva, prioriteta i mjera 4. Izrada baze podataka LRS-a Dobrovac, Lipik, nove SWOT analize Prezentacija i radionica, ocjena SWOT analize iz prethodnog razdovblja, prikupljanje stavova dionika za novu SWOT analizu Analiza prikupljenih podataka za SWOT analizu, definiranje prioriteta LRS, definiranje ciljeva i mjera pozivi članovima LAG-a za dostavu projektnih prijedloga pozivi udrugama civilnog sektora za dostavu projektnih prosinac br. 503 prosinac br. 547 studeni br. 22 prijedloga Javni poziv u Pakračkom listu Javni poziv u Novljanskom vjesniku Javni poziv u Compas-u BROJ učesnika naklada 1000 kom naklada 1500 kom naklada 600 kom 41

48 5. Provedba LRS-a od Javna objava nacrta LRS-a i poziv za dostavu komentara i prijedloga na Internet stranici Prezentacija LRS i javna rasprava dionika Popis događanja i sudionika radionica za izradu LRS-a nalazi se u Prilogu br. 6. i 7. Strategije. 4.2 Opis partnerstva LAG Zeleni trokut osnovan je godine na području Grada Lipika, Grada Novske i Grada Pakraca godine pridružuje se Općina Jasenovac, a godine naselje Janja Lipa kao dio Grada Kutine. Inicijativa za osnivanje LAG-a krenula je od jedinica lokalne samouprave koje su vidjele interes u međusobnom povezivanju ovih rubnih krajeva dviju županija. Budući da nema jakog regionalnog središta, nastalo je ovo logično povezivanje manjih gradića i naselja. Područje LAG-a je dio regije Zapadna Slavonija sa sličnim prirodnim i geografskim karakteristikama. Faktori povezivanja su prometna povezanosti na trasama sjever-jug i istok-zapad, zadovoljavanje zdravstvenih potreba stanovnika kao i povezanih socijalnih usluga (palijativa), suradnja civilnih i javnih struktura (potporne institucije, glazbene škole, vatrogastvo, sport, kultura, komunalne usluge). Partnerstvo javnog, civilnog i gospodarskog sektora cijelog područja ogleda se kroz djelovanje predstavnika u tijelima LAG-a. Prevladava gospodarski sektor sa 62%, zatim javni sa 21%, te civilni sa 17% zastupljenosti u članstvu LAG-a. Prevladava utjecaj gospodarskog sektora koji kroz LAG vidi mogućnost realizacije projekata koje ne može provesti drugim putem. Kroz projekt Zaštita geografskog porijekla roba i usluga Zapadne Slavonije moguće je jačanje suradnje gospodarskih subjekata i poboljšanje ulagačke klima na cijelom području. Javni sektor najviše ulaže u LAG i razvija međusobno povjerenje zahvaljujući prepoznatim zajedničkim interesima. Nažalost, provedbene mogućnosti LAG-a ne udovoljavaju sve potrebe javnog sektora, pa se on oslanja i na druge izvore financiranja. Primjer zadovoljavajuće suradnje je provedeni zajednički projekt Stazama lipicanca i kune te 4 jezera koji čeka realizaciju. Suradnja civilnog sektora je zadovoljavajuća i nju je najlakše postići, no teže dolazi do provedbe zajedničkih projekata prvenstveno zbog slabog financijskog kapaciteta udruga civilnog društva. Primjeri dobre prakse su projekt razvoja palijativne skrbi. 5. Akcijski plan provedbe LRS Akcijski plan provedbe LRS sadrži terminski rok provedbe pojedinih operacija i procjenu broja projekata Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja Tijek provedbe LRS baziran je na jednolikom rasporedu aktivnosti tijekom preostalog dijela programskog perioda vodeći računa da se ne stvaraju uska grla i mogući nepredvidivi zastoji. Detaljan pregled aktivnosti prikazan je u slijedećoj tabeli. 42

49 TABELA 7: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS Vrste aktivnosti za postizanje ciljeva Odgovorna osoba za provedbu aktivnosti Vremenski raspored provedbe aktivnosti 2014 nema aktivnosti 2015 nema aktivnosti 2016 Provedba javnog natječaja za operaciju D- podmjera Upravitelj, Upravni studeni odbor Ulaganja u fizičku imovinu Nositelji siječanj-srpanj gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju A - podmjera 7.4. Upravitelj, Upravni studeni odbor Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za Odgovorne osobe siječanj-srpanj ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te javnog i civilnog povezanu infrastrukturu sektora Provedba projekata suradnje Upravitelj, Upravni studeni-prosinac odbor Tekući poslovi i animacija Upravitelj LAG-a studeni-prosinac Provedba javnog natječaja za operaciju D - podmjera Upravitelj, Upravni ožujak odbor Ulaganja u fizičku imovinu Nositelji gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju A - podmjera 7.4. Upravitelj, Upravni odbor Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za Odgovorne osobe ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te javnog i civilnog povezanu infrastrukturu sektora srpanj-prosinac ožujak srpanj-prosinac Udio u raspoloživim financijskim sredstvima 2,74 % 6,64 % 0,47 % 2,46 % 2,74 % 6,64 % 43

50 Provedba javnog natječaja za operaciju H - podmjera Upravitelj, Upravni odbor Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima Nositelji gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju J - podmjera 6.2. Upravitelj, Upravni odbor Ulaganje u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda rujan siječanj-srpanj rujan Nositelj gospodarstva siječanj-srpanj Provedba projekata suradnje Upravitelj, Upravni siječanj prosinac odbor Tekući poslovi i animacija Upravitelj LAG-a siječanj prosinac Provedba javnog natječaja za operaciju D - podmjera Upravitelj, Upravni ožujak odbor Ulaganja u fizičku imovinu Nositelji gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju F- podmjera Upravitelj, Upravni odbor Ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate Nositelji uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju E - podmjeru 6.3. Upravitelj, Upravni odbor Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i Nositelji sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih gospodarstava prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih srpanj-prosinac ožujak srpanj-prosinac ožujak srpanj-prosinac ,74 % 4,57 % 0,9 % 4,74 % 2,74 % 1,37 % 2,74 % 44

51 poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme Provedba javnog natječaja za operaciju A - podmjeru 7.4. Upravitelj, Upravni odbor Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za Odgovorne osobe ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te javnog i civilnog povezanu infrastrukturu sektora Provedba javnog natječaja za operaciju H - podmjera Upravitelj, Upravni odbor Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima Nositelji gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju I - podmjera Upravitelj, Upravni Ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom ožujak srpanj-prosinac rujan siječanj-srpanj rujan odbor Nositelj gospodarstva siječanj-srpanj Provedba projekata suradnje Upravitelj, Upravni siječanj prosinac odbor Tekući poslovi i animacija Upravitelj LAG-a siječanj prosinac Provedba javnog natječaja za operaciju D - podmjera Upravitelj, Upravni ožujak odbor Ulaganja u fizičku imovinu Nositelji gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju E - podmjeru 6.3. Upravitelj, Upravni odbor Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i Nositelji sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih gospodarstava prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu srpanj-prosinac ožujak srpanj-prosinac ,64 % 2,74 % 1,37 % 0,88 % 4,62 % 2,74 % 2,74 % 45

52 obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme Provedba javnog natječaja za operaciju A - podmjeru 7.4. Upravitelj, Upravni odbor Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za Odgovorne osobe ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te javnog i civilnog povezanu infrastrukturu sektora Provedba javnog natječaja za operaciju G - podmjera Upravitelj, Upravni Ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom ožujak srpanj-prosinac rujan odbor Nositelj gospodarstva siječanj-srpanj Provedba javnog natječaja za operaciju H - podmjera Upravitelj, Upravni rujan odbor Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima Nositelji siječanj-srpanj gospodarstava Provedba projekata suradnje Upravitelj, Upravni siječanj prosinac odbor Tekući poslovi i animacija Upravitelj LAG-a siječanj prosinac Provedba javnog natječaja za operaciju D - podmjera Upravitelj, Upravni ožujak odbor Ulaganja u fizičku imovinu Nositelji gospodarstava Provedba javnog natječaja za operaciju G - podmjera Upravitelj, Upravni odbor srpanj-prosinac ožujak ,64 % 1,37 % 2,74 % 0,81 % 4,26 % 2,74 % 46

53 Ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom Nositelj gospodarstva srpanj-prosinac Provedba javnog natječaja za operaciju E - podmjeru 6.3. Upravitelj, Upravni odbor Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i Nositelji sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih gospodarstava prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme ožujak srpanj-prosinac Provedba javnog natječaja za operaciju A - podmjeru 7.4. Upravitelj, Upravni ožujak odbor Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za Odgovorne osobe srpanj-prosinac ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te javnog i civilnog povezanu infrastrukturu sektora Provedba javnog natječaja za operaciju H podmjera Upravitelj, Upravni rujan odbor Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima Nositelji siječanj-srpanj gospodarstava Provedba projekata suradnje Upravitelj, Upravni siječanj prosinac odbor Tekući poslovi i animacija Upravitelj LAG-a siječanj prosinac ,37 % 2,74 % 6,64 % 2,74 % 0,74 % 3,90 % 47

54 5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja Broj planiranih projekata tijekom svake programske godine te po pojedinoj mjeri prikazan je u slijedećoj tablici: TABELA 8: PROCJENA BROJA PROJEKATA UKUPNO UKUPNO LAG CILJ Aktivnost Tip operacije A Tip operacije B Tip operacije C CILJ Aktivnost Tip operacije D Tip operacije E Aktivnost Tip operacije F Tip operacije G CILJ Aktivnost Tip operacije H Tip operacije I Aktivnost Tip operacije J Izračun broja projekata rađen je na temelju minimalnog iznosa potpore po pojedinom projektu, a koji je minimalni iznos propisan u svakoj pojedinoj mjeri. 6. Način praćenja i procjene provedbe LRS LAG Zeleni trokut je obavezan tijekom i nakon provedbe LRS pratiti njene učinke. To će se postići praćenjem upravljanja provedbom, nadzorom provedbe i ocjenjivanjem uspješnosti provedbe strategije Opis praćenja provedbe LRS Organizacija praćenja i evaluacije LRS-a prikazan je u slijedećoj tabeli. TABELA 9: OPIS PRAĆENJA PROVEDBE LRS Praćenje LRS Evaluacija LRS Organizator Upravni odbor Upravni odbor Odgovorno tijelo Upravitelj i osoblje LAG-a Osoblje LAG-a, vanjski stručnjaci Sadržaj praćenja - tijek korištenja financijskih - godišnja izvješća o sredstava praćenju - statistika prijave projekata - rezultati i učinci provedenih projekata 48

55 - doprinos ciljevima i pokazateljima LRS-a - aktivnosti animacije i provedba projekata suradnje - doprinos ciljevima PRR-a Vremenski raspored stalno 2 puta tijekom programskog razdoblja Razdoblje godišnje nakon 3 godine provedbe izvješćivanja Izvješća odobrava Upravni odbor Skupština Svrha - izrada godišnjeg plana provedbe strategije - poboljšanje mehanizama provedbe - revizija LRS-a 6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS LAG će kontinuirano pratiti provedbu LRS. Provedba će se pratiti mjerenjem učinka. Učinak će se procjenjivati temeljem određenih pokazatelja. Postoje tri vrste pokazatelja: pokazatelji učinka (bazirani na broju korisnika), pokazatelji rezultata (bazirani na visini investicija) te pokazatelji izlazaka (bazirani na direktnim učincima mjera). Pregled pokazatelja i njihove ciljane vrijednosti za svaku od predloženih mjera dani su u slijedećoj tablici. 49

56 TABELA 10: INDIKATORI UČINKA Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika CILJ 1. ruralnih područja u POKAZATELJI institucije te uvjerenje da je UČINKA CILJ život na selu dostojan svakog čovjeka Aktivnost 1.1.: Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja Tip operacije Ulaganja u razvoj društvene A infrastrukture CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti Broj subjekata u ruralnom području kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za razvoj društvene infrastrukture POKAZATELJI UČINKA CILJ Aktivnost 2.1. : Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava Broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u fizičku imovinu POKAZATELJI REZULTATA / TARGETA 24 Ukupne investicije u poboljšanje društvene infrastrukture u ruralnim područjima POKAZATELJI REZULTATA / TARGETA 30 Ukupne investicije u fizičku imovinu CILJ POKAZATELJ IZLAZAKA / OUTPUTA Stanovništvo koje ima koristi od poboljšanih usluga u društvenu infrastrukturu CILJ POKAZATELJI IZLAZAKA / OUTPUTA Broj novostvorenih radnih mjesta u provedenim projektima CILJ CILJ 10 50

57 Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava Broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u razvoj malih -a Aktivnost 2.1. :Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije F Tip operacije G CILJ 3. Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem Ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u primarnoj proizvodnji Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti prostora Broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva Broj poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije POKAZATELJI UČINKA CILJ 6 Ukupne investicije u razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 3 Ukupne investicije u zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš 6 Ukupne investicije u proizvodnji obnovljivih izvora energije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji POKAZATELJI REZULTATA / TARGETA Aktivnost 3.1.: Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću Broj novostvorenih radnih mjesta u provedenim projektima Površine poljoprivrednog zemljišta tretirane stajskim gnojem dobivenim bez štetnog utjecaja na okoliš Udio energije dobivene od obnovljivih izvora energije na gospodarstvima CILJ POKAZATELJ I IZLAZAKA / OUTPUTA ha 50% CILJ 51

58 Tip operacije H Tip operacije I Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima Aktivnost 1.2.: Razvoj ruralnog gospodarstva Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/ trženje proizvoda Broj gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda Broj gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja korištenje obnovljivih izvora energije Broj gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u dopunske djelatnosti na gospodarstvima 12 Ukupne investicije u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda 1 Ukupne investicije u korištenje obnovljivih izvora energije za preradu na poljoprivrednim gospodarstvima 1 Ukupne investicije u turizam u ruralnom području, tradicijske, umjetničke obrte, izradu suvenira, usluge u ruralnim područjima, preradu/trženje proizvoda Broj novostvorenih radnih mjesta u provedenim projektima Udio energije dobivene od obnovljivih izvora energije na gospodarstvima Broj novostvorenih radnih mjesta u provedenim projektima 6 50% 1 52

59 6.3. Opis procjene provedbe LRS Procjena provedbe LRS provoditi će se kroz postupak evaluacije. Evaluacija je obavezna svake 3 godine, te na kraju provedbe LRS. Evaluaciju će provesti vanjski stručnjaci koje će odabrati Upravni odbor, a svrha evaluacije je da odgovori na temeljna pitanja navedena u slijedećoj tablici. TABELA 11: PODACI ZA EVALUACIJU LRS CILJEVI KLJUČNA PITANJA INDIKATORI EVALUACIJE Jesu li ciljevi LRS odgovarajući? Jesu li planovi provedbe LRS-a odgovarajući? Provodi li se LRS na odgovarajući način? Potvrđuju li postignuti rezultati osnovne pretpostavke na kojima počiva LRS? - da li su planirani ciljevi i aktivnosti u skladu sa brojem prijava? - da li je raspored sredstava adekvatan i zadovoljava potrebe krajnjih korisnika? - da li provedene aktivnosti rezultiraju planiranim ciljnim vrijednostima pokazatelja? - da li vremenski plan provedbe daje dovoljno vremena za provedbu planiranih aktivnosti? - da li na natječaje stiže dovoljan broj projekata? - da li se planirane aktivnosti provode bez zastoja i smetnji? - da li se provodi dinamika isplate? - provodi li se Akcijski plan provedbe LRS na vrijeme? - da li odgovorna tijela na vrijeme provode sve planirane aktivnosti? - da li povjerenstvo za odabir projekata svoj posao obavlja neovisno, stručno i pravovremeno? - da li provedene mjere doprinose ciljevima? - da li provedene mjere rezultiraju predviđenim učincima? - da li provedene mjere zadovoljavaju potrebe područja? 53 - broj prijava/projekata - iznos traženih sredstava po svakoj mjeri - postotak odobrenih projekata u odnosu na prijave - postotak odobrenih sredstava u odnosu na prijave - broj odobrenih projekata - vrijeme obrade prijava - vrijeme provedbe ulaganja - rok od odobrenja do konačne isplate - broj provedenih natječaja - broj provedenih mjera - broj donesenih pozitivnih odluka od strane APPRRR-a - odnos između planiranog broja projekata i pristiglih prijava - odnos između planiranih sredstava i zatraženih sredstava - odnos odobrenih iznosa po svakom cilju - odnos odobrenih iznosa po svakoj od mjera Prilikom evaluacije LAG je dužan evaluatoru osigurati pristup svim podacima o provedbi LRS-a te uvid u godišnja izvješća, uključujući stanje pokazatelja provedbe. Rok za provedbu evaluacije je 3 mjeseca od datuma isteka trogodišnjeg perioda provedbe. Evaluacija LRS rezultira izvješćem evaluatora koje se u navedenom roku od 3 mjeseca dostavlja skupštini LAG-a na usvajanje. Izvješće mora obavezno sadržavati preporuke. Izvješće evaluatora će se objaviti na službenoj web stranici LAG-a. LAG je dužan u svojem financijskom planu osigurati sredstva za provedbu evaluacije.

60 7. Opis sposobnosti provedbe LRS Sposobnost Lokalne akcijske grupe Zeleni trokut u pripremi i provedbi projekata već je dokazana u dosadašnjem radu. Ovaj LAG ima dovoljne potencijale za provedbu Mjere 19 LEADER iz PRR-a, a sposobnost se očituje kroz njezine ljudske, financijske i iskustvene potencijale. Plan provedbe, aktivnosti i odgovornosti utvrđuju se na način opisan u slijedećoj tabeli TABELA 12: UPRAVLJANJE PROVEDBOM LRS AKTIVNOST Upravljanje i administracija radi osiguravanja provedbe LRSa i njezinog daljnjeg razvoja Obrada i odabir prijavljenih projekata briga o kvaliteti projekata i njihovoj usklađenosti s vizijom i ciljevima LRS-a, pružanje podrške i savjeta potencijalnim podnositeljima prijave Uključivanje i širenje informacija - priprema potencijalnih podnositelja za kvalitetne projekte Međuteritorijalna i transnacionalna suradnja, uključujući suradnju između sela i gradova radi stjecanja novih znanja i aktiviranja važnih postupaka Animacijske aktivnosti i razvojni projekti Praćenje i evaluacija radi ocjenjivanja rezultata i učenja o pogreškama 54 ODGOVORNOST - Upravni odbor - Predsjednik - Upravitelj i zaposlenici - ocjenjivački odbor - Upravni odbor - Upravni odbor - Upravitelj i zaposlenici - članovi LAG-a predstavnici javnog sektora - Upravni odbor - Predsjednik - Upravitelj i zaposlenici - vanjski stručni suradnici - Upravitelj i zaposlenici - Upravni odbor - vanjski stručnjaci 7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS Članovi LAG-a najvažniji su kapital kojim LAG raspolaže i koji je ključan za cjelokupnu provedbu LRS-a. Popis članova LAG-a nalazi se u Prilogu br. 8. LRS-a. Kao što je iz Popisa vidljivo, u LAG-u su zastupljeni svi sektori. Iako je LAG Zeleni trokut nastao na inicijativu jedinica lokalne samouprave, vrlo brzo se u njega učlanjuju fizičke i pravne osobe različitih sektora i profila što pokazuje opću zainteresiranost za ovim vidom udruživanja i zajedničkog djelovanja. Skupština LAG-a sačinjavaju predstavnici svih članova i njezina uloga je programska. Usvaja strategiju, planove rada, financijske planove, usvaja izvješća i bira upravna i nadzorna tijela LAG-a. Upravni odbor LAG-a sačinjen je od predstavnika svih sektora i svih jedinica lokalne samouprave tako da niti jedan sektor ili JLS nema presudnu ulogu u donošenju odluka. Popis članova upravnog odbora nalazi se u Prilogu br. 9. ove LRS. Uloga Upravnog odbora je u konkretnom donošenju odluka i provedbi zadaća, programa rada, financijskog plana i drugih zadaća. Radno osoblje LAG-a trenutno se sastoji od jednog izvršitelja-upravitelja zaposlenog na puno radno vrijeme čija je uloga briga o redovitom poslovanju LAG-a, planiranju i provedbi svih aktivnosti. LAG planira zaposliti dva stručna suradnika čija je zadaća izvršavanje operativnih, administrativnih i provedbenih zadaća. U provedbi LRS bitnu ulogu ima Povjerenstvo za odabir projekata. Povjerenstvo je sastavljeno od 8 osoba izabranih iz svih jedinica lokalne samouprave. Osobe birane u sastav Povjerenstva moraju imati iskustva u provedbi projekata i nisu članovi ili predstavnici članova u LAG-u. Povjerenstvo se pri odlučivanju vodi slijedećim načelima:

61 objektivnost, stručnost, nepristranost, izbjegavanje sukoba interesa, demokratičnost i diskretnost. Članove Povjerenstva izabire Upravni odbor na rok od 4 godine. U okviru provedbe Mjere 202 LAG je kontinuirano radio na jačanju svojih ljudskih kapaciteta. Cilj je bio dodatno osnažiti postojeće kapacitete unutar članstva LAG-a za provedbu zahtjevnijih i kompliciranijih projektnih zadataka. Tijekom i godine 11 osoba završilo je 80-satni edukacijski trening Stručnjak za EU fondove kojeg je provela tvrtka Cognita d.o.o. iz Zagreba. Trening su završila 2 zaposlenika LAG-a, 2 zaposlenika u jedinicama lokalne samouprave, 4 zaposlenika lokalnih razvojnih agencija, 2 zaposlenika u ustanovama u vlasništvu JLS-a, te jedan predstavnik -a. Polaznici su nakon položenog ispita stekli VCC certifikate (Vocational Competence certificate) izdane po nadležnoj VCC zakladi iz Poljske. Vlasnici certifikata stekli su slijedeća znanja i vještine: podrijetlo regionalnih politika EUa, pravila institucionalnog sistema za provedbu EU fondova te njihov način rada, pravni propisi, programski dokumenti, vodiči u postupcima apliciranja i učinkovite provedbe projekata koji zahtijevaju financijsku pomoć EU-a, identifikacija problema i predlaganje mogućih putova za njihovo rješavanje uz pomoć EU fondova, analiza dionika, priprema partnerskog ugovora, logičke matrice, Ganttovog dijagrama, prijavni obrazac, zahtjev za plaćanje, SWOT analiza projekta, pravila izrade proračuna, prihvatljivost troškova, planiranje pretpostavki, provedba i zatvaranje EU projekata. Vlasnici certifikata su u mogućnosti: tražiti informacije o mogućnostima prijave na EU projekte, koristiti programske dokumente, vodiče u postupcima prijavljivanja i učinkovite provedbe projekata financiranih iz EU fondova, identificirati projektne mogućnosti za financiranje putem EU fondova, koristiti usvojena pravila u pripremi ispravne SWOT analize, prijavnih obrazaca, zahtjeva za plaćanje, izjava o financijskoj i materijalnoj odgovornosti, pripremiti projektnu dokumentaciju, identificirati potencijal subjekata za prijavu na EU projekt, organizirati samostalne i timske poslove. Ovaj tim stručnjaka svakodnevno je na raspolaganju LAG-u prilikom pripremanja i provedbe projekata. Osim stručnjaka, educirani su u prethodnom razdoblju i nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kako bi pripremili kvalitetne projekte na vlastitim gospodarstvima za financiranje putem Mjera PRR-a. Ovu edukaciju u trajanju od 54 sata koju je provodio Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. završilo je 15 -ova koji su na kraju edukacije imali spremne poslovne planove za provedbu svojih ulaganja Financijski kapacitet za provedbu LRS Financijsko poslovanje LAG-a Zeleni trokut u prethodnom razdoblju, tj. od početka poslovanja godine do kraja godine, bilo je stabilno i pozitivno. Negativna razlika prihoda i rashoda u godini nastala je kao rezultat odgođenog prihoda iz Mjere 202 za troškove nastale u posljednjem kvartalu godine, a koji je realiziran u prvom kvartalu godine. Sama činjenica da su prihodi u niži od rashoda, a postoji znatna imovina, govori u prilog tezi da se radi o knjigovodstvenom, a ne stvarnom manjku prihoda. TABELA 13: FINANCIJSKO POSLOVANJE LAG-a PRIHODI RASHODI RAZLIKA IMOVINA OBVEZE , , , , , , , , , , , , , , ,92 UKUPNO , , ,70 55

62 Završetkom godine se stabiliziralo poslovanje LAG-a zahvaljujući izvršenim obvezama po kreditu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te se sve obveze uredno izvršavaju iz tekućih prihoda. LAG Zeleni trokut u prethodnom razdoblju nije bio niti jedan dan u blokadi žiro računa Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju Dana godine LAG je potpisao Ugovor o financiranju sa Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju radi provedbe Mjere 202 iz IPARD Programa: Priprema i provedba lokalnih razvojnih strategija i na temelju kojega je LAG-u stavljeno na raspolaganje ,00 kn u dvije godine. Aktivnosti u provedbi započele su nešto sporijim tempom zbog nedovoljno sredstava za predfinanciranje te neriješenog pitanja plaćanja PDV-a. LAG-ovi su oslobođeni plaćanja PDV-a tek od 10. mj Problem predfinanciranja riješen je beskamatnom pozajmicom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u iznosu od ,00 kn koji je isplaćena godine. Pozajmica je u cijelosti vraćena do dana 30. studenog Provedbu Mjere 202 je pratilo cijeli niz nelogičnosti i nejasnoća od kojih su najvažnije: - nepostojanje prava na žalbu na odluke Agencije, - nepostojanje jasno utvrđenih pravila za odobravanje pojedinog troška, - naknadna objava lista referentnih cijena (nakon sudske presude), - izdavanje Odluka o isplati bez detaljnog obrazloženja koji trošak je i u kojem iznosu odobren te koji nije, - tijekom prve godine provedbe Agencija je odobrila gotovo sve troškove loko vožnje, dok u drugoj nije odobren niti jedan bez ikakvog obrazloženja, osim da to više nije prihvatljiv trošak. Dinamika zahtjeva za isplatu i isplata prikazana je u slijedećoj tabeli. TABELA 14: DINAMIKA PROVEDBE IPARD PROGRAMA zahtjev isplata % III kvartal ,03 kn ,06 kn 94,61% IV kvartal ,43 kn ,39 kn 68,08% I kvartal ,43 kn ,26 kn 91,95% II kvartal ,66 kn ,39 kn 99,39% III kvartal ,17 kn ,30 kn 92,51% IV kvartal ,23 kn ,63 kn 93,70% I kvartal ,63 kn ,09 kn 97,58% II kvartal ,63 kn ,30 kn 40,68% UKUPNO ,21 kn ,42 kn 81,29% REKAPITULACIJA: ODOBRENO: ,00 kn ISPLAĆENO: ,42 kn 72,34% 26. listopada izvršena je inspekcija od strane Agencije nakon čega je uslijedila i konačna isplata. Tijekom provedbe Mjere 202 LAG Zeleni trokut provodio je aktivnosti usavršavanja, promidžbe i edukacije svojih članova. Pregled broja aktivnosti po pojedinim vrstama i godinama prikazan je u slijedećoj tabeli. 56

63 TABELA 15. AKTIVNOSTI LAG-a U PROVEDBI IPARD PROGRAMA VRSTA AKTIVNOSTI BROJ AKTIVNOSTI UKUPNO Izrada studija za područje LAG-a Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija promidžbenih događaja za članove i stanovnike LAG-a Sudjelovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a na seminarima, radionicama, sastancima i studijskim putovanjima ukupno Izdana su dva pisma preporuke. LAG je podržao projekt tvrtke POLJO-GAJ d.o.o. pod nazivom Rekonstrukcija i opremanje objekta za sušenje i skladištenje žitarica i nabavka poljoprivredne opreme i mehanizacije u mjeri 101, sektor Žitarice i uljarice ukupne vrijednosti ,15 kn, te projekt Vesna Nikić pod nazivom Modernizacija farme uzgoja krava tele sektor govedarstvo u mjeri 101, sektor Govedarstvo ukupne vrijednosti ,88 kn. PREPORUKE: - uložiti dodatne napore u motiviranju dionika iz civilnog sektora (udruge) za uključivanje u aktivnosti LAG-a, - ojačati sustav informiranja članstva i stanovništva LAG područja izradom mjesečnih biltena, - održavati redovne mjesečne susrete sa članstvom i raspravljati o temama vezanima za ruralni razvoj, - više koristiti mogućnosti zapošljavanja putem subvencioniranih mjera HZZ-a, jačati ljudske kapacitete na području LAG-a za pripremu i provedbu projekata. 7.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER Od do godine LAG Zeleni trokut je uspostavio dobru suradnju sa LAG-om Alpokalja-Fertotaj iz Mađarske. U sklopu te suradnje realiziran je projekt Prava kopča Valódi kapocs vrijednosti ,00 financiranog LEADER sredstvima toga mađarskog LAG-a. LAG Zeleni trokut je bio u ulozi partnera u projektu, koji je zajedno sa LAGom Moslavina sudjelovao u provedbi pojedinih aktivnosti (studijsko putovanje). U nastavku suradnje nastala je i inicijativa više LAG-ova iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Slovačke i Češke pod nazivom Jantarska cesta. Osmišljen je projekt pod nazivom Spirit of jantar koji je prijavljen na poziv u okviru Danube Transregional Programme Interreg. U okviru ovoga projekta LAG Zeleni trokut je osmislio tri paketa aktivnosti i to: 1. Upravljanje projektima u iznosu od ,30, 2. Zaštita regionalne kvalitete proizvoda i usluga Zapadne Slavonije u iznosu od ,95, 3. Business Best Friend u iznosu od ,42 UKUPNO: ,67 Ukoliko projekt bude odobren, očekuje se početak provedbe u jesen godine. Osim toga, tijekom prethodnog perioda LAG Zeleni trokut je pripremio za natječaje slijedeće projekte: 1. Osnaživanje udruga mladih radi preuzimanja aktivnije uloge u razvoju gradova vrijedan ,00 kn, 2. Protecting the watercourses: From source to the confluence (Zaštita vodenih putova Od izvora do ušća vrijedan ,00, U tijeku je priprema slijedećih projekata: 57

64 1. Primjena poduzetničkog pristupa u samozapošljavanju mladih na -ima 2. Jačanje dostupnosti palijativne skrbi u Zapadnoj Slavoniji. Zahvaljujući razvijenoj suradnji unutar i izvan područja LAG-a, pripremljeni su gore spomenuti projekti čija realizacija tek predstoji. Oni, međutim, potvrđuju da LAG posjeduje dovoljan intelektualni i inovativni kapacitet za pripremu projekata i osmišljavanje projekata. Njihova provedba rezultirati će jačanjem iskustvenog kapaciteta LAG-a i doprinijeti njegovoj afirmaciji unutar regije. 8. Financijski plan 8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja) U budućnosti su LAG-u na raspolaganju izvori financiranje iz članarina, sredstva iz mjere PRR-a, moguće pozajmice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Članarine su i do sada bile najsigurniji i najpouzdaniji izvor financiranja LAG-a. Zahvaljujući spremnosti jedinica lokalne samouprave: Grada Lipika, Grada Novske i Grada Pakraca da svake godine uplaćuju članarinu u LAG-u u visini od ,00 kn svaki, LAG je mogao bez problema financirati svoje tekuće potrebe, kao i osigurati sredstva za predfinanciranje onih troškova za koje je kasnije ostvarena potpora iz EU fondova. Ovi Gradovi su spremni i nadalje uplaćivati isti iznos članarine dok za to bude potrebe. Ukoliko se ostvare financijska sredstva iz drugih izvora, te godine će se smanjiti iznos članarine, a time i opterećenje za Gradove. Ostali članovi LAG-a također znatno doprinose uplatom svojih godišnjih članarina koje su utvrđene u iznosima od 500,00 kn. Ovo su ujedno jedne od najviše propisanih članarina u odnose na ostale LAG-ove u Republici Hrvatskoj, ali dosadašnja praksa pokazuje da je njihova visina opravdana. Naime, članovi uplaćuju članarinu u velikom postotku što govori o njihovoj motiviranosti i zadovoljstvom onime što za tu članarinu dobiju. U okviru sredstava iz mjere očekuju se znatna sredstva koja bi trebala biti dovoljna za pokrivanje troškova LAG-a u programskom periodu Planirani iznos od ,00 ( ,50 kn) raspoređenih na 5 godina ( ) osigurava godišnji iznos od ,50 kn koji je više nego dovoljan za pokrivanje tekućih troškova LAG-a. Budući da će se sredstva iz ove mjere moći dobiti sukladno realizaciji Mjere to je za očekivati da će ona stizati sa određenim kašnjenjem od barem 6 mjeseci, tako da se s njima ne može ozbiljno računati u godini nego od godine u iznosima od kn godišnje. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva daje beskamatne pozajmice za predfinanciranje troškova za koje se u slijedećem koraku traži potpora unutar PRR-a. Dosadašnja odlična iskustva LAG-a Zeleni trokut sa pozajmicom u iznosu od ,0 kn za financiranje troškova provedbe Mjere 202 IPARD Programa, te uredno ispoštovani rokovi povratka daju opravdavaju očekivanje da će se i u narednom programskom periodu LAG moći oslanjati na ovaj izvor financijskih sredstava. Na temelju poznatih izvora financiranja predvidjeti slijedeći plan financiranja LAG-a Zeleni trokut u periodu od na slijedeći način (u hrk): TABELA 16: IZVORI FINANCIRANJA IZVOR UKUPNO FINANCIRANJA Članarine JLS-a Članarine ostali Nacionalna zaklada Mjera UKUPNO

65 8.2. Financiranje provedbe LRS Za pojedine ciljeve, aktivnosti i operacije planirana su slijedeća sredstva (u ): TABELA 17: FINANCIRANJE PROVEDBE LRS UKUPNO LEADER (CLLD) ,00% Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika CILJ 1. ruralnih područja u institucije te uvjerenje da je ,01% život na selu dostojan svakog čovjeka Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja ,01% Tip operacije A Ulaganje u razvoj društvene infrastrukture ,20% Tip operacije B Projekti suradnje ,81% Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika ,00% CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti ,07% Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima ,95% Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava ,72% Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava ,23% Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije ,12% Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem ,37% Tip operacije G Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima ,74% CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih ,92% vrijednosti prostora Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću ,35% Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivrednoprehrambenih proizvoda ,98% Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima ,37% Aktivnost 1.2. Razvoj ruralnog gospodarstva ,57% Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/trženje proizvoda ,57% LRS će se financirati iz Mjere 19.2., i sukladno Tabeli 18: TABELA 18: DINAMIKA FINANCIRANJA PROVEDBE LRS UKUPNO UKUPNO ,00 23,41 20,84 18,44 18,44 100,00 CILJ ,35 12,43 12,15 12,04 12,04 57,01 Aktivnost ,35 12,43 12,15 12,04 12,04 57,01 59

66 Tip operacije A 0 0 5,49 6,86 6,86 7,00 7,00 33,20 Tip operacije B 0 0 0,46 0,89 0,85 0,81 0,81 3,81 Tip operacije C 0 0 2,40 4,68 4,44 4,24 4,24 20,00 CILJ ,66 3,66 5,95 6,40 6,40 26,07 Aktivnost ,66 3,66 4,57 5,03 5,03 21,95 Tip operacije D 0 0 3,66 3,66 1,83 2,29 2,29 13,72 Tip operacije E 0 0 0,00 0,00 2,74 2,74 2,74 8,23 Aktivnost ,00 0,00 1,37 1,37 1,37 4,12 Tip operacije F 0 0 0,00 0,00 1,37 0,00 0,00 1,37 Tip operacije G 0 0 0,00 0,00 0,00 1,37 1,37 2,74 CILJ ,00 7,32 4,12 2,74 2,74 16,92 Aktivnost ,00 2,74 4,12 2,74 2,74 12,35 Tip operacije H 0 0 0,00 2,74 2,74 2,74 2,74 10,98 Tip operacije I 0 0 0,00 0,00 1,37 0,00 0,00 1,37 Aktivnost ,00 4,57 0,00 0,00 0,00 4,57 Tip operacije J 0 0 0,00 4,57 0,00 0,00 0,00 4, Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata Potrebna novčana sredstva u okviru Mjere LEADER PRR-a za provedbu projekata (u ): TABELA 19: POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA UKUPNO UKUPNO CILJ Aktivnost Tip operacije A Tip operacije B Tip operacije C CILJ Aktivnost Tip operacije D Tip operacije E Aktivnost Tip operacije F Tip operacije G CILJ Aktivnost Tip operacije H Tip operacije I Aktivnost Tip operacije J

67 PRILOZI RILOG BR. 1: Pregledna karta TK 100 I

68 PRILOG BR. 2: PROMETNA INFRASTRUKTURA II