DPU ZONE MONTE MULINI

Transkript

1 GRAD ROVINJ CITTA DI ROVIGNO DPU ZONE MONTE MULINI STUDIO 3LHD Rovinj, lipanj 2007.

2 Županija: ISTARSKA Grad: ROVINJ Naziv prostornog plana: Detaljni plan uređenja zone Monte Mulini Program mjera za unapređenje stanja u prostoru: Sl. glasnik Grada Rovinja br. 08/06 Javna rasprava (datum objave): 17. veljače (Glas Istre i La voce del popolo) Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: Sl. glasnik Grada Rovinja br. 04/07 Javni uvid održan: 26. veljače do 27. ožujka Odgovorna osoba: dipl. iur. Ivan Begić M.P. potpis Suglasnost na plan prema članku 45.a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) KLASA: /07-04/67, URBROJ: od 15. svibnja godine Pravna osoba koja je izradila plan: STUDIO 3LHD d.o.o., Božidarevićeva 13, Zagreb Pečat pravne osobe koja je izradila plan: (broj plana 100) Odgovorna osoba: Prokurist: Silvije Novak, dipl.ing.arh. M.P. potpis Koordinator plana: Tatjana Grozdanić Begović, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Saša Begović, dipl.ing.arh. Marko Dabrović, dipl.ing.arh. Tatjana Grozdanić Begović, dipl.ing.arh. Silvije Novak, dipl.ing.arh. Krunoslav Szorsen, dipl.ing.arh. Pečat Gradskog vijeća: Sandra Jakopec, dipl.ing.arh., APE d.o.o. Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Estera Gobac Trninić, dipl.ing.biol. Loredana Franković, dipl.ing.građ. Goran Herceg, dipl.ing.stroj. Predsjednik Gradskog vijeća: Davorin Flego MP. Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela: potpis MP. vlastoručni potpis Studio 3LHD lipanj 2007.

3 PRILOG 1 OVLAŠTENJA STRUČNOG IZRAĐIVAČA Studio 3LHD lipanj 2007.

4

5 PRILOG 2 SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA NA PLAN Studio 3LHD lipanj 2007.

6

7

8

9

10 I. OBRAZLOŽENJE SADRŽAJ TEKSTUALNOG DIJELA DPU-A UVOD 1 1. POLAZIŠTA ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST Prometna opremljenost Telekomunikacije Energetski sustav Vodoopskrba Zbrinjavanje otpada OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA Namjena površina Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA PLAN UREĐENJA PROSTORA PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Promet Telekomunikacije Energetski sustav Vodoopskrba Odvodnja otpadnih voda Zbrinjavanje otpada UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA Uvjeti i način gradnje Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 40 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA Ugostiteljsko turistička namjena Sportsko rekreacijska namjena Javne zelene površine Površine infrastrukturnih sustava Pregled namjene površina DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA I GRAĐEVINA Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) Veličina i oblik građevnih čestica Izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža) Namjena građevina Smještaj građevina na građevnim česticama 50 Studio 3LHD lipanj 2007.

11 2.5. Oblikovanje građevina Uređenje građevnih čestica NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIK CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ MJERE PROVEDBE PLANA 59 PRILOG 3: PROFILI PROMETNICA SADRŽAJ GRAFIČKOG DIJELA DPU-a List 1A POSTOJEĆE STANJE 1:1000 List 1B DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1: PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA List 2A1 PROMET kota terena 1:1000 List 2A2 PROMET kota -1 1:1000 List 2B TELEKOMUNIKACIJE 1:1000 List 2C ENERGETSKI SUSTAV 1:1000 List 2D VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA List 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1: UVJETI GRADNJE List 4A PLAN PARCELACIJE 1:1000 List 4B1 UVJETI GRADNJE kota terena 1:1000 List 4B2 UVJETI GRADNJE podrumska etaža 1:1000 Studio 3LHD lipanj 2007.

12 I. OBRAZLOŽENJE UVOD Temeljem odredbe članka 65. Statuta Grada Rovinja («Službeni glasnik Grada Rovinja», br. 5/02 pročišćeni tekst), Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja na svojoj sjednici održanoj dana 16. ožujka godine, donijelo je ZAKLJUČAK, kojim se prihvaća Projektni program za izradu Detaljnog plana uređenja Monte Mulini. DPU-a izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) te Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), kao i drugim odgovarajućim zakonima koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuje ovaj DPU-a. DPU-a Zone Monte Mulini baziran je na slijedećim bitnim dokumentima i elaboratima: Projektnom zadatku, Konceptualnom Master Planu Zone Monte Mulini kojeg je izradila grupa arhitekata u prosincu 2004, Zoni zahvata arhitektonsko - urbanističkog prijedloga, PPUG-a Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 9a/05), GUP-u Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 7a/06), Studiji utjecaja na okoliš, katastarskim izvodima, fotografijama iz zraka, geodetskoj situaciji i dokumentaciji postojećih objekata. DPU-a izrađen je na katastarsko-topografskoj podlozi u mj. 1:1000. Sredstva za izradu DPU-a osigurao je investitor podnositelj zahtjeva za izradu DPU-a. 1. POLAZIŠTA Područje obuhvata DPU-a utvrđeno je u suglasju sa utvrđenom namjenom prostora iz PPU-a Grada Rovinja (Sl gl. Grada Rovinja br. 9a/05) i GUP-a Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 7a/06). Izrada ovog DPU-a predviđena je i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Rovinja za razdoblje godine (Sl. gl. Grada Rovinja br. 08/06). Opis granice obuhvata Područje obuhvata DPU-a nalazi se na području Monte Mulini, smještenom na rubu Južne luke grada Rovinja. Na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa ACI Marinom i obalnim rubom sa šetalištem. Sa južne strane područje graniči sa Park šumom Punta Corente, a sa sjeveroistočne strane građevinskim područjima sa dominatno slobodno stojećim vilama i stambenim zgradama te sa istočne strane ulicom Luje Adamovića. Površina obuhvata DPU-a iznosi cca 28,6 ha ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A Područje je smješteno na jugozapadu Grada Rovinja, na uzvisini kojom dominira vrh Monte Mulini na koti od 43 m nadmorske visine. Svojim oblikom i visinom predstavlja jednu od najznačajnijih topografskih i vizualnih točaka grada Rovinja. Posebnost područja je u šumi alepskog bora koja u cijelosti pokriva padine i vrh uzvisine. Cijela zona Monte Mulini nalazi se unutar granica značajnog krajobraza "Rovinjski otoci i priobalno područje koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, a obuhvaća sve naseljene i nenaseljene otoke, kao i uže priobalno područje oko 500 m od obale, zavisno od Studio 3LHD 1 lipanj 2007.

13 konfiguracije terena od rta sv. Ivana kod ulaza u Limski kanal do Barbarige, izuzimajući područje grada Rovinja od rampe na željezničkoj pruzi do ruba šume Monte Mulini. Akvatorij priobalja sa Rovinjskim otočićima ulazi u jezgru preliminarne nacionalne ekološke mreže (NEN). Navedeno područje vrednovano je i kao dio područja važno za ptice EU (SPA) "Akvatorij zapadne Istre te predstavlja potencijalno područje EU ekološke mreže "Natura Svi postojeći turistički objekti nalaze se na udaljenosti do 200 m od morske obale. Uz samo područje zahvata nalazi se Park šuma Punta Corente. Samo područje obuhvata DPU-a udaljeno je od stare gradske jezgre cca m. Svojim reljefom, očuvanom autohtonom i kultiviranom vegetacijom, blizinom mora, ali i urbane cjeline grada Rovinja, ovaj prostor pruža mogućnosti za razvoj svih vrsta turističkih i sportsko rekreativnih sadržaja. Klimatske osobine područja Rovinj se nalazi u području povoljnih klimatskih prilika. Po Kopenu, obalno područje Rovinja spada u toplu umjerenu kišnu subhumidnu klimu oznake Cfsax (Klimatski podaci SR Hrvatske, Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, Zagreb). Podaci relevantni za promatrano područje prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Puli koja je od promatranog područja udaljena cca 20 km. Temperatura zraka Godišnji hod temperature ima maritimni karakter. Godišnji srednjak iznosi 13,8 0 C, a mjesečni 18,6 0 C. Srednji broj hladnih dana u toku godine, sa temperaturom manjom od 0 0 C iznosi 22,2. Srednji broj toplih dana sa temperaturom do 25 0 C u toku godine iznosi 89,2. Najveći broj toplih dana pada u srpnju (27,8) i kolovozu (26,6). Dani sa temperaturama ispod nule mogu se očekivati od studenog do travnja. Apsolutni maksimum temperature izmjeren u Puli bio je u kolovozu godine (35 0 C), a apsolutni minimum u veljači godine (-9 0 C). Na postaji Pula uočen je trend porasta temperature zraka u odnosu na prethodno promatrano razdoblje, karakterističan za sjevernu hemisferu. Ukoliko se trend nastavi mogu se očekivati i druge promjene u klimi područja, što valja imati na umu prilikom planiranja i izgradnje objekata. Jedna od mogućnosti je i povišenje razine mora što je važno za planiranje zahvata u samom priobalnom pojasu. Srednje mjesečne, apsolutne i minimalne temperature Meteo postaja Pula ( ) Padaline Izraziti maksimum količine padalina je u studenom, a minimum je u ljetnim mjesecima (srpanj). Najveći dio padalina je u obliku kiše, a vrlo rijetko u obliku tuče ili snijega. Za razdoblje od do godine prosječna godišnja količina padalina iznosila je 841,1 mm s minimumom od 551,5 mm i maksimumom od 1122,0 mm. Studio 3LHD 2 lipanj 2007.

14 Srednje mjesečne količine oborina na Meteo postaji Pula ( ) Relativna vlaga Srednja godišnja vrijednost relativne vlage varira između 65% do 72%, sa srednjakom od 71%. Maksimum vlage je u zimskim mjesecima (od 72% do 74%), dok je minimum u ljetnim mjesecima pa za srpanj iznosi svega 62 do 65%. Uočeno je da su vrijednosti nešto niže nego u prethodnom promatranom nizu, što je u skladu sa promjenama u temperaturi zraka. Naoblaka Srednja godišnja naoblaka je 5,4 desetina prekrivenosti neba oblacima. Maksimum oblačnosti je u studenom (6,7) dok je najvedriji mjesec kolovoz sa srednjom mjesečnom naoblakom od 3,0 desetina. Pojava magle je relativno rijetka. Najveći broj dana s maglom može se očekivati siječnju (do 8). Ukupan broj dana godišnje iznosi od 6 do 23 dana, a prosjek je 13 dana. Tijekom ljeta česta je pojava sumaglice na moru, što je pojava vezana uz pojačano isparavanje mora. Vjetar Na području obuhvata prevladavaju vjetrovi iz sjeveroistočnog i istočnog smjera, s učestalošću od 20% godišnje, uz prosječnu jačinu od 2,2 do 2,7 bofora. Veća učestalost ovih vjetrova je u hladnom dobu godine, dok je ljeti znatno manja (11 do 19%). U proljetnim mjesecima uglavnom puše jugo iz jugoistočnog smjera. Njegova učestalost je oko 13%, a prosječna jačina kreće se oko 2,2 bofora. Najmanje zastupljen je vjetar iz sjevernog smjera, sa učestalošću od 4% i jačinom od 1,5 bofora i vjetar iz južnog smjera sa učestalošću od 5% i prosječnom jačinom od 2,0 bofora. U ljetnim mjesecima nastupa strujanje zapadnog smjera maestral. Rovinj ima najveću učestalost tišina na sjevernom Jadranu, i to najviše ljeti sa učestalošću od 16% a najmanje u proljeće 11%. Pojava vjetra brzine veće od 62 km/h je vrlo mala. Ljeti je se ta mogućnost javlja u 0,3 % slučajeva, a u ostalom dijelu godine 1 do 2 %. Ruža vjetrova Studio 3LHD 3 lipanj 2007.

15 Geološke osobitosti Tektonika Istre sastoji se od dvije glavne tektonske jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne istre a drugoj teren sjeveroistočnog dijela Istre. Područje koje zahvaća prva jedinica odlikuje se superpozicijskim slijedom naslaga i odsustvom intenzivnijih tektonskih pokreta. Područje druge tektonske jedinice karakteriziraju intenzivna tektonska gibanja, koja su uzrokovala nastanak reversnih rasjeda i ljuskave građe. Prema geološkom sastavu, u Istri razlikujemo tri područja, i to: - jursko-kredno-paleogenska ploča ili ravnjak južne i zapadne Istre, - kredno-paleogensko karbonatna-klastična zona s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri, - paleogenski flišni bazen središnje Istre. Područje Istre izgrađeno je pretežno od karbonatnih stijena jurske do eocenske starosti, te manjim dijelom od paleogenskih klastita-fliša i breča. Naslage razvijene na površini mogu se podijeliti u četiri sedimentacijske cjeline: - Regresivna megasekvencija u juri, - transgresivno-regresivna megasekvencija u juri i kredi, - transgresivno-regresivna megasekvencija u kredi, - stratigrafski slijed naslaga u paleogenu. Područje obuhvata DPU-a nalazi se na dijelu regresivne megasekvencije u juri koja obuhvaća samu jezgru zapadnoistarske antiklinale i to između Poreča i Rovinja, debljine oko 160 m. U toj jedinici može se izdvojiti više manjih litostratigrafskih jedinica izgrađenih uglavnom od različitih vrsta vapnenca (monsena mikriti, Lim peletni vapnenci, Muča vapnenci i Rovinj breče). Pedološke osobitosti Pedosfera Istre sastoji se pretežno od tankog pokrivača rahlog tla manje ili više prošaranog skeletom. Pod utjecajem prirodnih i antropogenih faktora razvilo se nekoliko tipova tala. Područje obuhvata DPU-a nalazi se na području zapadne Istre na vapnenoj podlozi, tzv. «Crvena Istra». Na tom području razvijene su tipične crvenice, antropogenizirane i lesivirane, plitke, srednje duboke i duboke, smeđe na vapnencu (na brežuljkastom dijelu). Prema Pedološkoj karti Istre, (Izrađivač Projektni savjet za izradu pedološke karte Hrvatske, A. Škorić i suradnici), promatrano područje spada pod kategoriju tipičnih, plitkih do srednje dubokih smeđih tala na vapnencu (25:50), stjenovitosti od 25 50% površine i nagibom terena 8 30%. Vegetacija Područje Rovinja u fitogeografskom smislu spada u sredozemni vegetacijski pojas (eumediteran), ali djelomice se u ovaj prostor spušta i vegetacija submediteranskog vegetacijskog pojasa. Prirodni obraštaj ovog područja tako čine jadranska makija crnike (Orno- Quercetum ilicis), ali i mješavina degradacijskih oblika As. Carpinetum orientalis croaticum H-ić. As. Querco-Carpinetum orientalis H-ić (1939) Autohtone ilirske šume crnike u rovinjskom priobalju intenzivno se mijenjaju još od doba rimljana. U novije vrijeme vidi se i utjecaj pejsažnog oblikovanja i sadnje četinara koji su se ovdje udomaćili. Pojedini dijelovi pretvoreni su u park šume. Prema podacima Studije o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini (Abaka d.o.o., Rovinj), šumu unutar područja obuhvata čine gotovo čiste, sađene, sastojine brucijskog (Pinus brutia Ten) i alepskog bora (Pinus halepensis Miller), u odnosu 1,5:1. Starost sastojine je cca 100 godina. Studio 3LHD 4 lipanj 2007.

16 Brežuljak s blagim do umjereno strmim pristrancima različite ekspozicije sa pokrovom plitke do srednje duboke crvenice, djelomično ilovaste, obrastao je kulturom brucijskog i alepskog bora, potpunog sklopa s mjestimice prekinutim sklopom, srednje do dobre kvalitete, dobrog zdravstvenog stanja stabala. U podstojnoj etaži prisutna je crnika (Quercus ilex), lovor (Laurus nobilis), lemprika (Viburnum tinusd), tršlja (Pistacia lentiscus), razno prizemno rašće (Ostrys alba, Ruscus aculeatus), a pojedinačno se javlja pomladak bora. Južne, jugozapadne i zapadne površine obrasle su također kulturom alepskog i brucijskog bora iste starosti, nepotpunog sklopa, grupimično do stablimičnog rasporeda stabala dobre kvalitete i dobrog zdravstvenog stanja. Na južnom dijelu u podstojnoj etaži prisutni su elementi autohtone makije gustog sklopa, mjestimično neprohodne: crnika (Quercus ilex), lovor (Laurus nobilis), lemprika (Viburnum tinus), zelenika (Phillyrea latifolia), tršlja (Pistacia lentiscus), veprina (Ruscus aculeatus). U blizini turističkih objekata (hotel Monte Mulini, Montauro, Park i depandanse) nalaze se veće ili manje čistine sa pojedinačnim stablima cedra, ariša, čempresa, pinije, lovora, širokolisne kaline te grmolikim ukrasnim vrstama (oleandar, tamaris, pitospora, lovorvišnja, forsitija). Unutar područja DPU-a iznad hotela Park, na nekoliko mjesta konstatirano je više mladih stabala pajasena (Ailanthus altissima). Kako se radi o alohtonoj invazivnoj vrsti, preporučeno je da se isti uklone prilikom uređenja park šume. Životinjski svijet Budući da se radi o području na kojem su provedene mnoge promjene i izgradnja, životinjski svijet je prilično prorijeđen u odnosu na prirodno stanje. Većih predstavnika sisavaca nema. Najbrojniji predstavnici svakako pripadaju kukcima (Insecta), ali ih je ovom prilikom zbog brojnosti jednostavno nemoguće sve nabrojiti. Zastupljeni su mnogi predstavnici leptira, mrava, skakavaca, kornjaša, opnokrilaca i dr. Unutar područja DPU-a konstatirano je 39 vrsta ptica, od čega je veći dio ugroženih pjevica. Prema podacima iz Studije o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini (Abaka d.o.o., Rovinj) stanje na terenu je slijedeće: Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) definirane su strogo zaštićene divlje svojte (u popisu, uz ime divlje životinje, nose oznaku D II), i zaštićene divlje svojte (u popisu, uz ime divlje životinje, nose oznaku D III). Stanje na terenu je slijedeće: PTICE (Aves) PODICIPEDIFORMES: Podicipedidae Crnogrli gnjurac Podiceps nigricollis D II PELECANIFORMES: Phalacrocoracidae Veliki vranac Phalacrocorax carbo D III Morski vranac Phalacrocorax aristotelis D II FALCONIFORMES : Accipiteridae Kobac Accipiter nisus D II CHARADRIIFORMES: Laridae Galeb klaukavac Larus cachinnans D III Riječni galeb Larus ridibundus D III COLUMBIFORMES: Columbidae Golub Columba livia domestica Grlica Streptopelia turur D III Gugutka Streptopelia decaocto D III PICIFORMES: Picidae Veliki djetlić Dendrocopus major D II Zelena žuna Picus viridis DE II Studio 3LHD 5 lipanj 2007.

17 PASSERIFORMES: Troglodytidae Palčić Troglodytes troglodytes D II Prunelidae Sivi popić Prunella modularis D II Turdidae Mala crvenperka Phoenicurus ochruros D II Kos Turdus merula D III drozd cikelj Turdus philomelos D III Sylviidae Kratkokrili voljić Hippolais polyglotta D II Brezov zviždak Phylloscopus trochilus D II Zviždak Phylloscopus collybita D II Crnokapa grmuša Sylvia atricapilla D II Siva grmuša Sylvia borin D II Bjelobrka grmuša Sylvia cantillans D II Crnoglava grmuša Sylvia melanocephala D II Zlatnoglavi kraljić Regulus regulus D II Vatroglavi kraljić Regulus ignicapillus D II Aegithalidae Dugorepa sjenica Aeghitalos caudatus D II Paridae Velika sjenica Parus major D II Plavetna sjenica Parus caeruleus D II Muscicapidae Crvendać Erithacus rubecula D II Corvidae Šojka Garulus glandarius Svraka Pica pica Emberizidae Crnogrla strnadica Emberiza cirlus D II Fringillidae Zeba Fringilla coelebs D III Zelendur Carduelis chloris D II Čižak Carduelis spinus D II Češljugar Carduelis carduelis D II Juričica Acanthis cannabina D II Žutarica Serinus serinus D II Passseridae Vrabac Paser domesticus SISAVCI (Mammalia) Red Kukcojedi Insectivora Porodica Ježevi Erinaceidae D III Bjeloprsi jež Erinaceus concolor Mart. Red Glodavci Rodentia Porodica Sciuridae Vjeverice Vjeverica Sciurus vulgaris L. D III Studio 3LHD 6 lipanj 2007.

18 Seizmika Po seizmičkim osobitostima područje obuhvata spada u VII zonu seizmičnosti po MCS ljestvici, za povratni period od 500 godina. More i priobalni pojas U prostor DPU-a ulazi tzv. južni lučki bazen unutar spojnica od rta Monte do otoka Sv. Katarine i rta Muntravo. Ovaj bazen je raščlanjen u tri dijela. Prvi je prostor prvobitne ribarske i trgovačke luke Andana sa središnjom dubinom približno 6 m, drugi dio obuhvaća uvale Squeri i Sabionera do lukobrana ACI turističke luke, a treći dio je uvala Lone. U svom izvornom obliku obalni rub sadašnje južne luke bio je hridinaste prirode, ali je postepeno zasipavan. Izgrađeni su veliki i malo molo, obale Sotomuro i Sotolatina i u produžetku obale S. Nicolo izgrađene su rive prema tvornici duhana do klaonice. Iza brodogradilišta proširena je operativna obala u predjelu Lavatoja, plivačkog bazena Delfin i ACI turistička lučica sa lukobranom, koji ovaj prostor štiti iz pravca jugozapada. Središnji dio akvatorija pokriven je pješčanim naslagama, sa ponešto muljevitih sedimenata antropoterigenog porijekla. Ti sedimenti su uglavnom siltozni pijesci i pjeskoviti silt sa najvećim učešćem karbonata (37-47% biogenog kalcita i aragonita te 12-15% dolomita pleistocenskog porijekla), zatim 25-40% silikatnih čestica (kvarc i alumosilikati) i sa 4-6% ukupne organske tvari. Kopneni dio je skoro u cijelosti izgrađen, uglavnom ravan i blago nagnut zbog nasipanih dijelova obale, osim u dijelu pozadine hotela Park. Obala je ravna a obalna linija dobro razlučena izgrađenom kamenom rivom. Za izgradnju u neposrednoj blizini obale važan je podatak o morskim mijenama i razini mora. Prema podacima amareografske stanice u Rovinju i na temelju prognoziranih raspona plimnog vala procjenjuje se da srednja amplituda, tj. razlika između srednje visoke plime i srednje niže oseke iznosi m. Maksimalne razlike koje se mogu očekivati pod određenim uvjetima mogu iznositi između cm, odnosno približno 148 cm. iznad geodetske nule kad puše jaka bura sa visokim barometarskim tlakom. Period morskih mijena iznosi 12 h i 24'. Na sezonske promjene temperature i slanoće mora utječe sezonska izmjena topline između atmosfere i morske vode, izmjena vodenih masa sa otvorenog mora te dotok vode sa kopna iz podvodnih izvorišta (vrulje) te procjeđivanje oborinskih voda sa slivnog područja. Sezonsko raslojavanje tijekom ljeta nije izraženo zbog malih dubina i pojačanog morskog prometa. Kao što je već spomenuto Rovinj ima najveću učestalost mirnog mora na Jadranu (30% u studenom do 56% u svibnju). U dijelu godine kada ima valova njihov smjer je promjenjiv, pa samo u jesen prevladavaju valovi od bure (smjer NE), te u travnju valovi od juga (smjer SE). U tim razdobljima visina vala iznosi m., a srednja maksimalna visina vala doseže m. Mogućnost razornih valova je mala, ali računski, na temelju očekivane jačine vjetra i vremenskog trajanju smjerova sa III i IV kvadranta za područje južne rovinjske luke mogu se očekivati valovi najviše m. Sanitarna kvaliteta morske vode Sanitarna kvaliteta priobalnog mora kontrolira se dugi niz godina na 32 postaje od kojih su 4 u neposrednoj blizini obuhvata DPU-a. To su: Monte Mulini do lukobrana, Moulin Rouge gradska plaža, Hotel «Eden» i Punta Corente. Rezultati ispitivanja za godinu pokazuju da je na sve četiri postaje more bilo dobre kvalitete. Procjena izmjene morske vode u južnoj rovinjskoj luci Na temelju matematičkog modela procjene, sa izabranim parametrima koji imaju utjecaj na kvalitetu vode (srednja dubina, zapremina akvatorija, amplituda, faktor razrjeđenja, koeficijent otjecanja, perioda morskih mijena), procijenjeno je da srednje poluvrijeme izmjene vode unutar tog bazena s vanjskim akvatorijem iznosi između 72 i 85 sati. Studio 3LHD 7 lipanj 2007.

19 Životne zajednice morskog dna Na rovinjskom priobalju zabilježeno je 9 životnih zajednica morskog dna. One se javljaju ovisno o podlozi i dubini u tipičnom obliku sjeverno jadranskih lokaliteta. Na muljevito pješčanoj podlozi središnjeg dijela luke mejofauna je vrlo siromašna i po broju vrsta i po broju jedinki. Približavanjem gradskoj luci povećano je prisustvo zajednica prijelaznog karaktera sa izraženim znakovima degradacije. Degradacija je posebno uočljiva u zajednicama supra i mediolitorala. U mediolitoralnoj zajednici tako prevladavaju vrste Mytilus galloprovincialis, Ulva rigida, Cladophora sp. i ponegdje Enteromorpha intestinalis, što govori o prisutnosti fekalnih otpadnih voda. Ribarstvo Na širem području ribarstvo još uvijek ima veliki značaj. Na samom području obuhvata DPU-a ono je zanemarivo. Obala Istre ističe se velikom raznolikošću raznih biotopa u kojima su se razvile posebne ihtiocenoze, koje se javljaju u raznolikom broju ribljih vrsta. Pelagijske zajednice sadrže pretežito srdele, zatim skuše, inćune, papaline, lokarde, povremeno polanda, iglica i dr. U pridnenim zajednicama na hridinastom dnu pretežno se susreću ribe iz porodice špara, usnača i škrpina, a od rakova velika rakovica, hlap, ponekad škamp OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Jedna od glavnih kvaliteta prostora DPU-a je izuzetno atraktivan smještaj na uzvisini usred bujne vegetacije i izrazitog mediteranskog ugođaja. Blizina plaža, ali i stare jezgre grada svakako doprinosi atraktivnosti prostora. Na području DPU-a izgrađeni su slijedeći ugostiteljsko-turistički objekti: 1. HOTELI hotel EDEN tip broj osnovni pomoćni ukupno kategorija smještaja jedinica kreveti kreveti kreveta 1/ / APP Suite UKUPNO EDEN 4**** / / MONTAURO 1/ uk. soba APP 1/ APP 1/ uk. APP UKUPNO MONTAURO 2** / / MONTE MULINI 1/ / UKUPNO MONTE MULINI 2** / PARK 1/ Suite 1/ UKUPNO MONTE MULINI 3*** UKUPNO HOTELI Studio 3LHD 8 lipanj 2007.

20 2. OSTALE GRAĐEVINE naziv SNACK BAR EDEN SNACK BAR NA PLAŽI "MOULEN ROUGE" RESTORAN MARINA RESTORAN DELFIN sa pratećim sadržajima uz vanjski bazen SKLADIŠTA kod hotela EDEN LUNGO MARE kod hotela PARK UPRAVNA ZGRADA namjena ugostiteljska /20 mjesta u zatvorenom i 150 mjesta na otvorenom/ ugostiteljska ugostiteljska ugostiteljska, sportsko - rekreacijska komunalno-servisna Ugostiteljska, trgovačka poslovna Hoteli Hotel Eden karakterističan je za hrvatsku hotelsku arhitekturu kasnih šezdesetih godina. Osim nužnih preuređenja, zadržat će se osnovni arhitektonski izraz. HOTEL EDEN površina BRP katnost UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA) HOTEL m ,00 PARKIRALIŠTE m ,00 VANJSKI BAZENI m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: SMJEŠTAJNI DIO ( sobe, apartmani i hodnici ) m ,85 HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR, KAVANA I PRATEĆI SADRŽAJI m ,18 TERASA APERITIV BARA I HALLA m2 280,14 RESTORANI m2 952,47 TERASA RESTORANA m2 247,35 KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 765,77 SANITARIJE ZA GOSTE m2 238,65 LJEČNIK + MASAŽA m2 35,34 SLASTIČARNA m2 121,94 KONGRESNE DVORANE I PRATEĆI SADRŽAJI m2 567,25 STUBIŠTA I LIFTOVI m2 463,20 KOTLOVNICA I PRAONICA m ,90 SALA ZA ANIMACIJU SA PRATEĆIM SADRŽAJIMA m2 818,90 TRIM KABINET m2 141,49 PREDVORJE TRIMA m2 194,90 VANJSKA TERASA m2 214,51 UNUTRAŠNJI BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 624,75 ukupno: m ,59 P+5 PROSTORI NA OTVORENOM GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 520,00 VANJSKI BAZENI m ,96 SUNČALIŠTE m ,32 STUBIŠTA I PRILAZI BAZENU m2 244,08 MINI CLUB m2 44,64 CLUB HOUSE m2 35,88 ukupno: m ,88 P SVEUKUPNO: m , ,00 Hoteli Montauro i Monte Mulini ni arhitektonski ni sadržajno ne zadovoljavaju potrebe planirane turističke ponude te su stoga predviđeni za rušenje, kao i depandanse, a na njihovom mjestu sagradit će se objekti primjereniji potrebama modernog turizma. Studio 3LHD 9 lipanj 2007.

21 HOTEL MONTAURO površina BRP katnost UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA) m ,00 HOTEL m ,00 PARKIRALIŠTE SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: SMJEŠTAJNI DIO ( sobe i apartmani ) m ,93 HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 741,65 RESTORANI m2 683,39 KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 483,99 SANITARIJE ZA GOSTE m2 117,25 HODNICI, STUBIŠTA, LIFT m ,20 POMOĆNI PROSTORI SMJEŠTAJNOG DIJELA (spremišta sobar.i sl.) m2 527,83 BUTIK m2 59,19 FRIZER m2 47,85 SAMOPOSLUGA m2 120,13 PRATEĆI SADRŽAJI GOSPODARSKOG DIJELA (gospodarski ulazi, smeće, prip.tople vode, aku-baterije, tel.centrala, agreg.stanica) m2 709,94 ukupno: m ,35 P+7+Pk GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 241,81 BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m ,73 NATKRIVENE TERASE I PRILAZI m2 930,26 OTVORENE TERASE I PRILAZI m ,81 ukupno: m ,61 SVEUKUPNO: m , ,00 HOTEL MONTE MULINI površina BRP katnost UKUPNO SVI OBJEKTI 7.167,36 UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 211,36 RESTORAN I OFFICE m2 336,49 ŠANK I SKLADIŠTE m2 23,35 APERITIV BAR m2 77,16 KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 311,30 KAVANA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 148,82 DISCO I PRATEĆI SADRŽAJI m2 338,77 TERASE m2 783,60 Ukupno HOTEL MONTE MULINI: m ,85 P+2 DEPANDANSA MONTAURO - III UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 56,25 KUĆNI MAJSTOR m2 20,48 SPREMIŠTE m2 202,65 SMJEŠTAJNI DIO m ,22 Ukupno DEPANDANSA MONTAURO: m ,60 P+3 DEPANDANSA I UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 123,16 ARHIVA m2 209,24 KOTLOVNICA m2 23,34 PRAONICA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 76,99 SMJEŠTAJNI DIO m2 963,58 Ukupno DEPANDANSA I: m ,31 P+3 DEPANDANSA II UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 240,44 NATKRIVENA TERASA m2 9,56 SMJEŠTAJNI DIO m ,60 Ukupno DEPANDANSA II: m ,60 P+3 SVEUKUPNO: m , ,00 Studio 3LHD 10 lipanj 2007.

22 HOTEL PARK BRP katnost UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA) HOTEL m ,00 P+4 PARKIRALIŠTE m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: SMJEŠTAJNI DIO ( sobe, apartmani i hodnici ) m ,10 HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 774,70 TERASA APERITIV BARA I KAVANE m2 90,00 RESTORAN m2 664,70 TERASA RESTORANA m2 210,00 KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 779,70 SANITARIJE ZA GOSTE m2 126,57 LJEČNIK m2 37,22 KOZMETIČAR m2 10,24 FRIZER m2 40,00 KONGRESNA DVORANA m2 466,50 ULAZNI HALL KONGRESNE DVORANE m2 97,50 CAPETAIN CLUB m2 156,44 DONJI APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 261,90 TV SALA m2 72,90 KOTLOVNICA I PRAONICA m2 385,15 POLIVALENTNA SALA ZA ANIMACIJU m2 430,50 MINI CLUB m2 86,60 TRIM KABINET m2 133,30 UNUTRAŠNJI BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 757,84 ukupno: m ,86 P+4 GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 160,65 VANJSKI BAZENI m2 289,00 OTVORENE TERASE I SUNČALIŠTA m ,80 VANJSKI PRODAJNI PROSTORI m2 142,16 ukupno: m ,61 DEPANDANSA PARK m ,17 P+3 SVEUKUPNO: m , ,00 Izgradnjom hotela Park stvorena je velika visinska razlika (cca 5,5 m) između šetnice (lungo mare) i donjeg platoa hotela te potom između glavnog ulaza u hotela i parkirališta (cca 7-11 m). Pokosi su ozelenjeni. Hotel Park se zadržava, a na mjestu postojećih objekata depandanse i upravne zgrade planirana je dogradnja hotela, na način da se zadrži uređena parkovna površina ispred današnje depandanse. SNACK BAR EDEN površina BRP katnost UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: SNACK BAR m2 79,32 KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 103,78 NATKRIVENO GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 39,20 GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 96,49 NATKRIVENA TERASA m2 85,28 OTVORENA TERASA m2 412,36 Ukupno SNACK BAR EDEN: m2 816,43 P SNACK BAR NA PLAŽI "MOULEN ROUGE" m2 43,84 P RESTORAN MARINA m2 903,77 P+1(2) RESTORAN DELFIN sa pratećim sadržajima uz vanjski bazen m2 367,37 P SKLADIŠTA kod hotela EDEN m ,63 P OBJEKAT LUNGO MARE UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m ,00 SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU: UGOSTITELJSKO - TRGOVAČKI SADRŽAJI LUNGO MARE m2 720,84 Ukupno OBJEKAT LUNGO MARE: m2 720,84 P UPRAVNA ZGRADA m2 427,53 P+2 SVEUKUPNO m , ,00 Studio 3LHD 11 lipanj 2007.

23 Od ostalih objekata zadržavaju se: Snack barovi Eden i Moulen Rouge, restorani Marina sa Skiper barom i restoran Delfin te objekt Lungo mare. Dio obalnog ruba koji se nastavlja u lukobran djelomično je uređen za kupanje, ali je zbog slabog održavanja i djelovanja abrazije znatno oštećen. Dio uvale Lone ispred hotela Eden se koristi za izvlačenje čamaca i kao servisni prostor te je stoga na ovom dijelu također otežano kupanje. Vrh Monte Mulini nalazi se na koti 43 m.n.v. i predstavlja najveću ambijentalnu vrijednost ovog prostora. Svojim oblikom i visinom dominira cjelokupnim područjem i predstavlja jednu od najznačajnijih topografskih i vizurnih točaka Rovinja PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST Cjelokupno područje obuhvata DPU-a nalazi se u blizini centra grada tako da ima razmjerno dobru infrastrukturnu i komunalnu opremljenost Prometna opremljenost Grad Rovinj je na mrežu državnih i europskih cestovnih pravaca povezan državnom cestom D303 (Rovinj čvor Kanfanar /D3/) i županijskom cestom Ž5096 (Rovinj - Bale). Na području grada pristup na oba pravca je preko Ulica Gripole i Štanga. Glavni kolni pristup do području obuhvata ostvaruje se ulicom Luja Adamovića, sa koje stambenom ulicom nedovoljnog profila pristupa do hotela Park, ulicom Antonija Smareglie do hotela Monte Mulini te kolnim odvojcima do hotela Eden i Montauro. Pristup na područje obuhvata do restorana Delfin sa bazenom, restorana Marina, ACI marine, upravne zgrade te objekta Lungo mare uz hotel Park moguć je sa sjeverne strane obalom Vladimira Nazora te u nastavku Šetalištem Vijeća Europe. Postojeće prometnice i parkirališta djelomično zadovoljavaju postojeće kapacitete. Kod rekonstrukcije i nove izgradnje potrebno je predvidjeti izgradnju nove prometnice po zoni Monte Mulini za pristup do svih objekata, sa ulazom u zonu na prostoru sadašnjih skladišta uz hotel Eden. Potrebno je izgraditi parkirališta i garaže za hotel Eden, nove hotele Lone i Monte Mulini te hotel Park. Promet u mirovanju Na prostoru obuhvata postoje slijedeća parkirališta: - parkiralište uz hotel Eden 120 PM - parkiralište uz hotel Montauro 80 PM - parkiralište uz hotel Park 68 PM Sva parkirališna mjesta uz hotele su natkrivena. Parkiranje je još moguće uz obalu Vladimira Nazora sve do Šetališta Vijeća Europe te uz ulicu A. Smareglie nasuprot depandansi hotela Monte Mulini Telekomunikacije Telefonske instalacije zadovoljavaju postojeće kapacitete. Kod rekonstrukcije i izgradnje novih kapaciteta treba izvršiti ugradnju novih digitalnih telefonskih centrala. Od Hotela Park do Hotela Eden, odnosno do ulice Luje Adamovića proveden je svjetlovodni kabel, kabelskom kanalizacijom. Studio 3LHD 12 lipanj 2007.

24 Razvoj grada Rovinja i prigradskih naselja u segmentu nepokretne mreže u skladu s Prostornim planom grada Rovinja moraju biti prilagođeni razvoju telekomunikacija u Istarskoj županiji gdje je predviđena 100%-tna digitalizacija kako komutacije tako i transmisije, uz mogućnost uvođenja novih TK usluga i daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja u skladu s razvojem na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje županije je oko 55 GTP-a na 100 stanovnika. Transmisija TK mreže planira se isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje i takvom prijenosnom opremom koja bi osigurala redundantnost i pouzdanost mreže Energetski sustav Plinoopskrba Plinska instalacija na području obuhvata DPU-a (zone Monte Mulini) je postojeća i izvedena, a sastoji se od postojećeg spremnika ukapljenog naftnog plina (UNP-a) V=4850 lit koji je smješten na uzvisini podno vrha Monte Mulini. Spremnik je lociran i izveden prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenje i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl. list 24/71), sa svom potrebnom opremom, zaštitnom ogradom, primjenama zaštite na radu i zaštite od požara. Iz postojećeg spremnika UNP-a plinom se snabdijevaju postojeća trošila u kuhinjama hotela Eden, Montauro i Park, a preko plinskog razvoda-cjevovoda smještenog u zemlji u istom prostoru obuhvata. Spremnik se puni pomoću vozila za punjenje (plinske cisterne) UNP-a na prilaznom putu istog. Obzirom da će gradnja i uređenje plinskog sustava cijelog prostora obuhvata DPU (zone Monte Mulini) biti podijeljena u dvije faze (I fazu i II fazu), u prvoj fazi se predviđa zadržavanje postojećeg spremnika UNP-a i postojeće plinske instalacije sa mogućom privremenom nadogradnjom te spojem trošila u kuhinjama hotela Lone, Monte Mulini i restoran Marina, dok se u drugoj fazi predviđa uklanjanje kompletnog spremnika UNP-a sa svom postojećom opremom i razvodima. U drugoj fazi predviđa se izgradnja nove plinske instalacije sa spojem na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag kao dionice magistralnog plinovoda Pula-Karlovac. Elektroopskrba Izvor napajanja razmatranog područja Grada Rovinja je transformatorska stanica (TS) 110/35/10(20) kv Rovinj (Turnina), smještena uz sjeveroistočnu granicu obuhvata GUP-a. Srednjenaponska 10(20) kv elektroenergetska mreža, odnosno cjelokupna potrošnja grada Rovinja napaja se iz: TS Rovinj 35/10(20) kv 2x8 MVA smještena u gradu te 35/10(20) kv 1x8 MVA, smještena u sklopu TS 110/35/10(20) Rovinj (Turnina). Postojeći objekti u zoni napajaju se iz slijedećih trafostanica: - TS Eden (1000 kva) el. energ. suglasnost 620 kw, u vlasništvu HEP-a, - TS Monte Mulini (630 kva) el. energ. suglasnost 492 kw, u vlasništvu HEP-a, - TS Park (1000 kva) el energ. suglasnost 468 kw, u vlasništvu Maistre, - TS Marina (250 kva) u vlasništvu Maistre. Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće: - Hotel EDEN povećanje za cca. 200 (300) kw snage; - Hotel LONE izgradnja nove trafostanice snage cca 1600 kw; - Hotel MONTE MULINI izvršiti rekonstrukciju trafostanice Monte Mulini (snaga cca 1600 kw); - Hotel PARK Povećanje za cca. 200 (300) kw snage. - Zamjena 10(20) kv kablova između trafostanica. Studio 3LHD 13 lipanj 2007.

25 Vodoopskrba Vodoopskrba zone Monte Mulini priključena je na tranzitno-opskrbni cjevovod koji prolazi ovom zonom, a povezuje vodospremnik "Monvi" sa centrom grada Rovinja. Taj tranzitno-opskrbni cjevovod profila Ø450, Ø400, Ø350 i Ø300 mm sastavni je dio vodoopskrbnog podsustava grada Rovinja. Kroz zonu Monte Mulini prolazi i cjevovod Ø200 mm i to prvim dijelom paralelno sa navedenim tranzitno/opskrbnim cjevovodom, te se zatim odvaja prema Crvenom otoku. Vodoopskrbni podsustav grada Rovinja temelji se na opskrbi vodom iz regionalnog vodoopskrbnog sustava Istre, iako na području grada postoji zdenac manjih crpnih kapaciteta. Obzirom na potrebu racionalizacije vodoopskrbnog podsustava u srpnju godine je izrađena je projektna dokumentacija vodova pod nazivom "Vodoopskrbni sustav Istre - Idejno rješenje distribucijskih sustava-podsustava u pojedinim područjima opskrbe - grad Rovinj" u kojoj je na bazi mjerenja i modeliranja, a polazeći od triju vodospremnika kao ishodišnih točki podsustava (VS "Rovinj I i II", VS "Valtida" i VS "Monvi"), analizirano postojeće stanje vodoopskrbe i dane smjernice za daljnji razvoj vodoopskrbnog podsustava. Vodospremnici "Rovinj I i II" i "Valtida" položajno i visinski su smješteni tako da se iz tih ishodišnih točki većim dijelom opskrbljuje grad Rovinj, dok je pravac vodospremnik "Monvi" - tranzitno/opskrbni cjevovod - centar manje opterećen tranzitnom količinom vode, već samo protokom za potrebe hotelskog kompleksa na jugu. Stoga je vodospremnik "Monvi" volumena 1000 m 3, kote ulaza 58,4 m n.m., kote izlaza 53,9 m n.m. i kote preljeva 58,0 m n.m., temeljni vodospremnik za pokrivanje dnevno-satnih oscilacija potrošnje i održavanja povoljnih hidrauličkih stanja u tranzitno/opskrbnom cjevovodu, vodovodnoj mreži zone Monte Mulini i tranzitno/opskrbnom cjevovodu prema Crvenom otoku. Na vrhu Monte Mulini (na koti 43,8 m n.m.) postoji vodosprema koja se više ne koristi, ali se planira njeno zadržavanje sa mogućnošću prihvata oborinskih voda i korištenja za potrebe zalijevanja. Tranzitno/opskrbni cjevovod prema Crvenom otoku na dijelu koji prolazi zonom Monte Mulini starosno i položajno ne odgovara novijoj dispoziciji objekata u ovoj zoni, pa se predviđa njegova rekonstrukcija prema ovome DPU-a. Slična je situacija i sa tranzitno/opskrbnim cjevovodom prema centru grada čija će se nova trasa temeljiti na izgradnji prometnica i puteva u zoni Monte Mulini. Oba su cjevovoda u nadležnosti Istarskog vodovoda d.o.o Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje temelji se na postavkama GUP-a grada Rovinja. Prikupljanje fekalnih otpadnih voda u obuhvatu GUP-a usmjereno je na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust u zoni Cuvi. Prema GUP-a, izrađena je studija odvodnje grada Rovinja, koja će odrediti faznu izgradnju sustava, pojedine međufaze do potpunog uvođenja u funkciju, eventualno novih uređaja ili rekonstrukcija postojećih i izgradnja glavnih kolektora i mreže, međusobno usklađenih sustava, kao i površine predviđene za rasterećenje odvodnje oborinskih voda. Kanalizacijski sustav na području obuhvata GUP-a grada Rovinja bio je podvrgnut sistemskoj analizi god. (Fluming d.o.o. Rijeka: Analiza postojećeg stanja kanalizacijskog sustava Grada Rovinja). Jedan od do sada izvedeni glavni objekti središnjeg kanalizacijskog sustava, koji je relevantan za ovaj DPU-a, je kolektor Monte Mulini te crpna postaja CP Squero, posredstvom koje se otpadne vode transportiraju u smjeru uređaja za pročišćavanje Cuvi. Crpna postaja Squero tlocrtne je površine 11 7,87 m, dubine 5,30 m. U njoj je ugrađeno 5 crpki ABS tip AFP 75 (ex) - ND /2 - CB SISTEM. Opremljena je sigurnosnim ispustima Ø 560 mm, Ø 355 mm i Ø 250 mm. Uređaj za mehaničko pročišćavanje CUVI nalazi se na obronku brežuljka Monvi, na koti 14,00 do 15,70 m n.m. Građevine izgrađenog mehaničkog predtretmana zauzimaju površinu od približno 1100 m 2, a za eventualno proširenje uređaja rezervirana je i ograđena površina od Studio 3LHD 14 lipanj 2007.

26 oko 1,0 ha. Do sada su izvedene grube rešetke, fine rešetke s mehaničkim grabljama u automatskom radu, zaobilazni kanal sa sustavom zapornica, mjerač protoke s ultrazvučnom sondom, aerirani pjeskolov-mastolov, kompresorska postaja, retencijski bazen s dozažnim sifonom i automatsko fino sito. Podmorski ispust I faze sastoji se od kopnene dionice, L = cca 380 m i podmorske dionice L = cca 830 m, koja završava trokrakim difuzorom na dubini - 28,0 m (od srednje razine mora). Postojeći mehanički uređaj nedavno je moderniziran. Postojeće funkcioniranje, u granicama njegovih mogućnosti, je zadovoljavajuće, ali značajnije poboljšanje učinka pročišćavanja na njemu nije moguće. U dugoročnom rješenju predviđena je izgradnja II faze, odnosno biološkog dijela uređaja. Poseban problem u kanalizacijskom sustavu predstavlja infiltracija morske vode, a posebno njeno ulaženje preko ispusta u obalnom kolektoru. U ovom trenutku za mehanički sustav pročišćavanja prvenstveno predstavlja problem količina, ali budućom izgradnjom biološkog dijela uređaja pojavljivat će se s visokim koncentracijama klorida i problemi vezani za uvjete preživljavanja mikroorganizama potrebnih za postupke pročišćavanja. Iz tog razloga je važno da prije daljnje dogradnje uređaja za pročišćavanje bude izvršena sanacija obalnih kolektora i ostalih dijelova sustava javne odvodnje na kojima može doći do značajnijeg ulaza morske vode Zbrinjavanje otpada Otpad se sa područja obuhvata odvozi organizirano, kao i u ostalom dijelu grada Rovinja OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA GUP-om Grada Rovinja predviđeno je da prostor može dostići rekonstrukcijom, nadogradnjom, te izgradnjom u neposrednoj blizini postojećih objekata kapacitet do 2400 turističkih kreveta 4* i 5*, s time da je u taj broj uračunat i broj postojećih kreveta koji su već izgrađeni u hotelima Eden, Montauro, Lone, Monte Mulini i Park. Izvod iz GUP-a grada Rovinja M1 mješovita namjena pretežito stambena T1 ugostiteljsko-turistička namjena hoteli R1 sportsko-rekreacijska namjena sport R3 sportsko-rekreacijska namjena uređena kupališta R5 sportsko-rekreacijska namjena plažni objekti Z1 javne zelene površine javni park LN luka posebne namjene nautički turizam marina L4 Odredbama za provođenje GUP-a određena je obveza izrade detaljnijeg plana. Studio 3LHD 15 lipanj 2007.

27 Namjena površina Na području obuhvata DPU-a nalaze se slijedeće namjene: 1. ugostiteljsko-turistička T1, 2. sportsko-rekreacijska R1, R3 i R5, 3. javne zelene površine - javni park Z1. Ugostiteljsko-turistička namjena (T1) površine su predviđene isključivo za ugostiteljskoturističku namjenu a podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). Sportsko-rekreacijska namjena (R1, R3 i R5) sadrži površine za sport i rekreaciju, a na moru površine za uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare (mora biti u kontinuitetu). U sklopu sportsko rekreacijskih zona (R1) mogu se izgraditi sportske dvorane i bazeni (zatvoreni i otvoreni). Zona sporta i rekreacije u moru proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih puteva i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, kupališta i kabina, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te i drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. Uređena kupališta u morskim zonama maritimne rekreacije uz građevinska područja turističkih zona, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja, odnosno ocijeni prihvatljivim utjecaj na okoliš. Plažni objekti Ovim DPU-a omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo). Javni park (Z1) je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove turističkih zona, četvrti ili susjedstva, trgove i skverove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina Zaštita prirodne baštine Temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz štite se Rovinjski otoci i priobalno područje. Studio 3LHD 16 lipanj 2007.

28 PPU Grada Rovinja, čl.205. Sl. gl. grada Rovinja 9a/05, te čl. 137 i 138 GUP Grada Rovinja, područje obuhvata nalazi se unutar osobito vrijednog predjela prirodnog krajobraza. Smjernice za zaštitu: Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvat će se i štititi osobito: njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeđem; očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza; zaštitom područja prirodnih biotopa; osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog okruženja (šume, kultivirani krajolik). Zaštita kulturne baštine GUP-om Grada Rovinja pod posebnu zaštitu, prema propisima o zaštiti spomenika kulture, u kategoriji: ostali pojedinačni objekti ili kompleksi izvan zaštićene povijesne jezgre i kontaktnog područja, stavljene su Monte Mulini vjetrenjače OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA Temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima te drugim Zakonima relevantnim za problematiku koja je predmet ovoga DPU-a. Svi zahvati u prostoru predviđeni ovim DPU-om vođeni su globalnom težnjom za očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, tj. prostorne baštine, a određeno je i Programom prostornog uređenja RH, PPŽI, PPUG i GUP-om Grada Rovinja. Prostor koji je predmet ovog DPU-a smješten je u neposrednoj blizini povijesne jezgre Rovinja. Područje ugostiteljsko turističke namjene je izgrađeno, ali je dio zauzet izgradnjom neprimjerenom za današnje moderno poimanje turističke ponude. Naglasak je stavljen na očuvanje prirodne baštine (zelenila), povijesnih pješačkih puteva i vizura prema povijesnoj jezgri, ali i iz nje. To podrazumijeva: Turističku izgradnju treba nadvisivati prirodna formacija šume i to min. za 1/3 visine, Zadržavanje povijesnih oblika komunikacija starih cesta i pješačkih putova (stube Monte Mulini), Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vizura, Očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova sa spomeničkim obilježjima te istraživanje i izlaganje arheoloških nalaza i mjesta (vjetrenjače). Perivoji i zelene površine Postojeće zelenilo parka-šume jedna je od najbitnijih karakteristika cjelokupne zone. Bilo kakvo zahvaćanje u taj prostor u smislu sječe ili oštećenja postojećeg formiranog zelenila uvelike bi smanjilo vrijednost prostora. Glavne smjernice za očuvanje su: zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog biljnog fonda, kvalitetni pristup parkovnom oblikovanju prostora oko novoizgrađenih objekata, koji će se u potpunosti uklopiti u sliku postojećeg zelenila. Studio 3LHD 17 lipanj 2007.

29 2. PLAN UREĐENJA PROSTORA 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Ovaj DPU-a je izrađen u skladu sa odredbama GUP-a Grada Rovinja. Oblik i veličina građevnih i ostalih parcela nastali su temeljem planirane namjene parcela, vlasničkih odnosa te stručnih zahtjeva i uvjeta za uređenje. Osobita pozornost posvećena je zaštiti kulturne i prirodne baštine, prometnoj pristupačnosti te pejzažnom oblikovanju i zaštiti okoliša. Zahvati u prostoru usmjereni su revitalizaciji, modernizaciji sanaciji, te izgradnji građevina i prostorne strukture te intervenciji na nekvalitetno oblikovanim građevinama i prostorima, sa ciljem da se dobije očuvana i unaprijeđena ambijentalna vrijednost ovog dijela grada, ali i ugodan i živ ambijent sa novim sadržajima namijenjen turistima, ali i stanovnicima grada i njegovim posjetiocima. Ponuđenim sadržajima upotpunila bi se ponuda grada, a ujedno bi se otvorila nova radna mjesta. Nakon detaljne analize šireg područja grada Rovinja i užeg područja same zone Monte Mulini, svih potencijala i to analize vlasništva, zelenila, objekata, sadržaja i prometa, načina dolaska do zone, definirane su tzv. gradive i negradive površine. Sve negradive površine posljedica su pažljive analize vrijednog vegetacijskog fonda, odnosno potrebe realizacije šire negradive površine uz obalu (cca 70 metara od mora). Studirani su i prezentirani osnovni karakteristični presjeci i osnovni visinski gabariti pojedinih dijelova izgradnje sa idejom maksimalnog uklapanja u prirodni okvir neposrednog okoliša, prepoznatog kao specifičnog i jedinstvenog. DPU-a izrađen je na osnovu Konceptualnog master plana i uvažavanju svih pretpostavki koje taj plan čini, provedena je detaljna studija profila svih prometnica, uvažene su nove programske smjernica (umjesto depandansi Monte Mulini predvidjeti izgradnju novog Hotela Monte Mulini) te je usklađen sa GUP-a grada Rovinja. KONCEPCIJA ZONE MONTE MULINI Sinteza analize pokazala je gdje je moguće građenje i što je moguće graditi. Iz toga je proizašla i osnovna namjena površina Zone Monte Mulini koja se sastoji od pet karakterističnih ambijenata: Ambijent 01 prostor parka-šume, Ambijent 02 prostor obale i plaže, Ambijent 03 prostor marine sa novom urbanom "palubom, Ambijent 04 međuprostor između građevina hotela i obale, Ambijent 05 zona smještajnih kapaciteta. Ambijent 01 prostor parka šume Prepoznat je kao jedna od najbitnijih karakteristika cjelokupne zone, sa bogatim vrlo vrijednim zelenilom, koje je i osnovni element oblikovanja čitave zone. Osnovne karakteristike projektantske metode su: zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog biljnog fonda realizacija mreže pješačkih staza, biciklističkih i rekreacijskih puteva prilagođenih topografiji i postojećoj vegetaciji razmještaj i oblikovanje odgovarajuće urbane opreme i infrastrukture za dnevno i noćno korištenje stvaranje kolnog puta od info punkta do hotela Park. Studio 3LHD 18 lipanj 2007.

30 Elementarni autoritet pri lociranju i programiranju sadržajnog karaktera nalazi se u zaštićenom prirodnim, vrijednim i povijesnim arhitektonskim slojevima (nalazima). Zatečene stube Monte Mulini i fragmentarni nalazi na lokalitetu Mulini - vjetrenjače u potpunosti su respektirani i podliježu stručnoj valorizaciji i rekonstrukciji. Pored evidentirane lokacije potrebno je specijalističkim povijesno-konzervatorskim studijama i smjernicama definirati pristup i omogućiti daljnji projektantski rad. Ambijent 02 prostor obale i plaže Želja je urediti i produžiti urbanu šetnicu grada lungo mare, koja se nastavlja direktno sa palube marine, sa naglaskom na kvalitetu, a ne kvantitetu sadržaja. To je zone šetališta uz more sa redizajniranim pripadajućim plažama i dodanim minimalnim novim sadržajima. Naglasak je na novoj urbanoj opremi, infrastrukturi i podnoj plohi. Unutar prirodnih datosti, karakteristika morske obale, odnosno konfiguracije terena (padina prema moru), postojeća šetnica ( lungo mare ) nosi glavni karakter ove zone koja će pravilnim profiliranjem i dimenzioniranjem poprimiti nove vrijednosti i nositi rubne atrakcije adekvatnijih sadržaja. Neposredni kontakt sa morskim plićakom (plaža) omogućiti će se preko sunčališnih platoa oblikovanih i prilagođenih zatečenim posebnostima konfiguracije obalne zone. Dizajnersko rješenje predmet je daljnjih studija i ovisi o detaljnom nalazu ( od mjesta do mjesta ). Tretman podnice (popločenja) prije svega definira upotreba prirodnih materijala, a očekivani kontrast proizlazi iz obrade i tekstura materijala proizašlih iz lokalne tradicije i tehnologije. Raspon i zbir pratećih elemenata opreme i dizajna (klupe, informativni pultovi, tende ) formirati će ambijent specifičnog i prepoznatljivog identiteta. Posebnu važnost pridajemo očekivanoj studiji umjetne rasvjete u detalju i cjelini. Ti će efekti maksimalno istaknuti vrijednost lokacije, arhitekture i vegetacije. Ne predviđa se artificijelno zatrpavanje mora. Ambijent 03 prostor marine sa novom urbanom "palubom" Prepoznata je specifična i značajna pozicija Hotela Park i prostora ispred njega. To je prostor jake urbane karakteristike, novi prostor i gradskog okupljanja i novih sadržaja hotela i novih prostora marine. Hotel Park u širem kontekstu grada predstavlja kopču-zglob koji spaja staro gradsko tkivo s turističko-parkovnim dijelom u prostoru Monte Mulini. Uz tu longitudinalnu vezu tu je i marina smještena ispred samog hotela. Konceptom adaptacije preoblikovanja i reartikulacije cijelog prostora između marine i hotela, pokušao se stvoriti ulaz/izlaz u prostor zone Monte Mulini te produžiti urbani prostor i "preliti" grad uz more prema jugu. Ovim DPU-a omogućena je jasna diferenciranost i funkcionalna čistoća prostora i dodan je novi ambijent šetnica ispred hotela i preko restorana Marina, reinterpretacijom postojeće šetnice. Ispod šetnice predviđena je podzemna garaža za cca 110 GPM. Ambijent 04 međuprostor između građevina hotela i obale "Zona susreta, užitaka, senzacije, je prostor najsnažnijeg potencijala za formiranje i identifikaciju čitavog kompleksa. U njoj je naglašen prostorni i doživljajni kontinuitet slobodnih parkovnih rekreacijskih, bazenskih površina ispred svih navedenih hotela, sa dodavanjem novih sadržaja iste tematike. Atrakcije i posebnost ljetnog boravka u mediteranskom pejzažu i na moru u ovom su slučaju orijentirani i na rekreativne zone i ugodu u neposrednoj blizini smještajnih jedinica. U tom ambijentu se nalaze sistemi vodenih ploha sa uređenim parkovnim površinama, sunčalištima, terasama, paviljonima, barovima i restoranom. Studio 3LHD 19 lipanj 2007.

31 Smještaj bazena određuje poziciju postojećih paviljona čijim rušenjem se ostvaruje slobodna površina. Detaljno pozicioniranje vodenih površina i okolnih sunčališta definirano je nalazom visokog i vrijednog zelenila. Ambijent 05 zona smještajnih kapaciteta Ovo je ambijent gdje je naročito naglašena potreba kontinuiteta urbane tipologije svih hotela i njihovog pozicioniranja, sa prijedlozima lociranja novog Hotela Lone i novog hotela Monte Mulini, te novog krila Hotela Park. Pejsažno-arhitektonski tretman cijele zone temeljen je na detaljnoj analizi svih elemenata i karakteristika postojećih zgrada i sadržaja, konfiguracije terena, komunikacijske mreže i hortikulture. Redefiniranjem ambijenata i prirodnog okruženja, otkrivajući posebnosti lokacije, atmosfere i prostornog fenomena te interpoliranjem nove arhitekture, ostvareni su novi odnosi i prostorne korelacije. Ovaj ambijent je prepoznat kao zona gdje je naročito naglašena potreba kontinuiteta urbane tipologije svih hotela i njihovog pozicioniranja. Izrazito horizontalna postava svih hotela zone, proizašla je iz koncepcije Hotela Eden ali također i za željom da su novi volumeni ispod najviše razine vegetacijskog fonda, tako da se ne ističu u prirodnom okružju. Unutar zone hotela smješteni su i hoteli MONTAURO i MONTE MULINI, kako su navedeni objekti arhitektonski, te prostorno i funkcionalno u neskladu sa sadašnjim zahtjevima turističke potražnje predviđa se njihovo rušenje, te na u izgradnja zamjenskih hotela LONE i MONTE MULINI. KVANTIFIKACIJA PO HOTELIMA KATEGORIJA* KATNOST BROJ SOBA HOTEL PARK 202 4* P+4(5) NOVO KRILO HOTELA PARK 102 HOTEL MONTE MULINI 5* P AP HOTEL LONE 5* P HOTEL EDEN 4* P AP napomena: kod hotela Park u ukupnu katnost je obračunat objekt Lungo mare jer se nalazi na istoj parceli. Uz hotel PARK predviđa se rušenje postojeće upravne zgrade i depandanse te se na njihovom mjestu planira dogradnja hotela Park. Sportsko rekreacijska zona DELFIN U zoni Delfin, planirana je: - rekonstrukcija i dogradnja bazena sa pratećim sadržajima uz mogućnost natkrivanja bazena. - rekonstrukcija i dogradnja građevine i neposrednog okoliša kao recepcijsko informativne zone u funkciji prijema gostiju za otoke. Planirano je izmještanje klorne stanica koja se danas nalazi izvan parcele bazena na parcelu bazena. Nova lokacije će utvrditi projektom bazenske tehnike. Gradska plaža Na potezu od lukobrana ACI Marine do ulaza u bazenski kompleks hotela EDEN predviđa se uređenje plaže sa proširenjem sunčališta, uređenjem obale, te izgradnjom slijedećih sadržaja: - plažni bazen za djecu sa sunčalištem površine cca m 2, sa vodenim efektima i instalacijama za igru na vodi: gumeni tobogani, otoci i sl. - bar uz bazen sa terasom za cca 300 osoba - proširenje sunčališta sa: umjetnim lagunama, igralištima za odbojku u pijesku, te kućicom za izdavanje sportskih rekvizita i plovila, Studio 3LHD 20 lipanj 2007.

32 a sve prema cjelovitom Idejnom rješenje. Postojeći Snack Bar uz hotel Eden se zadržava uz mogućnost dogradnje. Kapacitet iznosi u zatvorenom prostoru 20 stolica i otvorenom 150 stolica. Ulaz u zonu Na mjestu skladišta uz hotel EDEN planira se izgradnja kužnog toka. Sve servisne građevine se ruše, a uz ulaz u zonu planira se INFORMATIVNI PUNKT DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Prema Detaljnoj namjeni površina (list 1b) ukupna površina obuhvata iznosi 28,61 ha. Površine pojedinačnih sadržaja i namjena date su u slijedećem prikazu: NAMJENA OZNAKA POVRŠINA UDIO UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA T1 12,54 43,8% T4 0,28 1,0% R1 0,26 0,9% SPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA R3 0,82 2,9% R5 0,27 0,9% JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1 11,62 40,6% INFRASTRUKTURNI SUSTAVI IS 2,81 9,8% UKUPNO: 28,61 100% UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA T1, T4 Ugostiteljsko-turističku namjenu obuhvaća smještajne objekte iz skupine hoteli T1 (hotel, apartmanski hotel, pansioni), visoke kategorije (4**** i 5*****). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, sunčališta, terase, paviljoni, barovi, restorani i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). Kao prateće građevine u turističkoj zoni planirani su restoran i informativni punkt (oznaka T4). Na građevnim parcelama ugostiteljsko-turističke namjene izdvojene su površine za izgradnju hotela, većih bazenskih površina i pratećih građevina (restorani, barovi i sl.), zelenih/hortikulturnih površina (parkovne površine) te kolnih, kolno-pješačkih i pješačkih površina. SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA R1, R3, R5 Sportsko-rekreacijska namjena sadrži površine za sport i rekreaciju, bazene, uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare. Gradski bazen R1 podrazumijeva uređenje područja Delfin, odnosno rekonstrukciju i dogradnju bazena (natkrivanje) i izgradnju pratećih građevina. Gradska kupališta R3 podrazumijevaju uređene plaže u morskim zonama maritimne rekreacije uz građevinska područja turističkih zona, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš. Plažni objekti R5 Ovim DPU-a omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare), izuzev postojećih objekata. Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo). Studio 3LHD 21 lipanj 2007.

33 JAVNE ZELENE POVRŠINE Javni park u ovom slučaju park turističke zone je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i korisnika turističke zone. Funkcionalno oblikovanje parkova, odnosno park šume Monte Mulini određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet. Unutar prostora DPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa mogu se graditi i uređivati: ulična mreža i trgovi, parkirališta i garaže, pješačke zone, putovi i sl. Z Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina NAMJENA UGOSTITELJSKO TURISTIČKA SPORTSKO REKREACIJSKA FRASTRUKTURNI SUSTAVI IN GRAĐEVINA OZNAKA GRAĐEVNE ČESTICE POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE UCRTANA POVRŠINA VERTIKALNE PROJEKCIJE GRAĐEVINE MAX kig BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA NADZEMNE GRAĐEVINE MAX kis KATNOST m 2 osnovna ostale namjena građevine m 2 aps. nadzemno HOTEL PARK P+4 (5) rekonstrukcija HOTEL PARK T ,77 i dogradnja P+1 - Lungo mare i TS HOTEL MONTE MULINI izgradnja na 6236 bez bazena P+4 HOTEL MONTE MULINI mjestu T zona bazena restorana i 0, HOTEL MONTE MULINI depandansi T DEPANDANSE Monte Mulini P HOTEL LONE izgradnja na mjestu hotela Montauro T ,36 P+5 HOTEL EDEN P+5 rekonstrukcija HOTEL EDEN T ,69 i dogradnja P - ostale građevine RESTORAN MARINA rekonstrukcija sa Skiper barom i dogradnja T ,96 P+1 INFORMATIVNI PUNKT izgradnja T ,62 P UKUPNO , ,88 =Kis GRADSKI BAZEN izgradnja na 1146 P+1 - prateći sadržaji mjestu R , ,14 GRADSKI BAZEN otvorenog 1312 P - dio bazena bazena GRADSKA KUPALIŠTA uređenje R R PLAŽNI OBJEKT rekonstrukcija i dogradnja R , ,49 P rekonstrukcija i dogradnja R , ,20 P UKUPNO , ,30 =Kis TRAFOSTANICA rekonstrukcija IS , ,57 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,41 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,41 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,51 P TRAFOSTANICA rekonstrukcija IS , ,54 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,44 P UKUPNO NIVO INTERVENCIJE , ,49 =Kis Studio 3LHD 22 lipanj 2007.

34 NAMJENA GRAĐEVINA OZNAKA ČESTICE POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE JAVNE ZELENE POVRŠINE JAVNI PARKOVI UKUPNO m 2 Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima Promet Izgradnja i uređenje postojećih i planiranih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Ovim DPU-om određene su građevne parcele za ulice (unutar kojih su obuhvaćene sve površine unutar koridora prometnica), javna parkirališta, kolno-pješačke i pješačke površine (na zasebnim parcelama). Sve te površine prikazane su na grafičkom listu 1: Detaljna namjena površina i na grafičkim listovima 2a: Promet. Promet je projektiran tako da se postigne maksimalna funkcionalnost i sigurnost, uz što manje zahvata u prirodni obraštaj okoliša. U tu svrhu korišten je dio postojećih prometnica uz njihovu nužnu rekonstrukciju te su projektirane nove pristupne prometnice prema pojedinim hotelima. Prema prometnoj studiji grada Rovinja ulica Luje Adamovića planirana je kao glavna naseljska cesta sekundarna, a dok bi obala V. Nazora bila sabirna ulica sa okretištem kod "Delfina" (postojeće, uz mogućnost rekonstrukcije i dogradnje), na način da je zadržan pristup do marine, ali prema posebnom režimu prometovanja. Režim prometa vanjski promet zaustavljao bi se na ulazu u zonu. Unutar zone vršio bi se samo interni promet za potrebe turističke zone. Unutarnje komunikacije kapacitirale bi se uobičajenim elementima za normalni promet bez obzira što će postojati poseban režim prometa. Ulazi na područje DPU-a Kao jedan od bitnih preduvjeta funkcioniranja i prepoznavanje cijele zone kao pješačke oaze, pojavila se potreba za što kraćim prometnim putevima i jednim kontroliranim ulazom. On omogućuje kontrolu, ali i prepoznatljivost čitavog kompleksa. Glavni ulaz sa kontrolnom točkom nalazi se na istočnoj strani sa ulice Luje Adamovića i vodi na kružni tok. Studio 3LHD 23 lipanj 2007.

35 Sporedni ulaz nalazi se sjevernije i vodi obalom Vladimira Nazora do šetališta Vijeća Europe, pristupa marini i zoni bazena hotela Park te javnoj garaži. Postojeći ulaz ulicom Ivana Matetića Ronjgova prema hotelu Park se ukida, jer se radi o stambenoj ulici nedovoljne širine za dvosmjerni promet, prvenstveno turističkih autobusa. Uređenjem nove pristupne ceste prema hotelu Park, dio ulice I.M. Ronjgova, od granice obuhvata pa do nove prilazne ceste hotelu Park, služit će samo za prometovanje prema posebnom režimu (interventna vozila, vozila stanara i sl.). U skladu s konceptom ulaza proizašla je i ideja mreže prometnica kao najkraćih mogućih veza ulaznog info punkta i pojedinih hotela. Smanjivanjem broja prometnica na minimum omogućilo je gotovo kompletnoj zoni da se pretvori u svojevrsnu pješačku oazu mira, tišine i uživanja u prirodnom okolišu. Pristupne ceste Osim direktnih i kratkih veza prema hotelima Eden, Monte Mulini i Lone, planirana je prometnica do hotela Park te je time omogućen pristup svakom hotelu sa jednog mjesta, odnosno jednog kontroliranog ulaza. Prometni tokovi Na području obuhvata planirane su slijedeće prometnice: - Pristupna cesta za hotel Park /os / odvaja se od ulice A. Smareglie za hotel Monte Mulini, te vodi na sjever do hotela Park. - pristupna cesta za hotel Monte Mulini /os 120/- Od kružnog toka na sjeverozapad odvaja se novi dio ceste koji se spaja na postojeću ulicu Antonia Smareglie. Od tog spoja nadalje ulica A. Smareglie bit će rekonstruirana i proširena do hotela. - Pristupna cesta za hotel Lone /os 100/ nova cesta od kružnog toka do hotela Lone. - Pristupna cesta za hotel Eden /os 140/ rekonstrukcija postojeće ceste od kružnog toka do hotela Eden. - Obala Vladimira Nazora nalazi se na sjevernoj strani obuhvata DPU-a i od sjevernog ulaza vodi do Šetališta Vijeća Europe, te zone bazena, gata i marine. U dijelu od okretišta do ulaza u garažu, odnosno pristupu marini ima poseban režim korištenja, odnosno pristup je moguć samo korisnicima garaže i marine, korisnicima objekata na Šetalištu, te auto vlaku. Sve ulice su dvosmjerne. 1 Uzdužni profili dani su u prilogu. Studio 3LHD 24 lipanj 2007.

36 Pješačke i biciklističke staze Kroz čitavu zonu povučena je kompleksna mreža pješačkih i rekreativnih te ujedno i biciklističkih puteva. Time se omogućuje i planirani naglasak na izuzetnu vegetaciju, ali i uređenje partera. Putevi za interventna i dostavna vozila su minimalizirani i većinom su po postojećim rutama. Zadržavaju se Šetališta Vijeća Europe i Šetalište Uvale Lone kao pješačke zone sa trasom auto vlaka i biciklističke staze. Glavna biciklistička staza je minimalne širine 2,00 m i definirana je u trasi šetališta Šetalište Vijeća Europe sa zapadne strane ulice cijela ulica te u nastavku Obalom V. Nazora sa zapadne strane ulice te uz granicu obuhvata - Ulicom L. Adamovića sa zapadne strane. Unutar turističke zone Monte Mulini vožnja biciklima planirana je svim kolnim, kolno-pješačkim i većim pješačkim stazama. Promet u mirovanju Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) unutar zone potrebno je osigurati temeljem posebnog propisa. Za hotel EDEN predviđa se rekonstrukcija i dogradnja postojećeg parkirališta, odnosno izgradnja podzemne garaže na mjestu postojećeg parkirališta. Na Šetalištu Vijeća Europe, ispod današnjeg objekta "Lungo mare" planirana je javna garaža, koja se može graditi u fazama, ali uz obavezno zadržavanje kolektora unutar ili uz samu garažu. Ulaz u nju omogućen je sa Obale V. Nazora. PGM osiguravaju se na parceli i/ili na zajedničkom parkiralištu, odnosno garaži koja se nalazi na parceli hotela Eden. JAVNA GARAŽA HOTELI PLATO - Šetalište Vijeća Europe PARK EDEN LONE MONTE MULINI UKUPNO Broj soba podzemna garaža GPM max.110 max. 80 min. 160 max. 100 max natkrivena parkirališta PM 0 max. 78 min. 80 max Ukupno GPM planirano U bruto izgrađenu korisnu površinu za izračun garažno parkirališnih mjesta ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa te zajedničke horizontalne i vertikalne komunikacije. U neposrednoj blizini hotela Eden planirano je i parkiralište za kraće zaustavljanje (čekanje) autobusa. Javni gradski promet Prema prometnoj studiji rješenje atraktivnog javnog prijevoza se može temeljiti na slijedećim prijevoznim sredstvima: minibus mini auto-vlak Mini auto-vlak na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, priobalnim šetalištem, zatim uz luku, ulaženjem u staru gradsku jezgru, prolazom u staru Luku Rovinj, uz Marinu sve do kupališnih zona Škarabe i hotelskih sadržaja na južnom dijelu grada. Studio 3LHD 25 lipanj 2007.

37 Mini auto-vlak na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, priobalnim šetalištem, Dužina linije mini auto-vlaka bi iznosila cca 8,5 km. Minibus linije se prema prometnoj studiji organiziraju prijevoznim jedinicama malog jediničnog kapaciteta (15 do 25 putničkim mjesta) i sa manjim intervalima slijeda vozila (većim frekvencijama) te ne zahtijevaju posebne intervencije na rekonstrukciji prometne infrastrukture. Na širem području obuhvata DPU-a planirana je Linija 4 Škaraba-Stari grad (cca 4,5 km): Škaraba - Monvi (Cesta za Škarabu) Ulica L. Adamovića S. Radića Braće Lorenzetto G. Paliage Pietra Ive Trg Pignatona A. Rismonda A. Negrija V. Nazora Vijeća Europe Omladinska Zagrebačka L. Adamovića (Cesta za Škarabu) Monvi Škaraba. Izvod iz Prometne studije: lijevo trasa auto vlaka, desno trasa minibusa Kolni ulazi na parcele Svakoj parceli osiguran je najmanje jedan kolni ulaz. Na samoj građevnoj parceli treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa Telekomunikacije Razvoj grada Rovinja i prigradskih naselja u segmentu nepokretne mreže u skladu s Prostornim planom grada Rovinja moraju biti prilagođeni razvoju telekomunikacija u Istarskoj županiji gdje je predviđena 100%-tna digitalizacija kako komutacije tako i transmisije, uz mogućnost uvođenja novih TK usluga i daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja u skladu s razvojem na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje županije je oko 55 GTP-a na 100 stanovnika. Transmisija TK mreže planira se Studio 3LHD 26 lipanj 2007.

38 isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje i takvom prijenosnom opremom koja bi osigurala redundantnost i pouzdanost mreže. Izgradnja planirane telekomunikacijske infrastrukture raditi će se u suglasju s pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Cijelo područje DPU-a priključiti će se na telekomunikacijsku mrežu grada Rovinja na način kako to uvjetuje nadležni operater. Od Hotela Park do Hotela Eden, odnosno do ulice Luje Adamovića proveden je svjetlovodni kabel, kabelskom kanalizacijom. Predloženo rješenje za spajanje novih građevina prikazano je u priloženom kartografskom prikazu 2B: Telekomunikacije. Na mjestima račvanja i skretanja DTK predviđeni su montažni HT zdenci tipa D1, D2, i D3. Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (provlačenje TK kabela, smještaj kabelskih izvoda i sl.) na području obuhvata nije predmet ovog DPU-a već će telekomunikacijski operator isto izraditi na temelju vlastitog rješenja u trenutku odlučivanja o pokretanju investicijskih radova. Ukoliko prilikom projektiranja odnosno izgradnje DTK i tehnološkog rješenja telekomunikacijske mreže neke predviđene građevine ne budu izgrađene, za iste će se predvidjeti rezerva. Položaj DTK u odnosu na ostale komunalne instalacije: Paralelno vođenje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK: DTK - energetski kabel do 10 kv 0,5 m DTK - energetski kabel do 35 kv 1,0 m DTK - telefonski kabel 0,5 m DTK - vodovodna cijev promjera do 200 mm 1,0 m DTK - vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m DTK - cijev gradske kanalizacije 1,0 m Križanje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK: DTK DTK - energetski kabel - tk podzemni kabel 0,5 m 0,5 m DTK - vodovodna cijev 0,15 m Napomena: Ne dozvoljava se prolaz drugih komunalnih instalacija kroz zdence DTK. U slučaju prolaza ispod DTK zdenca treba osigurati njegovu mehaničku stabilnost za vrijeme i nakon izvođenja radova. Kod planiranja i projektiranja potrebno je izbjegavati zadržavanje trasa postojećih TK instalacija u kolniku. Pokretne komunikacije Infrastrukturu pokre tnih komunikacija moguće je smještati na krovove hotela Energetski sustav Rješenje energetske mreže prikazano je u kartografskom prikazu 2C. Plinoopskrba Planom plinoopskrbe predviđene su dvije faze gradnje, rekonstrukcije i izmjene plinskog sustava područja obuhvata DPU (zone Monte Mulini). I faza predviđa zadržavanje postojeće instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći spremnik UNP-a, te priključivanje ostalih hotela i restorana, odnosno njihovih plinskih trošila u kuhinjama hotela i restorana sa eventualnom nadogradnjom kapaciteta dodavanjem još jednog spremnika UNP-a od maksimalnog kapaciteta V=4850 lit ukoliko se za to ukaže potreba. Odluku o tome Studio 3LHD 27 lipanj 2007.

39 donosi investitor ovisno o povećanoj potrošnji koja će se očitavati na brzini pražnjenja i punjenja postojećeg spremnika UNP-a. Moguće je ukapanje postojećeg plinskog ili plinskih (nakon dodavanja još jednog) spremnika UNP-a, te pretvaranje nadzemnog spremnika u podzemni spremnik (ili podzemne spremnike) UNP-a. Financiranje novih priključaka nadogradnje i rekonstrukcije snosit će sam investitor, a svi radovi na spajanju novih potrošača od ostalih hotela na postojeći spremnik UNP-a, dodavanje i nadogradnju novog spremnika ili eventualno ukopavanje postojećeg i novog spremnika trebaju biti izvedeni u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenje i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl. list 24/71). Puštanje u pogon rekonstruiranog i nadograđenog i ukopanog plinskog sustava spremnika UNP-a treba biti odobreno od strane nadležnog Državnog Inspektorata - Inspekcije posuda pod tlakom, te MUP-a. II faza pretpostavlja izgradnja distributivne plinovodne mreže na nivou grada Rovinja, a vezano za Projekt plinofikacije (mreža 1. instalacije) duljine 35 km iz PEHD cijevi, koja će se u budućnosti širiti. Lokacija MRS Rovinj predviđena je na poziciji Turnina u koridoru visokotlačnog plinovoda Pula Umag. Plinske kogeneracijske mini elektrane koje pored toplinske energije proizvode i električnu energiju, mogu se predvidjeti uz hotele ili bazene, ali snaga pojedine takve jedinice ne bi smjela prelaziti 250 kw. Takve kogeneracijske mini elektrane u principu ne rade više od 6 sati dnevno, a proizvedena toplinska energija u vidu vruće vode se skladišti u posebnim izoliranim spremnicima i služi za zagrijavanje tokom cijelog dana. U II fazi predviđa se uklanjanje kompletne postojeće (zatečene) instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći (ili postojeće) spremnik UNP-a, te demontažu kompletne opreme (regulatora, isparivača, zaštitne ograde i dr.). Nakon toga potrebno je izvršiti spoj sustava područja obuhvata DPU-a na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag u skladu sa posebnim uvjetima za priključak i energetskoj suglasnosti koje treba zatražiti od nadležnog distributera plina za to područje. Elektroopskrba Postojeći objekti u zoni napajaju se iz slijedećih trafostanica: - TS Eden (1000 kva) el. energ. suglasnost 620 kw, u vlasništvu HEP-a, - TS Monte Mulini (630 kva) el. energ. suglasnost 492 kw, u vlasništvu HEP-a, - TS Park (1000 kva) el energ. suglasnost 468 kw, u vlasništvu Maistre, - TS Marina (250 kva) u vlasništvu Maistre. Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće: - Hotel EDEN - povećanje za cca. 200 (300) kw snage. S obzirom da se iz navedene stanice ne napaja samo hotel, planirana je izgradnja nove TS sjeverno od planiranog rotora za konzum stambenog naselje izvan područja obuhvata DPU-a, čime bi TS Eden napajala samo hotel Eden; - Hotel MONTE MULINI ukida se trafostanica Monte Mulini te je planirana izgradnja nove trafostanice za planiranu snagu 1600 kw; - Hotel LONE izgradnja nove trafostanice (za planiranu snagu 1600 kw); - Hotel PARK Povećanje za cca. 200 (300) kw snage. Planira se izmještanje, odnosno izgradnja zamjenske trafostanice TS Park (jer se nalazi na planiranoj garaži hotela). S obzirom da se iz navedene TS napaja i dio konzuma stambenog naselja, planirana je izgradnja nove TS uz nastavku ulice I.M. Ronjgova, čime bi TS Park napajala samo hotel Park; Studio 3LHD 28 lipanj 2007.

40 Odnosno na području obuhvata planirana je izgradnja četiri nove TS: - Lone kapaciteta 2x1000 kva, - Monte Mulini kapaciteta 2x1000 kva, - Rotor kapaciteta 1000 kva, - Ronjgova kapaciteta 1000 kva, te izmještanje TS Park sa kapacitetom 1000 kva uz mogućnost povećanja do 2x1000 kva. Za TS Park, Lone i Monte Mulini dane su po dvije lokacije (alternativno): prva na zasebnoj čestici te druga (alternativna) unutar građevine hotela (za Lone i Monte Mulini) i unutar garaže za hotel Park. Srednjenaponska mreža Na području obuhvata planirano je postavljanje novog SN kabela (20 kv) koji će povezivati planirane trafostanice sa postojećim. Nova srednjenaponska mreža izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima. Niskonaponska mreža Nova niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima tipa: PP 41-A ili PP00-A, presjeka do 150 mm 2. Napajanje konzuma za nove objekte te javnu rasvjetu osigurati će se sa niskonaponskog razvoda. Javna rasvjeta Predviđa se izgradnja, odnosno rekonstrukcija mreže javne rasvjete na pješačkim površinama te prilaznim cestama objekata u zoni obuhvata. Napajanje javne rasvjete osigurati će se iz postojećih i planiranih TS. Lokacija razvodnih ormara KRO-JR odrediti će se u projektu javne rasvjete. Opis elektromontažnih radova na izgradnji javne rasvjete S ciljem što efikasnije primjene propisa i normativa o zaštiti pri radu, skrećemo pažnju na primjenu nekih zaštitnih i sigurnosnih mjera pri gradnji i kasnije u eksploataciji mreže javne rasvjete. Zemljani radovi Trasu treba odabrati u skladu s projektnim rješenjem i uvažavajući lokalne prilike na terenu. Trasu treba iskolčiti u ravnoj liniji sa što manje zavoja izbjegavajući pri tom podzemne komunalne instalacije i podzemnu vegetaciju. Profil kabelskog rova je širine 40 cm pri dnu i 40 cm pri vrhu, a dubina je 80 cm. Ukoliko se polaže više kabela jake struje u istu trasu, potrebno je pridržavati se minimalnih razmaka. U iskopani rov treba nasipati sloj pijeska debljine 10 cm po cijeloj dužini rova. Nakon polaganja kabela treba nasipati još jedan sloj pijeska debljine 10 cm po cijeloj dužini rova. Na gornji sloj pijeska stavlja se sloj zemlje bez kamena na koji se polaže traka za uzemljenje. Zatrpavanje rova treba izvesti u slojevima koji se nabijaju motornim nabijačima zemlje. Pri tome voditi računa da se nabijanjem ne ošteti položeni kabel. Djelovanje nabijača na dubini zavisi od sastava i vlažnosti tla, a prosječno iznosi: Težina nabijača (kg) Dubina djelovanja (cm) Studio 3LHD 29 lipanj 2007.

41 Ako nije u suglasnosti komunalnih poduzeća drugačije definirano, minimalne horizontalne razmake i komunalnih instalacija treba osigurati kako slijedi: U odnosu na vodovodne cijevi: Paralelna udaljenost vodoopskrbnog cjevovoda i kabela mora biti veća od 1,5 m (svijetli razmak) Prijelaz kabela preko cjevovoda treba izvesti pod kutem od 90 s visinskim razmakom od 0,4 m (svijetli razmak). U odnosu na kanalizacijske cijevi: Paralelna udaljenost kanalizacijske cijevi i kabela mora biti veća od 2 m. Mjereno od osi kabela do osi poklopca revizionog okna. Prilikom prijelaza kabela iznad ili ispod kanalizacijske cijevi treba ostaviti razmak od 0,3 m od ruba kanalizacijske cijevi do kabela. U odnosu na TK kabele: Paralelna udaljenost TK kabela i kabela jake struje treba biti veća od 0,5 m, a trase se moraju sjeći pod kutem od 900. Energetski kabel uvući u željeznu cijev dužine 2-3 m, a telefonski kabel zaštititi betonskim polucijevima promjera 150 mm. Polaganje kabela 1. Kabel se smije polagati ukoliko je temperatura zraka veća od +5 0 C. 2. Kabelski bubanj treba postaviti na nogare tako da se odmotavanje izvodi iznad osovine bubnja. Smjer odmotavanja treba biti suprotan smjeru strelice otisnute na bubnju. 3. Kabel se odmotava laganim i jednolikim potezanjem pri čemu se bubanj pokreće rukom. Kočenje bubnja obično se izvodi daskom dužine 1,5 m poduprte o gredu. 4. Pri odmotavanju i polaganju treba paziti da se kabel ne savija ispod minimalnih dopuštenih polumjera zakrivljenosti koji sa termoplastičnom izolacijom iznosi: polumjer savijanja(mm) = 15 x polumjer kabela (mm). 5. Kod jednokratnog savijanja kabela može polumjer savijanja iznositi 50% vrijednosti iz točke 4. ukoliko se savijanje izvodi pažljivo i ravnomjerno ili uz upotrebu šablone. 6. Nakon nasipavanja drugog sloja pijeska, kabel se pokriva plastičnim štitnikom deb. 2 mm, širine 140 mm sa preklopom u duljini od 20 mm. 7. Označavanje trase položenog kabela treba izvesti plast. trakom za upozorenje širine 1,5 m, položenoj 0,4 m iznad kabela. Na traci treba biti otisnuti kontinuirani natpis "POZOR KABEL 0,4 kv" 8. Prilikom polaganja kabela u izolacijske i zaštitne cijevi treba biti promjer cijevi veći od 40 mm od promjera kabela. 9. Svaki izlaz kabela iz izolacijske ili zaštitne cijevi treba biti osiguran od pomicanja juteni omotačem ili nabijanjem zemlje bez kamenja i oblikovanjem trbuha ispod kabela. 10. Kabel treba polagati valovito u rov da se izbjegnu naknadna naprezanja zbog zagrijavanja ili pomicanja zemljišta. Radi toga treba biti duljina kabela za 1 do 3% veća od duljine trase. 11. Na mjestima predviđenim za kabelske spojnice treba ostaviti kabel duži za 1m radi rezerve u slučaju proboja spojnice. Ovaj višak kabela treba blago saviti prije ulaza u spojnicu. 12. Na mjestu, gdje će se postaviti kabelska spojnica treba proširiti rov na širinu od 1,2 m, a dužinu od 2 m, da se olakša savijanje rezervnih dijelova kabela i rad montera na izradi spojnice. 13. Za potrebe priključka kabela na stup treba pri ulazu kabela u temelj predvidjeti dovoljnu duljinu kabela tako da kraj kabela dosegne do sredine vratašca na stupu. Studio 3LHD 30 lipanj 2007.

42 Otvaranje kraja kabela 1. Rezanje kabela treba izvesti pošto se odredi točna dužina kabela, imajući u vidu potrebnu dužinu za priključak i rezervu. Lijevo i desno od mjesta rezanja ovija se kabel sa nekoliko zavoja pocinčane žice promjera 1mm. Kabel se položi na podlogu i odreže pilom za željezo ili hidrauličkim kliještama. 2. Skidanje vanjskog PVC plašta treba obaviti nožem nakon što se plamenikom omekša plašt. 3. Pri skidanju izolacije vodiča treba kabelske žile blago razmaknuti pazeći da se jako ne svijaju. Kada se odredi točna duljina žila i izolacije za priključak, gornji sloj izolacije se zasječe koso i izolacija se skine sa vodiča. 4. Žile kabela se izravnaju i omotaju PVC izolirajućom vrpcom koju treba namotati i preko vanjskog plašta kabela. Namot izolirajuće vrpce treba oblikovati u konus koji se sužava prema otvorenim žilama kabela. 5. Označavanje kabela treba izvesti aluminijskim ili plastičnim natpisnim pločicama. Na pločici treba ispisati nazivni napon mreže, presjek i broj žila kabela i oznaku strujnog kruga. Spajanje vodiča kabela 1. Spajanje vodiča kabela u stupu rasvjete obično se izvodi preko radnih stezaljki ili rastavljača. Sa krajeva žila treba skinuti izolaciju i vodič stegnuti vijkom na stezaljku. 2. Spajanje vodiča kabela u razvodnim ormarima i u trafostanici izvodi se preko rednih stezaljki ili priključkom izravno na podnožje osigurača preko odgovarajuće kabelske stopice. 3. Spajanje bakrenih vodiča na kabelske stopice izvodi se lemljenjem na bakrene stopice tip A, upotrebom vijčanih kabelskih stopica za gnječenje. 4. Spajanje aluminijskih vodiča na kabelske stopice od aluminija izvodi se lemljenjem, varenjem ili gnječenjem. Prije spajanja treba vodiče očistiti i odmastiti, a zatim premazati neutralnom masti, da se spriječi oksidacija. Najpouzdaniji spoj postiže sagnječenjem stopica u šesterokutni oblik uz dubinsko utiskivanje u trajanju od 1/2 minute. 5. Prilikom priključivanja kabelskih žila treba se pridržavati propisa o označavanju bojama žila kako slijedi: fazni vodiči: crna, smeđa, crn; nulti vodiči: svijetloplava i zaštitni vodiči: zeleno-žuta Vodoopskrba Polazeći od prikupljenih podataka o potrošnji, normi potrošnje, rezultata modeliranja i zaključaka danih u projektu "Vodoopskrbni sustav Istre - Idejno rješenje distribucijskih sustavapotrebno je provesti rekonstrukciju/dogradnju vodoopskrbne zone Monte Mulini, obzirom na podsustava u pojedinim područjima opskrbe - grad Rovinj", a sukladno GUP-u grada Rovinja, planirani zahvat u prostoru. Analizom specifične potrošnje vode po hotelima ustanovljene su primjerice norme potrošnje od oko 230 l/stan/dan za hotel Park, 350 l/stan/dan za hotel Eden, te čak oko 520 l/stan/dan za Crveni otok. Ovo ukazuje da se povećanjem kategorizacije turističko-ugostiteljske zone Monte Mulini može računati sa planiranom specifičnom potrošnjom od oko 500 l/stan/dan, pa bi prema planiranim smještajnim kapacitetima srednje potrebe za vodom u danu maksimalne potrošnje u godini bile prikazane u slijedećoj tablici. Studio 3LHD 31 lipanj 2007.

43 LOKACIJA NAZIV OBJEKTA TIP OBJEKTA BROJ KORISNIKA NORMA (l/st/24h) POTROŠNJA Q max,dne (l/s) ONTE ROVINJ M ZONA MULINI - PARK Hotel ,20 MONTE MULINI Depadansa hotela ,76 LONE Hotel ,97 EDEN Hotel ,16 SVEUKUPNO ZONA MONTE MULINI - ROVINJ ,08 Tablica: Proračun maksimalne dnevne potrošnje Ovako odabrana specifična potrošnja u sebi sadrži količinu vode za potrošnju korisnika, za zalijevanje zelenila, ulica, za potrebe restorana, tuševa i ostalih popratnih sadržaja, sve uvećano za tolerantne gubitke. Treba napomenuti da će se dio vode za potrebe zalijevanja dobiti korištenjem kišnice preko postojećeg vodospremnika u zoni trenutno izvan funkcije. Vidljivo je međutim da će mjerodavna potrošnja u nekim čvorovima biti ona za potrebe protupožarne zaštite, s veličinom prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). Na temelju smjernica za izradu DPU-a dobivenih od nadležnog komunalnog poduzeća Istarski vodovod d. o.o. predviđa se ovim DPU-a rekonstrukcija tranzitno/opskrbnog cjevovoda za Crveni otok koji prolazi zonom Monte Mulini, odnosno izmještanje tranzitno-opskrbnog cjevovoda prema centru grada ne smanjujući postojeće profile. Cjevovod koji će se ugraditi mora biti nodularnog lijeva. Tražen je i prstenasti spoj cjevovoda za Crveni otok sa cjevovodom kroz zonu prema gradu. Da bi se odredila konačna dispozicija i profili navedenih cjevovoda postavljen je model ovoga dijela Rovinja sa ishodištem u vodospremniku "Monvi". Čvorovima je zadana maksimalna dnevna potrošnja, a rubnim čvorovima (prema Crvenom otoku i na kraju tranzitno-opskrbnog cjevovoda prema Rovinju) zadane su procijenjene veličine. Prema rezultatima mjerenja srednje dnevne potrošnje u maksimalnom danu potrebe Crvenog otoka iznose oko m 3 /dan (cca 4 l/ s), dok se zbog hidrauličkih odnosa na cijelom podsustavu grada Rovinja voda kroz tranzitno-opskrbni cjevovod prema gradu Rovinju tek manjim dijelom transportira. Modelom formiranim za potrebe izrade ovoga DPU-a opteretiti će se ti rubni čvorovi povećanom maksimalnom dnevnom potrošnjom (6 l/s prema Crvenom otoku i 20 l/s prema Rovinju), kako bi se dobio bolji uvid u funkcioniranje ovoga dijela podsustava. Ta maksimalna dnevna potrošnja biti će još uvećana za koeficijente maksimalnog sata obzirom na tip potrošača (stanovništvo, hoteli). Detaljan hidraulički proračun biti će grafički i tekstualno obrađen detaljnijom projektnom dokumentacijom, a ovdje će se u nastavku prikazati slike dobivenih rezultata samo za vršno opterećenje. Studio 3LHD 32 lipanj 2007.

44 Slika 1: Promjeri cjevovoda i tlačne visine u satu maksimalne potrošnje Slika 2: Protoci i potrošnja u satu maksimalne potrošnje Studio 3LHD 33 lipanj 2007.

45 Slika 3: Brzine i tlakovi u satu maksimalne potrošnje Prvi dio tranzitno-opskrbnog cjevovoda kroz zonu Monte Mulini profila Ø 450 mm paralelno je položen sa cjevovodom profila Ø 200 mm za potrebe Crvenog otoka. Ovim se DPU-a predviđa rekonstrukcija cjevovoda prema Crvenom otoku u profil Ø 300 mm od nodularnog lijeva trasom izmještenom van područja izgradnje bazena. Tranzitno-opskrbni cjevovod prema Crvenom otoku, vođen je novom trasom prikazanom u grafičkom prilogu ovoga DPU-a. Cjevovodi Ø 450 i Ø 350 mm zamjenjuju se cjevovodima od nodularnog lijeva profila Ø 400 i Ø 300 mm obzirom da su to standardne dimenzije za ovaj materijal. Predviđen je i spoj cjevovoda za Crveni otok i cjevovoda prema gradu u prsten što je bilo traženo od nadležnog komunalnog poduzeća, a odabran je profil Ø 100 mm. Provedenim modeliranjem i kroz prikazane slike rezultata, a obzirom na protoke i brzine u cjevovodima uz zanemariv pad tlačne linije uz uvjete povećane protoke prema rubnim čvorovima, može se zaključiti da su ovako odabrani cjevovodi i više nego zadovoljavajući, te da omogućuju protupožarnu zaštitu objekata na predmetnom području. Na cjevovodima koji će biti pod nadležnošću komunalnog poduzeća Istarski vodovod d.o.o., a koji su obuhvaćeni ovim DPU-a, predviđa se izgradnja kontroliranih odvojaka (okna) za buduću vodovodnu mrežu korisnika na mjestima prikazanim u grafičkom prilogu. Napominje se međutim, da se planirani odvojci i trase cjevovoda koji su određeni ovim planom DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a. Sama konstrukcija je postavljena kao hidrantska čiji će se točan raspored odrediti glavnim i izvedbenim projektima. Studio 3LHD 34 lipanj 2007.

46 2.3.5 Odvodnja otpadnih voda Rješenje odvodnje otpadnih voda zasniva se na postavkama GUP-a grada Rovinja, a posebno na daljnjem korištenju, u opsegu u kojem je to moguće, postojećih glavnih građevina, prvenstveno kolektora Monte Mulini koji završava na crpnoj postaji CP Squero, kojom se prikupljene otpadne vode dalje transportiraju prema uređaju za pročišćavanje "Cuvi. Prema podacima nadležnog komunalnog poduzeća postojeća kanalizacijska mreža zadovoljava sadašnje i buduće potrebe turističke zone Monte Mulini. U grafičkim prilozima dan je načelni prikaz funkcioniranja te dogradnje postojećeg sustava odvodnje. Međutim, napominje se da je ovaj prikaz usmjeravajućeg značenja. Točne dionice određuju se glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom, na temelju snimka i ispitivanja vodotjesnosti postojeće kanalizacije, kao i kontrolnog hidrauličkog proračuna. Kod konkretnih rješenja odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata koji su određeni ovim DPU-a, mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko- odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću pravnim koncepciju predviđenu ovim DPU-a. Projektnu dokumentaciju temeljem ovog DPU-a potrebno je izraditi u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda na području Grada Rovinja (Službene novine Istarske županije br. 5/06) i Studijom odvodnje otpadnih i oborinskih voda za područja grada Rovinja (broj projekta 298 od godine izrađen od HIDROCONSULT d.o.o. Rijeka za naručitelja Grad Rovinj). Na predmetnom području obuhvata primjenjuje se razdjelni tip odvodnje, tj. zasebno se prikupljaju otpadne vode (fekalne), a zasebno zbrinjavaju oborinske vode. O tpadne vode Prvenstveno se izgrađuje kanalizacijska mreža otpadnih voda (fekalnih), i to kao sustav zatvorenih kanala s gravitacijskim tečenjem. Potrebno je prikupiti sve otpadne vode. Fekalne otpadne vode se u kanalizacijsku mrežu upuštaju bez prethodne obrade. Otpadne vode iz kuhinja i restorana obavezno se moraju prije upuštanja u sustav obraditi na separatoru ulja i masti. U svakom slučaju, detalje konkretnog tehničkog rješenja treba definirati glavnim/izvedbenim projektima, a na temelju tehnoloških i statičkih proračuna kao i posebnih uvjeta nadležne komunalne organizacije. Planirani kanali fekalnih otpadnih voda sa spojem na izgrađeni kolektor prikazani su na grafičkom prilogu 2d: Vodnogospodarski sustav. Na Šetalištu Vijeća Europe, ispod današnjeg objekta "Lungo mare" planirana je javna garaža. Kod izgradnje ove garaže postojeći kolektor odvodnje otpadnih voda će se zadržati u garaži ili uz nju. Oborinske vode Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda treba u najvećoj mogućoj mjeri osigurati prirodi bliskim načinima. U načelu čiste oborinske vode (oborinske vode krovnih površina, pješačkih staza i sl.) treba razlijevati po okolnom terenu odnosno ponirati u podzemlje. Ovim DPU-a predviđeno je prihvaćanje i spremanje čistih oborinskih voda i njihovo korištenje za zalijevanje zelenila. Spremanje ovih voda planirano je u nekadašnjem vodospremniku na način prikazan na listu 2d: Vodnogospodarski sustav, odnosno planirani su vodovi za prikupljanje oborinskih voda, tlačni vodovi za transport do vodospreme te vodovi za navodnjavanje. Moguće je ispuštanje viška ovih čistih voda u podzemlje, okoliš ili more, ukoliko se sustav prepuni. Oborinske vode za koje postoji opasnost da su ili da će biti onečišćene (oborinske vode prometnica s većim intenzitetom prometa, parkirališta, zauljene površine i sl.) potrebno je sakupiti zasebnim sustavima kanala. Ispuštanje takvih oborinskih voda u okoliš (podzemlje kod hotela Eden ili more) može se obaviti tek nakon njihove odgovarajuće obrade (pjeskolov/mastolov odnosno odjeljivač ulja i benzina). Detalje konkretnog tehničkog rješenja treba definirati glavnim/izvedbenim projektima. Studio 3LHD 35 lipanj 2007.

47 Na području obuhvata planiran je veći broj bazena za kupanje uglavnom sa slanom vodom. Slana voda se dobiva salinizacijom vode iz vodovodne mreže. Prije ispuštanja tako obrađenu vodu potrebno je pročistiti te desalinizirati. Ispuštanje vode iz bazena za kupanje vrši se preko kontrolnog okna predviđenog za uzimanje uzoraka. Tako pročišćena voda ispušta se u sustav odvodnje oborinskih voda Zbrinjavanje otpada DPU-om nisu predviđene namjene koje bi proizvodile veće količine opasnog otpada. Većinom će to biti kućni otpad (otpad iz kuhinja i restorana, hotelskih soba, ureda itd.) i otpad iz planiranih sadržaja. Stoga se na parcelama predviđa samo kratkotrajno deponiranje kućnog i reciklažnog otpada koji će se odvoziti organiziranim odvozom otpada na razini Grada Rovinja. Mjesta za odlaganje otpada trebaju biti asfaltirana, ograđena zidom i potrebno je osigurati što kraći pristup sa javne prometne površine UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA Svi zahvati u prostoru predviđeni ovim DPU-om vođeni su globalnom težnjom za očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, tj. prostorne baštine, a određeno je i Programom prostornog uređenja RH, PPŽI, PPUG i GUP-om Grada Rovinja. Naglasak je stavljen na očuvanje zelenila, povijesne slike grada i vizura. Ovdje možemo konstatirati da istoj svrsi služi i uklanjanje pojedinih neodgovarajućih građevina (hoteli Montauro i Monte Mulini) nastalih tijekom stihijske izgradnje polovinom prošlog stoljeća kada se nije polagalo previše pažnje očuvanju spomenika davne prošlosti, kao ni poštivanju tradicijske izgradnje Uvjeti i način gradnje Na listovima broj 4b1 i 4b2 grafičkog dijela DPU-a, (Uvjeti gradnje) prikazane su građevne linije sa površinama unutar kojih je moguća izgradnja. Točne površine pojedinih građevnih parcela te veličine površina za moguću izgradnju građevina prikazane su u priloženoj tabeli. Građenja građevina moguće je samo u suglasju sa Odredbama za provođenje ovoga DPU-a. DPU-a određeni su osnovni urbanistički čimbenici za izgradnju, kao što su: površina unutar koje je moguća izgradnja, regulacijska linija, građevinska linija, maksimalna izgrađenost građevinske parcele, minimalna zelena površina na parceli, udaljenost građevine od ruba parcele, ograde i arhitektonsko oblikovanje građevina. Površina za izgra dnju Na listovima 4b1 i 4b2, grafičkog dijela DPU-a, ucrtane su zone unutar kojih je moguća izgradnja građevina. Veličina i oblik tih zona poglavito proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te mogućnosti prilaza za interventna vozila. U izgrađenost građevne parcele ne ulaze kolni pristupi, manipulativne površine i parkirališta te bazeni sukladno posebnim propisima. Kod hotela Monte Mulini u izgrađenost pomoćnih građevina na parceli ulaze i plažni objekti koji u ovom slučaju moraju biti poluukopani (sa cca 1/2 svoga volumena). Regulacijska linija Regulacijska linija se definira odnosom prema pristupnim cestama. Građevinska linija Na listovima 4b1 i 4b2, grafičkog dijela DPU-a, urisane su obvezatne građevinske linije. One su definirane odnosom prema pristupnim cestama. Na spomenutom listu označene su udaljenosti Studio 3LHD 36 lipanj 2007.

48 građevinske linije od pojedinih dijelova prednjeg ruba parcela (regulacijske linije) u slučaju kada ona nije ravna linija. Koeficijent izgrađenosti Iznimno, GUP-om je određeno da je zona Monte Mulini zona rekonstrukcije i interpolacije. Sukladno navedenom za vrijednosti koje se odnose na veličine građevne čestice, koeficijent izgrađenosti i odnosi između građevina mogu biti i drugačiji uz uvjet usklađenosti sa posebnim propisima koji reguliraju navedene uvjete. Zelene površine u zoni Ovim DPU-om propisuje se da najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno. Ta zelena površina može biti travnjak zasađen grmljem ili drvećem. Udaljenost zgrada od ruba parcele Na listovima 4b1 i 4b2, grafičkog dijela DPU-a, vidljive su udaljenosti zgrada od ruba parcele. Ovim DPU-om predviđena je najmanja udaljenost građevine(a) od rubova parcele. Arhitektonsko oblikovanje građevina Građevine valja kvalitetno arhitektonski oblikovati. Oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju. Kod odabira materijala potrebno je voditi računa o konačnom izgledu i otpornosti na atmosferilije. Visina i katnost građevina Turistička izgradnja treba štititi nepovredivost prostora na strmim terenima. Turističku izgradnju u pravilu treba nadvisivati prirodna formacija zelenila i to minimalno 1/3 visine brijega. Maksimalna katnost građevina iznosi prizemlje i 4 kata (P+4) ili prizemlje, 3 kata i potkrovlje (P+3+POT) - pet korisničkih etaža, odnosno visina interpoliranih građevina će se određivati uvjetovano visinom susjednih građevina, što za hotele Eden i Lone iznosi prizemlje i 5 katova (P+5). Zadržava se postojeća katnost hotela Park (P+5) kod kojeg se prizemnom etažom smatra objekt Lungo mare jer se nalazi na istoj građevnoj čestici. Maksimalna visina dogradnja hotela Park iznosi P+4. Na listu 4c2 prikazane su podrumske građevine koje služi za povezivanje hotela, kroz dvije etaže (u slučaju hotela Lone i Eden - katnost Po+P) te kroz jednu etažu - podrumsku (u slučaju hotela Lone i Monte Mulini te Monte Mulini i depandansa). Maksimalna visina građevine u zoni Monte Mulini iznosi 18,50 m od konačno poravnatog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca. Dijelovi građevine (dimnjak, strojarnica lifta, termotehnička oprema, stubišta i slično) mogu se planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa unutar građevine. Priključenje parcele na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Plansko rješenje prostora osigurava svakoj građevinskoj parceli direktan pristup s prometne mreže. Ovim DPU-om dana su načelna mjesta priključaka na sveukupnu komunalnu infrastrukturu, dok će se mjesto priključka preciznije utvrditi u glavnom projektu. Ograde i potporni zidovi Ograđivanje pojedinih hotela unutar zone nije predviđeno. Zadržavaju se postojeći kameni potporni zidovi, a planirani potporni zidovi moraju imati kamenu oblogu. Studio 3LHD 37 lipanj 2007.

49 Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara Izgradnja građevina unutar obuhvata mora biti u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93 i 33/05) te ostalim pozitivnim zakonima, propisima i normama 2. Kada se radi o složenoj građevini potrebno je izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara. Suglasnost na projektnu dokumentaciju potrebno je ishoditi od Policijske uprave Istarske temeljem navedenog Zakona. Pri projektiranju treba voditi računa da građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine. Ta udaljenost može biti iznimno manja ukoliko se dokaže da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Ako se to ne može dokazati onda građevine međusobno moraju biti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metara ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca, temeljem Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/ 03). Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda, temeljem Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašene požara (NN 8/06). Za protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati uvjete opskrbe vodom i druge uvjete prema važećim zakonskim i drugim propisima. Ostale potrebne mjere zaštite od požara (crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada (Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, NN 35/94). Način korištenja građevina Temeljni uvjet za korištenje građevina u sklopu DPU-a jest da građevina svojim djelovanjem ne ugrožava i ne snižava razinu standarda korištenja okolnog prostora i funkciju susjednih građevina, te da ne ugrožava tlo i podzemne vode. Uz gradnju planiranih građevina bitno je i uređenje okoliša u cilju osiguranja normalne funkcije u građevini i eliminiranje štetnog utjecaja na neposrednu okolinu. Kroz uređenje terena i oblikovanje pješačkih i zelenih površina na parceli treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevine te kvalitetan kontakt zone za gradnju s gradskim centrom. U cilju osiguranja korištenja građevine, svaki korisnik prostora - parcele treba osigurati odgovarajući parkirališni i manipulativni prostor uz građevinu na parceli i time omogućiti kvalitetan pristup korisnicima građevine, zaposlenima i posjetiteljima. 2 - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) - Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04) - Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (NN 108/95) - Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) - Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 35/94) - Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) - Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) - Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara. Studio 3LHD 38 lipanj 2007.

50 Zaštićeno obalno područje Područje obuhvata DPU-a u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora te se korištenje, uređenje i zaštita površina mora provoditi sukladno važećoj Uredbi o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (NN 128/04) Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina Sve javne prometne površine unutar DPU-a trebaju biti asfaltirane. Sve ostale površine unutar koridora prometnice moraju biti odvojene od kolnih površina visinskim elementima. Iznimno se krajevi kolno-pješačkih površina i mjesta za prijelaz osoba smanjene pokretljivosti izvode kao upušteni, a pješačka ulica može se popločiti i nekim drugim materijalom koji ima odgovarajuće karakteristike u odnosu na otpornost na smrzavanje, nosivost, klizanje i sl. Zelene površine potrebno je oplemeniti drvećem ili grmljem, te odgovarajućom urbanom opremom. Pejzažno uređene površine, parkove i perivoje nužno je održavati i obnavljati u njihovoj najvrednijoj fazi, a prema hortikulturnom projektu uređenja Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti Prirodne vrijednosti U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz, potrebno je: - donijeti plan upravljanja koji će odrediti razvojne smjernice, način zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja; - do donošenja plana upravljanja nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježje zbog kojih su zaštićeni; - građevine se moraju projektirati i graditi tako da se skladno i nenametljivo uklope u okoliš; - prilikom izvođenja radova obavezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost temeljem Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja i krađe; - prilikom uređenja obale potrebno je zadržati prirodnu obalnu liniju, a u slučaju potrebe izvođenja zahvata upotrijebiti kamene obloge i dr. prirodne materijale (kameni obluci, pijesak, ). Kulturno povijesne vrijednosti Na području obuhvata nalaze se ostaci Monte Mulini - Vjetrenjača koje su GUP-om grada Rovinja predložene za zaštitu. Za područje lokaliteta Monte Mulini vjetrenjače mora se obaviti arheološko rekognosciranje terena na osnovu kojeg će se utvrditi način prezentacije ostataka te njihovo uključivanje u turističku ponudu. Između hotela i depandansi Monte Mulini nalaze se stube Monte Mulini, koje se zadržavaju, a potrebno ih je rekonstruirati i obnoviti u izvornom obliku kao povijesnu komunikaciju. Studio 3LHD 39 lipanj 2007.

51 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Posebne uvjete građenja treba utvrditi i u cilju zaštite prostora i drugih korisnika u prostoru od eventualnog štetnog djelovanja pojedinih građevina. To znači da se kroz posebne uvjete utvrđuje maksimalna dopustiva razina djelovanja na okoliš, u segmentu buke, neugodnih mirisa, prašine i drugih vidova zagađenja zraka kao i mogućeg utjecaja na podzemlje, odnosno devastacije prirodnog okoliša. Na području obuhvata ne planiraju se sadržaji koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na okoliš. Povećana buka, prašenje i vibracije tijekom izgradnje neizbježni su, ali su ograničenog vremenskog trajanja, a propisima o postupanju za vrijeme gradnje i nakon završene izgradnje građevina, osigurava se najveća moguća mjera zaštite. Područje zahvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije br. 12/05) te nema registriranih stalnih ili povremenih vodotoka. Ovim DPU-om predviđa se izvedba razdjelnog sustava odvodnje fekalne i oborinske vode. Eventualni pojedini lokalni zagađivači nisu predviđeni. Na prometnim te svim manipulativnim površinama građevinskih čestica koje u izložene raznim nečistoćama i gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila, koja su mjesta mogućih onečišćenja zbog nesreća i dr. incidenata kao i prolivenog goriva i ulja, cjelokupnu oborinsku odvodnju treba riješiti preko separatora ulja i masti te taložnica. Prometnice i prometni objekti moraju imati kontinuirane bočne branike da se onemogući skretanje vozila s prometnih površina. Sve oborinske vode sa manipulativnih dvorišta prije upuštanja u sustav zajedničke odvodnje mora pročistiti korisnik na vlastitoj parceli. DPU-om je određeno da treba obratiti posebnu pažnju postojećim vrijednostima čovjekove okoline: zelenilu, ulicama, komunalnoj opremljenosti i komunalnoj opremi. Zagrijavanje ugostiteljsko-turističkih sadržaja biti će lokalnog karaktera (lokalna ložišta ili putem središnje toplinske stanice za pojedinu građevinsku parcelu). Kod korištenja loživog ulja za zagrijavanje lokalnih kotlovnica potrebno je svakako postaviti zakonom propisane filtre kako bi se emisija otrovnih plinova i krutih mikro čestica iz tih ložišta svela na najmanju moguću mjeru. Rezervoari za zagrijavanja mogu se graditi samo prema posebnim uvjetima nadležnih institucija te uz ishođenje svih potrebnih suglasnosti. Zaštita zraka DPU-om nisu predviđeni sadržaji koji bi izazivali povećano zagađenje zraka. Zaštita od neugodnih mirisa Potrebno je predvidjeti asanaciju obzirom da se nalazi na izloženoj grada Rovinja. Zaštita od buke CS Squero glede emisije neugodnih mirisa u okolišu, s lokaciji, odnosno ulazu u zonu iz smjera povijesne cjeline Na području obuhvata ne planiraju se građevine u kojima bi se odvijala djelatnost koja proizvodi prekomjernu buku. Glavni izvor buke ovog područja ostaju prometnice. Kako se radi o pristupnim cestama na kojima nije predviđen intenzivan i brz promet, to je i taj izvor buke sveden na najmanju mjeru. Mogući izvori povremene buke su terase s glazbom, te preko dana aktivnosti na sportsko-rekreacijskim površinama. Ova razina buke u pravilu ne prelazi dopuštene granice, a smještaj tih sadržaja planiran je tako da bogato zelenilo odvaja te površine od ostalih građevina. Odlaganje otpada Ovim DPU-om nisu predviđene namjene koje bi proizvodile opasni otpad. Većinom će to biti kućni i reciklažni otpad. Potrebno je da se u sklopu svih novih građevina, odnosno njihovih parcela, na odgovarajući i zadovoljavajući način riješi problem odlaganja otpada. Kućni otpad Studio 3LHD 40 lipanj 2007.

52 odlagat će se na privremene (kratkotrajne) deponije na svakoj građevnoj parceli, odakle će se organizirano odvoziti na deponiju vozilima komunalne službe. Isto se odnosi i za eventualne kontejnere za organizirano prikupljanje reciklažnog otpada, kako bi se na taj način smanjio stupanj mogućeg zagađenja okoliša. Mjere zaštite okoliša Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i građenja zahvata Za područje obuhvata obvezna je izrada Projekta krajobraznog uređenja prije početka gradnje. Projektom krajobraznog uređenja osigurati slijedeće mjere: sačuvati postojeći kulturni i prirodni sadržaj, definirati metode građenja kojima bi se stvorila veća stabilnost ekološkog sustava, posebice borove šume te smanjila mogućnost pojava vjetroizvala, vjetroloma i sušenja kao i izbijanja i širenja požara te pojave erozije na mjestima gdje dolazi do povećanog zasijecanja terena, stvaranje strmih pokosa, usjeka i podzida, osigurati mogućnost implementacije raznovrsnih rekreacijskih aktivnosti u što prirodnijem okruženju, zaštititi geomorfološke osobitosti vrhova Veliki i Mali Monte Mulini, suhozide, podzide, terasirane plohe i sl., obnoviti značajke i identitet ostataka mlinova i njihove vizualne percepcije s mora i kopna, zaštititi vrijedan vegetacijski fond provesti sanaciju ili rehabilitaciju eventualno devastiranog biljnog fonda, provesti sanaciju ili rehabilitaciju eventualno devastiranog biljnog fonda, realizirati kvalitetnu mrežu pješačkih staza, biciklističkih i rekreacijskih putova prilagođenih topografiji i postojećoj vegetaciji, razmjestiti i oblikovati odgovarajuću urbanu opremu i infrastrukturu za dnevno i noćno korištenje. Zaštititi sve stablašice i šumski rub uz objekte i uz prometnice koje su na dohvatu mogućih oštećenja od mehanizacije i rada ljudi na način da se oko njih postavi žičana ograda visine oko 1 m na udaljenosti oko 2 m od stablašica. Obilježiti i ograditi značajnije stijene i reljefne vrijednosti (podzidi, kosine, terase i sl.). Obilježiti i ograditi, radi zaštite i sanacije značajnije kulturne vrijednosti (stepeništa od kamena, mlinove i sl.). Na lokaciji zahvata tijekom izvođenja radova postupati prema posebnom projektu (Projektu organizacije gradilišta), uz kontrolu nadležnih tijela uprave. S nastalim otpadom postupati u skladu sa Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) i Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01). Definirati lokaciju za privremena skladišta goriva i maziva kao i servisiranje vozila (punjenje gorivom, podmazivanje i sl.) na način da se ista postavi na prostore koji su rezervirani za buduće zone održavanja ili parkirališta. Za provedbu navedenog potrebno je na jednoj ili više predloženih lokacija koje će kasnije ostati za sličnu namjenu izgraditi nepropusnu podlogu s odgovarajućim prihvatnim kapacitetom kako bi se spriječilo izlijevanje navedenih tvari u okoliš i time onečistilo tlo ugljikovodicima. Postaviti dovoljan broj kemijskih sanitarnih čvorova s primjerenim održavanjem ili dogovoriti korištenje sanitarnih čvorova u postojećim objektima obzirom da će se radovi provodit izvan turističke sezone. Rasuti tereti prevoziti u zato primjerenim vozilima te isti vlažiti ili prekrivati posebice za vrijeme vjetrovitih dana. Studio 3LHD 41 lipanj 2007.

53 Postaviti dovoljan broj spremnika za kruti otpad te organizirati njihovo pražnjenje putem ovlaštenih tvrtki i/ili komunalne tvrtke koja je zadužena za područje Grada Rovinja. O zbrinjavanju nastalog tekućeg i krutog otpada građevinska tvrtka koja će voditi poslove građenja mora voditi očevidnik i popratnu dokumentaciju sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku o vrstama otpada. Za sprječavanje negativnih utjecaja na morski okoliš prilikom gradnje obalnog ruba koji dolazi u kontakt s morem upotrijebiti kameni materijal bez sadržaja zemlje. Prilikom vršenja iskopa, površinski sloj zemlje do stijenske mase uskladištiti na privremenom deponiju i iskoristiti za hortikulturno uređenje čitave zone obuhvata. Prilikom gradnje na terenu, primijeniti modernu građevinsku mehanizaciju (s odgovarajućom dokumentacijom o ispravnosti) u cilju smanjenja razine buke u fazi izgradnje. Unutar lokacije zahvata izraditi prikladno prometno rješenje za kretanje transportnih sredstava i teže građevinske operative. Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata Nastale otpadne vode s područja zahvata prije upuštanja u prijemnik, pročistiti na razinu propisanih parametara kakvoće otpadne vode, sukladno utvrđenim uvjetima iz Vodopravne dozvole i sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01). Sustav odvodnje unutar područja DPU-a za sve programske cjeline izgraditi kao razdjelni sustav što znači odvojite fekalnu od oborinske odvodnje, a prije spajanja na sustav javne odvodnje predvidjeti kontrolno okno kako bi se mogle kontrolirati količine i kakvoće istih. U svim kuhinjama hotela i restorana, ugraditi separatore ulja i masti prije spajanja na internu odvodnju zone. Oborinske vode s parkirališta i manipulativnih površina pročišćavati na taložniku i separatoru ulja i masti prije upuštanja putem upojnog bunara u teren. Čiste oborinske vode s krovišta prikupljati u podzemne ili nadzemne rezervoare te iste koristiti u ljetnim mjesecima za različite namjene, a posebno za hortikulturno održavanje čitave zone. Provoditi stalnu kontrolu sustava odvodnje, a u zimskom razdoblju konzervirati sustav ukoliko se pojedini dijelovi zone zatvore. Sadnjom zelenih tampona smanjiti razinu buke i utjecaja od štetnih polutanata prometa. Kontrolirano sakupljati otpad nastao na lokaciji, uz privremeno odlaganje od odvoza s lokacije od strane nadležnog komunalnog poduzeća (skupljača otpada) temeljem reguliranog međusobnog odnosa, uz zakonski zahtijevanu prateću dokumentaciju. S otpadom postupati u skladu sa zakonskim propisima predmetnog područja, Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06), Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01). Planski definirati dovoz sirovima i odvoz otpadnih tvari kako bi se spriječilo opterećenje prometnica teretnim vozilima. Opasni otpad sakupljati sukladno Zakonu o otpadu i odgovarajućim podzakonskim propisima. Osigurati dovoljno spremnika za prikupljanje papirne, staklene, plastične i metalne ambalaže. Organizirati interno dnevno prikupljanje otpada iz manjih spremnika i/ili košarica postavljenih na javnim površinama i istog sortirati u gospodarskom dijelu te ga predavati ovlaštenoj tvrtki ispunjavajući pri tome potrebnu prateću dokumentaciju. Tvrtku s kojom se sklopi ugovor za zbrinjavanje otpadnog jestivog ulja obvezati da redoviti čisti i zbrinjava sadržaj iz separatora ulja i masti iz kuhinja i restorana. U cilju zaštite kakvoće mora i tla čistiti taložnike i separatore na oborinskoj odvodnji. Studio 3LHD 42 lipanj 2007.

54 S obzirom da će biti značajne površine pod hortikulturnim uređenjem, tijekom čitave godine rezidbeni organski materijal posebno prikupljati i u suradnji sa komunalnim poduzećem usmjeriti na kompostanu. U cilju smanjenja utjecaja produktima izgaranja planirati korištenje plina ili obnovljivih izvora energije kao što su toplote pumpe, solarni kolektori i sl. U cilju smanjenja potrebnih količina pitke vode, uz zadovoljenje standarda hotela uvesti nadzor potrošnje i kvalitetno održavanje, instalirati i održavati opremu kojom se omogućava ušteda te internim pravilnicima definirati pojedine aktivnosti (održavanje hotelskih soba i kupatila, korištenje oborinske vode sa krovišta za hortikulturno održavanje i sl.). Emisije iz stacionarnih izvora na lokaciji zahvata (energetskih objekata na plinovito, tekuće ili kruto gorivo) održavati u granicama zakonski dozvoljenih vrijednosti za stacionarne izvore emisija prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04). Provoditi mjere zaštite od požara u skladu sa odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i odredbama Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99). Na lokaciji postupati u sladu sa zahtjevima Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća Osigurati primjerenu protupožarnu zaštitu izraditi Plan protupožarne zaštite kojim će se definirati lokacija i broj hidranata kao i sigurni izvori dovoljne količine vode, minimalni broj osposobljenih kadrova i ostala potreba oprema po objektima. Pri definiranju sigurnih količina protupožarne vode uzeti u obzir i mogućnost korištenja pročišćenih otpadnih voda, čistih oborinskih voda sa krovišta ili podzemnih voda iz kontroliranih bušenih zdenaca. Redovito čistiti i održavati sustav oborinske odvodnje kako ne bi došlo do poplavljivanja kod ekstremnih oborina. Posebno se to odnosi na vodolovna grla koja prikupljaju oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina. Redovito održavati sustav interne fekalne odvodnje te pratiti količinu otpadnih voda na kontrolnom oknu prije upuštanja u sustav javne odvodnje. U slučaju iznenadnog događaja, ekološke nesreće, ovisno o događaju, postupiti prema Planu intervencije u zaštiti okoliša, Državnom planu za zaštitu voda, Županijskom planu intervencija u zaštiti okoliša i Operativnom plana Turističke zone Monte Mulini. U slučaju nesreća i požara postupati prema izrađenim planovima i procjenama opasnosti u skladu s Pravilnikom o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03) i Pravilnikom o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94, 55/94). Program praćenja stanja okoliša Sanitarno potrošne otpadne vode kontrolirati u skladu sa zakonskom regulativom odnosno Vodopravnom dozvolom prema slijedećim pokazateljima četiri puta godišnje: temperatura, ph, ukupne suspendirane tvari, BPK 5, KPK, N-spojevi, P-ukupan, ukupne masnoće, mineralna ulja, detergenti. Oborinske vode s manipulativnih površina i prometnica, koje se nakon pročišćavanja upuštaju u okoliš, kontrolirati dva puta godišnje na slijedeće pokazatelje: ukupne suspendirane tvari, ph, mineralna ulja. Ispitivati sanitarnu ispravnost vode za kupanje dva puta mjesečno tijekom uporabe (prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 60/92) određivanjem: vizualnog pregleda, bakterioloških pokazatelja TC, FC i FS, broj gljivica, amonijaka i ph. Provoditi održavanje uređaja za pročišćavanje vode. Ispitati dograđenu kanalizaciju na vodonepropusnost (nakon izgradnje i svakih pet godina kasnije). Studio 3LHD 43 lipanj 2007.

55 Jednom godišnje mjeriti emisije u zrak iz stacionarnih izvora na lokaciju Turističke zone. Dopuniti interne dokumente Turističke zone Monte Mulini (za normalni rad i za slučaj akcidenta). Izrađivati redovite izvještaje o provedbi praćenja stanja okoliša i voditi evidenciju o provedenim mjerenjima. Zaštita od elementarnih nepogoda U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to: utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja grada Rovinja, kao podloga za provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do VII stupnja MCS ljestvice, striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine, pri izgradnji potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija. Studio 3LHD 44 lipanj 2007.

56 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA Članak 1. (1) Uvjeti za određivanje namjene površina određenih DPU-om, koji određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: - principi održivog razvoja; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora; - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke; (2) Uvjeti određivanja namjene površina DPU-a određeni su u skladu s mogućnostima proizašlim iz zatečene situacije na terenu, uvjetima iz planova višeg reda, Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). (3) Uređivanje prostora kao što je uređivanje zemljišta, izgradnja građevine te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine terena na području obuhvata DPU-a može se obavljati isključivo u suglasju s ovim DPU-a, odnosno u suglasju s odredbama koje on donosi (tekstualni i grafički dio). (4) U okviru DPU-a predviđene su slijedeće namjene: - ugostiteljsko turistička namjena (T1) - hoteli i depandanse - pomoćne građevine - sportsko-rekreacijska namjena bazeni - zelene/hortikulturne površine parkovi - pješačke površine - ugostiteljsko turistička namjena prateći sadržaji (T4) - sportsko rekreacijska namjena gradski bazen sa pratećim sadržajima (R1) - sportsko rekreacijska namjena gradska kupališta (R3) - sportsko rekreacijska namjena plažni objekti (R5) - javne zelene površine parkovi (Z1) - infrastrukturni sustavi i mreže (5) Namjena svake građevne parcele određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1b: Detaljna namjena površina i na listovima 4a: Plan parcelacije i 4b: Uvjeti gradnje. Članak Ugostiteljsko turistička namjena (1) Ugostiteljsko-turistička namjena T1 obuhvaća smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni), visoke kategorije (4**** i 5*****). (2) Ugostiteljsko-turistička namjena T4 obuhvaća prateće ugostiteljske sadržaje (restoran, barovi i informativni punkt). (3) Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, sunčališta, terase, paviljoni, barovi, restorani i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude te uređenje zelenih površina). Studio 3LHD 45 lipanj 2007.

57 Članak Sportsko rekreacijska namjena (1) Sportsko-rekreacijska namjena sadrži površine za sport i rekreaciju, uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare. (2) Sportsko-rekreacijska namjena R1 obuhvaća gradski bazen sa pratećim sadržajima. (3) Sportsko-rekreacijska namjena R3 Uređena kupališta podrazumijevaju gradske plaže u morskim zonama maritimne rekreacije, na kojima se mogu graditi obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi. (4) Sportsko-rekreacijska namjena R5 obuhvaća područje za rekonstrukciju i dogradnju plažnog objekta. Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo). Članak Javne zelene površine (1) Javni park Z1 u ovom slučaju park i park-šuma turističke zone je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i korisnika turističke zone. (2) Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i p otreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina. Članak Površine infrastrukturnih sustava (1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet. Unutar prostora DPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. (2) Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa mogu se graditi i uređivati: ulična mreža, parkirališta, pješačke zone, putovi i sl Pregled namjene površina (1) Tablica 1: Članak 6. NAMJENA OZNAKA POVRŠINA UDIO UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA T1 12,54 43,8% T4 0,28 1,0% R1 0,26 0,9% SPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA R3 0,82 2,9% R5 0,27 0,9% JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1 11,62 40,6% INFRASTRUKTURNI SUSTAVI IS 2,81 9,8% UKUPNO: 28,61 100% Studio 3LHD 46 lipanj 2007.

58 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA I GRAĐEVINA 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) Veličina i oblik građevnih čestica Članak 7. (1) U grafičkim prilozima br. 4a, 4b1 i 4b2 utvrđene su planirane granice građevnih čestica te uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina. Za svaku česticu su određene dimenzije, oblik i površina te granice gradivog dijela čestice (za glavne i za ostale građevine). Članak Izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica (1) Izgrađenošću građevne parcele smatra se ukupna površina projekcija svih građevina na parceli, uključujući sve ukopane i poluukopane građevine, a ucrtana je na listovima 4b1 i 4b2. U izgrađenost građevne p arcele ne uračunavaju se: konzolni istaci do 0,5 m, elementi uređen ja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.) te otvoreni bazeni, ukoliko lice vodene površine nije više od 120 cm od konačno zaravnatog terena mjereno na svakoj točki bazena (ako posebnim propisom nije drugačije određeno). (2) Izgrađenost građevnih čestica i koeficijent iskoristivosti građevnih čestica određeni su za cijeli zahvat u prostoru. Građevine ugostiteljsko turističke namjene (3) Detaljni uvjeti koji proizlaze iz grafič kih priloga br. 4. Uvjeti gradnje za svaku pojedinu građevnu česticu navedeni su u tablici 2. Sportsko rekreacijska namjena (4) Detaljni uvjeti koji proizlaze iz grafičkih priloga br. 4. Uvjeti gradnje za svaku pojedinu građevnu česticu navedeni su u tablici 2. Javne zelene površine (5) Javni parkovi Z1 su površina u funkciji turističke zone Monte Mulini pa tome treba prilagoditi i oblikovanje, sadržaje te hortikulturno uređenje. Park je zamišljen kao prostor pretežito visokog zelenila sa šetnicama i mjestima hortikulturnih atrakcija. (6) Unutar ovih Javnih zelenih površina dozvoljeno je: - održavanje, njegovanje i zaštita parkova, uvažavajući njihova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna obilježja; - održavanje staza i putova te uređivanje novih, ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeću matricu parternog uređivanja parka; - zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete; - rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama parka; - gradnja građevina koje su u funkciji parka; (7) Nije dozvoljena gradnja ispod parkovnih površina. Studio 3LHD 47 lipanj 2007.

59 Članak Izgrađenost i koeficijent iskoristivosti u turističkoj zoni ukupno (1) Ukupna izgrađenost iznosi 0,20. Koeficijent iskoristivosti iznosi 0,35. Tablica 2: KO FRAS TRUKTURNI SUSTAVI IN JENA NAM UGOSTITELJS TURISTIČKA SKO CIJSKA SPORT KREA RE POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE MAX kig BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA NADZEMNE GRAĐEVINE GRAĐEVINA OZNAKA KATNOST NIVO PROJEKCIJE GRAĐEVNE INTERVENCIJE GRAĐEVINE ČESTICE m 2 osnovna ostale namjena građevine m 2 aps. nadzemno HOTEL PARK P+4 (5) rekonstrukcija i HOTEL PARK T ,77 dogradnja P+1 - Lungo mare i TS HOTEL MONTE MULINI izgradnja na 6236 bez bazena P+4 HOTEL MONTE MULINI mjestu T zona bazena restorana i 0, HOTEL MONTE MULINI depandansi T DEPANDANSE Monte Mulini P izgradnja na HOTEL LONE mjestu hotela T ,36 P+5 Montauro HOTEL EDEN P+5 rekonstrukcija i HOTEL EDEN T ,69 dogradnja P - ostale građevine RESTORAN MARINA rekonstrukcija i sa Skiper barom dogradnja T ,96 P+1 INFORMATIVNI PUNKT izgradnja T ,62 P UKUPNO , ,88 =Kis GRADSKI BAZEN izgradnja na 1146 P+1 - prateći sadržaji mjestu R , ,14 GRADSKI BAZEN otvorenog 1312 P - dio bazena bazena GRADSKA KUPALIŠTA uređenje R R rekonstrukcija i R , ,49 P dogradnja PLAŽNI OBJEKT rekonstrukcija i dogradnja R , ,20 P UKUPNO , ,30 =Kis TRAFOSTANICA rekonstrukcija IS , ,57 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,41 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,41 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,51 P TRAFOSTANICA rekonstrukcija IS , ,54 P TRAFOSTANICA izgradnja IS , ,44 P UKUPNO UCRTANA POVRŠINA VERTIKALNE MAX kis , ,49 =Kis Članak Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža) (1) Ukupna bruto izgrađena površina za sve građevine razrađena je i prikazana na listovima 4b1 i 4b2 i u tablici 2 ovih Odredbi. (2) Maksimalna visina građevina T1 iznosi 18,50 m od konačno poravnatog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca. Iznimno dijelovi građevine (dimnjak, strojarnica lifta, termotehnička oprema, stubišta i slično) mogu se planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa unutar građevine. Studio 3LHD 48 lipanj 2007.

60 (3) S obzirom da se u ovoj zoni radi o zoni rekonstrukcije i interpolacije, visina interpoliranih građevina određivati će se uvjetovano visinom susjednih građevina. (4) Maksimalna katnost građevina T1 namjene je prizemlje i 4 kata (P+ 4) ili prizemlje - pet korisničkih etaža, odnosno uvjetovano visinom susjednih građevina, što za hotel Eden i Lone iznosi P+5 šest korisničkih etaža, uz mogućnost gradnje podruma. Zadržava se postojeća katnost hotela Park (P+5) kod kojeg se prizemnom etažom smatra objekt Lungo mare jer se nalazi na istoj građevnoj čestici. Maksimalna visina dogradnja hotela Park iznosi P+4. (5) Maksimalna katnost građevina T4 određena je sa P+1 za restoran Marina te P za informativni punkt. (6) Maksimalna visina građevina T4 iznosi 10 m za restoran Marina te 5 m za informativni punkt. (7) Maksimalna katnost građevina koje služe za povezivanje hotela iznose: Po+P (u slučaju hotela Lone i Eden - katnost Po+P) te Po (u slučaju između hotela Lone i Monte Mulini te Monte Mulini i depandansa). (8) Maksimalna katnost građevine gradskog bazena iznosi P+1 za osnovnu građevinu te P za natkriveni dio bazena. Maksimalna visina uvjetovana je potrebnom visinom iznad bazena. (9) Maksimalna katnost plažnih objekata iznosi P, a maksimalna visina iznosi 6 m. (10) Maksimalna katnost ostalih građevina, koje nisu osnovne namjene iznose P, a maksimalna visina 5 m. (11) Podrumom se smatra najniža razina (etaža) građevine ako: - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 120 cm od kote konačno zaravnatog terena. - na kosom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od konačno zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu. (12) Suterenom se smatra korisnička etaža koja je djelomično ukopana u teren ali manje od podruma. Članak Namjena građevina (1) Namjena građevnih parcela određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1: Detaljna namjena površina i na listovima 4a, 4b1 i 4b2. (2) Unutar područja obuhvata predviđene su površine za ugostiteljsko-turističku namjenu T1 za smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (4**** i 5*****). (3) Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, hortikulturne površine i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). (4) Na zasebnim česticama izdvojene su slijedeće namjene: Ugostiteljsko-turistička namjena T4, koja obuhvaća prateće ugostiteljske sadržaje (restorane, barove, informativni punkt i sl.). (5) Zona kupališta i rekreacije podijeljena je na zonu R1 koja obuhvaća gradski bazen sa pratećim sadržajima, zonu R3 - Uređena kupališta, odnosno gradske plaže te zonu R5 - plažni objekt. Studio 3LHD 49 lipanj 2007.

61 Članak Smještaj građevina na građevnim česticama (1) Na grafičkim listovima 4b1 i 4b2 vidljiva je površina unutar koje su smještene građevine na parceli te građevni pravci građevina i regulacijska linija. (2) Izgradnja građevina na građevnim parcelama određenim ovim DPU-om može se odvijati isključivo unutar granica gradivog dijela parcele. (3) Veličina i oblik tih zona poglavito proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te mogućnosti prilaza za interventna vozila. (4) Izvan obveznog građevnog pravca mogu se postavljati nadstrešnice nad ulazom u hotel, natpisi, rasvjetni stupovi, priključni elementi infrastrukture te podzemne garaže. (5) Građevine moraju biti udaljene 4 m od granice susjedne čestice za građevine visine do P+2, za građevine visine do P+4 udaljenost od susjedne čestice iznosi h/2. (6) Zgrade se mogu graditi na međi u slučaju kada se radi o izgradnji zamjenske građevine, kada se radi o izgradnji zgrade prislonjene uz već postojeću ili planiranu susjednu građevinu na međi (odnosno interpolaciji) ili u skladu s ovim DPU-a. U slučaju da se zgrada gradi na međi tada se ona smatra poluugrađenom i moguće je na susjednoj parceli izgraditi zgradu na istoj međ i. U tom slučaju bočni zid mora biti izveden kao vatrootporan i bez ikakvih otvora, a sljeme krova mora obvezno biti okomito na bočnu među. (7) Izgradnja na međi moguća je i ako se radi o dijelu građevine koji služi za povezivanje hotela kroz dvije etaže (u slučaju hotela Lone i Eden - katnost Po+P) te kroz jednu etažu - podrumsku (u slučaju hotela Lone i Monte Mulini) i ispod stuba Monte Mulini u slučaju hotela Monte Mulini i depandansa. (8) Vanjski bazeni mogu biti u sklopu površina za izgradnju ili izvan površine za izgradnju ako se radi o izgradnji bazena sukladno posebnom propisu. Maksimalna veličina vodene površine za česticu T1-2 unutar površine za izgradnju ostalih građevina, definirana je u tablici 2 ovih Odredbi. Članak Oblikovanje građevina (1) Građevine treba oblikovati tako da suvremenim oblikovanjem, materijalima i odnosom prema okruženju jasno prikazuju sadržaje i namjenu same građevine. (2) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom Dozvoljavaju se i manji nagibi na manjim dijelovima krovišta Uređenje građevnih čestica Članak 14. (1) 40% ukupne površine zone planirano je ozelenjeno, odnosno mora biti uređeni prirodni teren. (2) Na području obuhvata DPU-a nije dozvoljeno ograđivanje građevnih čestica pojedinih hotela unutar zone. (3) Postojeći potporni zidovi se zadržavaju kao kameni, dok planirani potporni zidovi moraju imati oblogu od kamena. Studio 3LHD 50 lipanj 2007.

62 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM Članak 15. (1) Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tala bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže Čanak 16. (1) Cestovna i ulična mreža prikazana je na grafičkim listovima br.1. Detaljna namjena površina i 2a.Promet. (2) Kod izrade glavnog projekta pojedinih prometnica, moguća su manja odstupanja (u horizontalnom i vertikalnom smjeru) od trasa utvrđenih ovim DPU-a, a unutar koridora prometnica. Izgradnja i uređenje planiranih i postojećih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Članak Glavna naseljska cesta - sekundarna (1) Istočnom granicom DPU-a prolazi ulica Luje Adamovića. Ovim DPU-a planirano je raskrižje sa ovom ulicom na kojem bi se formirao glavni ulaz u zonu. (2) Ulica Luje Adamovića planirana je sa biciklističkom stazom širine 2,0 m i pješačkom stazom širine 1,6 m sa zapadne strane uz granicu obuhvata. Članak Pristupne ulice (1) Na području DPU-a nalaze se slijedeće pristupne ulice, za koje je planirano: - Pristupna cesta za hotel Park /os 260/ odvaja se od ulice A. Smareglie za hotel Monte Mulini, te vodi na sjever do hotela Park. - pristupna cesta za hotel Monte Mulini /os 120/ - Od kružnog toka na sjeverozapad odvaja se novi dio ceste koji se spaja na postojeću ulicu Antonia Smareglie. Od tog spoja nadalje ulica A. Smareglie bit će rekonstruirana i proširena do hotela, u širini kolnika od 6,0 m sa dvostranim nogostupom širine 1,6 m do kolno-pješačke ulice prema hotelu Monte Mulini te dalje sa jednostranim nogostupom širine 1,6 m. - Pristupna cesta za hotel Lone /os 100/ nova cesta od kružnog toka do hotela Lone, u širini kolnika od 6,0 m sa dvostranim nogostupom širine 1,6 m. - Pristupna cesta za hotel Eden /os 140/ rekonstrukcija postojeće ceste od kružnog toka do hotela Eden, u širini kolnika od 6,0 m sa dvostranim nogostupom širine 1,6 m. - Obala Vladimira Nazora nalazi se na sjevernoj strani obuhvata DPU-a i od sjevernog ulaza vodi do Šetališta Vijeća Europe, te zone bazena, gata i marine. U dijelu od okretišta do ulaza u garažu, odnosno pristupu marini ima poseban režim korištenja, odnosno pristup je moguć samo korisnicima garaže i marine, korisnicima objekata na Šetalištu, te auto vlaku. Širina kolnika ove ulice planirana je sa 6,0 m te sa pješačkom stazom širine 3,5 sa JI strane te biciklističkom stazom širine 2,0 m i pješačkom stazom širine 2,5 m sa SZ strane. Studio 3LHD 51 lipanj 2007.

63 (2) Dijelovi pristupnih ulica koji se nalaze na građevinskim parcelama turističke namjene ovim DPU-a su određeni načelno te se mogu mijenjati radi prilagodbe rješenjima hotela, imovinskopravnim odnosima i stanju na terenu. Čanak Veće kolno-pješačke površine i pješačke površine (1) Na području DPU-a planirana je mreža kolno-pješačkih površina za interventna i dostavna vozila u minimalnoj širini od 3,5 m, izuzetak je dio ulice I.M.Ronjgova, od granice obuhvata pa do nove prilazne ceste hotela Park, kojim mogu prometovati vozila stanara. (2) Zadržavaju se Šetališta Vijeća Europe i Šetalište Uvale Lone kao pješačke zone sa trasom auto vlaka. (3) Preostale manje kolno pješačke površine i pješačke površine označene su na grafičkim prilozima 1a: Detaljna namjena površina i 2a: Promet. Izuzetak su pješački nogostupi uz postojeće i planirane prometnica. (4) Za popločenje se može koristiti kamen, prefabricirani betonski elementi u boji, odnosno materijali dovoljne nosivosti. Završna hodna ploha mora biti tako obrađena da se opasnost od sklizanja svede na najmanju moguću mjeru Promet u mirovanju Članak 20. (1) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) unutar zone potrebno je osigurati temeljem posebnog propisa za ugostiteljsko-turističke objekte. PGM osiguravaju se na parceli i/ili na zajedničkom parkiralištu, odnosno garaži koja se nalazi na parceli hotela Eden. (2) Na području obuhvata planirane su slijedeće garaže i parkirališta: JAVNA GARAŽA HOTELI PLATO - Šetalište Vijeća Europe PARK EDEN LONE MONTE MULINI UKUPNO Broj soba podzemna garaža GPM max.110 max. 80 min. 160 max. 100 max natkrivena parkirališta PM 0 max. 78 min. 80 max Ukupno GPM planirano (3) Na parceli hotela EDEN predviđa se rekonstrukcija i dogradnja postojećeg parkirališta, odnosno izgradnja podzemne garaže na mjestu postojećeg parkirališta, kao zajedničkog parkirališta za hotele Eden, Lone i Monte Mulini. (4) Na Šetalištu Vijeća Europe, ispod današnjeg objekta "Lungo mare" planirana je javna garaža. Ulaz u nju omogućen je sa Obale V. Nazora. Kod izgradnje ove garaže mora se zadržati postojeći kolektor odvodnje otpadnih voda u garaži ili uz nju. (5) Na postojećem parkiralištu na parceli hotela Park planirana je izgradnja garaže. (6) Moguća je izgradnja garaže na građevnoj čestici hotela Monte Mulini. (7) U neposrednoj blizini hotela Eden planirano je i parkiralište za kraće zaustavljanje (čekanje) autobusa. (8) U bruto izgrađenu korisnu površinu za izračun garažno parkirališnih mjesta ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa te zajedničke horizontalne i vertikalne komunikacije. (9) Na samoj građevnoj parceli treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa. Studio 3LHD 52 lipanj 2007.

64 Članak Površine za javni prijevoz (1) Područje obuhvata DPU-a prolaze trase minibusa i mini auto-vlaka. (2) Linija minibusa br. 4 Škaraba Stari grad planiran je sa trasom koja prolazi istočnom granicom obuhvata odnosno ulicom L. Adamovića. Cijela trasa glasi: Škaraba Monvi Cesta za Škarabu Ulica L. Adamovića S. Radića - Braće Lorenzetto - G. Paliage Pietra Ive Trg Pignatona A. Rismonda A. Negrija V. Nazora Vijeća Europe Omladinska Zagrebačka L. Adamovića Cesta za Škarabu Monvi Škaraba. (3) Trasa mini auto-vlak prolazi zapadnim dijelom obuhvata odnosno ulicom V. Nazora, uz Marinu te dalje duž šetališta «Lungo mare», na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, sve do kupališnih zona Škarabe Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže Članak 22. (1) Temeljem Zakona o telekomunikacijama (NN 53/94, 122/03, 158/03 i 60/04) investitor je dužan za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli izgraditi privodnu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) za priključak građevine na telekomunikacijsku mrežu, a građevina mora imati telekomunikacijsku instalaciju. (2) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže (TK) mogu se podijeliti na: - uvjeti za gradnju TK mreže po javnim površinama (glavne trase), - uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu TK mrežu, - uvjeti za smještaj određenih elemenata TK mreže na javnim površinama (javne telefonske govornice, kabelski izvodi - samostojeći, na stupu, na zidu, u zidu, kabineti, UPS). (3) Uvjeti za gradnju TK mreže po javnim površinama (glavne trase): Pristup građenju telekomunikacijske mreže je takav da se gradi distributivna telekomunikacijska kabelska kanalizacija (DTK). Za izgradnju DTK koriste se cijevi PVC Ø 110, PHD Ø 75 i PHD Ø 50. Za odvajanje, ulazak TK mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8 m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2 E, D3E). (4) Uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu TK mrežu: Kod izdavanja posebnih uvjeta također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera Ø 50 mm. Priključenje poslovnih i stambenih objekata na DTK je moguće izvesti zajednički s preostalim infrastrukturnim priključcima (elektroenergetski, vodoopskrbni i kanalizacijski) prema uvjetima navedenim u Zakonu o telekomunikacijama, koji uređuje radove u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme. U blizini telekomunikacijskih objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada. Studio 3LHD 53 lipanj 2007.

65 (5) Uvjeti za smještaj određenih elemenata telekomunikacijske mreže na javnim površinama: Za pojedine elemente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor: - javna telefonska govornica 1 m 2 - ormar (kabinet) za smještaj UPS-a m 2 - kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor za smještaj) - montažni kabelski zdenci prema projektnom rješenju (smještaju se na trasi rova gabariti zdenaca su tipizirani). (6) Infrastrukturu pokretnih komunikacija dozvoljeno je smještati na krovove hotela Uvjeti gradnje i rekonstrukcije energetske mreže Članak Plinoopskrba (1) Mreža plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu 2c, u mjerilu 1:1.000 kroz dvije faze izgradnje, uz napomenu da se trase koje su određeni ovim DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a. (2) U I. fazi zadržava se postojeći spremnik UNP-a koji napaja trošila u kuhinjama hotela Eden, Montauro i Park, te se na njega vrši spoj plinskih trošila koja se nalaze u kuhinjama hotela Lone, Monte Mulini i restorana Marina. (3) Dozvoljava se nadogradnja kapaciteta dodavanjem još jednog spremnika UNP-a od maksimalnog kapaciteta V=4850 lit ukoliko se za to ukaže potreba i eventualno ukopavanje postojećeg i novog spremnika, odnosno ovisno o povećanoj potrošnji koja će se očitavati na brzini pra žnjenja i punjenja postojećeg spremnika UNP-a. (4) Financiranje novih priključaka nadogradnje i rekonstrukcije snosit će sam investitor, a svi radovi na spajanju novih potrošača od ostalih hotela na postojeći spremnik UNP-a, dodavanje i nadogradnju novog spremnika ili eventualno ukopavanje postojećeg i novog spremnika trebaju biti izvedeni u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenje i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl. list 24/71). Puštanje u pogon rekonstruiranog i nadograđenog i ukopanog plinskog sustava spremnika UNP-a treba biti odobreno od strane nadležnog Državnog Inspektorata - Inspekcije posuda pod tlakom, te MUP-a. (5) U II. fazi planirano je uklanjanje kompletne postojeće (zatečene) instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći (ili postojeće) spremnik UNP-a, te demontažu kompletne opreme (regulatora, isparivača, zaštitne ograde i dr.). Nakon toga potrebno je izvršiti spoj sustava područja obuhvata DPU-a na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag u skladu sa posebnim uvjetima za priključak i energetskoj suglasnosti koje treba zatražiti od nadležnog distributera plina za to područje. (6) U plinskim kotlovnicama predvidjeti sustav za grijanje objekta, pripremu potrošne tople vode, te eventualno grijanje bazena i ostalog po potrebi. Predvidjeti snabdijevanje plinom svih potrošača u objektima, te mjerenje potrošnje plina plinomjerima. (7) Izvedbu plinskih kotlovnica predvidjeti pojedinačno u svakom hotelu i/ili restoranu kao zasebnom objektu, obzirom da prema GUP-u snaga istih ne smije biti više od 250 kw. Plinske kotlovnice moraju biti projektirane i izvedene u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, izgradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica iz godine koji je u Hrvatskoj na snazi temeljem Zakona o normizaciji (NN 55/96 članak 53 stavak 3). Studio 3LHD 54 lipanj 2007.

66 Članak Elektroopskrba (1) Planirane građevine priključuju se na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno na način propisan od HEP-a, DP "Elektroistra" Pula, pogon Rovinj. Trase koje su određene ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a. (2) Na području obuhvata DPU-a zadržavaju se postojeće trafostanice (Eden i Marina), planirano je izmještanje i rekonstrukcija TS Park (do maksimalno 2x1000 kva), izgradnja zamjenske trafostanice Monte Mulini (2x1000 kva) te izgradnja novih trafostanica: TS sjeverno od planiranog rotora (1000 kva), TS Lone (2x1000 kva) i TS u nastavku ulice I.M. Ronjgova (1000 kva). (3) Nove, odnosno rekonstruirane trafostanice treba ukomponirati u postojeću i buduću 10(20) kv mrežu područja grada Rovinja, ugraditi 20 kv kabele, u skladu sa granskom normom HEP-a. (4) Javnu rasvjetu prometnica treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga DPU-a. Stupovi javne rasvjete postavljaju se na rub pločnika ili na rub ceste (gdje ne postoji pločnik). (5) Izgradnju javne rasvjete prometnica, perivoja i trgova uskladiti s odlukama grada i distributera te u skladu s tim izraditi projektnu dokumentaciju. (6) Prilikom izgradnje, odnosno rekonstrukcije TS potrebno je zatražiti pravovremenu suglasnost od nadležnog distributera, odnosno uvjete i način priključivanja zone na postojeću energetsku mrežu i izvor napajanja od buduće TS 110/20 kv Rovinj (Turnina) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodnogospodarske mreže Članak Vodoopskrba (1) Vodoopskrba na području turističko-ugostiteljske zone Monte Mulini sastoji se od tranzitno-opskrbnog cjevovoda prema Crvenom otoku i tranzitno-opskrbnih cjevovoda koji prolaze zonom, kao dijela cjelokupnog vodoopskrbnog podsustava grada Rovinja, a u nadležnosti je komunalnog poduzeća Istarski vodovod d.o.o. te od vodovodne mreže same zone. Stoga je potrebno za svaki objekt, odnosno tehnološku cjelinu predvidjeti poseban priključak sa vodomjernom garniturom na javnu vodoopskrbnu mrežu. (2) Cjevovode obuhvaćene ovim DPU-a, a koji će biti pod nadležnošću Istarskog vodovoda d.o.o. predvidjeti od nodularnog lijeva. (3) Predložene izmjene profila tranzitno-opskrbnog cjevovoda uskladiti sa nadležnim komunalnim poduzećem, a ovisno o planovima razvoja vodoopskrbnog podsustava. (4) Tranzitno-opskrbni cjevovod prema Crvenom otoku postaviti prema priloženom kartografskom prikazu 2d, u mjerilu 1:1.000, uz napomenu da se trase i profili cjevovoda koji su određeni ovim DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a. (5) Vodoopskrbni cjevovodi su postavljeni uz postojeće i planirane prometnice i puteve čime se olakšava pristup i održavanje, osim cjevovoda za Crveni otok za kojeg je predviđena rekonstrukcija/izmještanje. (6) Zahvat na vodoopskrbi potrebno je izvesti prije nego što se pristupi realizaciji izgradnjerekonstrukcije objekata. Studio 3LHD 55 lipanj 2007.

67 (7) Kod izrade glavnog projekta vodoopskrbe potrebno je izraditi hidraulički proračun sa 24- satnom simulacijom uključujući sve sanitarno-tehnološke potrebe za vodom kao i potrebne količine za protupožarnu zaštitu. (8) Raspored hidranata na vodovodnoj mreži postaviti u glavno/izvedbenim projektnim dokumentacijama obzirom na Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). (9) Nakon donošenja DPU-a projektni elaborati pojedinih objekata dijelova unutar područja zahvata potrebno je dostaviti na suglasnost Istarskom vodovodu d.o.o Odvodnja otpadnih voda Članak 26. (1) Na području obuhvata ovog DPU-a planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Kod toga prioritetno treba izgraditi kanalizacijsku mrežu za prihvat sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda, dok oborinsku kanalizaciju treba izgrađivati samo prema stvarnim potrebama. (2) Sustavi odvodnje otpadnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazan je na kartografskom prikazu 2d, u mjerilu 1:1000. Prikaz je usmjeravajućeg značenja. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata određeni ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a. (3) Točne dionice rekonstrukcije određuju se glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom, na temelju snimka i ispitivanja vodotjesnosti postojeće kanalizacije, kao i kontrolnog hidrauličkog proračuna. (4) Tehnološke otpadne vode, koje su po sastavu različite od kućanskih odnosno sanitarnih otpadnih voda, moraju se prije priključenja na izgrađeni sustav odvodnje i pročišćavanja pročišćavati do stupnja koji je propisan važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99 i 6/01). Iznimno, nadležna komunalna organizacija može propisati i druge uvjete pročišćavanja i/ili retencioniranja, u skladu s prihvatnim mogućnostima izgrađenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. (5) Svi postojeći, kao i budući objekti moraju biti priključeni na javni sustav odvodnje. Uvjete priključenja pojedinih građevina i čestica na izgrađeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda propisuje nadležna komunalna organizacija. (6) Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda u načelu treba osigurati prirodi bliskim načinima. Čiste odnosno neznatno onečišćene oborinske vode (oborinske vode krovnih površina, pješačkih staza i sl.) treba razlijevati po okolnom terenu odnosno ponirati u podzemlje, ili sakupljati (u postojećom vodospremniku) i koristiti ih za zalijevanje zelenila. Višak ovih voda može se ispuštati samo kada se prepuni sustav. (7) Za oborinske vode za koje postoji opasnost da su ili da će biti onečišćene (oborinske vode prometnica s velikim intenzitetom prometa, zauljene površine i sl.) izgrađuje se zaseban sustav otvorenih i/ili zatvorenih kanala. Prije ispuštanje takvih oborinskih voda u okoliš (podzemlje, prirodni vodotoci ili more) potrebna je odgovarajuća obrada (pjeskolov/mastolov odnosno odjeljivač ulja i benzina ili neka druga mjera). Mjera obrade utvrđuje se vodopravnim uvjetima, a detaljnije razrađuje glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom. Studio 3LHD 56 lipanj 2007.

68 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA Članak 27. (1) DPU-om predviđene su javne zelene površine koje obuhvaćaju javne parkove (Z1). Zelene površine prikazane su na grafičkim listovima 1b, 4a, 4b1 i 4b2. (2) Na parkovnim površinama dozvoljeno je uređivanje putova, staza, šetnica, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme te postava skulptura i javne rasvjete. (3) Na javnim zelenim površinama mogu se graditi samo građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su: odmorišta i vidikovci, dječja igrališta i radionice te postavljanje paviljona i zaklona (sjenice/nadstrešnice) površine do 25 m 2. (4) Na javnim zelenim površinama perivojima i šetalištima (Z1) nije dozvoljena postava kontejnera za odlaganje bilo koje vrste otpada. U sklopu rješenja javnih parkova i park šume predvidjet će se košarice za odlaganje sitnoga otpada. 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA Članak 28. (1) Posebno vrijedne i osjetljive cjeline na prostoru DPU-a su: park-šumu sa vrhom Monte Mulini te stube Monte Mulini. (2) Pejzažno uređene površine - parkove moraju se održavati i obnavljati u njihovoj najvrednijoj fazi, prema hortikulturnom projektu. (3) Posebnu pozornost potrebno je posvetiti Malom i Velikom vrhu Monte Mulini. Glavne smjernice za očuvanje su: zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog biljnog fonda, uklanjanje invanzivnih alohtonih vrsta, kvalitetni pristup parkovnom oblikovanju prostora oko novoizgrađenih objekata, koji će se u potpunosti uklopiti u sliku postojećeg zelenila. (4) Stube Monte Mulini zadržavaju se kao dio sustava javnih pješačkih površina. (5) Turističku izgradnju treba nadvisivati prirodna formacija šume i to min. za 1/3 visine. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIK CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Članak 29. (1) Područje obuhvata nalazi se unutar područja značajnog krajobraza Rovinjskih otoka i priobalnog područja. Temeljem Zakona o zaštiti prirode i u skladu sa ovom odlukom, potrebno je sačuvati što je moguće veće površine autohtonog zelenila i prirodnog reljefa terena, a građevine projektirati i graditi tako da se skladno i nenametljivo uklope u okoliš. (2) Za zahvate u prostoru potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela za zaštitu prirode. (3) Na području obuhvata nalaze se ostaci Monte Mulini - Vjetrenjača koje su GUP-om grada Rovinja predložene za zaštitu. Za područje lokaliteta Monte Mulini vjetrenjače mora se obaviti arheološko rekognosciranje terena radi adekvatne prezentacije nalaza. (4) Stube Monte Mulini je potrebno rekonstruirati i obnoviti u svom izvornom obliku kao povijesnu komunikaciju. Studio 3LHD 57 lipanj 2007.

69 7. POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA Članak 30. (1) Mjere zaštite određene su DPU-a, a temelje se na polazištima i ciljevima DPU-a, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim planiranim elementima: načinom gradnje i gustoćom izgrađenosti prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano područje grada; gradnjom gušće ulične mreže; povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih priključaka; planiranom visinom građevina; mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje; mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. (2) Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija objekata otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima. (3) Izgradnja spremišta za naftu i rezervoara za plin izvodi se prema posebnim uvjetima PU Istarske. (4) Ishoditi suglasnost nadležnog odjela Državne uprave za zaštitu i spašavanje kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene, propisane i posebnim uvjetima tražene mjere zaštite ljudi i dobara. (5) Tehničku dokumentaciju za pojedine građevine poslovne namjene unutar DPU-a izraditi u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore. Na tehničku dokumentaciju zatražiti sanitarnu suglasnost. 8. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 31. (1) Otpad se može odlagati na samo za to određena mjesta. Odvoz smeća, ambalaže i krupnog otpada treba regulirati putem nadležnog komunalnog poduzeća. Krupni se otpad ne smije odlagati u okoliš. Zabranjuje se ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda u okoliš. Opasne i štetne tvari potrebno je skladištiti u odgovarajućim posudama smještenim na vodonepropusnoj podlozi, na način da se spriječi razlijevanje u kanalizaciju ili po okolnom terenu. (2) Na većim prometnim površinama gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila cjelokupnu oborinsku odvodnju odvesti preko separatora ulja. (3) DPU-om je određeno da posebna pažnja treba posvetiti postojećim vrijednostima čovjekove okoline: reljefu i zelenilu, ambijentima, mjestima okupljanja i sastajanja ljudi te ulicama, komunalnoj opremljenosti i komunalnoj opremi. Iz toga slijedi da je nužno provesti slijedeće radnje: - Zaštita zraka postojeće i planirano zelenilo pridonijeti će smanjenju prašine u zraku; - Zaštita od neugodnih mirisa - Potrebno je predvidjeti asanaciju CS Squero glede emisije neugodnih mirisa u okolišu; - Zaštita od buke - izvor buke ovog područja ostaju okolne (postojeće) prometnice, ali mogućnosti za ozbiljnije smanjenje ovako nastale buke, osim sadnje drveća uz prometnice, nema. Studio 3LHD 58 lipanj 2007.

70 - Nakon ugradnje uređaja i opreme razina buke na postojeću. u okolišu se ne smije povećati u odnosu - Odlaganje otpada - potrebno je u sklopu svih novih zgrada, odnosno njihovih parcela, na odgovarajući i zadovoljavajući način riješiti problem odlaganja kućnog i reciklažnog otpada. - Mjesto za odlaganje otpada treba asfaltirati, ograditi zidom i osigurati što kraći pristup sa javne prometne površine. - Otpad je potrebno odvojeno sakupljati, i provoditi mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom. 9. MJERE PROVEDBE PLANA članak 32. (1) Područje obuhvata DPU-a u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora te se korišt enje, uređenje i zaštita površina mora provoditi u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN br. 128/04). (2) Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina, obavezna je izrada i provedba: - cjelovitog rješenja uređenja Gradskog kupališta za građevne čestice R3-1, R3-2 i R5-2, prema posebnom programu odobrenom od strane gradskog poglavarstva grada Rovinja, - urbanističko - arhitektonskog natječaja za izradu idejnog rješenja Gradskog bazena (R1-1). (3) Nakon donošenja ovog DPU-a potrebno je izraditi u parcelacioni elaborat uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. (4) Dozvoljavaju se manja odstupanja od planom utvrđenih granica građevinskih parcela u postupcima formiranja okućnica prema stvarnom stanju na terenu. Članak Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni (1) Za građevine koje su izgrađene u skladu s propisima, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim DPU-om, može se, do privođenja konačnoj namjeni izvršiti sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima. Studio 3LHD 59 lipanj 2007.

71 DOKUMENTACIJA KORIŠTENA U IZRADI PLANA LITERATURA I IZVORI o Prostorni plan Istarske županije, Službene novine Istarske županije br. 2/02 i 1/05 o Prostorni plan uređenja Grada Rovinja, Sl gl. Grada Rovinja br. 9a/05 o Generalni urbanistički plan Grada Rovinja, Sl gl. Grada Rovinja br. 7a/06 o Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, prosinac, o Master Plan Zone Monte Mulini, 2004 o Studija o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini, 2006 o Ostali podaci raznih državnih institucija na razini države, županije i grada. ZAKONI I PROPISI o Zakon o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) o Zakon o gradnji (NN br. 175/03, 100/04) o Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) o o o Zakon o zaštiti prirode Zakon o zaštiti okoliša Zakon o zaštiti od buke (NN br. 70/05) (NN br. 82/94, 128/99) (NN br. 20/03) o o Zakon o zaštiti zraka Zakon o otpadu (NN br. 178/04) (NN br. 178/04, 153/05) o Zakon o telekomunikacijama (NN br. 53/94, 122/03, 158/03, 60/04) o Zakon o zaštiti od požara (NN br. 58/93. i 33/05) o Zakon o zapaljivim tekućinama i plinov ima (NN br. 109/95) o Zakon o eksplozivnim tvarima (NN br. 178/04) o Zakon o vodama (NN br. 107/95, 150/05) o Uredba o klasifikaciji voda (NN br. 77/98) o Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01) o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04) o Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04) o Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i dr. objekti za zaštitu (NN br. 2/91, 74/93) o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 142/03, 35/94 i 55/94) o Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06) o Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, (NN br. 35/94 ispr. 55/94) Studio 3LHD 60 lipanj 2007.

72 o Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara NN br. 35/94 o Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata NN br. 100/99 o Pravilnik o zaštiti šuma od požara NN br. 26/03 o Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, NN br. 35/94 o Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima za međunarodni transport Sl.list 26/85 o Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 140/97, 105/02 i 108/03) o Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97- ispr.) o Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99) Studio 3LHD 61 lipanj 2007.

73 PRILOG 3 PROFILI PROMETNICA Studio 3LHD 62 lipanj 2007.

74 GRAFIČKI DIO Studio 3LHD lipanj 2007.