Osobna iskaznica»hrvatskih šuma«

Transkript

1 1 9r J

2 SADRŽAJ Tema broja: Gospodarski položaj»hrvatskih šuma«narušena gospodarska snaga Ivan Stipetić 2 Spremni smo za dogovor Intervju: Ivan Ljubanović 4 Šumarstvo u brojkama Godišnje izvješće Savezne Vlade SRNJ o šumarstvu 7 Zimski zastoj u prometu piljene grade prenosimo iz HolzZentralblatta 14 Istinita ocjena poslovanja Miljenko Sarić 18 Vijesti i informacije 1923 Šumari dolaze nakon»mungosa«miroslav Mrkobrad 24 Prenosimo iz Frankfurter Allgemeine Zeitunga Potrajno gospodarenje šumom kao izlaz iz ekonomske i ekološke krize 26 Zeleni Hrast Ivan Tolić 29 Jata Zeba u šumi crnog bora Ivan Tolić 30 Šetnja cvijetnim rasadnicima Ra tko Matošević 31 Osobna iskaznica»hrvatskih šumahrvatske šume«javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a temeljna im je zadaća gospodariti državnim šumama i šumskim zemljištem.»hrvatske šume«, p.o. Zagreb, gospodare s oko 80 % svih šuma i šumskoga zemljišta Republike Hrvatske. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 43 % kopnene površmc Republike Hrvatske. Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje. U skladu s tim, Zakon o šumama obvezuje na jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma. Jednostavna biološka reprodukcija obuhvaća pripremne radove u obnovi sastojina, sadnju i sjetvu, njegu sastojina, doznaku stabala i prosijecanje šume. Ti se radovi obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom osnovom koja vrijedi do godine na ploštini oko ha. Proširena biološka reprodukcija obuhvaća plantažiranje i pošumljivanje ncobraslih površina te konverziju i sanaciju sastojina na ploštini oko ha. Sve su to šumskouzgojni radovi, koji s radovima na zaštiti šuma predstavljaju značajan dio šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radova financira se prihodom od prodaje drva, budući da Zakon o šumama i načelo potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda u šumu. Od ostalih gospodarskih djelatnosti šumarstvo se razlikuje: posebno dugom ophodnjom ili proizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150 godina između početka i svršetka proizvodnoga procesa, od ulaganja kapitala do ostvarenja prihoda; obvezom održavanja proizvodne osnove na nepromijenjenoj razini, odnosno održanja opstojnosti šume i potrebne biomase za kakvoćni prirast drveta; obvezom obnove šuma na krškom šumskom zeinljištu mediteranskog i submediteranskog pojasa od Savudrije do Prevlake, posebno značajnog za turizam; obvezom održanja i poboljšanja općekorisnih i ekoloških funkcija šume. ČASOPIS»HRVATSKIH SUMA«, p.o. Zagreb IZDAVAČ:»HRVATSKE ŠUME«P.O. ZAGREB DIREKTOR PODUZEĆA: ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING. UREĐIVAČKI ODBOR: MARIN TOMAIĆ, DIPL.ING.PREDSJEDNIK HRVOjE GLAVAČ, PROF. ZORAN KOVAČ, PROF. IVAN ZOVAK, DIPL. ING. IVICA TOMIĆ, DIPL. ING. GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: HRVOJE GLAVAČ REDAKCIJA ČASOPISA: ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVICA TOMIĆ MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE IVAN ŠIMIĆ ADRESA REDAKCIJE: LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB TEL.: FAKS: Šuma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida, stvara kisik, sprječava eroziju tla, održava zalihu pitke vode te čuva postojeći, prirodni vodni režim; ona je mjesto za razonodu i odmor i, napokon, pridonosi stalnosti globalnoga ekosustava. Zato su»hrvatske šume«dužne gospodariti šumama višenamjenski; konačno, drvo kao tvorivo rijetka je obnovljiva tvar koja se može izravno tehnički rabiti. Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancu te mali utrošak energije po jedinici proizvoda. Ustroj je»hrvatskih šuma«javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, trostupanjski Direkcija u Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija.»hrvatske šume«imaju oko zaposlenika, pri čemu oko 1200 s akademskom naobrazbom. U godini»hrvatske šume«su na gospodarenju šumama obavile oko 50 % radova vlastitim zaposlenicima i sredstvima rada, a 50 % radova putem usluga drugih. Poduzeće gospodari s km tvrdih šumskih cesta, što je duljinski oko 50 % svih javnih prometnica Hrvatske. Tijekom izgrađeno je vlastitim sredstvima 90,3 km donjega stroja i 86,2 km gornjega stroja šumskih cesta te 320 km protupožarnih prosjeka. U godini sječni je etat»hrvatskih šuma«iznosio m\ a prirast drveta iznosio je ml»hrvatske šume«financiraju znanstvenoistraživački rad Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga instituta u godišnjem iznosu od kn. One gospodare s dijelom, točnije 30 državnih lovišta, gdje se danas kao prvenstvena zadaća nameće obnova ratom uništenoga fonda divljači. Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem, kojim se podjednako osiguravaju ekološke, općekorisne i gospodarske funkcije šume,»hrvatske šume«, p.o. Zagreb, uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnosti hrvatske države. y[^ ATSICE.ŠUME. LEKTURA/REDAKTURA: MIRNA BOJANIĆ REBAC, prof. LAVOUT: ZELJKA JORDAN ČASOPIS»HRVATSKE ŠUME«IZLAZI JEDNOM MJESEČNO OBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK HRVATSKA TISKARA NAKLADA: 5000 MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA BROJ / ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA PROMET.

3 Poštovani čitatelji! Pred Vama je broj 5 časopisa»hrvatske šume«.»hrvatske šume«, p.o. Zagreb višenamjenskim potrajnim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem osiguravaju ekološke, općekorisne i gospodarske funkcije šume. Ekonomski aspekt gospodarenja šumama nije zanemariv jer se prihodom stečenim u šumi financira cijeli sustav i obveze koje su zakonom propisane. Zakon 0 šumama obvezuje na jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma. Rečeno običnim jezikom,»hrvatske šume«, p.o. Zagreb dužne su obaviti pripremne radove u obnovi sastojina, budući da šuma ima svoj biološki vijek.»hrvatske šume«dužne su obaviti sadnju, sjetvu, njegu i zaštitu sastojina. Ti se radovi obavljaju u skladu s šumskogospodarskom osnovom.»hrvatske šume«p.o. Zagreb moraju pošumljavati neobrasla šumska zemljišta. Rezultat ovih obveza i rada je vitalna, ekološki stabilna šuma. Ta hrvatska šuma koja zauzima 1/3 teritorija Republike Hrvatske, a njome gospodare»hrvatske šume«p.o. Zagreb proizvodi vrijednosti koje je teško izraziti u financijskim parametrima. Riječ je o kisiku, pitkoj vodi, rekreativnom značaju šume, ekološkom značaju šume za cjeloviti izgled krajolika, šuma veže ugljični dioksid, prašinu itd. Sve gore nabrojene obveze moraju se fiinancirati iz prihoda koji se ostvaruje iz šume. Osim toga, drvo kao proizvod šume je resurs na kojem se temelji hrvatska drvna industrija koja zapošljava oko 40 tisuća zaposlenika. Šumarstvo Srednje Europe je u gospodarskoj krizi. Jednostavno rečeno troškovi za održanje biološki vitalne i zdrave šume koja zadovoljava sve funkcije potrajnosti veći su od prihoda stečenog iskorištavanjem šume. Hrvatsko šumarstvo kao dio srednjeeuropskog šumarstva stoji pred promijenjenim ekonomskim okvirnim uvjetima (vidi tab. na stranici 33). I u hrvatskom šumarstvu opada prihod a rastu troškovi. Stoga management»hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske o neophodnosti restrukturiranja javnih poduzeća, poduzima mjere restrukturiranja»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb. Ove mjere izazivaju pozornost, pa naravno i raspravu unutar zajednice šumara. Moguće je zauzeti tri stava: naglasiti značaj općekorisnih funkcija šume i očekivati od društva i države da subvencionira šumarstvo radikalno liberalnotržišno zasijecanje u tkivo šumarskog sustava uspostavom tržišnih kriterija i privatizacijom, prepustiti šumarstvo tržišnoj utakmici i tržišna prilagodba poduzeća, restrukturiranje uz socijalnu obzirnost i naglašenu svijest 0 značaju općekorisnih funkcija šume. Management»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb opredijelio se za treću soluciju. Svakako, pravi problemi su u detalju, i oko njih će se voditi stručna rasprava. Redakcija časopisa»hrvatske šume«ovaj broj posvetila je nabrojenim temama. Držimo da je opširno izvješće o stanju njemačkog šumarstva korisno, budući da dopušta mogućnost usporedbe. Valja upozoriti zainteresiranog čitatelja da su ekonomski problemi tek grubo odslikani i da ova tema i ubuduće ostaje otvorenom. Idući puta, možda, s više uvida u detalje. Hrvoje Glavač

4 Gospodarski položaj»hrvatskih šuma«^^kl^ Narušena gospodarska snaga Promjene na tržištu i smanjenje financijskog potencijala poduzeća stvaraju sve veće potešl<oće u poslovanju»hrvatskih šuma«piše Ivan Stipetić stodobno s velikim političkim i gospodarskim promjenama na ovim našim prostorima, odlukom Sabora Republike Hrvatske, iskazanom u Zakonu o šumama (N. N. 52/90), od 1. siječnja utemeljene su»hrvatske šume«javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Poduzeće je počelo raditi 1. siječnja godine kao pravni sljednik više gospodarskih subjekata koji su bili društveno vlasništvo. Nakon višegodišnjeg nastojanja ostvarena je želja da se svim šumama i šumskim zemljištima, sada u državnom vlasništvu, gospodari u okviru jednog poduzeća. Istodobno je prvi put u povijesti utemeljeno jedno šumskogospodarsko područje za cijelu Republike Hrvatsku. Tijekom godine utvrđena je veličina toga područja od ha, drvne zalihe 324 milijuna m', godišnjeg prirasta 9,6 milijuna m^, propisanoga godišnjeg etata 5,35 milijuna m^ i obaveznih radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma na površini ha. Poduzeće»Hrvatske šuine«p.o. Zagreb gospodari šumama i šumištem u vlasništvu Republike Hrvatske na površini od ha. Šumom je obraslo ha ili 80 posto. Na toj je površini drvna zaliha od 278 milijuna m' s godišnjim prirastom 8,1 milijuna m' i određenim godišnjim etatom od 4,9 milijima m'. Radovi su jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma propisani na ha godišnje. Brojne teškoće Mlado je poduzeće započelo ustroj i ostvarivanje svojih zadaća u vrlo nepovoljnim političkim i gospodarskim uvjetima. Raspad propalog sustava i stvaranje novoga, u koji smo unosili svoje želje i nadanja, otežano je ratom, okupacijom dijela hrvatskog ozemlja, imištavanjem imovine i mnogim nevoljama koje donosi rat. Samofinancirajući sustav utemeljen za gospodarske uvjete visoke potražnje drva na domaćem i svjetskom tržištu te na punoj zaposlenosti šumarskih i drvopreradivačkih kapaciteta sa zadaćom da proizvodi što veće količine kvalitetnih drvnih sortimenata, uz stvaranje što većih općih koristi od šuma na samom početku susreo se s velikim i brojnim otežavajućim čimbenicima. Osim izravnih i neizravnih ratnih šteta, najveće su poteškoće nastale zbog teškog gospodarskog i financijskog stanja u preradbi drva. Dio je tih poteškoća preuzelo šumarstvo i pomoglo opstanku i radu većine drvnoindustrijskih poduzeća, ali je zbog nemogućnosti da prodaje svoje proizvode, zbog povećanja cijena encrgenata i usluga, porasta plaća i drugih troškova zaposlenih, višegodišnjeg neulaganja u sredstva rada i obnove gospodarenja na oslobođenim područjima i dr. dovedeno u situaciju da ne ostvaruje svoje obveze i prava prema vlasniku, dobavljačima, pa ni prema zaposlenima. Sve navedeno potvrđuje da su se posljednjih godina uvjeti poslovanja u šumarstvu bitno promijenili i to uglavnom na lošije. Pritom najjači utjecaj dolazi s tržišta. Na zapadnoeuropskom tržištu, tradicionalno najvećem području hrvatskog izvoza drva i drvnih proizvoda, dogodile su se mnoge promjene. Uz stagnaciju 2 / Časopis Hrvatske šume

5 pa i pad globalne potražnje, na to je utjecala jača konkurencija proizvođača drva i drvnih proizvoda iz zemalja koje se prije nisu pojavljivale na tom tržištu. Nakon azijskih zemalja, sada se ističu proizvođači iz srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja u tranziciji. Ukupan hrvatski izvoz drva i proizvoda iz drva stalno opada, tim više što se nekad najavljivan prodor na druga svjetska tržišta iz različitih razloga nije ostvario. Kako se istodobno raspalo bivše jugoslavensko tržište, a na domaćem hrvatskom tržištu znatno se smanjila potražnja, to je hrvatska drvoprerađivačka industrija dospjela u tešku gospodarsku krizu. Stanje je u većini poduzeća za preradbu drva teško, godinama posluju s gubicima, visoko su zadužena i nelikvidna. Restrukturiranje tih poduzeća do sada nije dalo očekivane ekonomske učinke. Stečeno iskustvo pokazuje da će revitalizacija preradbe drva biti znatno duži i skuplji proces no što se pretpostavljalo. Sve je to ostavilo posljedice i na šumarstvo.»hrvatske šume«p.o. Zagreb to osjećaju u padu domaće platežno sposobne potražnje, u porastu potraživanja od domaćih kupaca, u sve đuljem razdoblju naplate potraživanja, u nemogućnosti naplate vlastitih izvora za financiranje gospodarskih djelatnosti»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb. Bruto se akumulacija, koju čine neto rezultat poslovanja i obračunata amortizacija, smanjuje, što ne samo da bitno ograničava razvoj nego onemogućuje održanje gospodarske osnove poduzeća. Posebno financijsko opterećenje su odluke Vlade kojima se neke drvnoindustrijske tvrtke saniraju tako da se njihove kratkoročne obveze»hrvatskim šumama«p.o. Zagreb podmiruju dionicama po nominalnoj vrijednosti, pretvaraju u dugoročne kredite ili otpisuju, što iznosi više od 30 milijuna kuna. Istim odlukama»hrvatske šume«dužne su sa saniranim drvnoindustrijskim poduzećima ugovoriti prodaju oko m^ trupaca uz rok plaćanja 90 dana, što zahtijeva angažman novih 30tak milijuna kuna obrtnog kapitala. To znači da se ionako smanjena akumulacija mora uložiti u dionice ili dugoročne kredite, u kreditiranje prodaje drvnih sortimenata, a ne u nužna ulaganja u obnovu zastarjele šumarske mehanizacije, otvaranje šuma, informatizaciju i druge potrebe poduzeća. Narušavanje gospodarske snage»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb i smanjenje financijskog potencijala poduzeća odražava se kako dijela potraživanja, u padu ostvarenih prodajnih cijena što, uz istodobni rast troškova, dovodi do gubitaka, pada financijske stabilnosti i nelikvidnosti. Prihod»Hrvatskih šuma«p.o. Zagreb od prodaje drvnih sortimenata tri posljednje godine stagnira na oko 860 milijuna kuna bez obzira na rast prodanih količina. U godini ostvarene prodajne cijene pale su u svim bitnim skupinama drvnih sortimenata osim kod oblovine četinjača. Saldo toga je negativni učinak od 37 milijuna kuna, što čini 4,3 posto prihoda ostvarenih prodajom drvnih sortimenata. Mjere državne intervencije na tržištu drva, kao što su ograničavanje izvoza drvnih sortimenata,»dirigirano«raspoređivanje pilanske i fitrnirske oblovine određenim poduzećima pod povoljnijim uvjetima uz istodobni državni nadzor prodajnih cijena, otežavaju uvjete gospodarenja»hrvatskih šuma«i ne potiču brže restrukturiranje drvoprerađivačkih tvrtki. Problemi ni trenutni ni mali»hrvatske šume«p.o. Zagreb tako su, sjedne strane, pritisnute tim tržišnim problemima, a s druge obvezama da vlastitom akumulacijom financiraju ne samo jednostavnu nego i proširenu biološku reprodukciju šuma, što, bez obzira na sve teže gospodarske uvjete, čine u cijelosti. Posljedica je toga smanjenja na daljnje zastarijevanje i pad fimkcionalnosti korištene opreme, posebno rastu troškova u iskorištavanju šuma, građevinarstvu i transportu, tako i u sve većim teškoćama u pravodobnom podmirivanju obveza prema dobavljačima i zaposlenima. Teškoće»Hrvatskih šuma«p.o. Zagreb nisu više ni trenutne ni male. Poduzeće nema takvu ekonomsku i financijsku snagu na kojoj bi se, uz obveze što proizlaze iz Zakona o šumama i odluka vlade za izdvajanje u državni proračun, mogla provoditi sanacija industrije preradbe drva bez negativnih posljedica za»hrvatske šume«. I ne samo za»hrvatske šume«p.o. Zagreb nego i na fiinkcioniranje cjelokupnog reprodukcijskog lanca. Ne smije se zaboraviti da o gospodarskoj snazi hrvatskog šumarstva ovisi sigurnost proizvodnje drvnih sortimenata i opskrba drvoprerađivačkih kapaciteta.»hrvatske šume«p.o. Zagreb sa svoje će strane poduzimati mjere racionalizacije rada i povećanja ekonomičnosti poslovanja, od provođenja internih mjera do restrukturiranja sadašnjeg poduzeća radi unošenja tržišnih kriterija u sve djelatnosti i stvaranja pretpostavki za privatizaciju. Isto tako očekuju ne samo promjenu odnosa prema šumarstvu i poboljšanje općih gospodarskih uvjeta nego i konkretnu financijsku pomoć, posebno u postupku restrukturiranja. Časopis Hrvatske šume / 3

6 Položaj drvne industrije INTERVJU Ivan Ljubanović, direktor holdinga»česma«d.d. Bjelovar Spremni smo za dogovor Boljitak se može polučiti samo suradnjom šumarstva i drvne industrije Razgovarao Hrvoje Glavač D»Hrvatskih šuma«, govoreći o irektor koncerna»česma«d.d. Bjelovar, najvećeg kupca poteškoćama hrvatske drvne industrije ističe da je trajniji dogovor u interesu i Javnog poduzeća»hrvatske šume«i drvopreradivača. Gospodine direktore, molim vas da ukratko predstavite»česmu«d. d. Ivan Ljubanović»Česma«od 1. siječnja prošle godine djeluje kao koncern sastavljen od sedam dioničkih društava. U koncernu su»česma furnir«d.d.,»česma pilana«d.d.,»česma iverica«d.d.,»česma namještaj«grubišno Polje d.d.,»česma interijeri«čazma d.d.,»česma usluge«bjelovar d.d. i»česma turizam«d.d. Šest je poduzeća u osnovnoj, proizvodnoj djelatnosti, a podi:zeće za usluge i turizam obuhvaća bivša odmarališta. Kakva je vlasniška struktura koncerna»česma«? Različita. U početku su sva poduzeća bila u vlasništvu»poduzeća majke«. Danas su četiri dionička društva 75 posto privatizirana,»česma iverica«i»česma pilana«pretežno su privatizirane, a u dva dionička društva većinski su vlasnici fondovi. Vlasnički i upravno to su potimo samostalna poduzeća ujedinjena u koncern. Budući da je koncern preuzeo neke opće poslove, u dioničkim se društvima mogla provesti racionalizacija. Svaka naša tvornica ima svoju orijentaciju. Šperploče i furnir traže se na zapadnom tržištu, iverica na hrvatskome, a nadamo se sutra u Bosni i Hercegovini, pa možda i Vojvodini.»Česma namještaj«orijenitrana je zapadnom, a»česma interijeri«hrvatskom tržištu. Najveće tržište nam je talijansko, ali prisutni smo i na njemačkom i nizozemskom tržištu, kao i drugdje u Europi. Od dioničkih društava u sklopu»česme«najbolje poslovne rezultate, dva do tri posto dobiti, ostvaruje proizvodnja šperploče, dok su ostala društva ili na nuli ili u gubicima. Procjenjujemo da ćemo imati gubitak od oko milijun maraka, što smatraino dobrim, jer je i gubitak bio znatno veći. Što pored subjektivnih slabosti stoji na putu uspješnom poslovanju drvopreradivačke industrije?»česma«je financijski i količinski najveći kupac»hrvatskih šuma«. Nama je godišnje potrebno robe u vrijednosti 20 milijuna DEM. Prerađujemo m* trupaca za bukov furnir, 9000 m* trupaca za hrastov furnir, m' pilanske robe, m^ za proizvodnju ploča. Kad dodamo i troškove prijevoza, naše financijske obveze prema»hr vatskim šumama«iznose 22 milijuna DEM godišnje. Iza nas, po poslovnom opsegu, slijedi»belišće«sa 11 milijima DEM. U nekim našim proizvodnim djelatnostima na drvnu sirovinu otpada oko 40, ponekad i 70 posto ukupnih troškova.»c^esma«je, uz to, velik potrošač struje i plina, pa troškovi sirovina i energenata čine 60 posto ukupnih troškova u koncernu. Kada se tome pribroje plaće i druge obveze, a pritom valja imati na umu daje drvna industrija radno intenzivna, dolazimo do toga da je u tih pet stavki iskazano više od 80 posto ukupnih troškova. Naši troškovi proizlaze iz obveza prema javnom poduzeću»hrvatske šume«, drugim javnim poduzećima i državi, no naslijedili smo odnose iz vremena kada nisu bili dovoljno valorizirani niti veličina niti kvaliteta potrošača. Nedopustivo je da veliki potrošač plaća isto koliko i domaćinstvo. Industriju bi valjalo stimulirati. Isto vrijedi za kupnju drvne sirovine. Kupujemo sve drvo, od furnira do pilanske robe i drva za ivericu. Tako veliki kupac, koji pokriva cijelu paletu asortimana, trebao bi imati posebne uvjete i pogodnosti. Zahvaljujući našim narudžbama»hrvatske šume«mogu zaposliti velike kapacitete i to sa sigurnošću, bez nekih većih oscilacija. Mislimo da bi višegodišnji ugovor bio dobar pristup rješavanju problema. Moramo priznati da su nam svojedobno uvjeti inflacije i razmjerno nedovoljno definirane cijene»hrvatskih šuma«donekle pogodovali. No to je vodilo i do nekvalitetnog klasiranja drvnih asortimana. Ako netko kao»česma«uzima sav asortiman, tada očekujemo da bi ga razlikom cijena trebalo stimulirati da uzima bolje ili lošije. Između»Česme«i»Hrvatskih šuma«odnosi su opterećeni i relativnom tromosti i nedefiniranosti procesa odlučivanja u»hrvatskim šumama«. I Vlada i Sabor raspravljali su o problemu tog javnog poduzeća, no kad je riječ o strukturi Upravnog odbora, radu Direkcije i prenošenju odluka na uprave, sistem djeluje tromo, presporo usvaja tržišne odnose. Pitanje je kako da, uz pomoć Sabora, Vlade i Ministarstva, jedni prema drugima u šumarstvu i drvnoj industriji uspostavimo veće povjerenje. Primjerice, kada kažemo da ova vrsta proizvoda Veliki kupac koji pokriva cijelu paletu asortimana trebao hi imati posebne uvjete i pogodnosti. Zahvaljujući našim narudžbama»hrvatske šume«mogu zaposliti velike kapacitete i to sa sigurnošću, bez nekih većih oscilacija. sada ne ide na tržištu, da se korigira cijena, ali i da se planovi sječe brže prilagode tržišnim zahtjevima. O toj problematici moramo govoriti otvorenije, kao partneri koji rade na istim poslovima, a ne kao suprotstavljene strane. Odnos drvopreradivača i»hrvatskih šuma«odviše se često gleda s aspekta dva suprotstavljena tabora, što nije dobro. Mi dijelimo istu sudbinu, bez obzira na uvjeravanja tipa»ja sam dobar ti si loš«. Vrijeme je pokazalo da smo jednako dobri ili jednako loši, 4 / Časopis Hrvatske šume

7 problemi se samo s vremenskim pomakom prenose s jednog sustava na drugi. Treba raditi na izgradnji ovih odnosa. Namjere i ciljevi menadžmenta»hrvatskih šuma«i drvopreradivačke industrije vode ka tome, samo bojim se da će nas vrijeme pregaziti. Prerada drva je to mogu dokumentirati počela gubiti utakmicu od sredine godine, kada je uvedena devizna klauzula na cijene proizvoda svih javnih poduzeća. Mi smo zadnji šok doživjeli sa stabilizacijskim mjerama. Kunaje precijenjena, pa sino od financijskih rezultata na deviznim tržištima ostvarili do 20 posto manje. Drvna industrija je osobito radnointenzivna i niskoakumulativna, a već se dvijetri godine isisavaju sve rezerve. Posljedica toga je nelikvidnost. Na kojoj osnovi se, po vama, treha zasnivati suradnja»hrvatskih šuma«i drvopreradivača? Prošlu godinu»česma«završava s malim gubitkom, manjim negoli se očekivalo, i gotovo bez duga prema»hrvatskim šuinama«. Na 20 milijuna DEM imamo u valuti milijun kuna Kada kažemo da neka vrsta proizvoda sada ne ide na tržištu, trebalo hi korigirati cijene, ali i planove sječe hrže prilagode tržišnim zahtjevima. I O tome moramo govoriti otvorenije, kao partneri, a ne kao suprotstavljene strane duga, što je zanemarivo. Nažalost, takvo stanje protegnulo se i u prva dva mjeseca godine. Mali dug, naime, znači i mali promet te malu isporuku sirovina. Ta isporuka sirovina ne osigurava punu uposlenost kapaciteta, a čim je mala uposlenost, pada ekonomičnost i problemi postaju samo veći. Trebalo bi ocijeniti je li»česma«za»hrvatske šume«zanimljiv, kvalitetan kupac. Podaci govore da jest, pa bi joj valjalo osigurati dovoljnu količinu sirovina da bi vratila ažurniin plaćanjem. Kada bi»hrvatske šuitie«nama jamčile dinamiku i kvalitetu isporuka, bili bismo spremni ponuditi bankovne garancije. Inače, svaki poremećaj proizvodnog ciklusa uzrokovan poremećajem isporuke stvara nam gubitke, a to znači i nemogućnost podmirenja obveza. Moram istaknuti da smo spremni za dogovor koji bi uvažavao interes i»hrvatskih šuma«i prerađivača. Za onaj dio kvalitetnih asortimenata koji se isporučuju u dvatri zimska mjeseca tražimo dogovor o dvanaestinama ili devetinama, jer mi ne možemo u ta tri mjeseca podmiriti obveze kada nam proizvodnja traje cijelu godinu. Primjerice, naša tvornica furnira s isporučenim sirovinama vrijednim 6 milijuna DEM radi 12 mjeseci. Kako vidite budućnost»hrvatskih šuma«i drvne industrije? U zajedničkom nastupu i čišćenju vlastitog portfelja.»česma«je krenula u devedesete godine sa 1650 uposlenih, a prije deset godina imala ih je znatno više. Danas ima oko 1000 uposlenih, a taj će broj još smanjivati. Kada bismo se mogli investicijski kvalitetno postaviti, mogli bismo ili još smanjiti troškove uposlenih ili podignuti proizvodnju. Takva iskustva prenio bih i na hrvatsko šumarstvo. Mislim da u HS nije dovoljno učinjeno na unutarnjoj racionalizaciji, kako u pogledu broja uposlenih, tako i s obzirom na sporedne djelatnosti. Sve»Česmine«proizvodne djelatnosti svedene su na tržišnu platformu Kako objašnjavate da je šumarska djelatnost u našem europskom okruženju svuda deficitarna, a šumarstvo se posvuda žali na preniske cijene sirovine? Kada govorimo o zajedničkom nastupu, svima mora biti Časopis Hrvatske šume I 5

8 jasno da je šumarstvo neprofitabilna djelatnost. U državi je stvorena neka klima da se od šumarstva može uzimati. Zbog toga treba iznijeti koliko je ljudi uposleno u šumarstvu, koje su općekorisne fiinkcije šume, pobijati oštro svaku tezu da iz šumarstva treba izvlačiti još i profit! Šumarstvo može donijeti dobit, ali se ona mora vratiti u šumu. Mislim da će šumarstvo završiti kao djelatnost koju subvencionira država. Troškovi uzgoja, zaštite i njege veći su od ekonomskog prihoda. Šumarstvo nije profitabilno! Sto treba poduzeti da hrvatska drvna industrija modernijim oblikovanjem zauzme svoje mjesto na europskom tržištu. Uostalom, ni domaći kupac često nije zadovoljan našim drvnoindustrijskim proizvodima? Na svjetskom tržištu nije se lako nametnuti dizajnom, mada je to nužno i u pojedinim je slučajevima uspijevalo. Da bi se netko istaknuo dizajnom, U državi je stvorena neka klima da se od šumarstva može uzimati. Treba oštro pobijati svaku tezu da iz šumarstva treba izvlačiti još i profiti Šumarstvo može donijeti dobit, ali se ona mora vratiti u šumu. Da bi se netko istaknuo dizajnom, mora imati i tehničke preduvjete, a mi po tehničkoj opremljenosti sedam do deset godina kaskamo za svijetom. mora imati i tehničke preduvjete. Osnovno je pitanje što se može tehnički izvesti. Ako uzmemo u obzir da mi godinama ne investiramo u osnovnu supstancu, onda je stvar jasna. Tehnička opremljenost je ispod svakog kriterija.»česma«je za naše prilike na dosta visokom tehničkom nivou, ulagalo se iznad prosjeka, no u odnosu na svijet to je daleko ispod onoga što je potrebno. Nalazimo se u globalu negdje na razini 1985., što znači sedam do deset godina kaskanja za svijetom. Ponegdje se to manje osjeća, ali tehnički je ciklus jako različit te u pojedinim djelatnostima i najmanji zaostatak predstavlja veliko ograničenje. Na kraju, istaknuo bih odnose koji su uspostavljeni između čelnih ljudi»hrvatskih šuma«i prerađivača. Mislim da je dobro što su svi shvatili značaj, dubinu i veličinu problema, bojim se samo tromosti sistema. 6 / Časopis Hrvatske šume

9 STRANA ISKUSTVA Njemačka šumarstvo u brojkama Preveo i priredio: prof. dr. Rudolf Sabadi Tablica 1 STRUKTURA GOSPODARSTVA SA ŠUMOM U NJEMAČKOJ 1996' Vrsta gospodarstava Poljoprivredna gospodar. Šumska gospodarstva Ukupno Od toga: Državne šume' Korporativne šume Privatne šume^' Gospodarstva Broj ha 1 501, , , , , Šumska površina gospodarstava gospodarena šumska površina u % 15,8 84,2 100,0 42,4 22,0 35,6 ha po gospodarstvu ' Godišnja snimka gospodarstava, površine od 1 ha naviše ^ Savezna država i pokrajine ''Fizičke i pravne osobe privatnog prava, u tome oko privatnih šutnoposjeda iznad 1 ha gospodarenc šumske površine s 1,87 milijuna ha šuma Tablica 2 POSJEDI SA ŠUMOM PREMA GLAVNIM PROIZVODIMA I KATEGORIJAMA VELIČINE (1996. godine)* VELIČINA POSJEDA oddo u ha šumske površine Njemačka ispod 1 ha Ido 50 ha 50 do 200 ha 200 do 500 ha 500 do 1000 ha 1000 ha i više Broj 14,7481 4,787 2, ,502 SUMOPOSjED 000 ha 688,3 496,9 641,7 660,2 5,492,0 UKUPNO Od toga: Bivša Zap. Njemačka Bivša Ist. Njemačka 1,567,25 128,622 28,105 7,979,2 5,449,5 2,529.6 Prema pokrajinama: BadenWurttemberg Bayern Brandcnburg Hessen Mcckl. Vorpommcrn Niedcrsachsen NordrheinWestfalen RheinlandPfalz Saarland Sachsen SachsenAnhalt SchleswigHolstein Thiiringen Stadtstaaten 17,660 73,311 3,580 12,525 12,291 6, ,773 ^ 2,276 17, ,070,5 1,549,0 976,8 759,0 357,3 664,7 558,4 668,3 70,7 421,9 317,8 104,8 455,9 4,1 ha sum. povrs. po posjedu 4,7 103,8 317,1 709,1 3,656,5 50,9 42,4 90,0 60,6 21,1 212,0 53,1 45,4 98,0 561,3 111,8 46,0 26,2 111,3 POLJODJELSKA GOSPODARSTVA SA 5UMOM broj ,034,17 2, ,207,2 2,817,28 10,344 50,901 1,411,04 10,994 28,695 29,041 13, ,968 6,640 1, ha 39,6 1,165,4 162,1 57,5 31,7 44,9 1,501,2 1,442,0 59,2 190,3 736,0 23,1 41,9 6,1 230,5 169,8 29,8 2,1 16,6 6,7 41, ,6 ha snm. povrs. po posjedu 0,5 5,7 80,9 308,9 689,7 1,872,7 5,1 5,1 5,7 3,7 5,2 3,8 8,0 5,8 2,2 3,1 4,2 6,2 4,7 8,8 broj ,508,98 6,790 2, ,526 4,487,97 4,103,50 38,447 68,561 2,144,15 14,574 41,220 41,332 20, ,741 8,916 18, UKUPNO 000 ha 39,6 1,853,8 659,0 699,2 691,9 5,536,9 9,480,4 6,891,6 2,588,8 1,260,8 2,285,0 999,9 801,0 363,3 895,2 728,2 698,0 72,8 438,4 324,5 145,9 462,6 4,7 ha sum. povrs. po posjedu 0,5 5,3 97,1 316,4 708,2 3,628,4 21,1 16,8 67,3 18,4 10,7 55,0 21,7 17,6 34,2 91,9 56,6 16,4 24,6 44,5 Iz godišnjeg Izvješća njemačke savezne vlade o poljoprivredi uz manja skraćenja objavljujemo dio koji se odnosi na šumarstvo I radi uvida u podatke I radi uvida u metodologiju Struktura i stanje šuma šume u Njemačkoj zauzimaju 10,7 milijima ha, stoje oko 30 posto ukupne površine. Državnih je šuma 34 posto, 20 posto su korporativne, a 46 posto privatne šume. Kod privatnih šuma valja uzeti u obzir da su ovdje uračtmatc i fiducijame šiunske površine (Teuhandwaldflachen) stavljene na raspolaganje Društvu za vrednovanje i upravljanje zemljištem (Bodenvervvertimgs undvcrwaltungs GmbH, BVVG), koje upravlja i gospodari šumama za koje rcstitucijski zahtjevi još nisu riješeni te vodi prodaju onog šumskog zemljišta nad kojim su riješena vlasnička pitanja. Jela, smreka i duglazija zauzimaju oko 35 posto šumskih površina, bor i ariš oko 31 posto, a listače oko 34 posto. Prema statističkim podacima, u Njemačkoj je u godini s oko 9,5 milijuna ha šuma gospodarilo poljoprivrednih i šumarskih gospodarstava. Najveći broj svih statistikom obuhvaćenih gospodarstava sa šumom, oko 97 posto, u privatnom je posjedu. Ta gospodarstva upravljaju sa 3,4 milijima ha ili s oko 36 posto dotične šumske površine. Korporativne šume obuhvaćaju 2,1 milijun ha, a državne šume 4 milijuna ha. (Tablice 1 i 2). Na prostoru bivše Istočne Njemačke u tijeku je pretvorba vlasništva i sređivanje posjedovnih odnosa. Oko ha šuma, od kojih je velik dio ekspropriran između i 1949., prema fiducijarnom zakonu valja privatizirati. Prema Zakonu o naknadi i poravnanju stari vlasnici imaju pravo prvokupa uz povoljnije uvjete. Po završetku privatizacije oko 50 posto šumskih površina bit će u privatnom posjedu, kao stoje to bilo U šumskogospodarskoj godini (š. g. obuhvaća razdoblje od 1. listopada naznačene do 30. rujna iduće godine) u cijeloj je Njemačkoj posječeno 39,3 milijuna m' drva. U usporedbi sa š.g. (34,6 milijuna m^) sječa je porasla za 4,7 milijuna prostornih metara ili oko 14 posto. Prema Časopis Hrvatske šume / 7

10 prosječnim godišnjim sječama između i g. (30,7 milijuna prostornih metara), u š.g. sječa je povećana 28 posto. Za sječu u bavarskim nedržavnim šumama postoje samo procjene. (Tablica 3). Na privatnim šumskim posjedima posječeno je 11,3 milijuna m* drva, čak 20 posto više nego prethodne godine, a na državnim šumskim posjedima 18 milijuna m^, stoje povećanje od 13 posto. U korporativnim šumama sječa je povećana na 10,1 milijun m^ (8 posto više). Prema vrstama drveća, najviše je, 46 posto, povećana sječa bora, i to gotovo isključivo u istočnim pokrajinama (bivša DDR). Ukupno je u cijeloj Njemačkoj posječeno oko 8,5 milijuna m^ bora. Potom slijede Tablica 3 SJEČA DRVA PREMA VRSTAMA DRVEĆA, GRUPAMA SORTIMENATA I VLASNIŠTVU VRSTE X 1000 m' bez kore Hrast od toga trupci* ostali sortimenti" Bukva i ostale listače od toga trupci ostali sortimenti Ukupno listače od toga trupci ostali sortimenti Smreka, jela, duglazija od toga trupci ostali sortimenti Bor, ariš, vajmutovac od toga trupci ostali sortimenti Ukupno četinjače od toga trupci ostali sortimenti Ukupna sječa od toga trupci ostali sortimenti od toga državne šume korporativne šume privatne šume Uključujući motke i pragove " Industrijsko drvo, prostorno drvo i ostalo drvo Tablica 4 INDEKS CIJENA PROIZVOĐAČA ZA ŠUMSKE SORTIMENTE IZ DRŽAVNIH ŠUlVtA (bez poreza na višak vrijednosti) U SR NJEMAČKOJ (1985. = 100) ŠUMSKI PROIZVODI Izrađena drvna sirovina ukupno ODNOS UDJELA 1 000, , ,9 ŠUMSKOGOSPODARSKA GODINA ,4 106,9 117,4 82,0 90, , , , ,2 od toga hrastovina bukovina 82,51 173,86 97,8 104,4 93,6 108,0 93,3 107,5 94,3 108,1 88,5 114,5 75,2 98,0 69,9 104,5 69,8 95,2 69,5 89,5 73,8 101,5 98,0 104,6 smrekovina 578,26 100,7 100,0 100,2 111,7 127,9 78,2 91,1 80,1 90,4 100,5 101,1 borovina 142,01 100,3 98,5 95,5 100,4 104,5 84,2 88,4 79,2 78,0 87,3 100,4 Trupci ukupno 809,54 100,3 98,7 98,7 108,3 123,4 81,8 93,0 85,0 91,0 101,3 100,5 hrastovina 77,13 95,7 91,9 92,1 94,0 88,3 74,6 69,0 69,7 69,1 73,6 95,8 bukovina ukupno 107,60 103,3 106,5 107,5 112,1 127,7 106,4 123,5 117,3 110,1 122,8 103,5 bukovina B/EEZ 100,66 103,2 106,4 107,5 112,4 128,3 106,1 124,2 119,6 112,8 120,1 103,4 bukovina 3ća 6,94 104,4 107,4 107,5 107,9 118,4 110,1 113,4 84,6 71,3 80,2 104,8 smrekovina borovina ukupno 493,52 109,19 100,4 100,2 99,6 98,0 100,3 95,4 113,6 100,4 134,0 109,1 77,5 85,3 93,1 90,3 82,7 82,9 95,6 82,4 106,3 91,4 100,8 100,3 borovina B/EEZ 48,21 100,1 97,9 96,3 100,6 107,2 86,2 93,9 89,7 88,5 94,9 100,2 borovina C/EEZ 60,98 100,2 98,0 94,7 100,3 110,6 84,5 87,5 77,5 77,6 88,8 100,4 Industrijsko drvo ukupno 190,46 104,2 105,1 102,1 100,8 92,0 82,8 78,0 63,4 59,6 69,9 104,5 hrastovina 5,38 127,5 118,1 110,6 98,3 90,9 83,2 82,8 71,6 75,0 78,6 129,2 bukovina 66,26 106,3 110,6 107,4 101,6 93,0 84,3 73,6 59,2 56,1 71,3 106,5 smrekovina 84,74 102,6 102,3 99,9 100,8 92,5 82,5 79,7 64,7 59,8 66,9 103,0 borovina 32,83 100,6 100,2 95,7 100,3 89,1 80,9 81,9 67,0 63,4 73,9 100,8 8 / Časopis Hrvatske šume

11 Tablica 5 ŠUMSKOGOSPODARSKI OBRAČUN VRSTA Sječa u 1000 m'' bez kore Prod. cijena DEM/m^ Vrijednost drva Ostali proizvodi Ukupna proizv. vrijed. Ukupno obveze Brutonovostv. vrijed. Otpisi Proizv. porezi Subvencije Neto stvorena vrijed Milijuna DEM , , , , , / ,5 +3,8 + 10,1 5,7 + 18,4 2,4 +41,4 + 1,0 14,9 +57,5 hrast sa 29postotnim povećanjem i količinom 1,4 milijuna m^ i bukva sa 7,5 milijuna m^, odnosno 25 posto većom sječom. Sječa smreke s količinom od 22 milijuna m"* ostala je približno jednaka onoj iz godine. U usporedbi s prethodnom godinom, sječa industrijskog drva s 15 milijuna m' (38 posto više) bilježi lagani porast u odnosu na trupce. Najveće povećanje industrijskog drva ostvareno je kod bora, i to na 46 milijuna m', što je 52 posto više, a slijedi bukovina s povećanjem oko 27 posto, na 4,2 milijuna m'. (Tablica 4) S obzirom na potencijal njemačke šume, sadašnje sječe od 39 milijuna m^ godišnje moguće je još povećati gotovo za polovicu (do 57 milijuna m'), a da se pri tome ne naruše pravila potrajnosti. Čak i pri potpunom iskorištenju izračunatog potencijala još bi uvijek bilo osigurano godišnje povećanje drvnih zaliha od 1,5 m^ po hektaru. Polovica procijenjenog godišnjeg potencijala otpada na smreku, oko 28 milijuna m^, slijedi bukva s oko 15 milijuna m^, bor s oko 12 milijuna m' i hrast s oko 3 milijuna m'. To pokazuje da sadašnja sjeća nije pretjerana i da se u Njemačkoj daleko manje siječe no što priraščuje. Indeksi proizvodnih cijena šumskih sortimenata za š.g. povećali su se u odnosu na prethodnu š. godinu. Indeksi za trupce ukupno i trupce smrekovine nešto su manji. Vrijednost proizvodnje u Njemačkoj iznosila je u šumskogospodarskoj godini oko 3,5 milijardi DEM ili 18,4 posto više nego prethodne godine. Nakon isplaćenih obveza, otpisa i proizvodnih poreza dobiva se za novostvorena vrijednost od oko 1,65 milijardi DEM, stoje čitavih 57,5 posto više u odnosu na godinu prije. Visok porast novostvorene neto vrijednosti može se u velikoj mjeri pripisati znatnom povećanju sječe, ali isto tako postignutim cijenama te unekoliko smanjenim obvezama. (Tablica 5) Radi izračuna gospodarskog stanja korporativnih i privatnih šuma u šumoposjedima većim od 200 ha šumske površine u š.g., pregledano je poslovanje 103 privatna i 208 korporativnih šumoposjeda na prostoru bivše Zapadne Njemačke te pet korporativnih šumoposjeda s prostora bivše Istočne Njemačke. Poslovni rezultati i dohodovno stanje za privatni i korporativni šumoposjed prikazuju samo za prostor bivše Zapadne Njemačke. (Tablica 6) Rezultati poljodjelskih gospodarstava s manje od 200 ha šumoposjeda prikazani su posebno. Prihodi malih privatnih šumoposjeda, kojima nije gospodareno pretežitom poljodjelskom djelatnošću, statistički nisu obuhvaćeni. Rezultati za državni šumoposjed (posebno za istočne i zapadne pokrajine) temelje se na podacima zemaljskih šumskih uprava. Prihodovna situacija šumskih gospodarstava korporativnih organizacija 1 privatnog šumoposjeda s više od 200 ha šume poboljšala se u š.g Prihodi gospodarstva rasli su zbog većih sječa i viših prihoda po m^ drveta. Budući da su se izdaci gospodarstava u usporedbi s prihodima tek malo povećali, prosječno šumoposjedi ostvaruju povoljan čisti prihod. Usporedba poslovnih rezultata pokazuje daje čist prihod korporativnih šuma rastao više od onog u većim privatnim šumoposjedima, ali u apsolutnim vrijednostima bio je daleko ispod onog u privatnim gospodarstvima. Tablica 6 POSLOVNI REZULTATI ZA ŠUMOPOSJEDE SA PREKO 200 ha ŠUMSKE POVRŠINE PREMA VELIČINI SJEČE DEM po ha površine pod šumom (Holzbodenflachc) VRSTA POSJEDI SA SJEČOM OD... DO... m^ po ha POVRŠINE POD ŠUMOM (HB) ispod 3,5 1 3,5 do 5,5 5,5 do 7,5 7,5 1 više KORPORATIVNE ŠUME Broj posjeda Ukupan prihod Posl. troškovi Dohodak Čist prihod I Čist prihod II Čist prihod A PRIVATNE SUME Broj posjeda Ukupan prihod Posl. troškovi Dohodak Čist prihod I Čist prihod II Čist prihod Časopis Hrvatske šume / 9

12 u usporedbi s korporativnim šumama, privatna šumska gospodarstva iskazuju bolje gospodarsko stanje zahvaljujuči prihodovnim i troškovnim uvjetima. Tako su privatni šunioposjedi, zbog višeg udjela trupaca u prodajnom asortimanu, iako su posjekli tek nešto više nego oni u korporativnim šumama, prodali više i ostvarili oko 12 posto veći gospodarski prihod, a ujedno su imali niže troškove. Posebice jc smanjen utrošak nadnica i režijskih troškova. Time se djelomično objašnjava također niži utrošak pri.sječi glavnog prihoda i zaštiti šuma. Različiti posjedovni tipovi imali su različite poslovne rezultate. (Tablica 7) Gospodarstva korporativnog šumoposjeda su tijekom š. g ponovno poboljšala stanje prihoda, iako su oni, kad se ne uračunaju državne subvencije, i dalje uglavnom negativni. Takvom razvoju pridonijeli su povećanje prodajnih cijena i lagani porast sječe. Istovremeno se izdaci tih gospodarstava lagano smanjuju. To se u prvom redu odnosi na izdatke za plaće (uključujući ostale pripadne troškove). Vredovanje prema skupinama dovelo jc do sljedećih rezultata: (a) Podjela gospodarstava prema visini čistog prihoda I (bez subvenija) ukazuje da je jedva trećina korporativnih šumskih gospodarstava u š. g mogla ostvariti pozitivan rezultat gospodarenja. Gotovo četvrtina gospodarstava imala je negativne čiste prihode više od 200 DEM po hektaru površine pod šumom. Značajno za gospodarstva s negativnim čistim prihodom su usporedne niske količine sječe, relativno niži udjel trupaca i iznadprosječno visoki troškovi radne snage. (b) CJlcdajući prema veličini, bez subvencija manja šumska gospodarstva, s 200 i 500 ha šumske površine, iskazuju najnepovoljnije prihodovno stanje. Uzevši u obzir državne subvencije, ovdje se, kao i na većim gospodarstvima, postižu ipak pozitivni čisti prihodi. (c) Razmatranje prema vrstama drveća pokazuje da, bez obzira na sredstva subvencija, gospodarstva sa smrekom postižu gospodarski najbolje rezultate. Gospodarstva s pretežitim udjelom borovine, s druge strane, iskazuju najveće negativne čiste prihode. (d) Prema debljinskim razredima»sortirana sječa«odnosno»etat«, postigli su u odnosu na sječu pozitivan čist prihod I samo gospodarstva sa 7,5 m' po hektaru šumske površine. (Tablica 8) Privatni šumoposjed u privatnim šumoposjedima s preko 200 ha površine pod šumom pozitivan razvitak čistog prihoda nastavio se i u š. g. Za ovakav povoljan razvitak, uz sječu odlučan je uvjetovani porast čistog prihoda. Istodobno su, pak, povećani izdaci, posebno za materijal i usluge trećih. (a) Prema veličini prihoda I (bez subvencija) pokazuje se daje oko 43 posto privatnih gospodarstava u š. g iskazalo negativan poslovni rezultat. Oko četvrtina gospodarstava postigla je, međutim, čist prihod od više od 200 DEM/ha površine pod šumom. Najbolje poslovne rezultate iskazala su gospodarstva s iznadprosječnom sječom i visokim udjelom trupaca, kao i s iznadprosjećnim udjelom smrckovinc u jednodobnim šumama. (b) Podijeljeni prema veličini posjedovnih razreda i bez obzira na sredstva subvencija, privatni šumoposjedi s 500 do 1000 ha šumske površine postigli su najveće čiste prihode. Uključimo li sredstva državnih subvencija, čist prihod II u gospodarstvima s 500 do 1000 ha šumske površine iznosi i više od 1000 DEM. Odmak od manjih gospodarstava znatno je manji. (c) Klasifikacija preina vrstairia drveća pokazuje da su čisti prihodi vezani uz sječu, a zahvaljujuči znatno poboljšanim cijenama, ponovo najviši u gospodarstvima sa smrekom. Prihodovno stanje gospodarstava s borom samo se malo poboljšalo te čisti prihodi ostaju i dalje negativni. U gospodarstvima s listačama u š. g. čisti su prihodi osjetno povećani. (d) Diferencijacija posjeda prema veličini sječe odnosno etata ukazuje da su gospodarstva sa sječom većom od 5,5 ni^/ha u prosjeku, odnosno s etatom od 3,5 mmia postigla pozitivan poslovni rezultat. (Tablica 9) Foto: Zvonko Tanocki Tablica 7. POSLOVNI REZULTATI ŠUMSKIH POSJEDA' PREKO 200 ha ŠUMSKIH POVRŠINA VRSTh Sječa Bruto prihod Poslovni izdaci' Poslovni dohodak Čist prihod I (bez dodatka za pomoć, poticaj itd.)* Nepokriveni poslovni učinci Čist prihod' Sredstva za unapređenje Čist prihod II (sa potporom)' Sječa Bruto prihod Poslovni izdaci Poslovni dohodak Čist prihod F Nepokriveni poslovni učinci Čist prihod Sredstva za unapređenje Čist prihod II Jedinica mjere m''/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha DEM/lia DEM/ha DEM/ha DEM/ha m''/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha DEM/ha 1990/ / / / / /96. Korporativne šume 12, , Privatne šume 12, , , , , , , , , , ' Brojke vezane za posječeno drvo ' Gledajući po vrstama drveća u odnosu na veličinu sječe, samo su posjedi s pretežitim sastavom bukva/hrast ostvarili čist prihod 1 (bez pomoći), čak i bolji u odnosu na prošlu godinu. Posjedi svih druj^ih sastava imaju negativan čisti prihod. ' Uključujući nepokrivene učinke pomoći * Obračun čistog prihoda bez državne pomoći i poticaja, premija i bez posrednog poticaja besplatnim ili pojeftinjenim uslugama na razini šumarije ' Raniji obračun čistog prihoda bez državnih dodataka i premija, uključujući posredna unapređenja pomoći na razini šumarije ^ Obračun čistog prihoda s državnim dodacima i premijama, uključujući posredne potpore besplatnom ili pojeftinjenom pomoći na razini šumarije ' Objašnjenja dana za šumovlasnički oblik korporativnih šuma vrijede i za ovaj oblik šumoposjeda 10 / Časopis Hrvatske šume

13 Tablica 8 POSLOVNI REZULTATI SUMOPOSJEDA VELIČINE PREKO 200 ha ŠOMSKE POVRŠINE KORPORATIVNIH ORGANIZACIJA I PRIVATNIH ŠUMOPOSJEDNIKA PREMA VELIČINI za šumskogospodarsku godinu NAZIV Učešće posjeda Sječa Ukupan prihod Poslovni troškovi Poslovni dohodak Čist prihod 1 Nepokrivene usluge Čist prihod bez pomoći Sredstva potpore Čist prihod 11 Učešće posjeda Sječa Ukupan prihod Poslovni troškovi Poslovni dohodak Čist prihod I Nepokrivene usluge Čist prihod bez pomoći Sredstva potpore Čist prihod II JEDINICE % mmia HB DEM/lia HB DEM/ha HB DEM/ha HB DElVVha HB DEM/ha HB DEM/ha HB DEM/lia HB DEM/ha HB % m^/ha HB DEM/lia HB DEM/ha HB DEM/ha HB DEM/ha HB DEM/ha HB DEM/lia HB DEM/ha HB DEM/ha HB ha šumom obrasle površine > Ukupno KORPORATIVNE SUME 32,2 6, ,8 6, ,0 6, ,00 6, PRIVATNI ŠUMOPOSJED 39,8 5, ,5 6, ,7 7, ,0 6,

14 Poslovni rezultati u državnim šumama Poslovni rezuhati u državnim šumama obračunavaju se u pokrajinskim šumskim upravama. Za š. g. iskazane su sve površine državnih šuma, s iznimkom Saarlanda. Kao i u prethodnoj godini, prihodovno stanje se za zapadne i istočne krajeve prikazuje odvojeno, jer su prilike još suviše različite. (Tablica 10) U šumskim upravama bivše Zapadne Njemačke čisti prihod iznosio je u prosjeku 132 DEM po hektaru površine pod šumom, stoje doduše negativno, ali bolje nego prije. Isto kao i pri korporativnom i privatnom šumoposjcdu, odlučujući čimbenici za povoljnije stanje prihoda i izdataka bile su prije svega visoke sječe i porasle cijene drva. (Tablica 11) Foto: Zvonko Tanocki Obračun poslovnih rezultata gospodarstava državnog šumoposjeda u istočnim krajevima za š. g i dalje pokazuje visoko negativne čiste prihode. Nasuprot prošloj godini, i ovdje su porasli prihodi od prodaje drveta, pa su se donekle poboljšali poslovni rezultati. Pri interpretaciji rezultata valja voditi računa da gospodarstva pod upravom Fiducijarnog zavoda ne plačaju naknadu za unapređenje zapošljavanja (ArbeitsbeschaffungsmaBnahmen). U nekim pokrajinama u troškove valja pribrojiti osiguranje smještaja. Predviđaju se slabiji rezultati Prema raspoloživim statističkim podacima kao i ocjenama stručnjaka, prihodi šumoposjeda će.se u š. g. (do 30. rujna 1997.) smanjiti zbog Tablica 9. CISTI PRIHOD I (BEZ SUBSIDIJA) ŠUMOPOSJEDA KORPORATIVNIH I PRIVAT NIH ŠUMA S PREKO 200 ha ŠUMSKE POVRŠINE, DEM po ha POVRŠINE POD ŠUMOM Korporativne šume Privatne šume VRSTA Sječa Etat Sječa Etat Površina ha pod šumom > Vrste drveća smreka bor bukva, hrast miješano Siječa mvha HB 03,5 3,55,5 5,57,5 7,5 > Etat m^/lia HB 03,5 3,55,5 5,57,5 7,5 > Ukupno b. k. = bez kore (ohne Rinde o. R.) Tablica 10. POSLOVNI REZULTATI ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA DRŽAVNOG ŠUMOPOSJEDA NA PODRUČJU ISTOČNE NJEMAČKE OZNAKA Sječa Posl. prihod Prihod od drveta Poslovni troškovi Poslovni prihod Cisti prihod I Jedinica m'/lia DM/ha DM/m' DM/ha DM/lia DM/lia , , , Tablica 11. POSLOVNI REZULTATI DRŽAVNOG ŠUMOPOSJEDA NA PROSTORU BIVŠE ZAP/\DNE NJEMAČKE OZNAKA Sječa Posl. prihod Prihod od drveta Poslovni troškovi Poslovni prihod Cisti prihod I Jedinica m^/ha DM/ha DM/m' DM/ha DM/ha DM/ha , , , Tablica 12. NADNICE U ŠUMARSTVU PREMA VRSTAMA ŠUMOPOSJEDA Vrsta šumoposjeda 1993/ / /96 Državni šumoposjed Privatan šumoposjed Državni šumoposjed Osnovna satnica DEM/tarifni sat 16,71 17,24 17,24 14,3115,06 14,6615,07 15,0615,23 Prosječne satnice u DEM 21,05 21,64 20,91 21,65 19,79 21,71 Tablica 13. NESREČE NA POSLU U ŠUMARSTVU Radno područje Sječa i izrada Osnutak sastojina Njega sastojina Zaštita šuma Ostali silvikulturni radovi Izgradnja šumskih putova Ukupno Nesreće sa smrtnim posljedicama / Časopis Hrvatske šume

15 manje potražnje, odnosno nižih cijena drva kao i smanjenja sječe. S obzirom na izdatke, kod troškova jedva da se može računati s uštedama. Radna snaga Krajem rujna u šumarskoj i lovnoj struci bile su 6164 nezaposlene osobe. Godine u Njemačkoj se za šumarske struke školovalo 1876 osoba, od toga 104 žene. Iste godine 998 osoba položilo je ispit za kvalificiranog šumara, a 73 ispit za visoku kvalifikaciju. Pomoč pri izobrazbi za šumarske kadrove u državnim šumskim gospodarstvima na prostoru bivše Zapadne Njemačke sadrži u za prvu godinu izobrazbe 1057,53 DEM, za drugu godinu 1141,11, a za treću godinu 1217,83 DEM. Naknada pri izobrazbi na prostoru bivše Istočne Njemačke od 1. travnja za prvu godinu izobrazbe iznosi 888,33 DEM, za drugu godinu 958,53, a za treću godinu 1022,98 DEM: Osnovna nadnica šumskog radnika u privatnim šumoposjedima (satnica 20godišnjeg nekvalificiranog šumskog radnika bez dodataka) povećala se u u prosjeku 2,7 posto. (Tablica 12) U državnim šumoposjedima na prostoru bivše Zapadne Njemačke jednokratno je za razdoblje od 1. svibnja do 31. prosinca isplaćeno svakom radniku 300 DEM. Od 1. siječnja osnovna satnica uz opće dodatke u zapadnom dijelu zemlje iznosi 18,95 DEM po tarifnom satu. Osnovna satnica u državnim šumoposjedima na prostoru bivše Istočne Njemačke iznosi 15,92 DEM. Tu je također svakome radniku isplaćeno jednokratno 300 DEM. Prema listu»holzzentralblatt«, Freiburg, br. 32 od 14. ožujka Za njemačke savezne zemlje (Bundeslander) prema našoj uobičajenoj terminologiji rabimo izraz»pokrajine«; za izraz»bivše savezno područje«koristili smo radi jasnoće izraz»prostor bivše Zapadne Njemačke«, a za formulaciju»novopripojene istočne pokrajine«prostor bivše Istočne Njemačke«, (ur.) Foto: Zvonko Fanoihi Časopis Hrvatske šume / 13

16 NJEMAČKO TRŽIŠTE Drvo četinjača Zimski zastoj u prometu piljene građe Većina njemačkih pilanara smatra da se konkurencija na domaćem tržištu pooštrila, a pilane orijentirane na izvoz izvještavaju o padu konkurencije u inozemstvu Preveo i priredio: prof. dr. Rudolf Sabadi»HolzZentralblatt«, Freiburg Tržište drvom četinjača potkraj prošle i na početku ove godine obilježila je promjenljiva potražnja za oblovinom i uobičajen se zonski pad potražnje za piljenom građom. Unatoč tomu što je proizvodnja piljene grade u tom razdoblju smanjena, gledajući cijelu godinu premašila je proizvodnju iz prethodne godine. I izvoz piljene grade je u istom razdoblju također donekle opao, ali je cjelogodišnji izvoz znatno porastao u odnosu na prethodnu godinu. U sljedeća tri mjeseca naša grana očekuje manju potražnju za piljenom gradom i prolaznu tendenciju laganog pada cijena. Opskrba pilana trupcima četinjača krajem prosinca malo se poboljšala, no ponuda je i dalje jedva dostatna, djelomično i zbog vremenskih neprilika. Ipak, pilane su stvorile nešto više zaliha trupaca četinjača: 7 posto pogona (5 posto u prethodnom mjesecu) ima tromjesečnu, 36 posto (30 posto) dvomjesečnu i 7 posto (10 posto) mjesečnu zalihu. Cijene trupcima jele/smreke na cijelom području Njemačke odstupale su od srednje bazne vrijednosti između 320 i 350 posto MZ* za kakvoću B bez kore, s laganim rastom za vrhunske kakvoće, gdje se u prosincu u južnoj Njemačkoj postizalo 375 posto MZ. Potražnja je bila živa i za profilirano blokdrvo, pri čemu su kod daljnjih ugovora cijene po prostornom metru bile 5 do 7 maraka više. Naročito su se tražili borovi trupci, osobito oni visoke kakvoće, a postignute cijene bile su na razini prošlogodišnjih. Slično je bilo i s trupcima ariša. Poslovanje pilana krajem godine nešto se pogoršalo; zadovoljavajuće je bilo u 30 posto (u prethodnom mjesecu 35 posto), a u 70 posto (65 posto) ocijenjeno je lošim. Proizvodnja piljene građe od kraja studenoga je znatno smanjena i to u 79 posto pogona (35 posto prethodnog mjeseca), dok je u 21 posto pogona bila jednaka. Na godišnjoj razini proizvodnja piljene građe četinjača bila je nešto viša nego prethodne godine (oko 1,5 posto). U otprilike 29 posto pilana uvedeno je skraćeno radno vrijeme. Zbog smanjene potražnje u prosincu su znatno povećane neprodane zalihe u 57 posto pogona (40 posto mjesec prije), a u 43 posto pilana (60 posto) zalihe su ostale nepromijenjene. Narudžbe su i dalje opadale, i to one iz okolice 86 posto (prethodni mjesec 80 posto), a od udaljenijih naručitelja 88 posto (65 posto). Za nešto manje od petine pilana narudžbe su uglavnom ostale nepromijenjene. Sezonski uobičajena manja potražnja dodatno se smanjila zbog većih vremenskih neprilika i praznika. Pad potražnje već se prije očitovao u narudžbama. Kod 97 posto (75 posto proteklog mjeseca) pilana smanjuje se broj narudžbi, a samo se kod 3 posto (25 posto) ne mijenja. Kao i prije, rokovi isporuke su kratki i za robu na skladištu i kod posebnih narudžbi (Listenware). U 86 posto (70 posto) pogona opisuju tržište usporenim, dok samo 14 posto (30 posto) smatra da je tržište primjereno. Da se konkurencija na domaćem tržištu pooštrila smatra 79 posto (70 posto) pilanara. Pilane orijentirane na izvoz izvještavaju pak o stanovitom padu konkurencije u inozemstvu. Promatrano prema grupama kupaca piljene grade, očit je porast neposrednih prodaja, i to kod 56 posto (48 posto) pogona, dok je udio prodaja posredstvom trgovaca pao sa 48 na 44 posto. Izvozni poslovi razlikuju se od zemlje do zemlje. Dok se izvoz u Nizozemsku lagano popravlja, izvoz u Francusku je nepromijenjen, a smanjile su se narudžbe iz Belgije, Austrije i Švicarske. Izvoz u Italiju je općenito gledajući oslabio, ali ne za sve isporučitelje. Unatoč tome što precizni podaci o izvozu za još manjkaju, može se reći da je do jeseni u inozemstvo otpremljeno za petinu više nego u godini. Izgledi za Za jesen i zimu uobičajen mir na tržištu drva ponegdje je bio izraženiji zbogjake zime. Ipak, tržište u zapadnoj Europi bilo je, općenito gledajući, stabilno, a cijene za oblovinu i piljenu gradu četinjača poticajne. Izgledi za u zapadnoj Europi su, što se količina tiče, nešto lošiji od onih u zbog, kako se predviđa, vjerojatno slabije aktivnosti građevinarstva. S druge strane, veća cijena oblovina osjetno će utjecati na rast cijene piljene grade četinjača. Kako će ta tendencija biti još izraženija dolaskom toplijeg vremena, najniže cijene iz prethodne godine mogle bi biti prevladane. Pilane priželjkuju hitno ozdravljenje tržišta ostalog drva, ali nema naznaka da bi do toga moglo doći u kraćem roku. Preveo Rudolf Sabadi. Preneseno iz»holzzentralblatt«, 22. siječnja Autor prof dr. Alfrcd Schreiber predsjednik je Središnjeg njemačkog zavoda za istraživanje tržišta drva u Freiburgu. * MZ (Mejizahl) mjerni broj; prema naredbi njemačkog saveznog ministra za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo propisani su za pojedinačne trgovačke sortimente mjerni brojevi, pa se prema njima provode kotacije. Npr., ako je kotacija 350 posto za hrastove trupce klase 2a HOMA, čiji je MZ 40, to znači daje cijena 140 DEM, itd. Obično se navodi i je U posrijedi sortiment bez kore ili neokoran (ohne Rinde odn. unentrindet). Neokrajčena grada, kladarke i samice (Blockivare) kotira se s promjerom na tanjem kraju (Zopfdurchmesser).

17 Tablica 1. PROIZVOĐAČKE CIJENE ZA PILJENU GRAĐU ČETINJAČA FCO PILANA NA VELIKO KOD NARUDZABA IZNAD 30 M' PILJENE GRAĐE Sorlinicnt Građevno drvo posebne narudžbe, kakvoća A/B, debljina do 19 cm, dužina do 8 m Bavarska BadenWurttemberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Daske smreka/jela, kakvoća I/II, deblj. 23/24 mm, dužina 35 m, širina 16 cm Bavarska BadcnWurttcmberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Daske jela/smreka/bor, kakvoća Ill/IV, debljina 23 mm, dužina 36 m, širina 817 cm Bavarska BadenWurttemberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Grubo blanjana građa jela/smreka, deblj. 24 mm. dužina 35 m, širina 1016 cm Bavarska BadcnWtirttemberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Mosnice (fosne, Bohlcn) smreka/jela, II/III prizmiranc, debljina 30/50 mm, dužma 4.5 m, širina 28/29 cm Bavar.ska BadenWiirttemberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Letve, jela/smreka, I s oko 10% II., debljina 24/48 mm, dužina 35 m Bavarska BađenWiirtteinberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Neokrajčena piljena grada jela/smreka, promjer na tanjem kraju 35 cm Bavarska BadenWurttcmberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Borova neokr. piljena grada, prosušena i odležala, bez plavila, oko 70% I., debljina 40 mm, dužina 4 m, prosječna širina 30 cm Bavarska BadenWurttemberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Standardne gredice/grede jela/smrcka/bor, /VB, deblj. 8/812/12, dužina 6 m Bavarska BadenWurttemberg Sj. Rajna Vestfalija Prosjek za Njemačku Izvor: Savezni i pokrajinski statistički uredi Listopad DEM/m^ Studeni DEM/m' Studeni DEM/m' Ostala zapadnoeuropska tržišta Na drugim zapadnoeuropskim tržištima potkraj godine vladala je živa potražnja i rasle su cijene oblog drva, a sezona je uvjetovala nešto slabiju potražnju piljene grade, dok su cijene bile stabilne. Švedska: Oskudna opskbljenost oblovinom Zbog nepovoljnih vremenskih prilika koje su se odrazile na sječu i izvlačenje, pilane su u prosincu bile loše opskrbljene oblovinom. Od kraja godine prodaja piljene grade je oslabila te je višcmjesečno razdoblje dobrih cijena prekinuto. Izvoz je krajem studenoga bio 6 posto veći nego u istom razdoblju prethodne godine. Važne zemlje uvoznice, kao Velika Britanija, Njemačka i Nizozemska, ili su dobro opskrbljene ili se uvoznici još suzdržavaju glede dugoročnih ugovora. Prodaja u Njemačku ostala je na razini prošlogodišnje. Velike izvozne pilane nastoje učvrstiti poslove s Japanom, kamo su već isporučile dvostruko više drva nego prethodne godine. Austrija: Dobrodošla skandinavska skupoća Zbog zime i s njom povezanih poteškoća pri sječi i izvlačenju, zalihe su trupaca nedostatne, no austrijske su pilane u g. mogle izvesti istu količinu piljene grade četinjača kao i u prethodnoj godini. Izvoz u Japan povećan je na oko m^ i sva je prilika da će i dalje rasti. Cijene austrijskoj piljenoj građi četinjača ujesen su povećane za oko 10 DEM/m' i do kraja godine se više nisu mijenjale. Zbog većih cijena skandinavske robe na inozemnim se tržištima, posebice u Njemačkoj, povećala potražnja austrijske piljene grade. Finska: Izvoz donekle smanjen, a cijene porasle Finska izvozna prodaja nije do kraja godine dosegla razinu postignutu prethodne godine. Od glavnih zemalja kupaca samo su Velika Britanija i Francuska kupile više nego godinu prije. Nasuprot tome, prodaja Njemačkoj je jako, a Nizozemskoj značajno opala. Do početka prosinca porasle su cijene piljenoj građi slično onima u Švedskoj, a za prvo tromjesečje ove godine finski su izvoznici najavili daljnje povećanje cijena. Časopis Hrvatske šume / 15

18 Ostala zapadnoeuropska tržišta Italija: Prošlo vrijeme jeftinog uvoza Zimska potražnja je doduše bila slabija, ali je cjelogodišnji uvoz piljene grade četinjača u s oko 4,5 milijuna na m' tek neznatno manji od onoga u Iz Austrije je uvezeno oko 2,5 milijuna m^ piljene grade četinjača, a iz Njemačke rekordnih m^. U zbog odlučnih vladinih mjera štednje izgledi na tržištu piljene grade četinjača nešto su nepovoljniji nego U svakom slučaju, uvoznicima je jasno da je s obzirom na razvoj međunarodnog tržišta razdoblje nižih cijena prošlo. U ugovorima austrijskih isporučitelja i talijanskih kupaca za siječanj i veljaču, cijene građevnog piljenog drva smreke i jele povećane su oko 10 DEM/m^. Francuska: Ozbiljna njemačka konkurencija Stanje na tržištu piljene grade četinjača do sredine prosinca uglavnom je bilo stabilno. Pošto su cijene skandinavskih ponuđača za piljenu građu jako skočile, poboljšao se položaj domaćih proizvođača. Kod nekih vrsta, npr. blanjane građe, osjećao se cjenovni pritisak njemačkih izvoznika. Još nije sigurno kako će se u kretati građevna konjunktura, ali za sada se predviđa manji pad u odnosu na Uvoz piljene građe četinjača iz Njemačke tijekom godine je jako rastao, a potkraj godine se smanjio. Švicarska: Povećane nabavke iz Njemačke Na švicarskom tržištu drva slaba je potražnja za oblovinom i piljenom građom, pri čemu su cijene za obje grupe sortimenata stajale pod pritiskom. To se odrazilo na vanjsku trgovinu. Tako je uvoz oblovinc četinjača do studenoga pao 18 posto, a piljene grade četinjača 11 posto. Izvoz glavnih sortimenata jele/ smreke, nasuprot tomu, povećan je 4 posto. U uvozu piljene građe smreke/ jele njemačke isporuke bile su oko 10 posto veće u odnosu na prethodnu godinu i dosegle m'; time su dosegle 31 posto udjela u ukupnom švicarskom uvozu te je Njemačka izbila ispred Austrije, koja je u ukupnom švicarskom uvozu sudjelovala sa 29 posto. Tablica 2. INDEKS PROIZVOĐAČKIH CIJENA ZA PILJENU GRAĐU ČETINJAČA 1991 = 100 Sortiment Građevno drvo Daske širine 16 cm Daske širine 816 cm Grubo blanjana građa Mosnice (fosne, Bohlen) Letve Jela/smreka grede Standardna okrajčena građa Piljena građa četinjača ukupno Izvor: Statistisches Bimdesamt XI X , , XI , Promjene u % XI XI X ,4 1.2 ± ± / Časopis Hrvatske šume

19 Tablica 3. CIJENE PILJENE GRAĐE IZABRANIH SORTIMENATA INOZEMNOG PORIJEKLA (U provenijencijama Francuske, Švicarske, Austrije radi se o proizvođačkim cijenama kod narudžaba >15 m^ piljene građe; Kod nordijske i sjcvernoameričke uzete su u račun cijene krajnjeg korisnika). Podaci u DEM (za Švicarska u SFR) Zemlja Sortiment XI XI XII Francuska (istočna Francuska) Švicarska (ukupno) Građevno drvo oštrobridno, dužina do oko 7 m Mađnjere, 80/230 ili 76/225 Brodska građa grede za ograde, 65/ ,37 m, s 10% 23 m, kakvoća charpente ((ist. Francuska) Daske, 27 mm, dužine 36 m, 10% 23 m, 1030 cm širine, II Daske 27 mm, 36 m, 1030 cm šir. III klase Mosmce, 34 i 40 mm debljine, 36 m, 10% 23, cm širine, klasa III Neokrajčena građa, 2580 mm, proizvedena samo iz prvog trupca, izvana bez kvrga, promjer 4070 cm, 36 m dugačka, suha Građevno drvo, bez postranih dasaka, normalnih dimenzija Samice, i/ii, zrakosuhe, 24 mm> Oplata fiksnih širina, svježa građa, 24 mm> Austrija Okrajčena građa standardna, fco njemačka granica Grubo blanjana prizmirana građa, 24 mm, fco njem. granica Skandinavija Borov brodarski pod 63x175 mm kakvoća u/s Smrekov brodarski pod 63x175 mm n/s Borov brodarski pod 63x175 mm, quinta Smrekov brodarski pod 63x175 mm, quinta Kanada Golema tuja (Western red cedar, thuia gigantea) Cuga (Hemlock fir) SAD Duglazija, 2x4«, R specifikacija Zlatni bor (Ponderosa pine ili southern Yellow pine) 1 5/8"x6" Karolinški bor, 2", široka roba (1213" DB) Napomena: Za francusku, švicarsku i austrijsku gradu riječje o proizvođačkim cijenama kod narudžbi večih od /5 m'. Kod skandinavske i sjevernoameričkegrađe uzete su cijene za krajnjeg korisnika. Izvor: Statistisches Bundesamt i ik MM ^ Zrcalo cijena za industrijsko drvo Indeks proizvođačkih cijena (1985 = 100) Mjesec/godina VIIl/1995 D</1995 X/1995 X]/1995 XII/1995 1/1996 IVI /1996 rv/1996 V/1996 Vl/1996 VIl/1996 VIII/1996 Hrast , Bukva Smreka Bor ^HiisB^ 9 ^SlkJHi 4^ ' T ' j...^^^^^^h ^.^.dkg^^^h ^"^r^k^^m 1'..;i tr, ^SiS^^^^ :':'^' *3^.'^\.7" *^f ^ Časopis Hrvatske šume I 17

20 INTERNA REVIZIJA Istinita ocjena poslovanja Uvođenje vlastite revizije u velike poslovne sustave sve je prepoznatljivija potreba u tržišnom gospodarstvu Piše: Miljenko Šarić U suvremenom tržišnom poslovanju ljudski čimbenik ili ljudski potencijal nekog poduzeća sve više vrijednosno dominira nad fizičkim potencijalom (objekti, oprema, itd). Za poslovanje su najvažnije, odnosno na njega najviše utječu četiri osobe: vlasnik, menadžer, radnik i revizor. Revizor (vanjski) primarno vlasniku poduzeća, ali i ostaloj zainteresiranoj javnosti podnosi izvješće s mišljenjem o istinitom i poštenom prikazivanju stanja i rezultata poslovanja iskazanih u financijskim izvještajima, što nedvojbeno povećava pouzdanost financijskih izvještaja. Uz eksternu reviziju, u svijetu se paralelno razvija i interna (vlastita) revizija kao dio sveukupnog društvenog nadzora. Razlozi za uvođenje vlastite revizije nalaze se u pretpostavci da za uspješno poslovanje gospodarskih subjekata uprava treba osigurati odgovarajući nadzor nad poslovanjem u poduzeću. Uprava poduzeća je po svojoj ulozi najodgovornija za uspješno obavljanje internog nadzora. Samo po sebi je razumljivo da u velikim poslovnim sustavima uprava ne može izravno obavljati interni nadzor. Dio internog nadzora preuzima vlastita revizija, čiji su osnovni zadaci stalni nadzor nad sustavom internih kontrola koje se temelje na podjeli rada, odgovornosti i dužnosti. Vlastita revizija služi ne samo nadzoru nego i otkrivanju slabosti u funkcioniranju kontrola tijekom obavljanja radova. Drugi važan razlog za utemeljenje vlastite revizije jest verifikacija informacija koje se pribavljaju iz različitih službi i odjela poduzeća. Takvom verifikacijom prevladava se nesigurnost u procesu donošenja odluka. Nadalje, zaključkom Vlade od 28. travnja svim je velikim javnim poduzećima ukazana potreba ustroja interne kontrole i revizije. Služba za internu kontrolu i reviziju u»hrvatskim šumama«p.o. Zagreb utemeljena je u drugoj polovici godine. Njezin ustroj, poslovi i način rada kao i ovlasti i odgovornosti uređeni su posebnim pravilnikom. Oblici unutarnjeg nadzora Kontroliranje znači stalno i povremeno ocjenjivanje pravilnosti pojedinih procesa i stanja. Stalnu kontrolu provode ljudi uključeni u poslovni proces koji, uz svoja redovita zaduženja, obavljaju i kontrolu primljenih i poslanih zadataka. Na taj se način nepravilnosti ne prenose u sljedeće radne procese i na konačne proizvode i usluge. Povremenu kontrolu obavljaju ljudi zaduženi za organizirano i učinkovito djelovanje pojedinih djelatnosti te službi u poduzeću. Riječ kontrola potječe iz francuskog jezika (controlk) i ima različita značenja. U daljoj prošlosti taje riječ značila kontrolni popis dokumenata, a danas znači pregled najrazličitijih procesa i stanja. Zadatak kontrole kao stručnog posla jest procijeniti jesu li neka stanja odnosno aktivnosti u skladu s onim što smo željeli. Mjerilo prema kojemu procjenjujemo stanje ili djelovanje može biti vanjski ili unutrašnji normativ, propis i slično. Revidiranje je stručno najzahtjevniji oblik nadzora. Riječ revizija potječe iz latinskog (revidere) i znači naknadni pregled procesa i stanja radi procjene njihove pravilnosti s motrišta istinitosti i poštenosti (realnosti i objektivnosti). Kod revizije nije riječ o ut\tđivanju formalne pravilnosti, nego o preispitivanju djelovanja ili stanja, o čemu moramo dati stručno mišljenje. Zato je takva vrsta nadzora stručno zahtjevnija od kontrole. Područja rada Uvažavajući specifičnosti poslovanja, internu kontrolu i reviziju u»hrvatskim šumama«možemo podijeliti na dva područja djelovanja. To su ekonomskofinancijsko poslovanje i šumarstvo kao praksa. U ekonomskofinancijskom poslovanju glavne grupe poslova su: kontrola primjene zakona i zakonskih propisa te općih akata poduzeća na temelju kojih se uređuje poslovanje; revizija periodičnih i godišnjih financijskih te drugih izvještaja koji služe Upravi poduzeća za donošenje poslovnih odluka; predlaganje rješenja za poboljšanje organizacije i efikasnosti poslovanja; razvoj poslovnih funkcija. U području šumarstva glavne grupe poslova su: kontrola provedbe programa razvoja šumskogospodarske osnove područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama, programa gospodarenja privatnim šumama, lovnogospodarskih osnova i godišnjih planova gospodarenja; kontrola svih poslova u jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji, šumskom sjcmenarstvu i rasadničkoj proizvodnji, ekologiji, iskorištavanju šuma, prodaji drvnih sortimenata, šumskom građevinarstvu 1 transportu, uz obvezatnu kontrolu količine, kakvoće i cijene izvedenih radova. Standardi interne revizije Budući da u Hrvatskoj nemamo tradiciju i iskustvo djelovanja interne revizije, moramo koristiti svjetska znanja i praksu. Djelatnost interne revizije najviše se razvila u Sjedinjenim Američkim Državama pa je tako već godine osnovan Američki institut internih revizora. Stajališta i mišljenja tog instituta prihvatili su i ljudi iz prakse i teoretičari. Institut je donio osnovne stručne standarde kojima se ureduje područje interne revizije. Svrha je objavljenih standarda: 1. osigurati razumijevanje uloge i odgovornosti interne revizije; 2. uspostaviti osnovne smjernice izvođenja revizije; 3. unaprijediti praksu interne revizije. Stručni standardi obuhvaćaju sljedeća područja: 1. Neovisnost o predmetu ispitivanja treba dati nepristrano i pravično mišljenje 2. Profesionalna umješnost treba raditi profesionalno (uz uvjet stručnosti i iskustva) s dužnom pozornošću 3. Područje rada potvrda vjerodostojnosti i cjelovitosti informacija, usklađenost s politikama, planovima, postupcima, zakonima i pravilima sigurnost (zaštićenost) imovine procjena ekonomičnosti i učinkovitosti korištenja resursa ocjena ostvarenja postavljenih ciljeva i planova 4. Izvođenje revizije planski, kritički i temeljito 5. Vodstvo odjela interne revizije svrha, nadležnost i odgovornost planiranje rada odjela revizijskc politike i postupci opis zadataka i ocjena rada suradnja s eksternim revizorima osiguranje kakvoće rada Mogući pravci razvoja Djelatnost interne revizije danas je organizirana u Službi za internu kontrolu i reviziju, koja ima devet djelatnika, od toga su četiri diplomirani ekonomisti s položenim ispitom za ovlaštenog revizora, dva magistra šumarskih znanosti i tri diplomirana inženjera šumarstva. Orijentirajući se na budućnost, postavljaju se dva temeljna pitanja na koja treba odgovoriti, a to su: 1. Je li interna revizija servis menadžmenta? 2. Je li interna revizija servis poduzeća? O odgovoru na ova pitanja ovisit će smjer razvoja interne revizije. Vladin ured za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća angažirao je međunarodnu konzultantsku i revizorsku tvrtku»arthur Anderscn«za izradbu projekta unapređenja interne revizije u javnim poduzećima. Vjerujem da će njihove preporuke i sugestije pomoći u rješavanju problema, odnosno traženju identiteta interne revizije. Zaključak Autor je svjestan da je u»hrvatskim šumama«otpočeo proces restrukturiranja koji če vrlo brzo promijeniti njihov dosadašnji identitet, ali i identitet hrvatskog šumarst\'a. Restrukturiranje i najavljena privatizacija zasigurno će biti ključne teme koje će potisnuti sve ostale. Znači li to da ne treba unapređivati internu reviziju? Upravo predstojeće vrijeme pruža šansu da se ostvari maksimalna korist poticanjem razvoja interne revizije kao objektivnog i konstruktivnog informatora u poslovanju. Sigurno je vrednija spoznaja o potrebi za internom revizijom negoli»nametanje«takve potrebe. 18 / Časopis Hrvatske šume

21 ŠUMARSTVO LOVSTVO Loš početak novih odnosa Posvađale ih divlje svinje Ulaskom koncesionara i zakupnika u državna lovišta pokazalo se da su interesi šumara i novih lovozakupnika često sasvim suprotni l.'i. i'f! Piše Miroslav Mrl<obrad Mogu li divlje svinje ugroziti obnovu dijela Bilogore lužnjakom i kitnjakom? Mogu, kažu šumari, ako se novi zakupnici i koncesionari državnih lovišta ne pobrinu da se posađeni žir i sadnice bolje ne zaštite. Jer, u šumariji Veliki Grđcvac u bjelovarskoj upravi to se već dogodilo. Na površini od oko 6 ha divlje svinje su gotovo u potpunosti uništile trud šumara i pojele 70 posto posađenog žira, a na susjednoj površini izrovale dio sadnica. Riječ je o dijelu lovišta Virovitička Bilogora koje je prošle godine u koncesiju dobila»industrogradnja«zagreb,»lovind«d.o.o. Spišič Bukovica, poduzeće koje se bavi lovom, uzgojem divljači, ugostiteljstvom i lovnim turizmom. Ulaskom koncesionara i zakupnika u državna lovišta nastali su i novi odnosi. Novim Zakonom o lovu u potpunosti je promijenjena ranija vlasnička struktura nad lovištima. Ustrojena su vlastita, zajednička i državna lovišta, napravljene nove lovnogospodarske osnove. Država je našla interes da svoja lovišta daje u zakup (na 10 godina) i koncesiju (na 30 godina) novim gospodarstvenicima, koji opet, ulažući u lovstvo, očekuju neku dobit. Ijedni i drugi znaju da je ulaganje u lovstvo dugoročno ulaganje. Dobit ili profit osim u novcu mogu biti izraženi i u nekim drugim oblicima, na primjer u organiziranju lova za poslovne partnere, stoje za velike poduzetnike itekako zanimljiv motiv. Divlje svinje pojele žir No već na početku pokazalo se da su interesi šumara i lovozakupnika suprotni. Dok za šumarstvo velik broj divljači na jednom (ograđenom ili ne) prostoru nije poželjan, koncesionari teže baš tome. Njima smetaju svi radovi u šumi, posebice u vrijeme kada su intenzivni jer uznemiravaju divljač. To naročito vrijedi za one m lim:. r*^ LiS#S! l'nultii tvć ogtađeiiog lovista u šiimarijt l'ibovec poitavljcni m itnpovt za novu ogradu a da o tome u šumariji ništa ne znaju! Foto Mrkobrad šumarije i lovišta gdje je otvorenost velika, gdje je mnogo prometnica u šumi i gdje je kretanje vozila (traktora, kamiona) učestalo. Odnosi između»hrvatskih šuma«i lovozakupnika i koncesionara regulirani su ugovorima u kojima ugovorne strane precizno određuju međusobne obveze pa problema ne bi smjelo biti. Tako u ugovoru o uređenju međusobnih odnosa u lovištu VII/13 Virovitička Bilogora u članku 2 stoji da je neophodno razriješiti pitanja koja se odnose na»međusobnu suradnju, zajedničko korištenje ulaznih rampi, određivanje lokacija za izgradnju lovnotehničkih objekata, korištenje šumskih prosjeka i puteva, način praćenja šteta od divljači u ograđenim i neograđcnim dijelovima lovišta, usklađivanje sječe, uzgojnih radova i ostalih radova u pojedinim odjelima s organizacijom lova na pojedinu vrstu divljači«itd. Ipak već na samom početku suradnje ili baš zbog toga na terenu se događaju stvari koje ni jedan ugovor nije predvidio. U već spomenutom lovištu Virovitička Bilogora predstavnici šumarije V. Grđevac i poduzeća»lovind«d.o.o. sastali su se tijekom prošle i ove godine nekoliko puta, potpisali pet, šest zapisnika. Šumari u njima upozoravaju đa će u određenim odjelima saditi žir, potom da su ga posadili i konačno u posljednjem zapisniku datiranom 3. travnja ove godine stoji da su divlje svinje žir pojele! Šumarija V. Grđevac je po planu pošumljavanja za godinu pošumila odjel 106 b na površini 6,25 ha sa 3200 kg žira. Uvidom na terenu ustanovljeno je da su divlje svinje izrovale ili pojele žir na oko 70 posto površine, a da je lovozakupnik od mogućih mjera samo ložio vatru na nekoliko mjesta u odjelu, što nije spriječilo divlje svinje da nastave činiti štetu stoji u zapisniku. U jednom odjelu šteta je napravljena i prošle i ove godine. Predstavnik»Lovinda«mr. Zvonko Laškarin tvrdi da su oni poduzeli sve stoje dogovoreno kako bi spriječili štetu. Ložili smo vatru, povremeno odjel čuvali noću, osigurali dovoljno hrane za divljač na hranilištima, što dokazuje đa divljač ne čini štetu zbog nedovoljno hrane, tvrdi mr. Laškarin. Očito, bit će problema i s ostalim zakupnicima. Jedan je platio zakup DEM, a od odstrijeljene je divljači dobio DEM. Gdje su svi ostali troškovi? Nas samo održavanje lovišta stoji strahovito mnogo i treba naći računicu đa se to isplati, kaže on. Cemu služi ograda? šumare dakako ne zanima hoće li lovozakupnici naći svoju računicu nego samo to da redovno obavljaju svoj osnovni posao. A to znači da lovozakupnici osiguraju zaštitu onih odjela u kojima se sadi. Ako povremeno čuvanje nije dovoljno, onda treba, kažu šumari, uvesti cjelonoćno Časopis Hrvatske šume / 19

22 Na skoro 6 ha u šumariji V. Grđevac divlje svinje izrovale su 70 pošlo posađenog žira. čuvanje ili pak ograditi odjel. Lako je izračunati što se više isplati. I šumari su ograđivali, tako to rade i u zapadnim zemljama. Da V. Grdevac nije jedini slučaj ni iznimka u novonastalim odnosima između šumara i lovozakupnika potvrđuju i u Vrbovcu. Poduzeće»Aslovni turizam«iz Zagreba dobilo je koncesiju na 30 godina na lovište 12 Česma Bolčanski lug ukupne površine 4055 ha, od čega je na području šumarije Vrbovec 2800 ha. Prema zakonu, 5 posto ukupne površine može se ograditi. Zakupnik je to učinio, ali ne gdje je bilo dogovoreno, u Česmi, nego je zbog boljih staničnih uvjeta bez dozvole ogradu premjestio u Bolčanski Zabjački lug, što zahtijeva reviziju gospodarske osnove. Sada se, upozoravaju u šumariji, unutar već postojeće ograde gradi još jedna, manja, u 17. odjelu, koja bi trebala biti prihvatilište, a u šumi je bez znanja odgovornih u šumariji iskopana i poveća rupa, kaljužište. Upravitelj vrbovačke šumarije ing. Duka Kauzlarić upozorava na svakodnevne, ali ne i beznačajne probleme: Šumarija daje dosta drva u samoizradu, to je i brzo i jeftino. Seljaci koji uzimaju samoizradu nastoje iskoristiti svaki trenutak, ne rade osam sati nego dan i noć. Zakupnik pak želi ograničiti ulazak u šumu poslije 15 sati kako bi se divljač što manje uznemiravala. Tu su još neka nedefinirana pitanja. Na primjer, čemu služi ograda da ljudi ne mogu ući ili da divljač ne može izaći. Lokot na bravi sugerira ovo prvo. Nadalje, ograda otežava šumarski posao, mora se obilaziti, svako rušenje drveta uz ogradu je otežano. Nije do kraja definirano čije su šumske ceste unutar lovišta, tko se njima služi, mora li se nešto plaćati za njihovo održavanje. Čini se po svemu da lovozakupnici zasad vode u ovoj neobičnoj utakmici. A na dobrobit obje strane koje zapravo ne bi smjele biti suparnici bilo bi bolje da rezultat medu protivnicima uvijek bude neriješen. ŠTETE NA POŽEŠKOM PODRUČJU Izravni i neizravni gubici ŠUMARIJA GRUBISNO POLJE Posađeno sadnica Najviše snjegoloma u požeškoj upravi šuma bilo je na području šumarije Caglin Snimio: I. Tomić Snijeg i led prouzročili su godine na području požeške Uprave šuma značajne štete, a oštećena drvna masa bila je jednaka etatu prosječne šumarije. Prošla zima s obilnim snijegom i izrazito niskim temperaturama donijela je nove nevolje u obliku snjegoloma i snjegoizvala. Osobito su stradala tanka i visoka stabla listača koja su na pritisak snijega i leda manje otporna. Na požeškom području oštećeno je gotovo m' drvne mase, od čega na tehničku oblovinu otpada oko 800 m^. Štete ima na prostoru svih šest šumarija, a najizraženija je na području šumarije Caglin gdje je oštećeno približno m* bruto drvne mase, što čini 50 posto svih šteta od snijega i niskih temperatura na području Uprave šuma Požega. Posljedica je tih šteta smanjenje tehničke vrijednosti drva pa su zbog toga smanjene cijene drvnih sortimcnata. Povećavaju se troškovi izrade drva i šumskouzgojnih te zaštitarskih radova, jer se šumske sastojine neplanirano progaljuju, a tlo zakorovljuje i zna podivljati. Oštećena je stabla zbog napada štetnih insekata (potkornjaci, pipe i si.) i mogućnosti zaraze ostalih stabala u sastojim potrebno što prije ukloniti, a bujanje korova spriječiti podsadnjom vrsta drveća koje podnose zasjenu. Uprava šuma Požega tretirala je snjcgolomc kao sanitarnu sječu te će tu drvnu masu uvrstiti u ovogodišnji plan sječa. (i. t.) Mlada cerova, hrastova, bukova i grabova stabla nisu izdržala pod teretom prošlog snijega prizor u gospodarskoj jedinici»sjeverni dilj«šumarije Caglin V šumariji Gruhišno Polje dnevno /e na pošumljavanju na dvtje lokacije radilo i do 80 radnika sezonaca U šumariji Grubišno Polje ovoga su proljeća zasadili više od sadnica hrasta lužnjaka, što je oko 80 posto godišnjeg plana. Ostatak od oko sadnica zasadit će se na jesen. Tako velika sadnja djelomično jc posljedica i ostatka sadnica iz prošle godine kada se zbog vremenskih neprilika i rane zime nisu mogle zasaditi već pripremljene sadnice koje su bile zatrapljene. U relativno kratkom vremenu to sigurno ne bismo obavili da nije bilo sezonaca iz Đulovca i Bastaja, pretežno Janjevaca, koje nam je uputila šumarija Đulovac, ističe upravitelj grubišnopoljske šumarije mr. Ivan Volf. Prosječno Je dnevno na dva lokaliteta radilo 7580 radnika. Vrijeme Je tijekom ožujka i početkom travnja bilo dobro i omogućilo da se planirani poslovi obave. U gospodarskoj Jedinici Zdenački gaj Prespinjača nakon dovršne sječe pošumljeno Je 15 ha površine, (m) 20 / Časopis Hrvatske sume

23 UPRAVA SUMA KOPRIVNICA Dobar početak Uprvom tromjesečju ove godine u koprivničkoj je upravi posječeno i izrađeno kubika drvne mase, što je 30 posto godišnjeg plana, a u vlastitoj je režiji obavljeno 85 posto poslova privlačenja. U istom je razdoblju komercijala ostvarila 80 DEM prosječne prodane cijene po kubiku. Ti su dobri rezultati izneseni na nedavno održanom stručnom kolegiju Uprave šuma Koprivnica. U uzgoju su postignuti jednako dobri rezultati. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji ostvareno je čak 92 posto plana pošumljavanja i 60 posto plana popunjavanja. Vrijeme je pogodovalo uzgojnim radovima, ali ipak nisu obavljena sva čiščcnja i šumski red. Upravitelji šumarija, rečeno je, o tome će u narednom razdoblju morati povesti brigu. Največi je problem, istaknuo je rukovoditelj planskog odjela ing. Dražen Videc, što plan uzgojnih radova za godinu još nije usuglašen. Od poteškoća s kojima se šumarije svakodnevno susreću u radu posebnu je pozornost izazvala sudska zabrana radova u dijelu šuma u Gornjem Međimurju zbog zahtjeva privatnog posjednika za povratom šume. To je prvi takav slučaj u koprivničkoj upravi, a sličan je zabilježen u Upravi šuma Karlovac. Koprivnički šumarski stručnjaci upozorili su na pojavu čistih sječa u privatnim šumama bez službenih doznaka, kao i na apsurd kada zbog nedorečenog praćenja planova i izvršenja»dolazimo u situaciju da ispada kako se nekim šumarijama bolje isplati raditi samo uzgojne zahvate na kojima ostvaruju dobit, što je zapravo nemoguće«. Na kolegiju je ponovo spomenut problem velikog broja invalida rada. Izražavajući zadovoljstvo dobrim koprivničkim rezultatima u prvom ovogodišnjem tromjesečju, direktor»hrvatskih šuma«ing. Anđelko Serdarušić je na sastanku upozorio da»ni radnici ni strojevi ipak ne postižu učinke kakve bi trebali«. Plan uzgojnih radova za godinu još se uvijek usaglašava, rekao je on, zato što šumarije i uprave»dostavljaju podatke iza kojih nitko ne stoji pa oni ne mogu biti temelj za ostalo«. Na kolegiju su predočeni konačni podaci o financijskim rezultatima poslovanja koprivničke uprave u prošloj godini. Uprava je ostvarila ukupni prihod ođ 117,6 milijuna kuna, rashodi su iznosili oko 110,3 milijuna, a bruto dobit oko 7,3 milijuna kuna. (m) ŠUMARIJA BJELOVAR Nova osnova Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva na čelu s prof. Radovanom Križanićem odobrilo je novu gospodarsku osnovu za gospodarsku! jedinicu Bolčanski Žabjački lug kojom gospodare šumarije Vrbovec i Bjelovar. To je gospodarska jedinica površine 2636 ha, ukupne zalihe iznose kubika, odnosno 338 kubika/ha bez prvog dobnog razreda ili 292 kubika/ha s prvim dobnim razredom. Pretežna je sastojina lužnjak s grabom, jasenom i johom, u kojoj je posječeno kubika glavnog redovnog prihoda i kubika prethodnog prihoda. Sveukupno je bilo i kubika slučajnog prihoda (sušenje), od čega kubika ili 92 posto lužnjaka. Redovnu reviziju osnove izradila je grupa bjelovarskog odjela za uređivanje na čelu s ing. Oskarom Marinićem, a u radu su sudjelovali ing. Dejan Pavlović, ing. Krunoslav Trbušak i pok. Marijan Korpar. (m) ŠUMARIJA SUNJA Kamen temeljac za novu šumariju Ušumariji Sunja u sisačkoj upravi doministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva prof. dr. Stanislav Sever i župan Sisačko moslavačke županije Đuro Brodarac u nazočnosti većeg broja gostiju položili su početkom travnja kamen temeljac za novu zgradu šumarije. Šumarija Sunja jedna je od.šest šumarija ove uprave koje su tijekom Domovinskog rata bile u cijelosti okupirane. Otkako je 27. srpnja godine izvršen prvi neprijateljski napad na Sunju, zgrada šumarije bila je na prvoj liniji bojišnice u funkciji obrane grada. Uprava šumarije bila je u to vrijeme smještena u lugarnici Mužilovčica, a radnici koji nisu bili angažirani u vojnim akcijama u Domu umirovljenika u Sisku. Nakon oslobađanja ovog područja u akciji»bljesak«zgrada šumarije bila je toliko oštećena da više nije bila za upotrebu pa je izgradnja nove nužna. U šumariji Sunja danas je zaposleno 25 radnika na čelu s upraviteljem ing. Đurom Dražićem. U dvije gospodarske jedinice. Posavskim šumama i Lonji, oni gospodare s oko 7000 ha šuma i šumskog zemljišta. Na dijelu područja još uvijek se ne radi zbog opasnosti od zaostalih mina. (m) Prof. dr. Sta. ni^ldv Sc/'t' T i Đuro Brodarac polažu kamen temeljac za novu zgradu šumarije Sunja. Časopis Hrvatske šume / 21

24 m MEMORIAM IVAN CANZAR ( ) 17. ožujka godine prestalo je kucati plemenito srce Ivana Canžara, dipl. inž. šumarstva, upravitelja Šumarije Ivanec. Tužna i iznenadna vijest ražalostila je i iznenadila sve njegove prijatelje i znance, a posebice nas djelatnike Šumarije Ivanec u kojoj je proveo svoj čitav radni vijek gotovo do posljednjeg daha. Zašto nam smrt odnosi naše najbliže iz obitelji, iz kolektiva, iz društva? Zašto one koji su nam najdraži??? Zašto našeg dragog upravitelja? Ta i mnoga slična pitanja ostat će nam vječna tajna zemaljska. Ta i mnoga druga pitanja pitali smo se sa nevjcricom tog tužnog poslijepodncva 17. ožujka. 1 uvijek ćemo se pitati zašto? IVAN ČANŽAR rođenje godine u selu Kamenica gdje je završio i osnovnu školu godine, a gimnaziju u Varaždinu g. Šumarstvo je studirao na P.Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je g. Nakon diplomiranja radio je u Šumariji Ivanec najprije kao pripravnik do g., a do g. u toj šumariji radi kao revirnik te kao vršilac dužnosti upravitelja. Od g. radi na radnom mjestu upravitelja Šumarije Ivanec. Sve do 17. ožujka g. U svim specifičnim uvjetima poslovanja uvijek su do izražaja dolazile odlike našeg upravitelja kao što su stručnost, marljivost, odanost šumskom pozivu kojeg je nadasve volio i cijelog sebe za njega davao. Nesebično i uvijek pomažući mladima, prenoseći svoje bogato radno iskustvo, usadio im je ljubav prema zelenoj struci i ostao svijetao primjer starijim i mladim generacijama. Bio je omiljen medu našim šumskim radnicima. U svakom je trenutku bio spreman pomoći ljudima u rješavanju njihovih svakodnevnih problema. Sposoban organizator, zaljubljenik u prirodu i vrstan stručnjak u šumarstvu, svog je sebe podredio struci u nastojanjima da je podigne na najviši mogući nivo. O njegovom djelu svjedoče kako njegova praktična djela tako i zapisi u nizu stručnih publikacija u kojima se javlja na temu šumarstva i zaštite okoliša u svojem kraju. U ljeto godine načela gaje teška bolest koju je pobijedio i nakon šestomjesečnog bolovanja radosno se vratio na posao, sve do dana svoje smrti koja je prerano prekinula još jedan život i u crno zavila kako njegovu porodicu, tako i sve zaposlene u Šumariji Ivanec. Upravitelj Canžar bio je plemenit čovjek. Odan obitelji i dobar svima s kojima je proveo godine svog aktivnog rada u šumarstvu. U svemu tome najteže je zaboraviti tu plemenitost, dobronamjernost i radost koja nas je vezivala u vremenu koje smo zajednički proveli u šumi i izvan nje. Gubitak čovjeka uvijek je nemjerljiv, ali je gubitak koji smo doživjeli smrću našeg dragog upravitelja koji je uvijek znao pronaći radost življenja i pokloniti i podijeliti je s drugima velik i veći od bilo kakvog gubitka. Stoga nam vijest tog ponedjeljka o njegovoj iznenadnoj smrti nije mogla biti prihvatljiva kao istina sve do onog momenta dok se nismo s njim oprostili na ivancčkom groblju. 1 zato, dragi naš upravitelju. Vaše mjesto u kancelariji dugo će ostati prazno, jer još uvijek Vas očekujemo... Hvala Vam na onim divnim trenucima radosti i veselja, na jutarnjoj kavi, na svim susretima po našim kancelarijama i radilištima u šumi. Praznina i tuga je ostala ne samo u našim srcima već i u svim prostorima Šumarije Ivanec. Ostat ćete nam u dragoj i trajnoj uspomeni. Neka Vam je još jednom peliko HVALA. Neka Vam je laka hrvatska gruda. DJELATNICI ŠUMARIJE IVANEC UPRAVA SUMA DELNICE Pregledani godišnji planovi gospodarenja Krajem travnja u Upravi šuma Delnice izvršeni su komisijski pregledi godišnjih planova gospodarenja za g. j.»široka draga«i g. j.»risnjak«. Posao je obavila Komisija imenovana od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva: Prof. dr. se. Radovan Križanec dipl. ing. šum. predsjednik, Krešimir Turk dipl. ing. šum. i Slavica Dela dipl. ing. šum. Zadatak Komisije bilo je pregledati godišnje planove gospodarenja, te utvrditi da li su izrađeni sukladno sa Zakonom o šumama. Pravilnikom o uređivanju šuma te odredbama šumskogospodarske osnove područja. Nakon pregleda predloženih godišnjih planova gospodarenja Komisija je dala svoje nadopune planova u vidu primjedaba i prijedloga. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva upućen je prijedlog da izda suglasnost na predložene godišnje planove gospodarenja. Valjanost Programa gospodarenja šumama na kojima postoji pravo vlasništva za g. j.»risnjak«istječe 31. prosinca g. Tijekom g prišlo se izradi godišnjeg plana koji je sastavni dio novog programa (1998 do g). Valjanost Osnove gospodarenja za g. j.»široka draga«šumarije Mrkopalj istječe danom 31. prosinca g. Tijekom g. predviđa se izraditi potrebite terenske radove, a u zimsko proljetnom razdoblju izvršiti preostale uredske poslove te imenovati Komisiju za stručni pregled i ocjenu revizije Osnove gospodarenja za g. j.»široka draga«. V. P. Organizirana tradicionalna šumarska zabava V Šumarsko društvo Delnice u nizu svojih stalnih aktivnosti tradicionalno već godinama organizator je šumarskih zabava. Takoje i ove godine početkom svibnja organizirana šumarska zabava u prostorijama Lovačkog doma u Delnicama. Interes je i ove godine bio prilično velik među šumarima, a na samoj zabavi bilo je oko stotinjak ljudi. Za ugodne trenutke uz muziku pobrinula se sve popularnija delnička grupa»ritam srca«. Izvlačila se i bogata tombola, koja je bila organizirana zahvaljujući i sponzorstvu poslovnih partnera. Uz jelo i piće zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati. V. P. Održan skup zaposlenika Sredinom travnja g. u Delnicama je održan skup zaposlenika. Pored predsjednika i svih članova Zaposleničkog vijeća skupu je bio nazočan Damir Moćan dipl. ing. šum. zamjenik direktora»hrvatskih šuma«, upravitelj Uprave šuma Delnice Krunoslav Pupić dipl. ing. šum., Mladen Pleše dipl. ing. šum. zamjenik upravitelja uprave šuma Delnice, te svi šefovi Odjela. Skupu je bila nazočna i Gordana Colnar pred,sjednica Hrvatskog sindikata šumarstva. Teme skupa bile su: Izvješće o stanju i poslovanju Uprave šuma Delnice u g., razvojni planovi u g., te poslovanje Uprave šuma u prva tri mjeseca 22 / Časopis Hrvatske šume

25 1997. g. Nazočni su upoznati i sa»politikom plača«i restrukturiranjem Javnog poduzeća»hrvatske šume«. U ime direktora Poduzeća nazočne je pozdravio ing. Moćan. U svom govoru istaknuo je daje delnička Uprava jedna od najvećih unutar Javnog poduzeća»i Irvatske šume«, te značajan gospodarski potencijal imutar šumarstva kako po ljudstvu tako i po šumskom bogatstvu. O»osobnoj karti«uprave šuma Delnice govorio je Upravitelj Uprave šuma Krunoslav Pupič dipl. ing. šum. Uprava šuma Delnice prostire se na oko ha, od toga se pod šumoin nalazi ha. Drvna zaliha iznosi m", od cegajc crnogoncc m\ te bjel ogonce m. Deset godišnji prirast po ha iznosi 52 m. Otvorenost cesta je 21 km/1000 ha, a traktorskih vlaka 87 bn/logo ha. U Upravi šuma Delnice radi oko 1000 ljudi. Organizaciono ova uprava šuma ima 14 šumarija, 5 radnih jedinica, dva centralna mehanizirana stovarišta i Rasadnik u Ku želju Prigoda je bila da se na skupu zaposlenika progovori i o onome što se i kako radilo u prva tri mjeseca ove godine. Unatoč vrlo lošim vremenskim prilikama u prvom kvartalu ove godine, radilo se mnogo te nastojalo izvršiti što bolje planirane zadatke. U prva tri mjeseca posječeno je m^ netto drvne mase, od čega m'^ nctto drvne mase bjclogorice i m* netto drvne mase crnogorice, odnosno izvršenje godišnji plan sa 24 posto. Vuča je izvršena sa 18 posto godišnjeg plana, te otprema sa 17 posto godišnjeg plana. U g. planira se posjeći m' netto drvne mase, od čega bjelogorice m i crnogorice m. U prva tri mjeseca ove godine radilo se nešto i na uzgoju koliko su to vremenske prilike dopustile. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji izvršen je godišnji plan sa 12 posto, a u proširenoj biološkoj reprodukciji sa 5 posto godišnjeg plana. S planovima razvoja Poduzeća nazočne, je upoznao Damir Moćan dipl. ing. šum., zamjenik direktora»hrvatskih šuma«, a informaciju o restrukturiranju Poditzeća dao je Mladen Pleše dipl. ing. šum. U ime Hrvatskog sindikata šumarstva nazočne je pozdravila predsjednica Gordana Colnar. U svom izlaganju govorila je o Zakonu o radu, a najviše o Kolektivnom ugovoru koji je za šumarstvo potpisan 19. srpnja g. Založila se da se plaće i terenski dodaci moraju redovito isplaćivati, a kako to i stoji po Kolektivnom ugo\oiu. Istakla je i potrebu što bolje suradnje između Zaposleničkih vijeća i Sindikata, sa željom što bolje i kvalitetnije zaštite interesa zaposlenika. Na upite nazočnih zaposlenika vezanih posebice uz rad i poslovanje Uprave šuma Delnice odgovarali su gospodin Moćan zamjenik direktora»hrvatskih šuma«i rukovoditelji Uprave šuma Delnice. V. P. Sastojhia Crnoga jasena Foto Glai'ač

26 Program obnove i zaštite šuma V Šumari dolaze nakon»mungosa«programom obnove šuma, za čije su ostvarenje Svjetska banka,»hrvatske šume«te hrvatska Vlada osigurali 67,3 milijuna dolara, obuhvaćeni su Srd, Slano, Brsečine i Petrin kod Stona, privatne površine u Konavlima te arboretum Trsteno Piše Miroslav IVIri<obrad Na lokalitetu Slano stradao je alepski bor na 115 ha. Foto: MRKOBRAD V slika iz ratom zhavaćene Hrvatske obišla je 11. studenoga godine svijet Dubrovnik gori. Neprijateljska teška artiljerija sa Zarkovice tuče po gradu, granate padaju na staru gradsku luku Lapad, pogađaju stoljetne spomenike, hotele»impe r: rijal«,»argentinu«, Minčetu, padaju i po najpoznatijem svjetskom šetalištu Stradunu i drugim objektima. Gori i borova šuma podno stare tvrđave na Srdu. Krajem i početkom godine na dubrovačkom je području izgorjelo ha šumskih površina. Tri godine kasnije, 1995., u požaru od zaostalih mina stradalo je još oko 3000 ha šuma. I daleko razvijenije zemlje i gospodarstva nakon ovakvih bi ratnih ili drugih prirodnih kataklizmi trebale vremena i dodatnih sredstava za obnavljanje porušenog i izgorjelog. Budući da je prošla neposredna ratna opasnost upravitelj šumarije Dubrovnik ing. Andrija Rubin je zajedno sa stručnim timom splitske uprave potaknuo izradu elaborata o ratnim štetama s prijedlogom sanacije. Program su podržale»hrvatske šume«te Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i za sanaciju ratom uništenih šuma zatražena je pomoć međunarodne zajednice pa se u projekt uključila i Svjetska banka. Na sastanku održanom početkom ožujka u Splitu, kojem su prisustvovali i predstavnici Svjetske banke, definirani su svrha i ciljevi projekta te posebno obveza poštivanja zadanih rokova. Stručnjaci Svjetske banke obišli su dubrovačko područje i Program obnove i zaštite obalnih šuma (Coastal Forest Reconstruction and Protect Project) dobio je zeleno svjetlo. Za realizaciju tog iznimno važnog projekta osigurana su sredstva u visini 67,3 milijuna dolara, od čega zajam Svjetske banke iznosi 42 milijuna dolara,»hrvatske šume«sudjeluju sa 14,3 milijuna te hrvatska Vlada sa 11 milijima dolara. Program obnove i zaštite obalnih šuma ostvarivat će se u razdoblju od do godine, a prvi radovi već su počeli. Što će se obnavljati Šumarija Dubrovnik gospodari sa ha šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, a na ovom je području i oko ha šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu. Premda u gospodarskom smislu, kao sječiva masa koja se prodaje, ove šume nemaju osobitu vrijednost. 24 / Časopis Hrvatske šume

27 u predjelu Brsećine, s obje strane autoceste obnavljat će se 175 ha izgorjelih šuma. one su iznimno važne kao dio ukupne turističke ponude od koje je ovo područje živjelo i živi. Njihova vrijednost još je naglašenija s pozicija općekorisnih funkcija šuma, kao zaštitnog područja i ekološkog čimbenika ukupne valorizacije pejsaža. Tijekom ratnog razdoblja smanjivanje šumskog fonda poprimilo je zabrinjavajuće razmjere. U požarima su stradale najvrjednije šume proglašene zaštićenim objektima prirode. To su hortikulturni spomenik prirode arboretum u Trstenom, park šume Osmoliš i Brsećine. Izgorjeli su i krajolici Rijeka dubrovačka, djelomično i uvala Prapratno, dio šume na Srdu iznad Dubrovnika, botanički vrt na Lokrumu, park šuma Gornje čelo na otoku Koločepu. Velik dio izgorjelih površina (40 posto) bio je prekriven mladim kulturama borovih sastojina visine do pola metra, čime je uništena mogućnost prirodne obnove. Opasno je i ono što može uslijediti erozija tla nakon kiša jer će ono, ako se to ne spriječi, ostati golo i na njemu se šuma više neće moći obnoviti. Posebna opasnost prijeti područjima Župe dubrovačke. Zatona, Konavoskog polja. U ovom ratu u požaru su stradale i zaštićene biljne vrste kao skupina smrekovih stabala u Platu te svi genetski sjemenski objekti za skupljanje sjemena borova i čempresa Velja njiva kod Kune, predjel Rudine u Primorju te sastojine čempresa u Konavlima. Nestale su i neke zaštićene životinjske vrste, ptice pjevice, ptice grabljivice, vjeverice, a uništena su i njihova staništa i obitavališta, što će imati nesagledive posljedice za obnovu životinjskog svijeta na ovom prostoru. Pošumljavanje nakon razminiranja Od šest predloženih objekata sanacije državnih šuma prihvaćena su i u program su ušla četiri: objekt Srd, Slano, Brsećine i Petrin kod Stona. Prilikom razminiranja terena na Srdu Mungosi su pronašli ostatke više eksplozivnih sredstava Sredstvima ovog programa financirat će se pošumljavanje privatnih površina u Konavlima te dio sanacije arborctuma u Trstenom. Predviđeno je i poboljšanje mjera za zaštitu od požara te nabava aviona amfibija. Prije početka bilo kakvih radova treba otkloniti ključni problem dobiti dozvolu da se uopće može raditi. Jer sva četiri objekta bila su okupirana, a ne zna se u kojoj su mjeri minirana, podsjeća upravitelj dubrovačke šumarije ing. Rubin. Ovo je turističko područje, 70 posto pučanstva živjelo je od turizma i međunarodna zajednica želi da se obnovi biološka ravnoteža, da krajolik poprimi prijašnji izgled. S realizacijom Programa obnove i zaštite obalnih šuma počelo se prvo na Srdu. S obzirom na to da je područje minirano, prvi korak bilo je pronalaženje i deaktiviranje eksplozivnih sredstava. Svakodnevno već tri mjeseca dvadesetak pripadnika AKD»Mungos«, trgovačkog društva za razminiranje iz Zagreba, krstare padinama Srđa uzduž i poprijeko, dakako po strogo kontroliranom planu i rasporedu. U grupama od po pet ljudi, specijalno obučeni i opremljeni kreću se jedan za drugim u razmaku od najmanje 20 m. Svaki od njih obuhvaća i pretražuje po metar terena. Ovo je naporan i opasan posao u kojem je potrebna koncentracija. Malo opuštanje ili krivi korak izvan precizno određenih koordinata kretanja mogu imati tragične posljedice, kaže voditelj dubrovačke baze»mungosa«mirko Duka Alemani. Stoga je teško precizno reći koliko područje može dnevno»obraditi«jedan čovjek. To može biti samo pet metara četvornih ako se uleti u minsko polje ili 500 ako je teren pristupačan. Voditelj momčadi za razminiranje Martin Pavešić kaže daje područje Srđa pristupačno i da se posao dobro odvija, za razliku od Žarkovice»gdje se sporo napredovalo«.»mungosi«su pronašli nešto»trofeja«, ostatke tromblonske osvjetljavajuće mine, fragmente drugih mina, jednu 120 mm s otkinutim repom i još ponešto. Kad se teren očisti od zaostalih mina slijede uzgojni zahvati kako bi se šumski fond unaprijedio te mjere zaštite. Najprije će se posjeći izgorjelo kako bi se moglo pošumljavati, potom dolazi njega i prorjedivanje mladih kultura te uspostava promatračke službe s patroliranjem. Na Srdu opožarene će se površine pošumljavati sadnicama alepskog bora. U predjelu Brsećine kod istoimenog sela na magistralnoj cesti od Dubrovnika prema Splitu, zapadno od Trstenog, već se s magistrale vide ostaci izgorjelog raslinja. Podeblja stabla svjedoče da je ovdje gorjela i šuma. Požarom je bilo zahvaćeno 175 ha pomlatka alepskog bora starog pet godina. Na lokalitetu Slano izgorjelo je oko 115 ha šume i ostalog raslinja, gariga, makije s obje strane magistrale. U Konavlima programom je predviđeno pošumljavanje šumskih površina u privatnom vlasništvu na oko 500 ha, za stoje posebno bila zainteresirana međunarodna zajednica. Ovdje je inače 99 posto svih šumskih površina u privatnom vlasništvu. Predviđa se sadnja čempresa, pinjola te nekih vrsta voćaka za koje stručne službe utvrde da mogu uspijevati na ovom području.

28 Iz svijeta šumarstva Potraj no gospodarenje šumom kao izlaz iz ekonomske i ekološke krize Prenosimo iz»franl<furter Allgemeine Zeitunga«tekst prof. dr. HansJurgena Ottoa, gostujućeg profesora na Ecole Nationale du genie Rural et Forets u Nancyu. Jronffurler^llgemejne ZLITUNG ILR DFinSCHLAND Godine završio je tridesetogodišnji rat. Volfenbitški nadšumar dobio je u zadatak da razjasni situaciju oko stanja šume u Harzu. Razlog tome su bile brojne peći za taljenje željeza koje su trošile ogromne količine drva. On izvješćuje»da u šumama Harza nije pronašao niti jedno stablo dovoljno debelo da bi se o njega moglo objesiti kojeg protestantskog šumara«. Danas, 350 godina kasnije, imamo dovoljno starih i jakih stabala. No vješanje šumara opet dolazi u modu. Ne baš doslovno, ali s velikim oduševljenjem i oštrom polemikom. Već duže vrijeme šire se negativne vijesti o šumi i njenim skrbnicima: uništavanje tropske šume, nestanak vrsta, umiranje šuma, čista sječa, monokulture s jedne strane, a s druge kriza privatnog šumoposjeda, propadanje tržišne vrijednosti drveta, rastući deficiti državne šume, gomilanje birokracije. To je slika ogorčenog spora oko ciljeva u zelenoj trećini Republike. Kome šuma treba služiti, čije potrebe zadovoljiti i što je sa zaštitom životinja i biljaka? Šuma je bolesna, stabla se ipak sijeku!»sječa ne hvala«ova parola postaje»magična riječ«, upravo u onoj mjeri u kojoj svjedoči o neznanju i nerazumijevanju šumarstva i šume. Kriza šumarstva i šumarske struke ima ekološke i ekonomske razloge, ali i u razvoju društva koje je sve više tehnički i urbano određeno. Kriza je dijelom zbiljska, dijelom umišljena. Problemi šumarstva i šumarske struke mogu se lako nabrojati: djelomično nepromijenjeno loše stanje šume; gospodarska kriza koja je pogodila podjednako privatnu šumu, komunalnu i državnu; zahtjevi su zaštitara prirode za što više potpunih šumskih rezervata, bez iskorištavanja ili bilo kojeg drugog ljudskog utjecaja. rastuća potreba za rekreativnim prostorom gradskoga čovjeka, iznurenoga stresom. Govorimo o 10,7 milijuna hektara šume, a to je trećina gospodarske površine naše zemlje i nikako zanemariva. Već dva desetljeća očigledne su štete, osobito u gorskim staništima, koje prerastaju u umiranje šuma na većim površinama, no nisu dovela do ubrzanog nestanka šume. Situacija je ipak zastrašujuća, prije svega zato što je kontaminacija i promjena šumskog tla vremenska bomba. Čini se da je za mnoge danas uporaba drveta izvan mode i smatraju da je iskorištavanje šume nedopustivo, imajući u vidu svjetski nestanak šume, pljačku nad preostalim šumama i k tome još zagađenjem ugrožene domaće šume, te da se drvo može zamijeniti drugim materijalima. Ukoliko zatreba uvest ćemo ga. Ono se, konačno po najnižim cijenama obilato nudi na tržištu. Nužda i siromaštvo njemačkih šumoposjednika, privatnih, komunalnih i državnih, nužda je svih izvornih proizvodnih grana. Ovo se stanje često u širem sklopu analizira: rastuće plaće, rastući socijalni troškovi, porast materijalnih troškova, visoki investicijski poduzetnički troškovi, pri istodobno padajućoj cijeni drveta. Treba još pridodati namete od strane zaštite okoline i zaštite prirode, kao i uvoz di^va po najnižim cijenama. Stupanj je njemačke samoopskrbe drvetom i proizvodima od drveta, dakle odnos proizvodnje i potrošnje, oko dvije trećine. Ostatak se uvozi. Je li ovaj uvoz drveta iz potrajnog gospodarenja ili iz čistih sječa i krčevina, ostaje otvoreno pitanje. Šumoposjednici zadnjih godina za cijenu drveta u prosjeku postižu između 100 DEM i 120 DEM po kubiku svih prodanih sortimenata. Kada je riječ o trupcima, cijene su na 85% cijena u odnosu na 1985, a kod industrijskog drveta čak 63%. Stanje na svjetskom tržištu oštro je snizilo cijene i do danas se od ovog pada nisu oporavile. Stalno rastući troškovi, s druge strane, doveli su do toga da pojedinačni šumovlasnici, u prosjeku, proizvode deficit od 34 DEM do 354 DEM po hektaru šumske površine. Pomaže li se šumoposjednicima u ovoj gospodarskoj situaciji? Koliko vrijede proizvodi koji nisu tržišni, a nastaju u šumi: čist zrak, pitka voda, vrijednosti prirode, rekreativni prostor? Njemačka i pojedine države potiču različite šumarske mjere. No, po hektaru šumske površine, pomoć je skromna u usporedbi s poljoprivrednim zemljištem. Ne slijedi li ovdje jednostavan zaključak: zaštitite šumu, napravite rezervate, ukinite iskorištavanje. Tako i tako su šumoposjednici bankrotirali, a u državnim šumama neće biti troškova. Prešućuje se da i zaštita prirode stvara troškove i nije besplatna. Usprkos svemu ovakvi su zahtjevi učestali i naizgled su uvjerljivi. Stalno se ponavlja: šumari koriste čistu sječu, šumari stvaraju monokulture, oni koriste otrove protiv kukaca u šumi, njihova 26 / Časopis Hrvatske šume

29 homogena polja drveća rezultat su čistog profita i razlog su nestanka vrsta. Imajući u vidu dugu ophodnju šume, njezinu dugovječnost, jasno je da se šumari okrivljuju za grijehe svojih predaka prije 100, 150 i više godina, u društvenim i gospodarskim uvjetima koje naši brzopleti kritičari ne mogu ni zamisliti. S obzirom na to da šuma dugo živi, ona je zrcalo povijesnog nastanka i onda kada su se društvene okolnosti poodavno izmijenile. Stvarne povijesne činjenice možemo sažeti: mješovite šume koje su izvorno pokrivale skoro cijelu Njemačku u sjevernom i istočnom dijelu kao i gorskim predjelima pretežite su crnogorične šume, nestale su velikim dijelom u raznim razdobljima krčenja. Postale su žrtve poljoprivrede, novih naselja, prometnica... Preostala šuma jedini je energetski izvor, resurs za građevinski materijal i druge drvne proizvode koji su služili uglavnom poljoprivredi (kao stoje npr. žirenjem bila poljoprivredno iskorištavana). Budući da se prirodno bogatstvo šuine nije planski obnavljalo, već se u srednjem vijeku istopilo šumsko bogatstvo koje se smatralo beskonačnim. Starom poslovicom da»drvo i nesreća rastu svaki dan«, izražava se ova kriva procjena. Manjakje drveta od srednjeg vijeka dalje, trajan problem. Problem se uvećavao i doveo do potpuno opljačkanih ostataka šuma, goleti. Propast šume i s time često povezana propast zemaljske kulture, dosegla je kulminaciju u 18. stoljeću, u mjeri koja nam je danas jedva zamisliva. Tada nastaje šumarstvo: to je trenutak rođenja potrajnog šumarstva. Dakle, šumarstvo je dijete nužde. Šumari 18. i 19. stoljeća stvorili su pravila potrajne obnove, njege i iskorištavanja. Bili su organizatori pošumljavanja na velikim površinama, a i popravili su kvalitetu preostalih šuma. Primjerice, u Donjoj Saksoniji zaliha je drva u živućim stablima godine iznosila 20 milijuna kubičnih metara, a godine 1990., dakle 190 godina kasnije, ona iznosi 60 milijuna kubičnih metara (a u to vrijeme iskoristilo se 200 milijuna kubičnih metara). Ovo je čudo bilo moguće jer se iz šume tada manje izvlačilo nego stoje priraslo; to znači postojalo je sustavno šumarstvo. Predbacivanje šumarima da se njihova ideja potrajnosti odnosi isključivo na proizvodnju drvne mase, pa da upravo stoga nikada nisu valjano Folo Frković pošumili već stvarali monokulture ili polja stabala, paušalno je i neutemeljeno. Povijesna istina je da su brojne goleti bile upropaštene do te mjere da se mješovita šuma uopće nije mogla odnjegovati, već je bilo potrebno krenuti pionirskom vrstom, robusnijom vrstom drveća koje će u prvoj generaciji ponovno stvoriti humus i pripremiti stanište za sastojine primjerene staništu. No, ni ovo nije sva istina. Kritika šumarstva ima svoje nesporne razloge i šumarije moraju odtrpjeti. Činjenica je da se postupno poboljšanje ekološke kvalitete nije uvijek provodilo ili se nije moglo provoditi. Rezultat sujednodobne čiste sastojine na velikim površinama. Svakako, ovo stanje nije pohvalno ali to nije prevladavajuće. Postojao je razvoj šume koji, na svu sreću, nije razvijao isključivo plantaže i monokulture. Okretanje ekološkom postupanju započelo je u mnogim šumarijama rano. Danas je gospodarenje šumama, koje favorizira šume bliske prirodi, opće dobro njemačkog šumarstva. Ekološki ispravno šumarstvo je i ekonomski ispravno, jer se gospodari s manje rizika. Imajući u vidu globalne ekološke probleme, šume su rcfugijalni i zaštitni prostori za životinje i za biljke. Jer šuma je, usprkos svim promjenama, najbliža prirodi i ekosustav najbogatiji diverzitetom vrsta. Zahtjevi za proširenjem rezervata prirode, danas se opravdavaju time da šuma koja je još bliska prirodi mora biti zaštićena od mogućih negativnih promjena. Svakako, riječi»još bliska«izazivaju kod šumara opravdan gnjev i bijes. Naime, sve što se danas smatra vrijednim zaštititi, rezultat je 250 godina tradicije potrajnog gospodarenja. Prašuma u Njemačkoj već stoljećima nema. Stare vrste koje su preživjele, preživjele su u šumama koje su stvorili šumari, ekološki ih poboljšali i time zaštitili. Sto, dakle, želimo učiniti sa šumom? Kako spojiti oprečne interese? Je li to uopće moguće? Svjetska populacija raste za 1,7% godišnje, a s njom raste i potreba za energijom. Prema kongresu svjetskih vlada u Madridu godine, današnja potreba od 12,7 milijardi tona kamenog ugljena (ili energetski ekvivalent) povećat će se do na 19,3 milijarde tona. To znači 52% većih energetskih potreba. Danas na svijetu postoji emisija od 7,5 milijardi tona ugljika godišnje u obliku 28 milijardi tona ugljičnog dioksida. Časopis Hrvatske šume 127

30 80% ovih opterećenja na prirodu rezultat su korištenja fosilnih goriva, a 20% se može svesti na razaranje šuma. Ugljični dioksid je laki plin. Njegov količinski rast, koji je mjerljiv, znači zatopljenje, podizanje globalnih temperatura. Sume svijeta vežu oko 560 milijardi tona ugljika skoro koliko sadrže (čuvaju) i druga dva agregata svjetska mora i atmosfera. Ako se tome pribroji i mrtva organska supstancija šume, prije svega sloj humusa, tada se skladišna vrijednost šume mora udvostručiti. Odlučujuće je da se ovaj ugljik uzima isključivo iz zraka. Biljke šume uzimaju ga iz atmosfere pomoću fotosinteze i sakupljaju ga u drvetu stabala. Raspadom biomase oslobađa se ugljik. U prašumi je vezanje i ispuštanje ugljika uravnoteženo, tako da je bilanca ugljika neutralna. Šumarstvo je u stanju povećati akumulacijsku moć šume, iznad bilance prašume. To se događa tako da se biomasa šume trajno drži u obliku velikih zaliha, kako je to u prašumi u određenom razdoblju ili ciklusu moguće, a upotrebom drveta se skladištenje znatno produžava, jer je ugljik u svakom drvenom predmetu trajno uskladišten. Što je proizvod iz drveta u trajnijoj upotrebi (grede, namještaj itd.) utoliko duže traje skladištenje. Količina ugljika koja je uskladištena u predmetima od drveta računa se daje 3,5 milijardi tona. Konačno, drvo je prelijepa tvar. Zar ne sjedimo najrađe za drvenim stolom? A to možemo jer znamo da u Njemačkoj svaki dan drvo prirasta, a jednoga dana kada moramo baciti to drvo, znamo daje njegovo odbacivanje najjeftinije jer nema negativnog djelovanja po okoliš. Potrajnostje, dakle, pojam budućnosti, paje ne bez razloga ovaj pojam standardna formula Agendc 21, to znači dogovora o biološkoj raznolikosti na kongresu u Riu dc Janciru od š druge strane, ne u Njemačkoj, nestaju šume na svijetu je bilo 43 milijuna kvadratnih kilometara šume. To je odgovaralo površini oko 29% od ukupne kopnene površine zemlje. Godine bilo je još 39 milijuna kvadratnih kilometara (26%), a milijuna (24%), milijuna (23%). Pesimističke prognoze očekuju pad ispod 30 milijuna kvadratnih kilometara u sljedećim desetljećima. Nasuprot navedenom, u Njemačkoj pošumljavanjcm neisplativih poljoprivrednih površina, šuma se povećava. Ali niti optimalno gospodarenje šumom ne može zadovoljiti sve potrebe i ciljeve zaštite prirode. Stoga valja uspostaviti sustav s mjerom koji će u dobroj prostornoj rasprostranjenosti biti racionalna dopuna potrajnom gospodarenju prirodi bliskih šuma, a ti zaštićeni areali bit će pool genetskog diverziteta, divcrziteta vrsta biljaka i koristit će i šumarstvu. Takav sustav zaštićenog područja ne može se kvantificirati. U različitim regijama koje imaju sasvim različite karakteristike i zahtjevi i ciljevi zaštite prirode su sasma različiti. No upravo je jedno sasvim izvjesno, da su velike površine pod zaštitom, s jedne strane, a s druge strane, intenzivne gospodarske šume upravo krivi postupak. Ovakve primjere, neprimjerene srednjoeuropskom krajobrazu, nalazimo u Americi, Kanadi pa i skandinavskim zemljama. Za malu zemlju kakva je Njemačka, princip harmoničnog suodnosa zaštićenih malih površina i površina s gospodarski potrajnom funkcijom, očito je korisniji. Zanimljivo je da Agenda 21. upravo podržava ovakav harmonični model. Ključni pojmovi Agcnde 21 su»održanje biološke različitosti u svrhu potrajnog korištenja«i ovi pojmovi se spominju 34 puta. Biološki diverzitet se samo spominje u ovom sklopu s potrajnim korištenjem. Što, dakle, valja učiniti? Potrajno osiguranje njemačkih šuma može se postići samo ako sve strane, šumarstvo, stručne udruge, znanost i društvo definiraju zajednički interes. Moraju se razviti harmonične koncepcije u prostornim dimenzijama koje se odnose na iskorištavanje i zaštitu. Sustav zaštite prirode koji se temelji na korištenju, stoje uobičajena šumarska praksa, mora biti nadopunjen malim arealima pod strogom zaštitom. Godine u Ljubljani se sastao krug znanstvenika, šumara i šumoposjednika koji misle u kategorijama gospodarenja šumama bliskim prirodi. Temeljeći se na tradiciji i dugom radu njemačkog društva za»gospodarenje šumama bliskim prirodi«, osnovano je udruženje»pro Silva«u Europi. U smislu potrajnosti koja obuhvaća sve funkcije,»pro Silva«zastupa stajalište da šume Europe ispunjuju četiri glavne funkcije: prirodnu funkciju, zaštitnu funkciju, proizvodnu funkciju i kulturnu funkciju. Osigurana prirodna funkcija je pretpostavka za sve ostale funkcije šuma. Kako god da ljudsko društvo definira svrhovitost šume: egzistencijalni (biološki) uvjeti su preduvjet svemu ostalom. Održanje i ponovno uspostavljanje prirodne funkcije prvenstveni je zadatak šumarstva. Potrajna funkcionalna moć šumskih ekosustava (prirodna funkcija), temeljna je pretpostavka za ekonomsku potrajnost u gospodarskim šumama. Ujedno je, u smislu opće definicije potrajnosti, moguća ravnomjerna i optimalna proizvodna funkcija, samo ako su osigurane zaštitne funkcije. Time se isključuju proizvodne strategije drveta koje zanemaruju zaštitnu funkciju. U gospodarskom razvoju Njemačke mora se zahtijevati da drvo, kao obnovljiva sirovina, zadobije položaj koji zaslužuje, jcr sve ekološke analize potvrđuju daje drvo, prema energetskoj bilanci proizvodnje i sirovinskoj bilanci, ekološki najpovoljnija sirovina. Stoga je nužno drastično popraviti okvirne uvjete za poticanje, subvencioniranje šumoposjcda. Od promjena tehničkih pravilnika i zakona o stanogradnji do obrazovanja arhitekata i građevinara za upotrebu drveta. Mora se razviti»savez za šumu«, nastup svih snaga koje su zainteresirane za budućnost šume. Šumarska politika mora slijediti integrirane koncepcije, ako se ne želi slomiti pred partikularnim interesima. A prilike i nisu lako loše. 28 / Časopis Hrvatske šume

31

32 ZIMSKO JUTRO NA VIDOVOJ GORI ata zeba u sumi crnog bora Piše: Ivan Tolić Odlazak na Brač nije izletničke naravi, već mnogo složenija zadaća. Trebalo je obaviti očevid i donijeti prosudbu opravdanosti započetih zahvata u prirodi, na šumskim površinama. Čim se dira u prirodu, posebice mimo ranije zacrtanih programa, prvi se moraju oglasiti ekolozi, a može se slobodno reći da su prvi na»udaru«. No, ipak, poći na Brač, da je sto poslova, mora se naći vremena, pa makar na pet minuta skoknuti do najvišeg vrha Brača Vidove gore (780), a ujedno biti na najvišem otočnom vrhu Jadrana. Vidjeti bogatstvo zaštićenog objekta prirodezaštićenog krajolika! Odmoriti oči i uživati u ljepoti vidokruga! Raditi na poslovima ekologije i zaštite šuma, a izlaskom na teren ne uočavati ćari prirode ili pak pogrešne zahvate u prirodi, bilo bi izgubljeno vrijeme. Treba vidjeti, posavjctovati se, primiti sugestije i donijeti korisne zaključke. Na putu do vrha Vidove gore, dakle, od morske razine, pa do 780 metara nad morem, postupno se i brzo mijenja vegetacijska slika. Iz zone šume alepskog bora i crnike, prelazi se u mješovitu šumu dalmatinskog crnog bora i crnike. I pored toga što je pozornost do odredišta bila usmjerena na vožnju, jer je asfalt u usjecima bio zaleđen, i što su se maglila stakla na vozilu, ipak je pogled ponekad bio usmjeren na po koju hrpicu odbačenog smeća i po koji zapredak borovog četnjaka na alepskom boru. Dakako, to treba uočiti na što suputnici primjećuju da treba istaknuti i ljepše detalje. Iskreno rečeno na putu od Supetra do Vidove gore, moglo bi se mnogo više govoriti o ljepotama toga krajolika i vrijednim radovima šumarske struke, ali to nije bio povod ni cilj našeg izlaska na teren. Brzo se stiglo do primarnog odredišta. Trebalo je napustiti naše terensko vozilo i pješice, kroz sastojinu dalmatinskog crnog bora, obaviti svoju zadaću. Prohladno jutro, ali ipak osjećaj topline tog ambijenta. U svakoj šumi je lijepo i u svim godišnjim dobima šuma ima svoje čari. No, toga dana u toj šumi bilo je nešto neobično, može biti i čudno. Toliko začuđujuće, kao da nas je taj prizor pokušao udaljiti od osnovne zadaće, ali naše inpresijc su ostale na tome da ga registriramo. U zraku, na krošnjama i po tlu lepršala su velika jata ptičica. Uz iznenađenje, vidjeti toliko živo obojenih ptičica, brzo smo ih determinirali, jer njihove karakteristične boje i zimski cvrkut otkrili su im glavne osobine. Bile su to zebe. Vedro i prohladno zimsko jutro, a»zubato«sunce tek što proviruje kroz krošnje borovih stabala, pretakajući plavičastu boju neba u tamnozelenu boju krošanja, pa sve to mami, začuđujuće velika jata ptičica koje ukrašavaju i onako lijepu sliku Vidove gore. Pored cvrkuta zeba, javio bi se svojim prodornim glasom i po koji drozd imclaš, te preletjelo po koje manje jato drozda bravcnjaka. Slika koja veseli i ohrabruje. Ali kroz priču domaćina, moglo se zaključiti da se na tim prostorima, ne tako davnih godina, u zimskim mjesecima moglo zamijetiti znatno više ptica, posebice velika jata drozdova. Ta vremena su iza nas. Treba se diviti i radovati onome što imamo danas, a svojim razumnim ponašanjem i radom pomagati da se u naše šume, na ove terene, ponovo vrate brojna jata ptićijeg svijeta. Uz cvrkut i Icpršanje ptica, prolazeći kroz borovu sastojinu, čulo se na borovima lagano pucketanje češera, stoje znak prirodnog trušenja sjemena. Tu je u blizini i sjemenski objekat u kojem su vrijedni šumari na vrijeme ubrali dovoljne količine češera i sjeme umjetno istrusili za potrebe rasadničke proizvodnje. Dakle, preduhitrili su zebe, koje su baš zbog toga, reklo bi se, punog uroda borovog sjemena došle na to područje. Dobra hrana, relativan mir i kontinent»zakovan«studeni uveli su velika jata tih predivnih stvorenja na područje Vidove gore. Da čuđenju ne bi bilo kraja, diveći se zebama, koje marljivo prebiru po poluotvorenim češerima i koje s tla skupljaju otpale sjemenke, pokušalo se malo dublje analizirati genezu velikih jata ptica na tom otoku i načinu njihova života. Ako se odvojeno gleda, onda bi se slobodno moglo reći da ta jata na ovim terenima, ili na širem području, ne predstavljaju posebnu pozornost. Ali kad se određena vrsta biljnog i životinjskog svijeta uzme kao dio biocenoze, onda ta jata nisu slučajnost, već prirodna zakonitost. Na Braču su utvrđene dvije vrste zeba stanarice i selice: zeba bitka \ica (Fringilla coclebs, L.) i zeba gorska ili nikavica (Fringilla montifiigila, L.). Zeba bitkavica može se reći daje tek prije tridesetak godina na Braču postala stanarica, jer je tada zamjećeno da se tu gnijezdi. Do tada je bila isključiva zimovalica na otoku. Gnijezdi se na visokim krošnjama alepskog bora. U jesen na ovo područje dolazi u većim jatima kao selica iz zapadne Europe i povećava brojnost te vrste u borovim sastojinama. Hrani se sjemenkama travnih vrsta i sjemenkama borova. Jedan dio, pretežito mužjaci, ostaju na području Dalmacije, a ženke i mlade ptice nastavljaju selidbu prema jugu do sjeverne Afrike. Već u ožujku ili travnju, vraćaju se iz svojih zimovališta. Zeba gorska ili nikavica stanarica je sjevernih krajeva Europe a na južnim područjima je isključiva zimovalica. Na otocima i širem području Dalmacije zadrži se duže stoje urod sjemena bolji, posebice urod sjemena crnog bora. Saznanjem bioloških osobina tih ptica i koridora njihove selidbe, logičan je zaključak daje Vidova gora dobro odmaralište, a sastojina crnog bora dobar izvor hrane za izgladnjela jata. Pored dobre prehrane borovim sjemenkama, zebe imaju dobra prirodna skloništa u borovim krošnjama, za privremeno obitavalište. Tijekom dana su u velikim jatima, u potrazi za hranom, a noću ta jata vrlo gusto zaposjednu nekoliko susjednih stabala. Broj, kako biljaka, tako i životinjskih vrsta, stalno se mijenja, jer je nastanak a i nestanak vrsta prirodan i dugotrajan proces pod utjecajem abiotskih biotskih a posebice antropoloških čimbenika. Čovjek je izravno ili neizravno mijenjao ornitološka staništa te na taj način nesvjesno smanjivao brojno stanje ptica, po broju i po vrstama. Isto tako zaštitnim mjerama i podizanjem šumskih površina stvaraju se uvjeti za očuvanje i povećanje ptičijeg broja i vrsta ptica. Ptičije vrste, radi hrane i razmnožavanja, kao stanarice obitavaju na pašnjacima, šumarcima, rijekama, jezerima, morskom žalu i drugdje, a isto tako milijuni ptica selica na putu za jug biraju odgovarajuća staništa za odmor i traženje hrane. Tako brojna jata zeba odabrale su borove šumarke na Braču, na Vidovoj gori. 30 / Časopis Hrvatske šume

33 RECENZIJA/ CD ROM The Plant Finder Šetnja cvjetnim rasadnicima Elektronsko izdanje vrlo popularnog priručnika s više od ukrasnih biljaka koje se mogu nabaviti u Velikoj Britaniji prošireno je sortama voća i povrća te podacima za cijelu Europu i SAD Piše Ratko Matošević B iljni svijet oduvijek je svojim golemim bogatstvom i raznolikošću oplemenjivao naš život Nažalost, proučavanje flore oduvijekje bilo popraćeno mukotrpnim traganjem po velikim knjižurinama iz botanike, sistematike ili dendrologije. S dolaskom računalske tehnologije taj problem nije nestao, ali je potraga za željenim informacijama bitno olakšana. CD ROM izdanje»the Plant Finder Reference Library«, koje predstavljamo u ovom pregledu, primjer je kako se dobrom primjenom nove tehnologije može pomoći i tradicionalnim znanstvenim disciplinama. Vodič za hobiste i stručnjake Namjena ovoga izdanja ipak nije strogo znanstvena jer njegovu okosnicu čini»the RHS Plant Finder«, elektronska verzija vrlo poznatog papirnatog priručnika, koji već dulje vrijeme slovi kao nezaobilazan referentni vodič u Velikoj Britaniji. Osnovna je namjena»the Plant Findera«pomoći u pronalaženju željene biljke u rasadnicima i vrtnim centrima u Velikoj Britaniji. Umjesto skupljanja brojnih kataloga i popisa biljaka koji se nude na tržištu i dugotrajnog traganja za njima, priručnik je objedinjavao svu ponudu i omogućavao brzu informaciju gdje se neka biljka može dobaviti. Za težak i zahtjevan posao sabiranja podataka zaslužan je prije svega Chris Phillip, koji potpisuje i ovo, sada već 11. izdanje publikacije. Iako u prvim svojim izdanjima nije uspijevao uvjeriti hortikulturnu javnost u prednosti koje nudi, s vremenom je»the Plant Finder«postao nezaobilazni dio literature svakog pejsažnog arhitekta i hortikulturnog stručnjaka u Velikoj Britaniji, a stekao je veliku popularnost kod vrtlarahobista. Osim stoje davao točnu i brzu informaciju u kojem se rasadniku može nabaviti određena vrsta ili kultivar, izdanje je steklo i status referentnog priručnika za pitanja botaničke nomenklature. Promjene u nazivlju rodova i vrsta biljaka su, kao posljedica stjecanja novih znanstvenih spoznaja, često dovodile do zabuna, a ponekad i otpora prilično konzervativne hortikulturne zajednice koja je svjesno ili iz neznanja održavala botanički nevažeće nazive.»the Plant Finder«je bio mjesto gdje su se te nedoumice mogle razriješiti, a ako je sumnja o pravilnom nazivlju još uvijek postojala, tada je ona jasno bila naznačena. Svako je obnovljeno izdanje priručnika bilo svcobuhvatnije, a najnovije iz godine uključuje popis više od ukrasnih biljaka i upućuje potencijalne kupce na 650 rasadnika. Kako je opseg knjige narastao na oko 900 stranica, logično je bilo da se pojavi i elektronsko izdanje, koje je prošireno i drugim dodatnim programima te je cijeli programski paket nazvan»the Plant Finder Reference Library«. CD ROM izdanje uključuje i britanske baze podataka o sortama voća i povrća te o dobavljačima sjemena. Brojni dodatni podaci Zamisao da se na jednom mjestu objedine svi raspoloživi podaci o pojedinim ukrasnim biljkama svidjela se i stručnjacima u drvigim zemljama, tako da na ovom CD ROMu nalazimo slične baze podataka iz Nizozemske (»Plant Vinder« biljaka iz Nizozemske i Belgije), Njemačke (»PPP Index« biljaka iz cijele Europe) i SAD (»Gardening by Mail«s podacima o izvoznicima biljaka iz SAD). Osim toga, disk obiluje i brojnim drugim, manjim, ali potencijalno vrlo korisnim programima. Tu nalazimo demonstracijske verzije programa»perfect Plants«(spomenutog u prošlom broju časopisa),»aldex Plant Selector«,»Kew Poisonous Plants«i druge. Treba spomenuti i znanstvene baze podataka o autorima botaničke nomenklature, popis preko 300 vrtlarskih strukovnih organizacija u cijelom svijetu, vodič po arboretumima i botaničkim vrtovima, leksikon latinskih imena te popis adresa s Interneta zanimljivih botaničarima. Vrlo je koristan i mali program za pretvaranje latinskih imena biljaka u narodna (naravno engleska). Dovoljno je upisati latinsko ime biljke i pokaže nam se njeno narodno ime (ili imena), a isti je postupak moguć i u drugom smjeru. Iako je jasno da zainteresiranom korisniku iz Hrvatske malo znači da prekrasnu biljku kao što je Acer palmatum Corallinum može nabaviti u sedam rasadnika u Velikoj Britaniji, a kod nas sigurno ni u jednom, ipak se ovo izdanje zbog svojih referentnih vrijednosti može preporučiti svim hortikulturnim stručnjacima u našoj zem Iji O CD ROMu Naslov: The Plant Finder Reference Library 1997/1998 Izdavač: The Plant Finder, Freepost, Levt'es, BN7 2ZZ, Velika Britanija Sistemski zahtjevi: PC računalo, min 386/20, 4 MB RAM (preporučeno 8 MB), Windows 3.1 ili Windows 95, CD ROM pogon Cijena: CD ROM 25 GBP, knjiga 13 GBP Časopis Hrvatske šume I 31

34 VARIJETET CRNIKE ILI NOVA VRSTA? Zeleni hrast Piše Ivan Tolić eleni hrast još uvijek živi. Bizaran navod zelen, ali živ! Ali legenda M o njegovom imenu mnogo više m govori. Nekada davno, može biti, prije nekoliko stoljeća taj hrast dobio je sadašnje narodno ime»zeleni hrast«. Nije zapisano, a predanja su nedovoljna, pa ni najstariji žitelji ne znaju tko ga je i kada posadio ili kako je na tom terenu kao hibrid iznikao taj vazda zeleni hrast s plutastom korom. Čini se da su ta pitanja i njegove osobine opravdano izazvale veliko zanimanje stručnjaka, a mnoge narodne legende i tradicije vezane za njegovo postojanje sačuvale su ga od sječe. Postoje u narodu različite priče, ali širem pučanstvu taj hrast je ipak najčešće zemljopisni pojam. Kad se kaže, kod»zelenog hrasta«, time je mnogo rečeno. To je mjesto susreta i dogovora. Mjesto pamćenja i sjećanja. To je stablo koje raste uz Jadransku magistralu u Islamu Latinskom, dvadesetak kilometara od Zadra prema Rijeci. To je mjesto gdje se ravnokotarska regionalna cesta spaja s Jadranskom magistralom. Na tom mjestu raste»starac«koji prkosi vremenu i Ravnim Kotarima. Preživio je mnoge nedaće i ratove. Svojim habitusom dominira nad okolnim degradiranim šumama hrasta medunca i cera. Biološki i morfološki gledano,»zeleni hrast«ima svoje specifičnosti, koje se na tom i širem području znatno razlikuje od ostalih hrastova, pa se slobodno može reći da je usamljen. Upravo zbog tih obilježja skreće na sebe posebnu pozornost. Interesantan je biolozima šumarima; pa i onima koji ne ulaze u biološku i morfološku analizu toga hrasta. Riječ je o vazda zelenom hrastu zimzeleni ili točnije rečeno poluzimzeleni hrast. Na području Dalmacije dva su autohtona zimzelena hrasta: crnika Qurcus ilex i prnar ili oštrika Quercus coccifera. Ni jedan ni drugi ne raste na tom užem lokalitetu. Crnika je nešto južnije, odnosno uz morsku obalu i na otocima, a oštrika je uglavnom na Pelješcu. Treći autoktoni predstavnik zimzelenih hrastova jest nepravi ili lažni plutnjak Quercus pseudosuber, koji uglavnom raste u zapadnim dijelovima Mediterana, a u Hrvatskoj su rijetki primjerci na području Istre. Dosadašnja determinacija»zelenog hrasta«po njegovim biološkim i morfološkim osobinama»najbliža«je prendosuberu. Kako je za žitelje toga kraja, pa i šire, neobično da je hrast vazda zelen (ne ulazeći u njegovu biologiju) dobio je naziv»zeleni hrast«. Morfološke osobine i stanišne uvjete»zelenog hrasta«1995. opisao je Dušan Jedlowski, ali zbog posebne forme tog hrasta i nepoznatih vrsta hrastova koji su ranije bili na tom»zeleni hrast«slika iz godine. Slikao Dušan Jedloivski staništu, nije precizno definiran, iako sve upućuje u pravcu križanja cera i plutnjaka. Prema opisu stablo je visine 20,5 m, prsni promjer 120 kako, na taj teren donio žir ili pak sadnicu toga hrasta. Pseudosuber je jako varijabilan, pa se cm, a deblo se na 4 m visine račva u ponekad morfološkim obilježjima približava krošnju, koja je ovalnog oblika i pokriva ceru, a ponekad plutnjaku.»zeleni oko 220 m^ površine. Teren je ravan hrast«ima mnogo takvih osobina. Na stablu izložen buri. Tlo je duboko, pjcskovito i malo kamenito. Okolna vegetacija je pretežito degradirana panjača hrasta medunca i cera. je zeleno lišće do novog listanja, tako da su lišćem uvijek obrasli jednogodišnji izbojci, pa je po tome poluzimzelena vrsta. Lišće izuzetno ostane dvije godine, a isto Osobine toga hrasta zaintrigirale su tako vrlo rijetko stabla tijekom zime ostanu konzervatore i točno prije četrdeset godina bez zelenog lišća. U zimu 1996/97. predložili su ga u zaštićene objekte prirode. godine, najvjerojatnije zbog relativno Konzervatori su ga davne kao posebnu prirodnu rijetkost predložili za zaštitu, a Zavod za zaštitu prirode u Zagrebu.svojim rješenjem zaštitio kao spomenik prirode, te se kao takav upisao u niskih temperatura na tom području, te učestalog jakog, hladnog i suhog vjetrabure stablo je ostalo bez lišća. Zbog varijabilnih osobina tog hrasta i mnogo nerazjašnjenih pitanja, golemi je registar zaštićenih objekata prirode. Na to izazov dendrolozima, biolozima i rješenje uložio je žalbu ondašnji vlasnik genetičarima pa će najvjerojatnije uskoro čestice zemljišta na kojoj raste zaštićeni hrast. Savjet za kulturu Hrvatske žalbu je odbio kao neosnovanu. potvrditi mu dosadašnju determinaciju ili će temeljem novoutvrdenih osobina dobiti novopravo ime.»zeleni hrast«je zaštićen, ali S obzirom na legende o tom hrastu, najvjerojatnije još uvijek nije točno determiniran. njegovom značaju i ljepoti, svaki uloženi Ako je to, kako neki navode, hi trud o utvrđivanju njegovog podrijetla, brid cera i plutnjaka, dakle, Quercus pseudosuber, determinacije, odnosno određivanje kod mnogih znanstvenika izaziva stručnog naziva, bit će od velike koristi kolebanje. Posebno je pitanje na koji je znanosti, praksi i općem informiranju način na tom prostoru došlo do križanja cera i plutnjaka, odnosno tko je kada i znatiželjnih dobronamjernih posjetitelja i turista. 32 / Časopis Hrvatske šume

35 Razvoj okvirnih uvjeta šumarstva u Bavarskoj 242,4% 392,26 DM 142,26 DM industrijsko drvo celuloza 1 m' 45,02 DM Z: DIVf 1 m^ drv. građe,:! DM :.k 393,61 DM pšenica 1 OOOkg 354,46 DM 26,31 DM 26,26 DM/fm DM izvor: Reinhold Erlbeck

36