lipanj KONTROLA UTROŠKA Prestanak i likvidacija udruga Nova regulativa unutarnje revizije sustavu PDV-a

Transkript

1 lipanj KONTROLA UTROŠKA Prestanak i likvidacija udruga Nova regulativa unutarnje revizije sustavu PDV-a

2

3 Riječ glavnog urednika Poštovani čitatelji! Impressum TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora Nakladnik: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41 tel: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ E-pošta: centar@tim4pin.hr OIB ; MBS ; Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb Za nakladnika: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing. Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Kristina Kosor, mag.ing.oecoing., Sabina Valić, mag.oec. Tajnica uredništva: Mila Copić, mag.oec. Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag. iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag. iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček. Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog Oblikovanje naslovnice: DIBS Slika naslovnice: dollarphotoclub.com Ovih smo dana konačno dočekali i dobre vijesti o makroekonomskim kretanjima. Društveni bruto proizvod šesti kvartal zaredom bilježi rast, a u zadnjem je kvartalu dosegao rast od 2,7 %. Bilježimo i porast industrijske proizvodnje te smanjenje stope nazaposlenosti. Čija je to zasluga manje je važno za obične građane. Neki stručnjaci čak smatraju da rast uopće nije odraz prošle i sadašnje politike, nego naprosto rezultanta ekonomskih kretanja u okruženju koje karakteriziraju niske cijene nafte, niže kamatne stope i dobrih rezultata u turizmu. Bilo kako bilo, neka se samo tako nastavi još znatno bržim tempom, kako bismo uspjeli dovoljno zaraditi za otplatu kamata na dugove i bar malo za podizanje standarda. Situacija na političkoj sceni dobro je poznata i zbunjujuća. Danima naime svjedočimo prijeporima i nesuglasicama na samom političkom vrhu. Takvo ozračje političke neizvjesnosti zasigurno nije stimulativno za pokretanje i provođenje reformi, pa čak niti za obavljanje poslova na zatečenoj razini. Vjerujemo i nadamo se da će se vrlo skoro situacija optimizirati, a jedra razvoja i napretke razapeti. Za razliku od zahlađenja odnosa među političkim strankama, temperature zraka pokazuju zatopljenje i jasno nam najavljuju dolazak ljetnih dana. Neke prognoze najavljuju vrlo vruće ljeto, a valja se nadati da će se to odraziti i na dolazeću turističku sezonu od koje nam uvelike ovisi prihodna strana proračuna i zapošljava nje brojnih sezonaca. U području naše financijsko računovodstvene struke, za sada nema radikalnih promjena, a ne bi ih trebalo niti biti. Sustavi su metodološki postavljeni na suvremenim temeljima, a na manje korekcije smo navikli. U području računovodstva poduzetnika u tijeku je rasprava o izmjenama Zakona o računovodstvu, koji je stupio na snagu početkom ove godine. Još nije ni implementiran u svim svojim odredbama, a već se mijenja. Bilo je to i za očekivati s obzirom na kritiku odredbi koje su u našu praksu uvele jedinstveni kontni plan, te neprecizno definiranu obvezu licenciranja za računovodstvene poslove. Proširenje obuhvata obvezne revizije financijskih izvještaja pojedinih kategorija poduzetnika također je predmet prijepora i usklađivanja. Uskoro ćemo saznati čime su rezultirali. U ovom smo broju časopisa nastojali obuhvatiti i obraditi aktualne teme, pri čemu prednjači ukidanje pečata i žigova te novine u provođenju unutarnje kontrole u javnom sektoru. Nadamo se da će ostali tekstovi biti korisni u otklanjanju određenih stručnih dvojbi u vašem radu. Ovim brojem stigli smo do pretplatničkog polugodišta, te vas pozivamo da preporučite naš časopis svojim suradnicima i kolegama kako bi nam se pridružili u drugom polugodištu. Sa zahvalnošću na vašoj čitalačkoj vjernosti, srdačno vas pozdravljam! Glavni urednik Grafička priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o. Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb Izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

4 SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI 8.6. Kontrole izjava o fiskalnoj odgovornosti, upravljanje nepravilnostima i unutarnja revizija nova regulativa, novi obveznici primjene Polugodišnji financijski izvještaji, računovodstvene dvojbe i aktualna pitanja financiranja i oporezivanja. SPECIJALIZIRANE RADIONICE za: Školske i predškolske ustanove Fakultete, sveučilišta i institute Ustanove u kulturi Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 1.7. Ustanove u zdravstvu E-nabava za naručitelje i ponuditelje (8 sati) praktična vježba na računalima 4.7. Novi Zakon o javnoj nabavi; ESPD europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (8 sati) Praktična petodnevna radionica: Priprema i provedba projekata financiranih iz ESI fondova Škola poreza u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru: Porez na dohodak Porez na dobit Porez na dodanu vrijednost Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na

5 Sadržaj AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Aktualni makroekonomski trendovi u Hrvatskoj Davor Galinec FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Kontrola isplata sredstava prema proračunima i financijskim planovima Ana Zorić Donacije fizičkih osoba putem tzv. kasica javnim ustanovama u Republici Hrvatskoj Hana Zoričić Iva Brkić Aktualna pitanja u postupcima financiranja udruga iz javnih izvora Vesna Lendić Kasalo FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornosti za godinu Hana Zoričić Iva Brkić POREZI I DOPRINOSI Školske i predškolske ustanove u sustavu PDV-a Mirjana Mahović-Komljenović Mjesto oporezivanja dobara PDV-om Ivan Čevizović INTERNA REVIZIJA I KONTROLA Nova regulativa unutarnje revizije u javnom sektoru Danijela Stepić Nikolina Bibić Davor Kozina EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima provedba Mjere 7 Saša Bukovac POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Prestanak i likvidacija udruga Niko Rimac Revizija političkih stranaka Nediljka Rogošić Sanja Martinko ŠKOLSTVO Vlastiti i ostali nespomenuti prihodi škola Ivana Jakir-Bajo LOKALNA SAMOUPRAVA Stanje nekretnine i obveza plaćanja komunalne naknade Desanka Sarvan Ovlasti lokalnog izvršnog tijela Katarina Serdar TIM4PIN INFO Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 110 Naknade korisnika državnog proračuna 111 Plaće 113 Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad 114 Drugi dohodak 115 Primici izuzeti od ovrhe 116 Financijske obavijesti 117 Ostale informacije PRAVO Pečati i žigovi kako bez njih 50 Gordana Muraja PLAĆE I NAKNADE Mirovinsko osiguranje osoba na stručnom osposobljavanju za rad Sanja Rotim JAVNA NABAVA Razlozi isključenja i samokorigiranje Kristina Zovko Tajnost podataka u postupcima javne nabave Ančica Jonjić

6 NOVO IZDANJE! EU PROJEKTI od ideje do realizacije Pripremite se na vrijeme pripremu i provedbu EU projekata! Autori: Urednica: 4 godine poslovanja Više od 6000 polaznika 01/ /

7 organizira petodnevnu edukaciju Priprema i provedba projekata financiranih iz ESI fondova 27. lipnja 1. srpnja 2016., Zagreb, hotel Palace, h Republici Hrvatskoj u novom programskom razdoblju dostupno je 10,7 milijardi eura u okviru europskih strukturnih i inves cijskih fondova, te kao punopravna članica Europske Unije sudjeluje u svih 13 Programa Unije. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma pov lačenja sredstava iz europskih strukturnih i inves cijskih fondova, osposobi ih za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Na otvorene natječaje u okviru fondova i programa moći će aplicira : korisnici državnog, lokalnog/regionalnog proračuna, javne ustanove, javna trgovačka društva, nevladine i neprofitne organizacije, privatne obrazovne ins tucije, mikro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge,... Cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: 27. lipnja 28. i 29. lipnja Modul 1 Osnove ESI fondova presjek fondova i poli ka; sadržaj projektne aplikacije; primjeri dobre prakse Modul 2 Bespovratna sredstva priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna; praćenje projekta u sustavu proračuna 30. lipnja i 1. srpnja Modul 3 Provedba EU projekata podugovaranje i izvještavanje Cijena petodnevne edukacije: 4.000,00 kn (uključen PDV, nova knjiga EU PROJEKTI od ideje do realizacije, prezentacije predavača, radni materijal, te kava i ručak u pauzi) Naknada za pojedine module: MODUL 1: 900,00 kn MODUL 2: 1.800,00 kn MODUL 3: 1.800,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije, te kava i ručak u pauzi) Polaznici pojedinih modula imaju mogućnost kupovine nove knjige EU PROJEKTI od ideje do realizacije po cijeni od 200 kn (redovna cijena je 300 kn) Sudionici će po završetku edukacije dobi uvjerenje o pohađanju pojedinog modula Detaljnije o programu i prijavi na www. m4pin.hr

8

9 NOVO IZDANJE! JAVNA NABAVA 3 Ponuda Poništenje postupka Pravna zaštita Autori: Urednici: 4 godine poslovanja Više od 6000 polaznika 01/ /

10 ORGANIZIRA SPECIJALIZIRANE RADIONICE POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI, RAČUNOVODSTVENE DVOJBE I AKTUALNA PITANJA FINANCIRANJA I OPOREZIVANJA Potaknuti vašim pitanjima organiziramo specijalizirane radionice na kojima će se prezentirati rješenja računovodstvenih i financijskih dvojbi koje proizlaze iz posebnosti poslovanja u sustavu proračuna, te aktualnosti vezane uz izradu i predaju polugodišnjih financijskih izvještaja. Posebna će se pozornost usmjeriti i na nepravilnosti u sastavljanju financijskih izvještaja i na odluke o raspodjeli rezultata. Predavači će se osvrnuti i na nepravilnosti u knjigovodstvenom iskazivanju pojedinih poslovnih događaja i izvještavanju po izvorima, odnosno na uočene nepravilnosti u evidentiranju ostvarenja i trošenja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka u sustavu državne riznice. Dat će se prikaz Prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju, poglavito njegovog unaprjeđenog modela sankcioniranja za nepostupanje po nalazima i preporukama Državnog ureda za reviziju, a pojasnit će se i novosti u planiranju za razdoblje godine Školske i predškolske ustanove Fakulteti, sveučilišta i instituti Ustanove u kulturi Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 1.7. Ustanove u zdravstvu Porezne specifičnosti u poslovanju u sustavu proračuna nezaobilazna su tema kojoj će se posvetiti također primjerena pažnja kroz iznošenje primjera dobre i loše prakse. MATERIJAL PREDAVAČI ODRŽAVANJE UPLATE Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin i Računski plan proračuna. TIM4PIN savjetnici i suradnici iz Ministarstva financija RH. MJESTO Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR s pozivom na broj OIB model 00 svrha uplate ime i prezime polaznika Detaljnije o programu i prijavi na

11 UDK AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Aktualni makroekonomski trendovi u Hrvatskoj Davor Galinec * Ovogodišnji ciklus Europskog semestra u punom je zamahu. Državni zavod za sta s ku objavio je 21. travnja Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja za Hrvatsku, a Eurostat je istoga dana objavio iden čan set preliminarnih Izvješća za sve države članice EU. Objavljeni pokazatelji deficita i duga opće države, zajedno s drugim objavljenim fiskalnim pokazateljima iz Izvješća i drugim makroekonomskim pokazateljima te dodatnim informacijama, korišteni su pri izradi Proljetnih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje (tzv. Spring Forecast 2015), koje su objavljene 3. svibnja U međuvremenu, Vlada Republike Hrvatske dostavila je krajem travnja Europskoj Komisiji Nacionalni program reformi i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje , koji sadrži detaljno razrađene reformske mjere sukladno sadržaju 6 Specifičnih preporuka državama članicama (tzv. country specific recommenda ons CSR) koje je Hrvatska dobila krajem prošlogodišnjeg ciklusa Europskog semestra. Na žalost, čini se da potencijalni učinci mjera koje je u programskim dokumen- ma Vlada RH dostavila Komisiji nisu uze u obzir prilikom izrade Proljetnih ekonomskih prognoza Stručne službe Komisije trenutno rade na detaljnoj evaluaciji mjera fiskalne i makroekonomske poli ke koje su prezen rane u programskim dokumen ma svih država članica na temelju kojih će donije nove Specifične preporuke državama članicama i posla ih na formalno usvajanje Vijeću EU. U nastavku slijedi prikaz Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja za EU-28 i Hrvatsku te glavnih nalaza Proljetnih ekonomskih prognoza za razdoblje Uvod * Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.) Republika Hrvatska nalazi se u Postupku prekomjernog proračunskog deficita i u sklopu toga ima zadane godišnje ciljne veličine deficita koje su joj preporučile Komisija i Vijeće EU (radi toga da do kraja godine deficit konsolidirane opće države bude manji od 3 % BDP-a). Zbog toga javne objave Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države od strane Državnog zavoda za sta s ku i Eurostata privlače pažnju javnos (prije svega kreatora ekonomske poli ke na nacionalnoj razini i na razini EU, ekonomskih anali čara i novinara koji prate gospodarska kretanja). Naime, iz objavljenih podataka može se vidje ide li proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj (i u drugim državama članicama koje se nalaze u Postupku prekomjernog proračunskog deficita) u dobrom smjeru, tj. daju li mjere koje je poduzela vlada u svrhu smanjenja proračunskog deficita i duga očekivane rezultate. Objavljeni pokazatelji deficita i duga za razdoblje (te još neki drugi fiskalni pokazatelji objavljeni Izvješću) predstavljaju zajedno s ostalim makroekonomskim varijablama te dostavljenim nacionalnim reformskim planovima za tekuću godinu i planovima konvergencije polaznu osnovu za izradu Proljetnih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje (tzv. Spring Economic Forecast 2016). Proljetne ekonomske prognoze Komisije objavljene su 3. svibnja za sve države članice i malo su manje op mis čne u odnosu na Zimske prognoze iz veljače, o čemu će više riječi bi u nastavku teksta. 2. Prekomjerni proračunski manjak i razina duga Državni zavod za sta s ku je objavio preliminarno Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja godine za Republiku Hrvatsku 1. Izvješće je napravljeno prema metodologiji Europskog 1 Dostupno na: h p:// on/2016 / _01_2016.htm. Priopćenje na drugoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup EDP no fikacijskim tablicama koje su dostavljene Eurostatu te tablicu temeljnih agregata sektora opće države ( ) u excel formatu. 9

12 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), Priručnika o deficitu i dugu opće države te ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita. Sukladno preliminarnim podacima travanjske EDP no fikacije DZS-a, Republika Hrvatska je u godini zabilježila deficit konsolidirane opće države u iznosu od 10,7 milijardi kuna (odnosno, 3,2 % BDP-a). To predstavlja veliko smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je deficit iznosio 18,1 milijardu kuna (odnosno, 5,5 % BDP-a). Tako se ostvareni deficit približio referentnoj granici definiranoj fiskalnim kriterijima konvergencije iz Ugovora iz Maastrichta od 3 % BDP-a, i prvi put je u godini zabilježen primarni suficit opće države od 1,2 milijarde kuna (ili 0,4 % BDP-a). Smanjenje deficita u godini rezultat je porasta proračunskih prihoda za 1,1 postotni bod u odnosu na godinu (i to uglavnom zbog porasta prihoda od poreza), kao i smanjenja proračunskih rashoda za 1,2 postotna boda (ponajviše zbog smanjenja državnih bruto inves cija u fiksni kapital za 0,9 postotnih bodova). Sta s čki tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. mirovinski stup najviše je utjecao na veličinu deficita konsolidirane opće države u godini. Prema sta s čkim pravilima Eurostata, ta transakcija ne priznaje se kao prihod u trenutku primitka, te je utjecala na povećanje deficita za 1,3 milijarde kuna. Također, preuzimanje duga HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza po osnovi trećeg poziva utjecalo je i na povećanje vrijednos duga konsolidirane opće države i na povećanje deficita u iznosu od 950 milijuna kuna (u slučaju trećeg poziva vjerovnika po državnom jamstvu, odnosno kada država podmiruje svoje obveze iz jamstva prethodno odobrenog nekom poduzeću tri godine, cjelokupni iznos garan ranog duga tog poduzeća sta s čki se tre ra kao dug države). Osim toga, u obuhvat opće države u uključena je i nova ins tucionalna jedinica HAKOM, te je reklasificirana imovina Bina Istre u državnu imovinu. U usporedbi s no fikacijom iz listopada godine, deficit konsolidirane opće države revidiran je za razdoblje od do 2014., te je sada za 109 milijuna kuna (ili 0,03 % BDP-a) manji u godini, za 205 milijuna kuna (ili 0,06 % BDP-a) manji u 2013., te za 316 milijuna kuna (ili 0,1% BDP-a) manji u godini. Učinak ovih revizija proizlazi iz uključivanja HAKOM-a i imovine Bina Istre u obuhvat opće države. Dug konsolidirane opće države u iznosio je 289,7 milijardi kuna (ili 86,9 % BDP-a) i povećan je za svega 0,2 postotna boda u odnosu na stanje na kraju godine. Promatrano prema vrs dužničkih instrumenata, jekom godine došlo je do povećanja udjela dužničkih vrijednosnih papira za 1,5 postotni bod i istodobnog smanjenja udjela zajmova za 1,3 postotna boda (tablica 1). Na rast duga opće države u godini najviše je utjecao porast duga podsektora središnje države, koji je iznosio 5,841 milijardi kuna. U odnosu na podatke objavljene u sklopu prethodne EDP no fikacije iz listopada 2015., dug opće države porastao je u prosjeku za 4,7 milijardi kuna zbog sta s čke reklasifikacije projekta Bina Istra d. d. u obuhvat opće države. Tablica 1. Republika Hrvatska pokazatelji deficita i duga konsolidirane opće države i s njima povezani pokazatelji u % BDP-a i međugodišnje stope rasta p Proračunski prihodi 41,7 42,5 42,6 43,7... Proračunski rashodi 47,0 47,8 48,1 46, od toga: rashodi opće države za inves cije 3,5 3,7 3,7 2, od toga: rashodi opće države za kamate 3,4 3,5 3,5 3,6... Proračunski deficit -5,3-5,3-5,5-3,2-2,6 -od toga: središnja država -5,0-5,8-5,9-3,2-2,5 -od toga: lokalna država 0,1 0,0 0,1 0,2-0,1 -od toga: fondovi socijalne sigurnos -0,3 0,5 0,3-0,2 0,0 Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate) -1,9-1,8-2,0 0,4... Konsolidirani dug opće države 70,7 82,2 86,5 86,7 85,9 - od toga: dužnički vrijednosni papiri 39,5 48,3 52,8 54, od toga: zajmovi 31,2 33,9 33,7 32,4... Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)... -0,3-0,3 1,8 3,0 p projicirana veličina 10 Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS i Eurostata

13 UDK AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Što se če ostalih projekcija fiskalnih pokazatelja za godinu koji se objavljuju u sklopu Izvješća, prema projekcijama Ministarstva financija predviđa se daljnje smanjenje deficita konsolidirane opće države na razinu od 2,6 % BDP-a (što je za 0,1 postotni bod manje od ciljane vrijednos koju je u svojoj Preporuci za izlazak iz situacije prekomjernog deficita Hrvatskoj postavilo Vijeće EU), pri čemu bi deficit središnje države iznosio 2,5 % BDP-a, lokalne države 0,1 % BDP-a, dok bi proračun trebao bi uravnotežen kod podsektora fondova socijalne sigurnos. Ono što potencijalno zabrinjava je smanjenje rashoda za inves cije na razini opće države za u godini za 0,9 postotnih bodova u usporedbi s godinom: iako je smanjenje državnih inves cija u velikoj mjeri doprinijelo smanjenju deficita konsolidirane opće države, to može nega vno utjeca na budući gospodarski rast. Taj nega vni utjecaj može bi neutraliziran sups tucijom rashoda za inves cije u proračunu opće države korištenjem sredstava iz EU fondova (tada se u proračunske rashode ne eviden ra trošak inves cije u stopostotnom iznosu, nego samo manji postotak iznosa kojim država sufinancira inves ciju projekata EU fondova). Među m, jekom godine nije zabilježeno intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova za financiranje državnih inves cija, pogotovo ne u iznosu kojim bi se nadomjes lo smanjenje udjela proračunskih rashoda opće države s 3,7 % BDP-a u godini na 2,8 % BDP-a u godini, što bi moglo znači da se ciljevi smanjenja prekomjernog deficita zadani Preporukom Vijeća (na prijedlog Komisije) u bi ostvaruju jednim dijelom na račun budućeg usporavanja gospodarskog rasta. Kako bi se ta dva cilja međusobno pomirila, nužno se poveća apsorpciju raspoloživih sredstava iz EU fondova za potrebe financiranja državnih inves cija. U situaciji kada bi bilo vidljivo da porast rashoda opće države za kamate pozi vno korelira s porastom državnih inves cija, mogli bismo reći da se radi o opravdanom zaduživanju, koje će bi usmjereno u državne inves cijske projekte, čiji će pozi vni učinci doprinosi gospodarskom rastu Hrvatske. Naime, ostvarenjem gospodarskog rasta se povećava vrijednost BDP-a u budućnos (tj. nazivnika pokazatelja deficit/bdp), tako da i is nominalni iznos fiskalnog deficita (u brojniku pokazatelja deficit/bdp) rezul ra smanjenjem vrijednos pokazatelja deficit/ BDP. U razdoblju godine primjetan je rast udjela u BDP-u kod rashoda za inves cije i rashoda za kamate (pri čemu su rashodi za inves cije bili nešto viši u odnosu na rashode za kamate). Među m u godini došlo je do većeg smanjenja rashoda za inves cije i blagog povećanja rashoda za kamate (koji su premašili visinu rashoda za inves cije u iznosu od 0,8 postotnih bodova), pri čemu nije primjetna intenzivnija sups tucija rashoda za državne inves cije korištenjem sredstava iz raspoloživih EU fondova jekom godine. 3. Prekomjerni proračunski manjak i razina duga za države članice i članice Europodručja Na razini 28 država članica EU je jekom godine došlo do smanjenja proračunskog deficita u godini u odnosu na tri prethodne promatrane godine. Prema Priopćenju Eurostata br. 76/2016 od godine 2, deficit na razini EU-28 u godini iznosio je 2,4 % BDP-a. Smanjenje deficita EU-28 kao cjeline je rezultat intenzivnijeg smanjenja proračunskih rashoda (s 49 % BDP-a u godini na 47,4 % BDP-a u 2015.) u odnosu na rast proračunskih prihoda (s 44,8 % BDP-a u godini na 45 % BDP-a u 2015.). U isto vrijeme je konsolidirani dug opće države na razini EU-28 povećan s 83,8 % BDP-a krajem na 85,2 % BDP-a na kraju godine. Smanjenje proračunskog deficita na razini EU-28 u određenoj mjeri su rezultat provedbe Postupka prekomjernog proračunskog deficita nad većinom država članica EU u razdoblju do kraja godine. Kako je smanjen broj država obuhvaćenih Postupkom, smanjenje deficita u novije vrijeme je rezultat kon nuiteta u provedbi razumnih mjera ekonomskih poli- ka i poli ka fiskalne konsolidacije kod država članica koje su izašle iz Postupka. Sukladno zabilježenim trendovima deficita i duga u državama EU-28 mogli bismo zaključi da su smanjenja proračunskog deficita jednim dijelom financirana povećanjem državnog duga, iako je primjetno da je u godini došlo do točke preokreta tog trenda. Naime, deficit na razini EU-28 smanjen je za 0,6 postotnih bodova u odnosu na godinu, uz istodobno smanjenje razine duga opće države za 1,6 postotnih bodova. Tijekom godine tri su države članice ostvarile fiskalni suficit (Luksemburg od 1,2 %, Njemačka od 0,7 % i Estonija od 0,4 % BDP-a), a Švedska je zabilježila uravnotežen proračun konsolidirane opće države (0 % BDP-a). Najniži defici (u % od BDP-a) zabilježeni su u Litvi ( 0,2 %), Češkoj ( 0,4 %), Rumunjskoj ( 0,7 %) i Cipru ( 1 %). Kod sedam država članica zabilježeni su defici viši od referentne granice od 3 % BDP-a (grafikon 1), kako slijedi: Grčka ( 7,2 %), Španjolska ( 5,1 %), Portugal i UK (svaka po 4,4 %), Francuska ( 3,5 %), Hrvatska ( 3,2 %) te Slovačka ( 3,0 %). Najniže vrijednos konsolidiranog duga opće države u odnosu na BDP na kraju godine zabilježene 2 Dostupno na engleskome jeziku na: h p://ec.europa.eu/eurostat/ documents/ / / ap-en.pdf/50171b df6-bb53-a23175d4e2de. 11

14 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK su u Estoniji (9,7 %), Luksemburgu (21,4 %), Bugarskoj (26,7 %), Latviji (36,4 %) i Rumunjskoj (38,4 %), a ni jedna država nije zabilježila vrijednost pokazatelja duga u odnosu na BDP u rasponu od 38,4 % do 60 % BDP-a. Među m, čak 17 država članica zabilježilo je vrijednos duga iznad referentne granice od 60 % BDP-a, pri čemu su najviše vrijednos zabilježene u Grčkoj (176,9 %), Italiji (132,7 %), Portugalu (129 %), Cipru (108,9 %) i Belgiji (106 %). U domeni kvalitete EDP sta s ka, rezervacija na kvalitetu podataka, koja je u listopadu iskazana Austriji zbog nedovoljnog korištenja obračunskog načela pri izračunima prihoda i rashoda središnje države u skladu sa zahtjevima ESA2010 standarda povučena je, jer je u međuvremenu došlo do metodološkog napretka. Eurostat je iskazao nove rezervacije na kvalitetu podataka za čak tri države članice. Belgiji je iskazana rezervacija u vezi s činjenicom da nisu sve bolnice koje kontrolira (i financira) država sta s čki razvrstane u sektor države, što utječe na potcjenjivanje proračunskih rashoda, a me i deficita i duga. Francuska je dobila rezervaciju za dvije stvari, a to su nepravilna sektorska klasifikacija nacionalnog Fonda za osiguranje depozita i sanaciju banaka (FGDR) i dvojbeno eviden ranje troškova restrukturiranja složenih dužničkih instrumenata na temelju kojih se zaduživala lokalna država (oba slučaja imaju potencijalno velik utjecaj na deficit i dug). Mađarskoj je iskazana rezervacija zbog činjenice da njena izvozno-uvozna banka (Eximbank) klasificirana pogrešno izvan sektora središnje države, što ima velik potencijalan utjecaj na stvarnu visinu duga opće države. 4. Proljetne ekonomske prognoze EK Na konferenciji za sak 3. svibnja ove godine predstavljene su Proljetne ekonomske prognoze Europske komisije za razdoblje , pri čemu su naglašena očekivanja da će gospodarski rast u Europi osta skroman, jer su se ak vnos glavnih trgovinskih partnera usporile i neki od do sada povoljnih faktora počeli su slabje. Zbog toga za realni BDP na razini EU- 28 predviđa se umjereno usporavanje rasta BDP-a s 2 % u na 1,8 % u godini, odnosno na 1,9 % u godini (prema Zimskim prognozama iz veljače, projicirane stope rasta realnog BDP-a EU-28 iznosile su za ,9 %, za ,9 % te za %). Projicirani raspon stopa rasta država članica za godinu je vrlo širok, od najnižih 0,3 % (Grčka) do najviših + 4,9 % (Irska). Komisija je smanjila projiciranu vrijednos rasta realnog BDP-a u Hrvatskoj za 3 Dostupno na engleskome jeziku na: h p://ec.europa.eu/economy_finance/publica ons/eeip/pdf/ip025_en.pdf. 0,3 p.b. u (s 2,1 % na 1,8 %,), dok je projekcija rasta za godinu ostala nepromijenjena u odnosu na prethodne Zimske prognoze (2,1 %, tablica 2). Povezano s obrazloženjem korekcije projiciranog porasta BDP-a za Hrvatsku na niže u odnosu na prethodne Zimske prognoze, glavni razlog tome su slabiji rezulta u zadnjem tromjesečju godine, koji su se prenijeli i na godinu. Komisija smatra da će glavni pokretač umjerenog rasta u Hrvatskoj bi domaća potražnja, jer su niske cijene energije i tržište rada koje se oporavlja poduprli snažan rast raspoloživog dohotka kućanstava. Među m, s depresivnim tržištem nekretnina i njihovim padajućim cijenama, ne očekuje se da će pri sci na razduživanje znatno oslabi u kratkoročnom razdoblju, što će vodi umjerenom rastu potrošnje. Rast inves cija bi trebao ubrza s lanjskih 1,6 na 2,6 % u ovoj godini, zahvaljujući očekivanom porastu javnih inves cija, dok će privatne inves cije ras skromno zbog pri ska razduživanja. Očekuje se i sporiji rast izvoza i postupno stabiliziranje dobi hrvatskih izvoznika u EU. Nakon rekordne turis čke sezone godine, očekuje se i nešto skromniji rast izvoza usluga u i godini, a ujedno se i procjenjuje da će vrijednost uvoza roba i usluga blago premaši vrijednost izvoza u m godinama. Zaposlenost bi na području EU-28 trebala i dalje umjereno ras, jer bi se umjereni tempo poboljšanja uvjeta na tržištu rada trebao nastavi. U nekim državama članicama reformama tržišta rada provedenima posljednjih godina i mjerama fiskalne poli ke također se podupire otvaranje radnih mjesta. Iako se pretpostavlja da nejednakos na tržištu rada neće nesta još neko vrijeme, očekuje se da će se nezaposlenost na razini EU smanji s prosječnih 9,4 % u na 8,9 % u te 8,5 % u godini. Što se če tržišta rada u Hrvatskoj, Komisija predviđa umjereni rast zaposlenos (za 1 % u i 1,4 % u godini), što bi trebalo rezul ra uzastopnim smanjenjem stope nezaposlenos za oko 0,8 postotnih bodova u i godini (s 16,3 % u na 15,5 % u te s 15,5 % u na 14,7 % u 2017.). Uz Španjolsku i Grčku (gdje su stope nezaposlenos iznad 20 %), Hrvatska ima jednu od najvećih stopa nezaposlenost u EU. Kretanja potrošačkih cijena (inflacija) u EU i dalje su u velikoj mjeri ovisne o kretanju cijena energenata. Svjetske cijene sirove na e ponovno su pale početkom godine, tako da je projekcija inflacije za godinu za EU smanjena s 0,5 % (Zimske prognoze) na 0,3 % (Proljetne prognoze). Očekuje se da će inflacija kratkoročno osta jako niska s obzirom na činjenicu da su cijene energenata niže nego prije godinu dana. Utjecaj vanjskih cjenovnih pri saka slabi zbog blagog povećanja vrijednos eura i dosta

15 UDK AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Tablica 2. Proljetne vs. Zimske prognoze Komisije za EU i Hrvatsku međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Ostvarenje Proljetna prognoza EK Zimska prognoza EK EU-28 Realni BDP* -0,5 0,2 1,4 2,0 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 Stopa nezaposlenos *** 10,5 10,9 10,2 9,4 8,9 8,5 9,5 9,0 8,7 Inflacija (HICP)* 2,6 1,5 0,5 0,0 0,3 1,5 0,0 0,5 1,6 Saldo tekućeg računa platne bilance** 1,0 1,5 1,6 2,0 2,2 2,1 2,1 2,1 2,0 Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -4,3-3,3-3,0-2,4-2,1-1,8-2,5-2,2-1,8 Proračunski prihodi 44,8 45,4 45,2 45,0 44,8 44,7 45,0 44,8 44,7 Proračunski rashodi 49,0 48,6 48,2 47,4 46,9 46,5 47,5 46,9 46,5 Izdaci za kamate (opća država)** 2,9 2,7 2,5 2,3 2,2 2,1 2,3 2,2 2,1 Izdaci za inves cije (opća država)** 3,1 3,0 2,9 2,9 2,8 2,8 2,9 2,8 2,8 Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 85,2 87,3 88,5 86,8 86,4 85,5 87,2 86,9 85,7 Republika Hrvatska Realni BDP* -2,2-1,1-0,4 1,6 1,8 2,1 1,8 2,1 2,1 Stopa nezaposlenos *** 16,0 17,3 17,3 16,3 15,5 14,7 16,2 15,1 13,8 Inflacija (HICP)* 3,4 2,3 0,2-0,3-0,6 0,7-0,3 0,3 1,6 Saldo tekućeg računa platne bilance** 0,5 1,6 1,1 5,1 4,4 4,0 4,2 3,1 3,2 Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -5,3-5,3-5,5-3,2-2,7-2,3-4,2-3,9-3,2 Proračunski prihodi 41,7 42,5 42,6 43,7 44,1 44,4 43,4 43,4 43,9 Proračunski rashodi 47,0 47,8 48,1 46,9 46,8 46,6 47,5 47,3 47,0 Izdaci za kamate (opća država)** 3,4 3,5 3,5 3,6 3,6 3,6 3,5 3,5 3,5 Izdaci za inves cije (opća država)** 3,5 3,7 3,7 2,8 3,1 3,3 3,7 3,9 4,0 Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 70,7 82,2 86,5 86,7 87,6 87,3 86,0 87,0 87,4 *** u % ukupne radne snage Izvor: Zimske i Jesenske prognoze Komisije niskih globalnih proizvođačkih cijena. Inflacija bi trebala znatnije ras u drugoj polovini ove godine, jer se očekuje da će postupno ras cijene energenata, a domaće cijene će se povećava na temelju sve jače domaće potražnje. U godini se očekuje nešto viša inflacija (na razini od 1,5 %). Iako je projiciran trend blagog porasta cijena u EU i Europodručju jekom razdoblja , u Hrvatskoj još uvijek vladaju deflacijski trendovi. U Hrvatskoj je u godini zabilježeno međugodišnje smanjenje cijena od 0,3 %, a Komisijina prognoza kretanja cijena u Hrvatskoj za godinu znatno je korigirana, s 0,3 % (Zimske prognoze) na čak 0,6 % (Proljetne prognoze). Komisija tu korekciju objašnjava utjecajem niskih globalnih cijena energenata, kojima se još pridodaje i učinak odluke hrvatskih vlas o smanjenju cijena plina od travnja godine. Za godinu u Hrvatskoj se predviđa inflacija od 0,7 %, što je više nego upola manje u odnosu na prognoze inflacije za EU za tu godinu. U uvje ma tako niske inflacije ne očekuje se porast razine plaća u Hrvatskoj (pri čemu vjerojatno nije uzet u obzir učinak ishoda pregovora o kolek vnim ugovorima u javnom sektoru koji su u jeku). Na razini EU-28 očekuje se suficit tekućeg računa platne bilance od 2,2 % u 2016., odnosno 2,1 % BDP-a u godini. Za Hrvatsku se procjenjuje da bi suficit tekućeg računa trebao iznosi 4,4 % BDP-a u i 4 % BDP-a u godini. Pokazatelji izneseni u Proljetnim prognozama su povećani u odnosu na pokazatelje iz Zimskih prognoza za oko 0,1 postotni bod, a u slučaju Hrvatske su značajnije povećani: s 3,1 % na 4,4 % BDP-a za godinu te s 3,2 % na 4 % BDP-a za godinu. U domeni fiskalne poli ke, ukupan proračunski deficit opće države u EU trebao bi se dodatno smanji jekom ove i iduće godine na temelju ostvarenog gospodarskog rasta i u uvje ma niskih kamatnih stopa. Proračunski deficit konsolidirane opće države u EU-28 kao cjelini trebao bi se smanji s 2,4 % BDP-a u na 2,1 % BDP-a u 2016., te dodatno do razine od 1,8 % BDP-a u godini (uz pretpostavku nepromijenjenih dosadašnjih poli ka). Iz tablice 2 primjetno je da bi se fiskalna konsolidacija u EU radi daljnjeg smanjenja proračunskog deficita jekom projiciranog razdoblja trebala provodi intenzivnije na strani proračunskih rashoda ( 0,9 p.b.) nego na strani prihoda ( 0,3 p.b.). Smanjenje deficita svakako će doprinije i očekivanom smanjenju duga konsolidirane opće države, koji bi se postupno trebao smanji s razine od 86,8 % BDP-a krajem godine na 85,5 % krajem godine (s me da su te projekcije stanja duga u odnosu na BDP 13

16 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK niže u odnosu na one koje su bile iskazane u Zimskim prognozama). Procjene projiciranih proračunskih izdataka za kamate na razini EU ostale su nepromijenjene u odnosu na Zimske prognoze, a procjene kamatnih izdataka za Hrvatsku su blago povećane (za 0,1 p.b. po godini), na razinu od 3,6 % BDP-a. Kako se Hrvatska nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog deficita, projicirani pokazatelji proračunskog deficita i duga od velikog su interesa za našu javnost. Iako je prema Zimskim prognozama očekivani deficit konsolidirane središnje države za Hrvatsku u godini iznosio 4,2 % BDP-a, ta procjena je u sklopu Proljetnih prognoza korigirana na 3,2 % BDP-a (što je u skladu s rezulta ma travanjske EDP no fikacije). Komisija za godinu predviđa Hrvatskoj deficit od 2,7 % BDP-a, a to temelji na pretpostavkama da će se proračunski prihodi poboljša kao rezultat smanjenja poreznih olakšica poduzetnicima na reinves ranu dobit, zaostalih učinaka povećanja nekih trošarina u godini te najavljenog povećanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja (koje je u međuvremenu prolongirano). Učinak h mjera trebao bi djelomično kompenzira gubitak u prihodima od poreza na dobit u iznosu od oko 0,3 % BDP-a, koliko će manje u proračun upla poslovne banke koje su iskazale gubitke (ili smanjenu dobit) u godini po toj osnovi, a što u suš ni predstavlja učinak konverzije kredita indeksiranih u CHF u novu valutu indeksacije EUR. Pod pretpostavkom nepromijenjenih okolnos, Komisija je za godinu projicirala fiskalni deficit od 2,3 % BDP-a. Nove procjene proračunskog deficita za Hrvatsku za razdoblje niže su u prosjeku za oko jedan postotni bod u odnosu na veličine projicirane u Zimskim prognozama. Proces smanjenja proračunskog deficita u Hrvatskoj jekom projiciranog razdoblja uglavnom se temelji na rastu proračunskih prihoda s 43,7 % BDP-a u na 44,4 % BDP-a u godini (povećanje od 0,7 p.b.), dok bi se proračunski rashodi trebali smanji u promatranom razdoblju s 46,9 % na 46,6 % BDP-a (smanjenje od 0,3 p.b.). Pri tome se predviđa nepromijenjen udio natprosječno visokih rashoda za kamate jekom cijelog razdoblja (3,6 % BDP-a) i porast udjela rashoda za državne inves cije za 0,5 postotnih bodova u tri godine (s 2,8 % na 3,3 % BDP-a). Konsolidirani dug opće države je krajem godine dosegao vrijednost od 86,7 % BDP-a, do kraja godine mogao bi se poveća na razinu od 87,6 % BDP-a, dok za godinu Komisija predviđa preokret u trendu rasta duga, tj. predvidjela je smanjenje na razinu od 87,3 %. Općenito, gospodarski izgledi za EU i dalje su vrlo neizvjesni i ima sve više prisutnih rizika. Gospodarski rast izvan EU prošle se godine najviše usporio od godine (na 3,2 % u godini), što je posljedica usporavanja na tržiš ma u nastajanju. Izgledi za globalni rast BDP-a dodatno su oslabjeli, jer su se usporila i najveća svjetska gospodarstva, a očekivanja skromnog oporavka vrlo su nesigurna. Očekuje se da će svjetsko gospodarstvo ras 3,1 % i 3,4 % Vanjski rizici uključuju mogućnost da će sporiji rast na tržiš ma u nastajanju (osobito u Kini) potaknu snažne učinke prelijevanja ili da će bi sporiji od očekivanog. Nesigurnost u pogledu geopoli čkih napetos i dalje je visoka i mogla bi utjeca na europska gospodarstva nega vnije nego što se trenutačno očekuje. Nagle promjene cijena na e ili potresi na financijskim tržiš ma također bi mogli uspori europski rast. Osim toga, i dalje postoje znatni rizici povezani s unutarnjim zbivanjima u EU-u, primjerice u pogledu brzine provedbe strukturnih reformi i neizvjesnog ishoda referenduma u Velikoj Britaniji o izlasku iz EU (tzv. Brexit). S druge strane, pozi van učinak strukturnih reformi mogao bi na kraju bi veći od očekivanog, a prijenos vrlo prilagodljivih monetarnih poli ka u realno gospodarstvo snažniji od očekivanog. 5. Zaključak Na temelju recentnih spoznaja na razini država članica, EU i Europodručja kao cjeline te iz globalnog okruženja, Proljetne ekonomske prognoze Komisije za razdoblje godine koje su objavljene početkom svibnja su mnogo umjerenije od Zimskih prognoza Komisije iz veljače. Prije svega, smanjene su prognoze rasta gospodarstava EU-28 i Europodručja kao cjelina za i godinu, kao i prognoza rasta hrvatskog gospodarstva u godini. Što se če smanjenja očekivane stope rasta za Hrvatsku između dva prognos čka ciklusa, jedan dio tog smanjenja možemo pripisa i očekivanom smanjenju rasta gospodarstva na razini EU-28 i Europodručja (naši glavni vanjskotrgovinski partneri na strani izvoza roba), dok drugi dio možemo pripisa činjenici da pri izradi Proljetnih prognoza Komisija najvjerojatnije nije uzela u obzir učinke planiranih reformskih mjera Vlade Republike Hrvatske, koje su ugrađene u Nacionalni program reformi i Plan konvergencije Ostvareni deficit konsolidirane opće države od 3,2 % BDP-a u godini u Hrvatskoj predstavlja iznenađenje i za hrvatsku javnost i za Komisiju (koja je u Zimskim prognozama početkom veljače predviđala deficit od 4,2 % BDP-a). Isto tako, Komisija je u Proljetnim prognozama korigirala očekivane vrijednos deficita konsolidirane opće države za i godinu ( 2,7 %, odnosno 2,3 % BDP-a). Ako se to i ostvari, povećavaju se izgledi da Hrvatska u zadanom roku (do kraja godine) započne izlazak iz situacije prekomjernog deficita i iz istoimenog postupka, koji je nad njom pokrenulo Vijeće EU na prijedlog Komisije početkom godine.

17 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Kontrola isplata sredstava prema proračunima i financijskim planovima Ana Zorić * U tekstu autorica upućuju na osnovna pitanja o kojima ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski korisnici, kao i trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos, trebaju vodi računa prilikom isplate sredstava krajnjim korisnicima, ali i prilikom provođenja kontrola na licu mjesta. Uputstva iz ovoga članka pomoći će korisnicima koji još nisu osmislili postupak provjere utroška isplaćenih sredstava, kao i onima koji u ovom dijelu imaju prostora za poboljšanje. 1. Uvod Odgovornost za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama već je dugi niz godina utvrđena za sve proračunske korisnike i jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nizom odredaba Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15). Osobito je to bilo vidljivo u članku 95. navedenog Zakona u kojem je posebno istaknuta odgovornost čelnika. Od godine, kada je na snagu stupio Zakon o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14), a i u daljnjem razvoju sustava fiskalne odgovornos, dodatno je naglašeno jačanje odgovornos (dalje u tekstu: Izjava) za trošenje proračunskih sredstava, pa se tako obvezom davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos jasno izrazilo kako je čelnik odgovoran za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje proračunskih sredstava koja ima na raspolaganju. Tri navedene komponente odgovornos stavljaju naglasak na činjenicu da odgovornost ne prestaje samom isplatom sredstava. Dapače, upravo se tada otvara najviše mogućnos za zlouporabe. Baš zbog toga, načelo dobrog financijskog upravljanja i dobar sustav unutarnjih financijskih kontrola zah jevaju da se u poslovanju uspostave različi oblici prethodnih i naknadnih kontrola koje ponajviše ovise o poslovnim procesima svakog pojedinog obveznika. Obveza sastavljanja i predaje Izjave kojom čelnici svih razina svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje * Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo financija RH, Zagreb. sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava, uvedena je od godine tj. od stupanja na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornos. Čelnik Izjavu daje na temelju prethodno popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), raspoloživih informacija o radu jela, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlas te procjene. Upravo Upitnik, uz uobičajene kontrole i uspostavljene procedure koje su usmjerene na poslovne procese unutar ins tucije i koje prvenstveno uređuju postupanja koja prethode isplatama ili uplatama, zahtjeva i postojanje određenog broja procedura i provedbu kontrola koje su usmjerene na provjere koje se provode nakon isplate sredstava. Od samog početka, Upitnik u području izvršavanja sadržava obvezu davatelja sredstava da provjeri kod krajnjih korisnika kako su utrošene namjenski isplaćene donacije, pomoći, subvencije i drugi transferi. Uz to, obveza provjera namjenskog utroška sredstava isplaćenih neprofitnim organizacijama, a povezano s me i mogućnost provedbe posredne ili neposredne kontrole na licu mjesta, utvrđena je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015., na što je u nastavku teksta dan poseban osvrt. Dodatno je u odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornos svim obveznicima dana mogućnost odlaska u kontrole na licu mjesta, već jekom faze izvršavanja proračuna, a ne samo naknadno tj. nakon što su sredstva u cijelos potrošena (iskorištena). 15

18 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK Knjiženje prijenosa sredstava korisnicima Radi lakšeg snalaženja proračuna i proračunskih korisnika u pojmovima kojima su određene različite vrste prijenosa sredstava, daje se njihov pregled na slici u nastavku: Slika 1. SUBVENCIJE Tekući prijenosi sredstava POMOĆI Tekući i kapitalni prijenosi sredstava DONACIJE Tekući i kapitalni prijenosi sredstava KAPITALNE POMOĆI Kapitalni prijenosi sredstava Sudionicima u procesu nove vrijednosti (poljoprivredi, javnim poduzećima i sl.) Unutar općeg proračuna, stranim vladinim i međunarodnim organizacijama Neprofitnim organizacijama Trgovačkim društvima odnosno sudionicima u procesu stvaranja nove vrijednosti (poljoprivredi, javnim poduzećima i sl.) Na slici se može jasno uoči da su za razlikovanje vrsta prijenosa sredstava veoma bitna dva kriterija: 1) Priroda prijenosa: samo tekući prijenos (subvencija), tekući i kapitalni (pomoć ili donacija) ili samo kapitalni (kapitalna pomoć). 2) I primatelj sredstava: npr. ako se sredstva prenose jedinicama unutar općeg proračuna onda se klasificiraju isključivo kao pomoći; ako se prenose trgovačkim društvima mogu se klasificira kao subvencije ili kapitalne pomoći ovisno o tome o kakvom se prijenosu radi: tekući subvencija, kapitalni kapitalna pomoć itd. Prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14 i 115/15), koji se primjenjuje na knjigovodstvene evidencije od 1. siječnja godine skupina računa 35 Subvencije sadrži subvencije koje se klasificiraju prema primateljima na: Subvencije trgovačkim društvima (financijskim ili nefinancijskim) u javnom sektoru. Subvencije trgovačkim društvima (financijskim ili nefinancijskim), poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Subvencije se definiraju kao tekući prijenosi sredstava koji se daju proizvođačima za po canje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga, a mogu se utvrđiva na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga. Prema namjenama subvencije se mogu podijeli na: subvencije kamata, subvencije za socijalne doprinose, za program usavršavanja zaposlenih, za restrukturiranje trgovačkog društva, za zatvaranje proizvodnje i slično. Trošak subvencije se eviden ra u trenutku pravomoćnos izdanog akta nadležnog jela (odluka, rješenje i slično) na temelju kojeg se dodjeljuje subvencija, pod uvjetom da je iznos subvencije mjerljiv te da se odnosi na izvještajno razdoblje. Skupina računa 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna sadrži: tekuće i kapitalne pomoći inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama, ins tucijama i jelima EU, pomoći unutar općeg proračuna i proračunskim korisnicima drugih proračuna, te prijenose proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos i pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Pomoći unutar općeg proračuna obuhvaćaju: Pomoći proračunima, i to: državnom, županijskim, gradskim i općinskim proračunima. Pomoći HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u te ostalim izvanproračunskim korisnicima. Sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificiraju se u podskupini računa 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna, a sredstva namijenjena drugim proračunima u podskupini računa 363 Pomoći unutar općeg proračuna kao pomoći državnom proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim proračunima. Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava obuhvaćaju: tekuće i kapitalne pomoći županijskim, gradskim i općinskim proračunima, tekuće i kapitalne pomoći proračunskim korisnicima, te tekuće i kapitalne pomoći izvanproračunskim korisnicima državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna. Donacije i kapitalne pomoći se eviden raju na sljedeće tri podskupine u skupini računa 38: 381 Tekuće donacije, 382 Kapitalne donacije i 386 Kapitalne pomoći. Donacije u podskupini 381 i 382 su sukladno članku 54. Pravilnika o proračunskom računovodstvu tekući i/ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama koji uključuju i prijenose u naravi kao što su: hrana, odjeća, pokrivači, lijekovi koje država može dava različi m karita vnim i sličnim dobrotvornim organizacijama za daljnju distribuciju građanima i kućanstvima. U kapitalne pomoći u podskupini 386 spadaju i kapitalni transferi trgovačkim društvima u novcu za financiranje troškova nefinancijske imovine, za pokriće ukupnog gubitka koji se stvarao jekom dvije ili više godina i za otpisivanje duga na temelju dogovora (ugovora) s dužnikom. U Računskom planu kapitalne pomoći se prate po primateljima (kao i subvencije): kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama te trgovačkim društvima (u i izvan javnog sektora), poljoprivrednicima i obrtnicima.

19 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 3. Obvezna provjera namjenske isplate i korištenja sredstava krajnjim korisnicima Provjera namjenskog korištenja sredstava isplaćenih krajnjim korisnicima predstavlja jedan od elemenata učinkovitog i djelotvornog sustava financijskog upravljanja i kontrola. Riječ je o ex post kontrolama koje su se počele intenzivnije provodi potaknute pitanjem 29. iz Upitnika. Pitanje je od prvih inačica Upitnika sadržavalo i tri potpitanja kojima se provjeravalo jesu li davatelji sredstava na odgovarajući način i u dovoljnoj mjeri imali saznanja o tome za što su korištena sredstva isplaćena iz njihovih proračuna i financijskih planova. Potpitanjima se od početaka provjerava postojanje tri elementa: postoji li podloga za isplatu postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava je li se kod određenog broja krajnjih korisnika o šlo u kontrole na licu mjesta? U Upitniku na temelju kojega su obveznici davali Izjavu o fiskalnoj odgovornos za godinu, pitanje 29. glasi: Pra lo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje is h koje se odnosi na obvezu praćenja i kontroliranja namjenskog isplaćivanja donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika, te korištenje is h. U ovom pitanju obveznici odgovaraju na tri potpitanja, koja sadrže tri prethodno navedena elementa i koja glase: Dostupne su preslike odnosno reference ugovora koji su podloga za isplate. Obavljene su provjere na licu mjesta na odabranom uzorku od onih krajnjih korisnika kojima su na godišnjoj razini izvršene isplate iznad ,00 kuna. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta. Postojanje ovih elemenata provjerava se na uzorku od 5 % ukupnog broja svih transfera i minimalno 5 % ukupne vrijednos svih transfera, s m da je uzorak ograničen na najviše 100 transfera. Slijedom prethodno navedenoga, jasno su vidljiva tri koraka provedbe kontrola nakon isplate sredstava. Prva dva koraka, koja se opisuju u nastavku, trebaju postoja prilikom svake isplate, dok će potreba kontrole na licu mjesta ovisi o visini isplaćenih sredstava. U svakom od koraka važno je ima na umu nekoliko bitnih činjenica koje se navode u nastavku teksta. a) Akt na temelju kojega se sredstva isplaćuju Prvi korak tj. korak koji prethodi samoj ispla sredstava jest postojanje dokumenta, isprave ili akta na temelju kojega se sredstva isplaćuju krajnjem korisniku. Takvi dokumen su temelj za isplatu, a ujedno je to i vjerodostojna knjigovodstvena isprava kojom se dokazuje obveza plaćanja u smislu članka 54. Zakona o proračunu. Iako je vrlo česta praksa da proračuni i proračunski korisnici sredstva krajnjim korisnicima isplaćuju na temelju odluka ili rješenja, preporuka je, bez obzira na postojanje odluke ili rješenja, sklopi s krajnjim korisnikom i ugovor. Naime, ugovor kao dvostranoobvezni pravni posao obvezuje obje strane, dakle ispla telja (davatelja) sredstava obvezuje na isplatu (iako ta obveza u ovom slučaju ima deklaratornu narav), a krajnjeg korisnika, kao primatelja sredstava obvezivat će na dostavu izvješća o utrošku sredstava i dostavu dokumentacije kojima se potvrđuje za što su sredstva utrošena. Istodobno u ugovoru može se odmah utvrdi mogućnost dolaska u kontrole na licu mjesta, a svakako se treba naves i obveza vraćanja sredstava, ako sredstva ne budu utrošena za ono za što su dana ili ako sredstva ne budu utrošena pravovremeno tj. do roka koji također može bi naveden u samom ugovoru. b) Izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava Drugi korak u procesu isplate transfera krajnjim korisnicima provjerava se potpitanjem koje glasi: Postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta. Do posljednjih izmjena Upitnika o fiskalnoj odgovornos s kraja godine, izvješće od krajnjeg korisnika bilo je potrebno ima samo u slučajevima kada su sredstva isplaćena u iznosu od ,00 kuna ili većem. Među m, posljednjim izmjenama uvedena je zakonska obveza da je u svim slučajevima kada se sredstva isplaćuju iz javnih izvora potrebno dobi izvješće od krajnjeg korisnika. Forma izvješća o utrošku sredstava ovisit će o tome kome su sredstva isplaćena. Naime, ako su sredstva isplaćena neprofitnim organizacijama za formu izvješća bit će mjerodavan Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i njegovi podzakonski propisi, dok za druge krajnje korisnike forma izvješća nije propisana. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za neprofitne organizacije Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015., a gotovo istodobno i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15) iz godine prvi put za jedinice lokalne i područne 17

20 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike na državnoj, ali i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, propisale su obvezu kontrole korištenja namjenski isplaćenih proračunskih sredstava neprofitnim organizacijama. Osnovni element praćenja korištenja isplaćenih sredstava utvrđen je obvezom dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava koji moraju dostavlja neprofitne organizacije koje ostvaruju sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izgled i sadržaj izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava propisani su u Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (NN, br. 31/15), gdje je utvrđeno da se izvještaj o potrošnji obvezno sastavlja za poslovnu godinu i dostavlja ga davatelju sredstava u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. Među m, ako to zatraži davatelj sredstava izvještaj o potrošnji se može sastavlja i za razdoblja u jeku poslovne godine. Izvještaj o potrošnji može se dostavi davatelju sredstava i u različi m rokovima, ako je rok utvrđen u drugim propisima ili ak ma. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava sastavlja se na Obrascu: PROR-POT koji je objavljen u prilogu Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija i njegov je sastavni dio. Ako drugim propisima ili ak ma nije utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava izvještaj o potrošnji se sastavlja na navedenom obrascu. To znači da davatelj sredstava može i sam utvrdi sadržaj izvještaja o potrošnji, ali u tom slučaju takav izvještaj svakako mora sadržava najmanje sljedeće podatke: I. Opći podaci: 1. primatelj sredstava 2. davatelj sredstava 3. naziv projekta/programa/ostalo 4. razdoblje izvještavanja II. Financijski podaci III. Ostali javni izvori financiranja (projekta/programa/ostalo, za koji se izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava podnosi) IV. Bilješke (o provedenim ak vnos ma povezanim s realizacijom projekta/programa/ostalo, pos gnu- m rezulta ma i slično). Uz to, davatelj sredstava može, prilikom donošenja odluke ili drugog akta o odobrenju sredstava neprofitnoj organizaciji, dopuni obrazac izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava i drugim podacima s obzirom na specifičnos financiranja. Ako je propisom ili drugim aktom na temelju kojeg su proračunska sredstva dodijeljena definirano da sredstva ne moraju bi utrošena u poslovnoj godini u kojoj su doznačena, u Izvještaju o potrošnji proračunskih sredstava navodi se podatak o sredstvima prenesenim iz prethodne poslovne godine i načinu njihove potrošnje. Uz sam izvještaj o potrošnji, davatelj sredstava od neprofitne organizacije može traži da dostavi i kopiju vjerodostojne dokumentacije na temelju koje je rashod/izdatak, iskazan u Obrascu: PROR-POT. U vezi s navedenim, ako neprofitna organizacija dobiva sredstva od obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos, a povezano s potpitanjem Upitnika kojim se provjerava postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta, izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava koji dostavi neprofitna organizacija smatra se izvješćem od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta te nije potrebno traži i dodatno izvješće. Važno je napomenu da je obveza dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava prvenstveno obveza neprofitne organizacije kojoj su sredstva dodijeljena. To znači da neprofitna organizacija mora izvještaj o potrošnji dostavi čak i ako to davatelj sredstava nije od nje zatražio. Navedeno proizlazi iz činjenice da je za neprofitnu organizaciju koja ne dostavi izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava nadležnom jelu državne uprave, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave isto utvrđeno kao prekršaj za koji je propisana novčana kazna, i to u iznosu od 5000,00 kuna do ,00 kuna za neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo, a za neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo propisana je novčana kazna u iznosu od 1000,00 kuna do ,00 kuna. Za is prekršaj propisana je i novčana kazna za osobe koje su zakonski zastupnici neprofitnih organizacija, i to novčana kazna u iznosu od 5000,00 kuna do ,00 kuna za osobu koja je zakonski zastupnik neprofitne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo i novčana kazna u iznosu od 1000,00 kuna do ,00 kuna za osobu koja je zakonski zastupnik neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo. Izvješće o utrošku sredstava od drugih krajnjih korisnika Svi drugi krajnji korisnici dostavljaju izvješće o utrošku sredstava u formi koja u pravilu nije zadana. Ako to smatra potrebnim, davatelj sredstava može odredi formu u kojoj će se dostavi izvješće o utrošku što će ponajprije ovisi o namjeni za koju se isplaćena sredstva trebaju utroši. Ako davatelj sredstava nije odredio formu, krajnji korisnik može izvješće dosta-

21 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE vi kako želi i kako sam misli da je primjereno, s m da bi u svakom slučaju iz izvješća o utrošku trebalo bi razvidno jesu li sredstva utrošena svrhovito tj. je li pos gnuta svrha za koju su sredstva dana. Izvješće o utrošku sredstava mora bi u pisanom obliku. Među m ako krajnji korisnik dostavi račune iz kojih je vidljivo za što su utrošena isplaćena sredstva, a iz takvih računa je vidljiva i svrha utroška sredstava, ne mora dodatno dostavlja i izvješće u pisanom obliku. To je bilo često pitanje u praksi zbog činjenice da se određene isplate krajnjim korisnicima vrše radi pokrivanja troškova tzv. hladnog pogona tj. za plaćanje režijskih troškova prostora. U takvim se slučajevima sredstva obično doznačuju u jednom iznosu, čiji se utrošak periodično obrazlaže dostavom plaćenih računa ili se sredstva dostavljaju mjesečno nakon što krajnji korisnik dostavi iznos računa koji je potrebno pla. U takvim slučajevima, dakle nije potrebno još i dodatno traži od krajnjeg korisnika izvješće o utrošku sredstva, jer ispla telj (davatelj sredstava) u najvećoj mogućoj mjeri kontrolira za što su sredstva utrošena. Dodatno obrazloženje utroška sredstava nije potrebno ni u slučajevima kada krajnji korisnici dostavljaju račune, pa ispla telj sredstava plaća izravno dobavljačima. Među m, u svim takvim slučajevima davatelj sredstava svakako mora zna jesu li navedena sredstva utrošena za onu svrhu za koju su dana npr. jesu li održavani treninzi u prostorijama za koje se podmiruju troškovi hladnog pogona, koriste li se prostorije za održavanje radionica i slično. Samo pravdanje utroška sredstava nije dovoljno, ako se iz toga ne vidi je li utrošak sredstava bio svrhovit. Dodatno obrazloženje neće bi potrebno, ako su sredstva isplaćena radi primjerice kupnje određenog uređaja pa krajnji korisnik dostavi dokaz da je takav uređaj kupljen (npr. dostavi račun). Pretpostavlja se da je u takvim slučajevima, prije odluke o dodjeli sredstava, davatelj sredstava utvrdio postoji li potreba za nabavom takvog uređaja i je li nabava opravdana, pa je na temelju ocjene opravdanos dodijelio sredstva potrebna za nabavu. Uz prethodno navedene odredbe Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, a kako bi se dodatno ojačala odgovornost za upravljanje proračunskim sredstvima, posljednjim izmjenama iz godine, u Zakon o proračunu dodan je članak 54.a, kojim je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, za isplate kojima je unaprijed utvrđena namjena propisana obveza praćenja da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski. Zakonom o proračunu predviđene su i adekvatne novčane kazne za nepoš vanje navedenih odredbi Zakona. Novčana kazna u iznosu od ,00 do ,00 kuna predviđena je za pravne osobe ako se za isplate, kojima je u skladu s posebnim propisima unaprijed utvrđena namjena, ne pra da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski, a u takvim slučajevima predviđena je i za čelnika novčana kazna u iznosu od ,00 do ,00 kuna. c) Provjere na licu mjesta Trećim korakom prilikom isplate sredstava krajnjim korisnicima tj. nakon isplate provjerava se potpitanjem koje glasi: Obavljene su provjere na licu mjesta na odabranom uzorku od onih krajnjih korisnika kojima su na godišnjoj razini izvršene isplate iznad ,00 kuna. Ovo pitanje se mijenjalo nekoliko puta, a kako bi se izbjegle dvojbe u primjeni promijenjena i referenca, te je pojašnjeno da se kontrole na licu mjesta ne moraju vrši za svaku isplatu iznad ,00 kuna. Prilikom odabira uzorka tj. krajnjih korisnika kod kojih će se o ći u kontrole na licu mjesta, potrebno je od svih krajnjih korisnika koji su na godišnjoj razini ostvarili iznad ,00 kuna od obveznika davanja Izjave odabra 5 % takvih transfera, a najviše 100, i kod tog određenog broja o ći u kontrolu na licu mjesta. U uzorak ulaze i neprofitne organizacije i oni krajnji korisnici kojima je primjerice če ri puta godišnje isplaćen iznos od 5.500,00 kuna, jer im je na godišnjoj razini isplaćeno više od ,00 kuna, ali i korisnici kojima je svaki mjesec u godini isplaćeno primjerice 2.000,00 kuna, jer im je na godišnjoj razini isplaćeno ,00 kuna što je više od ,00 kuna. Kako je i navedeno, uzorak bira sam obveznik, s m da od ukupnog broja svih transfera krajnjim korisnicima koji su na godišnjoj razini iznosili više od ,00 kuna potrebno je o ći u kontrole na licu mjesta kod najmanje 5 % krajnjih korisnika kojima je isplaćeno više od ,00 kuna. Ovim provjerama se kod krajnjeg korisnika kontrolira jesu li odobrena sredstva namjenski i zakonito korištena npr.: je li kupljena predviđena oprema, koris li se; je li izgrađeno planirano postrojenje, odgovara li dimenzijama, kvalitetom ugrađenih materijala postrojenju za čiju su izgradnju sredstva dana; provodi li se edukacija čija je priprema i početak financiran iz donacije/subvencije; je li zasađen višegodišnji nasad koji se prema odluci financirao subvencijom, jesu li održavani treninzi, utakmice, kulturne manifestacije i slično. Još jednom napominjemo da nije potrebno o ći u kontrolu na licu mjesta kod svakog krajnjeg korisnika kojemu je na godišnjoj razini isplaćeno više od ,00 kuna. Ako je takvih isplata bilo primjerice 100, u kontrole na licu mjesta ide se kod 5 % ukupnog broja svih transfera koji su na godišnjoj razini iznosili 19

22 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK više od ,00 kuna, što znači da čak i ako se kod pet krajnjih korisnika ode u kontrole na licu mjesta to je dovoljno radi ispunjavanja obveza u sustavu fiskalne odgovornos. Naravno da bi bilo dobro ići u kontrole na licu mjesta kod što većeg broja krajnjih korisnika, među m zbog ograničenih resursa, ali i zbog nedostatka administra vnih kapaciteta, to je za sada uređeno na prethodno opisani način tj. davatelji sredstava mogu sami odabra kod kolikog broja krajnjih korisnika će o ći u kontrole na licu mjesta. Praksa je pokazala da čak i ako davatelj sredstava ode u svega nekoliko kontrola na licu mjestu (a najmanje kod 5 % primatelja transfera iznad ,00 kuna na godišnjoj razini) vrlo se brzo među krajnjim korisnicima kojima on uobičajeno daje sredstva o tome proširi glas, pa svi krajnji korisnici pozornije postupaju sa svim sredstvima koja su im na raspolaganju. Istovjetno pitanju 29., i Upitnik za trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos sadrži obvezu provjere kako su korištene isplaćene donacije i sponzorstva. Ta obveza utvrđena je u pitanju 3. u području Izvršavanja koje glasi: Pra lo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija i sponzorstava do krajnjeg korisnika te korištenje is h. Iako ovo pitanje ne sadržava potpitanja, preporuka je rukovodi se pravilima utvrđenima za sustav proračuna tj. za takve isplate također zah jeva postojanje tri bitna elementa. To su podloga za isplatu (u obliku ugovora, odluke, rješenja, naloga i slično), izvješće od korisnika (internim aktom može se utvrdi iznos iznad kojega je uvijek potrebno traži takvo izvješće od krajnjeg korisnika) te odlazak u kontrolu na licu mjesta odabirom uzorka od svih isplata. Kako je prethodno navedeno, nadležna jela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugi davatelji sredstava iz javnih izvora imaju pravo vrši kontrole na licu mjesta. U vezi s neprofitnim organizacijama to i izrijekom stoji u članku 6. stavku 2. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. U nastavku se detaljnije pojašnjavaju glavne odrednice kontrola na licu mjesta. 4. Kako proves kontrolu na licu mjesta? Kontrole na licu mjesta (engl. on-the-spot controls) su alat kojim se provjerava jesu li dodijeljena i isplaćena sredstva utrošena zakonito, namjenski i svrhovito. Kontrole na mjestu korištenja sredstava obuhvaćaju kontrole ispravnog korištenja proračunskih sredstava, unutar predviđenog vremenskog razdoblja, izvršenja ak vnos u smislu vremena, količina i kvalitete. Prema predmetu kontrole, kontrole na licu mjestu mogu bi kontrole roba, radova, usluga, transfera i slično. Način odabira procedura, kao i provođenje i učestalost provjera koji su osnova za pripremu provedbe kontrola navode se za svaku pojedinu vrstu rashoda, a prema predmetu kontrole. Kao i niz drugih stvari, prvi put se potreba provedba kontrola na licu mjesta javila u vezi s korištenjem sredstava iz fondova Europske unije i prije nego smo postali njezina članica. Takve kontrole su tada, a i danas usmjerene u prvom redu na provjeru utroška sredstava radi onemogućavanja prijevara i sprečavanja drugih mogućih nepravilnos. Tko će u praksi obavlja kontrole na licu mjesta ovisi o situacijama u kojima će se kontrole obavlja, a ako smatraju potrebnim, davatelji sredstava mogu prije provedbe kontrola na licu mjesta pripremi kontrolne liste. Kontrolna lista predstavlja popis pitanja koja pomažu pri provođenju kontrole na licu mjesta. Osobe koje provode kontrolu mogu ovisno o vrs projekta i stanju u provedbi postavi dodatna pitanja i zabilježi pitanja i odgovore na dodatnoj lis koju će samo kreira. Na početku, osobe koje provode kontrolu na licu mjesta, trebaju se kratko predstavi korisniku, opisa cilj kontrole i istaknu o čemu žele razgovara (stanju u provedbi projekta, pitanjima koja je korisnik postavljao u izviješćima, vođenju projekta, određenoj dokumentaciji i slično). Može se od korisnika traži da pripremi kratku prezentaciju o projektu (ciljevima, ak vnos ma, trenutnom stanju, problemima ako ih ima). Kontrolu na licu mjesta obavljaju uvijek najmanje dvije osobe. Svakako bi trebala sudjelova osoba odgovorna za projekt kod davatelja sredstava, i druga osoba koju odredi čelnik odnosno osoba koju je on ovlas o. Kontrolnu listu odobrava odgovorna osoba čelnik, odnosno osoba koju je on ovlas o. U nastavku daje se primjer kontrolne liste s pitanjima po kojima se može provodi provjera na licu mjesta.

23 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Kontrole na licu mjesta kod krajnjih korisnika Naziv i broj ugovora/odluke: Vrijednost ugovora/odluke: Datum početka ugovora/odluke: Vrijeme trajanja ugovora/odluke: Datum završetka ugovora/odluke: Datum kontrole na licu mjesta: Adresa: Podaci u davatelju sredstava (ministarstvo/općina/grad/ županija itd.) Naziv : Kontakt osoba : Telefon: Korisnik sredstava Naziv : Kontakt osoba : Telefon: Pripremio/la (ime i prezime zaposlenika kod davatelja sredstava odgovornog za projekt): Ime i prezime Funkcija Datum Potpis Osoba kod davatelja sredstava odgovorna za projekt: Ime i prezime : Telefon : Pripremio/la (druga osoba koja obavlja kontrolu na licu mjesta): Ime i prezime Funkcija Datum Potpis Odobrio/la: Ime i prezime Funkcija Datum Potpis Komentari i bilješke mogu se doda na kraju kontrolne liste s m da se pozivaju na oznaku iz stupca: bilješka/komentar. Kontrolna lista mora bi potpisana od strane osoba koje su provele kontrolu i osobe koja je kontrolnu listu pregledala po završenoj kontroli. telefoni 01/ ; 01/ / ; 099/ centar@tim4pin.hr pitajcentar@tim4pin.hr PRETPLATE NA 21

24 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK Stavke koje se kontroliraju 1. PROVEDBA PROJEKTA 1.1 Jesu li ak vnos provedene u skladu s Ugovorom, uključujući i vrijeme provedbe? Ako je bilo promjena u ak vnos ma jesu li uključene u ugovor s dodatkom 1.2 ugovoru, ako je to potrebno, ili ako nije je li davatelj sredstava bio informiran o izmjenama u odnosu na ugovor? 1.3 Ako je bilo izmjena u vremenskom rasporedu izgledaju li realno potrebne? 1.5 Hoće li sve ak vnos bi završene do kraja predviđenog roka? 1.6 Jesu li ostvareni rezulta /ciljevi projekta? 2. IZVJEŠĆIVANJE 2.1 Odgovaraju li do sada dobiveni izvještaji o provedbi projekta stvarnom stanju? 2.2 Jesu li svi traženi izvještaji bili dostavljeni na vrijeme? 3. UPRAVLJANJE 3.1 Je li korisnik uspostavio sustavan način praćenja ak vnos projekta i rezultata? 3.2 Čuva li se projektna dokumentacija na logičan i sustavan način? 3.3 Vodi li se posebna računovodstvena evidencija za projekt/ak vnos financirane iz dobivenih sredstava? 3.4 Odgovara li nabavljena oprema/plaćene usluge/obavljeni radovi količinom i kvalitetom iznosima predviđenim u ugovoru/odluci o dodjeli sredstava? 4. ODRŽIVOST 4.1 Hoće li se rezulta projekta koris i nakon njegova završetka? 4.2 Je li određeno tko je odgovoran za održivost rezultata projekta po njegovu završetku? 4.3 U slučaju da je predviđen nastavak projekta, je li utvrđen plan financiranja? 4.4 Je li određeno tko je odgovoran za održavanje izgrađenog objekta/kupljene opreme/izrađenog programa i slično? DA / NE / NIJE PRIMJENJIVO Osoba odgovorna za projekt Druga osoba u kontroli <umetnu funkciju> Bilješka / komentar DA Je li utvrđena nepravilnost u provedbi projekta? <kratki opis> NE Je li utvrđen rizik za provedbu projekta? <kratki opis> Izvješće o obavljenoj kontroli na licu mjesta Prvi dio 22 Trajanje projekta: Izvješće/a primljeni (datum): Prethodne kontrole na licu mjesta (datum): Datum kontrole: Adresa: Popis sudionika od strane korisnika sredstava 1. (ime i prezime i radno mjesto): < U ovom dijelu potrebno je opisa : 1. Ciljeve projekta, ak vnos 2. Stanje provedbe s obzirom na obavljene ak vnos, pos gnute rezultate i s obzirom na odredbe ugovora/odluke 3. Način na koji se upravlja projektom od strane korisnika sredstava Datum početka projekta: 4. Održivost projekta 5. Problemi/odstupanja od ugovora koji su se pojavili (uključujući nepravilnos ) 6. Preporuke korisniku: (korek vne ak vnos, odgovorna osoba, rok) >

25 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Drugi dio < Zaključak (Sažetak o provedbi projekta. Hoće li bi potrebno ići u ponovnu provjeru na lice mjesta?) > Popis privitaka (ako ih ima) <fotografije, računi, ugovori itd.> Bilješke/komentari: Osoba odgovorna za projekt Oznaka (iz stupca Bilješka/komentar) i opis bilješke/ komentara: < Druga osoba u kontroli upisa funkciju > Oznaka (iz stupca Bilješka/komentar) i opis bilješke/ komentara: Nadređena osoba koja pregledava kontrolnu listu i izviješće (upisa funkciju) Oznaka (iz stupca Bilješka/komentar) i opis bilješke/ komentara: Ovo je primjer kontrolne liste po kojoj se obavlja kontrola na licu mjesta, s m da svaki davatelj donacije, pomoći, subvencije, kapitalne pomoći treba osmisli pitanja ovisno o tome za koju namjenu se sredstva daju. Popunjena ovakva lista pitanja te kratki opis projekta i nalaza zajedno s dokazima (fotografije, preslike neke dokumentacije) mogu sačinjava zapisnik i bi dokaz o obavljenim provjerama na licu mjesta. Upravo radi olakšavanja organizacije i provedbe kontrola na licu mjesta u skladu s najboljom praksom, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole (Središnja harmonizacijska jedinica SHJ) izradio je Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja transfera iz proračuna. Navedenim Smjernicama uređene su obveze korisnika proračuna, organiziranje obavljanja kontrola na licu mjesta, postupak planiranja i obavljanja kontrola, izrada izvješća i postupanje po provedenim kontrolama. Smjernice su zamišljene kao dokument informa vnog karaktera za one korisnike koji već imaju uspostavljen sustav obavljanja kontrola na licu mjesta, odnosno kao pomoć korisnicima, koji još nisu osmislili postupak obavljanja kontrola tj. koji nisu do sada takve kontrole uopće obavljali. Sve navedeno u Smjernicama je podložno promjeni, i to pogotovo radi prilagođavanja potrebama korisnika i specifičnos ma u njegovom poslovanju. Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja transfera iz proračuna, kao i primjeri obrazaca koji se mogu koris dostupni su na web-stranicama Ministarstva financija Središnja harmonizacijska jedinica Financijsko upravljanje i kontrole Regulatorni okvir. 5. Financijske kontrole jekom izvršavanja proračuna/financijskog plana Zakon o fiskalnoj odgovornos je u članku 6. dao i dodatnu mogućnost provedbe određenih kontrola već jekom izvršavanja proračuna, odnosno financijskog plana. Osnovna ideja uvođenja ove vrste kontrola bila je uves mehanizam on going kontrola. Kod takvih kontrola neće bi potrebno čeka da sredstva budu u cijelos utrošena, već se i jekom trošenja sredstava omogućuje provedba provjera, što je osobito važno prilikom trošenja financijski značajnijih sredstava. I ova se vrsta kontrola na licu mjesta temelji na načelu dobrog financijskog upravljanja, ali i na članku 6. Zakona o fiskalnoj odgovornos. U stavku 1. navedenog članka izrijekom stoji kako jekom izvršavanja državnog proračuna Ministarstvo financija može obavlja financijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika državnog proračuna i kod krajnjih korisnika. Istodobno je u stavku 6. navedeno da se odredbe članka 6. na odgovarajući način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pozivajući se na ovlast danu u navedenom članku kontrole kod krajnjih korisnika mogu obavlja i svi drugi korisnici. Osnovna svrha navedenih kontrola jest provjera jesu li proračunska sredstva i sredstva koja su korisnicima na raspolaganju utrošena na zakonit način tj. u skladu s aktom, odnosno ispravom na temelju koje su sredstva isplaćena. S druge strane, provjerava se i jesu li sredstva iskorištena za namjenu za koju su dana. U nastavku dajemo i primjer odluke o imenovanju osoba za provedbu kontrola na licu mjesta. 23

26 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK Na temelju članka 6., stavaka 1. i 6. Zakona o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 14/11) donosim 1 ODLUKU O IMENOVANJU OSOBA ZA PROVEDBU KONTROLE NA LICU MJESTA I. Imenujem: 1. (ime i prezime) 2. (ime i prezime) i dr. za obavljanje financijske kontrole zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika (naves ime korisnika). II. Osobe iz točke I. ove Odluke dužne su o uočenoj sumnji na nepravilnost obavijes gradonačelnika i ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija koja obavlja proračunski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu. III. Ova Odluka stupa na snagu prvi dan od dana donošenja. Metodologija koja će se koris prilikom provedbe ove vrste kontrole može bi istovjetna metodologiji koja je prethodno opisana, a može se koris i prilagođena metodologija, ovisno o potrebama ispla telja sredstava. 6. Što s uočenim nepravilnos ma po provedenim kontrolama? Ako po provedenim kontrolama osobe koje su provodile kontrolu na licu mjesta utvrde da postoji sumnja na kazneno djelo ili je počinjen prekršaj, odnosno da su sredstva utrošena nenamjenski, o tome obavještavaju čelnika koji poduzima mjere sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 70/12). Konkretno u slučaju utvrđenih nepravilnos za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu. Ako utvrđene nepravilnos imaju obilježje prekršaja, predmet s dokazima u prilogu dostavlja se na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor (sada je to Sektor za financijski i proračunski nadzor). Uz to, postoji i mogućnost da čelnik izravno na temelju članka 116. Zakona o prora- 1 Iako na državnoj razini navedenu odluku donosi ministar financija, mišljenja smo da bi odluku na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini trebao donije čelnik jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. čunu Ministarstvu financija upu zahtjev za obavljanje proračunskog i/ili financijskog nadzora. Kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika odmah mora zah jeva povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnosi zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun. Ova obveza proizlazi iz članaka 59. Zakona o proračunu. Sukladno navedenom članku, ako se naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano, proračunski korisnik mora odmah zah jeva povrat proračunskih sredstava u proračun. Pojašnjenje navedenog članka za proračunske korisnike državnog proračuna dano je u članku 15. Pravilnika o načinu i uvje ma izvršavanja državnog proračuna, te o načinu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava (NN, br. 48/11), gdje je utvrđeno da je proračunski korisnik koji je dao nalog za plaćanje dužan odmah zatraži povrat sredstava u državni proračun, ako se naknadno utvrdi da je isplata sredstava iz državnog proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano. Navedena se sredstva u takvim slučajevima vraćaju u državni proračun u korist rashoda/izdatka koji je terećen u trenutku isplate, ako je povrat ostvaren u godini u kojoj je izvršena isplata. Ako se sredstva odnose na rashode/ izdatke izvršene prethodnih godina sredstva koja se vraćaju, vraćaju se u državni proračun u korist ostalih nespomenu h prihoda. U takvim će slučajevima proračunski korisnik državnog proračuna koji je dao nalog za plaćanje da i uputu o povratu sredstava u državni proračun. Isto tako, ako se proračunskim nadzorom utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, inspektor proračunskog nadzora donosi rješenje o povratu sredstava u proračun. Sredstva za koja se proračunskim nadzorom utvrdi da su korištena suprotno zakonu ili državnom proračunu i za koja je inspektor proračunskog nadzora donio rješenje o povratu sredstava u državni proračun, vraćaju se na u državni proračun kako je prethodno opisan povrat sredstava koji zah jeva sam proračunski korisnik. Pritom je proračunski korisnik državnog proračuna koji je dao nalog za plaćanje i uputu o povratu sredstava u državni proračun dužan vodi i evidencije o povratu sredstava u državni proračun vodi. Pro v rješenja u postupku proračunskog nadzora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenu upravni spor. Ako osobe koje provode kontrole na licu mjesta utvrde da su postojale određene nepravilnos za koje nisu propisane kazne, mogu korisniku sredstava naloži i poduzimanje određenih mjera kako bi se utvrđene nepravilnos otklonile tj. kako se više ne bi ponavljale, a ujedno kako bi korisnik u trošenju sredstava iz javnih izvora i općenito u svom poslovanju postupao u čim većoj mjeri u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

27 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Donacije fizičkih osoba putem tzv. kasica javnim ustanovama u Republici Hrvatskoj Hana Zoričić * Iva Brkić ** Autorice u tekstu daju kratak osvrt na problema ku oporezivanja darova određenih novčanih iznosa koje fizičke osobe daju javnim ustanovama u Republici Hrvatsko putem tzv. kasica. 1. Uvod Prilikom posjeta nacionalnim parkovima, muzejima, kazalištima ili drugim javnim ustanovama, često posjetitelji imaju želju donirati novčana sredstva za unaprjeđenje djelatnosti kojom se takva ustanova bavi. Tako primjerice, prilikom posjeta nacionalnom parku, posjetitelji donacijom novčanih sredstava mogu doprinijeti očuvanju prirode i prirodne raznolikosti. Primanje novčanih donacija od fizičkih osoba najlakše je organizirati postavljanjem takozvanih kasica za donacije u koje posjetitelji mogu ubaciti željeni novčani iznos. Kasice su predviđene za novčane donacije manje vrijednosti od strane posjetitelja, a prikupljena sredstva isključivo se koriste za unaprjeđenje djelatnosti kojom se javna ustanova bavi. Javne ustanove u Republici Hrvatskoj do sada su izbjegavale praksu postavljanja kasica za donacije zbog nejasnoća oko poreznog tretmana takvih donacija. 2. Javne ustanove u Republici Hrvatskoj i načini njihova financiranja Prema Zakonu o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnos ili dijela djelatnos odgoja i obrazovanja, znanos, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnos, ako se navedene djelatnos ne obavljaju radi stjecanja dobi. Osnivač javne ustanove može bi : * Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. ** Iva Brkić, mag. oec., Grad Karlovac. Republika Hrvatska jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru svoga samoupravnog djelokruga druga fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno. Kao javne ustanove u Republici Hrvatskoj osnovani su primjerice nacionalni parkovi i parkovi prirode, muzeji, knjižnice, arhivi i slično. Javne ustanove financiraju se u najvećem postotku pribavljanjem sredstava od osnivača ustanove, odnosno iz nadležnog proračuna. Također, osim prihoda iz proračuna, ustanove ostvaruju i vlas te te namjenske prihode koji se u financijskim izvještajima iskazuju u okviru prihoda od upravnih i administra vnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama, prihoda od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihoda od donacija te prihoda od prodaje nefinancijske imovine. U načelu, ustanove kojima su osnivači Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave proračunski su korisnici. Kao što je prethodno spomenuto, javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima uvele su prikupljanje novčanih sredstava putem kasica za donacije kako bi ista iskoristili namjene za koje nisu uspjeli prikupiti dostatna sredstva iz prethodno navedenih izvora. Prilikom realizacije ideje s kasicama pojavilo se pitanje poreznog tretmana donacija fizičkih osoba. U nastavku se daje pregled načina oporezivanja pojedinim vrstama poreza te odredaba nekoliko zakona koji uređuju navedenu problematiku. 25

28 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK Problem poreznog tretmana donacija fizičkih osoba Porez na dodanu vrijednost Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14) u članku 4. kao predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost definira isporuku dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije koje se u tuzemstvu obavlja uz naknadu te uvoz dobara. Slijedom navedenoga, donacija fizičkih osoba u korist javne ustanove, a bez protučinidbe ne bi se smatrala isporukom u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te se sukladno tome na takvu donaciju ne obračunava porez na dodanu vrijednost. Porez na nasljedstva i darove Sljedeće pitanje koje se postavlja jest: jesu li takve donacije, odnosno darovanja fizičkih osoba predmet oporezivanja poreza na nasljedstva i darove? Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14 i 100/15) je nadležni propis koji definira porez na nasljedstva i darove i sukladno njemu, taj porez je prihod jedinica područne (regionalne) samouprave, a plaća se prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu daroprimatelja. Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine, ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od ,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze i to po stopi od 5 %. S obzirom na to da se kod ustrojavanja kasica radi o donacijama u gotovom novcu, ne čudi da je bilo nedoumica oko toga podliježu li novčana sredstva prikupljena donacijama fizičkih osoba navedenom porezu. Osnovicu poreza na darove čini iznos gotova novca te tržišna vrijednost financijske i druge imovine, na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez. Obveza plaćanja poreza nastaje u trenutku primanja dara (ako nije sklopljen pisani ugovor o darovanju) odnosno u trenutku potpisa ugovora o darovanju. Člankom 14. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđena su oslobođenja od obveze plaćanja poreza na nasljedstvo i darove, pa taj porez ne plaćaju: Bračni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, te posvojenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja. Braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smr ili s darovateljem u trenutku primitka dara. Zajedničkim kućanstvom smatra se zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje. Fizičke i pravne osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom. Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jela državne uprave i jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni križ i druge humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa. I fizičke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene posebnim propisima. Dakle, od obveze plaćanja poreza na darove primjerice nacionalni parkovi su oslobođeni po dvije osnove. Prva osnova jest činjenica da njima upravljaju javne ustanove koje su izuzete od obveze plaćanja poreza na darove, a druga jest činjenica da darove primaju za svrhe utvrđene posebnim propisom. Iz svega prethodno navedenoga proizlazi da ne postoje nikakve zapreke za organiziranje kasica za donacije u javnim ustanovama, kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, muzeji, galerije, kazališta i slično. Takvo se postupanje može koris kako bi se kon nuirano prikupljale donacije fizičkih osoba koje posjećuju ustanovu. Pritom se tako prikupljena sredstva mogu troši u svrhu unaprjeđenja djelatnos kojom se javna ustanova bavi (npr. u slučaju nacionalnih parkova za doprinos očuvanju prirode i prirodne raznolikos, u slučaju knjižnica za doprinos očuvanju knjižnične građe ili u slučaju muzeja za doprinos očuvanju muzejske građe i sl.). 26

29 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Aktualna pitanja u postupcima financiranja udruga iz javnih izvora Vesna Lendić Kasalo * Prva iskustva primjene Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge rezul rala su očekivano nizom pitanja iz prakse. U nastavku autorica daje odgovore na njih. Pitanje: Primjenjuje li se Uredba i na financiranje sindikata s obzirom na to da su oni vrsta udruge, koja djeluje sukladno Zakonu o radu, a ne Zakonu o udrugama, ali je riječ o neprofitnim organizacijama koje se upisuju u Registar neprofitnih organizacija? Odgovor: Uredba se ne primjenjuje na sindikate kao neprofitne organizacije, jer se pravna osnova za donošenje Uredbe nalazi u Zakonu o udrugama, a ne u Zakonu o radu. Pitanje: Treba li trgovačko društvo (u javnom vlasništvu) primijeni Uredbu i ako želi poduprije projekt škole, koja po definiciji nije udruga i nije upisana u registar neprofitnih organizacija, već je ustanova čiji osnivač je grad koji je ujedno i vlasnik tog trgovačkog društva? Odgovor: Uredba se primjenjuje samo kada se javnim sredstvima, pa tako i sredstvima javnih trgovačkih društava 1 financiraju ili sponzoriraju udruge, što znači da se na financiranje projekata škola i drugih javnih ustanova ne primjenjuju standardi i mjerila za dodjelu sredstava udrugama, poput obveznog raspisivanja javnog natječaja za dodjelu donacija itd. Ipak, smatramo da se kao minimalni standard u financiranju iz javnih izvora sa svakim korisnikom sredstava treba zaključi ugovor o donaciji, da se treba vodi računa o izbjegavanju sukoba interesa, te da podaci o svrsi i iznosima financiranja trebaju bi transparentni i javno dostupni. Pitanje: Je li trgovačko društvo, koje se u smislu Uredbe smatra javnim trgovačkim društvom, dužno postupak sponzoriranja provodi po javnom natječaju / javnom pozivu, ili je dovoljno navedeni postupak započe podnošenjem pisanog zahtjeva trgovačkom društvu za odobravanjem sponzorstva? * Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Zagreb. 1 Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odgovor: Prilikom odobravanja i dodjeljivanja financijskih sredstava udrugama sponzorstvima, ne objavljuje se javni natječaj, ali javna trgovačka društva dužna su na odgovarajući način primjenjiva odredbe Uredbe, koje se odnose na uvjete (mjerila) koje moraju ispunjava udruge koje koriste sredstva iz javnih izvora, nepristranost i izbjegavanje sukoba interesa, zaključivanje ugovora o sponzorstvu i izvještavanje Ureda za udruge o dodijeljenim sredstvima. Pored toga, imajući u vidu da je sponzorstvo odnos u kojem se dvije ili više strana ugovorno obvezuju na donaciju usluga, robe ili novca, ali uz određenu protuuslugu reklamiranja, udruga koja kao protučinidbu za primljena sponzorska sredstva obavlja uslugu promidžbe ili reklamiranja mora to ima navedeno u svom statutu (i kod nadležnog ureda državne uprave registrirano) kao gospodarsku djelatnost. Pitanje: Trgovačko smo društvo u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ali ne koris mo proračunska sredstva našeg osnivača i udruge financiramo isključivo iz vlas h prihoda. Jesmo li i tada obvezni primjenjiva Uredbu? Odgovor: Javna trgovačka društva su obveznici primjene Uredbe bez obzira na to je li trgovačko društvo u isključivom (stopostotnom) ili djelomičnom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da Uredbu primjenjuju sva trgovačka društva koja su obveznici podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos, ali i ona trgovačka društva koja nisu obveznici podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos, a čiji su (su)osnivači, bez obzira na osnivačke udjele, Republika Hrvatske odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, javna trgovačka društva obveznici su primjene Uredbe bez obzira na to jesu li korisnici proračunskih sredstava ili sponzoriraju i doniraju udruge iz 27

30 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK vlas h prihoda. Naime, opravdano se može postavi pitanje kada je primjerice javno trgovačko društvo pružatelj neke vrste komunalnih usluga građanima, kada ne bi svoje prihode trošilo na doniranje i sponzoriranje udruga možda bi cijena te usluge građanima mogla bi niža. No, Uredba ne ide tako daleko i ne ulazi u pravo javnih trgovačkih društava da sponzoriraju ili doniraju udruge, ali ih zato obvezuje da prilikom sponzoriranja i doniranja primjenjuju Uredbu. Za doniranje sredstava udrugama javna trgovačka društva moraju raspisiva javni natječaj ili javni poziv. Pri tome, moraju pazi da udruge ispunjavaju mjerila za financiranje koja moraju ispunjava sve udruge koje koriste sredstva iz javnih izvora, moraju vodi računa o nepristranos i izbjegavanju sukoba interesa onih koji u trgovačkom društvu sudjeluju u odlučivanju o dodjeli donacija. Javna trgovačka društva moraju zaključiva ugovore s udrugama kojima dodjeljuju financijska sredstava, a o dodijeljenim sredstvima javna trgovačka društva dužna su izvještava Ured za udruge. Pitanje: Gradsko društvo Crvenog križa, osim javnih ovlas, provodi i druge programe: pučka kuhinja, sufinanciranje prehrane novorođenčadi, zdravstvena prevencija itd. Može li se i za takve programe zaključi- ugovor o izravnoj dodjeli sredstava ili ih Crveni križ treba prijavi na natječaj? Odgovor: Uredba u članku 6., stavku 3 propisuje slučajeve kad je moguće dodijeli financijska sredstva izravno, bez objavljivanja javnog natječaja. Financiranje programa koji nisu propisani zakonom da se obavljaju kao javna ovlast ili nekim općim aktom jedinice lokalne samouprave da je obavljanje određene ak vnos u isključivoj nadležnos određene udruge moguće je jedino po natječaju. Navedeni programi ne smatraju se uslugama koje društva Crvenog križa obavljaju kao javnu ovlast prema propisanome Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu. Pitanje: Grad financira udruge u sportu preko Sportske zajednice Grada (sukladno Zakonu o sportu) koja na temelju svojih kriterija i mjerila raspoređuje sredstva udrugama. Krajem godine jedan sportski klub je realizirao kredit u banci za sanaciju poreznih i ostalih dugova. Klub je s bankom i Sportskom zajednicom sklopio ugovor o cesiji kojim Sportska zajednica preuzima otplatu kredita iz sredstava doznačenih iz Proračuna Grada, a koja su namijenjena klubu, što se do sada i provodi. Sportska zajednica se inače u cijelos financira iz Proračuna Grada. Mora li Sportska zajednica proves javni natječaj za dodjelu sredstava udrugama u sportu koja dobiva iz Proračuna Grada? Smije li Sportska zajednica obveze po kredi ma sportskog kluba za sanaciju dugovanja financira sredstvima iz Proračuna Grada? Odgovor: Sportska zajednica kada upravlja javnim sredstvima iz proračuna grada obavezno mora proves javni natječaj ili javni poziv, a smatramo da se proračunskim sredstvima ne mogu otplaćiva dugovi neprofitnih organizacija, jer to sukladno Uredbi nije prihvatljiv trošak. Pitanje: Prema Zakonu o sportu u jedinicama lokalne samouprave može se osnova samo jedan školski sportski savez. Može li Grad zaključi ugovor o izravnoj dodjeli sredstava sa Školskim športskim savezom koji djeluje na području Grada i susjednih općina? Odgovor: Sklapanje ugovora o izravnoj dodjeli sredstava može se sklopi s organizacijom koja po Zakonu o sportu jedina na području jedinice lokalne samouprave okuplja školske sportske klubove/društva. No pritom, kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje is h ak vnos, treba pazi da se ak vnos h školskih sportskih klubova/društava i njihovog saveza već ne financiraju iz sredstava zajednice sportova ili sportskih udruga/klubova s područja jedinice lokalne samouprave, koja je ta zajednica dobila u okviru financiranja javnih potreba u sportu. Pitanje: Gradskim odlukama utvrđeni su kriteriji i postupak sufinanciranja smještaja djece u privatnim dječjim vr ćima i mliječnog obroka učenika u osnovnim školama drugih osnivača, za svu djecu s prebivalištem na području Grada. Grad sufinancira i djelatnost knjižnice, programe Turis čke zajednice i Zavoda za javno zdravstvo. Jesu li ova sufinanciranja predmet Uredbe? Odgovor: Uredbom je jasno, u članku 1., stavku 1, određeno kako se njome utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci koje nadležna jela državne uprave, Vladini uredi i jela te druge javne ins tucije, raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Privatni dječji vr ći, osnovne škole, knjižnica, turis čka zajednica i zavod za javno zdravstvo nisu udruge, pa se na financiranje programa i djelatnos h subjekata ne primjenjuju odredbe Uredbe. Pitanje: Uredba predviđa i ugovaranje sredstava osiguranja plaćanja. Jesu li ona obavezna za sve ugovore ili samo one kojima se ugovaraju veći iznosi financiranja? Odgovor: Sredstva osiguranja plaćanja potrebna su za ugovore kojima se dodjeljuju veći iznosi, predlažemo da to budu ugovori vrijednos od ,00 kuna i više. Pitanje: Jesu li javni poziv i javni natječaj sinonimi? Koji je izraz primjereniji za prikupljanje zahtjeva za financiranje programa i projekata udruga? Odgovor: Uredba ne radi razliku između ta dva pojma, pa sami davatelji mogu slobodno izabra prema svojem nahođenju, običajima i iskustvu pogodan naziv za dodjelu javnih sredstava po javnom natječaju ili javnom pozivu.

31 UDK FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornos za godinu Hana Zoričić * Iva Brkić ** Ministarstvo financija, nadležna ministarstva, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, imaju obvezu jekom godine provjeri Izjave o fiskalnoj odgovornos koje su im dostavili obveznici iz njihove nadležnos. U tekstu autorice upućuju na osnovna pitanja o kojima treba vodi računa prilikom kontroliranja dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos za godinu te daju primjere nekih od uočenih nepravilnos prilikom provedenih provjera. 1. Uvod * Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. ** Iva Brkić, mag. oec., Grad Karlovac. Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) koji je na snagu stupio još godine, uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izjava) kojom čelnici svih razina svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Čelnik Izjavu daje na temelju prethodno popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), raspoloživih informacija o radu jela, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlas te procjene. Od veljače godine odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornos primjenjuju se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske (pod vlasništvom se podrazumijeva stopostotno vlasništvo), odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su prekontrolira, za svakog obveznika iz svoje nadležnos, dostavljene izjave sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13,19/15 i 119/15), koja je donesena na temelju Zakona o fiskalnoj odgovornos. Ministarstvo financija obvezno je to isto obavlja za jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije te za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku teksta daju se primjeri provođenja kontrola od strane Ministarstva financija i od strane jedne jedinice lokalne samouprave (Grada). Također se navode i primjeri nekih od nepravilnos uočenih od strane Ministarstva financija, odnosno Grada jekom provođenja provjera Izjava. 2. Načini kontrole dostavljenih Izjava Kao što je već prethodno spomenuto, obveza kontrole Izjava i dokumentacije koja se uz njih dostavlja propisana je u članku 7. Zakona o fiskalnoj odgovornos i u članku 13. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. Kontrole koje se provode dijele se na formalne i suš nske te se provode kako je opisano u nastavku teksta. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obveznika iz svoje nadležnos provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitnika koje im obveznici dostavljaju, dok Ministarstvo financija obavlja kontrolu za jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije i za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno znači da na državnoj razini, primjerice, Ministarstvo zaš te okoliša i prirode obavlja kontrolu Izjava nacionalnih parkova i parkova prirode, a Ministarstvo financija obavlja kontrolu Izjave Ministarstva zaš te okoliša i prirode. Na lokalnoj razini, Grad primjerice obavlja kontrolu izjava proračunskih korisnika iz svoje nadležnos, a Ministarstvo financija kontrolira Izjavu Grada. Obavi formalnu kontrolu Izjava znači provjeri jesu li pravovremeno dostavljeni svi propisani dokumen, dakle, uz Izjavu i popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos, Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma te Mišljenje unutarnje revizi- 29

32 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK je o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana. Također, dio formalne kontrole jest i utvrđivanje jesu li u izjavama navedena područja za koje je u Upitniku definirano da postoje slabos i nepravilnos, te je li za utvrđene slabos i nepravilnos sastavljen Plan otklanjanja slabos i nepravilnos. Nadalje, Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jekom godine obavljaju suš nske kontrole provjerom Upitnika za svakog obveznika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika. Ovom se vrstom kontrola provjerava primjerice je li u konkretnom slučaju dan ispravan odgovor na pojedino pitanje iz Upitnika, drugim riječima jesu li obveznici vjerodostojno odgovorili prilikom davanja Izjave. Ovakve vrste kontrola mogu se obavi kontrolama na licu mjesta, koje podrazumijevaju dolazak kod obveznika davanja Izjave i pregled dokumentacije prema referencama iz Predmeta o fiskalnoj odgovornos, odnosno pregled dokumentacije kopirane i uložene u Predmetu, ili na način da se za uzorak pitanja iz Upitnika zatraži dostava dokumentacije na temelju koje je odgovoreno na pojedino pitanje. Budući da se suš nska kontrola provodi na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, Ministarstvo financija i nadležna ministarstva odabiru uzorak te dopisom od svih obveznika traže dokaze na temelju kojih su na određena pitanja dali potvrdan odgovor. Isto rade i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Valjani dokazi na pojedina pitanja navedeni su u Upitniku u stupcu Referenca. Prilikom provođenja suš nskih kontrola poželjno je da se tes ra što veći broj pitanja iz Upitnika. Za određena pitanja potrebno je, kao što je već napomenuto, zatraži pisano dostavu dokaza, dok je za neka pitanja moguće provjeri dokaze bez kontak ranja korisnika. Primjerice, za pitanje 39. Donesen je plan nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi valjan dokaz može se provjeri neposredno na internetskoj stranici, gdje je objavljen plan nabave i bez kontak ranja korisnika. Suš nsku kontrolu moguće je, dapače i poželjno, obavi provjerama na licu mjesta. S obzirom na broj obveznika koje kontrolira, za Ministarstvo financija bi to bio iznimno zahtjevan zadatak. Među m, ovaj se način provođenja suš nskih kontrola preporuča za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnos imaju značajno manji broj korisnika. Kontrolama na licu mjesta najlakše je utvrdi ispravnost popunjenog Upitnika, jer osoba koja obavlja kontrolu, a imenovana je od strane čelnika, ima uvid u cjelokupni Predmet o fiskalnoj odgovornos. Ako je prilikom popunjavanja Upitnika: provedeno tes ranje i zabilježeno koja je dokumentacija bila dio uzorka i na koji način se došlo do odgovora na pojedino pitanje ako je pravilno sastavljen Predmet o fiskalnoj odgovornos tako da sadrži presliku dane Izjave i sve druge priloge te dokumente ili reference na temelju kojih je Izjava dana, pri suš nskoj kontroli ne bi se trebali pojavi dodatni problemi, a dobit će se cjelovita slika o zakonitom, namjenskom i svrhovitom korištenju sredstava te učinkovitom i djelotvornom funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Važnost obavljanja kontrola naglašena je i me što je početkom godine u samom Upitniku dodano pitanje 69. Provedene su suš nske i formalne kontrole dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos. Na ovo pitanje odgovaraju nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se dostavljaju izjave. Dokaz o obavljenom tes ranju ovoga pitanja predstavlja preslika, odnosno referenca dopisa ili pismena o izvršenim kontrolama. 3. Rezulta provjere formalnog sadržaja Izjava za godinu Ministarstvo financija i Grad do sada su obavili formalnu kontrolu Izjava koje su im dostavili njihovi proračunski korisnici, a rezulta kontrole se navode u nastavku Rezulta kontrola Ministarstva financija Ministarstvo financija od godine Izjavu i priloge uz Izjavu zaprima isključivo u elektroničkom obliku, prijavom obveznika na poseban link, a datum unosa u aplikaciju smatra se datumom predaje Izjave. Na navedenom linku za popunjavanje dostupan je Upitnik, a popunjenom Upitniku potrebno je priloži potpisani i ovjereni, skeniran dokument obrasca Izjave (1a ili 1b) te druge priloge u PDF formatu (uključujući i prilog Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana). Ovaj način prikupljanja Izjava uvelike je olakšao proces formalnih kontrola izjava, s obzirom na to da je Ministarstvo financija zaduženo za kontrolu ukupno 611 obveznika. U godini sva ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije dostavila su Izjavu za godinu. Od ukupno 47 obveznika njih 35 dostavlja Izjavu Ministarstvu financija, dok 12 obveznika Izjavu predaje Hrvatskom saboru uz Godišnje izvješće o radu. Od navedenih 35 obveznika, 19 je dostavilo obrazac Izjave 1a, koja se daje u slučaju da nisu uočene slabos i nepravilnos, a njih 16 obrazac Izjave 1b čime su potvrdili postojanja slabos i nepravilnos, ali koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava. te učinkovito i djelo-

33 UDK FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE tvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Što se če jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Izjavu za godinu, prvi put od kada se dostavlja Izjava, dostavile su sve jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 1. Prethodnih godina određeni broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije pravovremeno dostavio Izjavu. U tom je slučaju Ministarstvo financija od općina, gradova i županija koje nisu dostavile Izjavu i pripadajuću dokumentaciju zatražilo da pisano potvrde kako Izjavu nisu sastavili i predali što je osnova za pokretanje optužnog prijedloga. Navedena praksa Ministarstva financija, ali pretpostavljamo i znatno jednostavniji način prikupljanja izjava elektroničkim putem rezul rali su napretkom vidljivim u činjenici da su gotovo sve jedinice pravovremeno dostavile Izjavu za godinu. Od 21 županije (uključujući Grad Zagreb) njih 17 dostavilo je obrazac Izjave 1b, čime su potvrdili postojanja slabos i nepravilnos, a če ri županije dostavile su obrazac Izjave 1a koja se daje u slučaju da nisu uočene slabos i nepravilnos. Od ukupno 127 gradova, njih 111 dostavilo je obrazac Izjave 1b, čime su potvrdili postojanja slabos i nepravilnos, a 16 gradova dostavilo je obrazac Izjave 1a, koja se daje u slučaju da nisu uočene slabos i nepravilnos Rezulta kontrola koje je proveo Grad Formalna kontrola izjava za godinu izvršena je odmah po primitku izjava. Svih 17 proračunskih korisnika Grada Izjavu je dostavilo pravovremeno, odnosno do 29. veljače 2016., kako i propisuje Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. Izjavu 1a dostavilo je devet proračunskih korisnika, a Izjavu 1b koja potvrđuje postojanje slabos i nepravilnos, ali koje ne utječu na zakonito namjensko i svrhovito korištenje sredstava, dostavilo je osam proračunskih korisnika. U odnosu na prethodnu godinu kada su obveznici predavali Izjavu za godinu, povećao se broj proračunskih korisnika kod kojih postoje slabos i nepravilnos, a razlog leži u novom pitanju iz Upitnika. Radi se o pitanju 23. Postoji jasna procedura naplate prihoda na koje se prvi put odgovaralo prilikom sastavljanja Izjave za godinu. Po caj za dodavanje novog pitanja bila je činjenica da je Državni ured za reviziju učestalo u svojim dokumen ma upozoravao na mogućnost i potrebu veće učinkovitos proračunskih korisnika u napla svojih prihoda. Za potvrdan odgovor na ovo pitanje, bilo je 1 Tri općine su neznatno kasnile. potrebno ima proceduru naplate prihoda koja je mogla bi donijeta i nakon 30. lipnja godine, s obzirom na to da je ovo pitanje u Upitniku dodano tek posljednjim izmjenama Uredbe. Naime, tek je Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 119/15), koja je stupila na snagu 31. listopada utvrđeno da obveznici moraju ima- utvrđenu proceduru naplate prihoda. Slijedom toga, ako su obveznici proceduru donijeli i po njoj postupali do kraja godine mogli su da potvrdan odgovor na ovo pitanje iz Upitnika. Među m, ako korisnici proceduru naplate prihoda nisu donijeli do kraja godine, u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos trebali su naznači kako će procedura bi donesena do 30. lipnja Kao i za ostale procedure u poslovanju na koje se referira Upitnik, po procedurama je potrebno postupa veći dio godine da bi se mogao da potvrdan odgovor. Ako procedura formalno bude usvojena nakon 30. lipnja na pitanje će bi potrebno odgovori s ne, ali će u tom slučaju u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos bi vidljivo da je nepravilnost ispravljena i procedura donesena do kraja godine. Napominjemo da je pogrešno samo donije proceduru i ne postupa u skladnu s njom. Naime, bit procedure nije samo njezino donošenje i postojanje, već postupanje po uputama iz procedura jekom cijele godine. Potrebne priloge uz Izjavu dostavili su svi proračunski korisnici Grada izuzev jednog Izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma koje nedostaje, a koje je dostavljeno nakon upućenog dopisa od strane nadležne jedinice lokalne samouprave. 4. Uočene nepravilnos U Upitniku za godinu navedeno je u stupcu reference za pitanja: 2. Programi iz financijskog plana povezani su s ciljevima iz strateškog plana i 8. Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumen ma dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma, kako nisu primjenjiva za godinu u kojoj se donosi odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih kori- 31

34 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK snika za prva tri mjeseca naredne godine. S obzirom na to da je u godini donesena Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih korisnika za prva tri mjeseca godine, ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije nisu mogla adekvatno tes ra navedena pitanja u godini, prilikom sastavljanja Izjave za godinu, već su na navedena pitanja trebala odgovori s nije primjenjivo. Nažalost, jekom suš nske kontrole uočeno je da nisu svi obveznici postupili prema upu danoj u referenci. Nadalje, u ovom dijelu Upitnika koji se odnosi na područje Planiranja proračuna/financijskog plana uočene su nepravilnos povezane i s pitanjem: 7. Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijedloga financijskog plana. Valjan dokaz za ovo pitanje je preslika odnosno referenca financijskog plana usvojenog do 31. prosinca. Odgovor djelomično na ovo pitanje nije moguć. Za potvrdan odgovor na ovo pitanje trebaju bi zadovoljena tri preduvjeta: financijski plan koji je izrađen za godinu morao je ima uključene i projekcije financijski plan morao je bi izrađen prema modelu koji je dan u Upu za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financijski plan zajedno s projekcijama morao je bi usvojen do 31. prosinca 2015., i to tako da je plan za iskazan na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za i na razini skupine (druga razina računskog plana). Ako je financijski plan izrađen sukladno članku 29. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), ali nije usvojen do 31. prosinca, odgovor na ovo pitanje je trebao bi ne. Također, ako je financijski plan za godinu izrađen i usvojen u zakonom predviđenom roku, ali ne uključuje projekcije za i godinu, odgovor na ovo pitanje je također trebao bi nega van. Prilikom provjere izjava proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uočeno je da neki proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svoje financijske planove izrađuju samo prema ekonomskoj klasifikaciji, iako bi is trebali bi izrađeni po programima i ak vnos ma. U skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su utvrdi programe te zajedničke ak vnos i projekte za proračunske korisnike iz svoje nadležnos. Zajedničke ak vnos i projekte, koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definira, proračunski korisnik može dodatno razradi za svoje potrebe. Također, ono što je primijećeno kod kontrole izjava proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a pogrešno je, jest dostava financijskih planova upravnim vijećima ili drugim upravljačkim jelima na usvajanje na razini odjeljka (četvrta razina računskog plana), te njihovo usvajanje na istoj razini. Među m, kako bi se od 1. siječnja mogle preuzima- i izvršava nove obveze, upravno vijeće ili drugo upravljačko jelo obvezno je usvoji financijski plan do kraja godine na razini podskupine (treća razina računskog plana) za narednu godinu i na razini skupine (druga razina računskog plana) za naredne dvije godine. Korisnik može za svoje potrebe i potrebe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradi financijski plan na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije. Među m, kao što se proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave usvaja na razini podskupine za narednu godinu i na razini skupine za naredne dvije godine, na is je način upravno vijeće ili drugo upravljačko obvezno usvoji financijski plan korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Usvajanje financijskih planova na višoj razini ekonomske klasifikacije jedan je od ključnih mehanizama koji proračunskim korisnicima jedinica daje fleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskog plana, jer su oni koji su odgovorni za provođenje svojih programa (ak vnos i projekata), ali u skladu s usvojenim proračunom i financijskim planom. Na pitanje: 8. Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumen ma dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnos iz nadležnos proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju, veliki broj korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave još uvijek odgovara s ne, jer uz financijski plan nisu dostavili obrazloženje sukladno članku 30. Zakona o proračunu.

35 UDK FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Naime, obrazloženje financijskog plana predstavlja njegov izuzetno bitan dio te je upravo obrazloženje podloga za analiziranje rezultata i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika te osnova za utvrđivanje odgovornos. Budući da se financijski plan usvaja za trogodišnje razdoblje, važno je u obrazloženju pos ći da proračunski dokumen pažljivo objašnjavaju, od godine do godine, kako su procjene proračunskih stavki i višegodišnje procjene povezane s višegodišnjim procjenama iz prethodne godine. Dakle, sva odstupanja od onog što je projicirano prethodne godine i što je upravljačko jelo već usvojilo prethodne godine, ali na manje razrađenoj razini, potrebno je u ovom dijelu obrazloži navodeći zbog čega dolazi do razlika u odnosu na projekcije dane i usvojene prethodne godine. Također je primijećeno da korisnici nisu definirali pokazatelje uspješnos ili da nisu shva li na koji način ih trebaju definira kako bi oni bili svrhovi, mjerljivi i usporedivi te oslikavali buduće ciljeve ostvarive korištenjem sredstava iz financijskog plana. S obzirom na to da obrazloženja proračunskih korisnika moraju sadržava pokazatelje učinka i rezultata, nadležna ministarstva, odnosno nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su za pojedine grupe proračunskih korisnika iz svoje nadležnos (poput fakulteta, sudova, muzeja, arhiva, dječjih vr ća, škola i slično) utvrdi bar tri jedinstvena pokazatelja rezultata. Među m, ako ministarstva, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ne dostave pokazatelje, korisnici su ih obvezni samostalno definira. Određenim proračunskim korisnicima jednostavnije je odredi pokazatelje rezultata, jer im je osnovni djelokrug rada takav da je njegove rezultate jednostavno mjeri (primjerice ustanove u zdravstvu, korisnici koji u svom djelokrugu rada imaju infrastrukturne projekte itd.). Ipak, određenim korisnicima osnovna djelatnost takvog je karaktera da nije jednostavno odredi mjerljive pokazatelje uspješnos. Određivanje mjerljivih pokazatelja uspješnos ponekad se razlikuje i kod is h proračunskih korisnika treće razine ovisno o njihovim specifičnos ma (primjerice, veličina jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj djeluju). Nepravilnos koje su uočene u području Upitnika Izvršavanje proračuna/financijskog plana odnose se, kako je već naglašeno, u najvećem broju na nepostojanje procedure za naplatu prihoda. Također, na pitanje: 24. Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnos i uplatu u proračun prema važećim propisima, značajan broj korisnika odgovorio je djelomično, jer su dužnicima slane opomene, ali sudski ili ovršni postupci nisu provedeni. U području Upitnika Izvršavanje proračuna/financijskog plana, osim kod pitanja 23. i 24. nepravilnos su uočene i kod odgovora na pitanje: 32. Svi ugovori se čuvaju i arhiviraju sukladno propisima o čuvanju arhivske građe. Među m, ovdje se nikako ne radi o nepoš vanju općih i granskih popisa gradiva s rokovima čuvanja, već je na pitanje odgovoreno djelomično, zbog nedonošenja internog popisa gradiva s rokovima čuvanja. U praksi riječ je o popisu jedinica neke cjeline gradiva ili funkcija obavljanjem kojih je gradivo nastalo, s označenim rokovima čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s njom nakon isteka roka čuvanja. Naime, člankom 17. Pravilnika o zaš i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN, br. 63/04 i 106/07) utvrđeno je da sva pitanja organizacije, obrade, odlaganja i čuvanja, odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva obveznici uređuju svojim internim pravilnikom o zaš i obradi arhivskoga gradiva, kojim se utvrđuje način vođenja uredskog poslovanja, način izrade, obrade i rukovanja predme ma i dokumentacijom u obradi, način i rokovi interne primopredaje, način vođenja uredskih evidencija i drugih evidencija o gradivu, tehničko opremanje, označavanje i odlaganje gradiva, mjesto, uvje i način čuvanja arhivskog gradiva, način korištenja arhivskoga gradiva, rokovi i postupak vrednovanja i izlučivanja gradiva, postupak uništavanja izlučenog gradiva i predaje gradiva nadležnom arhivu te zaduženja i odgovornos u rukovanju, obradi i zaš gradiva. Osim navedenog, na temelju Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva (NN, br. 90/02) potrebno je sastavi posebni popis, odnosno popis gradiva s rokovima čuvanja, koji sadržava sve vrste gradiva koje je nastalo ili nastaje djelovanjem određenoga obveznika. Dakle, svi zapisi i dokumen nastali djelovanjem obveznika, te tehnička i poslovna dokumentacija čuva se sukladno odredbama pravilnika o zaš arhivskog i registraturnog gradiva pojedinog obveznika. Na taj način čuvaju se i arhiviraju svi ak, poslovne knjige, evidencije, analize, obračuni, računi, izvještaji, knjigovodstvene kar ce, ugovori, rješenja, sudski predme te razne korespondencije i drugi dokumen i pismena, koji nastanu jekom poslovanja pojedinog obveznika. Detaljno se ova problema ka obrađuje pitanjem 32., ali također i pitanjem: 64. Poslovne knjige i računovodstvene isprave čuvaju se sukladno rokovima utvrđenima Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu. I na ovo pitanje, kao i na pitanje 23. često is proračunski korisnici odgovaraju djelomično. Razlog odgovora djelomično na navedeno pitanje jest nedonošenje internog 33

36 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK popisa gradiva s rokovima čuvanja, a ne nepoš vanje rokova iz Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Osim nedonošenja internog pravilnika, razlog odgovora djelomično je i činjenica da na pojedinim ak ma nije vidljivo označen rok čuvanja is h. Nepravilnos uočene u području Upitnika Javna nabava odnose se na pitanje 39., 46. i 47. Podsjećamo, da čak i ako obveznik nije imao postupaka javne nabave u godini za koju se daje Izjava, na određena pitanja iz ovoga područja ipak mora odgovori. Još je prilikom objave Upitnika za godinu iz istoga brisana uputa prema kojoj je, ako se u godini za koju se davala Izjava nisu provodili postupci javne nabave, odnosno nisu sklapani takvi ugovori, obveznik mogao na sva pitanja iz ovog područja da odgovor: nije primjenjivo. Slijedom navedenoga, svi obveznici, pa tako i proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svakom slučaju, pa čak i ako nisu imali postupaka javne nabave, moraju odgovori na sljedeća pitanja: 39. Donesen je plan nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi. 46. Do 31. ožujka jelu nadležnom za sustav javne nabave dostavljeno je izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu koje sadrži podatke sukladno Zakonu o javnoj nabavi. 47. Donesen je akt kojim su uređena pitanja nabave za nabavu robe i usluga odnosno za nabavu radova na koje se ne primjenjuje Zakon o javno j nabavi. 5. Postupanje po nepravilnos ma Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila u članku 14. obvezuje nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da odmah, a najkasnije u roku od sedam radnih dana, o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama Izjava, obavijeste nadležne ins tucije, odnosno Ministarstvo financija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima (NN, br. 70/12). Rok od sedam dana propisan je samo za poduzimanje mjera, ako se uoče nepravilnos po provedenim provjerama dostavljenih Izjava, ali taj je rok instruk van. Među m, ne smije se zloupotrebljava, jer bi se u takvim slučajevima moglo tere nadležnog čelnika za nečinjenje. U praksi navedeno znači da ako primjerice pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnos, koji kao nadležni odjel vrši kontrolu Izjave za gradsko kazalište, pri kontroli uoči nepravilnos, o tome je dužan izvijes gradonačelnika, koji poduzima mjere sukladno članku 9. Naputka o nepravilnos ma. Također, o istome je potrebno izvijes osobu zaduženu za nepravilnos u Gradu, koja će za takvu nepravilnost popuni Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos sukladno Naputku o nepravilnos ma i, između ostaloga, na temelju takvih obavijes unije podatke u polugodišnje i godišnje izvješće o nepravilnos ma koje dostavlja Ministarstvu financija, Sektoru za financijski i proračunski nadzor. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos iz brisane su odredbe o poli čkoj odgovornos za općinske načelnike, gradonačelnike, odnosno župane te je uvedena prekršajna odgovornost čelnika svih razina, koja je u skladu s propisima koji se odnose na prekršaje općenito, a imajući u vidu težinu i posljedice koje nastaju činjenjem navedenih prekršaja. Predviđeno je da se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do ,00 kuna kazni za prekršaj čelnik, ako ne sastavi i dostavi Izjavu i ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave uoče da je dokumentacija na temelju koje je dana Izjava nevjerodostojna. To znači da ovaj prekršaj postoji, primjerice, kada su prilikom davanja odgovora na pitanja iz Upitnika dani odgovori koji se ne mogu potkrijepi dokazima, odnosno dokumen ma ili ako se utvrdi da je u konkretnom slučaju dan potvrdan ili djelomično potvrdan odgovor, a trebao je bi dan nega van odgovor. Optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja sastavlja u ime Ministarstva financija inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave, a prekršajni postupak u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave. U vezi s ranije navedenim primjerom uočenih nepravilnos, koje se odnose na gradsko kazalište, nakon što je nadležni upravni odjel obavijes o gradonačelnika, koji poduzima mjere iz članka 9. Naputka o nepravilnos ma. Ako gradonačelnik smatra da je prekršen Zakon o fiskalnoj odgovornos (npr. Izjava nije dostavljena ili su u Upitniku dani nepravilni odgovori, primjerice dan je potvrdan odgovor, a utvrdi se da je trebao bi dan nega van odgovor) dostavlja svu potrebnu dokumentaciju (predmet s dokazima) Ministarstvu financija. Inspektori proračunskog nadzora će po takvoj dostavi predmeta proves postupak nadzora radi utvrđivanja jesu li počinjene radnje kojima je ostvaren prekršaj, te će sastavi optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja i podnije ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave, koji vodi prekršajni postupak u prvom stupnju za prekršaje propisane Zakonom o fiskalnoj odgovornos (čl. 11b. Zakona o fiskalnoj odgovornos ).

37 UDK POREZI I DOPRINOSI Školske i predškolske ustanove u sustavu PDV-a Mirjana Mahović-Komljenović * Zakonom o PDV-u propisana su oslobođenja od obveze plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, za usluge odgoja i obrazovanja djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, koje obavljaju obrazovne ustanove kao jela s javnim ovlas ma ili druge osobe koje imaju slične ciljeve. U slučaju kada ove ustanove samostalno obavljaju i drugu gospodarsku djelatnost, mogu posta obveznicima PDV-a za taj dio djelatnos. Također ustanove se u određenim slučajevima samo trebaju registrira za potrebe PDV-a kako bi mogle sudjelova u transakcijama na jedinstvenom zajedničkom tržištu država članica EU. U članku autorica sustavno rekapitulira porezni status odgojno-obrazovnih ustanova. 1. Uvod U poreznom sustavu RH, oporezivanje dobara i usluga PDV-om, postupci obveznog ili dobrovoljnog ulaska u registar obveznika PDV-a, postupci registriranja za potrebe PDV-a, uređeni su odredbama Zakona o PDV-u (NN, br. 73/13 do 143/14 dalje u tekstu: Zakona) te njegovog provedbenog propisa Pravilnika o PDV-u (NN, br. 79/13 do 130/15 dalje u tekstu: Pravilnik), koji su u primjeni od ulaska RH u EU odnosno od 1. srpnja Zakonske odredbe koje su uređene Zakonom i Pravilnikom, u svom poslovanju primjenjuju: * Mr. sc. Mirjana Mahović-Komljenović, dipl. oec, Porezna uprava Novi Zagreb. Redovni porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a i koji obračunavaju PDV na isporuke svojih dobara i usluga, ali uz zadovoljenje propisanih uvjeta koriste pravo na priznavanje pretporeza iz ulaznih računa. Status redovnog poreznog obveznika stječe se po sili zakona ili na temelju vlas te odluke. Mali porezni obveznici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a i koji su oslobođeni od plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga, ali nemaju ni pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima. Za male porezne obveznike je odredbama članka 90. Zakona te članka 186. Pravilnika, propisan poseban postupak oporezivanja. Među m, mali porezni obveznici iako nisu upisani u registar obveznika PDV-a kao redovni porezni obveznici, imaju određene porezne obveze zbog obavljanja određenih transakcija na jedinstvenom zajedničkom tržištu, i trebaju se registrira za potrebe PDV-a, za što im Porezna uprava na njihov zahtjev izdaje PDV iden fikacijski broj, u slučajevima obavljanja oporezivih transakcija, prelaskom propisanog praga stjecanja u visini od ,00 kn ili odustankom od navedenog praga. 2. Obveznici PDV-a Prema odredbama članka 6., stavaka 1. i 2. Zakona o PDV-u, porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnos. Gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnos te djelatnos slobodnih zanimanja, a koja obuhvaća i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Među m, prema članku 6., stavku 5. Zakona o PDV-u, poreznim obveznicima ne smatraju se jela državne vlas, jela državne uprave, jela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga jela s javnim ovlas ma i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnos ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlas. Ali, ako bi obavljanje h djelatnos, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnos ili transakcija, tada se navedena jela smatraju poreznim obveznicima, pri čemu narušavanje načela tržišnog natjecanja utvrđuje posebna Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja, a ne Porezna uprava Granična svota prometa za ulazak u sustav PDV-a Sukladno odredbama članka 90. Zakona o PDV-u te članka 186. Pravilnika o PDV-u koji uređuju posebne postupke oporezivanja za male porezne obveznike, 35

38 POREZI I DOPRINOSI UDK granična svota prometa za ulazak u sustav PDV-a iznosi ,00 kn. Prema tome, obveznik PDV-a od 1. siječnja postala je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno (za vlas račun i na vlas tu odgovornost) i trajno obavlja gospodarsku djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, a čija je godišnja vrijednost isporuke dobara i obavljenih usluga u iznosila više od ,00 kn Prag ulaska i izlaska iz registra obveznika PDV-a Za ulazak u registar obveznika PDV-a, porezni se obveznici mogu odluči dobrovoljno na početku obavljanja gospodarske djelatnos, ali u sustav PDV-a može se ući dobrovoljno i jekom poslovne godine, što je u ranijim zakonskim odredbama vrijedilo samo za novoosnovane porezne obveznike. Dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a, porezne obveznike obvezuje na primjenu pet godina. Među m, visina ostvarenog prometa u prethodnoj godini u vrijednos većoj od ,00 kn, je odlučujući kriterij za obvezni ulazak u sustav PDV-a po sili zakona od 1. siječnja tekuće godine. No, ako se morao prijavi u sustav PDV-a po sili Zakona, porezni obveznik može traži i izlazak iz sustava PDV-a početkom sljedeće godine ako je u prethodnoj godini, ostvareni promet bio manji od ,00 kn. Prema tome, na kraju poslovne godine, porezni obveznici koji ne žele i dalje bi upisani u registru obveznika PDV-a, mogu iskoris mogućnost izlaska iz sustava PDV-a, ako im vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga nije bila veća od ,00 kn, neovisno od toga jesu li isporuke naplaćene ili nisu. Među m, mogućnost izlaska iz sustava PDV-a s obzirom na visinu ostvarenog prometa koja je manja od granične svote, mogu iskoris samo porezni obveznici koji su u registar obveznika PDV-a upisani po sili zakona, te porezni obveznici koji su obveznicima PDV-a postali dobrovoljno na vlas zahtjev, ali tek po isteku pet godina primjene redovnog postupka oporezivanja. Izlazak iz sustava PDV-a smatra se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u odnosu na godinu nabave, radi čega porezni obveznik koji nastavlja obavlja registriranu djelatnost, ali više ne želi bi upisan u registru obveznika PDV-a, treba proves ispravak pretporeza za gospodarsko dobro odnosno za dugotrajnu imovinu za koju je pri nabavi u prethodnim poreznim razdobljima korišten pretporez. Ispravak pretporeza obavlja se godišnje u visini 1/5 za gospodarsko dobro, te 1/10 iznosa PDV-a za nekretnine, a koji pretporez je porezni obveznik iskoris o pri nabavi. Za ulazak u sustav PDV-a, porezni obveznici podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave propisani Obrazac P-PDV, dok se za izlazak iz sustava PDV-a predaje pisani zahtjev koji porezni obveznik može kreira samostalno. 3. Usluge obrazovanja djece i mladeži oslobođena djelatnost od javnog interesa Odredbama članka 39., stavka 1. točka i.) Zakona o PDV-u, propisano je da su usluge obrazovanja djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s me usko povezane usluge i dobra koje obavljaju jela s javnim ovlas ma ili druge osobe koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima, oslobođene plaćanja PDV-a, ali bez prava na odbitak pretporeza. Prema članku 58. Pravilnika o PDV-u, usko povezane usluge obrazovanja koje su također oslobođene plaćanja PDV-a su: Usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika, te organizaciji prehrane studenata i smještaju studenata. Isporuke dobara izravno u vezi s obavljanjem usluga obrazovanja, kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studentskim domovima i sl. Isporuka obroka u vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem. Nastava koju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, ako nastavu u m ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici i predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od Ministarstva znanos, obrazovanja i sporta. Ali, oslobođenje od plaćanja PDV-a se ne odnosi na usluge ljetnog smještaja učenika odnosno studenata u učeničkim i studentskim domovima, odnosno smještaja osoba koje nisu učenici i studen. 4. Mali porezni obveznici i njihov porezni status Člankom 90., stavcima 1. i 2. Zakona o PDV-u, propisano je da se malim poreznim obveznikom, smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od ,00 kn. Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskaziva PDV

39 UDK POREZI I DOPRINOSI na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza, a na računu je dužan naves da su isporuke dobara ili usluga oslobođene plaćanja PDV-a na temelju odredbe članka 90., stavka 2. Zakona o PDV-u. Među m, Zakon o PDV-u daje mogućnost odluke, prema kojoj mali porezni obveznik može dragovoljno zatraži od Porezne uprave da se upiše u registar obveznika PDV-a, podnošenjem prijave na Obrascu P-PDV. Na osnovu prijave, Porezna uprava će utvrdi da je mali porezni obveznik postao obveznikom PDV-a, što ga obvezuje na primjenu redovnog postupka oporezivanja idućih pet kalendarskih godina, a sukladno odredbi članka 90., stavka 3. Zakona o PDV-u. Prema tome, mali porezni obveznik koji po vlas toj odluci postaje obveznikom PDV-a, mora to osta sljedećih pet kalendarskih godina, bez obzira na to što će mu možda u m godinama oporezive isporuke dobara i usluga bi ispod ,00 kn. Stoga se škole kao javne ustanove, čiji je ostvareni promet od gospodarske djelatnos iz prethodne godine manji od ,00 kn, smatraju malim poreznim obveznicima koji nemaju obvezu upisivanja u registar obveznika PDV-a, koji se vodi Poreznoj upravi. 5. Gospodarska djelatnost koja podliježe oporezivanju U poreznom smislu, škole kao ustanove s javnim ovlas ma smatraju se poreznim obveznicima koji obavljaju isporuke oslobođene PDV-a po članku 39. Zakona o PDV-u. Među m, ako pored usluga obrazovanja obavljaju i gospodarsku oporezivu djelatnost, mogu posta obveznicima PDV-a za taj dio djelatnos, ako je u prethodnoj godini ostvarena isporuka po osnovi gospodarske djelatnos u iznosu većem od ,00 kn. U tom slučaju se škole smatraju poreznim obveznicima prema odredbama Zakona o PDV-u, na koje se na jednak način primjenjuju sve odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u, koje se primjenjuju i na poslovanje trgovačkih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvarivanja dobi. Za isporuke oporezive PDV-om, škole su kao i trgovačka društva dužne vodi poslovne knjige i evidencije radi pravodobnog obračunavanja i plaćanja PDV-a, izdava račune sa svim propisanim elemen ma, podnosi PDV Obrasce, primjenjiva temeljna pravila za priznavanje pretporeza vodeći računa o posebnos ma oporezivih i oslobođenih prometa. Poslovne knjige i evidencije za škole koje su postale obveznicima PDV-a su: Knjigu I-RA izdanih računa, u koju se upisuju svi izdani računi što uključuje i izdane račune za isporuke koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Knjigu U-RA ulaznih računa, u koju se upisuju svi ulazni računi, a po kojim se posebno iskazuje iznos pretporeza koji se može odbi i pretporez koji se ne može odbi. Posebnu evidenciju za stjecanje dobara iz drugih država članica EU, posebnu evidenciju za uvoz dobara iz trećih zemalja i plaćenom PDV-u pri uvozu, posebnu evidencije za primljene i obavljene usluge iz drugih država članica EU kao i trećih zemalja, posebnu evidenciju za tuzemni prijenos porezne obveze (građevinske usluge kada PDV umjesto izvođača radova obračunava škola kao primatelj usluge). Isporuke predškolskih i školskih ustanova koje su oporezive PDV-om u okviru gospodarske djelatnos, s pravom na odbitak pretporeza, smatraju se: usluge najma prostora razni tečajevi i radionice komercijalni programi organizacije seminara i konferencija za koje se naplaćuje ko zacija izrada studija i projekata za potrebe drugih korisnika izdavačka djelatnost. Prema tome, oporezivim isporukama škola smatraju se sve one isporuke koje se ne mogu smatra isporukama usko povezanim s obrazovanjem, i koje nisu oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Na takve isporuke plaća se PDV, ali i ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima koji se odnose na oporezive isporuke Usluge u vezi sa sportom Člankom 39., stavkom 1., točke m) Zakona o PDV-u propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada neprofitna pravna osoba obavlja usluge usko povezane sa sportom ili tjelesnim odgojem, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Odredbom članka 63.a. Pravilnika o PDV-u utvrđeno je da su primatelji usluga iz članka 39., stavka 1., točke m) Zakona o PDV-u, osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski. Stoga, ako škole iznajmljuju sportsku dvoranu osobama koje se bave sportom ili tjelesnim odgojem profesionalno ili amaterski, radi se o isporuci koja je oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Među m, ako se sportska dvorana daje u najam sportskom klubu za druge svrhe osim za svrhe sporta, takva isporuka nije oslobođena PDV-a, već je škola obvezna obračuna PDV, jer je upisana u registar obveznika PDV-a. 37

40 POREZI I DOPRINOSI UDK Izdavanje i sadržaj računa Za svaku isporuku u okviru obavljanja djelatnos, škola je obvezna izda račun (za prehranu djece, najam prostora i sl.) s napomenom o poreznom oslobođenju ili s obračunanim PDV-om. Ako se račun izdaje krajnjem potrošaču (računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja), sadržaj računa propisan je člankom 54.a. Općeg poreznog zakona (NN, br. od 147/08 do 26/15). Među m, kada se računi izdaju pravnim osobama i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost, elemen računa propisani su člankom 79. Zakona o PDV-u. Prema članku 79., stavku 3. Zakona o PDV-u, porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara ili usluga, mora u računu naves zakonske odredbe kojim je oslobođenje propisano. Primjerice, na računu za prehranu učenika u osnovnoj školi, treba staja napomena o poreznom oslobođenju po članku 39., stavku 1., točki i) Zakona o PDV-u. Ako škola pored usluga obrazovanja koje su oslobođene PDV-a, obavlja i oporezive isporuke, ali čiji iznos ne prelazi ,00 kn (radi čega nije obveznik PDV-a), na računu kojeg ispostavlja, treba staja napomena za malog poreznog obveznika oslobođeno PDV-a po članku 90., stavku 2. Zakona o PDV-u Tuzemni prijenos porezne obveze za izvedene građevinske usluge Ako je škola upisana u registar obveznika PDV-a, porezni je obveznik za obavljene građevinske usluge na temelju tuzemnog prijenosa porezne obveze. Naime, prema članku 75., stavku 3., točka a) Zakona o PDV-u, porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a, obvezan je pla PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravaka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja, ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. Obveza plaćanja PDV-a od strane primatelja građevinskih usluga nije propisana kao mogućnost već kao obveza, te ako porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a, obavlja građevinske usluge drugom poreznom obvezniku, koji je također upisan u registar obveznika PDV-a, tada se mora primjenjiva prijenos porezne obveze. Da bi se neka usluga smatrala građevinskom uslugom na koju se može primijeni prijenos porezne obveze, nužno je: Da se radovi obavljaju u okviru građenja (izgradnja, održavanje ili rekonstrukcija) građevinskog objekta. Da se ne radi samo o isporuci dobara bez obavljene usluge, već da se isporuka dobara i usluga obavljaju kao jedinstvena građevinska usluga. Prema odredbi članka 152., stavka 1. Pravilnika o PDV-u, propisano je da se građevinskim uslugama iz članka 75., stavka 3., točke a) Zakona o PDV-u, između ostalih smatraju: Radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II, koji je sastavni dio Pravilnika o PDV-u. Usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru građenja. Ugradnja, umjeravanje, probno tes ranje, puštanje u rad i ostale slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Građevinskim uslugama na koje se može primijeni prijenos porezne obveze iz Dodatka II, koji je sastavni dio Pravilnika o PDV-u, između ostalih se ubrajaju sljedeći radovi: Zidarski radovi (zidanje zidova, žbukanje, fasade, fasadni toplinski sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završene obloge, suhi estrih, industrijski podovi, podne cementne glazure i sl.). Izolaterski radovi, ugradnja stolarije i bravarije. Vodoinstalaterski radovi i slični radovi (sanitarni uređaji, instalacije vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaš te, uređaji za uklanjanje otpada, razvodi za navodnjavanje i sl.). Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi (elektroinstalacije i instalacije komunikacija) stolarski radovi parketarski i slični radovi podopolagački radovi i radovi oblaganja (kamenarski, kamenorezački, keramičarski) i sl. Posebno se is če da se sukladno članku 152., stavku 1. točka b) Pravilnika o PDV-u, prijenos porezne obveze primjenjuje i na prateće radove nužne za izvođenje prethodno navedenih radova, koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni, kao što su to priprema prostora za rad, postavljanje skela, zaš ta namještaja od oštećenja, čišćenje prostora po završetku radova, ali ne i odvoz i dovoz građevinskih djelatnika, građevinskog materijala, alata i opreme nužne za izvođenje građevinskih radova, a sukladno članku 152., stavku 2., točki k) Pravilnika o PDV-u. Prema tome, ako je škola upisana u registar obveznika PDV-a, za obavljene građevinske radove od strane izvođača (kao što su to primjerice radovi koji su posebno navedeni u Dodatku II koji je sastavni dio Pravilnika o PDV-u), obvezna je obračuna PDV po stopi od 25 % Posebnos pri podjeli pretporeza Škole imaju poseban porezni položaj radi obavljanja usluga obrazovanja djece i mladeži, koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, a istovremeno

41 UDK POREZI I DOPRINOSI obavljaju i oporezive isporuke za koje su postali obveznicima PDV-a, te imaju pravo na odbitak pretporeza. Među m, radi istovremenog obavljanja oslobođenih usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza te oporezivih isporuka po kojima je dopušten odbitak pretporeza, iznose pretporeza iz ulaznih računa treba podijeli na dio koji se može odbi i na dio koji se ne može odbi. Stoga se ulazni računi za potrebe obavljanja djelatnos škole, mogu podijeli : Na račune koji se odnose na oslobođene isporuke za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Na račune koji se odnose na oporezive isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom iznosu. Na račune koji se ne mogu izravno pripisa oslobođenim odnosno oporezivim isporuka kada je obvezna podjela ulaznog pretporeza. Prema tome, škole će obavi podjelu ulaznog pretporeza po onim ulaznim računima koji se odnose na obavljanje oslobođenih i oporezivih isporuka. U slučaju obavljanja oporezivih i oslobođenih isporuka unutar poduzetničke djelatnos, pravo na odbitak pretporeza utvrđuje se prema članku 62., stavku 2. Zakona, te stavku 138. Pravilnika o PDV-u na temelju privremenog postotka oporezivih u ukupnim isporukama odnosno na temelju pro rate. Poduzetnička djelatnost Podjela pretporeza po ulaznim računima oslobođena oporeziva pro rata (privremeni Primljena sredstva iz proračuna za materijalne izdatke, programe, plaće, inves cijsko održavanje i inves cije isporuke dobara i usluga po stopi od 5 %, 13 % i 25 % (knjige, stručni časopisi, najam) postotak oporezivih u ukupnim isporukama) obvezno usklađenje za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine Prema navedenim zakonskim odredbama, iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza, izračunava se na godišnjoj razini kao postotak, prema sljedećoj formuli: % podjele pretporeza = ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa) bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa) bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza, te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz čl. 33., st.1. Zakona o PDV-u Kod navedenog izračuna postotka podjele pretporeza, ne uzimaju se u obzir prome koji se odnose na: isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koris za obavljanje svoje gospodarske djelatnos povremene isporuke nekretnina, te povremene financijske transakcije iz članka 40., stavka 1., točki od b) do g) Zakona o PDV-u. Prema članku 62., stavku 4. Zakona o PDV-u, dio pretporeza koji se može odbi utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak, koji se zaokružuje najviše do sljedećeg cijelog broja. Među m, porezni obveznik koji prema navedenoj formuli, utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98 % pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge, nije obvezan primijeni podjelu pretporeza. Potrebno je naglasi da se prema navedenoj formuli, godišnji postotak za podjelu pretporeza u tekućoj godini, izračunava prema vrijednos isporuka iz prethodne godine. Stoga je postotak za podjelu pretporeza koji je utvrđen prema podacima iz prethodne godine samo privremeno pravo na odbitak pretporeza, kojeg je porezni obveznik dužan uskladi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, a na temelju odnosa ostvarenih oporezivih i ukupnih isporuka u toj godini. Primjer: Osnovna škola Milana Langa, jekom godine ostvarila je isporuke u svo od ,00 kn koje su po članku 39. Zakona o PDV-u oslobođene PDV-a i za koje nije dopušten odbitak pretporeza, te iznos od ,00 kn, a koji prihod se odnosi na oporezive isporuke od najma kafića, najma parkinga i najma aparata, što podliježe oporezivanju i za što je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom iznosu. Budući da je ostvareni prihod od gospodarske djelatnos veći od propisanog praga za ulazak u sustav PDV-a, osnovna škola je po sili zakona od 1. siječnja postala obveznikom PDV-a. Postotak podjele pretporeza, a na temelju vrijednos isporuka iz godine, izračunat će se prema navedenoj formuli na sljedeći način: % podjele ,00 x 100 pretporeza = = 8,25 = 9 % , ,00 Dobiveni postotak iz odnosa oporezivih i ukupnih isporuka, potrebno je zaokruži najviše do sljedećeg cijelog broja, a u našem primjeru zaokružuje se na 9 %. Pretpostavimo da je škola primila ulazni račun u veljači za potrošnju električne energije u iznosu od 5.000,00 kn, od čega porezna osnovica iznosi 4.000,00 kn a PDV po stopi od 25 % iznosi 1.000,00 39

42 POREZI I DOPRINOSI UDK kn. Kako se radi o ulaznom računu za utrošak električne energije, koji se ne može pripisa ni oslobođenim ni oporezivim isporukama, iznos PDV-a od 1.000,00 kn potrebno je podijeli na dio koji se može odbi i na dio koji se ne može odbi. Prema izračunanom postotku, 9 % PDV-a odnosno iznos od 90,00 kn može se odbi (1.000,00 kn x 9 % = 90,00 kn), dok se 91 % PDV-a odnosno iznos od 910,00 kn ne može odbi (1.000,00 x 91 % = 910,00 kn). Prema tome, po ulaznim računima jekom 2016., a koji se ne mogu izravno pripisa ni oslobođenim ni oporezivim isporukama, škola je obvezna napravi podjelu pretporeza prema postotku (od 9 %) a koji je utvrđen na temelju ostvarenih isporuka u godini. 6. Registriranje za potrebe PDV-a i prag stjecanja Ako obavljaju isključivo usluge obrazovanja u okviru svog djelokruga rada, škole se ne smatraju poreznim obveznicima upisanim u registar obveznika PDV-a. Ali kada obavljaju oporezive isporuke, a čija je vrijednost manja od ,00 kn, škole se smatraju malim poreznim obveznicima. Među m, škole se trebaju registrira za potrebe PDV-a i zatraži od nadležne ispostave Porezne uprave izdavanje PDV iden fikacijskog broja: Kada nabavljaju dobra iz drugih država članica EU, ako u tekućoj ili prethodnoj kalendarskoj godini, vrijednost dobara koja stječu prelazi iznos od ,00 kn, koji je propisan kao prag stjecanja. Kada obavljaju ili se koriste uslugama iz drugih država članica EU ili iz trećih zemalja, za koje usluge je prema općem načelu (B2B) propisano da se oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika kojemu je usluga obavljena, bez obzira na vrijednost primljenih usluga. No, mali porezni obveznik nije obvezan zatraži izdavanja PDV iden fikacijskog broja, samo ako pruža usluge poreznim obveznicima koji imaju sjedište u trećim zemljama odnosno izvan EU. Prag stjecanja od ,00 kn predstavlja ukupnu vrijednost nabavljenih dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica, a is se ne utvrđuje za nova prijevozna sredstva i dobra koja podliježu trošarinama. Iz navedenog proizlazi da se škole koji inače nisu obveznici PDV-a, moraju registrira za potrebe PDV-a, ako su primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze koji je uređen člankom 75., stavkom 1., točkom 6. ili člankom 75., stavkom 2. Zakona o PDV-u, te ako vrijednost dobara koje stječu prelazi prag stjecanja. U tom slučaju će Porezna uprava malog poreznog obveznika koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, registrira za potrebe PDV-a te mu dodijeli PDV iden fikacijski broj, a radi sudjelovanja u transakcijama na zajedničkom tržištu EU. Na osnovu dodijeljenog PDV ID broja, dobavljač iz druge države članice EU, neće zaračuna PDV svoje države članice, već će korištenjem reverse charge mehanizma prenije poreznu obvezu na primatelja, koji će obračuna i pla hrvatski PDV na stečena dobra. Prema tome, za obavljeno stjecanje dobara iz drugih država članica EU, a čija ukupna vrijednost stjecanja jekom tekuće godine prelazi propisani prag stjecanja od ,00 kn, te za primljene usluge iz EU, mali porezni obveznik koji je registriran za potrebe PDV-a, ima obvezu obračuna PDV koji nema pravo odbi kao pretporez, te za obračunsko razdoblje u kojem je obavljeno stjecanje, podnije PDV Obrazac i prijavu za stjecanje dobara i usluga na Obrascu PDV-S Odustajanje od praga stjecanja Ako javne ustanove nabavljaju dobra iz druge državne članice EU u vrijednos do praga stjecanja, odnosno u vrijednos koja ne prelazi iznos od ,00 kn, tada je isporuka dobara oporeziva u državi porijekla. Među m, kao mali porezni obveznici, škole mogu odusta od praga stjecanja, kada su obvezni već od prvog stjecanja, obračunava i plaća hrvatski PDV na dobra koja im isporuče porezni obveznici iz drugih država članica. Prema tome, ako nabava dobara iz drugih država članica EU prelazi prag stjecanja ili su mali porezni obveznici odustali od praga stjecanja, takvo je stjecanje oporezivo u RH. Ali ako nabava dobara ne prelazi prag stjecanja, takva je isporuka oporeziva u državi članici porijekla. Ministarstvo financija je svojim mišljenjem Kl /13-01/312, Urbroj: /13-3 od 13. rujna izdalo preporuku jelima s javnim ovlas ma za dodjelu PDV iden fikacijskog broja iz razloga odustajanja od praga stjecanja, iz kojeg se navodi dio: kako bi se izbjegla situacija da jela (primjerice hrvatska ministarstva) plaćaju PDV koji će im za obavljene usluge obračuna porezni obveznici iz drugih država članica i koji će u konačnici bi uplaćen u proračun druge države članice, daje se preporuka da sva jela zatraže PDV iden fikacijski broj iz razloga odustajanja od praga stjecanja u RH. U tom slučaju jelima kojima je PDV iden fikacijski broj dodijeljen iz razloga što su odustala od praga stjecanja, porezni obveznici iz drugih država članica na obavljene usluge neće zaračuna PDV svoje države članice, već će jela na obavljenu uslugu obračuna i pla hrvatski PDV u državni proračun Republike Hrvatske.

43 UDK POREZI I DOPRINOSI Navedena preporuka daje se prvenstveno iz razloga što je za državni proračun Republike Hrvatske puno povoljnije da jela na usluge i isporuke dobara koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica obračunavaju i plaćaju hrvatski PDV, koji će bi uplaćen u državni proračun Republike Hrvatske. U pro vnom jelima će porezni obveznici iz drugih država članica za obavljene isporuke dobara i usluga obračuna PDV svoje države članice koji će bi uplaćen i u proračun te države članice. Naglašava se da prag stjecanja ne utvrđuju redovni porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, jer su obvezni već od prvog stjecanja dobara od poreznih obveznika iz druge države članice EU, obračuna na stjecanje hrvatski PDV. 7. Izlazak poreznih obveznika iz registra obveznika PDV-a Ista granična svota ostvarenog prometa u visini od ,00 kn propisana je za ulazak u sustav kao i za izlazak iz sustava PDV-a. Prema tome, iz sustava PDV-a mogu izaći sve škole, kojima je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost oporezivih isporuka dobara i usluga bila ispod svote od ,00 kn, ali pod uvjetom da su u sustav PDV-a ušli po sili Zakona, što znači ne dragovoljno. Naime, člankom 186., stavkom 4. Pravilnika o PDV-u, utvrđeno je da porezni obveznik koji je po sili Zakona postao obveznikom PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj godini ostvario promet manji od iznosa ,00 kn i da ne želi i dalje bi obveznik PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine. Sukladno odredbama članka 64. Zakona, ako se u vezi s nekim gospodarskim dobrom u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno, promjene uvje koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitka pretporeza smatra se naknadna promjena h uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ako se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina. Ispravak pretporeza nije potrebno ispravi, ako pretporez koji bi trebalo ispravi iznosi najmanje 1.000,00 kn po jednom gospodarskom dobru. 8. Zaključak Osnovne i srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove, mogu posta obveznicima PDV-a, ako pored usluga odgoja i obrazovanja, obavljaju i određenu oporezivu gospodarsku djelatnost. Među m, kada je u prethodnoj godini oporeziva gospodarska djelatnost, ostvarena u iznosu manjem od ,00 kn, smatraju se malim poreznim obveznicima. Ako javne ustanove stječu dobra unutar EU, iznad praga stjecanja u iznosu od ,00 kn ili odustanu od njega, odnosno u slučaju kada obavljaju ili primaju usluge za koje je primatelj usluga obvezan pla PDV, trebaju se registrira za potrebe PDV-a i zatraži svoj PDV iden fikacijski broj. Upisom u registar obveznika PDV-a škole postaju obveznici PDV-a samo za dio svoje djelatnos, koja se smatra oporezivom. Na svoje oporezive usluge i isporuke, dužne su obračunava PDV, te ostvaruju i pravo odbitka pretporeza razmjerno oporezivim isporukama. Radi istovremenog obavljanja oslobođenih usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza te oporezivih isporuka po kojima je dopušten odbitak pretporeza, iznose pretporeza iz ulaznih računa treba podijeli na dio koji se može odbi i na dio koji se ne može odbi. Stoga po svim ulaznim računima koji se ne mogu izravno pripisa oslobođenim ni oporezivim isporukama, postoji obveza podjele ulaznog pretporeza po % (pro ra ), koja se na godišnjoj razini utvrđuje iz odnosa oporezivih i ukupnih isporuka. Ali, takva je podjela pretporeza privremena i obvezno se usklađuje za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. Ako su škole radi obavljanja oporezive djelatnos, postale obveznikom PDV-a od po sili Zakona, a jekom će ostvari oporezivi promet manji od ,00 kn, mogu zatraži izlazak iz sustava PDV-a podnošenjem zahtjeva nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 15. siječnja

44 POREZI I DOPRINOSI UDK Mjesto oporezivanja dobara PDV-om Ivan Čevizović * Isporuka dobara i usluga općenito je oporeziva PDV-om. Među m, prilikom obavljanja ovih transakcija između različi h poreznih obveznika ponekad je ključno odredi mjesto oporezivanja. Osobito kada se radi o poreznim obveznicima i drugim osobama registriranima za potrebe PDV-a unutar područja Europske unije. U ovom članku donosimo ključne varijante za određivanje mjesta isporuke dobara Mjesto isporuke dobara Mjesto isporuke dobara je relevantno za određivanje je li neka isporuka oporeziva u Hrvatskoj ili nije. Pri tome se razlikuje: Isporuka dobara bez prijevoza. Isporuka dobara s prijevozom. Isporuka dobara na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima. Isporuka dobara sustavom za prirodni plin, električnu energiju, grijanje i hlađenje. U nastavku ovog poglavlja prikazane su relevantne odredbe o mjestu isporuke, kao i primjeri za pojedine situcije Mjesto isporuke dobara bez prijevoza Člankom 12. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13) propisano je da se mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju ni prevoze smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke. Primjer: Hrvatski ins tut koji iznajmljuje laboratorijsku opremu od njemačkog poduzetnika i koris je u Hrvatskoj, odluči is kupi. Gdje je mjesto isporuke? Mjesto isporuke je Hrvatska jer se oprema u trenutku isporuke nalazi u Hrvatskoj Mjesto isporuke dobara s prijevozom Mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba,, prema članku 13., stavku 1. Zakona o PDV, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca. * Dr. sc. Ivan Čevizović, ovl. porezni savjetnik, Čevizović Ivan j.t.d., Zagreb. Primjer: Računalo koje je isporučeno kupcu u Zagrebu, otpremio je u Ljubljanu prijevoznik kojega je angažirao kupac. Gdje je mjesto isporuke? Mjesto isporuke je Hrvatska. U slučaju kada je mjesto iz kojeg se dobra otpremaju ili prevoze treće područje ili treća zemlja, tada se mjestom isporuke dobara koju obavi uvoznik, kao i mjestom bilo koje naknadne isporuke h dobara, smatra država članica uvoza. Primjer: Hrvatski poduzetnik A kupi stroj od poduzetnika iz Crne Gore. Stroj mu je stavljen na raspolaganje u Crnoj Gori. Hrvatski poduzetnik A proda stroj hrvatskom fakultetu za potrebe edukacije i transpor ra mu ga iz Crne Gore u Hrvatsku. Hrvatski poduzetnik B pojavljuje se kao uvoznik stroja. Gdje je mjesto isporuke? Mjesto isporuke je Hrvatska jer je država uvoza stroja Hrvatska. Člankom 13. stavkom 3. Zakona o PDV propisana je iznimka u odnosu na navedena opće pravila. Prema navedenoj iznimci, mjestom isporuke dobara koja isporučitelj ili druga osoba za račun isporučitelja otpremi ili preveze iz države članice koja nije država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kad otprema ili prijevoz kupcu završava, ako su ispunjeni sljedeći uvje : Dobra su isporučena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om prema članku 5. stavku 1. točkama a) i b) Zakona, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik. Ne radi se o isporuci novih prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 3. Zakona ili isporuci dobara nakon njihovog sastavljanja ili postavljanja sa ili bez probnog rada, koju obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun.

45 UDK POREZI I DOPRINOSI Među m, navedeno ne vrijedi za isporuke dobara koja su u cijelos otpremljena ili prevezena u istu državu članicu u kojoj završava otprema ili prijevoz, ako su ispunjeni sljedeći uvje : Isporučena dobra nisu dobra koja podliježu trošarinama u smislu članka 4. stavka 4. Zakona. Ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, obavljenih pod prethodnim uvje ma, u državu članicu u kojoj prijevoz ili otprema završava, u tekućoj kalendarskog godini nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica. Ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, osim proizvoda koji podliježu trošarinama, pod prethodnim uvje ma, u državu članicu u kojoj prijevoz ili otprema završava, u prethodnoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica. Navedene odredbe ukazuju na još jedan pojam koji je važan za definiranje mjesta isporuke. Riječ je o pragu isporuke. Prag isporuke ključan je za poduzetnike koji obavljaju isporuke krajnjim potrošačima u drugim državama članicama na temelju prodaje na daljinu. Prag isporuke obvezuje poreznog obveznika da se u slučaju prelaska propisanog iznosa, mora registrira kao porezni obveznik u drugoj državi članici i na isporuke potrošačima u toj državi zaračunava PDV te države članice. Visinu praga isporuke određuje svaka pojedina država za sebe, a Direk vom je propisano da is ne može bi manji od EUR ni viši od EUR. U slučaju da ukupna vrijednost isporuka koje obavi isporučitelj u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini prijeđe prag isporuke, koji je propisala država članica, mjestom isporuke dobara, koja je iz tuzemstva otpremio ili prevezao isporučitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se, država članica u koju su dobra otpremljena ili prevezena iz tuzemstva. Pri tome, isporučitelj može odabra da se registrira u državi članici u koju se dobra otpremaju i prije prelaska praga isporuke. Primjerice, to može bi zanimljivo poduzetniku z Hrvatske koji dobra isporučuje potrošaču u Njemačku, jer bi odricanjem od praga isporuke i registracijom za potrebe PDV-a u Njemačkoj morao zaračunava PDV po stopi 19 % umjesto po stopi 25 %. Ako isporučitelj odluči da se na njega ne primjenjuje prag isporuke, koji je propisala druga država članica, obvezan je o tome obavijes nadležnu ispostavu Porezne uprave. U slučaju da je ukupna vrijednost isporuka koje obavi isporučitelj iz druge države članice u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini veća od ,00 kuna (prag isporuke), mjestom isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao u tuzemstvo isporučitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se tuzemstvo. Isto vrijedi i ako se isporučitelj iz druge države članice odluči da se na njega ne primjenjuje prag isporuke i registrira se za potrebe PDV u Hrvastkoj. U ovom slučaju, mora navedeno primjenjiva najmanje dvije kalendarske godine i mora Poreznoj upravi podnije zahtjev za izdavanje PDV iden- fikacijskog broja (čl. 13. st. 9. Zakona o PDV). Primjer: Hrvatski student kupi knjige preko Amazona iz Njemačke. Amazon krajnjim kupcima u Hrvatskoj godišnje prodaje dobara u vrijednos od kn. Gdje je mjesto isporuke? Mjesto isporuke je Hrvatska. Amazon je prešao prag isporuka krajnjim kupcima koji je propisala Hrvatska ( kuna), pa se mjesto isporuke smatra država u koju su dobra otpremljena. Amazon će se registrira- kao porezni obveznik u Hrvatskoj. Poseban slučaj su dobra koja se sastavljaju ili postavljaju. Člankom 13. stavkom 10. Zakona o PDV propisano je da je mjesto isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao isporučitelj, kupac ili treća osoba, a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sa ili bez probnog rada, mjesto gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju. Primjer: Talijanski poduzetnik instalira svoju prodanu opremu u Hrvatskoj, hrvatskom kupcu neprofitnoj organizaciji. Gdje je mjesto isporuke? Mjesto isporuke je u Hrvatskoj jer je talijanski poduzetnik instalirao stroj u Hrvatskoj. Isto bi bilo i da je talijanski poduzetnik angažirao nekog drugog da instalira navedeni stroj. Primjer: Talijanski poduzetnik prodao je opremu hrvatskom kupcu neprofitnoj organizaciji. Hrvatski kupac sam instalira stroj. Gdje je mjesto isporuke? Mjesto isporuke je Italija gdje je stroj stavljen na raspolaganje / započela je otprema hrvatskom kupcu. 43

46 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK Nova regula va unutarnje revizije u javnom sektoru Danijela Stepić * Nikolina Bibić ** Davor Kozina *** U svibnju u Narodnim novinama, br. 42/16 objavljeno je nekoliko novih podzakonskih propisa u području unutarnje revizije u javnom sektoru. Više o novoj regula vi, novim obveznicima primjene, pitanjima iz prakse u vezi s postupanjem, obvezama i rokovima pročitajte u nastavku Uvod Temeljeno na odredbama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15; dalje u tekstu: Zakon) u svibnju ministar financija donio je sljedeće propise: Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru (NN, br. 42/16) Kodeks strukovne e ke unutarnjih revizora u javnom sektoru (NN, br. 42/16) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra jedinica za unutarnju reviziju i Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor (NN, br. 42/16). Na ovaj je niz potrebno doda i Pravilnik o obavljanju provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije usvojen u travnju (NN, br. 35/ 16), koji je detaljnije predstavljen u prethodnom broju TIM4PIN Magazina, a u ovom broju ukratko će se podsje na njegove najvažnije odredbe. 2. Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru kriteriji i novi obveznici primjene! * Danijela Stepić, Ministarstvo financija RH, Zagreb. ** Nikolina Bibić, Ministarstvo financija RH, Zagreb. *** Davor Kozina, Ministarstvo financija RH, Zagreb. a) Trgovačka društva i druge pravne osobe obveznici primjene novog Pravilnika Osim korisnika proračuna, obveznici primjene novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru jesu trgovačka društva i druge pravne osobe obveznici podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos. Pravilnikom su propisani kriteriji za uspostavu unutarnje revizije u trgovačkim društvima i pravnim osobama, i to kako slijedi: Vlas tu jedinicu za unutarnju reviziju trebaju uspostavi trgovačka društva i druge pravne osobe koje imaju više od 50 zaposlenih i godišnje prihode veće od ,00 kn. Za trgovačka društva i druge pravne osobe koje ne ispunjavaju navedene kriterije, unutarnju reviziju obavlja nadležno ministarstvo, odnosno županija ili grad. U praksi se mogu javi različi slučajevi, odnosno kombinacije udjela vlasništva županija, gradova, općina u trgovačkom društvu ili pravnoj osobi i s me u vezi Pravilnikom su predviđena postupanja. Za primjere navodimo nekoliko slučajeva, odnosno pitanja koja su se već javila u praksi i odgovori kako postupi. Slučaj 1. Pitanje: Kako postupi u slučaju gdje županija i više gradova imaju udjele u vlasništvu jednog trgovačkog društva, s m da županija ima najveći udjel? Odgovor: Pravilnikom je propisano da za trgovačko društvo u vlasništvu više korisnika proračuna (županija, grad, općina) poslove unutarnje revizije obavlja unutarnja revizija županije odnosno grada koji ima najveći udio u vlasništvu tog trgovačkog društva. Unutarnja revizija je u tom slučaju obvezna sve ostale korisnike proračuna, koji imaju udjele u vlasništvu obavijes na godišnjoj razini o obavljenim unutarnjim revizijama.

47 UDK INTERNA REVIZIJA I KONTROLA Slučaj 2. Pitanje: Če ri županije imaju jednake udjele vlasništva u jednom trgovačkom društvu. Na koji način je potrebno uredi obavljanje unutarnje revizije u tom trgovačkom društvu? Odgovor: Ako više korisnika proračuna (u ovom slučaju, županije) imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva, odnosno ni jedan korisnik proračuna nema najveći udio u vlasništvu, Pravilnikom je propisano da korisnici proračuna sporazumom trebaju definira čija unutarnja revizija obavlja poslove unutarnje revizije za trgovačko društvo. Pri tome treba uze u obzir visinu danih jamstava, subvencija, kapitalnih pomoći i drugih financijskih transakcija koje nastaju u odnosu korisnika proračuna i trgovačkog društva u zajedničkom vlasništvu. Pri tome je za kvalitetno obavljanje unutarnje revizije potrebna suradnja svih jedinica za unutarnju reviziju, a navedena suradnja se može također uredi sporazumom. Jedan od načina kako se ta suradnja može i detaljnije operacionalizira jest i provođenje zajedničkih revizija horizontalnih i ver kalnih procesa, što je Pravilnikom definirano (čl. 24. i 25.), a odnosi se na zajednički rad, odnosno zajedničko obavljanje unutarnje revizije u što bi bile uključene jedinice za unutarnju reviziju županija koje su suvlasnici. Slučaj 3. Pitanje: Jednu ustanovu osnovala su dva osnivača (općina i županija) od kojih općina ima većinski udio, ali nema uspostavljenu unutarnju reviziju. Kako će u takvom slučaju uredi pitanje obavljanja unutarnje revizije za navedenu ustanovu? Odgovor: U slučaju gdje većinski vlasnik općina nema uspostavljenu unutarnju reviziju, poslove unutarnje revizije za navedenu ustanovu obavljat će sukladno procjeni rizika, unutarnja revizija na razini županije koja je suvlasnik navedene ustanove (podloga za što je čl. 8., st. 1. Pravilnika). Unutarnja revizija na razini županije će suosnivača na godišnjoj razini obavijes o obavljenim unutarnjim revizijama u ustanovi u kojoj imaju suvlasništvo. Preporuka je da se ovo pitanje detaljnije uredi sporazumom sukladno potrebama suosnivača ustanove. Pravilnikom je dana i mogućnost da se i za trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu u obvezi uspostavi vlas tu jedinicu za unutarnju reviziju može donije odluka o uspostavi vlas te unutarnje revizije. Uvjet je da odgovorna osoba trgovačkog društva odnosno druge pravne osobe prijedlog uspostave dostavi nadležnom ministru, županu, gradonačelniku koji treba razmotri opravdanost uspostave unutarnje revizije, uzimajući u obzir kriterije iz članka 14. Pravilnika (visina prihoda/rashoda, vrijednost financijskih transakcija, strateški i razvojni značaj i ostalo) te obrazloženje dostavi ministru financija na prethodnu suglasnost. Napomena: Treba istaknu da ona trgovačka društva i druge pravne osobe kojima je osnivač općina ili manji grad, a koji nisu obveznici uspostave unutarnje revizije sukladno kriterijima iz Pravilnika neće bi zahvaćeni unutarnjom revizijom, među m, njihovi osnivači trebaju pra poslovanje svojih društava i funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola različi m mehanizmima koje imaju na raspolaganju, od informacija dobivenih Izjavom o fiskalnoj odgovornos pa do eventualnih nalaza Državne ili neke druge vanjske revizije. b) Ministarstva, županije i gradovi Ministarstva, županije, Grad Zagreb, gradovi sjedišta županija s više od 50 zaposlenih i gradovi s više od stanovnika, koji su i do sada bili obveznici ustrojavanja jedinica za unutarnju reviziju ostaju i dalje u obvezi ima ustrojene jedinice za unutarnju reviziju. Novost je da se unutarnjoj reviziji ustrojenoj u ministarstvima, županijama i gradovima proširuje opseg djelovanja i na trgovačka društva i druge pravne osobe obveznike podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos u slučajevima kada is nisu obveznici uspostave vlas h jedinica za unutarnju reviziju. c) Unutarnja revizija na sveučiliš ma Sva sveučilišta su obvezna uspostavi unutarnju reviziju na jedan od sljedećih načina: ustrojavanjem vlas te jedinice za unutarnju reviziju ili osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Prijedlog o načinu uspostave, rektor podnosi nadležnom ministru, koji procjenjuje opravdanost prijedloga uzimajući u obzir kriterije navedene u članku 14. Pravilnika i donosi odluku o načinu uspostave unutarnje revizije, uz prethodnu suglasnost ministra financija. Opcija zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju podrazumijeva model uspostave unutarnje revizije tako da dva ili više sveučilišta može ima jednu zajedničku jedinicu. Takav model je preporučljiv za manja integrirana sveučilišta koja se primjerice mogu poveza s njima lokacijski najbližim nekim od većih sveučilišta. Ustrojavanjem zajedničkih jedinica osigurava se načelo racionalnos u uspostavi unutarnje revizije u javnom sektoru unutar funkcionalno povezanog sustava 45

48 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK u ovom slučaju sustava visokog obrazovanja. Kao što je bilo propisano i Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz (NN, br. 96/13) unutarnja revizija uspostavljena na razini sveučilišta obavlja poslove unutarnje revizije u sveučilištu i za sve sastavnice sveučilišta. d) Unutarnja revizija u ustanovama u zdravstvu Pravilnikom je propisano da su klinički bolnički centri i kliničke bolnice u vlasništvu Republike Hrvatske u obvezi uspostavi unutarnju reviziju na jedan od sljedećih načina: ustrojavanjem vlas te jedinice za unutarnju reviziju osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Praksa osnivanja zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju u zdravstvenom sustavu postoji od godine. Primjerice, Klinički bolnički centar Zagreb zajednička je jedinica za još nekoliko kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i klinika na području Grada Zagreba. Pravilnikom je također propisano da za ustanove u zdravstvu koje su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležni župan odnosno gradonačelnik može, prema procjeni opravdanos, uzimajući propisane kriterije iz članka 14. Pravilnika i uz prethodnu suglasnost ministra financija donije odluku o osnivanju zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. S m u vezi potrebno je istaknu da je Odlukom Vlade RH od 6. travnja o obustavi postupka sanacije ustanova u zdravstvu koje su bile u postupku sanacije obustavljen postupak sanacije te se zdravstvene ustanove koje su bile u sanaciji vraćaju svojim osnivačima (županijama). Ministarstvo financija je u dopisu županijama od 18. travnja 2016 (onim čije ustanove u zdravstvu koje se vraćaju županiji imaju i unutarnje revizore) naglasilo žurno rješavanje pitanja obavljanja poslova unutarnje revizije za zdravstvene ustanove, s preporukom da obvezu obavljanja poslova unutarnje revizije za zdravstvene ustanove nad kojima je obustavljen postupak sanacije i za koja su vraćena osnivačka prava županije riješe tako da jedinica za unutarnju reviziju županije sukladno odredbama važećeg Pravilnika preuzme obavljanje poslova unutarnje revizije i za te zdravstvene ustanove. e) Proračunski korisnici u nadležnos ministarstava, županija i gradova Korisnici proračuna na razini glave organizacijske klasifikacije državnog proračuna te proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave primarno će funkcijom unutarnje revizije bi zahvaćeni od strane nadležnog ministarstva, županije odnosno grada. U novom Pravilniku mogućnost ustrojavanja unutarnje revizije u proračunskim korisnicima u nadležnos županije odnosno grada dana je isključivo ustanovama u zdravstvu koje imaju značajnija proračunska sredstva i veliki broj zaposlenih, pri čemu treba naglasi primarna je opcija da se s razine jedinice za unutarnju reviziju u županiji revizijom zahva i sustav zdravstva. Pravilnikom je dana mogućnost da se na razini glave organizacijske klasifikacije državnog proračuna može uspostavi jedinica za unutarnju reviziju, ali uz procjenu opravdanos takvog prijedloga od strane nadležnog ministra i uz prethodnu suglasnost ministra financija. Treba istaknu da se ova opcija prije svega odnosi na ustrojavanje jedinica za unutarnju reviziju u onim ins tucijama, koje imaju važnu ulogu u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU i u čijoj se nadležnos provode izuzetno rizične financijske transakcije, odnosno koje su odgovorne za značajne iznose financijskih transakcija (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i sl.). Važna napomena za sve obveznike! Korisnici proračuna, trgovačka društva i druge pravne osobe u obvezi su uspostavi, odnosno uskladi način uspostave unutarnje revizije s kriterijima propisanim ovim Pravilnikom u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika odnosno do 12. svibnja Ins tucije koje imaju obvezu ustroji jedinicu za unutarnju reviziju odnosno zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju, u obvezi su popuni minimalni broj radnih mjesta u unutarnjoj reviziji do 31. prosinca Kodeks strukovne e ke unutarnjih revizora u javnom sektoru Kodeksom strukovne e ke unutarnjih revizora u javnom sektoru utvrđuju se načela i pravila ponašanja koja su unutarnji revizori u obvezi primjenjiva prilikom obavljanja poslova unutarnje revizije u javnom sektoru te način rješavanja e čkih pitanja. Stupanjem na snagu novog Kodeksa strukovne e ke unutarnjih revizora u javnom sektoru (dalje u tekstu: Kodeks) prestao je važi Kodeks strukovne e ke unutarnjih revizora u javnom sektoru iz 2008 (NN, br. 18/08). Kodeksom strukovne e ke unutarnjih revizora u javnom sektoru iz bilo je definirano sedam načela 1, s me da su se načela djelomično preklapala, i to 1 1. Integritet/poštenje 2. neovisnost

49 UDK tako da se pravila ponašanja i tumačenje jednog načela moglo podves pod drugo načelo (npr. načela: neovisnos i nepristranos se ujedno mogu tumači i kao načelo objek vnos, dok se načelo: ponašanje i odnos s drugima moglo tumači i kao načelo integriteta). Novi Kodeks definira če ri načela i razrađuje pravila koja su dužni poš va unutarnji revizori u primjeni h načela, temeljeno na načelima i pravilima 3. stručnost 4. objek vnost 5. povjerljivost čuvanje tajnos podataka 6. nepristranost izbjegavanje sukoba interesa 7. ponašanje i odnos s drugima. INTERNA REVIZIJA I KONTROLA E čkog kodeksa kao sastavnog dijela Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja 2. Odredbe novog Kodeksa obvezujuće su za sve unutarnje revizore u javnom sektoru, odnosno za unutarnje revizore u ministarstvima, županijama, gradovima, agencijama, sveučiliš ma, zdravstvenim ustanovama, te u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama obveznicima podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos. 2 E čka načela i pravila ponašanja kojih su se dužni pridržava unutarnji revizori su: E čko načelo 1. Integritet Integritet unutarnjeg revizora odražava se u savjesnom obavljanju poslova, što je temelj za uspostavu povjerenja i oslanjanje na njegovu prosudbu. 2. Objek vnost Unutarnji revizor obvezan je primjenjiva najveći stupanj profesionalne objek vnos prilikom obavljanja poslova unutarnje revizije. Unutarnji revizor daje ocjenu svih relevantnih okolnos, a prilikom davanja mišljenja i savjeta za poboljšanje djelotvornos procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korpora vnog upravljanja ne smije bi pod utjecajem osobnih interesa ili interesa drugih strana. 3. Povjerljivost Unutarnji revizor obvezan je čuva tajnost podataka i informacija koje su mu stavljene na raspolaganje jekom obavljanja poslova unutarnje revizije, osim ako zakonom nije drukčije propisano. Unutarnji revizor ne smije dava bez odgovarajućih ovlas podatke i informacije koje su mu stavljene na raspolaganje jekom obavljanja poslova unutarnje revizije, osim ako ne postoji zakonska obveza da to učini. 4. Stručnost Unutarnji revizor obvezan je poslove obavlja stručno, odnosno primjenjiva odgovarajuće znanje, vješ ne i iskustvo potrebno za obavljanje poslova unutarnje revizije. Pravila ponašanja za primjenu e čkog načela Radi primjene načela integriteta, unutarnji revizor treba postupa po sljedećim pravilima: a) obavlja poslove unutarnje revizije pošteno, marljivo i odgovorno b) poš va zakone i druge propise c) ne smije svjesno sudjelova u nezakoni m radnjama ili ak vnos ma koje narušavaju ugled struke unutarnje revizije ili ins tucije d) uvažava ciljeve ins tucije, uključujući ciljeve u vezi s e kom i doprinosi njihovu ostvarenju e) donosi prosudbe te dava mišljenja i savjete imajući na umu javni interes. Radi primjene načela objek vnos unutarnji revizor treba postupa po sljedećim pravilima: a) ne smije sudjelova u radnji i/ili odnosu koji može utjeca ili za koji se pretpostavlja da bi mogao utjeca na nepristranu prosudbu unutarnjeg revizora ili koji mogu bi u suprotnos s ciljevima ins tucije, uključujući ciljeve u vezi s e kom b) bi objek van prilikom prikupljanja podataka i informacija, procjene i izvještavanja jekom obavljanja poslova unutarnje revizije c) prosudbe temelji na revizijskim dokazima, a pri davanju mišljenja i savjeta ne smije bi pod utjecajem drugih osoba d) iskaza sve materijalne činjenice s kojima je upoznat, jer bi u pro vnom moglo doći do nepotpunog i netočnog izvještavanja e) sačuva nepristranost i izbjegava moguće sukobe interesa, ne prima darove i ne ostvari druge koris koje bi mogle utjeca na revizorsko mišljenje f) obavijes rukovoditelja unutarnje revizije ili neposrednog rukovoditelja u slučaju postojanja potencijalnog sukoba interesa pri obavljanju poslova unutarnje revizije. Radi primjene načela povjerljivos unutarnji revizor treba postupa po sljedećim pravilima: a) oprezno postupa prilikom korištenja podataka i informacija s kojima je upoznat jekom obavljanja poslova unutarnje revizije b) podaci i informacije koje su prikupljene ili dostupne jekom obavljanja poslova unutarnje revizije ne smije koris za osobnu korist ili na način koji nije u skladu s propisima ili kojim se ugrožava ostvarenje ciljeva ins tucije, uključujući ciljeve u vezi s e kom c) u slučaju utvrđenih nepravilnos ili sumnji na kazneno djelo koje bi, ako se na njih ne upozori, mogle ima za posljedicu prikrivanje nezakonitog djelovanja, postupa sukladno odredbama propisa kojima je uređen način postupanja i izvještavanja o nepravilnos ma. Radi primjene načela stručnos unutarnji revizor treba postupa po sljedećim pravilima: a) primjenjiva stečeno znanje, vješ ne i iskustvo potrebno za obavljanje poslova unutarnje revizije b) poslove unutarnje revizije obavlja u skladu s Međunarodnim okvirom profesionalnog djelovanja i propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske c) stručno se usavršava i poboljšava kvalitetu usluga. Osim unutarnjih revizora u javnom sektoru, načela i pravila Kodeksa obvezni su primjenjiva i osobe anga- 47

50 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK žirane radi pružanja stručne pomoći u obavljanju poslova unutarnje revizije u javnom sektoru. Kodeksom je također definirano da ako unutarnji revizor uoči da kolega krši načela i pravila utvrđena Kodeksom, dužan ga je na to upozori, a ako se kršenje načela i pravila ne može riješi na kolegijalan i neformalan način, unutarnji revizor bit će pozvan na odgovornost u skladu s odredbama propisa kojima su uređena pravila ponašanja zaposlenika u ins tuciji u kojoj je zaposlen. 4. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra jedinica za unutarnju reviziju i Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor Sukladno odredbama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Središnja harmonizacijska jedinica nadležna je za vođenje Registra jedinica za unutarnju reviziju i Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor 3. Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja Registra jedinica za unutarnju reviziju i Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor (dalje u tekstu: Pravilnik o registrima) detaljnije je uređen oblik i vođenje registara, obveznici dostave podataka i upis podataka u registre, sadržaj registara i izvatka iz registara za potrebe javne objave. Napominjemo da je Središnja harmonizacijska jedinica i do sada vodila navedene registre, sukladno Upu za vođenje registara u nadležnos Središnje harmonizacijske jedinice 4, koja je stupanjem na snagu Pravilnika o registrima stavljena izvan snage. a) Registar jedinica za unutarnju reviziju Središnja harmonizacijska jedinica vodi Registar jedinica za unutarnju reviziju kao elektroničku evidenciju svih uspostavljenih unutarnjih revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske. Pod pojmom uspostavljenih unutarnjih revizija podrazumijevaju se ustrojene neovisne jedinice za unutarnju reviziju, imenovani unutarnji revizori, osnovane zajedničke jedinice za unutarnju reviziju te unutarnje revizije uspostavljene sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije. Iz navedenog je vidljivo da se u Registar jedinica za unutarnju reviziju unose podaci o svim uspostavljenim unutarnjim revizijama u javnom sektoru, bez obzira na koji od če ri navedena načina je ins tucija uspostavila unutarnju reviziju, na temelju članka 24., stavka 1. Zakona. 3 Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, članak 41. stavak 1. točka g). 4 KLASA: /12-01/393, URBROJ: /12-1, kolovoz Obveznici dostave podataka za Registar jedinica za unutarnju reviziju su sve institucije koje su uspostavile unutarnju reviziju sukladno odredbama Zakona i na temelju njega donesenog Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru. Navedeno uključuje i trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, a koje imaju ustrojenu unutarnju reviziju sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru. Iznimno, podatke za Registar jedinica za unutarnju reviziju ne dostavljaju ins tucije koje imaju unutarnju reviziju uspostavljenu sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije, već podatke dostavlja ins tucija koja na temelju sporazuma za njih obavlja poslove unutarnje revizije. Bitno je istaknu da korisnici proračuna koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru, za Registar jedinica za unutarnju reviziju dostavljaju samo one podatke koje mogu dostavi sukladno njihovom regulatornom okviru. Podaci u Registar jedinica za unutarnju reviziju unose se na temelju Zahtjeva za upis podataka u Registar jedinica za unutarnju reviziju koje dostavljaju rukovoditelji unutarnje revizije, odnosno imenovani unutarnji revizori. Zahtjev za unos podataka u Registar jedinica za unutarnju reviziju, kao i promjene u podacima dostavljaju se elektroničkim obrascem objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija h p:// Radi ažuriranja postojećih i upisa novih podataka u Registar jedinica za unutarnju reviziju Središnja harmonizacijska jedinica je dopisom od 23. svibnja zatražila od svih rukovoditelja unutarnje revizije, odnosno imenovanih unutarnji revizora da popune i dostave elektronički obrazac Zahtjeva za upis podataka u Registar jedinica za unutarnju reviziju do 8. lipnja Kako bi podaci u Registru bili ažurni, elektronički obrazac će bi trajno objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva financija, a rukovoditelji unutarnje revizije, odnosno imenovani unutarnji revizori obvezni su, u slučaju bilo koje promjene u podacima koji se unose u Registar jedinica za unutarnju reviziju, podnije zahtjev za upis podataka u Registar u roku od osam dana od dana nastanka promjene. Podaci upisani u Registar objavljivat će se redovito na mrežnoj stranici Ministarstva financija, kao izvadak iz Registra te su rukovoditelji unutarnje revizije, odnosno imenovani unutarnji revizori odgovorni za ažurnost u dostavljanju podataka.

51 UDK INTERNA REVIZIJA I KONTROLA b) Registar ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor U Registar ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor unose se podaci o svim osobama koje su stekle stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru prema programu koji provodi Ministarstvo financija. Podaci u Registar ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor unose se na temelju dokumentacije kojom Središnja harmonizacijska jedinica pra proces izobrazbe unutarnjih revizora za stjecanje zvanja ovlaštenog unutarnjeg revizora za javni sektor. U Registar ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor koji vodi Ministarstvo financija ne upisuju se podaci o unutarnjim revizorima u javnom sektoru, koji imaju cer fikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije. Ovlašteni unutarnji revizori obvezni su, radi ažuriranja podataka u Registru, pisanim podneskom obavijes Središnju harmonizacijsku jedinicu u slučaju promjena u podacima. c) Javna objava Registra jedinica za unutarnju reviziju i Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor Do sada Ministarstvo financija nije javno objavljivalo podatke iz registara, dok predmetni Pravilnik o registrima propisuje da se podaci upisani u registre objavljuju na mrežnoj stranici Ministarstva financija, kao izvadak iz registra. Izvadak iz Registra jedinica za unutarnju reviziju, koji će bi objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva financija sadržavat će sljedeće podatke: 1) Naziv ins tucije. 2) Osobni iden fikacijski broj ins tucije. 3) Način uspostave unutarnje revizije. 4) Naziv unutarnje revizije. 5) Broj ins tucija iz nadležnos za koje se obavljaju poslovi unutarnje revizije. 6) Broj zaključenih sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije i naziv ins tucija za koje se obavljaju poslovi unutarnje revizije na temelju sporazuma. 7) Podaci o ins tucijama za koje poslove unutarnje revizije obavlja zajednička jedinica za unutarnju reviziju. Izvadak iz Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor koji će bi objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva financija sadržavat će sljedeće podatke: 1) Ime i prezime. 2) Oznaka i datum izdavanja stručnog ovlaštenja za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru koje dodjeljuje ministar financija. 3) Napomenu ako osoba obavlja poslove unutarnje revizije u javnom sektoru. Kao i do sada, Središnja harmonizacijska jedinica redovito će ažurira registre i po potrebi, a najmanje jednom godišnje obavlja provjeru podataka u registrima. 5. Pravilnik o obavljanju provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije Pravilnik detaljnije uređuje vrste provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije (dalje u tekstu: provjera kvalitete), obavljanje provjere kvalitete, postupanje po rezulta ma obavljenih provjera kvalitete te vođenje dokumentacije o obavljenim provjerama kvalitete. Provjeru kvalitete obavlja Ministarstvo financija, ustrojstvena jedinica nadležna za harmonizaciju ak vnos razvoja sustava unutarnjih kontrola (dalje u tekstu: Središnja harmonizacijska jedinica), te je predmetnim Pravilnikom detaljnije uređena nadležnost Središnje harmonizacijske jedinice za obavljanje provjere kvalitete. Provjera kvalitete obuhvaća ak vnos unutarnje revizije u proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika te u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: korisnici proračuna). Izuzetak su korisnici proračuna koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru na koje se ne primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika. Pravilnikom su definirane godišnja i povremena provjera kvalitete unutarnje revizije. Godišnja provjera kvalitete obavlja se radi redovitog praćenja ak vnos unutarnje revizije i izvještavanja Vlade Republike Hrvatske o rezulta ma i učincima rada unutarnje revizije. Rezulta godišnje provjere kvalitete sastavni su dio Objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih kontrola, koji izrađuje Ministarstvo financija i dostavlja Vladi RH zaključno do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu. Povremena provjera kvalitete obavlja se radi utvrđivanja stanja sustava unutarnje revizije i razine usklađenos ak vnos unutarnje revizije sa Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske te s metodologijom rada unutarnje revizije. Svrha obavljanja povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije jest davanje preporuka za unapređenje, gdje je to potrebno, odnosno prikupljanje informacija za poboljšanje metodologije rada unutarnje revizije. 49

52 PRAVO UDK Peča i žigovi kako bez njih Gordana Muraja * Vlada Republike Hrvatske na svojoj je 17. sjednici donijela Nacionalni program reformi u kojem kao jedan od ciljeva nalazimo ukidanje upotrebe pečata, što bi trebao bi značajan iskorak prema modernizaciji poslovnih procesa i stvaranju jednostavnijeg poslovnog okruženja. Donošenjem zaključka na 18. sjednici, kojim obvezuje jela državne uprave na pripremu prijedloga promjene odgovarajućih propisa i osnivanjem radne skupine za provedbu ukidanja uporabe pečata, Vlada RH započela je ostvarenje ove najave. Nakon desetljeća poslovanja uz predmnijevu da pečat ima značaj u pravnom prometu, pitanje je što nam je potrebno da bismo znali da je dokument vjerodostojan Uvod * Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica u Velikoj Gorici. Još ne znamo kako Vlada Republike Hrvatske namjerava proves svoju nakanu o ukidanju uporabe pečata. Za sada znamo da je zaključkom donesenim na 18. sjednici zadužila središnja jela državne uprave da analiziraju propise iz svoje nadležnos u dijelu u kojem se propisi odnose na obvezu upotrebe pečata pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu profitnu i/ili neprofitnu djelatnost, te da pripreme odgovarajuće izmjene propisa iz svoje nadležnos kojima će se ukinu obveza upotrebe pečata. Sa svrhom praćenja provedbe reformske mjere ukidanja upotrebe pečata Vlada RH je na istoj sjednici osnovala i radnu skupinu koja će pra provedbu mjere i obavlja stručne poslove. Peča ma i pravnim značajem njihove upotrebe bavili smo se u članku objavljenom u broju iz lipnja ove godine TIM4PIN magazina. Vidjeli smo da je obveza izrade i korištenja pečata izravno i sveobuhvatno propisana samo za pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske. Ostali pravni subjek na upotrebu pečata primorani su posredno, me što obveze prema državi trebaju ispunjava podnošenjem obrazaca koji predviđaju njihovu upotrebu ili me što se ovjera pečatom podrazumijeva. Ukidanje upotrebe pečata možemo samo pozdravi, jer raskorak između zakonodavstva i prakse uvijek je veliki problem. Jer, ako pravne osobe imaju prak čnu potrebu u pravnom prometu koris ono na što zakonom nisu obavezane, to znači da im se obveze nameću bez valjanog pravnog temelja, a to opet znači da se svakom takvom pojavom još više udaljavamo od vladavine prava. Iako je i sudska praksa zauzela stajalište da upotreba pečata nije obavezna i da je za pravovaljanost isprave potrebno jedino da je potpisana od strane osobe ovlaštene za zastupanje, upotreba pečata ulijevala je, makar i prividno, neku vrstu sigurnos u pravnom prometu. Budući da je korištenje pečata uobičajeno u poslovnoj praksi, postavlja se pitanje na koji ćemo način razriješi dvojbe koje će neminovno nasta kad jednom bude potpuno jasno da pravne osobe nemaju obvezu korištenja pečata za ovjeru različi h dokumenata. 2. Nastanak obveza S obzirom na to da je u našoj poslovnoj praksi korišten za potvrdu vjerodostojnos dokumenta, tražimo odgovor na pitanje kako možemo zna da pravnu osobu kod zaključivanja pravnog posla zastupa osoba koja ima ovlaštenje za zastupanje, te na koji način na dokumentu koji potvrđuje nastanak obveznog odnosa na temelju pravnog posla, osigura dokaz da je obvezu preuzela upravo osoba ovlaštena za zastupanje. Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obećanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira, a mogu nasta i na osnovi odluke suda i druge javne vlas prema članku 20. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Mi ćemo se bavi nastankom obveza na temelju pravnog posla, u kojem je važno odgovori na pitanje jesu li osobe koje zaključuju pravni posao, takav posao ovlaštene zaključi, odnosno imaju li ovlaštenje na zastupanje, jer od toga zavisi i ispunjavanje obveza. Nastanak obveza na temelju pravnog posla podrazumijeva voljno sudjelovanje ugovornih strana, a ugovor nastaje kad se ugovorne strane suglase o bitnim sastojcima ugovora. Od trenutka kad je ugovor nastao, suugovaratelji su odgovorni za ispunjenje preuze h obveza. S obzirom na to da zaključivanjem pravnog posla nastaju obveze za obje ugovorne stra-

53 UDK PRAVO ne, svakom je ugovaratelju važno zna je li obvezu preuzela osoba ovlaštena za zastupanje. Zakon o obveznim odnosima (dalje: ZOO) uređuje ovo pitanje odredbama o zastupanju koje nalazimo u njegovom posebnom dijelu, u općim odredbama o ugovornim obveznim odnosima (čl ZOO-a). Odredbe ZOO-a mješavina su odredbi koje stranke mogu i drugačije uredi, pa kažemo da su njegove odredbe dispozi vne naravi, jer stranke svoje odnose mogu uredi i drugačije, koristeći slobodu ugovaranja. No ZOO u jednoj mjeri uređuju odnose među strankama na takav način da zapravo ne postoji prostor za drugačije ugovaranje između ugovornih strana. Odredbe o zastupanju po svojem pravnom značaju, a osobito zbog situacije zbog koje su propisane, spadaju u ovu drugu skupinu: stranke ih ne mogu mijenja svojim raspolaganjima. 3. Učinci zastupanja Zakon o obveznim odnosima razlikuje nekoliko situacija: a) Kad je zastupnik zaključio ugovor u granicama svojih ovlaštenja: ugovor obvezuje neposredno zastupanoga i drugu ugovornu stranu, odnosno pravni poslovi koje je zaključio zastupnik proizvode pravni učinak za zastupanoga i drugu ugovornu stranu, ako je ona znala ili je iz okolnos mogla zaključi da on istupa kao zastupnik. b) Kad je zastupnik prekoračio granice svojih ovlaštenja: zastupani je u obvezi samo, ako odobri prekoračenje, a ako stranke ne ugovore drugačije odobrenje ima i povratni učinak, što znači da je pravni posao nastao u trenutku kad je zaključen. No ako druga ugovorna strana nije znala ni morala zna za prekoračenje ovlaštenja, može odmah nakon saznanja izjavi da se ne smatra vezana ugovorom, a ako zastupani naknadno ne odobri zaključeni pravni posao, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala ni morala zna za prekoračenje ovlaštenja. c) Kad je ugovor sklopila neovlaštena osoba: ugovor obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri, a druga strana može zah jeva od neovlašteno zastupanoga da se u primjerenom roku očituje odobrava li ugovor te, ako on ne odobri ugovor, smatra se da on nije ni sklopljen. U tom slučaju druga ugovorna strana može traži naknadu štete od osobe koja nije imala ovlaštenje za zastupanje. Iz posljedica koje nastupaju u slučajevima u kojima je ugovor zaključila osoba bez ovlaštenja za njegovo zaključivanje jasno vidimo koliko je važno u trenutku zaključivanja zna da je ugovor zaključen s osobom koja ima ovlaštenje za njegovo zaključivanje: obveza je pravovaljano preuzeta jedino ako je ugovor zaključen s osobom koja ima ovlaštenje za zastupanje pravne osobe koju zastupa. Upravo zato važno je uoči i dio koji je u tekstu označen kosim slovima, a koji is če da pravni učinci zaključenog ugovora nastaju ako je druga ugovorna strana znala ili je morala zna, odnosno da u slučaju da ugovor nije zaključen također nastaju pravni učinci (pravo na naknadu štete) ako ugovorna strana nije znala ni morala zna za prekoračenje ovlaštenja. Naravno odmah se nameće pitanje kako je uopće moguća situacija da zakonodavstvo predviđa da je druga strana morala zna za ne/postojanje neke činjenice? Ako je druga strana morala zna za ne/postojanje neke činjenice, slijedi da joj pravni sustav mora na raspolaganje stavi mogućnost da za tu činjenicu sazna. 3. Kako (sa)zna je li osoba ovlaštena za zastupanje? Upravo tu ulogu imaju registri u koje se obavezno upisuju osobe koje obavljaju neku od registriranih djelatnos. Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos (NN, br. 61/11 od ) u Republici Hrvatskoj zabranjeno je obavljanje gospodarske djelatnos bez registracije, odnosno bez upisa u odgovarajući registar. Pritom se pravne osobe mogu osniva jedino na temelju propisa koji propisuju uvjete i me omogućavaju osnivanje pojedinih vrsta pravnih osoba. Registri se vode kao javne knjige u koje svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida, pod jednakim uvje ma koji su propisani zakonom. Iako je više registara u koje se upisuje osnivanje pravnih osoba postojalo i prije, pitanje objave podataka upisanih u registar nije (bilo) riješeno na ujednačen način. Upisi u Sudski registar koji vodi nadležni trgovački sud su se, primjerice, objavljivali u Narodnim novinama, ali objava u službenom glasilu nije (bila) obavezna za druge registre. Zakonske promjene u zadnjih nekoliko godina, kao i razvoj elektroničkih usluga koje država pruža građanima i poslovnoj zajednici, dovele su do toga da je danas svakome tko može pristupi internetu dostupan uvid u registre u koje se upisuje osnivanje pravnih osoba. Uz podatke o pravoj osobi koja se osniva, u registar se upisuju i podatci o osobama ovlaštenim za zastupanje pravne osobe upisane u registar. Uz ime i prezime u nekim se registrima navodi i OIB osobe ovlaštene za zastupanje. Kako se podaci objavljuju u odgovarajućim javno dostupnim registrima, svaka osoba koja 51

54 PRAVO UDK želi zaključi pravni posao ima mogućnost provjeri je li obvezu preuzela ovlaštena osoba. I upravo iz te mogućnos slijede one formulacije s kojima smo se susreli kod prikaza odredbi Zakona o obveznim odnosima. Budući da su registri i uvid u podatke koji su u njima navedeni javni, zakonodavstvo polazi od predmnijeve da je svatko tko je mogao izvrši uvid u sudski registar morao zna koja je osoba ovlaštena za donošenje odluke, odnosno da je morao zna da posao ne zaključuje s osobom ovlaštenom na zastupanje. Takva predmnijeva zapravo je logični nastavak obveze sudionika obveznih odnosa da se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz h odnosa trebaju drža načela savjesnos i poštenja, također propisana Zakonom o obveznim odnosima. Budući da se do zaključivanja pravnog posla dolazi nakon pregovora ili razmatranja ponude, savjesni sudionik obveznog odnosa treba provjeri i koja je osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe s kojom zaključuje ugovor. 4. Kako provjeri podatke o pravnim osobama Podatke o pravnim osobama možemo provjeri u nekoliko registara, zavisno od vrste pravne osobe. Sudski registar Pod pojmom sudski registar govorimo o javnoj knjizi koju vodi nadležni trgovački sud, a koja sadrži podatke i isprave o subjek ma upisa za koje je upis u registar propisan člankom 2. Zakona o sudskom registru (NN, br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14 i 110/15). U Sudski registar upisuju se trgovačka društva osnovana na temelju Zakona o trgovačkim društvima, ustanove osnovane na temeljeu Zakona o ustanovama te zadruge osnovane na temelju Zakona o zadrugama. U sudski registar upisuju se i druge pravne osobe, agencije, centri i slično, koje često osniva država, a u tom slučaju se zakonom kojim se pojedina pravna osoba osniva propisuje i obveza upisa u sudski registar. Pristupom na internetsku adresu sudreg.pravosudje. hr moguć je uvid u podatke sudskog registra. U njemu je za svaku pravnu osobu jasno navedena osoba ovlaštena za zastupanje i njen OIB. Neke pravne osobe imenuju osobe ovlaštene na zastupanje na određeno vrijeme te se točno zna kad ovlašteniku prestaje mandat, a nakon prestanka mandata ovlaštenik više nema ovlaštenje za zastupanje. No, sudski registar ovakav podatak ne bilježi, odnosno osoba je ovlaštena za zastupanje sve dok je njezino ime navedeno u sudskom registru. Ostali registri Internetskim stranicama Ministarstva uprave Republike Hrvatske dostupni su registri i evidencije koji se vode o različi m neprofitnim organizacijama. Poveznicu za pristup različi m registrima koje Ministarstvo vodi pronaći ćete na adresi registri.uprava. hr/#!uvid. Popis objavljen na toj stranici nudi uvid u: Registar udruga u koji se na temelju Zakona o udrugama upisuju udruge. Registar stranih udruga, u koji se na temelju Zakona o udrugama upisuju strane udruge koje djeluju na području Republike Hrvatske. Budući da udruge svoje čelnike biraju na određeno vrijeme, u registru se navodi i do kojeg trenutka upisana osoba ima ovlast za zastupanje. Ako je manda istekao, nema ni ovlas, pa valja provjeri i ovaj podatak. U oba slučaja podatak o imenu i prezimenu te OIB-u osobe ovlaštene za zastupanje, a i trajanju mandata na koji je osoba izabrana, sastavni su dio objavljenih podataka. Registar poli čkih stranaka, u koji se na temelju Zakona o poli čkim strankama upisuju poli čke stranke i osobe ovlaštene za zastupanje poli čkih stranaka. Iako se i u poli čkim strankama u velikom broju slučajeva osoba bira na određenu funkciju u trajanju utvrđenog mandata, zanimljivo je da ovaj registar takav podatak ne sadrži, a ne sadrži ni OIB osobe ovlaštene za zastupanje. Fundacijska knjiga je zapravo registar u koji se na temelju Zakona o zakladama i fundacijama upisuju fundacije, a Zakladna knjiga je registar u koji se na temelju istog Zakona upisuju zaklade. U njima ćemo pronaći samo ime osobe ovlaštene za zastupanje, ali OIB te osobe nije naveden. Ministarstvo uprave vodi i Evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj u kojoj nema javno dostupnih podataka o osobama ovlaštenim za zastupanje te Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj u kojoj također nije javno objavljen podatak o osobama koje zastupaju pojedine vjerske zajednice. Nasuprot tome, u Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina pronaći ćemo imena osoba koje zastupaju pojedinu od h organizacija. Ministarstvo uprave RH vodi i Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u kojem ćemo pronaći i imena ovlaštenih predstavnika pojedinih zaklada, odnosno fundacija.

55 UDK Kako provjeri podatke o fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost Obrtni registar U pravnom prometu sudjeluju i fizičke osobe koje obavljaju neku od registriranih djelatnos, primjerice obrtnici i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja. Obrtnici se kod prijave djelatnos upisuju u obrtni registar, u koji se uvid također može ostvari pristupom na internet, na stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta, odnosno na mrežnoj adresi or.minpo.hr. Slobodna zanimanja Osobe koje obavljaju slobodna zanimanja upisuju se u registar koji vodi strukovna komora, prema vrs zanimanja te u tom dijelu još uvijek ima slobodnih zanimanja za koja uvid u registar nije moguć na internetu. No u većini takvih slučajeva od osobe koja se predstavlja kao član neke od h strukovnih organizacija moguće je zatraži da se predstavi iskaznicom, koju takve organizacije izdaju svojim članovima. 6. Utvrđivanje istovjetnos osobe Kao što smo vidjeli, podaci koji su o osobama ovlaštenim za zastupanje dostupni javnos nisu ujednačeni te neki od registara ne sadrže ni ime osobe. U svim onim situacijama u kojima smo pred zaključenjem posla, a uvidom u registar ne možemo utvrdi radi li se o osobi ovlaštenoj za zastupanje možemo zatraži da nam suugovaratelj omogući uvid u rješenje o upisu u registar iz kojeg možemo sazna da upravo on ima ovlaštenje na zastupanje. Kod ovakve provjere podataka potrebno je uloži dodatni oprez, odnosno tu se postavlja pitanje: ako podaci nisu javno objavljeni, kako znamo da je rješenje koje nam je suugovaratelj pokazao zaista važeće, odnosno kako znamo da u međuvremenu nije došlo do promjene? Ako podaci o imenu osobe ovlaštene za zastupanje nisu u javno dostupnom dijelu registra, na to pitanje možemo dobi ažuran odgovor jedino uvidom u registar. PRAVO Bez obzira na to kako saznali za ime osobe ovlaštene za zastupanje, uvijek se na koncu radi o fizičkim osobama. Stoga nam, i kad su podaci pozna, preostaje još jedan korak. Naime, od osobe koja se predstavlja kao osoba ovlaštena za zastupanje možemo zatraži da nam prije zaključenja posla na uvid da svoju osobnu iskaznicu. Tako možemo provjeri ne samo istovjetnost osobe, koja za pravnu osobu preuzima obvezu nego i krivulju potpisa koju ta osoba koris, jer osobne iskaznice sadrže i potpis. Naravno, znamo da zakonska obveza na predočenje osobne iskaznice postoji samo prema jelima državne vlas. No to što nema zakonske obveze u ovakvoj situaciji nikoga ne sprječava da nam pokaže svoju osobnu iskaznicu, a ako to ne želi učini, to već može bi važno upozorenje da prije zaključivanja ugovora trebamo uloži dodatni oprez. Punomoćnici po zaposlenju I sad, na samom kraju, ne može se ova temu završi ako se ne pozabavimo i punomoćnicima po zaposlenju. Naime, sve prethodno navedeno vrijedi za situacije u kojima se ugovor zaključuje pripremom dokumenta, koji će potpisa oba suugovaratelja. No što je sa situacijama u kojima svatko od nas svakodnevno sudjeluje: ne potpisujemo ugovor, ali ga zato sklapamo već samim me što smo naručili neku opremu, kupili kruh, zatražili pružanje usluge? U takvom slučaju posao zaključujemo s punomoćnikom po zaposlenju, što je naziv pod kojim poznajemo sve one osobe čiji se podaci ne upisuju u sudski registar, ali su ovlaštene da s nama zaključe ugovor o prodaji ili usluzi, već zato što obavljaju upravo takve poslove. Iako smo u ovakvoj situaciji u pravilu kad zaključujemo manje poslove, taj pojam ne znači za svakoga isto, pa se također može provjeri je li osoba koja nam šalje ponudu i nudi zaključivanje ugovora zaista i ovlaštena da ga s nama zaključi, odnosno može li valjano preuze obvezu da će pravna osoba u čije ime nastupa zaista ispuni obvezu. 53

56 PLAĆE I NAKNADE UDK Mirovinsko osiguranje osoba na stručnom osposobljavanju za rad Sanja Ro m * Ins tut stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa samo je jedna od aktualnih mjera ak vne poli ke zapošljavanja. Imajući u vidu nedostatak prak čnih vješ na jekom školovanja, kao najveću prepreku zapošljavanju, uveden je kao sups tucijska mjera za stjecanje radnog iskustva i uvjeta za polaganje stručnog ispita. Autorica članka sagledava ga s aspekta mirovinskog osiguranja, ukazujući na njegove posebnos i pozi vne učinke, kako za osobu na stručnom osposobljavanju, tako i za obveznika poslodavca Uvod Ins tut stručnog osposobljavanja za rad uređen je Zakonom o radu (NN, br. 93/14. dalje u tekstu: ZOR) i Zakonom o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/ 12. i 120/12 dalje u tekstu: ZOPZ). ZOPZ-om se, radi jačanja zapošljivos, korištenjem mjera ak vne poli ke u zapošljavanju prema posebnom propisu, uređuje mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja. ZOR u članku 59. propisuje da poslodavac može osobu koja je završila školovanje za određeno zanimanje primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta istog zanimanja. S aspekta mirovinskog osiguranja u pitanju su dva osnova osiguranja, te s obzirom na česte nedoumice u praksi, ukazujemo na razlike ins tuta stručnog osposobljavanja u smislu ZOPZ-a i ZOR-a. 2. Razlike između stručnog osposobljavanja prema odredbama ZOPZ-a i ZOR-a Uvjet za mirovinsko osiguranje po osnovi članka 59. ZOR-a i članka 6. ZOPZ-a je da poslodavac koji primi osobu na stručno osposobljavanje s istom osobom sklopi pisani ugovor o stručnom osposobljavanju, na temelju kojeg uspostavlja prijavu na mirovinsko osiguranje. Prema članku 59. ZOR-a poslodavac može * Sanja Ro m, dipl. iur., viši koordinator za organizaciju poslovnog sustava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb. osobu koja je završila školovanje primi na stručno osposobljavanje za rad, ako su ispunjena dva uvjeta: da je riječ o osobi koja je završila školovanje za zanimanje za koje se po posebnom propisu traži stručni ispit ili radno iskustvo (npr. stomatolog, liječnik, medicinska sestra i dr.) i da je stručni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđen kao uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja. Navedeno osposobljavanje može traja najduže onoliko koliko za određeno zanimanje ili stupanj obrazovanja može traja pripravnički staž (ZOR propisuje najduže jednu godinu, ako drugim propisom nije drugačije određeno). Poslodavac ako želi može koris mjere ak vne poli ke zapošljavanja, ili sam financira- troškove osposobljavanja. Sukladno odredbi članka 6. stavka 1. ZOPZ-a, poslodavac može, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja s nezaposlenom osobom bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala (čl. 2. st. 1. podst. 1. ZOPZ-a dakle, ne i s dugotrajno nezaposlenom osobom iz čl. 2. st. 1. podst. 2. ZOPZ-a), korištenjem mjere ak vne poli ke u zapošljavanju prema posebnom propisu, sklopi pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Pod nezaposlenom osobom bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala podrazumijeva se osoba koja se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), kao nezaposlena osoba vodi duže od trideset dana i koja bez obzira na razdoblje ukupno eviden ranog staža u mirovinskom osiguranju, nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se obrazovala, odnosno eviden ranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja (čl. 2. st. 1. podst. 1. ZOPZ-a).

57 UDK PLAĆE I NAKNADE Navedeni ugovor može se sklopi u trajanju do: 12 mjeseci za osobe koje su završile preddiplomski, diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno preddiplomski ili specijalis čki diplomski stručni studij. 36 mjeseci (ranija odredba je propisivala kraće trajanje od dvadeset če ri mjeseca) za osobe u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu. Dakle, navedeni ugovor o stručnom osposobljavanju može sklopi samo poslodavac, koji koris mjere ak- vne poli ke u zapošljavanju, njegovo sklapanje po- če se davanjem novčanih potpora, kako poslodavcu, tako i osobi s kojom se sklapa ugovor. Tablica 1. Razlike između osnove osiguranja na temelju članka 6. ZOPZ-a i članka 59. ZOR-a Rb. Članak 6. ZOPZ-a Članak 59. ZOR-a 1. Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa može sklopi samo poslodavac koji koris mjere ak vne poli- ke u zapošljavanju. 2. HZZ isplaćuje osobi naknadu u iznosu od 2.400,00 kn mjesečno. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad može sklopi poslodavac koji: koris mjere ak vne poli ke zapošljavanja (HZZ isplaćuje osobi naknadu u iznosu od 2.400,00 kn), ili sam financira troškove osposobljavanja osobe (HZZ ne isplaćuje osobi naknadu). HZZ isplaćuje osobi naknadu u iznosu od 2.400,00 kn mjesečno, ako je ugovor sklopljen s poslodavcem koji koris mjere ak vne poli ke zapošljavanja. 3. Ugovor se može sklopi i Ugovor se može sklopi samo ako je za ona zanimanja za koja stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova nije potrebno polaga stručni ispit ili za koje se ne radnog mjesta određenog zanimanja. traži radno iskustvo. 4. Ugovor može traja 12 mjeseci (čl. 6. st. 2. podt. 1. ZOPZ-a) ili 36 mjeseci (čl. 6. st. 2. podt. 2. ZOPZ-a). Ugovor može traja najduže 12 mjeseci. 3. Mirovinsko osiguranje pri stručnom osposobljavaju za rad Sukladno odredbi članka 9. stavka 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 dalje u tekstu: ZOMO) obvezno se osiguravaju na mirovinsko osiguranje osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prema posebnim propisima (čl. 6. ZOPZ-a), a prema odredbi članka 9., stavka 1., točke 3. ZOMO-a osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavaju za rad. Za oba navedena osnova osiguranja po osnovi sklopljenog ugovora o stručnom osposobljavanju obveznik (poslodavac pravna ili fizička osoba) je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) obvezan uspostavi odgovarajuću prijavu na mirovinsko osiguranje u roku propisanom člankom 112. ZOMO-a: prijavu o početku osiguranja ( skanica M-1P/obrazac em-1p) u roku najranije osam dana prije početka stručnog osposobljavanja, a najkasnije prije početka stručnog osposobljavanja, te po prestanku osiguranja po navedenoj osnovi prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/obrazac em-2p) u roku 24 sata od dana prestanka stručnog osposobljavanja, a svaku promjenu jekom osiguranja obvezan je prijavi prijavom o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P/obrazac em-3p), u roku 24 sata od dana nastale promjene. Sukladno Pravilniku o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13, 22/15, 57/15 i 125/15 dalje u tekstu: Pravilnik), dokumentacija koju je poslodavac obvezan dostavi Zavodu za osiguranika iz članka 9. stavka 1. točke 4. ZOMO-a, odnosno članka 6. ZOPZ-a pri uspostavi prijave o početku osiguranja (obrazac M-1P/ em1p) je: pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te potvrda odluka HZZ-a da je poslodavcu odobreno korištenje mjere ak vne poli ke u zapošljavanju. Za osiguranika iz članka 9. stavka 1. točke 3. ZOMO-a pri uspostavi prijave o početku osiguranja (obrazac M-1P/eM1P) ne dostavlja se popratna dokumentacija. Ugovor o stručnom osposobljavanju je uvijek ugovor na određeno vrijeme, a prema ZOR-u ugovor o radu na određeno vrijeme može se otkaza samo pod uvjetom da su to stranke u ugovoru izrijekom predvidjele. Prema ZOPZ-u osoba primljena na stručno osposobljavanje može u svakom trenutku otkaza sklopljeni ugovor. Ako poslodavac uspostavi Zavodu prijavu o prestanku osiguranja (obrazac M2-P/eM- 2P) za osobu iz članka 6. ZOPZ-a s kojom je sklopio ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, s naznakom razloga prestanka svojstva osiguranika poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, suprotno odredbi članka 5. stavka 1. podtočke 3. ZOPZ-a, (prema kojoj pravo na olakšicu u obliku oslobađanja od obveze doprinosa na osnovicu u slučaju sklapanja navedenog ugovora poslodavac može ostvari pod uvjetom da za vrijeme trajanja olakšice ni za jednog svog radnika ne donese odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga), Zavod je obvezan na temelju članka 5. stavka 5. ZOPZ-a, radi omogućavanja praćenja ispunjavanja uvjeta iz članka 5. stavka 1. ZOPZ-a, dojavi Poreznoj upravi, Državnom inspektoratu, HZZ-u i REGOS-u činjenicu da je poslodavac dao poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu osiguraniku, suprotno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. ZOPZ-a. 55

58 PLAĆE I NAKNADE UDK Porezna uprava će izvijes HZZ da poslodavac ne ispunjava uvjete iz članka 5. stavka 1., a HZZ će nakon raskida ugovora s poslodavcem Zavodu dojavi datum raskida ugovora. Ako poslodavac u roku 24 sata od datuma raskida ugovora ne uspostavi Zavodu prijavu o prestanku osiguranja (obrazac M-2P/ em2p) za polaznika stručnog osposobljavanja, Zavod uspostavlja internu prijavu o prestanku osiguranja i odjavljuje ga s datumom raskida ugovora. Budući da ne zasnivaju radni odnos, osobe na stručnom osposobljavanju nemaju pravo na plaću, ali imaju pravo na isplatu naknade. Poslodavac koji sklopi s osobom ugovor o stručnom osposobljavanju dužan je za svaki mjesec na osnovicu obračuna i upla doprinose, te o tome izvijes Poreznu upravu po obrascu JOPPD. Doprinosi se iskazuju u obrascu JOPPD na dan plaćanja, a najkasnije 15. dan u mjesecu za prethodni mjesec. Zavod obrasce JOPPD preuzima od REGOS-a i na temelju preuze h podataka automatski izvodi podatak o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici, koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Hoće li osoba kod poslodavca po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa i priznatog svojstva osiguranika ostvariva beneficije po osnovi minuloga rada kod istog ili drugog poslodavca, stvar je poslodavca koji tu problema ku uređuje u ugovoru o radu koji će sklopi s određenom osobom, ili je to uređeno pravilnikom o radu (mora ga ima svaki poslodavac koji ima 20 i više radnika), odnosno kolek vnom ugovoru, ako ga je poslodavac sklopio ili ga neki postojeći obvezuje. 4. Status osobe koja se prvi put zapošljava Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 22/12., koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012.) člankom 1., izmijenjena je prvobitna odredba članka 7. točke 35., koja je osobu koja se prvi puta zapošljava definirala kao fizičku osobu koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu, ili ugovora o stručnom osposobljavanju prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, te do dana početka osiguranja po toj osnovi nema eviden ran staž u mirovinskom osiguranju. Za razliku od prvobitne odredbe članka 7. točke 35., prema izmijenjenoj odredbi osoba koja se prvi put zapošljava je fizička osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju za rad, prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, te do dana početka osiguranja nema eviden ran staž u mirovinskom osiguranju, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnos, a ni je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja. Iz izmijenjene odredbe navedenog članka kojom su brisane riječi: po toj osnovi (tj. po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju), proizlazi da se pod osobom koja se prvi put zapošljava razumijeva osoba koja do dana početka osiguranja nema eviden ran staž u mirovinskom po bilo kojoj osnovi obveznog osiguranja (a ne kao do tada samo po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju), te da se isto iznimno ne odnosi na staž eviden ran u mirovinskom osiguranju po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnos. Naime, prema odredbi članka 30. ZOMO-a u staž osiguranja računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi prema članku 17. ZOMO-a. Slijedom navedenog, u smislu navedenih odredaba ZOD-a i ZOMO-a, osobom koja se prvi put zapošljava ne smatra se osoba koja u BPA nema uspostavljenu prijavu o početku osiguranja (obrazac M-1P/ em-1p) po bilo kojoj od osnova obveznog osiguranja, ako u Zavodu već ima eviden ran staž osiguranja kao osoba obvezno osigurana prema članku 17. ZOMO (za koju osnovu se ne uspostavlja prijava osiguranja M-1P/eM-1P) na temelju ostvarenog drugog dohotka za koji su plaćeni doprinosi, sukladno odredbi članka 30. ZOMO-a. Ako prijavi na osiguranje uspostavljenoj po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju, prethodi samo prijava o početku osiguranja po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnos (članak 14. ZOMO-a), prijava o početku osiguranja po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju smatra se prvom prijavom na mirovinsko osiguranje, pod uvjetom da osoba u razdoblju koje prethodi početku osiguranja (po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju), nema eviden ran staž osiguranja na temelju ostvarenog drugog dohotka. Takva osoba ima status osobe koja se prvi put zapošljava, te se za nju poslodavac oslobađa doprinosa na plaću. 5. Oslobađanje od doprinosa na plaću pri prvom zapošljavanju Sukladno odredbi članka 20., stavaka 2. i 3. ZOD-a, obveznici doprinosa oslobađaju se iznimno od plaćanja doprinosa na plaću u trajanju do jedne godine od dana zapošljavanja, ako su prijavili na mirovinsko osiguranje prijavom o početku osiguranja osobu koja ima status osobe koja se prvi put zapošljava. Tako se poslodavac za osobu za koju dokaže status osobe koja se prvi put zapošljava oslobađa doprinosa na plaću, sukladno odredbi članka 43. stavka 1. ZOD-a i članka 30. stavka 1. POD-a za osiguranika po osnovi

59 UDK PLAĆE I NAKNADE stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te se u tom slučaju obračunavaju samo doprinosi iz plaće/osnovice. Budući da je za osobu koja se prvi put zapošljava, sukladno odredbi članka 31. stavka 2. POD-a poslodavac dužan o tom statusu osigura dokaz, dokaz je ispis službenih podataka Zavoda o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema eviden ran staž u mirovinskom osiguranju po bilo kojoj osnovi, uz izuzetak roditelja koji obavlja roditeljske dužnos. Zato poslodavac u navedenu svrhu treba od Zavoda zatraži ispis službenih podataka o statusu osiguranika (obrazac POS-1) iz kojeg će bi vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema eviden ran staž u mirovinskom osiguranju. U slučaju kada je osoba koja se prvi put zapošljava stranac, poslodavac je dužan o tome osigura dokaz pisanu ispravu nositelja obveznog mirovinskog osiguranja države stranca izdanu u skladu s međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju iz koje je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema eviden ran staž u obveznom mirovinskom osiguranju (članak 31. stavak 3. POD-a). Slijedom navedenog, ovlaštena osoba Zavoda prilikom izdavanja potvrde (obrazac POS-1) na zahtjev poslodavca u svrhu dokazivanja statusa osobe koja se prvi puta zapošljava, obvezno prethodno provjerava: je li osoba u razdoblju koje prethodi prijavi o početku osiguranja kod tog poslodavca ima eviden ran staž osiguranja po bilo kojoj osnovi obveznog osiguranja (uz iznimku roditelja koji obavlja roditeljske dužnos do godine dana djeteta), pa tako i staž osiguranja na temelju ostvarenog drugog dohotka? Ako ima, navedena osoba ne smatra se osobom koja se prvi put zapošljava, te se u tom slučaju poslodavcu ne može izda potvrda POS-1: Ja li prijavi o početku osiguranja uspostavljenoj od tog poslodavca po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju, neposredno prethodi samo prijava osiguranja po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnos? U tom slučaju se, pod uvjetom da osoba u razdoblju koje prethodi prijavi na osiguranje eviden ran staž osiguranja ni po jednoj osnovi obveznog osiguranja, pa tako ni po osnovi ostvarenog drugog dohotka, prijava na osiguranje smatra prvom prijavom, te se navedena osoba smatra osobom koja se prvi put zapošljava i u tom slučaju se poslodavcu može izda potvrda POS-1. Je li u pitanju mlada osoba sukladno odredbi članka 7. točke 54. ZOD-a? Prema članku 7. točki 31. definirana je osoba koja se prvi put zapošljava, uz navođenje da se navedena odredba ne odnosi na osiguranika mladu osobu iz članka 7. točke 54. ZOD-a Olakšice po oslobođenju od obveze doprinosa na plaću ZOPZ mogućnost sklapanja ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i po toj osnovi korištenja olakšice po oslobođenju od obveze doprinosa na plaću, prema odredbi članka 5. poslodavcu uvjetuje: Isplatom dospjelih plaća radnicima sukladno odredbama ZOR-a, uplatom dospjelih poreza i doprinosa za obvezna osiguranja istovremeno s isplatom plaće (čl. 5., st. 1., toč. 1. i 2.). Zabranom donošenja odluke o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga za vrijeme trajanja olakšice (čl. 5., st. 1., t. 3.). I odobrenjem korištenja mjere ak vne poli ke u zapošljavanju, odnosno mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa od strane nadležne službe za zapošljavanje. Ako je ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa sklopljen s nezaposlenom osobom u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu, koja nema eviden rani staž u mirovinskom osiguranju ni je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja osiguranja, poslodavac će jekom ukupnog trajanja stručnog osposobljavanja, za tu osobu bi oslobođen od obveze doprinosa na osnovicu i obveze obračuna i uplate doprinosa na osnovicu za zdravstveno osiguranje, za zaš tu zdravlja na radu te posebnog doprinosa za po- canje zapošljavanja osoba s invaliditetom, ako je poslodavac obveznik uplate toga posebnog doprinosa. Među m, navedeno oslobođenje od obveze doprinosa neće moći koris poslodavac koji s navedenom osobom, za koju prema posebnim propisima o doprinosima nije u obvezi doprinosa na osnovicu i obvezi obračuna i uplate doprinosa na osnovicu, ima sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Dakle, oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu poslodavac može, u pravilu, ostvari samo za osobu na stručnom osposobljavanju koja nema eviden ranog ni dana mirovinskog staža. Iznimno, samo staž osiguranja ostvaren po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnos 57

60 PLAĆE I NAKNADE UDK do godine dana djeteta, nije zapreka za korištenje navedene olakšice Doprinosi za obvezno osiguranje pri stručnom osposobljavanju Za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (iz članka 9. stavka 1. točke 3. i 4. ZOMO), prema članku 42. ZOD-a obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac koji je primio osiguranika radi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Člankom 43. ZOD-a, odnosno člankom 30. POD-a, za navedene osnove osiguranja određeni su različi doprinosi ovisno zapošljava li se osiguranik prvi put, odnosno stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ili osiguranik na stručnom osposobljavanju nema status osobe koja se prvi puta zapošljava. Mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa je najniža mjesečna osnovica, koja prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za godinu (NN, br. 125/15) iznosi 2.812,95 kn (umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35). Ako je razdoblje osiguranja kraće od jednog mjeseca i doprinosi se obračunavaju za razdoblje kraće od mjesec dana, odnosno iznos osnovice za taj mjesec razmjeran je broju dana provedenih u osiguranju u odnosu na ukupan broj dana toga mjeseca (čl ZOD-a). Razmjerni dio osnovice izračunava se tako da se propisana mjesečna osnovica podijeli s brojem kalendarskih dana određenog mjeseca i pomnoži s brojem dana provedenih u osiguranju (npr. osiguranik na stručnom osposobljavanju od 8. do 28. veljače 2016., osnovica 2.812,95 : 29 = 96, x 20 = 1.939,80 kn). Za osiguranika koji se prvi put zapošljava, odnosno stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno članku 30. stavku 1. POD-a, poslodavac na najnižu mjesečnu osnovicu obračunava: Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 %, odnosno 15 % za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. I doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 5 %. Za osiguranika na stručnom osposobljavanju koji nema status osobe koja se prvi put zapošljava, sukladno članku 30. stavku 2. POD-a, poslodavac na najnižu mjesečnu osnovicu obračunava: Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 %, odnosno 15 % za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 5 %. Doprinos za zdravstveno osiguranje 15 %, i doprinos za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %. Za osiguranika kojem godina dana od prvog zaposlenja navršava jekom mjeseca, doprinosi se obračunavaju odvojeno, i to: za razdoblje u kojemu ima status osobe koja se prvi put zapošljava prema članku 30., stavku 1. POD-a i za razdoblje u kojemu nema status osobe koja se prvi put zapošljava, prema članku 30., stavku 2. POD-a. O vrs i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće Obrazac JOPPD i dostavlja ga Poreznoj upravi. Popunjavanje Obrasca JOPPD za osiguranike na stručnom osposobljavanju moguće šifre stjecatelja primitka i oznake primitka: Stjecatelj primitka Oznaka primitka Osiguranik po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa prema ZOR Osiguranik po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa prema odredbama ZOPZ Obveze po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za mjesec dana rada Obveze po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za mjesec dana rada osobi koja se prvi put zapošljava prema Zakonu o doprinosima Obveze po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za mjesec dana rada osobi koja se prvi put zapošljava prema Zakonu o po canju zapošljavanja

61 UDK Razlozi isključenja i samokorigiranje Kris na Zovko * JAVNA NABAVA Direk va 2014/24/EU o javnoj nabavi (dalje u tekstu: Direk va) i Direk va 2014/25/EU o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga stupile su na snagu 17. travnja 2014., a rok za njihovu transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo država članica bio je do 18. travnja godine. Iako važeći Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) i dijelom sadrži odredbe koje su već usklađene s odredbama novih direk va, Republika Hrvatska formalno nije s gla prenije navedene direk ve u roku za transpoziciju, odnosno do 18. travnja Kako propisa razloge isključenja za nabave velikih vrijednos u prijelaznom razdoblju do donošenja novog Zakona o javnoj nabavi te kako koris novi ins tut korigiranja autorica navodi u članku. 1. Uvod Zbog nedonošenja Zakona o javnoj nabavi na vrijeme, dana 21. travnja Ministarstvo gospodarstva na Portalu javne nabave stavilo obavijest naslova Postupak javne nabave velike vrijednos od 18. travnja izravan učinak Direk ve 2014/24/ EU i 2014/25/EU 1. Ministarstvo gospodarstva je mišljenja da bi naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi u postupcima javne nabave velike vrijednos započe m od 18. travnja uz odredbe Zakona o javnoj nabavi morali uze u obzir i odredbe Direk ve 2014/24/EU i Direk ve 2014/25/EU, koje su bezuvjetne i dovoljno određene. Što to znači za naručitelje i kako su oni dužni postupa s obzirom na navedeno? Prije svega, direk ve su objavljene u Službenom listu Europske unije, a poveznica se nalazi na web-stranici Portala javne nabave pod: Pravni i strateški okvir/ Pravna stečevina EU-a. Nadalje, direk ve se primjenjuju na vrijednos nabave jednake ili veće od EU pragova, pa se pitanje izravne primjene odredbi direk va odnosi isključivo na nabave velike vrijednos, dok za nabave male vrijednos naručitelji nastavljaju primjenjiva važeći Zakon o javnoj nabavi kao i do sada. Kako utvrdi odredbe direk va koje su bezuvjetne i dovoljno određene? Treba obra pažnju na odredbe direk ve u kojima je navedeno da naručitelj ne- * Kris na Zovko, dipl. iur., Ministarstvo poduzetništva i obrta RH, Zagreb. 1 Cijela obavijest dostupna na h p://javnanabava.hr/default. aspx?id=5107. što mora učini. To su one odredbe koje bi naručitelji trebali direktno primjenjiva. S druge strane, postoje odredbe u kojima je navedeno da naručitelj nešto može učini. Ove odredbe Direk ve naručitelji ne moraju promjenjiva, odnosno obveza izravnog učinka se na njih ne primjenjuje. No, ako su te odredbe bezuvjetne i dovoljno određene, naručitelji bi ih u ovom periodu mogli primjenjiva, ali je kod njih bitno da budu jasno definirane u dokumentaciji za nadmetanje. 2. Općenito o razlozima isključenja Člankom 57. Direk ve uvedeno je nekoliko novih obveznih razloga za isključenje gospodarskih subjekata, kao i mogućnost samokorigiranja/rehabilitacije. Što se če dobrovoljnih razloga za isključenje direk va koris termin mogu isključi ili mogu zatraži od države članice da isključi. Ovakav izričaj izričito dozvoljava državama članicama da implemen raju diskrecione razloge kao obvezne razloge isključenja. Člankom 57. stavkom 5. pojašnjeno je da se razlozi isključenja primjenjuju jekom cijelog postupka nabave, što predstavlja korak naprijed u odnosu na prethodnu direk vu kojom taj vremenski okvir nije bio određen. Proporcionalnost se kao općenito načelo mora koris kod svih razloga isključenja. Načelo proporcionalnos se očituje u nekoliko odredaba članka 57. Izričito se spominje u stavku 3. navedenog članka kojime je predviđena iznimna situacija disproporcionalnos kada gospodarski subjek nisu ispunili obvezu podmirenja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje. Nadalje, uvođenjem samokorigiranja za sve razloge isključenja jasno se reflek ra načelo proporcional- 59

62 JAVNA NABAVA UDK nos. Spomenuto načelo nalazimo i u uvodnoj točki broj 101. Direk ve gdje se spominje u kontekstu fakulta vnih razloga isključenja. Ta točka glasi: Javnim naručiteljima također bi se trebala pruži mogućnost isključenja gospodarskih subjekata koji su dokazano nepouzdani jer su, primjerice, prekršili okolišne ili društvene obveze, uključujući pravila o dostupnos za osobe s invaliditetom, ili su počinili ostale oblike teških poslovnih prekršaja, poput kršenja pravila o tržišnom natjecanju ili prava intelektualnog vlasništva. Trebalo bi razjasni da teški poslovni prekršaji mogu doves u pitanje integritet gospodarskog subjekta i tako ga isključi iz dodjele javnog ugovora neovisno o tome bi li inače imao tehničke i ekonomske sposobnos za izvršenje ugovora. Uzimajući u obzir činjenicu da će javni naručitelj bi odgovoran za posljedice svojih mogućih pogrešnih odluka, javni naručitelji također bi trebali bi slobodni razmotri slučaj postojanja teškog poslovnog prekršaja, u kojem, prije donošenja konačne i obvezujuće odluke o postojanju obvezujućih osnova za isključenje, mogu na bilo koji odgovarajući način dokaza da je gospodarski subjekt prekršio svoje obveze, uključujući obveze u vezi s plaćanjem poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje, osim ako je drugačije predviđeno nacionalnim pravom. Također bi trebali bi u mogućnos isključi natjecatelje ili ponuditelje čija je izvedba u prethodnim javnim ugovorima imala velike nedostatke povezane s bitnim zahtjevima, primjerice, ako natjecatelji ili ponuditelji nisu izvršili isporuku ili svoje obveze, ako su isporučeni proizvod ili pružena usluga imali znatne nedostatke zbog kojih su bili neiskoris vi za potrebe kojima su namijenjeni ili ako su se natjecatelji ili ponuditelji ponašali na neprimjeren način koji dovodi u pitanje pouzdanost gospodarskog subjekta. U nacionalnom pravu trebalo bi predvidje maksimalno trajanje takvog isključenja. Pri primjeni fakulta vnih osnova za isključenje, javni naručitelji bi trebali posve osobitu pozornost načelu proporcionalnos. Manje nepravilnos bi samo u iznimnim okolnos ma trebale doves do isključenja gospodarskog subjekta. Ipak, ponovljeni slučajevi manjih nepravilnos mogu da povod sumnji u pouzdanost gospodarskog subjekta koja može opravda njegovo isključenje. Iako se izričito ne spominje, načelo proporcionalnos se također mora primjenjiva kod obveznih razloga isključenja. Ovo se traži s obzirom na to da je proporcionalnost sveobuhvatno načelo zakonodavstva Europske unije, na koje se treba pazi cijelo vrijeme i koje služi kao korek vni standard pri procjeni zakonitos bilo kojih radnji koje je poduzeo naručitelj. Pitanje je i kako će naručitelji provjerava pojedine dokaze. Odgovor na to pitanje daje članak 61. Direk ve kojime je određeno da radi olakšavanja prekograničnog nadmetanja, države članice dužne su osigura da se podaci povezani s potvrdama i drugim oblicima dokazne dokumentacije koji se unose sustav e-cer s koji je uspostavila Komisija stalno ažuriraju, a javni naručitelji mogu koris sustav e-cer s, te će traži prvenstveno one vrste potvrda ili oblika dokazne dokumentacije koji su obuhvaćeni sustavom e-cer s. Tako je i člankom 269. Nacrta prijedloga Zakona o javnoj nabavi određeno da javni naručitelji koriste sustav e-cer s radi dobivanja podataka o vrstama i oblicima dokaza iz pododjeljka 2. (Načini dokazivanja) ovoga odjeljka (Odjeljak C dokazivanje kriterija za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta), te o nadležnim jelima koja ih izdaju u državama članicama. 3. Obvezni razlozi isključenja Obvezni razlozi isključenja prema članku 57., stavku 1. Direk ve zah jevaju da je gospodarski subjekt bio osuđen pravomoćnom presudom, i to za točno pobrojana djela. Uz to, obveza za isključenjem gospodarskog subjekta se primjenjuje, ako je osoba osuđena pravomoćnom presudom član upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela tog gospodarskog subjekta ili ima ovlas reprezentacije, donošenja odluka ili nadzora u njemu. Ovime je proširena odgovornost gospodarskog subjekta, u odnosu na odredbe prethodne direk ve, s obzirom na to da osuda za gospodarskog subjekta nije moguća pod svim uvje ma u svim državama članicama. No, direk va nije predvidjela što sa situacijama kada je (obični) zaposlenik, dakle onaj koji nema ovlas reprezentacije, donošenja odluka ili nadzora u njemu, osuđen za jedno od pobrojanih djela. Prema izričaju članka 57., stavka 1. to ne bi bilo moguće, ali se postavlja pitanje bi li možda bilo moguće prema fakulta vnom razlogu isključenja? Direk va također ne govori o području na kojem su te pravomoćne presude izrečene i važeće, te je li to samo unutar Europske unije ili i izvan nje. Obvezni razlozi isključenja koji su do sada postojali su: sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, prijevara, korupcija i pranje novca. Korupcija je Direk vom nadopunjena tako da se poziva na definiciju članka 3. Konvencije o borbi pro v korupcije koja uključuje dužnosnike Europskih zajednica ili dužnosnike država članica Europske unije i članak 2. stavak 1. Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP kao i korupciju kako je definirano u nacionalnom pravu javnog naručitelja ili gospodarskog subjekta. Znači, ako gospodarski subjekt ima sjedište izvan Europske unije mora se uze u obzir i lokalna definicija korupcije. Što se če odredbe pranja novca ista je nadopunjena s financiranjem

63 UDK JAVNA NABAVA terorizma kako je definirano u članku 1. Direk ve 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Novi obvezni razlozi isključenja su kazneno djelo terorizma ili po canje, pomaganje, potpora ili pokušaj počinjenja kaznenog djela, kao i dječji rad i drugi oblici trgovanja ljudima, kako je određeno člankom 2. Direk ve 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Potonji razlog ukazuje na povećanu svijest na globalnoj razini o ovom problemu, no upitno je koliko je značajan za postupke javne nabave. Svi obvezni razlozi isključenja također su podloga naručitelju za raskid ugovora. Prema članku 73. države članice dužne su osigura da javni naručitelji mogu, barem u sljedećim okolnos ma i pod uvje ma koji su određeni primjenjivim nacionalnim pravom, raskinu javni ugovor jekom njegova trajanja, ako je u vrijeme dodjele ugovora ugovaratelj bio u jednoj od situacija iz članka 57., stavka 1. te je stoga trebao bi isključen iz postupka nabave. Direk va ne traži od naručitelja da iskoris to pravo, već to ostaje diskreciono pravo naručitelja. Prema prijedlogu nacrta novog Zakona o javnoj nabavi u poglavlju 4. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak A Osnove za isključenje gospodarskog subjekta, članak 251. regulira predmetno, s jedinom razlikom da se za pojedine razloge isključenja poziva na konkretna kaznena djela iz Kaznenog zakona. 4. Isključenje zbog neplaćanja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje Ne plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje također predstavlja razlog za isključenje iz postupka javne nabave, a što je izričito navedeno u članku 57. stavku 2. Direk ve, s me da je predviđeno obvezno i fakulta vno isključenje. Gospodarski subjekt isključuje se iz sudjelovanja u postupku nabave, ako javni naručitelj dozna da gospodarski subjekt ne poštuje svoje obveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje, i ako je to utvrđeno obvezujućom sudskom ili upravnom odlukom u skladu s pravnim odredbama države u kojoj ima sjedište ili s državama članicama javnog naručitelja. U slučaju kada ne postoji sudska ili upravna odluka javni naručitelji mogu isključi ili mogu zatraži od države članice da isključi gospodarski subjekt iz sudjelovanja u postupku nabave, ako javni naručitelj može odgovarajućim sredstvima dokaza da gospodarski subjekt ne poštuje svoje obveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja. No, stavak 2. ovog članka se neće primjenjiva nakon što gospodarski subjekt ispuni svoje obveze plaćanja ili nakon što sklopi sporazumnu obvezu o plaćanju poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja koje duguje, uključujući, prema potrebi, sve nastale kamate ili kazne 2. Prema Nacrtu prijedloga Zakona o javnoj nabavi, u poglavlju 4. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak A Osnove za isključenje gospodarskog subjekta, članak 252., predviđeno je da je javni naručitelj obvezan isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje: a) u Republici Hrvatskoj, ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, ili b) u Republici Hrvatskoj i u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, ako gospodarski subjekt nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj. Iznimno od navedenoga, javni naručitelj neće isključi gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, ako mu sukladno posebnom propisu plaćanje obveza nije dopušteno, ili mu je odobrena odgoda plaćanja. 5. Odstupanje od obveznih razloga isključenja Naručitelj može, sukladno članku 57. stavku 3., ne primijeni obvezne razloge isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave. Naime, države članice mogu predvidje odstupanje od obvezujućeg isključenja navedenog u stavcima 1. i 2. iznimno, radi bitnih zahtjeva koji se odnose na javni interes, kao što je javno zdravlje ili zaš ta okoliša. Novina je, u odnosu na prethodnu direk vu, da se navode primjeri javnog interesa. Uvodna točka broj 100. Direk ve daje objašnjenje ove derogacije: države članice trebale bi omogući odstupanje od h obvezujućih isključenja u iznimnim situacijama u kojima je zbog bitnih zahtjeva u općem interesu dodjela ugovora nužna. To se, primjerice, može primjenjiva na slučajeve u kojima se hitno potrebna cjepiva ili oprema za slučajeve nužde mogu otkupi jedino od gospodarskog subjekta na koji se inače primjenjuje jedna od obvezujućih osnova za isključenje. Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi, u poglavlju 4. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak A Osnove za isključenje gospodarskog subjekta, članak 253., rješava ovo pitanje jednako kao 2 Povod ovome članku bila je presuda Europskog suda pravde u predmetu La Cascina, C-226/04 (presuda od 9. veljače 2006.). Sud je razmatrao pitanje je li isključenje iz postupka javne nabave na temelju neplaćanja poreza opravdano, ako je isplata izvršena u kasnijem trenutku, odnosno ako je ukinuta obveza plaćanja poreza ili ako je pos gnuta neka vrsta dogovora (odgode) s nadležnim jelima. 61

64 JAVNA NABAVA UDK i Direk va, ali nigdje ne navodi koji bi to bili bitni zahtjevi koji se odnose na javni interes kao što je javno zdravlje ili zaš ta okoliša. 6. Fakulta vna isključenja Radi se o isključenjima (čl. 57. st. 4 Direk ve) koja javni naručitelji mogu koris, ali ne moraju. S obzirom na to da se članak bavi pitanjem direktnog učinka Direk- ve u nacionalnom zakonodavstvu, odnosno o situacijama koje naručitelji moraju primijeni, ovdje ćemo samo naves koje su to situacije, bez detaljnijeg razmatranja pojedinih razloga. To su: kršenja prava okoliša, socijalnog i radnog prava; stečaj, insolventnost ili postupak likvidacije gospodarskog subjekta; teški poslovni prekršaj 3 ; narušavanje tržišnog natjecanja; sukob interesa; prijašnje uključivanje gospodarskog subjekta u pripremu postupka nabave; značajni ili postojane nedostatci jekom provedbe ključnih zahtjeva iz prethodnog javnog ugovora; ozbiljno lažno prikazivanje činjenica i nedolično utjecanje na postupak odlučivanja javnog naručitelja. 7. Samokorigiranje Izraz samokorigiranje (čl. 57. st. 6. Direk ve) ne spominje Direk va ni Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi, no is se koris u standardnom obrascu Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi. Radi se o novom ins tutu kojime je gospodarskim subjek ma omogućena rehabilitacija. Svaki gospodarski subjekt kod kojeg postoji neka od situacija za obvezno ili fakulta vno isključenje može pruži dokaze kako bi dokazao da su mjere koje je poduzeo dovoljne da pokažu njegovu pouzdanost bez obzira na postojanje nekog ključnog razloga za isključenje. U tu svrhu gospodarski subjekt dokazuje da je pla o ili poduzeo akciju plaćanja naknade bilo kakve moguće štete prouzročene kažnjivim djelom ili propustom, da je u potpunos razjasnio činjenice i okolnos uz ak vnu suradnju s jelima nadležnima za provedbu istrage, te da je poduzeo konkretne mjere tehničke i organizacijske prirode te mjere za osoblje primjerene za sprječavanje daljnjih kriminalnih djela ili propusta 4. Dakle, gospodarski subjekt koji želi dokaza svoju sposobnost, iako na njegovoj strani postoje razlozi isključenja, može (ne mora) da naručitelju sve 3 Op.a. teški profesionalni propust prema Zakonu o javnoj nabavi. 4 U uvodnoj točki broj 102. Direk ve stoji : Te mjere mogle bi posebno obuhvaća mjere u vezi s osobljem ili organizacijom poput raskidanja svih sveza s osobama ili organizacijama koje su sudjelovale u neprimjerenom ponašanju, odgovarajućih mjera reorganizacije osoblja, uvođenja sustava izvještavanja i nadzora, stvaranja strukture interne revizije kako bi se pra la sukladnost i donošenja pravila o internoj odgovornos i naknadam. potrebne dokumente kako bi dokazao da je poduzeo sve korake za svoju pouzdanost. Ako se takav dokaz smatra dovoljnim, do čni gospodarski subjekt neće bi isključen iz postupka nabave. Mjere koje poduzimaju gospodarski subjek naručitelj ocjenjuje uzimajući u obzir težinu i posebne okolnos kaznenog djela ili propusta. Ako se smatra da su mjere nedostatne, naručitelj će gospodarskom subjektu posla izjavu o razlozima takve odluke. Gospodarski subjekt koji je pravomoćnom presudom isključen iz sudjelovanja u postupku nabave ili dodjele koncesija nema pravo korištenja mogućnos iz ovog stavka jekom razdoblja isključenja, koje je proizašlo iz takve presude u državi članici u kojoj je presuda na snazi. Države članice posebno utvrđuju maksimalno razdoblje isključenja, ako gospodarski subjekt nije poduzeo nikakve mjere kako bi dokazao njihovu pouzdanost. Ako razdoblje isključenja nije utvrđeno pravomoćnom presudom, to razdoblje ne može traja dulje od pet godina od datuma izricanja pravomoćne osuđujuće presude u slučajevima iz stavka 1. i tri godine od datuma do čnog događaja u slučajevima iz stavka 4. Na iden čan način ovaj ins tut uređuje i Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi u poglavlju 4. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak A Osnove za isključenje gospodarskog subjekta, članak 255., s me da je u stavcima 6.i 7. određen vremenski period razdoblja isključenja. Tako je razdoblje isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave iz stavka 1. točke 1. tog članka pet godina od dana pravomoćnos presude, osim ako pravomoćnom presudom nije određeno drukčije, dok je razdoblje isključenja gospodarskog subjekta kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje iz članka 254. dvije godine od dana do čnog događaja. Ova mjera se ne primjenjuje na sve razloge koji mogu doves do isključenja. Fakulta vno isključenje na temelju članka 57. stavka 4. točke e) i f), sukob interesa i prijašnje uključivanje gospodarskog subjekta u pripremu postupka nabave, nema mogućnos korištenja ovog ins tuta s obzirom na to da se radi o razlozima koji su relevantni samo za konkretni postupak javne nabave, odnosno ovi razlozi ne utječu na neke druge (kasnije) postupke javne nabave. U članku 57. stavku 6. Direk ve govori da gospodarski subjekt može pruži dokaze kako bi se rehabili rao tj. dokazao svoju pouzdanost, što znači da to nije obvezno primjenjiva. Autorica teksta smatra da bi naručitelji trebali uze u obzir i razmotri dostavljene dokaze, u slučaju da iste gospodarski subjek dostave u pojedinom postupku nabave, te postupi sukladno navedenom članku.

65 UDK JAVNA NABAVA 8. Oslanjanje na tuđu sposobnost S obzirom na kriterije koji su povezani s ekonomskom i financijskom sposobnos kako je određeno sukladno članku 58., stavku 3. Direk ve i kriterije povezane s tehničkom i stručnom sposobnos, kako je određeno sukladno članku 58. stavku 4. Direk ve, dakle fakulta vni razlozi isključenja, gospodarski subjekt može se osloni, prema potrebi i za određeni ugovor, na sposobnos drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njih i njega. S obzirom na kriterije koji su povezani s obrazovnim i stručnim kvalifikacijama, kako je određeno u dijelu II. Prilogu XII. točki (f) Direk ve ili na relevantno stručno iskustvo, gospodarski subjek mogu se, među m, osloni samo na sposobnos drugih subjekata ako će oni obavi radove ili pruži usluge kod kojih se traže te sposobnos. Ako se gospodarski subjekt želi osloni na sposobnos drugih subjekata, mora dokaza javnom naručitelju da ima na raspolaganju potrebne resurse, na primjer, dostavljanjem obveze h subjekata u tu svrhu. Javni naručitelj dužan je, u skladu s člancima 59., 60. i 61. Direk ve, provjeri ispunjavaju li subjek čije sposobnos namjerava iskoris gospodarski subjekt relevantne kriterije za odabir te postoje li osnove za isključenje sukladno članku 57. Direk ve. Javni naručitelj zah jeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt koji ne zadovoljava relevantni kriterij za odabir ili za koji postoji obvezujuća osnova za isključenje. Naravno, i ovaj dio je u Nacrtu prijedloga Zakona o javnoj nabavi u poglavlju 4. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak A Osnove za isključenje gospodarskog subjekta, Pododjeljak 5. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, članci , uređen kao i u Direk vi. 9. Načini dokazivanja 9.1. ESPD Kako je u ovome članku riječ o razlozima isključenja i izravnom učinku Direk ve svakako treba spomenu europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD), s obzirom na to da je gospodarski subjek mogu koris kao preliminarni dokaz umjesto potvrda koja izdaju jela javne vlas ili treće strane, a kojima se potvrđuje da is nije u jednoj od situacija na temelju koje se isključuju ili se mogu isključi. Ministarstvo gospodarstva smatra 5 da je pravni temelj za primjenu ESPD-a u postupku javne nabave utvrđen člankom 59. stavkom 1. Direk ve, kojime je propisano da su u vrijeme dostavljanja zahtjeva za su- 5 Vidje fusnotu broj 2. djelovanje ili ponuda, javni naručitelji dužni prihva- ESPD. Europska komisija usvojila je Provedbenu Uredbu Komisije (EU) 2016/7 od 5. siječnja godine o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi, kojom je u članku 1. propisano da se od trenutka stupanja na snagu nacionalnih mjera za provedbu Direk ve 2014/24/EU, a najkasnije od 18. travnja 2016., utvrđeni standardni obrazac upotrebljava za potrebe izrade ESPD-a iz članka 59. Direk ve 2014/24/EU. Kako Direk ve još nisu prenesene u nacionalno zakonodavstvo, a i zbog prethodno navedenoga, Ministarstvo gospodarstva smatra da gospodarski subjek u postupcima javne nabave velike vrijednos započe- m od 18. travnja godine mogu dostavi ESPD umjesto potvrda koje izdaju nadležna jela, a naručitelji su ESPD dužni prihva, odnosno ne smiju odbi- ponudu ili zahtjev za sudjelovanjem koji sadrži ESPD samo iz tog razloga. Uz to, Ministarstvo gospodarstva je mišljenja da bi naručitelji morali priloži obrazac ESPD-a u dokumentaciji za nadmetanje 6. Uz navedeno, prema stavku 4. članka 59. Direk ve, prije dodjele ugovora, javni naručitelj zah jeva od ponuditelja kojem je odlučio dodijeli ugovor, osim kod ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu, ako se takvi ugovori sklapaju u skladu s člankom 33. stavkom 3. ili člankom 33. stavkom 4. točkom (a), da podnese ažurne popratne dokumente u skladu s člankom 60. i, prema potrebi, člankom Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi u poglavlju 4. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak C Dokazivanje kriterija za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Pododjeljak 1. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, članci odnosi se na ESPD i s obzirom na to da je na razini Europske unije donesen provedbeni propis za is, za pretpostavi je da se te odredbe neće mijenja od trenutnog Nacrta prijedloga Izjave, potvrde i drugi načini dokazivanja Javni naručitelji mogu zah jeva potvrde, izjave ili druge načine dokazivanja iz stavaka 2., 3. i 4. Članka 60. i Priloga XII. Direk ve kao dokaz za nepostojanje 6 Obrazac ESPD-a u elektroničkom obliku (.doc format), na hrvatskom jeziku, dostupan je za preuzimanje na Portalu javne nabave (h p:// ak /Prilog2-ESPD-obrazac.doc). Europska komisija razvila je servis za elektroničko popunjavanje ESPD-a (.xml format) koji je dostupan na internetskoj adresi: h ps://ec.europa.eu/growth/tools-databases/espd/filter?lang=hr. 7 Javni naručitelj može pozva gospodarske subjekte da nadopune ili pojasne zaprimljene potvrde sukladno člancima 60.a i 62. Direk- ve. 63

66 JAVNA NABAVA UDK osnova za isključivanje iz članka 57. (i za ispunjavanje kriterija za odabir sukladno članku 58.). Javni naručitelji ne smiju zah jeva načine dokazivanja osim onih iz članka 60. i iz članka 62. Direk ve. Isto tako, sukladno članku 63., gospodarski subjek mogu se osloni na bilo koji odgovarajući način, kako bi dokazali javnom naručitelju da raspolažu potrebnim resursima. No, javni naručitelji dužni su prihva sljedeće kao dovoljan dokaz da se ni jedan od slučajeva navedenih u članku 57. Direk ve ne primjenjuje na gospodarski subjekt: a) Stavak 1. tog članka, izvadak iz odgovarajućeg registra kao što je sudski registar ili, a ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument kojeg su izdale nadležne sudske ili upravne vlas u državi članci ili zemlji podrijetla ili u zemlji u kojoj je nastanjen gospodarski subjekt i kojim se pokazuje da su uvje zadovoljeni. b) Stavak 2. i stavak 4. točke (b) tog članka, potvrdu koju izdaje nadležno jelo u do čnoj državi članici ili zemlji. Ako do čna država članica ili zemlja ne izdaje takve dokumente ili potvrde, ili ako oni ne obuhvaćaju sve slučajeve navedene u stavcima 1. i 2., i stavku 4., točki (b) članka 57., oni mogu bi zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, u državi članici ili zemlji u kojoj nema odredbi koje se ču izjava pod prisegom, svečanom izjavom od strane do čne osobe ispred nadležne sudske ili upravne vlas, bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog jela u državi članici ili zemlji podrijetla ili u državi članici ili zemlji poslovnog nastana gospodarskog subjekta. c) Dokaz o ekonomskoj i financijskoj sposobnos gospodarskog subjekta može, kao opće pravilo, bi pružen po jednoj ili više potvrda navedenih u Prilogu XII., dijelu I. d) Dokaz o tehničkim sposobnos ma gospodarskih subjekata može se pruži jednim ili više sredstava navedenih u Prilogu XII., dijelu II., u skladu s prirodom, količinom ili važnos, i namjenom radova, robe ili usluga. Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi u poglavlju 4. Kriteriji za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Odjeljak C Dokazivanje kriterija za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, Pododjeljak 2. Načini dokazivanja, članci , obrađuje pitanja načina dokazivanja na is način kao i Direk va, s me da su svi dokumen koje gospodarski subjek mogu pruži, a naručitelji su dužni prihva, nabrajaju u samim člancima, tj. nisu pobrojani u posebnom prilogu kako je to učinjeno u Direk vi. 10. Zaključak Činjenica da Republika Hrvatska nije na vrijeme prenijela nove direk ve u nacionalno zakonodavstvo predstavlja za naručitelje izazov u pripremi i provedbi postupaka velike vrijednos u periodu dok na snagu ne stupi novi Zakon o javnoj nabavi. Problem je u tome što se postavlja pitanje tumačenja odredbi direk vi i tko je zadužen za isto naručitelji ili nadležne ins tucije. Naravno da bi to trebale bi nadležne ins tucije, no činjenično stanje je sada takvo da su naručitelji prepušteni sami sebi. Stoga je za nada se da će novi Zakon o javnoj nabavi bi donesen što prije. 64

67 UDK JAVNA NABAVA Tajnost podataka u postupcima javne nabave Ančica Jonjić * U ovom članku govori se o slučajevima kada gospodarski subjek označavaju određene dijelove svoje ponude poslovnom tajnom stoga, jer se radi o povjerljivim podacima. Usporedbom važećeg Zakona o javnoj nabavi s nacrtom Prijedloga novog zakona navedene su i izmjene, odnosno dopune odredbi koje se odnose na tajnost podataka u postupcima javne nabave. 1. Uvod Tijekom provedbe postupka javne nabave gospodarski subjek se koriste ins tutom poslovne tajne tako da označavaju određene dijelove svoje ponude oznakom tajnos zato jer žele zaš dio ponude koji po njima sadrži povjerljive informacije koje se odnose na način poslovanja tog društva. Zaš ta poslovnih tajni, posebno je važna za manja društva, te oni oznaku poslovne tajne upotrebljavaju češće nego veća poduzeća, dijelom i zbog zaš te od zlouporabe. Gubljenje poslovne tajne i otkrivanje ključnih izuma konkuren ma, donosi znatan pad vrijednos budućeg poslovanja malih i srednjih poduzeća. Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude oznakom tajnos, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju koje su podatci tajni. U praksi je dosada često bio slučaj da gospodarski subjek ne navedu konkretnu pravnu osnovu na temelju koje su podatci povjerljivi ili na nepravilan način označe određene dijelove oznakom poslovne tajne, pa se u ovom članku i u praksi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave navode primjeri na tu temu. Isto tako govori se i o razlici između poslovne tajne i klasificiranih podataka, te o načinu označavanja i zaš tajnos podataka u postupcima javne nabave. 2. Zakon o zaš tajnos podataka Trgovačka društva, ustanove ili druge pravne osobe učestalo proglašavaju poslovnom tajnom određene podatke koje smatraju povjerljivima, jer bi njihovim * Ančica Jonjić, dipl. iur., savjetnica u Državnom uredu za središnju javnu nabavu. (Stajališta navedena u ovom članku osobna su stajališta autorice i ne predstavljaju mišljenje ins tucije u kojoj je zaposlena.) objavljivanjem mogla nasta šteta u njihovom poslovanju. Kako bi se zaš li od neovlaštenog postupanja i odavanja takvih podataka, postupaju sukladno Zakonu o zaš tajnos podataka (NN, br. 108/96). Navedeno bi značilo da je svako trgovačko društvo, ustanova ili druga pravna osoba u obvezi donije opći akt, ako smatra da određeni podaci iz njihovog poslovanja predstavljaju poslovnu tajnu. Odredbe Zakona o zaš tajnos podataka 1 (NN, br. 108/96) prestale su važi stupanjem na snagu Zakona o tajnos podataka (NN, br. 79/07, 86/12) osim odredaba navedenih u glavi VIII. i IX. tog Zakona. Sukladno članku 19. Zakona o zaš tajnos podataka, definirano je da poslovnu tajnu predstavljaju podatci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju: proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Sukladno odredbi članka 20. Zakona o Zaš tajnos podataka pravna osoba dužna je čuva kao tajnu i podatke: 1) koje je kao poslovnu tajnu saznala od drugih pravnih osoba 2) koji se odnose i na poslove što ih pravna osoba obavlja za potrebe oružanih snaga, redarstvenih vlas Republike Hrvatske ili drugih javnih jela, ako su zaš ćeni odgovarajućim stupnjem tajnos 3) podatke koji sadrže ponude na natječaj ili dražbu do objavljivanja rezultata natječaja odnosno dražbe 1 Zakon o zaš tajnos podataka (NN, br. 108/96) stupio je na snagu godine, a prestao važi godine, stupanjem na snagu Zakona o tajnos podataka osim odredaba glave VIII. i IX. 65

68 JAVNA NABAVA UDK ) podatke koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom doneseni na temelju zakona utvrđeni tajnim podacima od posebnog gospodarskog značenja Opći akt pravne osobe Poslovne tajne, zvane još i povjerljivi poslovni podaci ili neotkriveni podaci upotrebljavaju manja ili veća poduzeća, kako bi se zaš o čitav niz različi h podataka kao što su primjerice postupak proizvodnje, stručna znanja, recepture ili tehnologija, koju u svom radu koriste ili primjenjuju. Sukladno članku 21. Zakona o zaš tajnos podataka općim aktom pobliže se određuju: Slučajevi te način zaš te kad se podaci koji se smatraju poslovnom tajnom mogu priopćava drugim osobama. Ovlaštene osobe koje ih mogu priopćava. Osobe kojima se takvi podaci mogu priopćava. Odredbom članka 21. istog Zakona propisano je da podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priopćava ovlaštene osobe određene općim aktom. Navedeno znači da se u pravnoj osobi određuje ovlaštena osoba ili se osniva posebno jelo koje ima uvid u poslovne tajne, zadaću njihova čuvanja te odlučivanja koje se osobe zaposlene u toj pravnoj osobi mogu ovlas za čuvanje poslovne tajne, odnosno kojim se osobama poslovna tajna može priopći. Dakle podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćava ni čini dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Poslovnu tajnu dužni su čuva svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom. 4. Zakonodavni okvir Odredbom članka 16. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 Odluka Ustavnog suda RH dalje u tekstu: Zakon) propisano je da ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba tog Zakona, osobito onih koje se odnose na objavljivanje obavijes o sklopljenim ugovorima, te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja natjecateljima i ponuditeljima, naručitelj je obvezan čuva i ne smije da na uvid podatke iz dokumentacije gospodarskih subjekata koje su oni sukladno posebnim propisima označili poslovnom tajnom. Ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu 2 Odredbe Zakona o zaš tajnos podataka prestale su važi stupanjem na snagu Zakona o tajnos podataka (NN, br. 79/07 i 86/12), osim odredaba navedenih u glavi VIII. i IX. na temelju kojih su podaci tajni. Gospodarski subjek ne smiju označi tajnim: podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude, te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude. Člankom 20. stavkom 1. točkom 3. Zakona o zaš tajnos podataka određeno je da je pravna osoba dužna čuva kao tajnu i podatke koji sadrže ponude na natječaj ili dražbu do objavljivanja rezultata natječaja ili dražbe. U postupcima javne nabave, troškovnik i ponudbeni list ne mogu bi označeni kao poslovna tajna, a ako ponuditelj želi tako označi neke druge dokumente ili podatke u ponudi, tada će se mora pozva na opći akt na kojemu temelji oznaku tajnos. Prilikom dostave ponude, ponuditelji obično dostave izjavu o tajnos podataka u kojoj navedu da temeljem članka 34. Zakona o tajnos podataka (NN, br. 79/07 i 86/12), odredaba Zakona o zaš tajnos podataka (NN, br. 108/96) i odredaba svog internog akta (primjerice statuta i sl.) čelnik jela donosi opći akt pravne osobe o poslovnoj tajni. Ako dio ponude za ponuditelja predstavlja poslovnu tajnu nije dovoljno općenito se u ponudi pozva na interne akte, nego je potrebno naves točan naziv predmetnog općeg akta ponuditelja kojim su podaci određeni kao poslovna tajna. Dodatno na dokumen- ma koji sadrže poslovnu tajnu kao primjer valjanog označavanja je da se na svakoj stranici tog dokumenta, odnosno na vidljivom mjestu stavi oznaka: primjerice pečat s oznakom poslovna tajna ili povjerljivi podaci. Slijedom navedenog u postupcima javne nabave postupanje naručitelja je regulirano Zakonom o javnoj nabavi, koji je lex specialis u odnosu na Zakon o zaš tajnos podataka koji je lex generalis, te me Zakon o javnoj nabavi ima prednost u ovom području primjene. 5. Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi Nacrt prijedloga novog Zakona o javnoj nabavi koji je u postupku donošenja, usklađen je s odredbama Direk ve 2014/24/EU i Direk ve 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Važeći Zakon o javnoj nabavi dijelom već sadrži odredbe koje su usklađene s odredbama navedenih Direk va, a koje se odnose na ins tut tajnos podataka. Odredbe koje su sada na snazi i dalje su zadržane u nacrtu novog Zakona, jedina je promjena u smislu da nacrt novog Zakona o javnoj nabavi donosi nadogradnju postojećih odredbi koje reguliraju tajnost podataka. Uspoređujući s nacrtom novog prijedloga Zakona značajna su proširenja odredbi koje se odnose na označavanje tajnos podataka u ponudama i na otkrivanje podataka koji su označeni tajnom.

69 UDK JAVNA NABAVA Slijedom navedenog dopunjena je odredba koja navodi što ponuditelji ne smiju označi tajnom u ponudi: cijena ponude, troškovnik, katalog, podatci u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvadak iz javnih registara te drugi podatci koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objavi ili ne smiju označi tajnom. Nadalje, naručitelj osim što ne smije otkri podatke dobivene od gospodarskih subjekata koje su oni na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta označili tajnom, ne smije otkri podatke koji uključuju tehničke ili trgovinske tajne te povjerljive aspekte ponuda i zahtjeva za sudjelovanje. Izričito je navedeno da naručitelj ne smije drugim sudionicima u natjecateljskom postupku uz pregovore, odnosno pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natjecateljskom dijalogu ili partnerstvu za inovacije otkri povjerljive podatke ili rješenja koje mu je priopćio natjecatelj ili ponuditelj koji sudjeluje u pregovorima ili dijalogu bez njegove pisane izjave kojom daje suglasnost. Navedena izjava ne može se da kao opća zabrana pristupa svim informacijama već se mora odnosi samo na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija. Sukladno i iskustvima iz prakse, u nacrtu je navedeno i da naručitelj može odredi gospodarskim subjek- ma zahtjeve s ciljem zaš te tajnos podataka koje stavlja na raspolaganje u postupku javne nabave. Odredbe iz nacrta koje se odnose na tajnost podataka ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba Zakona o javnoj nabavi, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijes o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjek ma te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama. Primjer iz prakse Rješenje, KLASA: UP/II /15-01/683, URBROJ: /15-17, od 25. studenoga godine. Odabrani ponuditelj je dijelove svoje ponude koji se odnose na kriterije ekonomski najpovoljnije ponude označio poslovnom tajnom. Naručitelj je u ograničenom postupku javne nabave za predmet: nacionalni sustav za nadzor državne granice, za kriterij odabira odredio ekonomski najpovoljniju ponudu. Naručitelj je sve če ri pris gle ponude ocijenio valjanima, te je odabrao kao ekonomski najpovoljniju ponudu zajednice ponuditelja. Žalitelj osporava zakonitost odluke o odabiru i u žalbi navodi kako mu je po postavljenom zahtjevu za uvid u ponude onemogućen uvid u ponudu odabranog ponuditelja. Naručitelj je, is če, omogućio uvid samo u ponudbeni list, priloge ponudbenom listu, tablicu tehničkih zahtjeva, troškovnik i jamstvo u sklopu odabrane ponude, dok nije omogućio uvid u ostale dijelove ponude uz obrazloženje da je te dijelove ponude, odabrani ponuditelj označio poslovnom tajnom. Dana , žalitelj je ponovno nastojao izvrši uvid u ponude, no naručitelj ponovno nije omogućio uvid u dijelove odabrane ponude koji su u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude. Uvidom u tehničke specifikacije utvrđeno je da se odabrani ponuditelj u stavkama tehničkih specifikacija u dijelu u kojem je traženo dokazivanje traženih tehničkih karakteris ka, a koje se boduju kao kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, navodio primjerice: dokument na stranici ponude 907/1421, dokument na stranici ponude 492/1421, koje stranice ponude se nalaze u registratorima 2, 3, 4 ili 5 ponude koji su označeni kao poslovna tajna. Postavljenim načinom određivanja bodova naručitelj je odredio da će tehnički dio ponude, odnosno dokazi zadovoljenja određenog zahtjeva iz tehničkog dijela ponude, ujedno bi i podaci potrebni za ocjenjivanje, bodovanje u skladu s tehničkim kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude. Državna komisija je zaključila da naručitelj nije ovlašten u smislu Zakona o javnoj nabavi uskra uvid u ponudu odabranog ponuditelja, ako je is određene dijelove svoje ponude nezakonito označio poslovnom tajnom, što je bio slučaj u konkretnom postupku javne nabave. Naime odabrani ponuditelj je dijelove svoje ponude i to sadržaj registratora 2, 3, 4 i 5 označio poslovnom tajnom iako se u is ma nalaze dokazi tehničkih karakteris ka nuđenoga predmeta nabave, a koji dokazi su ujedno prema traženju naručitelja, i dokazi potrebni za ocjenjivanje i bodovanje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Slijedom navedenog is nisu smjeli, u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi, bi označeni poslovnom tajnom. S obzirom na to da je odabrani ponuditelj nezakonito dijelove svoje ponude označio poslovnom tajnom, te je naručitelj takvu ponudu u postupku pregleda i ocjene bio obvezan odbi, jer je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Budući da je naručitelj to propus o učini, is je bio obvezan u smislu članka 16. stavka 1. i članka 102. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi omogući uvid u ponudu odabranog ponuditelja, s obzirom na to je is pro vno Zakonu o javnoj nabavi i dokumentaciji za nadmetanje dijelove svoje ponude koji se odnose na kriterije ekonomski najpovoljnije ponude označio poslovnom tajnom, te je slijedom navedenog žalbeni navod osnovan. 67

70 JAVNA NABAVA UDK Primjer iz prakse Rješenje KLASA: UP/II /15-01/218, URBROJ: /15-9, od 19. svibnja godine. Odabrani ponuditelj u ponudi tajnim označio podatke o jediničnim cijenama i cijeni ponude, ni je za navedene podatke naveo pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. U otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: računalna oprema (računala, zasloni i pisači) dostavljene tri ponude. Naručitelj je sve ponude ocijenio valjanima te sukladno kriteriju kao najpovoljniju odabrao ponudu odabranog ponuditelja. Žalitelj u žalbi navodi da je ponuda odabranog ponuditelja označena oznakom tajnos, i to u njezinom tehničkom i komercijalnom dijelu i nije navedena pravna osnova za oznaku tajnos, te je naručitelj zabranio uvid u ponudu trećim osobama. Žalitelj smatra da je takva ponuda trebala bi odbijena kao neprihvatljiva stoga jer je zabranjeno označi tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude, što su zapravo komercijalni uvje koje je odabrani ponuditelj označio tajnima. Postupajući po ovom žalbenom navodu utvrđeno je da je dokumentacijom za nadmetanje propisano da ako ponuditelj označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je sukladno Zakonu, u ponudi naves pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni, te ne smije tajnim označi podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke i cijeni ponude. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na stranici broj 2/46 u naslovu Tajnost podataka, odabrani ponuditelj naveo da su tehničko rješenje i komercijalni uvje poslovna tajna, te da prihvaćanjem ponude naručitelj prihvaća da su uvje koje odabrani ponuditelj nudi poslovna tajna i da sa sadržajem ponude neće bi upoznate osobe koje nisu direktno uključene u projekt kao ni osobe treće strane. Nadalje u ponudi na stranici broj 46/46 pod nazivom Prodajni uvje u podnaslovu Ostalo, odabrani ponuditelj je naveo sljedeće: Sukladno natječajnoj dokumentaciji, evidencijski broj nabave 05/2015, proizvođač, model, kataloški broj, zemlja porijekla, godina proizvodnje, opis, količine, jedinične i ukupne cijene navedene su u obrascu 3. Troškovnik s opisom predmeta nabave. Iz navedenog proizlazi da je odabrani ponuditelj označio tajnim podatke o jediničnim cijenama i cijeni ponude, što su zapravo komercijalni uvje koje je označio poslovnom tajnom. U konkretnom slučaju odabrani ponuditelj se pri izradi ponude nije pridržavao zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, jer je u ponudi označio tajnim podatke o jediničnim cijenama i cijeni ponude, a ni je za navedene podatke naveo pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. Slijedom navedenog zaključeno je da žalbeni navod osnovan. 6. Zaključak U postupcima javne nabave ponuditelji označavaju određene podatke oznakom tajnos i u slučajevima kada oni po svom značenju i kategorizaciji ne bi trebali bi označeni poslovnom tajnom. S druge strane naručitelji su u postupcima javne nabave obvezni poš va povjerljivu prirodu svih informacija koje im dostavlja gospodarski subjekt, odnosno kada se ona odnosi na poslovnu tajnu. U vremenima kada prevladava tržišna konkurencija, zaš ta podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu važna je osobito za manja i srednja poduzeća, jer otkrivanje određenih podataka konkuren ma može utjeca na pad vrijednos budućeg poslovanja, stoga podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu trebaju i nadalje osta zaš ćeni u postupcima javne nabave. 68

71 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima provedba Mjere 7 Saša Bukovac * Koncem travnja ove godine Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavili su indika vni plan natječaja mjera iz Programa ruralnog razvoja, koji obuhvaća i operacije obuhvaćene Mjerom 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima. Nakon dugo vremena, jedinice lokalne samouprave imat će ponovno mogućnost ulaga u poboljšanje ruralne infrastrukture, kao i u pokretanje i poboljšanje temeljnih usluga na ruralnom prostoru. Raspisivanju navedenih mjera prethodio je natječaj iz operacije Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave, koja je izravno povezana s provedbom podmjera i operacija čija se objava očekuje. Mjera 7 iznimno je važna za jačanje ruralne zajednice i kompa bilna je s ostalim mjerama ruralnog razvoja, poglavito s mjerama 4 i 6. Ovoj mjeri dan je veliki značaj i u financijskom smislu te je, prema indika vnoj financijskoj alokaciji za razdoblje za nju dodijeljeno 265,9 milijuna eura, odnosno oko 38 milijuna eura godišnje, čime zauzima drugo mjesto, odmah nakon Mjere 4 Ulaganja u fizičku imovinu. Autor u članku daje detaljan pregled sljedećih operacija: , i 7.2.2, tj. prihvatljive korisnike, ak vnos, te minimalne i maksimalne vrijednos potpore. 1. Lokalne temeljne usluge za ruralno stanovništvo Operacija Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu ukazuje na svoj sadržaj. Planirani rokovi natječaja za operacije iz Mjere 4 predviđaju objavu operacije Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu za svibanj ove godine te je već sada jasno da će doći do određenih kašnjenja, s obzirom na to da još uvijek nisu objavljene izmjene pravilnika, za koje je provedeno javno savjetovanje još koncem godine. Prema raspoloživim informacijama iz prijedloga pravilnika koji je prošao e-savjetovanje moguće je detek ra ključne elemente ove operacije Kriteriji prihvatljivos * Saša Bukovac, Hrvatska gospodarska komora, pomoćnik direktora sektora za međunarodne poslove. Kako je riječ o mjeri koja je po svojoj logici okrenuta ruralnoj zajednici i korisnici su u pravilu jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva u njihovom većinskom vlasništvu, javne neprofitne ustanove, osnovane od jedinica lokalne samouprave, organizacije civilnog društva kao i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim djelatnos ma, kao i društvenim djelatnos ma od interesa za lokalno stanovništvo pod pretpostavkom da su njihove djelatnos povezane s prihvatljivim ulaganjem. Ulaganje se mora provodi u jednom ili više naselja s najviše 5000 stanovnika, koji se nalaze unutar prostora jedne jedinici lokalne samouprave te se mora osigura funkcionalnost ulaganja do podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu. Korisnik mora dokaza i da je ulaganje od interesa za lokalnu zajednicu te pribavi suglasnost gradskog/ općinskog vijeća, kao i dokaz da je ulaganje obuhvaćeno razvojnom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave Što se može financira? Operacija omogućuje ulaganja u gradnju, opremanje i rekonstrukciju objekata namijenjenih poboljšanju kvalitete usluga na ruralnom prostoru, poput vatrogasnih, društvenih i planinarskih domova, kulturnih centara, turis čkih informa vnih centara, dječjih igrališta, sportskih građevina, objekata za sportski ribolov, rekreacijskih zona uz rijeke i jezera, biciklis čkih i pješačkih staza i pješačkih zona, tematskih parkova i putova, objekata za njegu, odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi, parkova, otvorenih odvodnih kanala, javnih prometnih površina te groblja i tržnica. 69

72 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK Koliki je iznos i intenzitet potpore? Intenzitet javne potpore ovisi o indeksu razvijenos jedinice lokalne samouprave te one svrstane u IV. i V. skupinu ostvaruju potporu intenziteta do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova. Jedinice lokalne samouprave koje su svrstane u III. skupinu mogu računa na intenzitet potpore do 90 %, dok one najslabije razvijene, svrstane u I. ili II. skupinu, mogu ostvari pravo na intenzitet potpore do 100 %. Najniži iznos prihvatljivih troškova predložen izmjenama Pravilnika iznosi Eura, dok maksimalni iznos prihvatljivih troškova, na temelju kojih se obračunava potpora, iznosi eura. Iz minimalnog iznosa prihvatljivih troškova može se izračuna minimalni iznos potpore ( eura), dok maksimalni iznos potpore ne može prijeći eura. Prijavitelj jekom jednog natječaja može podnije jednu prijavu unutar operacije, dok ukupni broj prijava jekom financijskog razdoblja nije ograničen. Među m, ako se ima u vidu da se sljedeća prijava može podnije tek po konačnoj ispla projekta, jasno je da korisnici neće ima prevelike mogućnos za višekratno podnošenje prijava, prije svega zbog dugotrajnog postupka javne nabave. Važno je istaknu da projekt mora bi dovršen, odnosno konačni zahtjev za isplatu podnesen, unutar 24 mjeseca od izdavanja odluke o dodjeli sredstava. 2. Ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i nerazvrstane ceste Operacija Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i operacija Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, vrlo su važne za lokalne zajednice. Objava ovih dviju operacija najavljena je za srpanj, odnosno kolovoz ove godine, a one su izravne nasljednice mjere 301, ulaganja u ruralnu infrastrukturu, koja se provodila unutar IPARD programa. Operacije su namijenjene poboljšanju infrastrukture čija je svrha unaprjeđenje uvjeta života na ruralnom prostoru što će, u konačnici, omogući zadržavanje stanovništva na ruralnom prostoru Kriteriji prihvatljivos Korisnici operacije jesu javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje, dok su korisnici operacije jedinice lokalne samouprave. Svaka pojedina operacija propisuje kriterije prihvatljivos koji dodatno definiraju korisnika i projekt. Pa su tako kod operacije ulaganja omogućena u naseljima s najviše 2000 stanovnika, s me da se izgrađeni sustav vodoopskrbe ili odvodnje, radi funkcionalnos, može priključi na sustav koji se nalazi u naseljima s više od stanovnika. Unutar jednog projekta prihvatljivo je građenje, rekonstrukcija ili opremanje samo jednog sustava, koji se može provodi na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Kao i svi javni projek, ulaganje mora bi u skladu s razvojnom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave, uz suglasnost gradskog ili općinskog vijeća, čime će se osigura da projekt odgovara društvenim i razvojnim potrebama lokalne zajednice. Korisnici operacije Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta jedinice su lokane samouprave, dok su građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta prihvatljivi u naseljima s najviše stanovnika. Unutar jednog projekta dopušteno je građenje jedne nerazvrstane ceste koja mora bi obuhvaćena Odlukom o nerazvrstanim cestama grada ili općine, bi u skladu s razvojnom dokumentacije jedinice lokalne samouprave te ima suglasnost gradskog, odnosno općinskog vijeća. Nerazvrstana cesta može prolazi kroz više naselja koja moraju ima ne više od stanovnika Što se može financira? Operacijom moguće je ulaga u građenje, rekonstrukciju te opremanje javnog sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, dok je operacijom moguće ulaga u gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta Koliki je iznos i intenzitet potpore? U operaciji intenzitet javne potpore može iznosi- do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova, dok najviši iznos vrijednos potpore iznosi eura. Raspon prihvatljivih troškova po projektu/operaciji kreće se od do eura, a korisnik teoretski može podnije neograničen broj zahtjeva za trajanja Programa ruralnog razvoja , dok je zbog činjenice da se novi zahtjev ne može podnije prije dovršetka prvog projekta, broj projekata značajno ograničen. Ipak, u slučajevima kada je javno poduzeće u suvlasništvu nekoliko jedinica lokalne samouprave, može jekom trajanja jednog natječaja podnije onoliki broj zahtjeva koliko jedinica lokalne samouprave sudjeluje u njegovu vlasništvu. Isplata javne potpore može bi jednokratna ili najviše u tri rate, a korisnik je dužan podnije zahtjev za isplatu najkasnije 24 mjeseca po dodjeli Odluke o dodjeli sredstava. Kao i u prethodnom slučaju, u operaciji iznos potpore može iznosi do eura, dok se raspon prihvatljivih troškova kreće od do eura, uz neograničen broj prijava jekom programskog razdoblja. Provedba ulaganja od dana donošenja Odluke o dodjeli sredstava do dana podnošenja posljednjeg Zahtjeva za isplatu može traja najduže do 36 mjeseci. VAŽNO!!! Kod ulaganja unutar svih navedenih operacija isplata se može zah jeva jednokratno, ili u najviše tri rate, a korisnik može traži predujam za financiranje projekta, i to do visine 50 % odobrenih sredstava javne potpore.

73 UDK EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 3. Opći troškovi Opći troškovi obuhvaćaju troškove izrade projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih elaborata i cer fikata, troškovi nadzora projekta, troškovi javne nabave i slično. Za razliku od troškova povezanih s gradnjom, rekonstrukcijom i opremanjem, neki od ovih troškova prihvatljivi su ako su nastali i prije podnošenja prijave na natječaj, s m da nisu smjeli nasta prije 1. siječnja godine. Iznos općih troškova ne smije prelazi 10 % vrijednos ukupno prihvatljivih troškova (bez općih troškova), te ne može bi veći od eura. Sastavni dio općih troškova jesu i troškovi konzultanata povezani s pripremom projektne prijave, koji ne smiju prijeći 2 % od iznosa prihvatljivih troškova projekta/operacije bez općih troškova, te ne smiju bi veći od eura. 4. Opći uvje Odnose se na provedbu svih podmjera i operacija unutar Mjere 7, te se odnose na sve potencijalne korisnike, bez obzira na njihov pravni oblik. Važno je zna da ak- vnos povezane s projektom/operacijom ne smiju započe prije podnošenja prijave, osim pripremnih ak vnos koje su većim dijelom obuhvaćene općim troškovima. U pripremne ak vnos se tako ubraja i stjecanje vlasništva nad nekretninom, ishođenje dozvola i slično. Korisnik je dužan fotografira lokacije ulaganja prije početka izvedbe projekta/operacije. Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora ima podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske. Korisnik je obvezan prije podnošenja Zahtjeva za potporu proves postupak ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja zahvata na okoliš u skladu s važećim propisima iz područje zaš te okoliša i prirode, ako projekt/operacija iz Podmjere 7.2. i 7.4. zah jeva provedbu navedenih postupaka. Projek /operacije koji će ima značajan nega vni utjecaj na okoliš, neće bi financirani sredstvima javne potpore osim, ako su poduzete korek vne mjere propisane od strane nadležnog jela. Ako zakonodavstvo Europske unije propiše zahtjeve za dos zanje novih standarda, korisnik može podnije Zahtjev za potporu za dos zanje h standarda u roku od 12 mjeseci od dana kada su is stupili na snagu. Korisnik je dužan sa Zahtjevom za potporu dostavi Izjavu o dodijeljenim bespovratnim sredstvima za iste prihvatljive troškove u okviru podmjere za koju je podnio Zahtjev za potporu od strane središnjih jela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svake pravne osobe koja dodjeljuje državne potpore, te će mu se za iznos dodijeljen iz navedenih izvora umanji iznos javne potpore. Osim gore navedenih materijalnih troškova, prihvatljivi su i nematerijalni troškovi kao što su kupnja ili razvoj računalnih programa. 5. Neprihvatljivi troškovi Svaki projekt sadrži i neprihvatljive troškove koji ne utječu na prihvatljivost projekta, ali se ne mogu financira iz sredstava javne pomoći. Neprihvatljivi troškovi u okviru Mjere 7 su: Porez na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV), u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a. Drugi porezi, naknade i doprinosi. Kamate Rabljeni strojevi i oprema Nabava vozila Trošak kupnje i najma nekretnina Održavanje građevine i oprema za održavanje građevine. Troškovi refinanciranja kamata, režijski i opera vni troškovi, troškovi osiguranja, te svi troškovi održavanja i amor zacije. Novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka. Troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječnja godine. Opći troškovi povezani s ulaganjem koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu, ako ulaganje nije odobreno. Trošak nepredviđenih radova u građenju i ostali nepredviđeni troškovi. Plaćanje u gotovini i leasing-om. 6. Podnošenje zahtjeva za potporu Natječaji u okviru Mjere 7 se objavljuju u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ( i Ministarstva poljoprivrede (www. mps.hr). Natječajem se definiraju rokovi i uvje za podnošenje Zahtjeva za potporu za dodjelu sredstava iz EFARD-a. Korisnici zahtjev podnose u elektroničkom obliku sustavom AGRONET-a (detaljnije o samoj prijavi u sustav pogleda na stranicama Agencije za plaćanja, u vodiču za korisnike: h p:// hr/ruralni-razvoj-1022.aspx. Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici su obavezni učita u sustav AGRONET dokumentaciju propisanu natječajem, ali i dostavi je u originalu, preporučeno poštom s povratnicom ili osobno. U trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik mora ima podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu. Prilikom administra vne kontrole Zahtjeva za potporu utvrđuje se pravovremenost, potpunost, udovoljavanje propisanim uvje ma i kriterijima, broj bodova sukladno kriterijima rangiranja te iznos prihvatljivih izdataka. 71

74 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Prestanak i likvidacija udruga Niko Rimac * U određenim okolnos ma udruge prestaju postoja. Pritom se mogu primijeni postupak likvidacije i skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge. Svaki se od h postupaka obavlja u okviru različi h pretpostavki, pa se prema tome i različito računovodstveno iskazuje. Prestanak postojanja udruga u ovom se članku promatra s motrišta propisa koji uređuje njihov prestanak postojanja, te s motrišta poreznih i računovodstvenih propisa. Zakonom o udrugama (NN, br. 74/14) propisan je postupak likvidacije udruge, od donošenja rješenja o pokretanju likvidacijskog postupka, definiranja vremenskog okvira za provedbu likvidacije od strane likvidatora, utvrđivanja stanja na poslovnom računu udruge, utvrđivanja knjigovodstvenog stanja dugovanja i potraživanja, raspodjele preostale imovine do prestanka postojanja brisanjem iz registra udruga. Člankom se skreće pozornost na prijeporne situacije u svakom od ovih područja, a sam cilj likvidacije, odnosno skraćenog postupka za prestanak postojanja udruga jest završi poslovne odnose Uvod U Registru udruga nalazi se velik broj udruga koje ne održavaju redovite skupš ne, jela upravljanja su im izvan mandata, a ta njihova pasivnost dovodi i do neažurnos Registra udruga. Zakonom o udrugama (stupio je na snagu 1. listopada 2014.), zakonodavac je nastojao omogući lakše brisanje neak vnih udruga iz Registra, izmijenivši odredbe o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju udruga. Time će ujedno javnost dobi točniji uvid u stvarnu brojnost i ak vnost udruga, te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Republici Hrvatskoj. Udruge se, bez prijepora, ubrajaju u organizacije koje moraju iskaziva svoje poslovne promjene, vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje prema propisima koji uređuju neprofitno računovodstvo. One se stoga, u smislu ovog članka, ubrajaju u neprofitne organizacije. Udruga nije obvezana prijavi prestanak djelovanja Registru neprofitnih organizacija. Neprofitne organizacije brišu se iz Registra neprofitnih organizacija brisanjem iz ma čnog registra, a obavijest o tome Ministarstvu financija dostavlja voditelj odgovarajućeg registra po službenoj dužnos najkasnije u roku 30 dana od nastale promjene. Pored Zakona o udrugama propisi koji izravno ili neizravno uređuju prestanak postojanja udruga i koji se razmatraju u članku su: Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (NN, br. 45/15). * Niko Rimac, dipl. oec., Ministarstvo financija, Zagreb. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14, dalje u tekstu: Zakon o neprofitnim organizacijama). Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/15, dalje u tekstu: Pravilnik o neprofitnom računovodstvu). Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (NN, br. 31/15, dalje u tekstu: Pravilnik o financijskom izvještavanju). Stečajni zakon (NN, br. 71/15). Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. od 73/13 do 143/14, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u), Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. od 79/13 do 130/15). Opći porezni zakon (NN, br. od 147/08 do 26/15). Zakon o porezu na dobit (NN, br. od 177/04 do 143/14). Pravilnik o porezu na dobit (NN, br. od 95/05 do 137/15). 2. Način prestanka postojanja udruga Nakon što prestane djelova, udruga prestane postoja. Zakon o udrugama propisuje nekoliko temeljnih postupaka koji prethode prestanku postojanja udruga. Kada se koji od njih primjenjuje, uređuje Zakon o udrugama. Riječ je o likvidaciji udruge i skraćenom postupku za prestanak postojanja udruge. U odgovarajućim se okolnos ma nad udrugom provodi i stečaj koji je uređen Općim zakonom Stečajnim zakonom, odnosno Zakon o udrugama ne sadržava posebne odredbe koje bi se primjenjivale na stečaj udruge. Zakon o udrugama u članku 48. regulira razloge za prestanak postojanja udruge, a to su:

75 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Odluka skupš ne o prestanku udruge. Pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem. Protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana. Pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge. Pokretanje stečajnog postupka. Na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno jelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijamu novih članova. Ako su razlozi prestanka djelovanja udruge odluka skupš ne (čl. 48. st. 1. t. 1. Zakona o udrugama: dalje u tekstu: Zakona), neodržavanje redovite sjednice skupš ne u okviru određenog vremena (čl. 48. st. 1. t. 3. Zakona), pravomoćna sudska odluka (čl. 48. st. 1. t. 4. Zakona) i zahtjev člana u određenim navedenim okolnos ma (čl. 48. st. 1. t. 6. Zakona), tada se provodi postupak likvidacije. Sam postupak likvidacije detaljno je uređen Zakonom. Uređene su obveze likvidatora koji mora već bi određen u statutu udruge, odnosno njezinim temeljnim općim aktom koji može ima i drugi naziv. U okolnos ma koje su uređene Zakonom o udrugama, udruga može presta postoja primjenom skraćenog postupka za prestanak postojanja udruge, koji je uređen člankom 51. Zakona. U prvom, trećem, četvrtom i šestom slučaju provodi se postupak likvidacije Likvidacija udruge Postupak likvidacije udruge, prema članku 49. Zakona, započinje rješenjem nadležnog ureda o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, koje sadrži razloge za pokretanje postupka, osobno ime likvidatora i način provođenja likvidacijskog postupka, te podatke o promjeni naziva udruge, tako da se uz izvorni naziv udruge dodaje oznaka: u likvidaciji, a što mora bi upisano u registar udruga. U okolnos ma predviđenim Zakonom nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za opće poslove (dalje u tekstu: nadležni ured) donosi rješenje o prestanku djelovanja udruge i pokretanju likvidacijskog postupka (dalje u tekstu: rješenje). Rješenje ima sastavnice koje propisuje Zakon o udrugama. Likvidator je obvezan nadležnom uredu dostavi zahtjev za prestanak djelovanja udruge u registar udruga u roku osam dana od dana donošenja odluke skupš ne. Uz taj zahtjev on prilaže zapisnik sa sjednice skupš ne na kojoj je donesena odluka o prestanku udruge koja sadržava uputu o načinu provedbe likvidacijskog postupka, podjeli preostale imovine i visini naknade za likvidatora. Nakon dostave ovog zahtjeva, nadležni ured donosi rješenje. U postupku likvidacije prestaju ovlaštenja jela i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge, a udrugu zastupa likvidator, odnosno fizička ili pravna osoba koju je imenovalo nadležno jelo udruge i koja je kao likvidator upisana u registar udruga otvaranjem likvidacijskog postupka (ne mora bi član udruge). Likvidator je dužan nadležnom uredu podnije zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u registar udruga u roku od osam dana od dana donošenja odluke skupš ne o prestanku postojanja udruge odnosno pokretanja stečajnog postupka Likvidator mora proves likvidacijski postupak u roku 60 dana od dana primitka rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvidacijskog postupka. U nastavku se pojašnjava postupak prestanka djelovanja udruge prema odluci skupš ne o prestanku udruge (dalje u tekstu: odluka skupš ne) kod kojeg se primjenjuje likvidacijski postupak. Obveze likvidatora su sljedeće: utvrdi stanje na poslovnom računu udruge utvrdi knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja. Udruga može ima u svojim poslovnim knjigama i obveze i potraživanja. Likvidator se prema Zakonu o udrugama različito postavlja u odnosu na dugovanja, odnosno potraživanja. U slučaju da utvrdi da udruga ima dugovanja, likvidator je dužan objavi poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi u roku 30 dana od dana objave poziva, a za eventualna potraživanja dužan je pozva dužnike na plaćanje dugova u roku od 30 dana od dana poziva. Propisi ne uređuju gdje se mora objavi poziv vjerovnicima. Prikladno bi bilo da se javno objavi. Smatramo da bi objava i na internetskim stranicama udruge mogla ima obilježje javnos. Jednako tako, propisi ne uređuju kako bi se trebali poziva dužnici udruge na plaćanje. Bi li bilo prikladno objavi poziv javno ili bi bilo dostatno ponaosob poziva svakog od dužnika? Mišljenja smo da bi ih trebalo pozva na oba načina kako ne bi ostala nenaplaćena potraživanja koja (možda) nisu bila knjigovodstveno iskazana. Obveza za javna davanja (poreze, doprinose i sl.) moraju se namiri jer bez pribavljanja potvrde o nepostojanju duga s osnova javnih davanja koju izdaje Ministarstvo financija, udruga neće moći bi likvidirana. Prema pravilima struke, s obzirom na to da se pri pokretanju postupka likvidacije mora proves popis (inventura) imovine i obveza, prije nego što likvidator poduzme te pozivne radnje, trebalo bi proves popis imovine i obveza: utvrdi ostalu imovinu namiri vjerovnike i troškove likvidacijskog postupka, te sudskih i drugih postupaka. 73

76 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Redoslijed namirenja obveza koje ima udruga nije propisan. Trebali bi se primijeni postojeći propisi o redosljedu namirenja obveza. Ako utvrđena imovina nije dovoljna za namirenje obveza, o toj činjenici likvidator obavještava nadležni sud prema sjedištu udruge u roku osam dana od završetka likvidacijskog postupka radi pokretanja stečajnog postupka: preostalu imovinu likvidator raspodjeljuje osobi koju je odredila skupš na udruge. Mora se utvrdi izvor preostalih sredstava. Naime, ako je preostalo sredstava iz javnih izvora kojima su financirani programi, projek i ak vnos, udruga ih treba vra u proračun iz kojeg su sredstva dodijeljena. Tek s tom preostalom imovinom skupš na može raspolaga u skladu sa statutom udruge. Skupš na je morala donije odluku o tome kome će se preostala imovina dodijeli samo u skladu sa statutom, odnosno drugim istovrsnim temeljnim aktom udruge. Tu se moglo predvidje da se preostala imovina dijeli udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju jednake ili slične statutarne ciljeve. Ako se imovina ne može da osobi koja je predviđena da stekne tu imovinu, tada se preostala imovina predaje jedinici lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge. Zakon o udrugama ne razmatra oblik imovine koji preostaje, iz čega se može zaključi da ona može ima sve pojavne oblike. Dakle, ne bi trebalo bi zapreke da ona bude, osim u obliku novca, i u obliku stvari, prava, potraživanja i sl.: te sastavi završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku. Zakon o udrugama ne pojašnjava pojam završnog računa, kao što ga ne pojašnjava ni jedan poseban propis iz područja neprofitnog računovodstva, pa se njime, prema našem mišljenju, može smatra bilo koji dokument koji uz izvješće o provedenom likvidacijskom postupku upućuje na to da je preostala imovina raspodjeljena u skladu sa statutom udruge, odnosno odlukom skupš ne. Smatramo da to može bi u formi financijskih izvještaja koje propisuje računovodstveni sustav. Jednako tako nije propisan ni sadržaj izvješća o provedenom likvidacijskom postupku pa stoga smatramo da to može bi bilo koji dokument kojim će se moći dokaza da je proveden likvidacijski postupak prema pravilima Zakona. Što se če sadržaja završnog računa, upitno je mora li onaj dio koji se odnosi na imovinu ima stanja ili ne mora? Naime, ako bi se završni račun sastavio bez stanja imovine i obveza, ne bi bilo moguće utvrdi koja je imovina raspodjeljena i kome je raspodjeljena. No, s obzirom na to da se isto može obrazlaga i u izvješću o provedenom likvidacijskom postupku, mislimo da nema zapreke da to bude i račun na kojem ne postoje stanja bilančnih pozicija prema računovodstvenim propisima. Naime, smatramo da treba razlikova likvidacijska izvješća od računovodstvenih izvješća, jer im je namjena drukčija i stoga što se Zakon o udrugama ni jednom svojom odredbom na njih ne poziva: nadležnom uredu u roku osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka (nakon raspodjele preostale imovine) podnije završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku. Nakon svih prethodno navedenih radnji, ako nisu utvrđeni dugovi udruge, nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga. Ako postoje dugovi udruge, stvorene su pretpostavke za stečajni postupak. Na temelju pravomoćnog rješenja o brisanju udruge, udruga se briše iz registra udruga. Shema 1. Postupak likvidacije na temelju zahtjeva likvidatora u skladu s odlukom skupš ne o prestanku udruge 74 Odluka skupš ne o prestanku udruge Likvidator je dostavlja u roku osam dana od donošenja odluke skupš ni Likvidator Nadležni ured Likvidacijski postupak Nadležni ured Nadležnom uredu dostavlja zahtjev za prestanak rada udruge (prilaže zapisnik sa skupš ne). Uz zahtjev za prestanak dostavlja odluku skupš ne o pretsnku rada udruge. Odluka sadrži i uputu o provedbi likvidacijskog postupka, podjeli preostale imovine i visini naknade za likvidatora. Donosi rješenje o prestanku djelovanja udruge i pokretanju likvidacijskog postupka. Naziv udruge se dopunjuje oznakom: u likvidaciji i upisuje se u registar ufruga. Primitkom rješenja počinje likvidacijski postupak koji se mora proves u roku 60 dana od primitka rješenja. Mora se proves u roku 60 dana od dana primitka rješenja. Likvidaciju provodi likvidator čije su obveze: 1.utvrdi stanja na poslovnom računu 2. utvrdi knjigovodstveno stanje potraživanja i obveza (uključujući i za javna davanja) 3. utvrdi ostalu imovinu 4. namiri vjerovnike i troškove likvidacijskog postupka, te sudske i druge postupke 5. raspodijeli preostalu imovinu osobi koju je odredila skupš na udruge 6. sastavi završni račun i izvješće o provedenom likvidacijs. postupku Ako ne postoje dugovi udruge nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga. Ako postoje obveze počinje stečajni postupak. Nakon pravomoćnos rješenja o brisanju udruge, ona se briše iz registra udruga.

77 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 2.2. Skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge Članak 51. Zakona uređuje skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge, a on se može proves u tri slučaja: kada skupš na donese odluku o prestanku postojanja udruge kada je proteklo dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana kada je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge. U skraćenom postupku ne provodi se postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz registra udruga solidarno odgovaraju članovi upravnog (izvršnog) jela, na temelju izjave koju je većina članova upravnog (izvršnog) jela dala pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena u skladu sa Zakonom o udrugama. Udruga se briše iz registra udruga, ali u registru ostaju upisana osobna imena, prebivalište, OIB članova jela udruge koji su potpisali izjavu, s naznakom njihove solidarne odgovornos za eventualne naknadno utvrđene obveze udruge. Kod skraćenog postupka smatramo da će u bi postoja manji broj ak vnos od prethodno navedenih, jer se pretpostavlja da udruga ne djeluje. Ako djeluje, postupak bi trebao bi jednak kao i pri likvidaciji udruge, samo što nije izrijekom propisan, ali nameću ga pravila poslovanja. Dakle, umjesto da se provodi postupak likvidacije, provodi se skraćeni postupak. Ovaj je postupak stoga mogućnost, a ne obveza. Iako nije izrijekom propisano, nužno se nameće da od trenutka odluke skupš ne pa do trenutka davanja izjave o tome da udruga ne djeluje i da nema obveza, a ako one postoje potrebno ih je obustavi. Upitno je treba li te ak vnos proves prije odluke skupš ne ili nakon odluke skupš ne. Mišljenja smo da to ne bi trebalo bi presudno, a njihov izostanak može bi posljedica neak vnos udruge, ali ne bi bilo neobično i da postoje iako je udruga neak vna (npr. zaostale obveze prema raznim vjerovnicima). Naime, pojam djelovanja trebalo bi se poveza s izlaznim ak vnos ma udruge, a ne s knjigovodstvenim podacima o postojanju obveza. Zbog toga postoje samo dvije mogućnos kako namiri, odnosno kako se rješi obveza prema vjerovnicima: rješi ih se prije donošenja odluke skupš ne ili nakon odluke skupš ne. Smatramo da to nije bitno, nego je bitno da udruga ne obavlja djelatnost i da prije davanja izjave pred javnim bilježnikom nema obveza u svojim poslovnim knjigama. Upitno je kako postupi, ako na imovinskim pozicijama, koje preostanu nakon namirenja obveza, postoje potraživanja koja nemaju obilježja novca i novčanih ekvivalenata, odnosno stvari? Mogu li se one prenije osobi koja je nominirana u općim ak ma udruge ili se one moraju pretvori u novac, odnosno stvari? S obzirom na to da Zakon o udrugama ne uređuje da imovina može prije prijenosa imenovanoj osobi ima svaki pojavni oblik, odnosno da nije potrebno da bi udruga prestala postoja, mišljenja smo da se imovinu koja se raspoređuje najprije mora pretvori u određene pojavne oblike, u načelu, u novac. Ovakav bi pristup trebalo prihva i pri prestanku postojanja udruge ako se provodi likvidacijski postupak. Nadalje, upitno je može li nakon brisanja udruge i dalje bi ak van transakcijski račun brisane udruge na koji bi se naplaćivala neka prenesena potraživanja? Smatramo da nema zapreke, jer to više i nije račun udruge nego račun osobe kojoj je prenesena imovina prije brisanja udruge. Naime, imenovana osoba kojoj je prenesena imovina prije brisanja pravni je sljednik tog računa. Pretpostavke za primjenu skraćenog postupka su da većina članova upravnog (izvršnog) jela udruge izjavi pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena osobama koje je odredila skupš na. Ako se imovina ne može da osobi koja je predviđena ili statutom ili odlukom skupš ne, imovina pripada jedinici lokalne samuprave (gradu ili općini) na čijem području udruga ima sjedište. Zahtjev za upis prestanka postojanja udruge skraćenim postupkom podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge, odnosno jedan od članova upravnog jela udruge. Osobe koje su potpisale izjavu solidarno odgovaraju za obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz registra udruga. Prema navedenom, ako udruga ima ikakvih obveza, ne može primijeni skraćeni postupak za prestanak postojanja. Smatramo stoga da glavna knjiga takve udruge može ima samo pozicije imovine bilo kojeg oblika (novac, potraživanja, nematerijalna i materijalna imovina i sl.). Nasuprot te imovine može bi samo obveza za isplatu osobi koja je navedena u statutu, odnosno odluci skupš ne. No, pri brisanju udruge iz registra imovina mora bi raspoređena, pa u računovodstvenim bilančnim pozicijama (dalje u tekstu: bilančne pozicije) na dan brisanja koje se dostavljaju nadležnim ins tucijama ne bi trebalo bi stanja ni imovine ni obveza za njezin prijenos osobi koja je određena kao osoba preuzimatelj. 75

78 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Prikaz skraćenog postupka postojanja udruge na temelju odluke skupš ne o prestanku postojanja udruge Skupš na Donosi Odluku o prestanu udruge i smatramo provedbe skraćenog postupka za prestanak postojanja udruge. Ak vnos nakon donošenja Odluke skupš ne Osobe koje je odredila skupš na poduzimaju radnje namirenja obveza ako one u trenutku donošenja odluke postoje. Preporučuje se poduzimanje radi naplate potraživanja odnosno pretvaranja raznih oblika imovine u novčanu imovinu odnosno stvari radi lakšeg prijenosa imenovanim osobama preostale imovine. Raspodjele preostale imovine. Izjava pred javnim bilježnikom Većina članova upravnog (izvršnog) jela udruge izjavljuje pred javnim bilježnikom da udruge ne djeluju, da su ispunjene sve obveze i da je preostala imovina udruge raspodijeljena osobama koje je odredila skupš na. Zahtjev za upis prestanka Zahtjev podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge odnosno jedan postojanja udruge od članova upravnog jela udruge. Rješenje o brisanju udruge Nadležni sud donosi rješenje o brisanju udruge. Udruga prestaje postoja. 76 Brisanjem iz registra udruga, udruga prestaje postoja. 3. Porezno motrište likvidacije udruge Za razliku od obveze obračunavanja i plaćanja PDV-a, predujam poreza na dobit ne plaća se za vrijeme trajanja likvidacije, te je od početku postupka likvidacije potrebno obavijes i poreznog referenta kako se udruga ne bi zaduživala za predujmove, ako je bila obveznik poreza na dobit. Tek se po okončanju postupka likvidacije predaje konačna prijava poreza na dobit te se cijelo razdoblje likvidacije promatra kao jedno porezno razdoblje neovisno o tome proteže li se i na više kalendarskih godina Porez na dobit Ako je udruga obveznik poreza na dobit, mora uvaži posebne odredbe Zakona o porezu na dobit, koje su povezane s likvidacijom. U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije. Ako se porezni obveznik likvidira, dobitak ili gubitak utvrđuje se u razdoblju likvidacije koje se nastavlja na posljednje porezno razdoblje. Cijelo je razdoblje likvidacije jedno porezno razdoblje. Dakle, porezno je razdoblje ono koje se nastavlja od otvaranja do okončanja postupka likvidacije. Stoga, ako je likvidacija počela 1. srpnja godine, a završila 15. lipnja godine (razdoblje likvidacije), porezna su razdoblja sljedeća: od 1. siječnja do 30. lipnja 2015., i od 1. srpnja do 15. lipnja godine. Potonjem se poreznom razdoblju pripisuje dobitak ili gubitak od likvidacije. Početna bilanca za razdoblje likvidacije istovjetna je bilancu na kraju prethodnog poreznog razdoblja. Na primjer ako je likvidacija otvorena 15. travnja bilanca prethodnog poreznog razdoblja prije likvidacije utvrđena je s 14. travnjem godine. Ako takva konačna bilanca ne postoji, vrijednost imovine i obveza utvrđuje se procjenom. Završna bilanca razdoblja likvidacije pokazuje imovinu koja će se raspodijeli na likvidacijski dobitak ili likvidacijski gubitak. Dakle, ovo je zahtjev poreznog sustava, koji može bi različit od zahtjeva posebnog zakona, u ovoj okolnos Zakona o udrugama. Imovina se na kraju razdoblja likvidacije procjenjuje po tržišnoj vrijednos. Ako je razlika pozi vna, odnosno ako imovina ima višu tržišnu vrijednost od one koja je iskazana u poslovnim knjigama, povećat će se porezna osnovica, a ako ima nižu vrijednost u odnosu na tržišnu, porezna će se osnovica smanji. Ako se pri likvidaciji izuzimaju iz imovine stvari i prava ili se ta imovina koris za ulaganja, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dobit u vezi s povećanjem porezne osnovice, odnosno odgovarajuće odredbe članka 7. Zakona o porezu na dobit koje i propisuju stavke za koje se povećava porezna osnovica. Ako udruga planira likvidaciju, preporučujemo kvalitetno sređivanje podataka o potraživanjima i obvezama i o tome odgovarajućih knjigovodstvenih podataka. Kada se završi postupak

79 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA likvidacije, obveze u načelu ne bi smjele postoja. Ako one ipak postoje, bilanca se zaključuje sa stanjem kakvo je preostalo. U m okolnos ma obveze ne smiju premaši imovinu, jer bi to zahtjevalo otvaranje stečajnog postupka Porez na dodanu vrijednost U sustavu poreza na dodanu vrijednost svaka od udruga mora svoje postupanje odredi prema tome je li ili nije obveznik obračunavanja poreza na dodanu vrijednost, odnosno je li možda samo mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Napominjemo da mali porezni obveznici za svoje isporuke nisu dužni obračunava- PDV-e. Ako je udruga mali porezni obveznik, ona nema obvezu s motrišta PDV-a. No, ako je ona obveznik obračunavanja PDV-a, mora proves niz ak vnos. Prema odredbi članka 85. stavka 7. Zakona o PDV-u, ona mora u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je prestala postoja, napravi sva usklađenja i ispravke do dana prestanka postojanja. Ako se ovaj obračun ne sastavi, porezna se obveza može procijeni. Dakle, ne postoji odgoda za svojevrsni konačni obračun PDV-a (iako se on prema propisima više tako ne naziva) za dva mjeseca, kako je to prije bilo predviđeno. Izvjesno je da je u tom roku u malo složenijem poslovanju gotovo nemoguće napravi točan izračun završne obveze PDV-a. Naše je mišljenje da je to realnije očekiva u roku u kojem je dana mogućnost podnošenja financijskih izvještaja prema računovodstvenim propisima. S obzirom na to da je ovo zahtjevan posao smatramo da neće bi neobična primjena ins tuta Općeg poreznog zakona ispravka porezne prijave. Naime, prema odredbama članka 66. Općeg poreznog zakona, porezni obveznik može ispravi poreznu prijavu ako bi na temelju prethodne porezne prijave mogao bi manje ili više plaćen porez. Pravo na taj ispravak postoji najkasnije u roku 12 mjeseci od isteka roka za podnošenje porezne prijave. U nešto povoljnijem položaju bit će tromjesečni obveznici obračunavanja PDV-a, ako su prestali poslova početkom svog obračunskog razdoblja. Jednako tako prema odredbama Pravilnika o PDV-u (čl. 7. st. 3., čl. 20. st. 1.) smatra se da porezni obveznik djeluje i kada se nalazi u likvidaciji. Dakle, ako nisu oslobođeni nekim drugim odredbama Zakona o PDV-u, isporuke jekom likvidacijskog postupka za obveznike obračunavanja PDV-a su oporezive, odnosno nisu oporezive, ako udruga (možda) jekom likvidacijskog postupka prestane bi obveznik obračunavanja PDV-a, odnosno postane porezni obveznik iz članka 90., stavka 2. Zakona o PDV-u. Stoga, činjenica da je udruga u postupku likvidacije ne utječe na njezin položaj u sustavu PDV-a. Ne smije se zaboravi ni kako će nakon prestanka obavljanja djelatnos imovinom koja preostane, a da je riječ o dobrima u smislu PDV-a, nasta isporuka dobara koja nije oslobođena PDV-a. Pritom nije bitno jesu li dobra u poslovnim knjigama bila iskazana kao imovina, odnosno dobra. To jasno određuje i članak 26., stavak 2. Pravilnika o PDV-u. Stoga se u načelu pri prestanku obavljanja djelatnos neće pojavi ins tut ispravka pretporeza koji se primjenjuje u određenim okolnos ma u vezi s nabavom dugotrajne materijalne nefinancijske imovine. No, ako se prenosi ukupna likvidacijske imovina, moglo bi se smatra da je u smislu PDV-a riječ o prijenosu ukupne imovine koja čini gospodarsku cjelinu, te ako se prenosi na drugog poreznog obveznika, da u poreznom smislu nije došlo do isporuke i da se taj porezni obveznik (primatelj) smatra pravnim sljednikom prenositelja. Ova je mogućnost propisana člankom 7. stavkom 9. Zakona o PDV-u. 4. Računovodstvo Udruga vodi računovodstvo prema Zakonu o neprofitnim organizacijama, odnosno Pravilniku o neprofitnom računovodstvu i računskom planu. Knjigovodstvo udruge može bi jednostavno i dvojno. Računovodstvo mora pra jek likvidacije. Na kraju likvidacijskog postupka smatramo da bi bilančne pozicije trebale bi bez stanja, jer se od likvidatora traži da nakon raspodjele imovine u roku osam dana od okončanja likvidacijskog postupka dostavi izvješća (FINA-i). Naime, može se zaključi da je likvidacija završena tek raspodjelom preostale imovine. No, ako je udruga obveznik poreza na dobit i ako se u toj okolnos ne vode porezne poslovne knjige (osobito glavna knjiga), smatramo da bi bilo prihvatljivije da bilančne pozicije prije raspodjele imovine određenoj pravnoj osobi budu iskazane u svotama koje odgovaraju stanjima prije same raspodjele. Pretpostavljamo da bi se o tome stručna praksa mogla i drugačije oglasi, ali ovo prilagođavanje računovodstvenih pravila poreznim pravilima radi izbjegavanja dvovrsnih ponašanja (poslovnih i poreznih) ne bi bila rjetkost. Treba li se onda prikloni postojanju h bilančnih pozicija i kod likvidacije udruge koja nije obveznik poreza na dobit radi jednostavnos postojanja u is m okolnos ma ili tome da ne postoje, jer moraju bi raspodjeljene prije rješenja o brisanju udruge, bilo bi prikladno radi jednoobraznos pristupa da se oglase nadležna ministarstva. 77

80 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Popis imovine i obveza (inventura) Jedna od bitnih računovodstvenih kategorija je i popis imovine i obveza (inventura). Popis se provodi radi usklađenja knjigovodstvenih podataka o imovini i obvezama s njihovim stvarnim stanjem. Postupak popisa imovine i obveza okvirno je uređen člancima od 19. do 21. Zakona o neprofitnim organizacijama. Napominje se da zakonski predstavnik udruge treba odredi datum popisa, rokove njegova obavljanja i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Zakon o neprofitnim organizacijama (čl. 19., st. 4.) obvezuje sve njih da popišu imovinu i obveze i u slučaju postupka likvidacije. Izrijekom se ne navodi kojeg se dana mora proves postupak, ali prema pravilima struke to bi trebao bi dan koji prethodi otvaranju postupka likvidacije, odnosno dana koji je naveden kao dan pokretanja likvidacijskog postupka na rješenju nadležnog ureda o prestanku djelovanja udruge i pokretanju likvidacijskog postupka. Smatramo da bi popis bilo uputno napravi i s danom koji prethodi raspodjeli preostale imovine, napose ako je riječ o postupku likvidacije koji dulje traje. Pri popisu imovine i obveza osobitu pozornost treba posve kvalite potraživanja s obzirom na njihovu vrijednost i dospjelost. Ujedno treba preispita i obveze. Zastarjele obveze treba pokuša namiri ili ih otpisa s obzirom na to da se na njihovo ispunjenje može istaknu prigovor zastare. Smatramo da se popis imovine i obveza, iako tako nije navedeno u Zakonu o neprofitnim organizacijama, treba sastavi i nakon odluke skupš ne o pokretanju postupka likvidacije Financijski izvještaji Financijsko izvještavanje propisano je Zakonom o neprofitnim organizacijama, a detaljnije je pojašnjeno Pravilnikom o financijskom izvještavanju. Financijski su izvještaji za poslovnu godinu različi za neprofitne osobe u jednostavnom knjigovodstvu od onih u dvojnom knjigovodstvu. Ako organizacija koja primjenjuje neprofitno knjigovodstvo, u koju se ubrajaju i udruge, poslovne promjene iskazuje u jednostavnom knjigovodstvu, za poslovnu godinu sastavlja godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na obrascu G-PR-IZ-NPF. One organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo za poslovnu godinu sastavljaju: Bilancu (obrazac BIL-NPF), Izvještaj o prihodima i rashodima (obrazac PR-RAS-NPF), te Bilješke uz financijske izvještaje. Za poslovnu godinu se financijski izvještaji (osim bilješki) predaju u roku od 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja. U okolnos ma poslovne neak- vnos, udruga umjesto financijskih izvještaja za poslovnu godinu dostavlja Ministarstvu financija Izjavu o neak vnos (obrazac IZJAVA-NPF), a dostavlja se u prethodno navedenom roku. Prema Zakonu o neprofitnim organizacijama posebno su uređeni rokovi pri statusnim promjenama. Tako su članak 31. Zakona o neprofitnim organizacijama izrijekom navedene promjene koje se smatraju statusnim promjenama. Među njima se opravdano ne nalazi prestanak udruge (likvidacija, odnosno skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge). Stoga se opravdano postavlja pitanje u kojem roku udruge koje prestaju postoja u navedena dva slučaja trebaju preda financijske izvještaje i koje financijske izvještaje trebaju preda? Prema našem mišljenju, svakako trebaju preda financijske izvještaje, koje treba preda za poslovnu godinu, te bi bilo prikladno preda ih u rokovima koji su propisani za osobe kod kojih je nastupila statusna promjena, a ne u rokovima koji su propisani za poslovnu godinu. Za financijske izvještaje koji se predaju pri statusnim promjenama, rokovi su nešto drukčiji, od onih koji su propisani za financijske izvještaje, koji se odnose na poslovnu (kalendarsku) godinu. Stoga se preporučuje da se prema odredbama članka 31. Zakona o neprofitnim organizacijama financijski izvještaji (koji su propisani za poslovnu godinu) sastave u roku 60 dana s danom s kojim se udruga briše iz registra, a predaju u roku 10 dana od dana sastavljanja. Financijski bi se izvještaji, prema važećim ovlas ma, trebali preda FINA-i. Poznato je da se financijski izvješataji FINA-i mogu preda i elektronički. No neki se od ponuđenih obrazaca ne mogu prilagodi razdobljima koji su različi od propisanih za one organizacije koje posluju cijelu godinu. Stoga se preporučuje predaja financijskih izvještaja pri likvidaciji, odnosno skraćenom postupku za prestanak postojanja udruge u pisanom obliku na obrascima koje su o snule Narodne novine. Jednako tako udruga koja je prestala postoja, odnosno koja je brisana iz svog ma čnog (upisnog) registra koji se vodi pri Ministarstvu uprave, treba taj podatak prijavi i u Registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija prema obrascu RNO-P u roku sedam radnih dana od upisa promjene u ma čnom registru. Prema našim saznanjima, udruga neće u tom trenutku bi brisana iz tog Registra, kako bi joj se omogućilo podnošenje odgovarajućih financijskih izvještaja. Prethodno navedeno na odgovarajući bi se način primjenilo i pri prestanku postojanja udruge skraćenim postupkom. Ako likvidacijski postupak ne završi u izvještajnom razdoblju u kojem je pokrenut, smatramo da financijske izvještaje treba preda u uobičajenim rokovima koji su propisani za predaju financijskih izvještaja.

81 UDK Upitno je treba li sastavi i preda financijske izvještaje s danom koji prethodi otvaranju likvidacijskog postupka? Takvih odredbi u odgovarajućim propisima nema. S obzirom na navedeno, a i stoga što udruga zadržava u postupku likvidacije is RNO broj, ne postoji potreba sastavljanja financijskih izvještaja na dan koji prethodi otvaranju postupka likvidacije. No, mi predlažemo da se financijski izvještaji sastave, jer je to u bi polazna pozicija od koje bi se pokrenuo postupak prestanka postojanja udruge. Ovo pitanje nije bitno promatra pri prestanku postojanja udruge uz primjenu skraćenog postupka, jer to nije postupak koji se provodi u nekom razdoblju, već ima obilježje trenutačnog učinka. O njemu bi se moglo razmatra, ako se skraćeni postupak primjenjuje na temelju odluke skupš ne, a pri donošenju te odluke još možda postoje neke ak vnos povezane s npr. namirenjem postojećih obveza. Smatramo da u obje okolnos prestanka postojanja udruge bilanca kao financijski izvještaj ne bi trebala ima vrijednosnih pozicija, jer obveza ne smije bi, a imovina mora bi podjeljena istovrsnoj pravnoj osobi ili jedinici lokalne samouprave na čijem je području bilo sjedište udruge prije brisanja udruge iz registra. Naime, smatramo da je dan brisanja udruge iz registra dan s kojim udruga prestaje postoja i da se na taj dan moraju sastavi završni financijski izvještaji. No, za pretpostavi je da će zbog jeka prestanka postojanja udruge, udruge koje primjenjuju likvidacijski POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA postupak ima podatke o prihodima i rashodima, odnosno primicima i izdacima, pa će postoja izvještaj i o m pozicijama. To se ne može isključi ni kod skraćenog postupka. 5. Zaključak Udruge svoje postojanje završavaju prema pravilima koja je uredio Zakon o udrugama. Među postupcima koji se tom prilikom primjenjuju su postupak likvidacije i skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge. Pri primjeni oba postupka mora se provodi- i odgovarajući računovodstveni postupak. Iako je riječ o postupcima kojima se iskazuje ista poslovna promjena, ipak zbog posebnos pravila u svakome od njih postoje neka razilaženja u njihovu iskazivanju. Jednostavnijom provedbom likvidacijskog postupka nastojalo se pomoći prvenstveno udrugama da na lakši način prestanu s radom. S druge strane, registar će bi ažurniji, a me i vjerodostojniji izvor ak vnos i djelovanja neprofitnih organizacija. Udruga nije obvezna prijavi prestanak djelovanja Registru neprofitnih organizacija. Neprofitne organizacije brišu se iz Registra neprofitnih organizacija brisanjem iz ma čnog registra, a obavijest o tome Ministarstvu financija dostavlja voditelj odgovarajućeg registra po službenoj dužnos najkasnije u roku 30 dana od nastale promjene. Udruge za koje se ne može proves propisani postupak prestanka djelovanja, neće se brisa iz registra. 79

82 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Revizija poli čkih stranaka Nediljka Rogošić * Sanja Mar nko ** U članku autorice sustavno iznose relevantni zakonski okvir poslovanja i revidiranja poslovanja poli čkih stranaka kao specifičnih neprofitnih organizacija. U obavljanju revizije financijskih izvještaja i financijskog poslovanja poli čkih stranaka od strane državne revizije, primjenjuje se ista metodologija i postupci kao i kod revizije drugih neprofitnih organizacija stoga je članak univerzalno zanimljiv i koristan Uvod zakonski okvir Prema odredbama Zakona o poli čkim strankama (NN, br. 76/93, 111/96, 164/98, 36/01 i 28/06), poli čke stranke se osnivaju radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih programima i statu ma, a usmjerene su na stvaranje i oblikovanje poli čke volje te poli čkog djelovanja građana. Poli čke stranke ostvaruju prihode iz različi h izvora u skladu s propisima, a mogu ih koris isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom rada i financijskim planom. Način financiranja poli čkih stranaka, stjecanje i trošenja sredstava te nadzor i revizija utvrđeni su Zakonom o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11, 27/13, 48/13 pročišćeni tekst i 2/14). Poli čke stranke moraju vodi poslovne knjige te sastavlja i podnosi financijske izvještaje kako je utvrđeno propisima o vođenju računovodstva neprofitnih organizacija, neovisno o vrijednos njihove imovine i visini ostvarenih prihoda. Od 1. siječnja 2015., u primjeni je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14), kojim je uređen okvir financijskog poslovanja i elemen računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija te se prema odredbama članka 46. navedenog Zakona, financijski izvještaji propisani navedenim Zakonom, sastavljaju za izvještajna razdoblja od 1. siječnja Iako je, u članku 2. stavku 2. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija navedeno da se odredbe ovog Zakona koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofitnih organizacija primjenjuju i na poli čke stranke, s obzirom na odredbe Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, na poli čke stranke se primjenjuju sve odredbe iz Zakona o financijskom * Mr. sc. Nediljka Rogošić, Središnji ured Državne revizije, Zagreb. ** Sanja Mar nko, dipl. oec., Središnji ured Državne revizije, Zagreb. poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, osim ako Zakonom o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe nije drugačije propisano (način dostave i objave financijskih izvještaja, sastavljanje godišnjeg programa rada i financijskom plana, nadzor i drugo). Doneseni su također i drugi propisi koji se odnose i na poli čke stranke, i to: Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/15). Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (NN, br. 31/15). Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (NN, br. 119/15). Poli čke stranke su obvezne sastavi financijske izvještaje koji moraju pruži objek vnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja. Financijski izvještaji su: Bilanca (obrazac BIL-NPF), Izvještaj o prihodima i rashodima (obrazac PR-RAS-NPF) i Bilješke (članak 9. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija), a sastavljaju se za poslovnu godinu (od 1. siječnja do 31. prosinca). Kao pravne osobe, poli čke stranke su dužne dostavi financijske izvještaje za poli čku stranku u cjelini, odnosno s pokazateljima o financijskom poslovanju središnjice te svih podružnica i ogranaka poli čke stranke. Osim navedenih financijskih izvještaja, poli čke stranke su, kao sastavni dio, dužne dostavi i godišnji program rada i financijski plan te izvješće 1 o donacijama primljenima u skladu s odredbama članka 30. Zakona 1 Navedeno izvješće treba sadržava i specificirane podatke o donacijama koje je poli čka stranka upla la stranačkim kandida ma na njihov poseban račun jekom izborne promidžbe te podatke o donacijama na račune subjekata koji su povezani izravno ili neizravno s poli čkom strankom ili su pod njezinom kontrolom.

83 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe. Prema prethodno navedenim propisima, poli čke stranke uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo te sastavljaju financijske izvještaje kao i sve druge neprofitne organizacije, osim što su financijske izvještaje sa sastavnim dijelovima obvezne dostavi i Državnom uredu za reviziju te Državnom izbornom povjerenstvu, te ih objavi na svojim mrežnim stranicama (čl. 30. i 39. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe). Iako je odredbama članka 37. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisana javna objava godišnjih financijskih izvještaja u Registru neprofitnih organizacija, prema mišljenju Ministarstva uprave od 27. veljače 2015., poli čke stranke nisu dužne objavi godišnji financijski izvještaj u navedenom Registru, nego su ga dužne objavi na način i u roku propisanom Zakonom o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe. Poli- čka stranka brisana iz Registra poli čkih stranaka, odnosno u slučajevima prestanka njenog rada prema odredbama zakona kojima se uređuje osnivanje poli- čkih stranaka, dužna je sastavi godišnji financijski izvještaj s datumom koji prethodi datumu brisanja iz Registra poli čkih stranaka i dostavi ga Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku 30 dana od dana zatvaranja računa. Navedeni godišnji financijski izvještaj potpisuje osoba koja je bila odgovorna za poslovanje poli čke stranke u razdoblju na koje se izvještaj odnosi (članak 30., stavak 5. i 6. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe). Reviziju poli čkih stranaka obavlja Državni ured za reviziju, a nadzor financijskog poslovanja i financiranja izborne promidžbe obavlja Državno izborno povjerenstvo. Revizija poli čkih stranaka se provodi svake kalendarske godine za prethodnu godinu, osim za poli čke stranke čiji je godišnji prihod i vrijednost imovine iskazana u godišnjim financijskim izvještajima, manji od ,00 kn (čl. 31. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe). Reviziju navedenih poli čkih stranaka Državni ured za reviziju nije obvezan obavlja, ali je može obavlja u skladu sa svojim planom i programom rada i prema kriterijima utvrđenim Zakonom o Državnom uredu za reviziju. 2. Ciljevi i djelokrug revizije Prema temeljnim načelima financijske revizije, ISSAI 200, svrha revizije financijskih izvještaja je poveća stupanj sigurnos predviđenih korisnika u vezi s financijskim izvještajima (revizor izražava svoje mišljenje o tome jesu li financijski izvještaji u svakom značajnom pogledu sastavljeni u skladu s mjerodavnim okvirom financijskog izvještavanja; jesu li financijski izvještaji u svakom značajnom pogledu prikazani objek vno, odnosno daju li is nitu i objek vnu sliku u skladu s m okvirom). Okvir financijskog izvještavanja neprofitnih organizacija određuje Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i na njemu temeljeni: Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, kojim je ministar financija propisao oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se izvještaji sastavljaju te obvezu i rokove podnošenja. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, kojim je ministar financija propisao raspored, sadržaj i primjenu računa u računskom planu. Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija, kojim je ministar financija propisao način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola neprofitnih organizacija, metodologiju izrade financijskog plana, izmjena i dopuna financijskog plana, kao i način i uvjete izvršavanja financijskog plana. Ciljevi revizije se određuju prije početka svake revizije. Za reviziju financijskih izvještaja i financijskog poslovanja poli čkih stranaka, polazeći od navedenih standarda i Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, određeni su sljedeći ciljevi: Provjeri is nitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja. Provjeri primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem. Provjeri pravilnost stjecanja prihoda. Provjeri pravilnost ostvarenja rashoda, odnosno provjeri jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom i statutom poli čke stranke. Provjeri pravilnost izvršenja drugih transakcija. Ciljevi revizije utječu na opseg i vrstu revizijskih ak vnos koje je potrebno obavi. S obzirom na postavljene ciljeve, revizija obuhvaća sljedeća područja: djelokrug i unutarnje ustrojstvo poli čke stranke sustav unutarnjih kontrola planiranje i računovodstveno poslovanje financijske izvještaje prihode rashode 81

84 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK imovinu obveze i vlas te izvore. 3. Kriteriji za ocjenu pravilnos Kriterije za ocjenu pravilnos financijskih izvještaja i financijskog poslovanja predstavljaju mjerne veličine s kojima se uspoređuju stvarni pokazatelji poslovanja, a na temelju ocjene se izražava mišljenje o financijskim izvještajima i financijskom poslovanju. Kriteriji proizlaze iz zakona i drugih propisa te planova i programa rada. Zadatak revizije je provjeri je li poli čka stranka postupala u skladu s propisima, te jesu li financijska sredstva korištena za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom i statutom poli čke stranke. Kriterije za ocjenu pravilnos poslovanja poli čkih stranaka određuju sljedeći propisi i unutarnji ak : Zakon o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe. Pravilnik o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe i izvješćima o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te financijskim izvještajima za financiranje izborne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13). Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija. Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija. Statut i program poli čke stranke. Godišnji program rada i financijski plan. Nakon što su određeni ciljevi revizije, kriteriji za ocjenu pravilnos i područja revizije, obavlja se uvid u dokumentaciju u vezi sa svakim područjem radi utvrđivanja činjenica, odnosno radi usporedbe jesu li poslovni događaji i transakcije obavljeni u skladu s propisima i programima rada, davanja ocjene jesu li podaci iskazani u financijskim izvještajima točni te pružaju li objek vnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja poli čke stranke. 4. Postupci revizije S obzirom na odredbe Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, postupci revizije se odnose na: Ocjenu funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola radi određivanja revizijskog pristupa. Provjeru jesu li poli čke stranke donijele kodeks e ke i/ili druge dokumente kojima su određena pravila ponašanja, pravila za sprječavanje sukoba interesa te visoki i jasni standardi e čkog ponašanja koje trebaju poš va zaposlenici i članovi poli čke stranke, a posebno članovi poli čke stranke koji obnašaju javne i poli čke dužnos, te kako se navedena pravila primjenjuju u poli čkim i drugim ak vnos ma u vezi s djelovanjem poli čke stranke. Provjeru financijskih izvještaja (uspoređivanje podataka iskazanih u financijskim izvještajima s podacima iz prethodnog razdoblja i podacima iz plana). Vođenje poslovnih knjiga (provjeravaju se poslovne knjige i knjigovodstvene isprave koje služe kao dokaz o nastalim poslovnim događajima). Ispi vanje dosljednos primjene zakona i drugih propisa, pravila, procedura i drugih internih akata. Objavu podataka na mrežnim stranicama. Stjecanje prihoda i ostvarenje rashoda (provjera ostvarenja i iskazivanja prihoda iz svih izvora u skladu s propisima i djelatnos ma poli čkih stranaka; detaljna provjera računa te računska točnost dokumentacije na temelju koje su eviden rani rashodi; ocjenjuje se jesu li poli čke stranke koris le financijska sredstva radi ostvarenja ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i financijskim planom). Priznavanje prihoda i rashoda (računovodstveno načelo nastanka događaja članak 26. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija) Financijski izvještaji Obveza sastavljanja i dostavljanja financijskih izvještaja propisana je odredbama Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe i Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Revizijom financijskih izvještaja se provjerava: Jesu li financijski izvještaji dostavljeni Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu u skladu s propisima? Jesu li poli čke stranke sastavile financijske izvještaje u skladu s odredbama Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe te propisa koji određuju računovodstveno poslovanje neprofitnih organizacija? Jesu li podaci iskazani u financijskim izvještajima istovjetni podacima eviden ranim u poslovnim knjigama, odnosno pružaju li financijski izvještaji objek vnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja poli čke stranke? Jesu li uz financijske izvještaje priloženi godišnji program rada, financijski plan te izvještaj o donacijama primljenim jekom godine sa specifičnim podacima o fizičkim i pravnim osobama koje su

85 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA dale donacije, datumu uplate donacije, odnosno davanja proizvoda ili pružanja usluga bez naknade, o uplaćenom iznosu donacije, odnosno o tržišnoj vrijednos darovanog proizvoda ili usluge naznačenoj na računu koji ne podliježe napla, vrs svake pojedine donacije te drugim podacima u skladu s odredbama Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (sadrži li izvješće o primljenim donacijama i specificirane podatke o donacijama koje je poli čka stranka upla la stranačkim kandida ma na njihov poseban račun jekom izborne promidžbe te podatke o donacijama na račune subjekata koji su povezani izravno ili neizravno s poli čkom strankom ili su pod njezinom kontrolom) Objava podataka U vezi s objavljivanjem podataka na mrežnim stranicama, potrebno je provjeri : Jesu li poli čke stranke, u skladu s odredbom članka 39. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, objavile godišnje financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu te je li objava trajala najmanje 90 dan? Jesu li poli čke stranke koje su u prvih šest mjeseci tekuće godine primile donacije za potporu njihova poli čkog djelovanja, javno objavile izvješće o donacijama (polugodišnje izvješće) na svojim mrežnim stranicama, najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, odnosno jesu li objavile obavijest na svojim mrežnim stranicama, ako u navedenom razdoblju nisu primile donacije te je li objava trajala najmanje 30 dana (članak 26. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe)? 4.3. Poslovne knjige Prema odredbi članka 15. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, poslovne knjige se vode tako da osiguraju ispravnost i kontrolu unesenih podataka, čuvanje i mogućnost korištenja podataka, dobivanje uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja. Revizija poslovnih knjiga se odnosi na provjeru: Temelji li se računovodstvo poli čke stranke na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima točnos, is nitos, pouzdanos i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja? Jesu li poli čke stranke vodile poslovne knjige (glavne i pomoćne) u skladu s propisima, koji uređuju računovodstvo neprofitnih organizacija? Jesu li u knjigovodstvenim evidencijama osigurani podaci za poli čku stranku kao cjelinu? Jesu li poslovni događaji u poslovnim knjigama eviden rani prema odgovarajućim računovodstvenim načelima, te na odgovarajućim računima iz računskog plana? Je li unos podataka u poslovne knjige temeljen na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama te jesu li knjigovodstvene isprave kontrolirane prije unosa u poslovne knjige? Jesu li knjigovodstvene isprave sastavljene tako da neutralna stručna osoba koja nije sudjelovala u poslovnom događaju može iz isprave nedvojbeno sazna prirodu poslovne promjene? Jesu li prihodi i rashodi prizna, a imovina i obveze iskazani uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja? Je li imovina početno iskazana po trošku nabave (nabavnoj vrijednos ), odnosno po procijenjenoj vrijednos (čl. 22. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija)? Jesu li vođene evidencije o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, kao i jesu li izdavane potvrde o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina? 4.4. Popis imovine i obveza Popis imovine i obveza je propisan odredbama članaka 19., 20. i 21. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Neprofitne organizacije, pa tako i poli čke stranke su dužne najmanje jednom i to na kraju svake poslovne godine, popisa- imovinu i obveze sa stanjem na datum bilance radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem. Revizija popisa imovine i obveza odnosi se na provjeru: Je li zakonski predstavnik imenovao povjerenstvo za popis imovine i obveza te je li odredio datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama? Je li obavljen popis imovine i obveza, odnosno je li popisom obuhvaćena imovina i obveze poli čke stranke u cjelini? Jesu li podaci o popisu uneseni u popisne liste (knjigovodstvene isprave čiju vjerodostojnost potpisima potvrđuju članovi povjerenstva za popis), pojedinačno u naturalnim, odnosno novčanim izrazima? Je li povjerenstvo, nakon završetka popisa, sastavilo izvještaj na temelju popisnih lista i svojih zapažanja te ga predalo zakonskom zastupniku? Je li knjigovodstveno stanje imovine, obveza i vlas h izvora usklađeno sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom? Je li zakonski zastupnik na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista te u skladu s ovlas ma koje proizlaze iz statuta ili drugih najviših općih akata poli- čke stranke, odlučio o nadoknađivanju utvrđenih manjkova, priznavanju i eviden ranju utvrđenih 83

86 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK viškova, otpisu nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza, rashodovanju imovine te mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživanja i slično? 4.5. Stjecanje prihoda U skladu s odredbama Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, poli čke stranke mogu stjeca prihode: iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od članarina, odnosno članskog doprinosa od dobrovoljnih priloga (donacija) od izdavačke djelatnos od prodaje propagandnog materijala od organiziranja stranačkih manifestacija od imovine u vlasništvu iz drugih zakonom dopuštenih izvora. Revizija stjecanja prihoda iz proračuna se odnosi na provjeru jesu li poli čke stranke ostvarile i iskazale prihode iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s propisima, uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja (članak 26. Zakona o financijskom poslovanju računovodstvu neprofitnih organizacija). Također se obavlja provjera priznavanje prihoda iz proračuna u vezi s naknadom troškova izborne promidžbe, s posebnim osvrtom kada je dio sredstava podijeljen s drugim poli čkim strankama na temelju sporazuma o koalicijskoj ili drugom obliku suradnje. Revizija prihoda od članarina, odnosno članskog doprinosa se odnosi na provjeru: Jesu li poli čke stranke ostvarile prihode od članarina, odnosno članskog doprinosa u skladu s vlas - m internim ak ma (statu ma)? Jesu li poli čke stranke za nenaplaćene prihode iskazale potraživanja od članova? Jesu li poli čke stranke poduzimale mjere za naplatu potraživanja od članova u skladu s internim propisima? Revizija prihoda od dobrovoljnih priloga (donacija) se odnosi na provjeru: Jesu li u poslovnim knjigama poli čkih stranaka eviden rani i u financijskim izvještajima iskazani ostvareni prihodi od dobrovoljnih priloga/donacija (prihodi od dobrovoljnih priloga/donacija za financiranje redovne djelatnos i prihodi od dobrovoljnih priloga/donacija za financiranje izborne promidžbe)? Je li iznos ostvarenih prihoda od dobrovoljnih priloga (donacija) jednak iznosu objavljenom na mrežnim stranicama? Jesu li za dobrovoljne priloge (donacije) dane u obliku proizvoda ili usluga, fizičke i pravne osobe ispostavile račune na kojima je naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznačeno da glasi na poli čku stranku i ne podliježe napla? Jesu li iznosi dobrovoljnih priloga (donacija) fizičkih osoba prelazili ,00 kn, a pravnih osoba ,00 kn u kalendarskoj godini? Je li iznos dobrovoljnog priloga (donacija), koji nije stečen u skladu s propisima, uplaćen u državni proračun, te jesu li Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu prijavljeni iznosi donacija koji prelaze iznose utvrđene odredbama članka 11. stavaka 3. i 4. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe? Jesu li poli čke stranke ostvarile dobrovoljne priloge (donacije) iz neimenovanih (anonimnih) izvora, od stranih pravnih osoba ili drugih osoba i ins tucija? U vezi sa stjecanjem prihoda od izdavačke djelatnos, prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija, od imovine u vlasništvu te iz drugih zakonom dopuštenih izvora, provjerava se jesu li navedeni prihodi ostvareni i iskazani u skladu s propisima i djelatnos ma poli čkih stranaka, odnosno godišnjim programom rada Ostvarenje rashoda Revizija rashoda odnosi se na provjeru rashoda za zaposlene, materijalne rashode, rashode amor zacije, financijske rashode, rashode za donacije (pomoći) te druge rashode. Provjerava se i ocjenjuje jesu li poli čke stranke koris le ostvarene prihode za financiranje rashoda u skladu s godišnjim programom rada i financijskim planom, radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i financijskim planom. Također, provjerava se jesu li rashodi prizna uz primjenu računovodstvenog načela nastanka poslovnog događaja (članak 26. Zakona o financijskom poslovanju računovodstvu neprofitnih organizacija). Osim toga provjerava se na koji način poli čke stranke koriste poslovni prostor, s obzirom da postoji rizik korištenja poslovnih prostora bez ugovorene zakupnine/naknade. Kod provjere rashoda, posebna pozornost se daje rashodima za izbornu promidžbu, jer su oni u godini kada se provode izbori, vrijednosno najznačajniji Financiranje izborna promidžba Odredbe Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, primjenjuju se i na financiranje izborne promidžbe poli čkih stranaka, nezavisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata na izborima

87 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA za Predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike u Hrvatski sabor, za članove u Europski parlament, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba te za članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Poš vanje odredbi ovoga Zakona koje se odnose na izbornu promidžbu, financijske račune koji se odnose na financiranje izborne promidžbe, prikupljanje donacija i troškove izborne promidžbe, izvještavanje o financiranju izborne promidžbe te ostale ak vnos u vezi s financiranjem izborne promidžbe poli čkih stranaka, nezavisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata, u suradnji s nadležnim izbornim povjerenstvima nadzire Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske ( Nakon provedenog nadzora financiranja izborne promidžbe jekom provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor, održanih 7., 8. i 15. studenoga 2015., Državno izborno povjerenstvo je donijelo Izvješće o provedenom nadzoru financiranja izborne promidžbe na izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koje je objavljeno na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva ( Nadzor financiranja izborne promidžbe je proveden nad 61 izbornim sudionikom, koji su bili u obvezi otvori poseban račun za financiranje izborne promidžbe te dostavi i objavi financijska izvješća u vezi s financiranjem izborne promidžbe. Izvješće, između ostalog, sadrži i detaljno pojašnjene utvrđene povrede Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (revizorski m provjerava dio nadzora koji se odnosi na poli čku stranku za koju se obavlja revizija). Državni ured za reviziju, jekom obavljanja revizije redovnog poslovanja poli čke stranke provjerava i uspoređuje podatke iskazane u financijskim izvještajima i eviden rane u poslovnim knjigama s podacima iskazanim u financijskim izvještajima o financiranju izborne promidžbe (obrazac FIN-IZVJ), izvješćima o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe (obrazac IZ-DP) te izvješćima o primljenim donacijama za potporu poli čkog djelovanja (obrazac IZ-D). Godišnji financijski izvještaji trebaju obuhva - sve financijske ak vnos poli čke stranke jekom izvještajnog razdoblja, odnosno ako se radi o izbornoj godini obuhvaća i podatke o financiranju izborne promidžbe (prihodi i rashodi za financiranje izborne promidžbe su dio cjelokupnog poslovanja poli čke stranke za tekuću godinu u kojoj su održani izbori). Poli čke stranke mogu financira izbornu promidžbu iz vlas h sredstava te iz donacija, a Državni ured za reviziju provjerava i analizira dobrovoljne priloge (donacije) koje poli čka stranka ostvari za cijelu poslovnu godinu, neovisno o njihovoj namjeni. Nadalje, provjerava knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju koja služi kao podloga za eviden ranje rashoda za izbornu promidžbu. Posebna pozornost se daje načinu eviden ranja i iskazivanja prihoda i rashoda u vezi s izbornom promidžbom kod poli čkih stranaka koje su u vezi s izborima zaključile koalicijske sporazume Nalozi i preporuke Nakon provjere financijskih izvještaja i poslovanja poli čke stranke te utvrđenih činjenica, nepravilnos i propusta, Državni ureda za reviziju daje naloge i/ili preporuke poli čkoj stranci radi otklanjanja utvrđenih nepravilnos i propusta ili poduzimanja radnji da se is ne ponove. Nalog daje se isključivo na temelju utvrđene nepravilnos, odnosno kada poslovanje poli čke stranke nije obavljeno u skladu sa zakonom ili drugim propisom. Preporuka daje se na temelju utvrđenih činjenica u poslovanju/poslovnim procesima za koje nema izravnog uporišta u propisu, ali bi se izvršenjem preporuke pos gli bolji učinci ili učinkovi je poslovanje poli čke stranke. 5. Izvješće o obavljenoj reviziji U skladu s odredbom članka 14. Zakona o Državnom uredu za reviziju, po okončanju revizije sastavlja se izvješće o obavljenoj reviziji, koje sadrži: opis činjenica povezanih s djelokrugom i unutarnjim ustrojstvom te financijske izvještaje ciljeve i područja revizije metode i postupke revizije provjeru izvršenja naloga i preporuka revizije iz ranije obavljene revizije nalaz, u kojem su opisane činjenice prema područjima na koja se odnose (uz svako područje je dan nalog i/ili preporuka za otklanjanje utvrđenih propusta i nepravilnos ) te mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju (bezuvjetno, uvjetno, suzdržano ili nepovoljno mišljenje). Mišljenje se izražava u standardiziranom obliku, u skladu s INTOSAI revizijskim standardima. Kod izražavanja mišljenja odlučujuću ulogu ima prag značajnos, na čije određivanje utječe značajnost propusta i nepravilnos po vrijednos i značajnost po prirodi ili sadržaju. Značajnost po vrijednos se određuje izravno, u apsolutnom iznosu i neizravno u postotku od ukupnih prihoda, rashoda ili vrijednos imovine, a značajnost po prirodi ili sadržaju ovisi o vrs poslovnih događaja koji su značajnije utjecali na financijske izvještaje ili poslovanje subjekta. Bezuvjetno mišljenje se izražava kada su u svim značajnim aspek ma: 85

88 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK financijski izvještaji sastavljeni u skladu sa zakonima i drugim propisima zaključci prezen rani u financijskim izvještajima u skladu s revizijom utvrđenim činjenicama odgovarajuće objavljene sve značajne činjenice povezane sa financijskim izvještajima kada se poslovanje obavljalo u skladu s propisima. Bezuvjetno mišljenje se ne izražava kada postoji bilo koja od sljedećih okolnos, odnosno ako njihovi učinci jesu ili mogu bi značajni za financijske izvještaje: kada je postojalo ograničenje u opsegu revizije kada su financijski izvještaji necjelovi, upućuju na pogrešan zaključak ili kada postoji neopravdano odstupanje od prihvaćenih računovodstvenih standarda ili kada se sumnja u financijske izvještaje. Uvjetno mišljenje se izražava kada postoji sumnja u jednu ili više pozicija u financijskim izvještajima koja je značajna, ali nije odlučujuća za razumijevanje financijskih izvještaja, odnosno ako se poslovanje nije odvijalo u manjoj mjeri u skladu sa zakonima i propisima. Upućuje na pozi vno mišljenje, ali i na jasno is canje razloga zbog kojeg se daje uvjetno mišljenje. U slučajevima kada je to moguće, potrebno je kvan ficira financijske efekte utvrđenih nepravilnos. Suzdržano mišljenje se izražava kada se zbog značajnih nejasnoća u financijskim izvještajima ili ograničenja opsega revizije, uzimajući ih u cjelini, ne može izrazi drukčije mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju. Izražavanje suzdržanos jasno ukazuje da se mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju ne može da, navodeći ukratko sve nejasnoće i ograničenja. Nepovoljno mišljenje se izražava kada su utvrđene nepravilnos u financijskim izvještajima i poslovanju, uzimajući ih u cjelini, tako značajne da uvjetno mišljenje ne bi bilo odgovarajuće. Izražavanje nepovoljnog mišljenja jasno ukazuje da financijski izvještaji nisu fer iskazani, a poslovanje u značajnom dijelu nije obavljeno u skladu sa zakonima i propisima. U mišljenju se navode ukratko područja neslaganja, a u slučajevima kada je to moguće, kvan ficiraju se financijski efek utvrđenih nepravilnos. U skladu s odredbama članka 32. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, Državni ured za reviziju sastavlja izvješće o obavljenoj reviziji poli čkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača te ih dostavlja Hrvatskom saboru do kraja tekuće godine za prethodnu godinu i objavljujem na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju. 6. Pitanja za provjeru pravilnos U tablici u nastavku daju se pitanja za provjeru financijskih izvještaja i financijskog poslovanja poli čkih stranaka, po područjima revizije te se predlaže poli- čkim strankama da provjere svoje poslovanje, a ako utvrde nepravilnos i propuste u poslovanju poduzmu ak vnos kako bi ih otklonile. Tablica 1. Pitanja za provjeru financijskih izvještaja i financijskog poslovanja 86 Redni broj Područje revizije 1 2 Djelokrug i unutarnje - Jesu li doneseni opći ak? ustrojstvo - Je li organizirano unutarnje ustrojstvo u skladu s općim ak ma? Sustav unutarnjih kontrola Pitanja - Je li uspostavljen učinkovit sustav unutarnjih kontrola (na koji se način provodi kontrola i ovjeravanje dokumentacije, plaćanja, ak vnos i drugo)? - Je li uspostavljen odgovarajući informa čki sustav? - Ima li poli čka stranka kodeks e ke i/ili druge dokumente kojima su uređena pravila ponašanja, sukob interesa te visoki i jasni standardi e čkog ponašanja, a koje trebaju poš va zaposlenici i članovi poli čke stranke, posebno članovi poli čke stranke koji obnašaju javne i poli čke dužnos? - Je li kodeksom e ke propisano da su se zaposlenici i rukovoditelji poli čke stranke, te članovi poli čke stranke dužni pridržava Ustava Republike Hrvatske, načela propisanih u Statutu, Zakona o poli čkim strankama, Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe i e čkih načela? - Je li kodeks e ke priopćen svim zaposlenicima i rukovoditeljima, te članovima poli čke stranke i na koji način? - Jesu li zaposlenici i rukovoditelji te članovi poli čke stranke upozna s me koje ponašanje je prihvatljivo/neprihvatljivo i znaju li što trebaju učini ako saznaju za neprihvatljivo ponašanje? - Postoje li jasna pravila kojima se definiraju situacije potencijalnih sukoba interesa i način postupanja? - Jesu li utvrđeni oblici povrede službene dužnos u vezi s nee čnim ponašanjem (lake i teže povrede službene dužnos u slučajevima kada zaposlenik ili član nije postupao u skladu s kodeksom e ke)? - Je li rukovodstvo poli čke stranke primjereno reagiralo na slučajeve neprihvatljivog ponašanja? - Je li poli čka stranka organizirala seminar ili bilo koji drugi oblik izobrazbe za promidžbu primjene visokih e čkih standarda?

89 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Redni broj Područje revizije Planiranje i računovodstveno poslovanje Godišnji program rada i financijski plan 3.2. Poslovne knjige 3.3. Financijski izvještaji 3.4. Popis imovine i obveza 3.5. Potraživanja i obveze 4. Novčana sredstva 5. Prihodi Pitanja - Je li donesen godišnji program rada poli čke stranke? - Sadrži li godišnji program rada planirane ciljeve te ak vnos koje treba obavi kako bi se ostvarili navedeni ciljevi? - Jesu li u godišnjem programu rada iskazani rashodi te izvori financiranja potrebni za provođenje ak vnos predviđenih u godišnjem programu rada? - Jesu li obavljene ak vnos u skladu s programom rada? - Je li donesen financijski plan poli čke stranke? - Jesu li financijskim planom obuhvaćene sve vrste prihoda i rashoda te prema računima iz računskog plana? - Jesu li realno planirani prihodi i rashodi? - Jesu li ustrojene sve glavne i pomoćne knjige u skladu s propisima? - Jesu li prihodi i rashodi te imovina i obveze eviden rani u poslovnim knjigama prema knjigovodstvenom načelu nastanka poslovnih događaja u skladu s odredbama članaka 22. do 27. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija? - Jesu li u knjigovodstvu osigurani podaci za poli čku stranku kao cjelinu u slučaju kada poli čka stranka ima više organizacijskih jedinica, odnosno ako poli čka stranka vodi knjigovodstvo posebno za svaku organizacijsku jedinicu (podružnicu ili ogranak)? - Jesu li poslovni događaji eviden rani na temelju knjigovodstvenih isprava koje nedvojbeno pokazuju nastalu poslovnu promjenu? - Jesu li svi poslovni događaji pravodobno eviden rani u poslovnim knjigama? - Jesu li dokumen o poslovnim promjenama, na temelju kojih je obavljeno eviden ranje poslovnih događaja, prethodno ovjereni i kontrolirani? - Jesu li sastavljeni svi temeljni financijski izvještaji? - U slučaju kada poli čka stranka ima više organizacijskih oblika (podružnica ili ogranaka), sadrže li financijski izvještaji podatke o poslovanju poli čke stranke kao cjeline? - Jesu li financijski izvještaji sastavljeni u skladu s odredbama Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija? - Jesu li uz financijske izvještaje, dostavljeni i sastavni dijelovi (godišnji program rada, financijski plan, izvješće o donacijama članak 30. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe)? - Jesu li podaci iskazani u financijskim izvještajima iden čni podacima iskazanim u poslovnim knjigama? - Sadrže li bilješke uz financijske izvještaje detaljniju razradu i dopunu podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda (članak 9. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija)? - Pružaju li financijski izvještaji objek vnu i realnu sliku financijskog položaja i financijskog poslovanja poli čke stranke? - Jesu li podaci iskazani u financijskim izvještajima i eviden rani u poslovnim knjigama istovjetni podacima iskazanim u financijskim izvještajima o financiranju izborne promidžbe, izvješćima o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe te izvješćima o primljenim donacijama za potporu poli čkog djelovanja? - Jesu li financijski izvještaji, sa sastavnim dijelovima dostavljeni Državnom uredu za reviziju u propisanom roku? - Je li zakonski predstavnik poli čke stranke osnovao povjerenstvo za popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance te je li određen datum popisa, rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama? - Je li obavljen popis imovine i obveza? - Je li popisom obuhvaćena sva imovina i obveze? - Je li knjigovodstveno stanje usklađeno sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom? - Je li zakonski predstavnik na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista odlučio: o nadoknađivanju utvrđenih manjkova, priznavanju i eviden ranju utvrđenih viškova, otpisu nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza, rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara te mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenos knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru te nenapla vost potraživanja i slično? (članak od 19. do 21. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija) - Jesu li u pomoćnim poslovnim knjigama osigurani podaci o potraživanjima i obvezama za svakog pojedinog poslovnog partnera i za svaki poslovni događaj? - Jesu li poduzete mjere za naplatu potraživanja? - Jesu li obveze podmirivane u skladu s ugovorima? - Je li iznos novčanih sredstava iskazan u glavnoj knjizi iden čan iznosu novčanih sredstava iskazanom na izvodu poslovne banke i u blagajničkom izvještaju? - Jesu li sredstva za poli čke stranke stjecana u skladu s odredbama Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe? (članak 29. do 37. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu) 87

90 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Redni broj Područje revizije 5.1. Prihodi iz proračuna Prihodi od članarina, odnosno članskog doprinosa Prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija) Pitanja - Jesu li ostvarivana sredstva za financiranje rada poli čke stranke iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama članaka od 3. do 8. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe? - Jesu li sredstva iz državnog proračuna doznačavana na središnji račun poli čke stranke, tromjesečno u jednakim iznosima? - Jesu li sredstva iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, doznačavana na žiroračun poli čke stranke, tromjesečno u jednakim svotama? (čl. 32., odnosno u pojedinim slučajevima i čl. 34. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu) - Provjeri je li ostvareno pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske i/ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama članka 18. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe? (Visinu naknade troškova iz navedenog članka Zakona utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom, najkasnije sedam dana od dana objave odluke o raspisivanju izbora te objavljuje u Narodnim novinama) - Provjeri jesu li sredstva za naknadu troškova izborne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor raspoređena poli čkoj stranci (nezavisnoj lis ili kandidatu za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina), isplaćena razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta; za izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspoređena poli čkoj stranci (nezavisnoj lis ), razmjerno broju članova predstavničkog jela koji je ta poli čka stranka dobila (čl. 20. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe)? - Provjeri je li naknada troškova izborne promidžbe iz članka 18. stavaka 1. i 2. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe isplaćena u roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora (članci 21. Zakona)? NAPOMENA obra pažnju na raspored naknade troškova izborne promidžbe kod poli čkih stranaka koje su na izborima bile u koaliciji, prema zaključenim koalicijskim sporazumima (puni iznos naknade za izbornu promidžbu se u pravilu doznačuje na poseban račun poli čke stranke, koja je nositelj koalicije i koja je bila obvezna otvori poseban račun za izbornu promidžbu te koja dalje raspoređuje sredstva prema koalicijskom sporazumu). - Jesu li prihodi od članarina, odnosno članskog doprinosa prikupljeni od članova poli čke stranke u skladu sa statutom ili drugim aktom poli čke stranke? - Jesu li vođene evidencije o primitku članarina? - Jesu li izdavane potvrde o primitku članarina? (Čl. 31. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu) - Jesu li ostvarivani prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija)? - Jesu li vođene evidencije o primitku dobrovoljnih priloga? - Jesu li izdavane potvrde o primitku dobrovoljnih priloga (donacija)? - Jesu li fizičke i pravne osobe za dobrovoljne priloge (donacije) dane poli čkoj stranci u obliku proizvoda ili usluge priložili, odnosno ispostavili račune na kojima je naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, naziv poli čke stranke i da ne podliježu napla? - Jesu li svi dobrovoljni prilozi (donacije) u novcu uplaćeni na središnji račun poli čke stranke? - Jesu li godišnji dobrovoljni prilozi (donacije) pojedinih fizičkih osoba dani poli čkoj stranci prelazili ,00 kn? - Jesu li godišnji dobrovoljni prilozi (donacije) pravnih osoba prelazili ,00 kn? - Jesu li primani dobrovoljni prilozi (donacije) od neimenovanih (anonimnih) izvora? - Jesu li iznosi dobrovoljnih priloga (donacija) primljeni od pojedinih fizičkih i pravnih osoba koji su godišnje prelazili navedene iznose i iznose neimenovanih (anonimnih) izvora prijavljivani Državnom uredu za reviziju te uplaćivani u korist državnog proračuna, najkasnije u roku osam dana od dana primljene uplate? (Čl. 34. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu) 5.4. Prihodi od izdavačke djelatnos - Jesu li prihodi od izdavačke djelatnos ostvareni u skladu s godišnjim programom rada? 5.5. Prihodi od prodaje propagandnog materijala - Jesu li prihodi od prodaje propagandnog materijala ostvareni u skladu s godišnjim programom rada? 5.6. Prihodi od organizacije stranačkih manifestacija - Jesu li prihodi od organizacije stranačkih manifestacija ostvareni prihodi u skladu s godišnjim programom rada? 5.7. Prihodi od vlas te imovine - Jesu li prihodi od vlas te imovine ostvareni u skladu s godišnjim programom rada? 5.8. Prihodi iz drugih izvora - Jesu li prihodi iz drugih izvora ostvareni u skladu s godišnjim programom rada? 6. Rashodi - Jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom i statutom poli čke stranke odnosno godišnjim programom rada i financijskim planom? - Jesu li financijska sredstva trošena za osobne potrebe članova ili drugih osoba? - Jesu li rashodi ostvareni u skladu s financijskim planom poli čke stranke? - Jesu li rashodi iskazani prema načelu nastanka događaja u skladu s odredbama članka 26. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija? - Je li na računima navedeno na koju se ak vnost rashod odnosi, odnosno je li rashod povezan s ak vnos ma navedenim u godišnjem programu rada? (Čl. od 38. do 46. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu) 6.1. Rashodi za zaposlene - Jesu li utvrđeni i iskazani rashodi za zaposlene u skladu s propisima (čl. 39. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu)?

91 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Redni broj Područje revizije Pitanja 6.2. Materijalni rashodi - Obuhvaćaju li materijalni rashodi troškove korištenja usluga i dobara potrebnih za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatnos (čl. 40. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu)? 6.3. Rashodi amor zacije - Jesu li utvrđeni i iskazani rashodi amor zacije u skladu s propisima (čl. 41. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu)? 6.4. Financijski rashodi - Jesu li utvrđeni i iskazani financijski rashodi u skladu s propisima (čl. 44. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu)? - Jesu li utvrđeni i iskazani rashodi za donacije (pomoći) u skladu s propisima (čl. 45. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu)? 6.5. Rashodi za donacije - Sadrži li izvješće o primljenim donacijama (koje se dostavlja Državnom uredu za reviziju u skladu s odredbama članka 30. Zakona o (pomoći) financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe), podatke o donacijama koje je poli čka stranka upla la stranačkim kandida ma na njihov poseban račun jekom izborne promidžbe te podatke o donacijama na račune subjekata koji su povezani izravno ili neizravno s poli čkom strankom ili su pod njezinom kontrolom? 6.6. Drugi rashodi - Jesu li utvrđeni i iskazani drugi rashodi u skladu s propisima (čl. 46. i 47. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu)? Zabrana financiranja i pogodovanja Objavljivanje Podataka Poli čka stranka koja je prestala djelova i brisana je iz registra poli čkih stranaka - Je li poli čka stranka financirana od strane: a) stranih država, stranih poli čkih stranaka, stranih pravnih osoba? b) državnih jela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlas ma, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? c) udruga radnika i poslodavaca? d) udruga, zaklada i fondacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave? e) vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofitnih udruga i organizacija? f) fizičkih i pravnih osoba pro v kojih se vodi postupak za naplatu dospjelih, a nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima? - Jesu li donacije uplaćene poli čkoj stranci iz nedopuštenih izvora prijavljeni Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu te jesu li uplaćena sredstva doznačena u državni proračun? - Je li poli čka stranka objavila financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama u skladu s odredbama članka 39. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe? - Je li poli čka stranka objavila izvješće o donacijama na svojim mrežnim stranicama u skladu s odredbama članka 26. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (jesu li poli čke stranke, koje su u prvih šest mjeseci tekuće godine primile donacije za potporu njihova poli čkog djelovanja, javno objavile izvješće o donacijama (polugodišnje izvješće) na svojim web-stranicama, najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, odnosno obavijest ako u navedenom razdoblju nisu primile donacije, te je li objava trajala najmanje 30 dana)? - Je li poli čka stranka brisana iz Registra poli čkih stranaka, sastavila godišnji financijski izvještaj s datumom koji prethodi datumu brisanja iz Registra poli čkih stranaka te ga dostavila Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku 30 dana od dana zatvaranja računa, u skladu s odredbama članka 30. stavaka 5. i 6. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (navedeni financijski izvještaj potpisuje osoba koja je bila odgovorna za poslovanje poli čke stranke u razdoblju na koje se izvještaj odnosi)? Prema mišljenju Ministarstva uprave, od 16. siječnja 2014., poli čka stranka je dužna dovrši sve transakcije na žiroračunu i is zatvori do prestanka rada poli čke stranke prema odredbama Zakona o poli čkim strankama, odnosno do pravomoćnos rješenja o brisanju iz Registra poli čkih stranaka. 7. Neka aktualna pitanja poslovanja U nastavku se navode primjeri u vezi s izbornom promidžbom i odnosima koalicijskih partnera (poli čkih stranaka) i kandidata te način eviden ranja pojedinih poslovnih događaja. Koalicija Kada dvije ili više poli čkih stranaka predlože zajedničku listu, donacije za financiranje troškova izborne promidžbe uplaćuju se na poseban račun, koji je za financiranje izborne promidžbe dužna otvori jedna od poli čkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, što se uređuje međusobnim sporazumom poli- čkih stranaka koji se dostavlja Državnom izbornom povjerenstvu. Zakonom o financiranju poli čkih ak- vnos i izborne promidžbe nije posebno propisano na koji način poli čke stranke, nakon uplate sredstava iz proračuna sukladno Zakonu, mogu međusobno raspoređiva dobivena sredstva prema njihovom sporazumu, ali s obzirom na to da se transakcije između poli čkih stranaka u ispunjavanju njihovih međusobnih ugovornih odnosa ne smatraju donacijom, Ministarstvo uprave je mišljenja da ne postoje zapreke da poli čke stranke ispune svoje međusobne ugovorne odnose. Prak čni primjeri eviden ranja poslovnih događaja daju se u nastavku. Plaćanje obveza za kandidata Poli čka stranka koja je predložila kandidata i koja osigurava sredstva za financiranje izborne promidžbe tog kandidata sukladno članku 15. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, ne može taj preostali dug odnosno dio preostalog duga pla izravno dobavljaču za pružene usluge, nego sredstva za podmirenje istog, može upla samo na poseban račun kandidata za financiranje izborne promidžbe. Kandidat također dio koji podmiruje mora upla na svoj poseban račun za financiranje 89

92 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK izborne promidžbe, s kojeg će se tada izvrši uplata po neplaćenoj fakturi. Neutrošena sredstva na računu za financiranje izborne promidžbe i porezni tretman Ako na posebnom računu za financiranje izborne promidžbe, nakon završetka svih transakcija sukladno Zakonu o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, preostanu neutrošena sredstava, do dana zatvaranja računa poli čke stranke su dužne upla na središnji račun poli čke stranke (članak 14. navedenog Zakona). Prema mišljenjima Ministarstva uprave, Zakonom o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe nije predviđena mogućnost da se naknada troškova izborne promidžbe odnosno iznos naknade troškova izborne promidžbe, koji preostane nakon podmirenja troškova izborne promidžbe, vraća privatnim donatorima. Sredstva za naknadu troškova izborne promidžbe koja preostanu nakon podmirenja troškova izborne promidžbe, odnosno neutrošena sredstva koja nisu iskorištena za namjenu za koju su dodijeljena, odnosno koja su iskorištena za podmirenje osobnih troškova kandidata, smatraju se oporezivim dohotkom. To znači da kandidat, navedena preostala sredstva, na koja je upla o odgovarajući porez, može podići sa posebnog računa za financiranje izborne promidžbe i is ma raspolaga kao s bilo kojim drugim vlas m sredstvima. Kandida mogu također, neutrošena sredstva koja ostanu na posebnom računu za financiranje izborne promidžbe upla na račun poli čke stranke koja ga je kandidirala (bez plaćanja poreza). Primjer broj 1 Prema koalicijskom sporazuma, dvije poli čke su dogovorile da će, ako ostvare pravo na sredstva iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redovito godišnje financiranje, u vezi s ostvarenim mandatom člana u predstavničkom jelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstva dijeli u jednakim iznosima. Poli čka stranka (1) iz sredstava dobivenih za financiranje poli čkih ak vnos ima pravo na 50,0 % iznosa za jedan mandat. S obzirom na to da se sredstva u skladu s odredbama Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, u ovom slučaju uplaćuju na žiroračun poli čke stranke (2), molimo da pojasnite kako na temelju koalicijskog sporazuma poli čka stranka (2) može u okviru Zakona izvrši svoju ugovorenu obvezu prema poli čkoj stranci (1), a da se transakcija ne smatra donacijom, jer to i nije. Odgovor Poli čka stranka (2) treba dobivena sredstva rasporedi, odnosno doznači poli čkoj stranci (1) u skladu s koalicijskim sporazumom. To znači da 50,0 % primljenih sredstava za jedan mandat predstavlja prihod poli čke stranke (2), a 50,0 % je prihod poli čke stranke (1). Prak čni primjer 1, eviden ranja navedenog poslovnog događaja u poslovnim knjigama Poli čka stranka (2) je primila sredstva od lokalne jedinice u iznosu ,00 kn. Prema sporazumu 50,0 % je prihod poli čke stranke (1). Navedena poslovna promjena se eviden ra na sljedeći način: Poslovne knjige poli čke stranke (2) Tek. br Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Uplata prihoda izvod br ,00 Prihod iz proračuna JLPRS ,00 Obveze prema poli čkoj stranci (1) ,00 Izvod br ,00 Podmirene obveze prema poli čkoj stranci (1) prijenos dijela ,00 prihoda Poslovne knjige poli čke stranke (1) Tek. br. 1. Opis Uplata prihoda izvod br. 5 Prihod iz proračuna JLPRS Primjer broj 2 Račun Iznos Duguje Potražuje , ,00 Na temelju koalicijskog sporazuma kandidat koji je jedini prošao na zajedničkoj koalicijskoj lis je nestranačka osoba koju su zajednički predložile dvije poli- čke stranke i tako dogovorile podjelu sredstva. Kako u ovom slučaju izvrši raspodjelu sredstava? Odgovor Poli čka stranka koja je dobila sredstva iz proračuna lokalne jedinice treba sredstva rasporedi u skladu s koalicijskim sporazumom. To znači da 50,0 % (odnosno u skladu sa sporazumom) primljenih sredstava predstavlja prihod jedne poli čke stranke, a 50,0 % prihod druge poli čke stranke. Prak čni primjer 2, eviden ranja u poslovnim knjigama Jedna poli čka stranka je primila sredstva od lokalne jedinice u iznosu ,00 kn. Prema sporazumu prihod se dijeli s drugom poli čkom strankom na temelju koalicijskog sporazuma, s m da svakoj poli čkoj stranci pripada 50,0 %. Navedena poslovna promjena se eviden ra na sljedeći način:

93 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Poslovne knjige jedne poli čke stranke Tek. br Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Uplata prihoda izvod br ,00 Prihod iz proračuna JLPRS ,00 Obveze prema drugoj poli čkoj stranci ,00 Izvod br ,00 Podmirene obveze prema drugoj poli čkoj stranci ,00 prijenos dijela prihoda Poslovne knjige druge poli čke stranke Tek. br. 1. Opis Račun Iznos Duguje Potražuje Uplata prihoda izvod br ,00 Prihod iz proračuna JLPRS ,00 Napomena lokalna jedinica također može sama na temelju sporazuma rasporedi pripadajući dio svakoj poli čkoj stranci. Isto vrijedi i za sredstva iz državnog proračuna. Na is način se raspoređuju i eviden raju prihodi u vezi s neutrošenim sredstvima od naknada troškova izborne promidžbe, ako je tako prema koalicijskom sporazumu dogovoreno. Primjer broj 3 Prema koalicijskom sporazumu računi za izbornu promidžbu mogu glasi na jednu od poli čkih stranaka iz koalicije. Sporazumom treba uredi koji dio rashoda, odnosno obveza financira pojedina poli čka stranka. Ako se radi o dvije poli čke stranke taj odnos može bi 50,0 % : 50,0 %, ali i drugačiji. Prak čni primjer 3, eviden ranje rashoda za financiranje izborne promidžbe Prema računu, rashodi za usluge promidžbe iznose ,00 kn. Prema sporazumu, navedenu obvezu financiraju poli čke stranke u jednakom iznosu, odnosno svaka po ,00 kn. Poli čka stranka na koju glasi račun, šalje obavijest i presliku računa drugoj poli čkoj stranci koja joj treba upla odgovarajući iznos, odnosno ,00 kn na temelju sporazuma i računa. Navedena poslovna promjena se eviden ra na sljedeći način: Poslovne knjige poli čke stranke (1) Tek. br. 1. Opis UR br. 9 rashodi za usluge promidžbe Obveze prema dobavljaču Potraživanja od koalicijskog partnera na temelju Sporazuma Račun Iznos Duguje Potražuje , , ,00 Tek. Iznos Opis Račun br. Duguje Potražuje Uplata koalicijskog partnera izvod br ,00 2. Potraživanja od koalicijskog partnera na temelju Sporazuma ,00 Podmirenje obveze 3. prema dobavljaču ,00 izvod broj 7 Izvod broj ,00 Poslovne knjige poli čke stranke (2) Tek. br Opis UR br. 9 rashodi za usluge promidžbe Sporazum Obveze prema koalicijskom partneru na temelju Sporazuma Podmirenje obveze izvod br. 7 Obveze prema koalicijskom partneru na temelju Sporazuma 8. Literatura Račun Iznos Duguje Potražuje , , , ,00 1. Zakon o poli čkim strankama (NN, br. 76/93, 111/96, 164/98, 36/01 i 28/06) 2. Zakon o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11, 27/13, 48/13 pročišćeni tekst i 2/14) 3. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14) 4. Pravilnik o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe i izvješćima o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te financijskim izvještajima za financiranje izborne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13) 5. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/15) 6. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (NN, br. 31/15) 7. Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (NN, br. 119/15) 8. Zakon o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11) 9. Okvir revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih ins tucija INTOSAI (NN, br. 132/14) 10. Priručnik za financijsku reviziju, Državni ured za reviziju, Zagreb, Smjernice za obavljanje revizije poli čkih stranaka, Zagreb,

94 ŠKOLSTVO UDK Vlas i ostali nespomenu prihodi škola Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu daje odgovore na učestala pitanja škola oko knjigovodstvenih evidencija pojedinih poslovnih događaja koji imaju utjecaj na povećanje ekonomskih koris škole u obliku priljeva novca i novčanih ekvivalenata Uvod Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 3/15 i 93/15) definiran je sadržaj računa Računskog plana i propisan način knjigovodstvenih evidencija osnovnih poslovnih događaja i transakcija u sustavu proračuna. Među m, u praksi škola sporadično se pojavljuju specifični poslovni događaji čiji način eviden ranja dovode računovođe u dvojbu. S druge strane, iznimno je važno pos ći jednoobraznost pristupa u knjigovodstvenom iskazivanju poslovnih događaja u računovodstvenim evidencijama, dakle i financijskim izvještajima škola. Zbog navedenoga, u nastavku teksta iznosimo neke od primjera poslovnih događaja koji se eviden raju kao prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga, kao i ostali nespomenu prihodi. 2. Prihodi škola od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga Unutar podskupine računa 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga eviden raju se prihodi od prodaje proizvoda, roba i usluga koje škole ostvare na tržištu, a prate se unutar dva odjeljka: 6614 Prihodi od prodaje proizvoda i robe i 6615 Prihodi od pruženih usluga. Škole najčešće ostvaruju prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga po osnovi: zakupa i iznajmljivanja imovine pružanja ugos teljskih usluga otkupa starog papira prodaje primjeraka školskog lista kojeg učenici sami izdaju prodaje godišnjaka prodaje učeničkih radova (bez obzira na to je li riječ o učeničkoj zadruzi ili ad hoc učinjenim radovima * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. koji se prodaju kako bi se prikupila sredstva za nabavu određene opreme ili kao pomoć nekom učeniku) i sl. Ovi se prihodi koriste za pokriće rashoda vlas te djelatnos, ali se više ostvarenim prihodima jekom jedne godine mogu pokriva i svi ostali rashodi. Kao što je istaknuto, i prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine iskazuju se u okviru podskupne računa 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga, što je ujedno i odgovor na pitanje škola koriste li se odgovarajući osnovni računi odjeljka 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine za eviden ranje prihoda koje ostvaruju od iznajmljivanja različi h djelova školskog prostora. Na skupini računa 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine, prihode od iznajmljivanja imovine eviden raju isključivo proračuni (državni i lokalni). Proračunski korisnici, dakle i škole, koji iznajmljuju ili daju u zakup imovinu, ove prihode vode kao prihode od obavljanja ostalih poslova vlas te djelatnos i eviden raju ih na osnovnom računu Prihodi od pruženih usluga. Razlike između ugovora o najmu i ugovora o zakupu utvrđene su Zakonom o obveznim odnosima koji i definira navedene ugovore. Ugovorom o najmu obvezuje se najmodavac preda- određenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaća određenu najamninu. Najmoprimac može samo uz suglasnost najmodavca iznajmljenu stvar da u podnajam ili je po nekoj drugoj osnovi prepus drugome na uporabu. Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac preda zakupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaća mu za to određenu zakupninu. Ako nije drukčije ugovoreno, zakupnik može zakupljenu stvar da u podzakup, ali samo ako se me ne nanosi šteta zakupodavcu. Dakle, u pravnoj teoriji pravi se razlika između uporabe i korištenja. Korištenje je širi pojam te obuhvaća i crpljenje plodova. Uporaba za razliku od korištenja ne obuhvaća i uživanje u smislu pribiranja plodova

95 UDK ŠKOLSTVO primjerice zarade i sl. Vladajuće je gledište u pravnoj teoriji i praksi da se prostori namijenjeni za obavljanje djelatnos daju na korištenje odnosno zakup, jer omogućuju korisniku stjecanje prihoda obavljanjem poslovne djelatnos u njima. Tako se primjerice, ako škola iznajmljuje prostor za obavljanje neke poslovne djelatnos radi o zakupu, a ne najmu. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga iskazuju se u nadležnom proračunu (po planu i izvršenju), a značajan broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uspostavio je i lokalne riznice te škole, kod takvih jedinica, uplaćuju vlas te prihode u nadležni proračun. Odlukom o izvršavanju proračuna određuje se za škole izuzeće od obveze uplate vlas h prihoda u proračun. Do sada je izuzeće od uplate vlas h prihoda proračunskih korisnika, dakle i škola, u nadležni proračun bilo povezano s izuzećem od planiranja navedenih prihoda u proračunu. Među m, Državni ured za reviziju je u svojim preporukama ukazao kako mogućnost izuzeća od uplate navedenih prihoda proračunskih korisnika u nadležni proračun ne isključuje obvezu njihova planiranja u proračunu. Ta obveza proizlazi iz članaka 16., 17. i 29. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15). Stoga se vlas prihodi škola i njihovo trošenje trebaju planira u nadležnim proračunima bez obzira na to postoji li ili ne obveza uplate prihoda u proračun. Kada se vlas prihodi škola uplaćuju izravno ili neizravno na račun nadležnog proračuna, uplaćena sredstva škole eviden raju kao prihode na odgovarajućem računu prihoda uz zaduživanje osnovnog računa Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Nadležni proračun koji u svojoj glavnoj knjizi vodi vlas te prihode škola te rashode koji se financiraju iz is h, u financijskim izvještajima proračuna ne iskazuje navedene prihode i rashode škola. Nepotrošeni iznos prihoda i primitaka proračunskih korisnika nadležni proračun iskazuje na osnovnom računu Obveze proračuna za naplaćene prihode proračunskog korisnika. 3. Ostali nespomenu prihodi škola Unutar skupine računa 65 Prihodi od upravnih i administra vnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada eviden raju se prihodi od upravnih i administra vnih pristojbi, prihodi po posebnim propisima, komunalni doprinosi i naknade i ostali nespomenu prihodi. Za škole je iznimno zanimljiva podskupina računa 6526 Ostali nespomenu prihodi s najčešće korištenim sljedećim osnovnim računima: Sufinanciranje cijene usluge, par cipacije i slično Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete Ostali prihodi za posebne namjene i Ostali nespomenu prihodi po posebnim propisima. Na osnovnom računu Prihodi od sufinanciranja cijena usluga, par cipacije i slično, knjiže se uplate roditelja u cijeni obroka učenika u školama, ali i uplate nekih neprofitnih organizacija, kao što su Crveni Križ ili Hrvatska zaklada za djecu, koje pokrivaju cijenu obroka za djecu slabijeg imovinskog stanja. Iako ima argumenata da se uplate ovih neprofitnih organizacija eviden raju kao prihodi od donacija, predloženim knjiženjem pos gnuta je jednoobraznost iskazivanja sredstava koji su izvor financiranja za pokriće troškova prehrane učenika. Na osnovnom računu Ostali prihodi za posebne namjene eviden raju se prihodi koje škole ostvaruju od izdavanja preslika/duplikata svjedodžbi ili pak izdavanja potvrda o završenom školovanju. Ovi prihodi ne mogu se klasificira u kategoriju vlas h prihoda, jer nisu ostvareni na tržištu i u tržišnim uvje ma, odnosno nitko izuzev škole ne može izda navedene preslike i potvrde. U odnosu na ostale proračunske korisnike, škole su podložnije događajima koji za posljedicu imaju materijalnu štetu na imovini. Štete prouzročene od učenika škole moguće je podijeli u dvije vrste. Prva nastala u izvedbi nastave, najčešće prak čnog dijela i ona izazvana igrom ili drugim okolnos ma, izvan nastave, koja se manifes ra razbijenim staklima, oštećenjima namještaja, opreme i slično. Štete prouzročene od radnika škole najčešće se otkriju kod obveznog godišnjeg popisa imovine i obveza, u slučajevima inventurnog manjka za kojeg odgovara radnik. Druge učestale su povezane s nastankom štete na službenom automobilu ili uslijed lošeg rukovanja opremom. 93

96 ŠKOLSTVO UDK Primjer: Učenik srednje škole prilikom izvođenja prak čne nastave razbio je, zbog neopreznog rukovanja i nemara, laboratorijsko posuđe nabavne vrijednos 100,00 kn. U takvim su slučajevima učenici obvezni podmiri 20 % nastale štete na temelju Odluke škole. Riječ je o naknadi simboličnog karaktera uvedenoj radi discipliniranja učenika kako bi se izbjegle nemarom prouzročene štete. Knjiženje: Red. Račun Opis Iznos br. Duguje Potražuje Potraživanja od učenika na temelju Odluke Uplata učenika za razbijene epruvete i kvice 3. Prihod od naplate štete Prihod ostvaren od učenika na temelju Odluke škole za naplatu štete za uništeno laboratorijsko posuđe eviden- ra se na osnovnom računu Ostali nespomenu prihodi po posebnim propisima. Troškovi koji nastaju, a pokriveni su policama osiguranja za koje su plaćene premije, eviden raju se na odgovarajućim računima rashoda. Refundacije osiguravajućih kuća, bez obzira na to u kojoj fiskalnoj godini su ostvarene, eviden raju se na Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete. Treba naglasi da se premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i školama podmiruje izravno iz državnog proračuna. Primjer: U prometnoj nezgodi oštećen je službeni automobil. Primljen je račun od ovlaštenog servisera za popravak u iznosu od 5.550,00 kn. Račun je plaćen. Osiguravajuća kuća priznala je u cijelos račun za popravak. Knjiženje: Red. Račun Opis Iznos br. Duguje Potražuje Primljen je račun servisera Potraživanje od osiguravajućeg društva Račun je plaćen Refundacija osiguravajućeg društva Račun servisera za popravak automobila eviden ran je na osnovnom računu Usluge tekućeg i inves cijskog održavanja prijevoznih sredstava, jer je riječ o servisiranju, popravcima i zamjenama dijelova automobile kojima se is dovodi u stanje normalnog rada ne mijenjajući mu namjenu ili poboljšavajući perfomanse da bi se smatralo dodatnim ulaganjem. Škola je podnijela zahtjev osiguravajućem društvu za refundacijom nastalih troškova i pri tome u glavnoj knjizi eviden rala potraživanje na osnovnom računu Ostali nespomenu rashodi u okviru podskupine 165 Potraživanja za upravne i administra vne pristojbe, pristojbe po posebnim propisima i naknade. Refundacija troškova eviden ra se kao prihod na osnovnom računu Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete. 94

97 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA Stanje nekretnine i obveza plaćanja komunalne naknade Desanka Sarvan * Mnoga su se pravna pitanja pojavila u upravnom postupku donošenja rješenja o visini komunalne naknade u odnosu na stanje nekretnine za koju se razrezuje komunalna naknada. Također, postupno proširenje namjene korištenja sredstava komunalne naknade kao prihoda proračuna JLS-a ukazuju kako je najavljena zamjena komunalne naknade porezom na nekretnine opravdana. 1. Uvod * Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula Komunalna naknada je prihod proračuna jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) i primarno je bila namijenjena financiranju komunalnih djelatnos- : odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, javna rasvjeta (st. 1., čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu NN, br. 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15 dalje u tekstu: ZKG). Odredbom članka 44. Zakona o vatrogastvu (NN, br. 106/99) propisano je kako se vatrogasna djelatnost može financira iz sredstava komunalne naknade. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 59/01 dalje u tekstu: ZKG/01) u bitnome su izmijenjene odredbe o komunalnoj naknadi. Člankom 17. tog Zakona dopunjen je stavak 2. članka 21. ZKG-a, te je propisano da se sredstva prikupljena komunalnom naknadom mogu odlukom predstavničkog jela JLS-a upotrijebi i radi održavanja objekata školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu proširena je namjena sredstava komunalne naknade (NN, br. 147/14) proširena je namjena sredstava komunalne naknade: ona se mogu koris i za financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, ali se mogu odlukom predstavničkog jela JLS-a upotrijebi i u svrhu građenja i održavanja objekata predškolskog, školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, financiranja građenja i održavanja javnih građevina sportske i kulturne namjene i poboljšanja energetske učinkovitos zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. U najavama uvođenja poreza na nekretnine u Republici Hrvatskoj is če se kako će taj pravni ins tut zamijeni komunalnu naknadu, te tako prikupljena novčana sredstva neće ima posebnu namjenu. U neposrednoj primjeni ZKG-a iskazale su se dvojbe u vezi sa stanjem stambenog i poslovnog prostora i obveza plaćanja komunalne naknade, od kojih je na neka pitanja odgovor dala upravno sudska praksa, dok se u razrješenje drugih dvojbi mora potraži u tumačenju ZKG-a u odnosu na druge zakone i propise pravnog sustava Republike Hrvatske. 2. Komunalna naknada za sporedne prostorije Prema stavku 1. članka 23. ZKG-a predstavničko jelo JLS-a donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju: Naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada. Područja zona u gradu, odnosno općini. Koeficijent zona (Kz) za pojedine zone. Koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnos. Rok plaćanja komunalne naknade. Nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunos ili djelomično, oslobađaju od plaćanja komunalne naknade. Opći uvje i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobri potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade. Izvore sredstava iz kojih će se namiri iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade (st. 1., čl. 23. ZKG-a). 95

98 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Prema stavku 3. članka 22. ZKG-a komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici: 1. stambenog prostora, 2. poslovnog prostora, 3. garažnog prostora, 4. građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnos, 5. neizgrađenoga građevnog zemljišta. ZKG ne sadrži posebnu definiciju pojma stambeni prostor za koji se plaća komunalna naknada, pa se postavlja pitanje plaća li se komunalna naknada za zgrade obuhvaćene pojmom pomoćni prostori i objek (ljetne kuhinje, drvarnice, ostave i sl.), koji se grade izvan građevine. Prema stavku 2. članka 24. ZKG-a komunalna naknada obračunava se po m 2 površine, i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje kako je propisano Uredbom o uvje ma i mjerilima za utvrđivanje zaš ćene najamnine (NN, br. 40/97), a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine. Člankom 2. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaš ćene najamnine (NN, br. 117/05) izmijenjen je članak 4., stavak 1. Uredbe o uvje ma i mjerilima za utvrđivanje zaš ćene najamnine (NN, br. 40/97), koji nakon te izmjene glasi: Neto korisna površina stana (P) za koji se utvrđuje najamnina u skladu s odredbama ove Uredbe, određuje se primjenom članka 19. Pravilnika minimalnih tehničkih uvjeta za projek ranje i gradnju stanova iz Programa društveno po cane stanogradnje (NN, br. 106/04). Članak 19. Pravilnika minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno po cane stanogradnje (NN, br. 106/04, 25/06 i 121/11) glasi: Izračun za neto korisnu površinu je: Za stan mjereno od ulaznih vrata, sve podne površine, svi ugrađeni predme i prostori (ven lirani ormari, kade i sl.) koef. 1,0 lođa koef. 0,75 stambene terase natkrite koef. 0,50 stambene terase nenatkrite koef. 0,25 balkoni koef. 0,25 spremište stanara izvan stana koef. 0,50 Napomena: sve površine se obračunavaju od ploha završne obrade. Za garaže individualne (mjerene od ulaznih vrata) koef. 0,75 s čvrs m pregradama žičanim koef. 0,70 skupne (obračun parkirališnog mjesta) koef. 0,60 Za poslovni prostor do visine 4,0 m koef. 1,0 za visine iznad 4,0 m koef. 1,5 Napomena: prostor se izvodi u gruboj obradi s priključcima, a mjerenje vrši u fazi grube obrade. U podredku 6. točke stavka 1. navedenog Pravilnika obuhvaćen je pojam spremište stanara izvan stana, koji pojam obuhvaća pomoćne prostorije kao dio stana, pa i u slučaju da se one nalaze izvan stana, te se stoga pomoćne prostorije koje su namijenjene za stanovanje koje su obuhvaćene u pojmu stambenog prostora uračunavaju u korisnu površinu stana. Iako navedeni članak Pravilnika izričito navodi spremište stanara izvan stana kao dio stambenog prostora, smatramo kako pomoćni prostori i objek (ljetne kuhinje, drvarnice, ostave i sl.) koji se grade izvan građevine, koji služe stanu tj. stambenom prostoru predstavljaju sastavni dio tog stambenog prostora zgrade. Naime, pomoćni prostori definirani kao drvarnice, ostave i sl., obuhvaćeni su u pojmu spremišta (stambeni prostor) iz navedenog podredka 6. točke stavka 1. Pravilnika, dok pojam ljetna kuhinja očito obuhvaća stambeni prostor za pripremu hrane (kuhinja), pa i kada se nalazi izvan zgrade kao pomoćni objekt. Stoga smatramo kako nije pro vno odredbama ZKG-a utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade za pomoćne objekte obuhvaćene pojmom pomoćni prostori i objek (ljetne kuhinje, drvarnice, ostave i sl.), koji se grade izvan građevine, te da se visina komunalne naknade za navedene objekte utvrđuje prema koeficijentu namjene 1,00 koji je za tu namjenu nekretnina propisan podretkom 1. stavka 1. članka 27. ZKG-a, koji glasi: Koeficijent namjene (Kn) ovisi o vrs nekretnine iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona i iznosi za: stambeni prostor koji koriste neprofitne organizacije koeficijent 1,00 garažni prostor koeficijent 1,00 neizgrađeno građevno zemljište koeficijent 0,05. Stavcima od 1. do 5. članka 67. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99 Odluka USRH, 22/00 Odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisano je kako vlasništvo posebnoga dijela zgrade može bi uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlas, kao što je stan ili druga samostalna prostorija, ali da među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se pro-

99 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA teza i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnu i na neki dio kao tome sporedan, on treba bi jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio, a glede sporednih dijelova na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za pripadke stvari. Isto, prema stavku 2. članka 74. istog Zakona korisne vrijednos utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u izvanparničnom postupku, po pravilima da se: Korisna vrijednost stana ili druge prostorije izračunava iz korisne površine stana ili druge prostorije i odgovarajućih dodataka ili odbitaka za razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaćanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, položaja i sl., a nisu nastale na trošak samo jednoga od suvlasnika. Prigodom izračunavanja korisne vrijednos zanemaruju razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2 % korisne površine stana ili druge prostorije. Korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju. Prigodom izračunavanja korisne površine neće se uze u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama članka 67., stavaka od 3. do 5. ovoga Zakona. Korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom jelu; ali ako netko učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračuna prema stvarnom stanju. Slijedom navedenog, argumentum a contrario iz izričaja odredbe podretka 3. i 4. stavka 2. članka 74. istog Zakona koja glasi: isto vrijedi za jasno proizlazi kako se u korisnu površinu posebnog dijela zgrade uračunavaju drugi dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije koje po svojoj opremi jesu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, jer su od tog uračunavanja izuzete samo navedene prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe. 3. Nekorištenje poslovnog ili stambenog prostora Prema presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: 1233/15-2, kojom je odbijena žalba podnesena pro v presude Upravnog suda u Rijeci Posl. broj: UsI-1154/14-15 i navedena presuda potvrđena, izraženo je stajalište kako je vlasnik objekta poslovnog prostora koji je opremljen pristupnom cestom, objek ma za opskrbu električnom energijom i vodom obveznik plaćanja komunalne naknade bez obzira na to koris li se is prostor trenutno ili ne. Bitno je da se nekretnina prostor može koris, pri čemu činjenica da prostor nije u potpunos opremljen, te da se još ne koris ne utječe na utvrđivanje namjene objekta, odnosno bitno je da prostor postoji i da je u vlasništvu obveznika, a odluka samog obveznika da prostor ne koris tj. da is drži neopremljenim i ne privodi ga namjeni ne može bi razlog zbog kojeg ne bi bio u obvezi plaćanja komunalne naknade. U odnosu na pitanje fak čne mogućnos korištenja nekretnine za koju se utvrđuje visina komunalne naknade i nekorištenja te nekretnine po isključivoj volji obveznika, Upravni sud u Rijeci, koji u presudi Poslovni broj 9 UsI-1154/14-15 (nepravomoćna) navodi: Predmetna zgrada u vlasništvu tužitelja izgrađena je, izvana u potpunos dovršena, opremljena objek- ma i uređajima komunalne infrastrukture, dok su u unutrašnjos dovršeni zidovi i podovi, ali interijer nije opremljen te nedostaju unutarnja vrata, namještaj i sanitarije, u čnice i sl., s me da nisu utvrđene, a ni istaknute od strane tužitelja nikakve stvarne ili pravne zapreke za završno opremanje prostora i njegovo korištenje u skladu s predviđenom namjenom. Stoga je za Sud neprihvatljiva tvrdnja tužitelja da se radi o nemogućnos korištenja predmetne nekretnine, a ocjenjuju se opravdanima navodi tuženika i zainteresirane osobe da je građevina dovršena u mjeri koja omogućava njeno korištenje, da nedostaci u vidu opreme i unutarnjeg uređenja nisu takvi da tužitelja u bitnome sprječavaju da koris nekretninu i privede je namjeni obavljanja djelatnos, odnosno nema objek vnih zapreka da tužitelj predmetni poslovni prostor opremi i uredi, ishodi kategorizaciju i počne obavlja poslovnu djelatnost Budući da je u predmetnom upravnom postupku utvrđeno da se predmetni poslovni prostor u vlasništvu tužitelja nalazi unutar građevinskog područja naselja na kojem se obavljaju komunalne djelatnos iz članka 22. stavka 2. točki 3., 4. i 6. (održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta i javan rasvjeta) i koji je opremljen pristupnom cestom, 97

100 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK objek ma za opskrbu električnom energijom i vodom, koji čine sastavni dio infrastrukture JLS-a, čime su, po stavu ovog Suda ostvareni zakonom propisani uvje da bi se tužitelja obvezalo na plaćanje komunalne naknade, te budući da iz utvrđenih okolnos proizlazi da je riječ o odluci samog tužitelja da poslovni prostor ne koris, tj. da ga drži neopremljenim, da ga ne privodi namjeni te da u njemu ne obavlja poslovnu djelatnost, takvo držanje tužitelja ne može bi razlog zbog kojeg ne bi bio u obvezi plaćanja komunalne naknade. Is stavovi izneseni su u presudama Upravnog suda Republike Hrvatske (sada Visoki upravni sud Republike Hrvatske) Poslovni broj: Us-10857/2008 od 21. lipnja godine i Poslovni broj Us-1318/ od 20. travnja godine. U odnosu na stanje objekta za koji se utvrđuje visine komunalne naknade, Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: Us-13234/ od 11. rujna godine istakao je kako se komunalna naknada plaća za određeni stambeni prostor koji mora postoja, pa se ne može odredi za ruševinu. Sud u obrazloženju presude navodi: Naime postojanje objekta koji se može koris je pretpostavka da bi se moglo odredi plaćanje komunalne naknade. Već se iz tog razloga komunalna naknada ne može odredi, pa nije bitno je li E. P. vlasnik predmetnog objekta čemu tužitelj prigovara. Nadalje je u presudi Poslovni broj Us-10857/ od 21. lipnja godine Visoki upravni sud Republike Hrvatske istakao je kako se komunalna naknada plaća za korištenje poslovnog prostora, koji se može koris, bez obzira na to je li prostor trenutno korišten. U obrazloženju presude Sud navodi: Prigovori iz tužbe nisu doveli u sumnju zakonitost osporenog rješenja, jer iz zapisnika o uviđaju od 20. lipnja ni iz druge dokumentacije ne proizlazi da prostor nema uvjeta za rad, već je navedeno da trenutno nije u funkciji. Zapisnik je tužitelj potpisao bez primjedbi. Stoga, uz činjenicu da je prostor moguće koris, Sud osporeno rješenje ocjenjuje zakoni m. Kako iz navedenih presuda proizlazi da je uvjet za utvrđivanje obveze komunalne naknade za poslovni prostor mogućnost njegovog korištenja, što pretpostavlja minimalni komunalni standard opremljenos objekta pristupnom cestom, objek ma za opskrbu električnom energijom i vodom, smatramo da se ista mjerila primjenjuju i za stambeni prostor. Smatramo kako iz navedenog pravnog stajališta proizlazi da i u slučajevima kada je stambeni prostor opremljen potrebnim objek ma i uređajima komunalne infrastrukture, ali vlasnik stambenog prostora nije izvršio priključenje istoga na objekte i uređaje infrastrukture za električnu energiju i opskrbu vodom za piće, da se radi o odluci samog obveznika da stambeni prostor ne koris, odnosno ne privodi namjeni stanovanja, te da zbog toga, sukladno navedenim pravnim stajališ ma upravno-sudske prakse postoji osnova za plaćanje komunalne naknade za takve objekte. 4. Način korištenja stambenog ili poslovnog prostora Visina komunalne naknade utvrđuje se prema namjeni za koju se ta nekretnina fak čki koris. Tako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj Us-11727/ od 23. svibnja godine is če da, kada se u stanu obavlja poslovna djelatnost, tada se stan smatra poslovnim prostorom i za taj prostor plaća se komunalna naknada, te se stoga prigovori tužiteljice ne mogu uvaži, jer se prema shvaćanju i dosljednoj pravnoj praksi toga Suda stambeni prostor u kojem se obavlja poslovna djelatnost za utvrđivanje obveze komunalne naknade smatra poslovnim. Prema tome, upravno jelo JLS-a u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo u navedenim slučajevima mora utvrdi činjenično stanje fak čkog korištenja stana ili poslovnog prostora očevidom i o tome sačini zapisnik kao javnu ispravu koja ima snagu dokaza u upravnom postupku. 5. Opremljenost stana ili poslovnog prostora komunalnom infrastrukturom Prema upravno-sudskoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, za utvrđivanje visine komunalne naknade odlučna je činjenica da se navedene komunalne djelatnos iz stavka 4. članka 22. ZKG-a obavljaju u naselju kojem pripada nekretnina za koju je utvrđena visina komunalne naknade. Tako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: Us-7071/ od 11. rujna godine navodi kako se komunalna naknada može odredi za područje općine na kojem postoje pristupne ceste, električna energija i opskrba vodom, a pri tome nije odlučno obavljaju li se te komunalne usluge baš u svakoj ulici. Sud is če kako: Prema pravnom stajalištu ovoga Suda obveza plaćanja komunalne naknade postoji bez obzira da li se navedene komunalne djelatnos obavljaju baš u svakoj ulici, jer je bitno da se u naselju kao cjelini održavaju javne površine i nerazvrstane ceste te da ima javne rasvjete, pa su prigovori tužitelja neosnovani. Stoga nije bitno koliko je objekt udaljen od centra mjesta, naime bitno je da se nalazi na području općine u kojoj se navedene djelatnos obavljaju. Isto mišljenje potvrđeno je u presudi Poslovni broj Us-5422/ od 29. h p:// hr/casesummary/toc.aspx?src=o66n7gcuznxn-

101 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA vd4s+dylzghituyn7bke, travnja godine, u kojoj je Visoki upravni sud Republike Hrvatske mišljenja kako se komunalna naknada plaća za objekte izgrađene na određenom području, koje je opremljeno komunalnom infrastrukturom, pa nije bitno ima li u svakoj ulici javne rasvjete. Prema mišljenju Suda, iz ci rane odredbe članka 22. Zakona proizlazi da je za određivanje komunalne naknade bitno da se objekt za koji se plaća komunalna naknada, nalazi unutar građevinskog područja naselja i da je to područje opremljeno između ostalog, objek ma za opskrbu električnom energijom, ali uvjet nije postojanje javne rasvjete u svakoj ulici. 6. Promjena obveznika komunalne naknade Prema stavku 7. članka 22. ZKG-a obveznik plaćanja komunalne naknade iz stavka 3. ovoga članka (fizička ili pravna osoba) dužna je u roku od 15 dana od dana nastanka obveze ili promjene osobe obveznika istu prijavi upravnom jelu nadležnom za komunalno gospodarstvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina. Prema stavcima 6. i 7. članka 40. istog Zakona, fizička ili pravna osoba koja ne postupi sukladno odredbi članka 22., stavka 6. toga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu godišnje komunalne naknade. Optužni prijedlog za prekršaje iz stavka 5. toga članka pokreće upravno jelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva. U izradi pročišćenog teksta ZKG-a došlo je do pogreški u numeriranju brojeva stavaka u članku 40. ZKG-a, jer stavak 6. članka 40. ZKG-a očito mora glasiti: Fizička ili pravna osoba koja ne postupi sukladno odredbi članka 22. stavka 7. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu godišnje komunalne naknade. Stavak 7. članka 40. ZKG-a očito mora glasi : Optužni prijedlog za prekršaje iz stavka 6. ovoga članka pokreće upravno jelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva. U slučaju kada je došlo do promjene osobe obveznika komunalne naknade (vlasnik ili korisnik nekretnine), a stjecatelj prava vlasništva kao obveznik plaćanja komunalne naknade tu promjenu nije prijavio upravnom jelu nadležnom za komunalno gospodarstvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina, kako nalaže stavak 7. članka 22. ZKG-a, pa se smatra da se na plaćanje komunalne naknade ne može obveza prijašnji vlasnik ili korisnik. Kako prema stavku 2. članka 23. ZKG-a rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno jelo JLS-a u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva za kalendarsku godinu do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovi odluke predstavničkog jela mijenja njezina visina u odnosu na prethodnu godinu, to se u slučaju promjene osobe obveznika komunalne naknade novi obveznik može zaduži plaćanjem iste najviše za razdoblje tekuće kalendarske godine. U tom slučaju, ostala bi nenaplaćena komunalna naknada za godine koje prethode tekućoj (kalendarskoj) godini, jer se obveza plaćanja komunalne naknade ne može utvrdi retrogradno, tj. može se utvrdi samo za kalendarsku godinu koja je u jeku. Stoga smatramo kako je za novog obveznika (vlasnika ili korisnika nekretnine), koji nije pravovremeno prijavio promjenu podataka za utvrđivanje obveze komunalne naknade potrebno podnije optužni prijedlog za prekršaj iz stavka 6. članka 40. ZKG-a, koji podnosi jelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, jer će prihod od novčane kazne naplaćene prema ZKG-u kao prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem su području učinjeni prekršaji (st. 8., čl. 40. ZKG-a) nadomjes barem jednim dijelom iznos komunalne naknade, koja se u međuvremenu nije mogla napla zbog skrivljenog postupanja novog obveznika. Napominjemo kako je o redovitom plaćanju obveza komunalne naknade u JLS-u potrebno vodi računa pravovremenim pokretanjem postupaka ovrhe za čiju je provedbu nadležno jelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, jer će se tako smanji mogućnost izbjegavanja plaćanja te naknade od strane korisnika nepravovremenim prijavljivanjem promjena koje su značajne za utvrđivanje visine komunalne naknade. 99

102 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Primjer: Rješenje o visini komunalne naknade (st. 3., čl. 23. ZKG) REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA Grad Upravni odjel za komunalne djelatnos KLASA:UP/I /15-01/1245 URBROJ:2109/ , 1. veljače godine Upravni odjel za komunalne djelatnos Grada, na osnovi članka 8. Odluke o ustrojstvu upravnih jela Grada, ( Službene novine Općine br. 8/03, 9/13), u upravnom postupku pokrenutom po službenoj dužnos, u predmetu utvrđenja visine komunalne naknade Marić Mari iz Zadra, Zagrebačka 32, donio je R J E Š E N J E 1. Obvezniku komunalne naknade Marić Mari iz Zadra, Zagrebačka 32, određuje se visina komunalne naknade u godini i nadalje, u mjesečnom iznosu od kn, za poslovni prostor frizerski salon uslužna djelatnost površine m 2 u iznosu od kn/m2, odnosno ukupno kn mjesečno. 2. Obveza komunalne naknade po ovom rješenju obračunava se od 1. siječnja godine nadalje, te je istu obveznik dužan plaća uplatom ukupnog mjesečnog iznosa komunalne naknade navedenog u točki 1. ovog rješenja na žiroračun Grada IBAN, poziv na broj: svakog mjeseca do 15-og dana u mjesecu. 3. U slučaju izmjene vrijednos boda za izračun visine komunalne naknade donijet će se novo rješenje o visini komunalne naknade. o b r a z l o ž e n j e: Odredbom stavka 4. članka 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) propisana je obveza plaćanja komunalne naknade vlasnika, odnosno korisnika nekretnina iz stavka 1. istog članka, koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja. U provedenom upravnom postupku ovo je upravno jelo utvrdilo da je Marić Mara iz Zadra, Zagrebačka 32, vlasnik poslovnog prostora frizerski salon uslužna djelatnost površine m 2 prema izvodu iz zemljišnih knjiga za zk. ul. br KO, koji je izdao Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u broj KI- 4/2015 od 3. siječnja. godine, te posjedovnog lista izdanog od Ureda za katastar i geodetske poslove Županije, broj 47/2015 od 3. siječnja godine, te da se ista nekretnina nalazi unutar granica građevnog područja naselja. Očevidom predmetne nekretnine izvršenim dana 12. siječnja godine, utvrđeno je da je poslovni prostor namijenjen za obavljanje uslužne djelatnos za koji je propisan koeficijent namjene, da je za građevno zemljište koje služi u poslovne namjene za obavljanje navedene djelatnos propisan koeficijent namjene, te da se predmetna nekretnina nalazi u četvrtoj zoni, u naselju, u kojem je slijedom članka 3. Odluke o komunalnoj naknadi Grada (Službene novine Grada br. 6/14), za koju se ima primijeni obračunski koeficijent zone 0,50. Vrijednost boda kao osnovica za obračun iznosi od kn/m 2, sukladno Odluci o vrijednos boda za komunalnu naknadu (Službene novine Grada br. 6/14). Množenjem obračunskih koeficijenata i vrijednos boda Kz x Kn x B, sukladno odredbi stavka 3. članka 24. Zakona o komunalnom gospodarstvu (36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15), utvrđena je visina komunalne naknade u iznosu od kn/m 2 za nekretninu navedenu u točki 1. ovog rješenja, odnosno ukupno kn mjesečno, pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja. Uputa o pravnom lijeku: Pro v ovog rješenja može se podnije žalba osobno ili preporučeno poštom u roku od 15 dana od dana primitka istoga, Upravnom odjelu za prostorno uređenje i komunalno gospodarstvo Županije, a ovim upravnim odjelom neposredno ili poštom preporučeno, a može se izjavi na zapisnik. Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kn upravne pristojbe u upravnim biljezima, a sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pristojbama (8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/2005, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13, 40/14, 69/14, 87/14 i 94/14). Dostavi : VIši upravni savjetnik: 1. Marić Mara iz Zadra, ime, prezime, potpis, pečat Zagrebačka Računovodstvo ovdje 3. Pismohrana Ovo je rješenje izvršno sukladno st. 2., čl ZUP-a dana službena osoba: ime i prezime, potpis, peča

103 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA Ovlas lokalnog izvršnog jela Katarina Serdar * Općinski načelnici, gradonačelnici i župani kao izvršno jelo u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iniciraju proces odlučivanja u predstavničkom jelu te preuzimaju odgovornost za izvršavanje h odluka. Istovremeno nadziru i usmjeravaju rad i djelovanje upravnih jela jedinice. Izvršno jelo je bitna karika u lokalnom sustavu, jer ima snažan utjecaj u funkcioniranju i razvoju lokalne jedinice. Nakon prikaza odnosa između predstavničkog i izvršnog jela u TIM4PIN Magazinu br. 5., u ovom tekstu će se prikaza temeljne ovlas lokalnog izvršnog jela. 1. Uvod Izvršna vlast je jedan od posebno važnih elemenata lokalnog sustava. Svaki lokalni sustav čine tri elementa: predstavničko jelo, izvršno jelo te upravna jela jedinice. Svako jelo ima svoje nositelje, poslove i djelokrug. Predstavničko jelo donošenjem odluka utvrđuje lokalne poli ke koje se prosljeđuju izvršnom jelu na izvršavanje, jer je izvršno jelo zaduženo za realizaciju poli ka usvojenih u predstavničkom jelu. Upravna jela su specijalizirana za obavljanje stručnih poslova i pružanje određenih usluga, a izvršno jelo nadzire i usmjerava njihov rad. U tom sustavu ključna zadaća izvršnog jela je integra vne naravi povezivanje s predstavničkim i upravnim jelom radi uspostave funkcionalne cjeline. Lokalnu izvršnu funkciju od godine kada je uspostavljen novi teritorijalni i organizacijski oblik lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, obavljala su poglavarstva kao kolegijalna jela na čelu s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom koji je bio predsjednik poglavarstva. Do godine te izvršne dužnosnike biralo je predstavničko jelo tako da su općinski načelnici, gradonačelnici i župani birani iz reda članova predstavničkog jela, dok ostali članovi poglavarstva, izabrani na prijedlog predsjednika poglavarstva, nisu nužno morali bi iz reda članova predstavničkog jela. Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz (NN, br. 109/07) uveden je monokratski p izvršne vlas. Ovlas koje su prethodno bile u rukama poglavarstva prenesene u cijelos na općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te su poglavarstva ukinuta. U svibnju godine održani su izbori na kojima su općinski načelnici, gradonačelnici i župani prvi put izabrani neposredno. Iako je jedan od glavnih razloga uvođenja neposrednog jela bilo osiguranje većeg stupnja sigurnos i * Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, Zagreb. kon nuiteta u radu izvršnog jela te osiguranje njegove nezavisnos od predstavničkog jela, problem otežane suradnje i komunikacije između ta dva jela i dalje je ostao aktualan. Problem nesuradnje posebno je izražen u jedinicama u kojima postoji kohabitacija. Posljednjim izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz (NN, br. 144/12) nastojalo se pridonije jačanju stabilnos lokalnog sustava tako da su se u pojedinim pitanjima redefinirale ovlas predstavničkog i izvršnog jela. U ovom članku prikazat će se ovlas i odgovornos izvršnog jela kako su definirane Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 pročišćeni tekst i 137/15 ispravak; dalje u tekstu: ZLP(R)S), kao sustavnim propisom koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. 2. Izvršno jelo prema ZLP(R)S-u Općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike biraju građani tajnim glasovanjem na neposrednim izborima. Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika može se kandidira i bi izabrana osoba koja je punoljetna, koja ima hrvatsko državljanstvo i koja na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se jelo izbori provode. IZVRŠNO TIJELO U JLP(R)S Općina općinski načelnik Grad gradonačelnik Županija župan 101

104 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Izmjene ZLP(R)S-a iz uvele su novinu u definiranju izvršnog jela. Pored općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, izvršno jelo je i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. To je zamjenik koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom tj. županom (znači, to ne može bi zamjenik koji je izabran iz reda pripadnika hrvatskog naroda, odnosno nacionalnih manjina u jedinicama u kojima je sukladno zakonu potrebno osigura njihovu zastupljenost u izvršnom jelu), a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnaša, ako je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika tj. župana prestao nakon isteka dvije godine mandata. Taj zamjenik u slučaju kada obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika tj. župana. To konkretno, znači da se plaća npr. zamjenika općinskog načelnika koji obnaša dužnost općinskog načelnika obračunava sukladno posebnom zakonu, kao plaća općinskog načelnika. Zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana nije postao općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan jer nije ni izabran na tu dužnost. On je izabran za zamjenika. Naime, na lokalnim izborima se za izvršnog čelnika bira točno određenog kandidata, isto kao što se i za zamjenika bira točno određenog kandidat. S obzirom na to da se ne radi o osobi koja je izravno izabrana za izvršnog čelnika, nego o osobi koja s obzirom na nastalu situaciju preuzela obavljanje te dužnos, potrebno je kod naznake dužnos u preambuli akata iz nadležnos izvršnog jela, kao i potpisa akata iz djelokruga tog jela, naves : zamjenik općinskog načelnika/gradonačelnika/župana koji obnaša dužnost općinskog načelnika/gradonačelnika/župana. 3. Način obavljanja dužnos Pravo odlučivanja o načinu obavljanja dužnos nije ničim uvjetovano. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici slobodno odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profesionalno. Radi se o diskrecionoj odluci koja predstavlja izraz osobne volje. Odluka o načinu obavljanju dužnos ne može bi ničim uvjetovana, ni ograničena. Navedeni dužnosnici su dužni u roku od osam dana od dana stupanja na dužnost 1 dostavi pisanu obavijest nadležnom upravnom jelu općine, grada, odnosno županije o tome na koji način će obnaša dužnost. Ako ne bi bilo tako postupljeno, predmnijeva se da se dužnost obavljaju volonterski. ZLP(R)S dopušta da se 1 Danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata, a to je prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora. jekom mandata promijeni način obavljanja dužnos iz profesionalnog u volonterski i obrnuto. U tom slučaju potrebno je dostavi pisanu obavijest o promjeni načina obavljanja dužnos nadležnom upravnom jelu jedinice. Novi način obavljanja dužnos započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave predmetne obavijes Profesionalno obavljanje dužnos Ako se dužnost izvršnog čelnika ili njegovog zamjenika obavlja profesionalno, obavljanje dužnos ne može se poveza s radom u određenom radnom vremenu, s obzirom na to da sama priroda obavljanja te dužnos podrazumijeva rad i djelovanje lokalnog dužnosnika neovisno o satnici. Nijedan zakon ne sadrži odredbe kojima bi bilo utvrđeno da se dužnost mora obavlja u punom radnom vremenu, ako se osoba opredijelila za profesionalno obavljanje dužnos nositelja izvršnih ovlas. U tom smislu, radno vrijeme lokalnog dužnosnika nije nadzirano kao radno vrijeme službenika i namještenika, ni dužnosnik podliježe obvezi prisutnos na radu u točno određenom radnom vremenu, kao ni obvezi obavještavanja i opravdavanja svog izostanka s rada. To, naravno, ne znači da dužnosnik nema pravo na odsutnost radi odlaska na godišnji odmor u vrijeme dok obnaša dužnost. Općinski načelnika, gradonačelnik, odnosno župan i njihovi zamjenici nisu službenička radna mjesta, nego dužnos na koju je neka osoba izabrana na lokalnim izborima u skladu sa zakonom koji regulira postupak izbora. Pravo na plaću, kao i druga prava iz rada općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika ne spadaju u područje službeničkih odnosa, nego proizlaze iz prava osoba izabranih na određenu dužnos u jedinici lokalne samouprave. To znači da na dužnosnike koji su izabrani na mandat i dužnost obavljaju za vrijeme trajanja mandata nisu primjenjiva sva pravila koja se odnose na lokalne službenike. Pravo na plaću i druga prava iz rada zajamčena ZLP(R)S-om posljedica su profesionalnog obnašanja dužnos, a sama plaća i mjerila za njeno određivanje definirana su odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10). Plaću čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %. Osnovicu i koeficijente za obračun plaće određuje odlukom predstavničko jelo na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Zakon postavlja gornju granicu, odnosno maksimalni iznos plaće s obzirom na koeficijent i osnovicu. Ograničenja su u korelaciji s demografskom veličinom jedinice. Što

105 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA se če plaće zamjenika, koeficijen za obračun plaće zamjenika mogu iznosi najviše do 85 % koeficijenta općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana čiji su zamjenici. Ako se dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, naknada može iznosi najviše do 50 % umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnos koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. Odluku o visini naknade za rad također donosi predstavničko jelo. Dodaci na plaću, kao ni druga materijalna prava nisu propisana zakonom, te na iste lokalni dužnosnici nemaju pravo. To među m ne isključuje pravo na naknadu putnih i drugih ostvarenih troškova. 4. Ovlas izvršnog jela Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju. Izvršni čelnik zastupa i predstavlja svoju jedinicu i njezine lokalne interese. Dvije su glavne funkcije lokalnog izvršnog jela: inicija vna i izvršna funkcija. Izvršno jelo predlaže donošenje odluka, štoviše za neke odluke je jedini ovlašteni predlagatelj (npr. proračun) te svojim prijedlozima kreira proces odlučivanja u lokalnom predstavničkom jelu. Kada predstavničko jelo donese odluku izvršno jelo preuzima odgovornost za izvršavanje odluke te brine o njezinoj provedbi. Pored toga, izvršno jelo ima i upravljačku funkciju: ono usmjerava i nadzire djelovanje lokalnih službi. Također izvršno jelo ima i određene ovlas u postupku nadzora zakonitos općih akata predstavničkog jela. Navedene funkcije pokazuju da je izvršno jelo ključna karika u lokalnom sustavu koja ima snažan utjecaj u razvoju i djelovanju tog sustava. Nadzorne ovlasti Upravljačke i koordinativne ovlasti Zastupanje i predstavljanje jedinice OVLASTI IZVRŠNOG TIJELA Izvršne ovlasti Inicijativne ovlasti U izvršavanju svojih izvršnih ovlas općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župana sukladno ZLP(R)S-u obavlja sljedeće poslove: Priprema prijedloge općih akata. Izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog jela. Usmjerava djelovanje upravnih jela jedinice u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad. Upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice kao i njezinim prihodima i rashodima. Odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice i raspolaganju ostalom imovinom. Imenuje i razrješava predstavnike grada u upravnim jelima pravnih osoba koje su u vlasništvu grada. Obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom Predlaganje i izvršavanje općih akata Osnovna zadaća lokalnog izvršnog jela je predlaganje općih akata. Kao predlagatelj može se pojavi i grupa vijećnika, radno jelo predstavničkog jela i sl., no po prirodi stvari inicija va za donošenje odluka polazi od izvršnog jela. Čak i kada je odluku predložio neki drugi predlagatelj, izvršno jelo se može očitova o tom prijedlogu te, ako uživa podršku u predstavničkom jelu, njegovo mišljenje utjecat će na ishod odlučivanja predstavničkog jela o tom prijedlogu. Kada predstavničko jelo donese opći akt (neovisno o tome tko ga je predložio), lokalno izvršno jelo preuzima odgovornost za njegovu provedbu. Navedeno s jedne strane obuhvaća neposrednu brigu općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o izvršenju odluke i nadzor nad njezinom realizacijom te s druge strane eventualno donošenje provedbenih akata kojima se osigurava izvršavanje općeg akta. Provedbom općih akata izvršno jelo uočava probleme i poteškoće te slijedom toga procjenjuje potrebu za izmjenom i dopunom konkretnog akta. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog jela na način i u postupku propisanom statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih jela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice Predlaganje i izvršavanje proračuna U okviru ovlas predlaganja općih akata, posebno mjesto zauzima ovlast predlaganja proračuna kao temeljnog financijskog akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proračun donosi predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s posebnim zakonom: Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12, 15/15). ZLP(R) 103

106 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK S-om izrijekom propisuje da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao jedini ovlašteni predlagatelj predlaže predstavničkom jelu donošenje proračuna. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan odgovoran je za planiranje, predlaganje i izvršavanje proračuna svoje jedinice. Zakonom o proračunu kao posebnim propisom kojim je uređeno pitanje planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja proračuna, utvrđen je niz obveza izvršnog jela. Općinski načelnika, gradonačelnik odnosno župan tako je između ostalog: Odgovoran svojem predstavničkom jelu za zakonito i pravilno planiranje i izvršavanje proračuna jedinice. Utvrđuje prijedlog proračuna (uključujući i višegodišnji prijedlog plana razvojnih programa) i projekciju proračuna te prijedlog odluke o izvršavanju proračuna jedinice i podnosi ga predstavničkom jelu na razmatranje i usvajanje. Dostavlja proračun, izmjene i dopune proračuna kao i odluku o izvršavanju proračuna Ministarstvu financija. Može donosi odluku o poduzimanju privremenih mjera za uravnoteženje proračuna (zaustavi preuzimanje obveza i/ili, predloži produljenje ugovorenih rokova plaćanja i/ili, zaustavi preraspodjelu proračunskih sredstava). Mora predloži izmjene i dopune proračuna, ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja proračuna, proračun ne može uravnoteži. Podnosi polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna predstavničkom jelu na donošenje. Podnosi predstavničkom jelu na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna. Podnosi na donošenje predstavničkom jelu polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih korisnika, zajedno s polugodišnjim i godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna, te dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna. Ako se proračun za narednu računsku godinu ne može donije prije početka godine za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje, i to najduže za razdoblje od tri mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko jelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom. Kako bi se umanjile sporne situacije oko donošenja proračuna, konkretno izbjeglo moguće raspuštanje zbog nedonošenja proračuna u slučaju kada je izvjesno da se is neće donije, već će se donije odluka o privremenom financiranju, ZLP(R) S-om je izrijekom propisano da predlagatelji utvrđeni poslovnikom predstavničkog jela mogu predloži donošenje odluke o privremenom financiranju. Znači, odluku o privremenom financiranju osim općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mogu predloži i neki drugi predlagatelji (grupa vijećnika, pojedino radno jelo predstavničkog jela i sl.). ZLP(R)S propisuje poseban ins tut istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim do čije primjene dolazi, ako u zakonom određenom roku ne bude donesen ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju. U situaciji kada nije donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju, sankcionira se ne samo predstavničko jelo (kako je do ranije bilo), nego i izvršno jelo kojem također prestaje mandat. Zakonodavac se vodio idejom da će ovakvo rješenje primora predstavničko i izvršno jelo na suradnju Nadzor zakonitos općih akata U okviru osiguranja zakonitos općih akata predstavničkog jela, izvršnom jelu dana je mogućnost obustave općeg akta. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustavi od primjene opći akt predstavničkog jela. Ako ocijeni da je m aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, izvršni čelnik ovlašten je donije odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. U tom slučaju općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatraži od predstavničkog jela da u nastavnom roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ako predstavničko jelo to ne učini, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavijes predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostavi mu odluku o obustavi općeg akta. Predstojnik ureda državne uprave obvez an je nastavno u roku od 8 dana od zaprimanja obustave općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ocijeni osnovanost predmetne obustave od primjene općeg akta. Kad predstojnik postupajući po odluci izvršnoga jela o obustavi od primjene općeg akta predstavničkog jela, odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijeni osnovanom, donijet će odluku o potvrdi odluke o obustavi općeg akta od primjene. Među m, ako predstojnik ne potvrdi odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana zato što utvrdi da nema nepravilnos, obustava od primjene općeg akta prestaje. Odluka predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene dostavlja se bez odgode

107 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA predsjedniku predstavničkog jela, također i općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu te središnjem jelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt i središnjem jelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Kada nadležno središnje jelo državne uprave zaprimi odluku predstojnika, ocijenit će osnovanost predmetne odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Ako središnje jelo državne uprave konkretnu odluku ocijeni neosnovanom, ukinut će je, a ako je ocijeni osnovanom i potvrdi obustavu, tada središnje jelo državne uprave podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitos općeg akta Imenovanje predstavnika jedinice u jelima pravnih osoba u vlasništvu jedinice Jedan od prvih značajnijih problema koji se pojavio na samom početku rada prvih izravno izabranih lokalnih čelnika cao se pitanja ovlas imenovanja osoba predstavnika lokalne jedinice u jelima trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba koje su vlasništvu jedinice. Resorno ministarstvo zauzelo je stav da općinsko i gradsko vijeće te županijska skupš na imaju pravo statutom jedinice odredi jelo nadležno za imenovanje i razrješenje predstavnika te konkretne jedinice u upravnim jelima određenih pravnih osoba. Hoće li se statutom predmetna nadležnost prizna predstavničkom ili izvršnom jelu stvar je odluke lokalne jedinice, odnosno svakog pojedinog predstavničkoga jela. Ovakvo stajalište potvrđeno je i odlukom Ustavnog suda RH 2. Kako bi se izbjegli problemi i spriječile izmjene općih akata jedinica isključivo u svrhu stjecanja prevlas u odnosu između predstavničkog i izvršnog jela, ZLP(R)S-om iz jasno je propisano da ovlast imenovanja i razrješenja predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u jelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje je osnovalo predstavničko jelo te jedinice, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, pripada izvršnom jelu. Ovlast za osnivanje javne ustanove, trgovačkog društva i druge pravne osobe u ime jedinice ima predstavničko jelo te jedinice. Stoga u ime osnivača ovlas povezane s osnivanjem pripadaju pred- 2 U Rješenju Broj: U-II-38101/2009 od 17. ožujka g. Ustavni sud je između ostalog ustvrdio da Ustavom izakonom uređen djelokrug poslova predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave ukazuje na njegovu ovlast da bira, imenuje ili razrješava druge osobe izvan kruga članova radnih jela vijeća, odnosno skupš ne. Sukladno tome, Zakon izrijekom ovlašćuje predstavničko jelo da svojim statutom odredi jelo nadležno za provedbu izbora, imenovanja ili razrješenja određenih osoba. stavničkom jelu jedinice primjerice, odlučivanje o svim statusnim pitanjima u vezi s osnovanjem pravne osobe, kao što je davanje suglasnos na statut pravne osobe, davanje suglasnos na raspolaganje imovinom i slično. S druge strane, ovlast za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice u jelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedinice, u ime jedinice ima izvršno jelo, odnosno općinski načelnik, gradonačelnik i župan, no pod uvjetom da posebnim zakonom nije drugačije određeno. Ovakva podjela ovlas utvrđena je ZLP(R)S-om kao sustavnim propisom koji dakle, izvorno ovlast imenovanja daje izvršnom jelu. Među m, ako je nekim posebnim propisom kojim se uređuje određena društvena djelatnost koja ulazi u samoupravni djelokrug propiše da ovlast imenovanja i razrješenja ima predstavničko jelo, onda se primjenjuju odredbe tog lex specialisa. Ako je znači, posebnim zakonom izričito propisano da je za imenovanje pojedinih osoba nadležno predstavničko jelo, tada će ta ovlast pripada općinskom, odnosno gradskom vijeću, odnosno županijskoj skupš ni. Tako je primjerice Zakonom o kazališ ma (NN, br. 71/06, 121/13 i 26/14) propisano da ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine imenuje i razrješava predstavničko jelo osnivača. Ako je pak posebnim zakonom propisano da predstavnike jedinice u određenoj pravnoj osobi imenuje i razrješava osnivač te konkretne pravne osobe, kao što je to npr. propisano Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN, br. 10/97, 10/07 i 94/13), Zakonom o knjižnicama (NN, br. 110/15), te Zakonom o muzejima (NN, br. 142/98 i 65/09), zakoni kojima je određeno da ravnatelja ustanova uređenih spomenu m zakonima imenuje osnivač, tada ovlast za imenovanje h osoba u ime osnivača pripada općinskom načelniku, gradonačelniku i županu. Dakle, u ime jedinice kao osnivača ustanove predstavnike u jelu ustanove u koje je jedinica ovlaštena imenova predstavnike, imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan Osnivanje radnih jela i imenovanje njihovih članova ZLP(R)S izričito ne propisuje ovlast izvršnog jela za osnivanje radnih jela, kao ni za imenovanje članova h jela. Među m, nije nepoznata praksa da pojedini izvršni čelnici imenuju određena savjetodavna jela i savjetnike. Ustavni sud RH je zauzeo stav da to nije pro vno zakonu. U svojoj Odluci Broj: U-II-4022/2010 od 2. lipnja godine (NN, br. 69/15) Sud je zauzeo stav da zakon ne zabranjuje da se statutom jedinice predvidi ovlast izvršnog jela da osniva radna jela iz svojeg djelokruga (povjerenstvo, komisiju, odbor i sl.). 105

108 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Osnivanje radnih jela od strane izvršnog čelnika prema mišljenju Suda ne predstavlja stvaranje posebnog kolegijalnog jela (poput nekadašnjeg poglavarstva). Nema zapreke da predstavničko jelo statutom propiše poslove izvršnog jela koji nisu izrijekom propisani ZLP(R)S-om, ako to nije u suprotnos sa samim zakonom. Statutom kao temeljnim aktom jedinice se uređuje ustrojstvo, ovlas i način rada jela te način obavljanja poslova. U okviru toga, jer su temeljem članka 136. Ustava RH (NN, br. 85/10 pročišćeni tekst i 5/14 Odluka USRH), općine, gradovi i županije ovlaštene da u okviru zakona svojim statu ma samostalno urede unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih jela te ih prilagode lokalnim potrebama i mogućnos ma, može se propisa ovlast izvršnoga jela da osniva pojedina radna jela i imenuje njihove članove. Pri tome je nužnu da ta jela ne obavljaju poslove iz nadležnos upravnih odjela i službi, već iz djelokruga izvršnog jela. U tom smislu poželjno je da naziv konkretnog radnog jela ukazuje na temeljnu zadaću tog jela, te da se odlukom o osnivanju jela jasno utvrde njegove nadležnos, način rada, broj članova, uvje za imenovanje članova, eventualno pravo na naknadu za rad, a u tom slučaju i način isplate te visina naknade za rad Upravljanje nekretninama i pokretninama jedinice te raspolaganje imovinom jedinice Kako je ranija regula va povezana s propisivanjem ovlas u dijelu koji se odnosi na stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina izazivala određene dvojbe u praksi, ZLP(R)S-om iz 2012., te su ovlas jasnije razgraničene pa je tako osim odlučivanja o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice, propisano i odlučivanje o raspolaganju imovinom jedinice. Zakonom je propisano da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice, kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom. Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinici čine njezinu imovinu. Radi ujednačavanja u određivanju ovlas općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u odnosu na cjelokupnu imovinu jedinice slijedom problema uočenih u provedbi dotadašnjih propisa, a imajući u vidu ustavno određenje po kojem se pravo na samoupravu ostvaruje preko predstavničkih jela, uslijedila je izmjena u stavku 1. i 2. članka 48. Zakona. U tom smislu pod pojmom raspolaganja ostalom imovinom u okviru propisanih ograničenja treba promatra sva raspolaganja imovinom jedinice, a ne samo stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može odlučiva o visini pojedinačne vrijednos do najviše 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od ,00 kuna, tada može odlučiva najviše do ,00 kuna, a ako je taj iznos manji od ,00 kuna, tada može odlučiva najviše do ,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od utvrđenih vrijednos odlučuje predstavničko jelo. Na primjeru zakupa poslovnog prostora to bi izgledalo ovako: u smislu odredbe članka 48. ZLP(R)S-a nadležnost za odlučivanje ovisi o vrijednos stjecanja ili otuđivanja nekretnina i pokretnina te raspolaganja ostalom imovinom. Slijedom toga, ako se u primjeru radi o zakupu poslovnog prostora vrijednos veće od 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u prethodnoj godini, za odlučivanje o istom nadležno je predstavničko jelo jedinice, a ako se radi o vrijednos manjoj od 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u prethodnoj godini, tada je isto u nadležnos izvršnog jela. S obzirom na to da ZLP(R)S u isto vrijeme kaže da stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice, potrebno je nadalje, da suglasnost, odnosno volja predstavničkog jela za određenu vrstu stjecanja ili otuđenja te raspolaganja imovinom jasno i nedvojbeno bude utvrđena općim aktom kojeg je donijelo predstavničko jelo. Pri tome se može radi o općem aktu koji se odnosi na točno određeno pitanje (kao što je npr. odluka o davanju u zakup poslovnog prostora), ali i drugom općem aktu toga jela, kao što je primjerice odluka o izvršavanju proračuna, o kapitalnim i drugim projek ma, o izgradnji ili rekonstrukciji pojedinih objekata, o prodaji nekretnina, kao i o tekstualnom obrazloženju uz proračun. Ako volja predstavničkog jela ne proizlazi jasno i nedvojbeno iz samog proračuna ili drugog općeg akta, tada je za konkretno raspolaganje potrebno pribavi suglasnost, odnosno odluku predstavničkog jela. Kao izvršno jelo i zakonski zastupnik jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan jest nadležan za stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina, te raspolaganje ostalom imovinom jedinice (za primjerice donošenje odluke o davanju u zakup

109 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA ili odluke o kupoprodaji poslovnog prostora), no u okviru ograničenja i na način propisan ZLP(R)S-om i statutom jedinice. Po prirodi svoje izvršne dužnos općinski načelnik, gradonačelnik i župan ovlašteni su za sklapanje ugovora u ime jedinice, no sklapanje h ugovora mora proizlazi iz adekvatne odluke nadležnog jela jedinice. S m u svezi se ukazuje da sklapanje ugovora nije isto što i odlučivanje o stjecanju ili otuđivanju nekretnine, odnosno raspolaganju imovinom, već sklapanju takvog ugovora mora prethodi odluka nadležnog jela jedinice iz koje jasno proizlazi volja, odnosno opredjeljenje za stjecanje ili otuđivanje nekretnine, odnosno raspolaganje određenom vrstom imovine, jer samo sklapanje ugovora je krajnji čin, odnosno sklapanje pravnog posla u ime jedinice koji mora proizlazi iz odgovarajućih odluka nadležnog jela jedinice. 5. Odnos prema upravnim jelima Općinski načelnik, gradonačelnik i župana obavljaju nadzor nad zakonitošću rada upravnih jela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Izvršno jelo usmjerava djelovanje upravnih jela jedinice u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad. Utjecaj na upravna jela vidljiv je u obvezi donošenja pravilnika o unutarnjem redu za upravna jela kojim se utvrđuju unutarnje ustrojstvo upravnih jela, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvje za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za rad upravnih jela. Pravilnik za upravna jela općine donosi općinski načelnik, za upravna jela grada gradonačelnik, a za upravna jela županije župa prema Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11). Također, općinski načelnika, gradonačelnik i župan kreiraju razvoj upravnih jela po ovlas utvrđivanja plana prijma u službu. Plan prijma u službu u upravna jela lokalne jedinice kojim se utvrđuje stvarno stanje popunjenos radnih mjesta u upravnim jelima, potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se plan donosi i usmjeravanje djelovanja upravnih tijela imenovanje pročelnika upravnih tijela donošenje pravilnika o unutarnjem redu utvrđivanje plana prijema u službu nadziranje rada upravnih tijela planira broj vježbenika odgovarajuće stručne spreme i struke, utvrđuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu proračuna lokalne jedinice za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi. U odnosu prema upravnim jelima, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župana sudjeluje u svim fazama upravljanja od planiranja do nadzora. Navedeno obuhvaća niz ovlas : od odobravanja planova i programa te financijskih sredstava za njihovu realizaciju, preko imenovanja ključnih osoba u upravnim jelima (pročelnike koji upravljaju upravnim jelima na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan), dodjeljivanja zadataka i usmjeravanja obavljanja povjerenih zadataka, do kontroliranja ekonomičnos i efikasnos službi te ocjenjivanja njihova rada. 6. Suradnja s građanima U odnosu prema građanima nositelj izvršnih ovlas je odgovoran za cjelokupno djelovanje lokalnog sustava. U tom smislu mu se građani mogu izravno obraća- sa svojim prijedlozima i pritužbama. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su omogući građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih jela, te na nepravilan odnos zaposlenih u m jelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnos. Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik jela jedinice lokalne samouprave, odnosno upravnih jela h jedinica dužan je građanima i pravnim osobama da odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. Pored tog razvijena je i praksa prijema građana od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. U mnogim jedinicama, a radi intenziviranja komunikacije s građanima i davanja mogućnos da građani neposredno iznesu određene prijedloge, primjedbe ili da izlože neki problem, predviđeni su termini u kojima općinski načelnik, gradonačelnik i župan primaju svoje sugrađane. U kontekstu odnosa izvršnog jela i građana, značajne su ovlas u odnosu na mjesnu samoupravu. Nadzor nad zakonitošću rada jela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, odnosno gradonačelnik. U provođenju nadzora općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku na raspolaganju stoji mogućnost raspuštanja vijeća mjesnog odbora. Raspuštanje je moguće ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši statut jedinice, ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši pravila mjesnog odbora ili ako ne izvršava povjerene mu poslove. Treba među m napomenu da je ovlast 107

110 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK raspisivanja izbora s izvršnog prenesena na predstavničko jelo. Zbog problema neraspisivanja mjesnih izbora, odluka koja je bila u nadležnos općinskog načelnik, odnosno gradonačelnika koji je kao pojedinac mogao samovoljno odluči ne raspisa izbore, sada je ta odluka povjerena predstavničkom jelu kao kolegijalnom jelu. Izvršno jelo za svoj rad odgovara građanima. Test kvalitete rada i ostvarenih rezultata nisu samo izbori, već se o povjerenju općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu može odlučiva i prije redovnog završetka mandata. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihovi zamjenici koji su izabrani zajedno s njima mogu se opozva referendumom. Opoziv mogu predloži isključivo građani, i to 20 % ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv. Odluka o opozivu donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. 7. Zaključak PREDSTAVNI- ČKO TIJELO GRAĐANI IZVRŠNO TIJELO UPRAVNA TIJELA Izvršno jelo spona je između građana i predstavničkog jela te lokalne uprave: svojim prijedlozima inicira proces odlučivanja u predstavničkom jelu i preuzima odgovornost za izvršavanje h odluka te ujedno, nadzire i usmjerava djelovanje upravnih jela i izravno odgovara građanima. Dinamika odnosa je najintenzivnija u odnosu prema predstavničkom jelu. Ta dinamika posebno je došla do izražaja kada je uveden izravan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Slabos u odnosu između predstavničkog i izvršnog jela zloupotreba ovlas predlaganja proračuna, spor oko imenovanja predstavnika jedinice u pravnim osobama u vlasništvu jedinice i sl., nastojale su se između ostalog razriješi redefiniranjem ovlas izvršnog jela. Prema važećim propisima utvrđena je ovlast izvršnog jela za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice u jelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je jedinice osnivač. Predstavničko jelo osniva pojedine pravne osobe, a izvršno jelo imenuje predstavnike jedinice u m pravnim osobama. Također, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice, kao i njezinim prihodima i rashodima. Pod pojmom raspolaganja imovinom podrazumijevaju se sva raspolaganja imovinom jedinice, a ne samo stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina. Pri tome se trebaju poš va limi propisani zakonom. Nadalje, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan jedini je ovlašteni predlagatelj proračuna. Nositelj izvršnih ovlas inicira proces kreiranja lokalnih poli ka, priprema poli čke odluke i brine o njihovom izvršavanju. Izvršno jelo ima direk ve, koordina vne i nadzorne ovlas prema lokalnim upravnim jelima. Prema predstavničkom jelu ima integra vne ovlas, te s obzirom na mogućnost obustave općeg akta, dijelom i nadzorne ovlas. Spajajući elemente poli čke reprezenta vnos i upravne profesionalnos, izvršno jelo ima najsnažniji utjecaj u lokalnom sustavu, odnosno lokalnoj jedinici. 108