PEKARA ZLATNA PECIVA BIZNIS PLAN - proizvodnja hljeba i peciva - Sarajevo, januar 2014.
Ovaj primjer biznis plana preuzet je sa portala MojBiznisPlan.com. Dozvoljena je neograničena upotreba ovog plana u edukativne svrhe ili kao osnove za izradu drugih poslovnih planova. Nije dozvoljena neovlaštena reprodukcija, prodaja, objavljivanje ili bilo kakva druga komercijalna upotreba ovog dokumenta, bez prethodne saglasnosti. Za sve dodatne informacije, kontaktirajte nas na: info@mojbiznisplan.com. Sve informacije sadržane u ovom biznis planu su fiktivnog karaktera i ne odnose se na bilo koje konkretno preduzeće ili pojedinca. U skladu s tim, bilo kakva sličnost sa stvarnim preduzećima, ličnostima, lokacijama ili poslovnim aktivnostima, u potpunosti je slučajna i nenamjerna. Ovaj primjer biznis plana ima isključivo edukativnu namjenu, tako da MojBiznisPlan ne snosi odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem podataka iz ovog biznis plana ili na bilo koji drugi način. Copyright MojBiznisPlan.com. Sva prava zadržana.
Sadržaj 1. Sažetak... 1 2. Uvod... 2 2.1. O preduzeću... 2 2.2. O projektu... 2 3. Tržište prodaje... 4 3.1. Geografska dimenzija tržišta... 4 3.2. Ciljne grupe korisnika... 4 3.3. Potencijal tržišta... 4 3.4. Konkurencija... 5 3.5. Tržišna opravdanost projekta... 7 3.6. Planirani prodajni asortiman... 6 4. Tržište nabavke... 8 4.1. Identifikacija potrebnih vrsta i količina sirovina... 8 4.2. Procjena nabavne cijene sirovina... 9 4.3. Definisanje ambalaže za osnovna pakovanja... 9 4.4. Definisanje ambalaže za zbirna pakovanja... 10 4.5. Procjena nabavne cijene ambalaže... 10 4.6. Struktura tržišta nabavke... 10 5. Tehnološki aspekti projekta... 11 5.1. Kratak opis tehnološkog procesa... 11 5.2. Infrastruktura... 12 5.3. Građevinski objekti... 12 5.4. Oprema... 12 5.5. Potrebne količine energije i vode... 13 5.6. Procjena nabavnih cijena energenata i vode... 13 5.7. Potrebna radna snaga... 13 5.8. Projekcija cijene radne snage... 14 6. Finansijski aspekti projekta... 15 6.1. Proračun osnovnih sredstava... 15 6.2. Proračun trajnih obrtnih sredstava... 15 6.3. Rekapitulacija ukupne vrijednosti projekta... 15 6.4. Izvori finansiranja... 16 6.5. Obaveze prema izvorima finansiranja... 16 6.6. Troškovi... 16
6.6.1. Materijalni troškovi... 16 6.6.2. Nematerijalni troškovi... 18 6.6.3. Amortizacija... 19 6.6.4. Plate... 19 6.7. Ukupan prihod... 19 6.8. Početni bilans stanja... 20 6.9. Bilans uspjeha... 20 6.10. Gotovinski tok... 21
1. Sažetak Pekara Zlatna peciva osnovana je u Sarajevu, kao zajednički poslovni projekat dva partnera. Pekara će na tržištu nuditi prepoznatljivu lepezu proizvoda, koja će uključivati: razne vrste hljeba, peciva, lisnata tijesta, pite i kolače. Jedan od glavnih aduta prilikom osvajanja tržišta biće visok kvalitet uz konkurentne cijene, kako bi se privukli kupci srednje kupovne moći. Primarno ciljno tržište geografski obuhvata područje Grada Sarajevo. Pored toga, planirano je širenje na područje cijelog Kantona Sarajevo, kao i na područje Grada Istočno Sarajevo. Na tržištu se uočava postojanje značajne tražnje za proizvodima koji se planiraju proizvoditi. Slaba diferencijacija postojeće ponude, kao i postojanje velikog broja lokalnih konkurenata male pojedinačne snage, ukazuju da na tržištu ima dovoljno prostora za novog učesnika koji bi, na cijelom području grada i gravitirajućih opština, ponudio standardizovan i prepoznatljiv kvalitet, uz prihvatljive cijene. S obzirom da vlasnici već posjeduju sopstveno zemljište, kao i adekvatan građevinski objekat u kojem će biti smještena pekara, dodatno investiciono ulaganje podrazumijevalo bi nabavku pekarske opreme, kao i obezbjeđenje potrebnih obrtnih sredstava. Ukupna vrijednost projekta iznosi 357.000 KM, od čega se 273.000 KM odnosi na osnovna sredstva, a 84.000 KM na obrtna sredstva. Posmatrano po strukturi izvora finansiranja, vlastito učešće iznosi 284.000 KM (zemljište i građevinski objekat u vrijednosti od 200.000 KM, kao i obrtna sredstva u vrijednosti od 84.000 KM), dok bi 73.000 KM potrebnih za nabavku opreme bilo obezbijeđeno iz kredita. Kroz ovaj projekat planirano je zapošljavanje 12 radnika, odgovarajuće stručne spreme. Na taj način, projekat će doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području ciljnih opština. Finansijske projekcije rađene su za period od pet godina. Projektovani godišnji prihod u prvoj godini iznosio bi oko 2,2 miliona KM, dok bi u petoj godini dostigao nivo od oko 3,6 miliona KM. Sa aspekta rentabilnosti, projekat je održiv tokom cijelog posmatranog perioda eksploatacije, pri čemu se u prvoj godini ostvaruje neto dobit od 486.000 KM, koja uz konstantan rast, u petoj godini dostiže iznos od 940.000 KM. Projektovani gotovinski tok pokazuje suficit u svim godinama, što ukazuje da je projekat stabilan i likvidan tokom cijelog perioda eksploatacije. Sve navedeno ukazuje da ovaj projekat ima svoju tržišnu, ali i investicionu opravdanost. 1
2. Uvod 2.1. O preduzeću Naziv preduzeća: Adresa: Direktor Pravni status Vlasnička struktura: Osnovna djelatnost (šifra) Pekara Zlatna peciva, s.p. Sarajevo Omladinska bb, 71000 Sarajevo Damir Marić Samostalna preduzetnička radnja Vlasnik % vlasništva Damir Marić 51% Davorin Kovačević 49% 10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača Pekara Zlatna peciva osnovana je u Sarajevu, kao zajednički poslovni projekat dva partnera. G. Damir Marić je diplomirani ekonomista, koji posjeduje dugogodišnje iskustvo u oblastima upravljanja, prodaje i marketinga. G. Davorin Kovačević je diplomirani inžinjer tehnologije iz oblasti prehrambene industrije, sa dugogodišnjim iskustvom rada u pekarskoj industriji. Kao rezultat želje da pokrenu sopstveni biznis, kao i kompatibilnosti ličnih znanja, vještina i poslovnog iskustva, registrovali su zajedničku firmu, koja će se baviti proizvodnjom pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača. Pored sopstvenog angažmana, u firmi će biti zaposleni i dodatni radnici, kako bi se poslovni proces mogao nesmetano odvijati. Partneri će u firmu uložiti sopstvena novčana sredstva, a pored toga nedostajuća sredstva biće obezbijeđena kroz kreditno zaduženje u banci. Preduzeće planira da se na tržištu nametne jednistvenom ponudom proizvoda, uz prepoznatljiv visok kvalitet i prihvatljive cijene. 2.2. O projektu Pekara Zlatna peciva će na tržištu nuditi prepoznatljivu lepezu proizvoda, koja će uključivati: razne vrste hljeba, peciva, lisnata tijesta, pite i kolače. Nastojaće se izgraditi snažna tržišna pozicija, najprije na području užeg centra grada, a kasnije i na području cijelog grada Sarajeva, otvaranjem sopstvenih proizvodno-prodajnih 2
punktova u pojedinim gradskim opštinama, ali i koristeći distributivnu mrežu lokalnih marketa i samoposluga. Jedan od glavnih aduta prilikom osvajanja tržišta biće visok kvalitet uz konkurentne cijene, kako bi se privukli kupci srednje kupovne moći. 3
3. Tržište prodaje 3.1. Geografska dimenzija tržišta Primarno tržište preduzeća je područje Grada Sarajevo (opštine: Centar, Stari grad, Novi Grad i Novo Sarajevo). U kasnijim fazama razvoja planira se širenje na područje cijelog Kantona Sarajevo (Grad Sarajevo + opštine: Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići i Trnovo-FBiH), kao i na područje Grada Istočno Sarajevo (opštine: Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Pale, Sokolac, Trnovo-RS). 3.2. Ciljne grupe korisnika Kao ciljne grupe kupaca javljaju se: domaćinstva učenici i studenti restorani. Pored lokalnog stanovništva, očekuje se da će oko 15% prodaje činiti turisti koji posjećuju Sarajevo. Posmatrano po starosnoj dobi, očekuje se da će srednji i stariji segment potrošača biti više zastupljen kada se posmatra prodaja hljeba, dok će mlađi potrošači biti zastupljeniji kod prodaje peciva i lisnatih tijesta. U prodaji pita i kolača se očekuje podjednaka zastupljenost i starije i mlađe populacije. 3.3. Potencijal tržišta Prema zvaničnim statističkim podacima, na primarnom ciljnom tržištu živi oko 290.000 stanovnika, dok populacija na širem tržištu broji oko 500.000 stanovnika. 1 Imajući u vidu da se radi o proizvodima koje svakodnevno konzumiraju gotovo svi stanovnici, može se procijeniti ukupna apsorpciona moć tržišta. Istraživanje tržišta pokazalo je da prosječna potrošnja navedenih proizvoda iznosi 0,2 kg dnevno po stanovniku. Na bazi prethodnih podataka, može se izračunati da ukupna apsorciona moć za proizvodima pekarske industrije na širem ciljnom tržištu iznosi oko 100 tona dnevno, odnosno oko 37 hiljada tona godišnje. Detaljnija struktura, po opštinama, prikazana je u sljedećoj tabeli: 1 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 4
R.b. Opština Broj stanovnika Ukupna godišnja potrošnja (u kg) 1 Centar 59.238 4.324.374 2 Stari Grad 38.911 2.840.503 3 Novi Grad 124.471 9.086.383 4 Novo Sarajevo 68.802 5.022.546 I UKUPNO GRAD SARAJEVO (1+2+3+4) 291.422 21.273.806 5 Ilidža 71.892 5.248.116 6 Ilijaš 20.504 1.496.792 7 Vogošća 27.816 2.030.568 8 Hadžići 24.979 1.823.467 9 Trnovo-FBiH 1.830 133.590 II UKUPNO KANTON SARAJEVO (I + 5+6+7+8+9) 438.443 32.006.339 10 Istočno Novo Sarajevo 11.477 837.821 11 Istočna Ilidža 15.233 1.112.009 12 Istočni Stari Grad 1.175 85.775 13 Pale 22.282 1.626.586 14 Sokolac 12.607 920.311 15 Trnovo-RS 2.192 160.016 III UKUPNO GRAD ISTOČNO SARAJEVO (10+11+12+13+14+15) 64.966 4.742.518 IV UKUPNO CILJNO TRŽIŠTE (II + III) 503.409 36.748.857 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Uz pretpostavku ostvarivanja tržišnog učešća od 1%, ukupno bi se na dnevnom nivou moglo plasirati oko 1.000 kg proizvoda, odnosno oko 367.000 kg godišnje. 3.4. Konkurencija Na ciljnom tržištu prisutan je veliki broj konkurenata koji proizvode na području užeg ciljnog tržišta ali i onih koji proizvode izvan ovog područja. Među važnije konkurente ubrajamo: lanac pekara Kroasan lanac pekara Kifla lanac pekara Centar. Pored navedenih, prisutan je i značajan broj manjih pekara. Međutim, nijedan konkurent nema pojedinačno tržišno učešće veće od 5%, što ukazuje da je tržište prilično usitnjeno. Uočljivo je da je većina konkurenata orijentisana lokalno, odnosno pokrivaju samo one dijelove grada koji geografski gravitiraju njihovim prodajnim objektima. Pri tome, ne postoji neka značajnija razlika u asortimanu i kvalitetu proizvoda, koja bi omogućila većini potrošačima da pouzdano identifikuju proizvode jednog konkurenta u odnosu na ostale. 5
Najveći broj konkurenata oslanja se na direktnu promociju unutar svojih prodajnih objekata, povremenu podjelu promotivnih letaka, kao i na preporuke postojećih kupaca, dok se u manjoj mjeri koriste određeni vidovi unapređenja prodaje (akcije, popusti i sl.). Veoma malo se ulaže u oglašavanje i izgradnju marke proizvoda, dok se savremeni kanali komuniciranja (internet, društvene mreže i sl.), gotovo i ne koriste. 3.5. Planirani prodajni asortiman Proizvodni asortiman činiće sljedeće grupe proizvoda: - hljeb (bijeli, polubijeli, integralni, raženi) - peciva (kifla, zemička, peretak, slani štapić) - lisnato tijesto (kroasani, punjeni slani kroasani, punjeni slatki kroasani) - pite (burek, sirnica, zeljanica, krompiruša) - kolači (razne vrste sitnih kolača). Pregled svih proizvoda, kao i maksimalni godišnji kapaciteti, predstavljeni su sljedećoj tabeli: R.b. I HLJEB Proizvod Jedinica mjere Prosječna dnevna količina Maksimalan godišnji kapacitet 1 Bijeli hljeb kom. 1.000 360.000 2 Polubijeli hljeb kom. 1.000 360.000 3 Integralni hljeb kom. 500 180.000 4 Raženi hljeb kom. 500 180.000 II PECIVA 5 Kifla kom. 1.500 540.000 6 Zemička kom. 1.500 540.000 7 Peretak kom. 1.500 540.000 8 Slani štapić kom. 1.500 540.000 III LISNATA TIJESTA 9 Kroasan kom. 1.000 360.000 10 Punjeni slani kroasan kom. 1.000 360.000 11 Punjeni slatki kroasan kom. 1.000 360.000 IV PITE 12 Burek (300g) kom. 500 180.000 13 Sirnica (300g) kom. 500 180.000 14 Zeljanica (300g) kom. 300 108.000 15 Krompiruša (300g) kom. 300 108.000 V KOLAČI 16 Sitni kolači kg 50 18.000 6
3.6. Plan marketinga Imajući u vidu karakteristike tržišta, kao i snagu i aktivnosti konkurencije, tržišna prepoznatljivost nastojaće se izgraditi prvenstveno kroz ljubaznost prodajnog osoblja, standardno visok kvalitet ponuđenih proizvoda i prihvatljive cijene. Promotivne aktivnosti biće u početku usmjerene prvenstveno prema lokalnim domaćinstvima, kako bi se izgradila stabilna baza redovnih kupaca. Nakon toga, nastojaće se dalje graditi reputacija pekare i upoznatost potrošača sa njenom ponudom i cijenama, kako bi se olakšao ulazak u maloprodajne objekte i podstakao dalji rast prodaje. Od instrumenata promocije koristiće se lična prodaja, oglašavanje i unapređenje prodaje, što podrazumijeva: štampanje i distribuciju promotivnih letaka, emitovanje promotivnih poruka na lokalnim radio stanicama, organizovanje periodičnih prodajnih akcija sa cjenovnim popustima i sl. Pored toga, koristiće se i oglašavanje putem interneta i društvenih mreža, kako bi se privukli mlađi segmenti kupaca (učenici i studenti). Poseban akcenat biće stavljen na kontakte i komunikaciju sa vlasnicima i menadžerima maloprodajnih objekata, kojima će se nuditi brza isporuka, povoljni uslovi plaćanja i stimulativna rabatna politika. Na taj način, nastojaće se osigurati prisustvo prodajnog asortimana u što većem broju prodavnica, samoposluga i marketa na području ciljnih opština, što će imati pozitivan uticaj na širenje poslovanja i rast prodaje. 3.7. Tržišna opravdanost projekta Na tržištu se uočava postojanje značajne tražnje za proizvodima koji se planiraju proizvoditi. Slaba diferencijacija postojeće ponude, kao i postojanje velikog broja lokalnih konkurenata male pojedinačne snage, ukazuju da na tržištu ima dovoljno prostora za novog učesnika koji bi, na cijelom području grada i gravitirajućih opština, ponudio standardizovan i prepoznatljiv kvalitet, uz prihvatljive cijene. Zbog svega navedenog može se reći da ovaj projekat ima svoje tržišno opravdanje. 7
4. Tržište nabavke 4.1. Identifikacija potrebnih vrsta i količina sirovina U procesu proizvodnje potrebno je obezbijediti sljedeće vrste i količine sirovina: R.b. Vrsta sirovine Jedinica mjere Godišnja količina 1 Pšenično brašno tip 500 kg 1.356.516 2 Pšenično brašno tip 400 kg 162.000 3 Pšenično brašno tip 850-1000 kg 13.482 4 Pšenično integralno brašno kg 32.832 5 Raženo brašno kg 13.482 6 So kg 24.732 7 Kvasac kg 24.444 8 Aditiv kg 11.196 9 Sitan sir kg 23.400 10 Ulje l 73.440 11 Mljeveno meso kg 13.860 12 Crni luk kg 1.728 13 Šećer kg 15.120 14 Šećer u prahu kg 5.760 15 Džem kg 21.600 16 Margarin kg 108.000 17 Šunka kg 16.200 18 Sir kg 5.400 19 Zelje kg 5.400 20 Krompir kg 9.000 21 Maslac kg 3.600 22 Čokolada kg 3.600 23 Biber kg 270 UKUPNO 8
4.2. Procjena nabavne cijene sirovina Nabavne cijene sirovina projektovane su na nešto višem nivou od trenutnih tržišnih cijena i prikazane su u sljedećoj tabeli: R.b. Vrsta sirovine Jedinica mjere Nabavna cijena (KM) 1 Pšenično brašno tip 500 kg 0,54 2 Pšenično brašno tip 400 kg 0,66 3 Pšenično brašno tip 850-1000 kg 0,66 4 Pšenično integralno brašno kg 0,66 5 Raženo brašno kg 0,66 6 So kg 0,30 7 Kvasac kg 1,50 8 Aditiv kg 5,20 9 Sitni sir kg 3,00 10 Ulje l 2,00 11 Mljeveno meso kg 9,00 12 Crni luk kg 0,70 13 Šećer kg 1,30 14 Šećer u prahu kg 1,30 15 Džem kg 2,50 16 Margarin kg 2,80 17 Šunka kg 6,60 18 Sir edamer kg 8,50 19 Zelje kg 1,00 20 Krompir kg 1,00 21 Maslac kg 11,00 22 Čokolada kg 10,00 23 Biber kg 10,00 4.3. Definisanje ambalaže za osnovna pakovanja Za pakovanje pojedinačnih proizvoda koristiće se papirne kese, folijske kese i papirne kutije. Pored toga, koristiće se i aluminijska folija kojom će se oblagati kutije za kolače, kako ne bi došlo do vlaženja ambalaže. Za potrebe projektovanog obima proizvodnje, neophodno je obezbijediti sljedeće vrste i količine ambalaže: 9
R.b. Vrsta ambalaže Jedinica mjere Godišnja količina 1 Papirna kesa kom. 2.736.000 2 Folijska kesa kom. 2.160.000 3 Papirna kutija kom. 72.000 4 Aluminijska folija m 36.000 4.4. Definisanje ambalaže za zbirna pakovanja Gotovi proizvodi transportuju se do maloprodajnih objekata u specijalnim plastičnim gajbama (hljeb) i kartonskim kutijama (ostali proizvodi). Plastične gajbe su tip povratne ambalaže koji se koristi višekratno, dok se kartonske kutije koriste jednokratno. R.b. Vrsta zbirne ambalaže Jedinica mjere Godišnja količina 1 Plastične gajbe kom. 300 2 Kartonske kutije kom. 81.000 4.5. Procjena nabavne cijene ambalaže R.b. Repromaterijal Jedinica mjere Nabavna cijena (KM) 1 Papirna kesa kom. 0,05 2 Folijska kesa kom. 0,02 3 Papirna kutija kom. 0,40 4 Aluminijska folija kom. 0,10 5 Plastične gajbe kom. 10,00 6 Kartonske kutije kom. 0,50 4.6. Struktura tržišta nabavke Nabavka sirovina vršiće se u najvećoj mjeri od specijalizovanih dobavljača. Sa dobavljačima će se nastojati zaključiti dugoročni ugovori o saradnji, kako bi se obezbijedile niže cijene i stabilnost i kontinuitet snabdijevanja. Nabavka ambalaže i repromaterijala vršiće se od domaćih dobavljača ili dobavljača u bližem okruženju, pri čemu će se voditi računa o potrebama proizvodnog procesa, cijenama i komercijalnim uslovima za nabavku. 10
5. Tehnološki aspekti projekta 5.1. Kratak opis tehnološkog procesa Generalno posmatrano, proizvodni proces sastoji se od nekoliko faza: 1) Priprema sirovina U ovoj fazi potrebno je pripremiti osnovne sirovine. Priprema brašna sastoji se u miješanju, prosijavanju i izdvajanju eventualno prisutnih primjesa. Priprema kvasca podrazumijeva rastvaranje kvasca u vodi, kako bi se on kasnije ravnomjerno raspodijelio u tijestu. Priprema soli obuhvata rastvaranje u vodi, u odgovarajućem omjeru, te cijeđenje rastvora pomoću cjedila. Priprema vode sastoji se od miješanja hladne i tople vode kako bi se dobila tehnološki optimalna temperatura. 2) Pravljenje tijesta Nakon pripreme brašna, kvasca, soli, vode i ostalih dodataka u određenim omjerima, oni se miješaju pomoću miksera za tijesto. Miješanje se odvija u propisanom načinu i trajanju, u zavisnosti od tipa tijesta koje se priprema. 3) Fermentacija Pripremljeno tijesto ostavlja se u posudama, kako bi fermentiralo. Trajanje fermentacije zavisi od izbora tehnološkog postupka, odnosno od količine pekarskog kvasca. 4) Dijeljenje tijesta Nakon završene fermentacije, tijesto se transportuje do djelilice, gdje se odvajaju komadi tijesta željene mase. 5) Okruglo oblikovanje tijesta Pomoću mašine za okruglo oblikovanje tijesta, komadi tijesta se valjaju i oblikuju u loptaste forme, kako bi se dobila glatka površina tijesta. Na ovaj način, onemogućava se izlazak stvorenih gasova iz tijesta. 6) Odležavanje tijesta Nakon završenog okruglog oblikovanja, tijesto se transportuje do radnog stola, na kojem se ostavlja da odleži. 7) Oblikovanje tijesta Nakon odležavanja, okrugli komadi tijesta se transportuju do mašine za duguljasto oblikovanje, kako bi se dobio željeni finalni oblik. 8) Završna fermentacija Prije pečenja, tijesto se u finalnom obliku ostavlja da dodatno odleži, kako bi se dovršio proces fermentacije. Završna fermentacija obavlja se na kolicima kojima se tijesto transportuje do komore za završnu fermentaciju. 11
9) Pečenje Tijesto kod kojeg je proces fermentacije završen, transportuje se do peći, u kojoj se peče na propisanoj temperaturi i u propisanom trajanju. Tehnološki procesi za pojedine vrste proizvoda mogu u manjoj mjeri da odstupaju od opisanog tehnološkog procesa, u zavisnosti od njihove specifičnosti. 5.2. Infrastruktura Za odvijanje poslovnog procesa neophodno je obezbijediti adekvatne infrastrukturne uslove, koji podrazumijevaju priključak na elektroenergetsku, vodovodnu, kanalizacionu i PTT mrežu. S obzirom da se je objekat u kome će se obavljati poslovna aktivnost potpuno opremljen, svi infrastukturni zahtjevi su riješeni na adekvatan način. 5.3. Građevinski objekti Za odvijanje planiranog poslovnog procesa koristiće se vlastiti poslovni objekat, koji se sastoji iz sljedećih cjelina: - proizvodni dio (200 m 2 ) - skladišni dio (100 m 2 ) - prodajni dio (50 m 2 ) - kancelarijski dio (50 m 2 ). Veličina i opremljenost poslovnog prostora u potpunosti zadovoljava sve tehnološke zahtjeve neophodne za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa. Poslovni objekat je privatno vlasništvo vlasnika i biće u procesu osnivanja unesen u kapital preduzeća, kao sopstveni ulog. Procijenjena vrijednost građevinskog objekta je 200.000 KM. 5.4. Oprema Za odvijanje procesa proizvodnje neophodno je obezbijediti sljedeću opremu: R.b. Vrsta opreme Jedinica mjere Količina Nabavna cijena (KM) Vrijednost (KM) 1 Rotaciona peć kom. 1 20.000 20.000 2 Mikser kom. 1 6.000 6.000 3 Djelilica kom. 1 5.000 5.000 4 Sjeckalica za hleb i peciva kom. 1 2.000 2.000 5 Laminator za tijesto kom. 1 3.000 3.000 12
6 Komora za fermentaciju kom. 1 3.000 3.000 7 Pekarski radni sto kom. 3 1.500 4.500 8 Pekarska kolica kom. 5 400 2.000 9 Vaga kom. 2 350 700 10 Tepsija kom. 50 10 500 11 Pekarska lopata kom. 10 30 300 12 Pleh kom. 100 60 6.000 13 Transportno vozilo kom. 2 10.000 20.000 UKUPNO 73.000 5.5. Potrebne količine energije i vode Ukupno potrebne količine energenata i vode na godišnjem nivou predstavljene su u sljedećoj tabeli: R.b. Stavka Jedinica mjere Godišnja količina 1 Električna energija kwh 108.000 2 Gorivo l 10.800 3 Voda m 3 720 5.6. Procjena nabavnih cijena energenata i vode U narednoj tabeli prikazane su nabavne cijene potrebnih energenata i vode: R.b. Stavka Jedinica mjere Jedinična cijena (KM) 1 Električna energija kwh 0,14 2 Gorivo l 2,50 3 Voda m 3 1,00 5.7. Potrebna radna snaga Na osnovu tehnoloških i organizacionih zahtjeva, procijenjene su potrebe za radnom snagom. Sistematizacijom su predviđena sljedeća radna mjesta: 13
R.b. Radno mjesto Stručna sprema Broj potrebnih izvršilaca 1 Direktor VSS 1 2 Adminstrativni radnik VSS ili VŠS 1 3 Tehnolog VSS 1 4 Pekar SSS 6 5 Vozač SSS 3 UKUPNO 12 5.8. Projekcija cijene radne snage Troškovi radne snage po svakom radnom mjestu, prikazani su u sljedećoj tabeli: R.b. Radno mjesto Isplaćena plata (KM) Porezi i doprinosi (KM) Trošak plate (KM) 1 Direktor 2.000 1.260 3.260 2 Adminstrativni radnik 1.000 630 1.630 3 Tehnolog 1.500 945 2.445 4 Pekar 800 504 1.304 5 Vozač 800 504 1.304 14
6. Finansijski aspekti projekta 6.1. Proračun osnovnih sredstava R.b. Vrste sredstava Postojeća sredstva (KM) Nova sredstva (KM) UKUPNO (KM) 1 Zemljište, infrastruktura, građevinski objekti 200.000 0 200.000 2 Oprema 0 73.000 73.000 UKUPNO 200.000 73.000 273.000 6.2. Proračun trajnih obrtnih sredstava Trajna obrtna sredstva predstavljaju iznos kapitala koji je potreban tokom cijele poslovne godine kako bi se nesmetano odvijalo poslovanje preduzeća. Dva najbitnija parametra za proračun trajnih obrtnih sredstava su iznos i period vezivanja obrtnog kapitala. Dani vezivanja za sve stavke utvrđeni su na osnovu prosječnog trajanja pojedinih faza: R.b. Stavka Godišnji iznos (KM) Dani vezivanja Koeficijent obrta Potrebna obrtna sredstva (KM) 1 Zalihe sirovina i ambalaže 2.209.202 30 12,0 184.100 2 Proizvodnja u toku 2.492.895 1 360,0 6.925 3 Zalihe gotovih proizvoda 2.911.680 2 180,0 16.176 4 Potraživanja 3.639.600 5 72,0 50.550 5 Sredstva na žiro računu 3.639.600 3 120,0 30.330 UKUPNE POTREBE 14.892.977 - - 288.081 6 Dobavljači 2.209.202 30 12,0 184.100 7 Amortizacija 12.300 30 12,0 1.025 8 Plate 228.852 30 12,0 19.071 UKUPNO IZ TEKUĆEG POSLOVANJA 2.450.354 - - 204.196 UKUPNO TRAJNA OBRTNA SREDSTVA 12.442.622 - - 83.885 6.3. Rekapitulacija ukupne vrijednosti projekta R.b. Vrsta sredstava Iznos (KM) % 1 Osnovna sredstva 273.000 76,6% 2 Obrtna sredstva 83.885 23,4% UKUPNO 356.885 100,0% 15
6.4. Izvori finansiranja Projekat će biti finansiran najvećim dijelom iz sopstvenih sredstava. Vlasnici planiraju da u kapital firme unesu sopstveni objekat sa pripadajućim zemljištem i pratećom infrastrukturom (200.000 KM), kao i da obezbijede potrebna obrtna sredstva (83.885 KM). Sredstva za nabavku opreme (73.000 KM) planiraju se obezbijediti iz kredita. R.b. Izvor Iznos (KM) % 1 Sopstvena sredstva 283.885 79,5% 2 Kredit 73.000 20,5% UKUPNO 356.885 100,0% 6.5. Obaveze prema izvorima finansiranja Kredit za nabavku opreme, u iznosu od 73.000 KM, uzima se na period od 5 godina, uz godišnju kamatnu stopu od 6% i grejs period od 12 mjeseci. Prema otplatnom planu banke, u prvoj godini platiće se samo iznos dospjele kamate, u iznosu od 2.336 KM. U preostalim godinama korištenja kredita, u anuitetima je sadržana i glavnica tako da godišnji troškovi iznose 20.586 KM. 6.6. Troškovi Sumarni pregled svih vrsta troškova, u godini punog korištenja kapaciteta, prikazan je u sljedećoj tabeli: R.b. Troškovi Godišnji iznos (KM) 1 Materijalni troškovi 2.276.042 2 Nematerijalni troškovi 57.000 3 Amortizacija 12.300 4 Plate 228.852 UKUPNO 2.594.780 6.6.1. Materijalni troškovi Materijalni troškovi obuhvataju troškove potrebnih sirovina i ambalaže, kao i trošak energenata i vode. 16
Potrebne sirovine R.b. Naziv sirovine Jedinica mjere Godišnja količina Cijena po jed. mjere (KM) Ukupno (KM) 1 Pšenično brašno tip 500 kg 1.356.516 0,54 732.519 2 Pšenično brašno tip 400 kg 162.000 0,66 106.920 3 Pšenično brašno tip 850-1000 kg 13.482 0,66 8.898 4 Pšenično integralno brašno kg 32.832 0,66 21.669 5 Raženo brašno kg 13.482 0,66 8.898 6 So kg 24.732 0,30 7.420 7 Kvasac kg 24.444 1,50 36.666 8 Aditiv kg 11.196 5,20 58.219 9 Sitni sir kg 23.400 3,00 70.200 10 Ulje l 73.440 2,00 146.880 11 Mljeveno meso kg 13.860 9,00 124.740 12 Crni luk kg 1.728 0,70 1.210 13 Šećer kg 15.120 1,30 19.656 14 Šećer u prahu kg 5.760 1,30 7.488 15 Džem kg 21.600 2,50 54.000 16 Margarin kg 108.000 2,80 302.400 17 Šunka kg 16.200 6,60 106.920 18 Sir edamer kg 5.400 8,50 45.900 19 Špinat kg 5.400 1,00 5.400 20 Krompir kg 9.000 1,00 9.000 21 Maslac kg 3.600 11,00 39.600 22 Čokolada kg 3.600 10,00 36.000 23 Biber kg 270 10,00 2.700 UKUPNO - - - 1.953.302 Potrebna ambalaža R.b. Ambalaža Jedinica mjere Godišnja količina Cijena po jed. mjere Iznos u prvoj godini (KM) 1 Papirna kesa kom 2.736.000 0,05 136.800 2 Folijska kesa kom 2.160.000 0,02 43.200 3 Papirna kutija kom 72.000 0,40 28.800 4 Aluminijska folija m 36.000 0,10 3.600 5 Plastične gajbe kom 300 10,00 3.000 17
6 Kartonske kutije kom 81.000 0,50 40.500 UKUPNO - - - 255.900 Potrebni energenti i voda R.b. Energent Jedinica mjere Godišnja količina Cijena po jed. mjere Iznos u prvoj godini (KM) 1 Električna energija kwh 108.000 0,14 15.120 2 Gorivo l 10.800 2,50 27.000 3 Voda m 3 720 1,00 720 UKUPNO - - - 42.840 Zbirni pregled materijalnih troškova R.b. Stavka Godišnji iznos (KM) 1 Sirovine 1.953.302 2 Ambalaža 255.900 3 Energenti i voda 42.840 4 Materijal za investiciono održavanje 12.000 5 Ostali materijalni troškovi (kancelarijski materijal, mazivo itd.) 12.000 UKUPNO 2.276.042 6.6.2. Nematerijalni troškovi Nematerijalni troškovi nastaju izvan procesa proizvodnje ali su nužni za odvijanje svih poslovnih aktivnosti u preduzeću. U pregledu koji slijedi date su vrijednosti koje su planskog karaktera (njihova vrijednost procijenjena je na bazi iskustvenih informacija). R.b. Troškovi Godišnji iznos (KM) 1 Troškovi održavanja vozila 3.000 2 Troškovi marketinga 24.000 3 Naknada vanjskim saradnicima (knjigovođa) 6.000 4 Osiguranje 12.000 5 Poslovne takse 6.000 6 Ostali nematerijalni troškovi 6.000 UKUPNO 57.000 18
6.6.3. Troškovi amortizacije Pri proračunu amortizacije korištena je godišnja stopa amortizacije građevina od 2,5%, a opreme od 10%. Polazeći od definisanih vrijednosti građevinskih objekata i opreme, godišnji iznos amortizacije je 12.300 KM (5.000 KM za objekte i 7.300 KM za opremu). 6.6.4. Troškovi plata Na osnovu tehnoloških i organizacionih zahtjeva biće zaposleno ukupno 12 radnika odgovarajućih kvalifikacija. Troškovi plata iskazani su u godišnjem bruto iznosu. R.b. Radno mjesto Broj izvršilaca Vrijednost isplaćenih plata (KM) Porezi i doprinosi (KM) Troškovi plata (KM) 1 Direktor 1 24.000 15.120 39.120 2 Adminstrativni radnik 1 12.000 7.560 19.560 3 Tehnolog 1 18.000 11.340 29.340 4 Pekar 6 57.600 36.288 93.888 5 Vozač 3 28.800 18.144 46.944 UKUPNO 12 140.400 88.452 228.852 6.7. Ukupan prihod Projekcija ukupnog prihoda data je na osnovu podataka o planiranoj količini finalnih proizvoda, te planirane prodajne cijene po jedinici proizvoda. R.b. Proizvod Jedinica mjere Godišnja količina Jedinična cijena (KM) Godišnji prihodi (KM) I HLJEB 1 Bijeli hljeb kom. 360.000 1,00 360.000 2 Polubijeli hljeb kom. 360.000 0,90 324.000 3 Integralni hljeb kom. 180.000 1,20 216.000 4 Raženi hljeb kom. 180.000 1,20 216.000 II PECIVA 5 Kifla kom. 540.000 0,30 162.000 6 Zemička kom. 540.000 0,30 162.000 7 Peretak kom. 540.000 0,30 162.000 8 Slani štapić kom. 540.000 0,30 162.000 19
III LISNATA TIJESTA 9 Kroasan kom. 360.000 0,60 216.000 10 Punjeni slani kroasan kom. 360.000 0,70 252.000 11 Punjeni slatki kroasan kom. 360.000 0,70 252.000 IV PITE 12 Burek (300g) kom. 180.000 2,00 360.000 13 Sirnica (300g) kom. 180.000 1,70 306.000 14 Zeljanica (300g) kom. 108.000 1,70 183.600 15 Krompiruša (300g) kom. 108.000 1,50 162.000 V KOLAČI 16 Sitni kolači kg 18.000 8,00 144.000 UKUPNO (I+II+III+IV+V) 3.639.600 6.8. Početni bilans stanja Na osnovu relevantnih ekonomskih parametara (iznosi stalnih i obrtnih sredstava, te kapitala i obaveza), iskazane su vrijednosti aktive i pasive u početnom bilansu stanja. AKTIVA PASIVA Stavka Iznos (KM) Stavka Iznos (KM) Stalna sredstva 273.000 Sopstveni kapital 99.785 Obrtna sredstva 83.885 Obaveze 257.100 UKUPNO AKTIVA 356.885 UKUPNO PASIVA 356.885 6.9. Bilans uspjeha U bilansu uspjeha iskazani su po stavkama prihodi, rashodi i dobit. Pretpostavljeno je da se u prvoj godini radi sa 60% efikasnosti kapaciteta, pa su i odgovarajuće vrijednosti prihoda i rashoda korigovane naniže. Svake naredne godine efikasnost se povećava za po 10 p.p., tako da je u petoj godini efikasnost maksimalna, pa su i vrijednosti iskazane u punom iznosu. Projekcijama je obuhvaćen period od 5 godina. 20
R.b. Stavka Period eksploatacije projekta 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina I UKUPAN PRIHOD 2.183.760 2.547.720 2.911.680 3.275.640 3.639.600 1 Prihod od prodaje 2.183.760 2.547.720 2.911.680 3.275.640 3.639.600 II UKUPNI RASHODI 1.643.313 1.894.867 2.128.171 2.361.476 2.594.780 2 Materijalni troškovi 1.365.625 1.593.230 1.820.834 2.048.438 2.276.042 3 Nematerijalni troškovi 34.200 39.900 45.600 51.300 57.000 4 Amortizacija 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 5 Plate 228.852 228.852 228.852 228.852 228.852 6 Anuiteti 2.335 20.585 20.585 20.585 20.585 III DOBIT (I-II) 540.447 652.853 783.509 914.164 1.044.820 7 Porez na dobit 54.045 65.285 78.351 91.416 104.482 IV NETO DOBIT 486.402 587.568 705.158 822.748 940.338 Kao što se vidi, projekat je održiv i profitabilan tokom cijelog perioda eksploatacije. 6.10. Gotovinski tok Rb Stavka Period eksploatacije projekta 0. godina 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina I POČETNO STANJE GOTOVINE 0 83.885 582.587 1.182.455 1.899.912 2.734.960 II GOTOVINSKI ULAZI 356.885 2.183.760 2.547.720 2.911.680 3.275.640 3.639.600 1 Prihod od prodaje 0 2.183.760 2.547.720 2.911.680 3.275.640 3.639.600 2 Sopstvena sredstva 283.885 0 0 0 0 0 3 Kredit 73.000 0 0 0 0 0 III GOTOVINSKI IZLAZI 273.000 1.685.058 1.947.852 2.194.222 2.440.592 2.686.962 4 Osnovna sredstva 273.000 0 0 0 0 0 5 Materijalni troškovi 0 1.365.625 1.593.230 1.820.834 2.048.438 2.276.042 6 Nematerijalni troškovi 0 34.200 39.900 45.600 51.300 57.000 7 Plate 0 228.852 228.852 228.852 228.852 228.852 8 Anuiteti 0 2.335 20.585 20.585 20.585 20.585 9 Porez na dobit 0 54.045 65.285 78.351 91.416 104.482 IV GOTOVINSKI SUFICIT (II-III) 83.885 498.702 599.868 717.458 835.048 952.638 Tokom cijelog perioda eksploatacije projekat je likvidan, odnosno konstantno ostvaruje suficit novčanog toka. 21
Ovaj primjer biznis plana preuzet je sa portala MojBiznisPlan.com. Dozvoljena je neograničena upotreba ovog plana u edukativne svrhe ili kao osnove za izradu drugih poslovnih planova. Nije dozvoljena neovlaštena reprodukcija, prodaja, objavljivanje ili bilo kakva druga komercijalna upotreba ovog dokumenta, bez prethodne saglasnosti. Za sve dodatne informacije, kontaktirajte nas na: info@mojbiznisplan.com. Sve informacije sadržane u ovom biznis planu su fiktivnog karaktera i ne odnose se na bilo koje konkretno preduzeće ili pojedinca. U skladu s tim, bilo kakva sličnost sa stvarnim preduzećima, ličnostima, lokacijama ili poslovnim aktivnostima, u potpunosti je slučajna i nenamjerna. Ovaj primjer biznis plana ima isključivo edukativnu namjenu, tako da MojBiznisPlan ne snosi odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem podataka iz ovog biznis plana ili na bilo koji drugi način. Copyright MojBiznisPlan.com. Sva prava zadržana.
Sve što treba da znate o pisanju biznis plana - na jednom mjestu! MojBiznisPlan je specijalizovani portal namijenjen svima onima kojima je potreban poslovni plan. Posjetite nas i saznajte: Šta je biznis plan? Ukoliko vam nije baš najjasnije šta je to poslovni plan i čemu služi, možete pročitati različite definicije, upoznati se sa vrstama biznis planova, kao i saznati koji su njihovi osnovni elementi. Obavezno štivo za one koji se prvi put susreću sa pojmom poslovni plan! Kako se pravi biznis plan? Ovaj praktični vodič će vas kroz nekoliko koraka provesti kroz proces izrade biznis plana brzo i jednostavno! Ako nakon korištenja ovog vodiča ne budete u stanju da napišete biznis plan, vraćamo vam novac! Samo se šalimo, sve je potpuno besplatno! Primjeri biznis plana Pregledajte našu arhivu i preuzmite urađene primjere poslovnih planova, prilagođene upravo onoj djelatnost ili namjeni koja vas zanima. Idealno za početnike koji prvi put prave poslovni plan, kao i za studente kojima je biznis plan seminarski ili diplomski rad!... i još mnogo toga! Posjetite nas na www.mojbiznisplan.com
Stručna pomoć za izradu biznis plana Ukoliko vam je potrebna pomoć prilikom izrade ili jednostavno želite da čujete objektivno mišljenje o vašem poslovnom planu, stojimo vam na raspolaganju. Za vas smo pripremili nekoliko paketa stručnih usluga: BASIC STANDARD PREMIUM Najpopularnija usluga Savjeti i preporuke za poboljšanje biznis plana Pisanje radne verzije biznis plana Finansijski proračuni i projekcije Finalizacija (dorada) biznis plana Prelom teksta i priprema dokumenta za štampu 50 150 250 Kontaktirajte nas za više informacija: info@mojbiznisplan.com