1. Mikrokontroleri. Sl.1.1 Detaljni blok dijagram mikroracunarskog sistema

Størrelse: px
Begynne med side:

Download "1. Mikrokontroleri. Sl.1.1 Detaljni blok dijagram mikroracunarskog sistema"

Transkript

1 UVOD Sistem oplemenjen mikrokontrolerom u potpunosti zamenjuje coveka, malih je dimenzija i mala je potrosnja energije. Mikrokontroleri sve vise zalaze u svaki segment covecanstva. Uredjaji novije generacije su nezamislivi bez mikrokontrolera. Nalaze se svuda: u racunarau, u kucnim aparatima, na profesionalnim uredjajima, na uredjajima zamernu tehniku i kontrolu... Zahvaljuci cinjenici da mikrokontroler PIC16F877A firme Microchip pretstavlja integraciju centralne procesorke jedinice (CPU), memorije i periferija, ne zahteva se slozeni eksterni hardver da bi se realizovao mikroračunarski sistem. Ovaj mikrokontroler je izradjen u CMOS tehnologiji sa ugradjenom FLASH i EEPROM memorijom za memorisanje programa i podataka. PIC16F877A ima tipicnu RISC arhtekturu. Ova arhitektura karakterise se manjim skupom instrukcija koje se brze izvrsavaju od instrukcija kod CISC arhitekture. U daljem tekstu cemo se truditi da detaljnije opisemo svaki deo sistema i da pokazemo kako citav sistem radi. U prvom poglavlju reci cemo nesto vise o samom mikrokontroleru PIC16F877. Drugi deo se bavi problematikom analognodigitalne konverzije,u trecem delu cemo detaljno opisan celokupni sistem. U cetrvrtom delu prikaz je softver mikrokontrolera sa detaljnim komentarima. Bice reci i o kompajlerima, njihovim manama i prednostima. Napomenimo jos, da je prvobitni zadatak naseg sistema bio bezicna komunikacija, koja bi se odvijala cipom RXQ1. Medjutim, u zavrsnoj fazi izrade doslo je do promene plana, tako da smo uz minimalne hardverske izmene i ponovnog pisanja celokupnog softvera realizovali generator funkcija.

2 1. Mikrokontroleri 1.1 Mikroprocesori u odnosu na mikrokontrolere Da bi ukazali na to kakva razlika postoji izmedju mikroprocesora i mikrokontrolera analiziracemo sliku 1.1 koja predstavlja jedan detaljan blok dijagram mikroracunarskog sistema. Dok je mikroprocesor (CPU) na jedinstvenom cipu sam, mikrokontroler, na jedinstvenom cipu, sadrzi CPU, RAM i ROM memoriju i ostale ulazno-izlazno orijentisane gradivne blokove (paralelni i serijski interfejsi, tajmeri, logika za prihvatanje prekida, A/D i D/A konvertore i dr.). 1.2 Mikroprocesori Sl.1.1 Detaljni blok dijagram mikroracunarskog sistema Na slici 1.2 prikazan je blok dijagram mikroprocesora. CPU cine sledeci blokovi: ALU, PC, SP, odredjeni broj radnih registara, kola za taktovanje i sinhronizaciju i kola koja se koriste za prihvatanje zahteva za prekid.

3 Sl.1.2 Blok dijagram mikroprocesora(cpu-a) Da bi se kompletirao mikroracunarski sistem pored mikroprocesora potrebno je dodati ROM, RAM memorijske dekodere, oscilator, odredjeni broj ulaznoizlaznih uredjaja, kakvi su paralelni i serijski portovi za podatke, A/D i D/A konvertori i drugo. Pored ulazno-izlaznih uredjaja specijalne namene, cesto se javlja i potreba da se ugrade i kontroleri prekida, DMA kontroleri, kao i brojaci/tajmeri ciji je zadatak da oslobode CPU od obavljanja U/I aktivnosti. Kada se u sistem instaliraju i uredjaji za masovno memorisanje (hard disk, CD drajver), kao i tastatura, mis i CRT displej tada se taj ''mali racunar'' moze koristiti za razlicite aplikacije opste namene. Osnovna namena CPU-a je da pribavlja podatke, obavlja izracunavanja nad podacima i memorise rezultate izracunavanja na disku kao i da za potrbe korisnika prikaze te rezultate na displeju (CRT, TFT, LED i dr.). Programi koje koristi

4 mikroprocesor memorisani su na disku odakle se citaju i smestaju u RAM. Deo programa, najcesce malog obima, se obicno smesta i u ROM-u. 1.3 Mikrokontroleri Blok dijagram mikrokontrolera prikazan je na slici 1.3. Mikrokontroler je u sustini pravi ''mali racunar'' na cipu, koji sadrzi sve gradivne blokove CPU-a (ALU, PC, SP, registre i dr.), ali takodje i RAM, ROM, paralelne i seriske U/I portove, generatore takta i dr. Kao i mikroprocesor, i mikrokontroler je uredjaj opste namene, koji pribavlja podatke, obavlja ogranicenu obradu nad tim podacima, i upravlja svojim okruzenjem na osnovu rezultata izracunavanja. Mikrokontroler u toku svog rada koristi fiksni program koji je smesten u ROM-u i koji se ne menja u toku zivotnog veka sistema. Sl.1.3 Blok dijagram mikrokontrolera

5 Mikrokontroler koristi ogranicen skup jedno- ili dvo-bajtnih instrukcija koje se koriste za pribavljanje programa i podataka iz interne memorije. Veliki broj ulazno-izlaznih pinova mikrokontrolera se moze koristiti za vise namena sto se softverski definise. Mikrokontroler komunicira sa spoljnim svetom (pribavlja i predaje podatke) preko svojih pinova, pri cemu je arihitektura i skup instrukcija projektovan za manipulisanje podacima obima bajt ili bit. 1.4 Razlike izmedju mikroprocesora i mikrokontrolera Razlike su brojne ali one koje su najvaznije su sledece: 1. Mikroprocesori su najcesce CISC tipa. Za kopiranje podataka iz spoljne memorije u CPU koriste veci broj op-kôdova, dok mikrokontroleri jedan ili dva. 2. Za manipulisanje sa podacima tipa bit, mikroprocesori koriste jedan ili dva tipa instrukcija, dok je kod mikrokontrolera taj broj veci. 3. Mikroprocesori su projektovani za brzi prenos podataka iz programa sa spoljno adresiranih lokacija u cip, dok se kod mikrokontrolera brzi prenos bitova obavlja u okviru cipa. 4. Mikrokontroler moze da funkcionise kao racunar bez dodataka spoljnih gradivnih blokova (memorije i U/I uredjaja), dok operativnost mikroprocesora bez spoljne memorije i U/I podsistema nije moguca. 1.6 Mikroracunar Mikroracunar je sastavljen od tri osnovna dela: Procesor (CPU), U/I podsistem i memoriski podsistem. Svaki deo moze varirati u kompleksnosti, od osnovnog pa do jako slozenog. Ako je procesor realizovan na jedninstvenom cipu, tada se on naziva mikroprocesor. Kada na jedinstvenom cipu postoji mikroprocesor, i ograniceni iznos memorije i ulaza izlaza tada se to integrisano kolo naziva mikrokontroler. Na slici 1.4 prikazan je jedan tipican mikroracunarski sistem.

6 Sl.1.4 Tipican mikroracunarski sistem Ukazimo sada u kratkim crtama na strukturu i funkcije koje obavljaju osnovni gradivni blokovi mikroracunarskog sistema: Centralna procesorska jedinica (CPU) srce sistema i moze biti realizovana kao 4, 8 ili16-bitna procesorska jedinica. Memorija moze biti RAM, ROM, EPROM, EEPROM i FLASH tipa ili bilo koja njihova kombinacija. Memorija se koristiti za cuvanje programa i podataka. Ulaz/Izlaz (U/I) cine ga blokovi koji mogu da obavljaju digitalne, analogne i specijalne funkcije. Preko ulazno-izlaznog podsistema mikrokontroler komunicira sa spoljnim svetom. 1.7 Ostala kola za podrsku rada sistema Oscilator je taktni generator mikroracunar. Njegova uloga je da sinhrono pobudjuje sva kola u okviru mikroracunarskog sistema. Oscilator moze biti napravljen od diskretnih elemenata ili kao gotov modul. Sistem za napajanje- moze biti izveden kao ispravljacka jedinica, autonomna bateriska ili kombinacija. Jedinica za napajanje moze biti izvedena kao linearna (konvertor je tipa AC-DC), kao prekidacki regulator tipa DC-DC konvertor( konverzije tipa AC-DC-DC) ili neka kombinacija. Pas-cuvar (watchdog timer)- koristi se kod sistema za rad u realnom vremenu da obavesti procesor o tome da je istekao krajnji rok izvrsenja zadatka ili da aktivira

7 procesor iz stanja HALT u slucaju ako se rad procesora zaustavi kada se procita neki pogresan op-kod ili dr. 1.8 Mikrokontroler PIC16F877 Kao sto je u uvodu naglaseno centralna komponenta naseg sistema je mikrokontoler PIC16F877 firme Microchip. U ovom poglavlju cemo se truditi da detaljnije opisemo ovo integrisano kolo. Mikrokontroleri imaju integrisane sve gore pobrojane gradivne blokove: CPU, memoriju, oscilator, watch-dog timer i U/I, integrisni su unutar samog cipa. I pored prednosti koje se nude integracijom postoji jedan ozbiljan nedostatak koji se ogleda u malom iznosu implementirane memorije (reda kb) i relativno skromnim mogucnostima ulazno-izlaznog podsistema (dva do tri paralelna porta, do tri tajmera, jedan do dva UART-a, jedan ADC). PIC familija mikrokontrolera podrzava rad sa: velikim brojem U/I uredjaja (paralelni portovi,serijski portovi,lcd i dr.); memorijama razlicitog tipa (EEPROM, FLASH, RAM, ROM) 1.9 Osnovne karakteristike mikrokontrolera PIC16F877: Visoko performansni RISC CPU 35 instrukcija obima jedne reci Radna frekvencija,f ref = DC-20 MHz Trajanje taktnog intervala t cpu = 200 ns, kada je f ref = 20 MHz Op-kôd obima14bita Harverski magacin sa osam nivoa Tri nacina adresiranja: -direktno -indirektno -relativno Programska memorija kapaciteta 8 kx14-bitnih reci realizovane u FLASH tehnologiji Memorije za podatke tipa RAM kapaciteta 368x8 bita Memorije za podatke EEPROM tipa kapaciteta 256x8 bita Prekidi ( do 14 izvora prekida) U/I portovi: A,B,C,D,E Tri tajmera: -Timer0: 8-bitni tajmer/brojac dogadjaja -Timer1: 16-bit tajmer/brojac dogadjaja -Timer2: 8-bit tajmer/brojac dogadjaja 10-to bitni 8-kanalni Analogno-Digitalni (A/D) konvertor Seriska komunikacija: MSSP,USART Paralelna komunikacija: PSP Power-on Reset- reset pri ukljucenju napajanja(por)

8 Power-up timer-unosenje kasnjenja nakon ukljucenja napajanja (PWRT) Oscillator Start-up Timer-unosenje kasnjenja nakon stabilizovanja radne frekvencije oscilatora(ost) Sleep -rezim rada za stednju energije Watchdog timer sa sopstvenim integrisanim RC oscilatorom za nezavisni rad Izbor tipa oscilatora Mala potrosnja,velika brzina rada Radni napon od 2V do 5.5V Mala potrosnja energije: 1. <0.6 ma pri naponu od 3V i radnoj frekvenciji od 4 MHz 2. 20µA pri naponu od 3V i radnom taktu od 32kHz 3. <1µA u standby nacinu rada 1.10 Kratak opis mikrokontrolera PIC16F877 Kao sto smo vec naglasili mikrokontroler PIC16F877 poseduje tipcnu RISC arhitekturu. Arhitektura poseduje odvojene magistrale za podatke i programski kôd. Obim podataka je 8-bitni, dok je programski kôd 14-bitni. Moguce je protocno izvrsenje (pipelining). Sve insrukcije su istog obima (osim instrukcija grananja) i izvsavaju se za cetiri taktna intervala. Dakle, ako koristimo oscilator npr. od 20 MHz dobijamo da ciklus instrukcuije traje 200 ns. Sa blok dijagrama (slika 1.5) mogu se uociti sledeci gradivni blokovi: Flash programska memorija 8 kiloreci obima 14 bita RAM (File Registers) 368 bajtova Aritmetičko-logička jedinica (ALU) Akumulator (Working Register) Hardverski magacin (Stack) organizivan u 8 nivoa EEPROM memorija podataka obima 256 bajtova Razne periferne jedinice (portovi, tajmeri, A/D konvertor, USART,...)

9 Sl.1.5 Blok dijagram mikrokontrolera PIC16F Raspored nozica Jezgro mikrokontrolera PIC16F887 pakuje se u 40-pinsko DIP pakovanje ili u 44-pinska kucista QFP i PLCC tipa. Na slici 1.6 prikazan je raspored nozica kod 40-to pinskog DIP pakovanja:

10 Sl.1.6 Raspored nozica mikrokontrolera PIC16F877 Napajanje od +5V se dovodi na pinove VDD (11 i 32) a masa na pinove VSS (12 i 31). Nozice OSC1 i OSC2 (pinovi 13 i 14) sluze za priklucivanje oscilatorskih komponeti (RC-kolo ili kvarc). Pin 1 (MCLR/VPP) ima dvostruku ulogu. Standardno se koristi kao Reset, a u procesu programiranja kao pin za dovodjenje visokog napona (13V). Ostalih 33 pina prestavljaju U/I linije. One su grupisane u pet portova (PORTA-PORTE) i svaki od njih mozemo konfigurisati kao ulazni ili izlazni. Osim opste namene vecina pinova ima i specificnu namenu koju dobija u slucaju koriscenja nekih specijalnih periferija mikrokontrolera (brojaca, ADC, serijske komunikacije) Generator takta (Oscilator) Moguce su cetri varijante u konfiguraciji oscilatora: LP Low Power Crystal XT Crystal / Resonator HS High Speed Crystal / Resonator RC Resistor/Capacitor Kontroler moze da radi i na 32 khz i tada ima jako malu potrosnju.

11 Najednostavnija varijanta je RC oscilator (slika 1.7).Ova varijanta oscilatora moze se koristiti u aplikacijama gde se precizna procena vremenskih intervala ne zahteva. Sl.1.7 Nacin povezivanja RC oscilatora Frekfencja oscilovanja zavisi od napona napajanja, vrednosti R ext i C ext,kao i radne temperature. R ext treba da je u granicama od 5k do 100k. Van ovog opsega rad oscilatora postaje nestabilan i osetljiv na spoljne uticaje. C ext se moze i izostaviti, ali zbog stabilnosti se preporucuje 20pF. Na OSC2/CLKOUT generise se taktni impuls cija je perioda cetiri puta veca od periode oscilatora. Kod vremenski kriticnih aplikacija treba ugradjivati kvarcni oscilator ili keramicki rezonator. Vrednosti kondenzatora C1 i C2 (slika 1.8), treba da su jednake. Sl.1.8 Nacin povezivanja XT oscilatora Preporuka proizvodjaca za vrednosti C1 i C2 kod nekih konfiguracija je: Tabela 1.1 LP 32 khz pF - Kristal 200 khz 15-33pF - Kristal Tabela 1.2 XT 100 khz pF - Kristal

12 455 khz pF Rezonator MHz 15-33pF Rezonator Kristal 4.0 MHz 15-33pF Rezonator Kristal Tabela 1.3 HS 4.0 MHz 15-33pF - Kristal 8.0 MHz 15-33pF Rezonator Kristal 10.0MHz 15-33pF Rezonator Kristal Moguce je i da se oscilacije dovode iz nekog spoljnjeg izvora kao sto je prikazano na slici 1.9: Sl.1.9.Nacin povezivanja spoljnjeg oscilatora Najcesce se koristi spoljni kristalni oscilator (XT) radne frekvencije 4MHz. Bice prikazano kako se spaja kristalni oscilator sa mikrokontrolerom (slika 1.10) i kako izgleda oblik signala generisan iz oscilatora u trenutku ukljucenja (slika 1.11). Oscilatoru treba neko vreme ΔT da se stabilizira na potrebnu frekvenciju i amplitudu

13 Sl.1.10 Spajanje kristalnog oscilatora oscilatora 1.13 Takt/instrukciski ciklus Sl.1.11 Oblik signala pri ukljucenju Takt koji se dovodi na nozice oscilatora OSC1 u mikrokontroleru se deli na cetiri vremenski nepreklapajuca taktna signala nazvana Q1,Q2,Q3 i Q4. Skup ovih signala cine jedan instrukciski ciklus (slika 1.12a). U zavisnosti od trenutka generisanja u okviru ciklusa instrukcija taktni signali Q1-Q4 se koriste za sledece namene: Q1-pribavljanje instrukcije iz programske memorije Q2-dekodiranje naredbe iz prethodnog instrukciskog ciklusa Q3-izvrsenje naredbe iz prethodna dva instrukciska ciklusa Q4-prenos op-kôda naredbe pozvane u Q1 u instrukcijski registar. Uzmimo za primer instrukciski ciklus TCY2 (slika 1.12a). U toku taktnog impulsa Q1 instrukcijskog ciklusa TYC2, stanje programskog brojaca (PC) se uvecava za 1 i pribavlja naredna instrukciju iz programske memorije. U toku intervala Q2 dekodira se instrukcija pribavljena u TCY1, a u toku Q3 se izvrsava instrukcija pribavljena u TCY0. U cetvrtom taktu Q4 instrukciskog ciklusa TCY2 se, instrukcija pribavljena u toku Q1, prebacuje se u instrukciski registar. Sl.1.12 Vremenski dijagram i protocnost kod izvrsavanja instrukcije a).vremenski dijagram

14 Sl 1.12 b) Protocnost kod izvrsenja sekvence instrukcije Na slici 1.12b prikazan je protocni nacin izvrsenja sekvence od 5 instrukcija. Kao sto se vidi sa slika 1.12b postoje dva stepena u protocnoj obradi. Prvi se odnosi na pribavljanje, a drugi na izvrsenje. Neka je protocni sistem inicijalno prazan. U toku TCY0 pribavlja se instrukcija sa labele 1 tipa MOVLW 55h. U toku TCY1 izvrsava se instrukcija sa labele 1 i pribavlja instrukcija sa labele 2 tipa MOVWF PORTB. U toku TCY2 pribavlja se instrukcija sa labele 3 koja je tipa CALL SUB_1 i pretstavlja poziv potprograma 1, i izvrsava se instrukcija sa labele 2. U toku TCY3 pribavlja se instrukcija sa labele 4 tipa BSF PORTA, BIT3 i izvrsava insrukcija sa labele 3. Napomenimo da je instrukcija sa labele 3 tipa bezuslovno grananje tako da, u principu, efekat izvrsenja instrukcije sa labele 4 ne treba da bude vidljiv,tj. ona treba da pretstavlja neku operaciju tipa NOP (da ne menja statusne markere procesora kao i stanja procesora). Nakon izvrsenja instrukcije CALL SUB_1 vrednost programskog brojaca se postavlja na adresu insrukcije koja se nalazi na labeli 5. U toku TCY4 pribavlja se instrukcija sa labele 5 tipa address SUB_1 (prva naredba potprograma), a izvrsava instrukcija na labeli 4 koja je sa stanovista procesora i programa operacija tipa NOP. U TCY5 pribavlja se druga naredba potprograma i izvrsava prava Reset Reset sluzi da bi sve registre mikrokontrolera doveli u pocetni polozaj. Ako se mikrokontroler zakoci,ili smo ga tek ukljucili, treba ga resetovati. Da bi sprecili slucajno dovodjenje 0 na MCLR nozicu, porebno ju je preko otpornika povezati na pol napajanja Vdd (slika 1.13)

15 Sl Povezivanje kola za reset Postoji vise vrste reseta kod PIC16F877A mikrokontrolera: Power-on reset (POR) MCLR Reset pri normalnom radu MCLR Reset prilikom SLEEP rezima rada WDT Reset pri normalnom radu WDT Wake-up (budjenje iz SLEEP rezima rada) Brown-out Reset (BOR) Power-on reset (POR) impuls se generise u samom kolu kada se detektuje porast napona napajanja (oko 1,2 1,7 V). Da bi se POR iskoristio dovoljno je MCLR nozicu prikljuciti na Vdd direktno ili preko otpornika (sl. 1.10). Ukoliko je porast napona napajnja spor neophodno je na MCLR postaviti spoljnje kolo za reset. Sema kola za POR reset je prikazana na slici Sl.1.14 Spoljasnje kolo za reset

16 Interno POR kolo nece generisati Reset signal kad napon napajanja padne ispod minimuma. Za situacije kada je moguca pojava BROWN-OUT-a (privremeni pad napona ispod Vmin) prebno je napraviti spoljnje Brown-out reset kolo,sto je prikazano na slici Sl.1.15.Kolo za BROWN-OUT reset Varijanta 1 Kolo ce generisati Reset impuls kada napon bude ispod (Vz + 0.7) V Vz napon na Zener diodi. Sl Kolo za BROWN-OUT reset Varijanta 2 Uslov da tranzistor iskljuci je: R1 Vdd 0.7V R2 R1 Power-up Timer (PWRT) generise impuls fiksne sirine (nominalno 72 msec) od pojave impulsa POR-a. Za to vreme ce kontroler biti je u Reset stanju. Za ovaj vremenski period se obezbedjuje da napon napajanja dostigne nominalnu vrednost. Tajmeru PWRT se dozvoljava rad setovanjem PWRTE bita koji pripada konfiguracionoj reci u fazi programiranja cipa. PWRT se taktuje internim RC oscilator. Oscilator Start-up Timer (OST) obezbedjuje kasnjenje od 1024 taktnih intervala nakon isteka kvazistabilne periode PWRT-a (vidi tabelu 1.4). Ovo obezbedjuje da

17 kristalni oscilator ili rezonator startuju stabilnom frekvencijom. OST se aktivira samo kod XT, LP i HS rezima rada i to pri: POR, i budjenju iz SLEEP rezima rada. Mikrokontroler PIC16F877 ima implementiran dvo-bitni statusni registar nazvan PCON (Power Control Register). Prvi bit nazvan POR setuje se kada se aktivira Power-on-Reset a resetuje se kada je se aktivira neki drugi Reset. Drugi bit (BOR) kada je setovan ukazuje da je aktivan Brown-out stanja (nepropisana naponska stajna u napajanju mikrokontrolera), zbog kojeg se takodje može aktivirati Reset. Tabela 1.4 Konfiguracija oscilatora Power-up PWRT omogucen PWRT onemogucen Budjenje iz SLEEP rezima rada XT, HS, LP 72 ms Tosc 1024 Tosc Tosc RC 72 ms - - Stanja na kojima se postavljaju interni registri CPU-a nakon Reseta zavisi od vrste Reseta i rezima rada u kojima se nalazi procesor (Sleep i normalni). Stanje nekih registara ostaje nedifinisano, neki zadrzavaju svoje stanje, a ostali se postavljaju u unapred definisana stanja (vidi Tabele 1.5 i 1.6). Tabela 1.5: Postavljanje registara nakon reseta Program Counter STATUS reg. Power-on reset (POR) 000h xxx MCLR reset pri normalnom radu 000h 000u uuuu MCLR reset prilikom SLEEP rezima rada 000h uuu WDT Reset pri normalnom radu 000h uuu WDT Wake-up (budjenje iz SLEEP rezima rada) PC+1 uuu0 0uuu Interapt 004h uuu1 0uuu Tabela 1.6: Postavljanje registara nakon reseta MCLR reset pri: Budjenje iz -normalnom radu SLEEP Registar Power-on reset -SLEEP mod -interapt WDT reset pri -WDT time out normalnom radu 00h INDF

18 01h TMR0 xxxx xxxx uuuu uuuu uuuu uuuu 02h PCL PC+1 03h STATUS xxx 000q quuu uuuq quuu 04h FSR xxxx xxxx uuuu uuuu uuuu uuuu 05h PORTA ---x xxxx ---u uuuu ---u uuuu 06h PORTB xxxx xxxx uuuu uuuu uuuu uuuu 08h EEDATA xxxx xxxx uuuu uuuu uuuu uuuu 09h EEADR xxxx xxxx uuuu uuuu uuuu uuuu 0Ah PCLATH u uuuu 0Bh INTCON x u uuuu uuuu 80h INDF h OPTION uuuu uuuu 82h PCL PC+1 83h STATUS xxx 000q quuu uuuq uuuu 84h FSR xxxx xxxx uuuu uuuu uuuu uuuu 85h TRISA u uuuu 86h TRISB uuuu uuuu 88h EECON x q uuuu 89h EECON Ah PCLATH u uuuu 8Bh INTCON x u uuuu uuuu Legenda: x Nepoznato stanje u Nepromenjeno stanje q Stanje zavisi od uslova - - Ne postoji fizicki cita se kao 0 Struktura Reset logike za PIC 16F877A data je na slici 1.17: Sl.1.17 Blok dijagram Reseta

19 1.15 Watchdog timer Watchdog timer (WDT) taktuje se nezavisanim RC oscilatorom koji radi cak i kad je zaustavljen rad glavnog oscilatora, u SLEEP rezimu rada, povezan na OSC1/CLKIN i OSC2/CLKOUT pinove. Prekoracenje intervala brojanja WDT-a, prilikom normalnog rada, izaziva RESET kontrolera. Ako je kontroler bio u SLEEP rezimu rada prekoracenje tajmera ce probuditi kontroler i program ce nastaviti sa radom u normalnom rezimu. Iskljucivanje WDT-a se vrsi resetovanjem WDTE bita u konfiguracionoj reci. Nominalno vreme WDT-a je 18 ms bez uptrebe preskalera. Ovo vreme moze da varira od kola do kola zbog temperature i slicno. Ukoliko je potrebno duze vreme moze se WDT-u pridruziti preskaler sa faktorom deljenja do 1:128, tako se vreme moze produziti do 2,3 s. Instrukcije CLRWDT i SLEEP resetuju WDT. TO bit u STATUS registru ce biti 0 nakon isteka WDT Prekidi Mikrokontroler PIC16F877 podrzava tehniku rada sa prekidima (interrupts). Postoji ukupno 14 izvora pekida, neki su interni, a drugi su eksterni. Svaki prekid nema sopstveni vektor-broj. Kada se prihvati zahtev za prekid izvrsenje prekidnog programa pocinje od adrese 0x0004. Tada se programskim putem testira stanje markera koji se postavljaju kada se aktivira odgovarajuci prekid (interrupt flags polling). Kada se ustanovi koji je od uredjaja generisao zahtev za prekid prelazi se na izvrsenje odgovarajuce rutine za obradu tog prekida. Povratna adresa prekinutog programana cuva se automatski u hardverski magacin. Povratak iz prekidnog programa se vrsi instrukcijom RETFIE. Upravljacki registar INTCON se koristi za maskiranje prekida. Pregled sadrzaja marker bitova kojim se generise zahtev za prekid je definisan na slici Znacenje pojedinih markera je sledece: T0IF (INTCON:2) setuje se na prekoracenje Timer0 INTF (INTCON:1) setuje se u slucaju da nastupi spoljni prekid na pinu RBO/INT RBIF (INTCON:0) setuje se kada se dogodi promena stanja na nekom od pinova RB4, RB5, RB6, RB7 PSPIF (PIR1:7) PSP marker bit koji se koristi u opreciji citanja i upisa na PORTD kada je on konfigurisan kao PSP ADIF (PIR1:6) marker koji se koristi za vreme analogno-digitalne konverzije RCIF (PIR1:5) marker koji oznacava da je prijemni bafer koji koji koristi USART blok, pun TXIF (PIR1:4) marker koji pokazuje da je bafer za slanje podataka koji koristi USART prazan SSPIF (PIR1:3) marker koji se koristi za rad sinhronog serijskog porta CCP1IF (PIR1:2) marker koji koristi CCP1 blok

20 TMR2IF (PIR1:1) marker koji setije Timer2 kada dodje do prkoracenja TMR1IF (PIR1:0) marker koji setije Timer2 kada dodje do prkoracenja EEIF (PIR2:4) marker koji se setuje kada se zavrsi upis u interni EEPROM BCLIF (PIR2:3) marker koji koji korist SSP blok kada je konfigurisan da radi u I2C master rezimu rada CCP2IF (PIR2:0) marker koji koristi CCP2 blok. Pored bita za dozvolu rada svih prekida General Interrupt Enable (GIE) i bita za dozvolu rada prekida generisanih od strane periferija (PEIE), ovom registru pripadaju i markeri prekida (interrupt-flags) i bitovi koji dozvoljavaju prekid koji izaziva tajmer0, spoljasnji prekid na pinu RB0/INT i prekida porta B na promenu stanja. Osim ova tri osnovna prekida postoji jos 11 periferijskih prekida. Bitovi za njihovo omogucenje nalaze se u registrima PIE1 i PIE2, a korespodentni flegovi, u registrima PIR1 i PIR2. Ovi se flegovi setuju cim se ispuni uslov interapta bez obzira na stanje njihovog bita omogucenja, a po izvrsenju servis rutine potrebno ih je soſtverski resetovati. Na sledecoj slici (sl. 1.18) prikazana je logicka sema svih interrupt-a sa tabelom u kojoj su oni pobrojani: 1.17 U/I Portovi Sl.1.18 Sema logike za prihvatanje zahteva za prekid i sadrzaj Za vezu mikrokontrolera sa spoljnim svetom zaduzeni su ulazno/izlazni portovi. Ima ih pet i oznaceni kao PORTA, PORTB, PORTC, PORTD i PORTE. Razlicitog su obima. PORTE cine tri pina, PORTA sest, a ostala tri porta su osmopinski. Odredjeni pinovi U/I portova u zavisnosti od rezima rada mogu da imaju fiksne ili promenljive funkcije. Konfiguracija smera prenosa na odgovarajucoj bit poziciji porta vrsi se upisom konfiguracione reci u pripadajuci

21 TRIS registar pri cemu nula konfigurise pin kao izlazni, a jedinica kao ulazni. Svaki port poseduje odgovarajuci registar podataka (PORTX) preko kojeg se programski pristupa U/I pinovima. Upis u neki od tih registara inicirace upis u lec tog porta, a njegovo citanje rezultirace citanjem logickih stanja direktno sa pinova. Sve instrukcije upisivanja su tzv. read-modify-write instrukcije. To znaci da se pri upisu u port prvo ocitaju stanja pinova, izvrsi modifikacija, a potom ispravljena vrednost upise u lec porta. Nema velike razlike u elektricnoj konstrukciji navedenih pet portova. Port B se od ostalih razlikuje posebnom opcijom koju nude cetiri MSB. Ukoliko se setuje bit RBIE u registru INTCON, svaka promena stanja na ovim pinovima generisace prekid mikrokontrolera. Port A Port A je 6-to bitni bidirekcioni port i sadrzi pinove od RA0 do RA5. TRISA je direkcioni registar koji odredjuje smer pinova na portu. Ako postavimo TRIS na 1 pin je ulazni, u suprotnom pin je izlazni. Npr. ako je TRISA=0b ceo port A je ulazni, a ako je TRISA=0b000000, ceo port A je izlazni. Moguce je podeliti port A, tako da, na primer, prva 2 bita budu ulazna,a ostala 4 izlazna (TRISA=0b110000). Na slikama 1.19 i 1.20 bice prikazan blok dijagram porta A: Sl.1.19 Port A od RA0 do RA3 i RA5 Sl.1.20 Pin RA4 na portu A Pin RA4 je izlaz sa otvorenim drejnom pa se zahteva od projektanta da veze otpornik odgovarajuce vrednosti za pozitivan napon. Pri tome mora se voditi racuna o strujnom ogranicenju pina o cemu ce biti kasnije reci. Ceo port A ima mogucnost analogno-digitalne konverzije i prvenstveno se korisi u te svrhe. A/D konvertor je 10-to bitni sa 8 ulaznih kanala, jer se u ove svrhe korite i svi pinovi na portu E (i pinovi porta A od RA0 do RA3 i pin RA5). Pin RA4 moze da se izkoristi za ulaznu frekvenciju timer0. Timer0 moze da se okida preko ovog pina na rastucu ili opadajucu ivicu ulaznog signala, sto se odradjuje selekcijom bita T0SE u registru OPTION.

22 Na slici 1.21 dat je tabelarni prikaz funkcija pojedinih pinova porta A i registri koji se koriste za konfigurisanje porta: Port B Sl.1.21 tabelarni prikaz registara za konfigurisanje porta A Port B je 8-mo bitni bidirekcioni port. Svi pinovi imaju odgovarajuce bitove u TRISB registru kojim moze da se pinovi konfigurisu kao izlazni ili kao ulazni. 1 u nekom bitu u TRISB registru stavlja odgovarajuci pin u stanje visoke impedanse i on radi kao ulazni pin. 0 u TRISB registru prosledjuje sadrzaj bita iz izlaznog (latch) registra na pin i on radi kao izlazni. Svi pinovi u PORTB imaju pull-up otpornike. Ovi otpornici se mogu ukljuciti jednim kontrolnim bitom. To se radi stavljanjem RBPU' bita na 0. Pull-up otpornici se automatski iskljucuju kad se pin konfigurise kao izlazni. Otpornici su iskljuceni kod Power-on-reset-a. Cetri pina na PORTB (RB7-RB4) imaju mogucnost generisanja interapta. Samo pinovi definisani kao ulazni mogu prouzrokovati interapt. Vrednost na pinovima se poredi sa starom vrednoscu uhvacenoj kod zadnjeg citanja porta B. Nad ovim vrednostima se vrsi OR operacija da bi se generisao interapt na promenu stanaja na PORTB. Ovaj interapt moze probuditi kontroler iz SLEEP rezim rada. Korisnik moze u rutini za obradu prekida ponistiti prekid sledecim postupcima: Citanjem ili pisanjem u PORTB. Ovo ce ukloniti neslaganje na portu i uslov za interapt. Resetovanjem flag bita RBIF. Neslaganje na portu B ce nastaviti da setuje RBIF. Citanje PORTB-a ce prekinuti neslaganje i uslov za interapt i omoguciti resetovanje bita RBIF Kombinacija interapta na promennu stanja PORTB i pull up otpornika se moze iskoristiti za jednostavan interfejs za tastaturu. Da bi promena na U/I pinu bila prepoznata sirina impusa mora da bude najmanje koliko i jedan masinski ciklus (4 * Tosc). Na slikama 1.22 i 1.23 prikazana je struktura PORTB.

23 Sl.1.22 Struktura pinova od RB0 do RB3 Sl.1.23 Struktura pinova od RB4 do RB7 Na slici 1.24 su prikazane tabele sa funkcijama pojedinih pinova i registara koji se koriste za konfigurisanje porta B. Sl.1.24 Tabela registara koji sluze za konfigurisanje PORTB.

24 Pin RB0 ima mogucnost da izazove prekid mikrokontrolera. Ako je ovaj interapt omogucen (setovan bit 4 (INTE) u INTCON registru) i na RB0/INT pinu se pojavi odgovarajuca ivica (definisana INTEDG bitom OPTION registra) nastupice interapt. Na kraju interapt rutine potrebno je u programu resetovati INTF bit u INTCON registru, kako bi naredni interapt bio moguc. Port C Port C je 8-mo bitni bidirekcioni port. Ovaj port je poseban sto na pinovima RC6 i RC7 ima ugradjen USART modul koji sluzi za serisku komunikaciju (npr. sa racunarom). Prilikom koriscenja modula za serisku komunikaciju potrebno je softverski konfigurisati pinove RC6 i RC7 tako da budu u funkciji USART modula. Na slikama 1.25 i 1.26 su prikazane blok seme PORTC, a funkcionalna tabela registara koji se koriste za konfigurisanje samog porta data je na slici Sl Struktura pinova od RC0 do RC2 i od RC5 do RC7 Sl.1.26.Struktura pinova od RC3 i RC4

25 Sl.1.27 Tabela registara koji sluze za konfigurisanje PORTC Port D Port D je 8-mo bitni bidirekcioni port. Ovaj port se moze konfigurisati kao 8-mo bitni paralelni mikroprocesorski port (parallel slave port-psp), podesavanjem konfigurisuceg bita PSPMOTE (TRISC<4>). U tom rezimu rada ulazni bafer je TTL tipa. Na slikama 1.28 i 1.29 je prikazana blok sema PORTD i funkcionalna tabela registara koji se koriste za konfigurisanje samog porta. Sl Struktura porta D

26 Sl.1.29 Tabela registara koji sluze za konfigurisanje PORTD Port E Port E je sirine 3 bita.ima mogucnost A/D konverzije. Svaki pin porta E moze da se konfigurise softverski kao ulazni ili izlazni. Ulazni bafer je Schmitt Trigger tipa. Pinovi se mogu konfigurisati kao digitalni ili analogni,kao i u slucaju porta A, sto je vec pomenuto. Na slikama 1.30 i 1.31 prikazana je strukturna blok sema PORTE i tabelarni prikaz registara koji sluze za konfigurisanje. Sl.1.30 Struktura porta E

27 1.18 A/D konverzija Sl.1.31 Tabela registara koji sluze za konfigurisanje porta S obzirom na kontinualnost pojava u spoljasnjem svetu, tesko je upravljati bilo kojim procesom bez digitalizacije analognih velicina. Kao sto smo vec napomenuli PORTA i PORTE imaju mogucnost A/D konverzije sto podrazumeva da se mogu konfigurisati kao analogni ili digitalni. Ako zelimo da koristimo A/D konverziju moramo ukljuciti modul za tu svrhu i podesiti ga na nacin koji nam najvise odgovara. Da bi to uradili potrbno je da pravilno podesimo registre ADCON0 i ADCON1. Zato u nastavku dajemo prikaz tih registara i prikaz tabele koji su potrebni za konfigurisanje. Na slici 1.32 je prikazan je registar ADCON0. Registar ADCON0 sluzi za podesavanje A/D konverzije: frekvencije semplovanja A/D konvertora, kanal koji se koristi za A/D konverziju, pocetak A/D konverzije i ukljucuje se modul za A/D konverziju. Registrom ADCON1 (na slici 1.33) odredjujemo ulogu pojedinih pinova (analogni ili digitalni). Modul za A/D konverziju se bazira na A/D konvertor sa sukcesivni aproksimacijama.

28 .32 Registar za podesavanje A/D konverzije Sl.1

29 Sl.1.33 Podesavanje tipa kanala (analogni/digitalni) 1.19 Strujna,naponska i temperaturna ogranicenja U tabeli 1.7 dat je pregled strujnih, naponskih i temperaturnih ogranicenja mikrokontrolera i pojedinih portova. Tabela 1.7: Strujna,naponska i temperaturna ogranicenja mikrokontrolera Radna temperatura ambijenta -55 do +125ºC Napon na pojedinim pinovima u odnosu na Vss (bez Vdd, -0.3V do(vdd+0.3) MCLR i RA4) Temperatura cuvanja mikrokontrolera -65 do +150ºC Napon Vdd u odnosu na Vss -0.3V do +7.5V Napon na MCLR u odnosu na Vss 0 do +14V Napon na RA4 u odnosu na Vss 0 do +8.5 V Ukupna disipacija 1W Maksimalna izlazna struja na pinu Vss 300mA Maksimalna ulazna struja na pinu Vdd 250mA Ulazna struja kroz klamp diode IIK (VI < 0 ili VI > VDD) +/- 20mA

30 Izlazna struja kroz klamp diode IOK (VO < 0 or VO > VDD) Maksimalna struja koju moze da primi jedan pin Maksimalna struja koju moze da da svaki pin Maksimalna struja koju moze port da primi(port A,B,C,D i E) Maksimalna struja koju moze port da da (port A,B,C,D i E) +/- 20mA 25mA 25mA 200mA 200mA 1.20 Organizacija memorije Strukturu memorije ovog mikrokontrolera cine tri odvojena bloka: 1. Programska memorija 2. Memorija podataka 3. EEPROM memorija podataka Odvojeno od nabrojanoh memorijskih blokova egzistira zasebna struktura magacina (Stack), koji se satoji od osam 13-bitnih registara. Stack pointer se ne moze citati, niti se u njega moze upisivati. Prilikom izvrsenja instrukcije CALL ili prilikom poziva prekida mikrokontrolera, adresa sledece instrukcije se stavlja na magacin. Magacin radi na principu ciklicnog bafera, sto znaci da se u njega mogu staviti osam razlicitih adresa, a da se upisom devete brise prva i tako redom. Programski se ne moze utvrditi da li je doslo do prepunjeja steka. Organizcija programske memorije PIC16F877 imaju 13-bitni programski brojac (PC) koji je u mogucnosti da adresira memorijski prostor od 8k programskih reci od 14 bita. Reset vektor je 0x0000 i od njega pocinje izvrsavanje programa. Interapt vektor je 0x0004. Mapa programske memorije i magacin prikazani su na slici Sl.1.34 Mapa programske memorije i stack

31 Organizacija memorije podataka Memorija za podatke je izdeljena u vise celina banki (banks), a sastoji se od registara opste namene (General Purpose Registers) i registara specijalne funkcije (Special Function Registers). U jednom od specijalnih registara, tzv. STATUS registru postoje dva bita RP1 i RP0 koji sluze za odabir zeljene banke podataka po principu prikazanom na slici Sl.1.35.Nacin kodovanja Bank Svaka banka moze da sadrzi do 128 registara (0x7F). Nize lokacije u banci zauzimaju specijalni regisri, a ostatak prostora popunjavaju registri opste namene implementirani kao staticki RAM. Neki specijalni registri koji se cesto koriste mapirani su u sve banke da bi se omogućio brzi pristup i redukcija kôda. Mapa registara mikrokontrolera PIC16F877 prikazana je na slici Nekoliko specijalnih registara su registri jezgra, usko povezani sa funkcionisanjem CPU. Ostali registri su vezani za periferne module i sluze njihovom upravljanju i kontroli statusa. Programski brojac (PC) odredjuje adresu instrukcije u programskom flesu koja ce sledeca biti pribavljena. Rec je o 13-bitnom registru. Simbolicko ime nizeg bajta je PCL. To je registar koji se moze i upisivati i iscitavati. Težih pet bita programskog brojaca smesteni su u izolovani registar PCH kojem se pristupa samo preko leca PCLATH mapiranom u internom RAM-u na adresi 0x0A. STATUS registar je veoma bitan i zato je predvidjeno da se moze adresirati iz bilo koje banke. On pokazuje status aritmeticko-logicke jedinice, reset status mikrokontrolera i sadrzi bite za selekciju banki internog RAM-a. Od navedenih flegova posebno treba izdvojiti Zero bit (Z) koji se postavlja kad je rezultat aritmeticke operacije jednak nuli i bit prenosa/pozajmice Carry (C). Registar OPTION_REG se koristi za konfiguraciju preskalera za tajmer 0 ili Watchdog, za upravljanje tajmerom0, selekciju ivice okidanja eksternog interapta, i za omogucavanje Pull-up otpornika na portu B. Kada je rec o registrima jezgra ne treba zaboraviti par FSR (File Select Register) i INDF (Indirect File), koji sluze za indirektno adresiranje memorije podataka. Bilo koja instrukcija koja se obraca INDF registru ustvari indirektno pristupa onoj lokaciji internog RAM-a cija je adresa trenutno u registru FSR.

32 Sl.1.36 Mapa registra PIC16F877

33 Interni EEPROM za podatke Ako je potrebno neke podatke sacuvati i po ukidanju napajanja mikrokontrolera, treba ih prethodno zapisati u interni EEPROM. Ova memorija sadrzi 256 bajtova Tajmeri Ove se periferije koriste za merenje vremena i brojanje eksternih dogadjaja. Ugradjena su tri tajmerska modula (TIMER 0,1,2) i svaki ima svoje specificnosti. Tajmer0 je jednostavni 8-bitni brojač koji generise interapt pri prelasku sa 0xFF na 0x00 (overflow). Poseduju ga svi nizi PICmicro procesori i ovde je zadrzana kompatibilnost s njima. Izvor takta za tajmer0 moze biti bilo interni sistemski sat (Fosc/4), bilo spoljni generator takta spojen na pin RA4/T0CKI. Moguce je podesiti da se brojac inkrementira na rastucu ili opadajucu ivicu spoljnjeg signala. U kombinaciji sa modulom tajmera 0 moze se koristiti programabilni preskaler (delilac frekvencije) sa odnosima deljenja od 1:2 do 1:256. Ukoliko deljenje nije potrebno preskaler se dodeli watchdog tajmeru. Kada je preskaler u upotrebi maksimalna frekvencija eksternog izvora iznosi 50 MHz sto je vece od maksimalne frekvencije samog mikrokontrolera. Tajmer1 je 16-bitni i takodje je osposobljen da radi kao brojac ili merac vremena. Ima tri izvora takta: sistemski sat (Fosc/4), spoljasnji takt ili spoljasnji kristal. Brojac eksternih dogadjaja moze se sinhronizovati sa internim oscilatorom, a postoji i asinhroni nacin rada koji omogucuje da se brojac inkrementira i u sleep rezimu. Preskaliranje je upotrebljivo sa vrednostima deljenja 1:1, 1:2, 1:4 i 1:8. Tajmer2 je 8-bitni tajmer sa programabilnim preskalerom i postskalerom. Moze biti tajmer/brojac opste namene. Medjutim, potreban je CCP modulu prilikom generisanja PWM signala i modulu za sinhronu serijsku komunikaciju (SSP) kao Baud Rate generator. U kooperaciji sa tajmerom 2 koristi se registar PR2 (Period Register). Kada se vrednost brojaca izjednaci sa vrednoscu upisanom u registar PR2, generise se odgovarajuci interapt CCP moduli CCP je skracenica za Compare/Capture/PWM. PIC16F877 poseduje dva ovakva modula koji mu pomazu da se lakse nosi sa raznim zahtevima real-time aplikacija. U rezimu rada Capture kada se desi dogadjaj na pinu RC2/CCP1 16-bitna vrednost tajmera 1 preslikava se u registre CCPR1H:CCPR1L. Istovremeno se setuje korespondentni interapt fleg u registru PIR1. Da bi ova operacija bila uspesna tajmer1 mora raditi u tajmerskom rezimu ili rezimu sinhronizovanog brojanja. U rezumu rada Compare 16-bitna vrednost registra CCPR1 se stalno poredi sa vrijednoscu para registara tajmera1. Kada dodje do izjednacenja moguce je da se pin RC2/CCP1 setuje, resetuje ili ostane nepromenjen, sto se ranije podesi odgovarajućim konfiguracionim bajtom upisanim u registar CCP1CON. I u ovom slucaju se setuje interapt fleg CCP1IF. U rezimu rada PWM (Pulse Width Modulation) pin RC2/CCP1 proizvodi sirinskoimpulsni modulisani signal rezolucije do 10 bita. Pojednostavljeni blok-dijagram PWM modula dat je na slici 1.37.

34 Sl.1.37 Pojednostavljeni blok-dijagram PWM modula Period PWM signala odredjuje se upisom u PR2 registar po formuli: PWM_perid = [(PR2)+1]*4*Tosc*TMR2_preskajler Vreme ispune (Duty Cycle Time) menja se upisom u registar CCPR1L i dva bita registra CCP1CON (biti 5 i 4). Time je omogucena maksimalno 10-bitna rezolucija PWM izlaza. Formula za proracun je: PWM_ Duty_Cycle = (CCPR1L:CCP1CON<5:4>)*Tosc*TMR2_preskajler 1.23 Ostale periferne jedinice Mikrokontroler PIC16F877 poseduje jos nekoliko korisnih periferijskih modula koji ce u ovom odjeljku biti samo kratko spomenuti. Mikrokontroler obicno nije usamljen, nego je deo mreze uredjaja koji trebaju medjusobno komunicirati i razmenjivati podatke. U tu svrhu, on je opremljen sa tri hardverska komunikaciona modula. Prvi od njih je SSP modul (Synchronous Serial Port), koji sluzi za komunikaciju sa serijskim EEPROM-ima, pomerackim registrima, displej-drajverima, itd. Ovaj modul moze raditi u jednom od dva rezima: 1. Serial Peripheral Interface (SPI) 2. Inter-Integrated Circuit (I2C) Drugi serijski komunikacioni modul je USART (Universal Synchronous Asynchronous Receiver Transmiter). On uglavnom sluzi za povezivanje sa personalnim racunarom, ali to nije njegova jedina mogucnost primene. USART se moze konfigurisati u neki od sledecih modova rada: 1. Asinhroni rad (full duplex)

35 2. Sinhroni master rad (half duplex) 3. Sinhroni slave rad (half duplex) Osim serijskih, postoji i jedan paralelni komunikacioni modul. Rec je o modulu PSP (Parallel Slave Port). On sluzi da se PIC16F877 direktno poveze na 8-bitnu magistralu podataka drugog mikroprocesora. Eksterni procesor tada koristeci linije Read (RD) i Write (WR) moze citati i upisivati PORTD registar kao svaki drugi 8- bitni lec.

36 2. Digitalno-analogni konvertor Da bi se, koriscenjem digitalnih sistema za obrdau (racunara) izvrsila efikasna obrada izmerenih fizickih velicina, neophodno je fizicke velicine mernim pretvaracima transformisati u elektricne, napon ili struju, a zatim napon ili struju, koja reprezentuje izmerenu velicinu u analognoj formi, transformisti u digitalno kodovan broj. Elektronsko kolo koje velicinu i polaritet napona (struje) konvertuje u odgovarajucu digitalnu formu naziva se analogno-digitalni konvertor, ili skraceno A/D konvertor. Takodje, nakon digitalne obrade, potrebno je digitalno izrazenu velicinu konvertovati u napon ili struju, kako bi se odgovarajucim naponom (strujom) delovalo na sklopove sistema da obavljaju funkcije na nacin kako je digitalnim sistemom definisano.. Da bi digitalni broj mogao da se konvertuje u analognu velicinu, broj mora biti dekodovan, tako da svakom broju odgovara unapred odredjena vrednost napona ili struje, ili broj mora biti kodovan u nekom tezinskom kodu,tako da svaka cifra, zavisno od pozicije (tezine) srazmerno doprinosi velicini izlaznog napona, odnosno struje. Osnovni gradivni blokovi digitalno-analognog konvertora su: registar za pamcenje digitalne informacije, izvor referetnog napona, mreza pasivnih komponenti za skaliranje referetnog napona, skup analognih orekidacaza izbor konfiguracije pasivne mreze u zavisnosti od ulazne digitalne informacije i izlazvi analogni pojacavac za dovodjenje izlaznog signala na zeljeni nivo i prilagodjenje izlazne impedanse. Blok dijagram digitalno-analognog konvertora data je ne slici 2.1. Sl:2.1 Blok sema digitalno-analognog konvertora

37 Svaki od blokova digitalno-analognog konvertora sa slike 2.1 unosi statickui/ili dinamicku gresku, ili nepreciznost prilikom konverzij. Idealna prenosna karakteristika za cetvorobitni digitalno-analogni konvertor prikazana je na slici 2.2. Sl:2.2 Idealna karakteristika digitalno-analognog konvertora Na apcisi karakteristike prenosa je vreme t u kome se, u jednakim vremenskim intervalima, menja binarno kodovan broj od 0 (0000) do 15 (1111). Broj je formiran digitalnim sinmalima d 0, d 1, d 2, d 3 sa slike 2.1. Na ordinati je vrednost izlaznig napona, normalizovana u odnosu na maksimalni izlazni napon, koji se cesto naziva napon pune skale (V max =V ps ). Za svaku kombinaciju ulaznih digitalnih signala postoji samo jedna vrednost izlaznog napona. Razlika izlaznih napona koji odgovaraju susednim brojevima naziva se promena za jedan bit najmanje tezine, ili skraceno LSB (least significant bit). Ukupan broj diskretnih vrednosti koje izlazni napon digitalnoanalognog konvertora moze da zauzme se naziva rezolucuja digitalno-analognog konvertora. Ako se konvertuju binarni brojevi od n cifara, V iz teorijski moze imati 2 n razlicitih vrednosti. Ako je sum izlaznih napona digitalno-analognog konvertora po apsolutnoj vrednosti veci od LSB, stvara rezolucija je manja od 2 n. Rezolucija digitalno-analognog konvertora se cesto izrazava brojemcifara n, umesto brojem nivoa izlaznih napona. Tako digitalno-analogni konvertor sa slike 2.2 je rezolucije 16, odnosno, rezolucije 4 bita. Svako odstupanje u odnosu na idealnu karakteristiku prenosa prikazanu na slici 2.2 prestavlja gresku konverzije. Greska konverzije mogu biti staticke i dinamicke.

38 Staticke greske unose gresku linearnosti digitalno-analognog konvertora. Linearnost se definise kao maksimalno odstupanje izlaznog napona (za bilo koji kôd ulaznih promenjivih) od prave linije povucene od nultog, do proracunatog napona pune skale. Izrazava se u procentima opsega pune skale ili u frakcijama LSB. Ovako definisana linearnost se naziva apsolutna linearnost. Graficki prikaz apsolutne linearnosti prikazan je na slici 2.3. Za razliku od karakteristike prikazane na slici 2.2 na apcisi nije vreme, vec kôd ulazne digitalne informacije. Sl: 2.3 Graficki prikaz apsolutne linearnosti Isprekidanim linijamana slici 2.3 definisana je apsolutna linearnost. Odstupanje izlaznog napona od 0 za kôd 000 naziva se greska nule, a odstupanje na maksimalnoj vrednosti, greska pune skale. Linearnost se moze definisati i u odnosu na pravu liniju koja je povucena izmedju izmerenih vrednosti po kriterijumu da je apsolutna vrednost rastojanja izmerenih vrednosti od prave minimalna. Ovakva linearnost se naziva linearnost optimalne prave (best-straight-linelinearity). Odstupanje nagiba optimalne prave od nagiba idealne karakteristike naziva se greska pojacanja. Presek optimalne prave sa naponskom osom definise nulti ofset. Na slici 2.4 prikazan je primer karakteristike digitalno-analognog konvertora koji nema zadovoljavaljucu apsolutnu linearnost, ali je odstupanje izmerenih vrednosti od optimalne prave malo. Oduzimanjem napona ofseta od izlaznog napona i povecanjem pojacanja izlaznog pojacavaca, tako da nagib optimalne prave bude

39 jednak nagibu teoretske karakteristike, staticka karakteristika prenosa sa slike 2.4 bi se uklopila u granice apsolutne linearnost. Sl: 2.4 Linearnost u odnosu na optimalnu pravu Merenjem karakteristika kvalitetnijih digitalno-analognih konvertora moze se ustanoviti da je optimalna prava u vecini slucajeva veoma bliska (ili se poklapa) sa pravom povucenom kroz tacku izmerenog napona za nulti ulazni kôd i tacku stvarno izmerenog napona pune skale. Linearnost u odnosu na ovako povucenu oravu naziva se linearnost krajnih tacaka (end point linearity). S obzirom da je merenje jednostavnije, a rezultati su priblizni, u praksi se linearnost krajnih tacaka mnogo cesce koristi nego linearnost optimalne prave. Mera kvaliteta digitalno-analognog konvertora je i diferencijalna linearnost. Diferencijalna linearnost je definisana kao maksimalno odstupanje susednih naponskih nivoa u odnosu na teoretsku, idealnu vrednost. Apsolutna vrednost razlike izlaznog napona dva susuedna binarna broja od n cifara je u idealnom slucaju: VPS V LSB 2 n 1 medjutim, zbog tolerancije koriscenih komponenti, promena izlaznog napona ΔV, moze biti veca ili manja od V LSB, tako da je diferncijalna linearnost DL definisana kao: V V DL V LSB LSB

40 i izrazava se u frakcijama od V LSB, odnosno, od LSB. Da bi izlazni napon digitalnoanalognog konvertora bio monotono rastuca funkcija kodovane brojne vrednosti, diferencijalna linearnost mora da bude bolja od ±1/2 LSB. Pored linearnosti, vazna karakteristika digitalno-analognog konvertora je i stabilnost. Stabilnost je funkcija temperature i vremena. Temperaturna stabilnost se izrazava u frakcijama LSM/ºC, ili ppm/ ºC, odnosi se na stabilnost pojacanja, linearnosti i ofseta. Dugorocna stbilnost (long term stability) se odnosi na iste parametre i najcesce se izrazava u ppm/god. Dinamicke karakteristike digitalno-analognog konvertora definisu vreme za koje, nakon promene ulazne informacije, izlazni napon dostigne zadatu vrednost. Ovo vreme se naziva vreme postavljanja t st (settling time) i definise se, ili za maksimalnu promenu (od 0 do V ps ), ili za promenu ulazne informacije za jedan LSB. Vreme postavljanja digitalno-analognog konvertora se racuna od trenutka zadavanja nove digitalne vrednosti, do trenutka kada se izlazni napon stabilisao na zadatu vrednost ±1/2 LSB. Umesto vremena postavljanja, cesto se definise vreme prekidanja t sw (switching time) digitalno-analognog konvertora. Vreme prekidanja je vreme od trenutka zadavanja digitalnog kôda do trenutka kada V iz dostigne 50% zadate vrednosti. Karakteristicno za dinamicku karakteristiku prenosa digitalno-analognog konvertora je pojava glica na izlaznom naponu prilikom promene ulaznog koda za 1 LSB. Do pojave glica dolazi zbog razlicite brzine prekidanja analognih prekidaca u konvertoru. Ako je, na primer, prekidac bita najvece tezine brzi od ostalih prekidaca u mrezi, nakon stanja ,umesto stanja , kratkotrajno ce postojati stanje , sto generise maksimalni napon,da bi, kad se ostali prekidaci iskljuce, napon pao na zadatu vrednost. Do pojave negativnog glica ce doci ako je, na primer, prekidac MSB sporiji od ostalih prekidaca. Korektno specificiranje glica bi zahtevalo definisanje maksimalnog trajanja i maksimalne amplitude glica, medjutim, proizvodjaci najcesce definisu samo vreme postavljanja u koje je ukljuceno i trajanje glica. Glicevi se javljaju uvek kada vise od jednog prekidaca menja stanje. Po pravilu su glicevi izrazeniji kada se menja bit vece tezine, a najveci se javlja kada se menja MSB. 2.1 Digitalno-analogni konvertor sa lestvicastom mrezom Lestvicasta otporna mreza je prikazana na slici 2.5, a dobila je naziv po svojoj slicnosti sa letvicama. Kao sto se sa slike vidi,u mrezi se koriste samo dve vrste otpornika, R i 2R po celiji. Mreza je bez obzira na broj celija, zatvorena sa obe strane otpornicima 2R prema masi. Lestvicasta mreza ima osobinu da ekvivaletna otpornost svake grane prema masi iz svakog cvora A i iznosi 2R. Takodje je iz svake tacke P i ekvivaletna otpornost mreza 3R. Ovo ima za posledicu, da kada se bilo koji prekidac P i prikljuci na napon V REF kroz granu P i -A i ce teci struja istog intenziteta, I i =V REF /3R. U svakom cvoru A i, s obzirom da je otpornost svih grana jednaka, struja se deli na dve jednake komponente.

41 Sl:2.4 Lestvicasta otporna mreza Ako je, na primer, samo prekidac P n-1 prikljucen na referetni napon, kroz granu P n-1 -A n-1 teci ce struja I n-1 =V REF /3R, kroz grane A n-1 -M i A n-1 -A n-2 struja ce biti I n-1 /2. ako je prikljucen samo prekidac P n-2, struja I n-2 se u cvoru A n-2 deli na dve jednake komponente intenziteta I n-2 /2. Komponente struje koja tece kroz granu A n-2 - A n-1 se u cvoru A n-1 ponovo deli na dve jednake komponente intenziteta I n-2 /4, tako da kroz granu A n-1 -M kao posledica ukljucivanja prekidaca P n-2 protice struja I n-2/4. Slicnim razmatranjem se moze pokazati da ce ukljucivanjem narednog prekidaca P n-3, struja I u grani A n-1 -M biti I n-3 /8, odnosno, ukljucivanjem svakog sledeceg prekidaca generise upola manju struju u grani A n-1 -M. Ako se primeni zakon superpozicije, struja I kroz granu A n-1 -m ima vrednost VREF 1 n 1 n I 2 Q 1 n 1 2 Qn 2 2 Q2 2 Q1 2 Q n 0 6R 2 gde Q i =1 oznacava da je i-ti prekidac prikljucen na referetni napon, Q i =0, da je prikljucen na masu. Ako se tacka M, umesto na masu, prikljuci na virtuelnu masu operacionog pojacavaca, a upravljacki signali prekidaca na izlaz stacionarnog registra, dobija se digitalno-analogni konvertor sa lestvicastom otpornom mrezom.

42 3.Realizacija sistema Na slici 3.1 prikazana je blok sema sistema. Srce sistema je mikrokontroler firme Microchip PIC16F877. Sl: 3.1 Blok sema sistema Mikrokontroler, kao centralni deo sistema ima ulogu da vrsi kontrolu ostalih blokaova sistema (blok zakomunikaciju sa racunarom, blok za analogno-digitalnu konverziju). Mikrokontroler je isprogramiram da generise na portu D sekvence za analogno-ditalni konvertor, tako da na izlazu konvertora imamo tri potrebna talasna oblika. Druga uloga mikrokontrolera je da preko RS232 interfejsa posalje informacije racunaru. Prvi talasni oblik koji treba de se generise je prikazan na slici 3.2 Sastoji se od 256 nivoa, koji se medjusobno razlikuju za LSB. Na ovaj nacin dobija se talasni oblik koji je vrlo slican trouglastom talasnom obliku. Vreme trajanja stabilnog nivoa na izlazu, za odredjenu sekvencu na portu D mikrokontrolera, zavisi od stanja prekidaca 4. Ako je prekidac ukljuven vreme strajanja stabilnog nivoa je 4 mikrosekunde, a ako je iskljuce trajanje je 2 milisekunde. Ostala tri prekidaca sluze za izbor talasnog oblika na izlazu analogno digitalnog konvertora. Ako je ukljucen prekidac 3, a prekidaci 2 i 1 iskljuceni generise se signal 3, ili ako je ukljucen prekidac 2, a prekidaci 1 i 3 iskljuceni generise se talasni oblik broj tri. Za bilo koju drugu kombinaciju prekidaca generisemo talasni oblik broj jedan. Ovo ce biti mnogo jasnije iz samog listinga programa mikrokontrolera, koji ce biti prikazan i obljasnjen u nastavku.

43 Sl: 3.2 Dve priode talasnog oblika 1 Talasni oblik broj dva prikazan je na slici 3.3. Ovaj talasni oblik se generise tako sto u 256 sukcesivnih vrenmenskih intervala na portu D postavljamo vrednosti redom od 0x00 do 0xFF. Ovaj talasni oblik je vlrlo slicac testerastom talasnom obliku. Sl: 3.3 Dve periode talasnog oblika 2 Talasni oblik broj tri prikazan je na slici 3.4. Ovaj talasni oblik je slican talasnom obliku broj dva, stom razlikom sto je dodata pauza izmedju periode.nacin sinteze je slican sintezi talasnog oblika broj dva, stom razlikom sto je dodat kod koji generise pauzu trajanja 256 vremenskih intervala od 4 ili 2 milisekunde, sto je odredjeno stanjem prekidaca 4. Sve ovo ce biti jasnije kasnije kada budemo kometarisali kôd mikrokontrolera Mikrokontrolerski deo Na slici 3.5. prikazana je sema sistema ciji glavni deo zauzima mikrokontroler i prateci elementi, koji sluze za njgov ispravan rad. Kao sto je vec receno, ovde koriscen Microchip-ov mikrokontroler PIC16F877, i on je opisan u pethodnim poglavljiva, tako da ovde nece biti reci o njemu. Pored mikrokontrolera, u neposrednoj njegovoj okolini uocavamo taster za reset (oznacen nasemi sa S2),diodu

44 D3, koja ima ulogu u ICSP programiranja. Otpornik R2 i kondezator C4 imaju ilogu NF filtra, tako da slucajne VF promene,koje bi mogle da se pojave na pinu MCLR i nepotrebno resetovale mikrokontroler, budu eliminisane. Pored ovih elemenata nalaze se jos i kvarcni oscilator na 10MHz sa dva prateca kondezatora od 22pF. Kako je kvarcni oscilator Y1 sa frekfencijom od 10MHz, nas mikrokontroler ima vreme izvrsenja masinskog ciklusa 400ns. Ovde se nalazi i konektor J2 koji sluzi za povezivanje sistema sa programatorom Napajanje Sl:3.4 Dve periode talasnog oblika 3 Napajanje korisceno u ovom sistemu je relativno stsndardno. Satoji se od transformatora koji koji smanjuje mrzni napon od 220V na nama potrebnih 9V. Iza njega dolazi integrisani grecov ispravljac U5, koji previdjen za struju do jednog ampera. Zatim dolaze blok kondezatori, za filtriranje VF smetnji, i linijski stabilizator 7805, koji je, kao i grecov ispravljac predvidjen za struju od jednog ampera. Sastavni deo napajanja je i jedna crvena LE-dioda crvene boje i precnika 3mm, koja ima ulogu signalizacije ispravnosti napajanja 3.3. Kolo za komunikaciju sa racunarom Protokol RS232 zahteva naponske nivoe: 1. Logicka nula SPACE u opsegu od +3V do +25V 2. Logicka jedinica MARK u opsegu od -3V do -25V. Oblast izmedju -3V i +3V je nedefinisana. S druge strane sistem koji se realizuje radi na naponu od +5V. Da nebi doslo do ostecenja sistema previsokim naponom koji se javlja na strani racunara, bilo je neophodno uvesti kolo MAX 232, koje ce izvrsiti potrebnu translaciju naponskih nivoa. Pored ovog kola nalaze se i elektrolitski kondezatori C6, C11, C12, C13 koji su preporuceni od strane proizvodjaca Prekidaci Kako je na izlazu bilo potrebno dobiti tri talasna oblika, koji mogu da imaju jednu od dve razlicite frekfencije, bilo je neophodno uvesti prekidace. Prekidaci korisceni u ovom sistemu su DIP prekidaci (DIP-4). Povezani su na port B i isprogramirani su tako, da od njihovog stanja zavisi talasni oblik na izlazu. O nacinu podesavanjaprekidaca bilo je reci u prethodnom delu (kada su opisani talasni oblici), tako da se sada nece biti reci o tome.

45 Sl: 3.5 Sema sistema u programskom paketu PROTEL 99SE

46 3.5. Digitalno-analogni konvertor Da bi dobili anlogne signale na izlazu sisteme neophodno je ralizovati analogno digitalni konvertor. Ovde je odluceno da se koristi digitalo-analogni konvertor sa letvicastom strukturom (odnosno R-2R mrezom). Ovaj konvertor je odabran pre svega zbog jednostavne realozacije i niske cene komponenata. Naime za ovaj konvertor potreboj je samo jedan registar (koriscen je D lec 74HC373) i nekoliko otpornika otpornosti 1KΩ i 2KΩ. Kolo 74HC373 poseduje pinove LE i OE, koji sluze za kotolu samog integrisanog kola. Pin OE na logickoj jedinici izlazi leca su u stanj visoke impedanse, a kada je na logickoj nuli izlaz je u stanju niske impedanse. Kada je pin LE na logickoj jedinici moguce je upisivati podatke u lec, dok kada le na logickoj nuli lec zadrzava prethodno stanje. Na istoj plocici nalazi se indikator napona napajanja u vidu jedne crvene LEdiode precnika 3mm. Karakteristike ovog analogno-digitalnog koverora su opisane u prethodnoj glavi, tako da sada nece biti reci o tome. Sema analogno-digitalnog konvertora prikazana je na slici 3.6. Sl: 3.6 Sema analogno-digitalnog konvertora u programskom paketu PROTEL 99SE

47 3.6 Ostali deovi sistemna Kao sto je vec u uvodu receno prvobitna uloga ovog sistama je bila bezicna komunikacija. Predvidjeno je bilo da se komunikacija obavlja pomocu cipa RXQ1. Medjutim, kako je doslo do izmene u trenutku kada je sistem za bezicnu komunikaciju vec bio zavrsen, reseno je da se promeni softver mikrokontrolera i uz minimalne hardverske izmene realizuje generator funkcije. Zog toga je na glavnoj plocicici ostale neke komponente koje nisu potrebne generatoru funkcija. Ovde se pre svega misli na indikatore sa LE-diodama i ostavljenom slobodnom mestu za cip RXQ Fizicki izgled plocica U ovom delu bice prizan izgled stampanih plocica koje su koriscene za razvoj sistema. Sve plocice su projektovane u programskom paketu PROTEL 99SE. Na slici 3.7 prikazana je plocica glavnog dela sistema. Na njoj se jasno vidi mesto gde se nalazi mikrokontroler, kao i slobodno mesto koje je bilo predvidjeno za cip RXQ1. Sl:3.7 Fiziki izgled donjeg sloja glavne ploce Na slici 3.8 vidimo raspored elemenata glavne plocice. Sa slike se vidi da raspored elemenata nije gust. To je ucinjeno s namerom da se izmegne nezeljeni uticaj izmedju komonenata, jer je ovaj sistem,kao sto smo vec rekli, bio namenjem za bezicnu komunikaciju. Iz istog razlloga se i trasformator nalazi na posebnoj plocici. Slika 3.9 prikazuje fizicki izgled stampane plocice analogno-digitalnog konvertora. Ova plocica je relativno malih dimenzija, i komponente su gusto postavljene, za razliku od prethodne, glavne, plocice.

48 Sl:3.8 Raspored elemenata glavne ploce Sl:3.9 Fizicki izgled donjeg sloja analogno-digitalnog konvertora

Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet Katedra za Elektroniku SEMINARSKI RAD

Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet Katedra za Elektroniku SEMINARSKI RAD Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet Katedra za Elektroniku SEMINARSKI RAD iz predmeta Sistemi za rad u realnom vremenu i Sistemi za akviziciju podataka NAZIV TEME: Opis razvojnog sistema Hitex Starter

Detaljer

1. DHB-E 18/21/24 Sli art ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE

1. DHB-E 18/21/24 Sli art ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE ZAGREB, SRPANJ, 2017. VELEPRODAJNI CIJENIK STIEBEL ELTRON ZA 2017 G. PROTOČNI BOJLERI 1. DHB-E 18/21/24 Sli art.232016 - ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE Protočni grijač vode za trenutno zagrijavanje

Detaljer

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz Strukture Strukture Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik sastoji se od više komponenti komponente imaju identifikatore ne moraju biti istog tipa struktura se smatra jednim objektom

Detaljer

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE. Neka je f() = ln 4e 3 e. Odredite a) f b) D(f) i R(f) c) Odredite min f, inf f, ma f, sup f. 2. Odredite prirodnu domenu funkcije f() = ln (3e e 3 ) + 5 log 5 +3 + ( cos

Detaljer

Univerzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka PC MAGISTRALE LPRS2

Univerzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka PC MAGISTRALE LPRS2 Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka PC MAGISTRALE LPRS2 UVOD Procesor klase Pentium Grafički port AGP/PCI Express x16 MCH Memorijski text kontroler DDR2 Memorija DDR2 Memorija PCI USB 2.0

Detaljer

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Tipovi datoteka Datoteke se mogu podeliti na binarne i tekstualne. Iako su na prvi pogled ova dva tipa veoma slična oni se suštinski razlikuju. Binarne

Detaljer

Erik Grindheim - fagprøve Kildekode til mikrokontroller << led_ctrl.asm >> side 1/6.

Erik Grindheim - fagprøve Kildekode til mikrokontroller << led_ctrl.asm >> side 1/6. Skrevet av: Erik Grindheim, IFJF - UiB * Dato: 15. februar 2000 * Revisjon 1.12 * Språk: MPASM (Microchip) * Processor: PIC16F84 * Watchdog timer: off * Code protect: off * Programmet starter opp med å

Detaljer

M-BOX INTELIGHT Inteligentno osvetljenje

M-BOX INTELIGHT Inteligentno osvetljenje INTELIGHT Inteligentno osvetljenje Regulatori osvetljenja UVOD Zašto koristiti regulatore osvetljenja? Smanjenje potrošnje električne energije kako u javnim tako i u privatnim zgradama postalo je tema

Detaljer

Primena računara u fizičkoj hemiji. Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović

Primena računara u fizičkoj hemiji. Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović Primena računara u fizičkoj hemiji Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović Literatura i ispit: Literatura: 1. Predavanja 2. Internet 3. Knjige Ocenjivanje 1. aktivnost u toku predavanja

Detaljer

MONTAŽA I SERVISIRANJE RAUNARA

MONTAŽA I SERVISIRANJE RAUNARA VIŠA ELEKTROTEHNIKA ŠKOLA BEOGRAD M. MILOSAVLJEVI, M. MILI MONTAŽA I SERVISIRANJE RAUNARA SKRIPTA BEOGRAD, SEPTEMBAR 2004.GOD. 2 SADRŽAJ: UVOD.. 5 MATINE PLOE. 7 MEMORIJA 15 MIKROPROCESORI.. 21 HARD DISKOVI

Detaljer

1 - Prvi deo upitnika

1 - Prvi deo upitnika Copyright! All rights reserved www.anestesi.no 2010- Serbo-Kroatisk side 1 av 6 Serbia Kroatia osnia Språk: Serbo-Kroatisk Oversatt av: Ivan uljovcic to: Juni 2010 1 - Prvi deo upitnika Del 1 Spørreskjema:

Detaljer

SINUS M -VARIABLE FREQUENCY DRIVE- UPUTSTVO ZA INSTALIRANJE I PROGRAMIRANJE

SINUS M -VARIABLE FREQUENCY DRIVE- UPUTSTVO ZA INSTALIRANJE I PROGRAMIRANJE SINUS M -VARIABLE FREQUENCY DRIVE- UPUTSTVO ZA INSTALIRANJE I PROGRAMIRANJE SRPSKI JEZIK Ovo korisničko uputstvo je osnovno uputstvo za uređaj. Pažljivo pročitati instrukcije koje se nalaze u njemu, jer

Detaljer

Objektno orijentisano programiranje 2. Tipovi podataka u C#

Objektno orijentisano programiranje 2. Tipovi podataka u C# Objektno orijentisano programiranje 2 Klasifikacija tipova Osnovna podela na: vrednosne (value) tipove ukazane (reference) tipove Vrednosni tipovi: jednostavni tipovi (kao što su npr. byte, int, long,

Detaljer

Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste. Strukture na jeziku C (2) Strukture na jeziku C (1)

Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste. Strukture na jeziku C (2) Strukture na jeziku C (1) Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste Date su sledeće deklaracije: typedef int CeoBroj; typedef int *PokazivacNaCeoBroj; typedef int NizCelihBrojeva[100]; CeoBroj *pokaza;

Detaljer

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Lærerveiledning Bosnisk, 2. og 3. trinn Lærerveiledning Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Priručnik za učitelje Ispitivanje sposobnosti čitanja 2. i 3. razred na bosanskom jeziku 2013

Detaljer

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA 1. DOMAĆE PLATNE TRANSAKCIJE U DINARIMA (Ne obuhvataju transakcije plaćanja, naplate i prenosa u dinarima izmeďu rezidenata i nerezidenata, koje se izvršavaju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju

Detaljer

Uvod u Veb i Internet tehnologije HTML

Uvod u Veb i Internet tehnologije HTML Uvod u Veb i Internet tehnologije Filip Marić Vesna Marinković Filip Marić, Vesna Marinković Uvod u Veb i Internet tehnologije 1 / 49 Jezici za obeležavanje Pristupi kreiranju dokumenata Dva osnovna pristupa

Detaljer

do minimalno 8 kreativnih objava mjesečno Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn

do minimalno 8 kreativnih objava mjesečno Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn do 30.09.2015. 9 2 Društvene mreže izrada nove ili redizajn postojeće fan stranice minimalno 4 kreativnih objava mjesečno 1.200,00 kn 50% 600,00 kn Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn Yellow:

Detaljer

MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje

MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje SISTEM 710141 MINIMARK + Markware (evropska verzija) 800975 Markware softver PRIBOR 710118 Kofer za transport stampaca 710257 Kofer za transport potrosnog

Detaljer

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek. Mreže računala. Vježbe 04. Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek. Mreže računala. Vježbe 04. Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek Mreže računala Vježbe 04 Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Klijent / Server paradigma internet daje infrastrukturu koja omogućava komunikaciju

Detaljer

Kako dostaviti logo. USBnet. Powered by

Kako dostaviti logo. USBnet. Powered by Kako dostaviti logo USBnet Powered by Sadržaj Sadržaj Upute za dostavljanje loga Vektorski dokumenti Bitmap dokumenti Tekst i fontovi Boje Dimenzije i površina loga 2 3 4 5 6 7 8 2 Upute za dostavu loga

Detaljer

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE POLOŽAJA, POMERAJA I NIVOA

FIZIČKO-TEHNIČKA MERENJA: MERENJE POLOŽAJA, POMERAJA I NIVOA : MERENJE POLOŽAJA, POMERAJA I NIVOA UVOD Položaj koordinate posmatranog objekta u odnosu na zadatu referentnu tačku. Pomeraj meren uglom ili rastojanjem. Može se posmatrati kao merenje položaja u odnosu

Detaljer

Neprekidne funkcije nestandardni pristup

Neprekidne funkcije nestandardni pristup nestandardni pristup Predavanje u sklopu Teorije, metodike i povijesti infinitezimalnih računa fniksic@gmail.com PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu 10. veljače 2011. Ciljevi predavanja Ciljevi

Detaljer

OSNOVNI KONCEPTI GRAFIČKOG PROGRAMIRANJA Interaktivna manipulacija oblikom igra glavnu ulogu u CAD/CAM/CAE sistemima. Programiranje koje kreira

OSNOVNI KONCEPTI GRAFIČKOG PROGRAMIRANJA Interaktivna manipulacija oblikom igra glavnu ulogu u CAD/CAM/CAE sistemima. Programiranje koje kreira Interaktivna manipulacija oblikom igra glavnu ulogu u CAD/CAM/CAE sistemima. Programiranje koje kreira grafički displej na displej monitoru je dakle bitan dio CAD/CAM/CAE softvera. Dakle, mi treba da analiziramo

Detaljer

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije SPECIJALNA BOLNICA ZA LEČENјE I REHABILITACIJU 36210 Vrnjačka Banja, Bul. Srpskih ratnika br. 18 Telefon i telefaks: 036/515-514-5 Broj: 01-3114/4 Datum: 25.07.2017.godine Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Detaljer

Ord og begreper. Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt)

Ord og begreper. Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Få Dobiti Mange Mnogo Venstre Lijevo Høyre Desno Øverst Iznad Nederst Niže Lite Malo Mye Mnogo Flest Vecina Færrest Najmanje Oppe Gore Nede Dole Mellom

Detaljer

VERTIKALNA POLARIZACIJA

VERTIKALNA POLARIZACIJA VERTIKALNA POLARIZACIJA Driver 433 MHz Driver 145 MHz AKTIVNI ELEMENTI U JEDNOJ RAVNI Aluminijumska zica precnika 4mm(obelezena crnom bojom)savija se u U oblik,zatim provuce kroz letvicu 20 x 20x600mm(obelezenu

Detaljer

PC i multimedija 3. deo: Audio

PC i multimedija 3. deo: Audio S P E C I J A L N I D O D A T A K #141 februar 2008 PC i multimedija 3. deo: Audio Zvezdan Dimitrijević PC SPECIJALNI DODATAK Organizacija audio/video fajlova Postoji mnoštvo programa za katalogizaciju

Detaljer

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALU. VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA AV 04.01-04.10...jer o tome mnogo ovisi... S C H W O L L E R - L U Č I Ć AL 400 AV 04.01 minijska vodilica za odjeljivanje

Detaljer

BESPREKIDNA NAPAJANJA: TIPOVI, TOPOLOGIJE i KOMPONENTE

BESPREKIDNA NAPAJANJA: TIPOVI, TOPOLOGIJE i KOMPONENTE VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA STRUKOVNIH STUDIJA-VIŠER, BEOGRAD STUDIJSKI PROGRAM: NOVE ENERGETSKE TEHNOLOGIJE SPECIALISTIČKE STUDIJE PREDMET: SPECIJALNE ELEKTRIČNE INSTALACIJE BESPREKIDNA

Detaljer

DM6814/DM5814 User s Manual

DM6814/DM5814 User s Manual (Real Time Devices) Table 1-1 Factory Settings Switch/ Jumper Function Controlled Factory Settings (Jumpers Installed) P4 Connects a P14 jumper selectable interrupt source to an interrupt

Detaljer

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU PROGRAMIRANJE 2 MATERIJALI ZA PRIPREMU ISPITA. verzija:

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU PROGRAMIRANJE 2 MATERIJALI ZA PRIPREMU ISPITA. verzija: ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU PROGRAMIRANJE 2 MATERIJALI ZA PRIPREMU ISPITA verzija: 06.07.2018. Studentima se savetuje da programski kod ne uče napamet. Za pisanje i testiranje rešenja

Detaljer

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o.

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o. SMM RODA COMPANY d.o.o. BAŠTENSKI PROGRAM Proizvodnja creva obuhvata širok asortian proizvoda od plastike sa prieno u poljoprivredi / hortikulturi. Visok kvalitet creva po veoa konkurentni cenaa nas čini

Detaljer

SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM...

SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM... 2 SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM... Table za pisanje sa kredom su najbolji način da ostavite željenu poruku Vašim posetiocima i gostima. Područja primene

Detaljer

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama.

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama. Projekat EUROWEB+ 1. Otvoren je Konkurs za novi program mobilnosti studenata i osoblja na Univerzitetu u Nišu EUROWEB+ Konkurs je otvoren do 15.02.2015. 2. Ko može da se prijavi? Ovim programom biće omogućen

Detaljer

OLE for Process Control

OLE for Process Control OPC OLE for Process Control OPC novi koncept sustava automatizacije Nove tehnologije pridonose progresu u automatizaciji i upravljanja u industrijskim procesima koji se iz godine u godinu ubrzava. Zahtjevi

Detaljer

ZP120N Online UPS VISOKA GUSTOĆA ENERGIJE ODLIČNE PERFORMANSE FLEKSIBILNOST VISOKA EFIKASNOST, NISKA TEMPERATURNA DISIPACIJA DUGE AUTONOMIJE

ZP120N Online UPS VISOKA GUSTOĆA ENERGIJE ODLIČNE PERFORMANSE FLEKSIBILNOST VISOKA EFIKASNOST, NISKA TEMPERATURNA DISIPACIJA DUGE AUTONOMIJE Online UPS 1,2,3,6,10,20 kva jednofazni/jednofazni i trofazno/jednofazni UPS VISOKA GUSTOĆA ENERGIJE ODLIČNE PERFORMANSE FLEKSIBILNOST VISOKA EFIKASNOST, NISKA TEMPERATURNA DISIPACIJA DUGE AUTONOMIJE Smart

Detaljer

4. Grafič ke funkčije

4. Grafič ke funkčije 4. Grafič ke funkčije Svaki grafik možemo posmatrati kao prikaz numeričkih vrednosti. Poreklo ovih vrednosti, međutim, diktira način na koji se one koriste ili generišu. U vedini slučajeva, izvor podataka

Detaljer

Složeni tipovi podataka

Složeni tipovi podataka Složeni tipovi podataka Složeni tipovi? C raspolaže sljedećim složenim tipovima podataka: polja (indeksirane promjenljive) jednodimenzionalno = NIZ, dvodimenzionalno = MATRICA, višedimenzionalno strukture

Detaljer

"FITIŠ - JU" d.o.o Centrala NK-700. Uputstvo za rukovanje. Protivpožarnom centralom serije NK-700

FITIŠ - JU d.o.o Centrala NK-700. Uputstvo za rukovanje. Protivpožarnom centralom serije NK-700 List:1 Uputstvo za rukovanje Protivpožarnom centralom serije NK-700 Centrala komunicira sa korisnikom pomoću svetlosne i zvučne signalizacije dok komande prima preko tastature. Tako da pre svega sledi

Detaljer

ZBIRKA PRAKTIČNIH RADOVA IZ KOMPLETA DIJELOVA MT- radio

ZBIRKA PRAKTIČNIH RADOVA IZ KOMPLETA DIJELOVA MT- radio ZBIRKA PRAKTIČNIH RADOVA IZ KOMPLETA DIJELOVA MT- radio Detektorski prijamnik s titrajnim krugom - zavojnica induktiviteta koji odgovara rezonantnoj frekvenciji od 3,550 MHz - promjenjivi kondenzator (

Detaljer

PROJEKTOVANJE SOFTVERA

PROJEKTOVANJE SOFTVERA Elektrotehniči fakultet Univerziteta u Beogradu Katedra za računarsku tehniku i informatiku skripta za predmet PROJEKTOVANJE SOFTVERA Igor Tartalja Beograd, 2011. Besplatan primerak This copy is not for

Detaljer

web:

web: www. www. 1157 dvopolna boja crvena 5 x 5w cree chip www. 10x 5w crre 10 x 5w cree chip pozicija 1w,kocenje 8 w lumen 800 www. 16 smd +5w cree canbus 40 w cree X -dizajn 6x3 xqb cree 10-32 volt 180 ma

Detaljer

MODIFIKACIJE METODA MATEMATIČKOG PROGRAMIRANJA I PRIMENE

MODIFIKACIJE METODA MATEMATIČKOG PROGRAMIRANJA I PRIMENE Univerzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet MODIFIKACIJE METODA MATEMATIČKOG PROGRAMIRANJA I PRIMENE Mentor: Dr. Predrag S. Stanimirović, redovni profesor Kandidat:, DexterOfNis@gmail.com Modifikacije

Detaljer

PRIRUČNIK O UPOTREBI SLOBODNOG SOFTVERA U UMETNIČKOM MUZIČKOM RADU

PRIRUČNIK O UPOTREBI SLOBODNOG SOFTVERA U UMETNIČKOM MUZIČKOM RADU PRIRUČNIK O UPOTREBI SLOBODNOG SOFTVERA U UMETNIČKOM MUZIČKOM RADU Autor: Vedran Vučić 1 Sadržaj: Predgovor Zahvale Tipografske konvencije Slobodan softver nastanak i značaj Upotreba GNU/Linuxa za audio

Detaljer

Sustavi za rad u stvarnom vremenu

Sustavi za rad u stvarnom vremenu SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Skripta iz predmeta Sustavi za rad u stvarnom vremenu Leonardo Jelenković

Detaljer

TOPLINSKA CRPKA ZRAK-VODA

TOPLINSKA CRPKA ZRAK-VODA UPUTE ZA KORIŠTENJE I UPRAVLJANJE KORISNIČKI TOPLINSKA CRPKA ZRAK-VODA UNUTARNJA JEDINICA - HYDROBOX GSH-IRAD H E A T P U M P S Prijevod originalnih uputa za korištenje BRZI VODIČ Opis upravljačke ploče

Detaljer

Bluetooth autoradio MEX-BT3800U. Uputstvo za upotrebu (1) Za isključenje demonstracionog (DEMO) prikaza, pogledajte str. 7.

Bluetooth autoradio MEX-BT3800U. Uputstvo za upotrebu (1) Za isključenje demonstracionog (DEMO) prikaza, pogledajte str. 7. 4-158-429-31(1) Bluetooth autoradio Uputstvo za upotrebu Za isključenje demonstracionog (DEMO) prikaza, pogledajte str. 7. MEX-BT3800U 2009 Sony Corporation Iz sigurnosnih razloga, ugradite ovaj uređaj

Detaljer

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Mark Tven DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Nas lov ori gi na la Mark Twa in Adven tu res of Huc k le ber ry Finn 1884 Pre vod Je li sa ve ta Mar ko vić Beleška Ko po ku ša da na đe ne ku po bu du u ovom

Detaljer

Riješeni zadaci: Funkcije

Riješeni zadaci: Funkcije Riješeni zadaci: Funkcije Domena funkcije, kompozicija funkcija, invertiranje funkcije, parnost funkcije Domene nekih funkcija: f(x) = x D f = [0, f(x) = x D f = R \ {0} f(x) = log a x, a > 0, a D f =

Detaljer

UPUTSTVO MSV-F2 DN DN DN Slika 2. Slika 3. Slika 1. Slika 5 Slika 6. Slika 4 Slika 7. VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 1

UPUTSTVO MSV-F2 DN DN DN Slika 2. Slika 3. Slika 1. Slika 5 Slika 6. Slika 4 Slika 7. VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 1 UPUTSTVO MSV-F2 DN 50 300 DN 50-150 DN 200-300 Slika 2 Slika 1 Slika 3 5D 2D Slika 5 Slika 6 Slika 4 Slika 7 VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 1 DN 50 DN 65 DN 80 DN 100 2 VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 DN 125

Detaljer

0.1. PREDMJER NABAVKE ROBA I ELEKTRO RADOVA JAKE I SLABE STRUJE ZA OPREMANJE CENTRA ZA ODBRANU OD POPLAVA U OKVIRU ISV-a

0.1. PREDMJER NABAVKE ROBA I ELEKTRO RADOVA JAKE I SLABE STRUJE ZA OPREMANJE CENTRA ZA ODBRANU OD POPLAVA U OKVIRU ISV-a 0. PREDMJER NABAVKE ROBA I ELEKTRO RADOVA JAKE I SLABE STRUJE ZA OPREMANJE CENTRA ZA ODBRANU OD POPLAVA U OKVIRU ISV-a r/b OPIS POZICIJE Jedin. Količ. Jed. cijena (KM) Ukup. cijena (KM) 0. ELEKTRO INSTALACIJE

Detaljer

MARETON u brojkama (od osnutka, do godine)

MARETON u brojkama (od osnutka, do godine) 1 O NAMA Poštovani! Čast nam je i zadovoljstvo, ovim skraćenim katalogom, predstaviti našu tvrtku onima koji nas ne poznaju. S istim zadovoljstvom pozdravljamo i podsjećamo naše aktualne kupce i poslovne

Detaljer

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister. Nynorsk/Bokmål

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister.  Nynorsk/Bokmål Eksamen 20.11.13 FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister Nynorsk/Bokmål Oppgåve 1 Skriv ein kort tekst på 4 5 setningar der du svarer på spørsmåla nedanfor. Skriv

Detaljer

C:\My Documents\Fagprove\Flashlite V25+\LED_Link.pas Printed at 16:06 on 17 Feb 2000 Page 1 of 6

C:\My Documents\Fagprove\Flashlite V25+\LED_Link.pas Printed at 16:06 on 17 Feb 2000 Page 1 of 6 C\My Documents\Fagprove\Flashlite V25+\LED_Link.pas Printed at 1606 on 17 Feb 2000 Page 1 of 6 { ===================================================================================== L E D - L I N K P

Detaljer

/* Adresu promenjive x zapamticemo u novoj promeljivoj. Nova promenljiva je tipa pokazivaca na int (int*) */ int* px;

/* Adresu promenjive x zapamticemo u novoj promeljivoj. Nova promenljiva je tipa pokazivaca na int (int*) */ int* px; 1. 0B 2. PODSEĆANJE 1. /* Pokazivaci - osnovni pojam */ #include main() { int x = 3; /* Adresu promenjive x zapamticemo u novoj promeljivoj. Nova promenljiva je tipa pokazivaca na int (int*)

Detaljer

FRACTAL d.o.o. Elektrotehnički i informatički inžinjering i konzalting Kupreška 37, SPLIT. PowerCAD 4.1

FRACTAL d.o.o. Elektrotehnički i informatički inžinjering i konzalting Kupreška 37, SPLIT. PowerCAD 4.1 FRACTAL d.o.o. Elektrotehnički i informatički inžinjering i konzalting Kupreška 37, 21000 SPLIT Fax: 021-455113 Gsm: 098-286314 URL:www.fractal.hr E-mail:fractal@fractal.hr Žiro račun: 2360000-1101402645

Detaljer

SINHRONI GENERATOR SEMINARSKI RAD. Viša elektrotehnička škola

SINHRONI GENERATOR SEMINARSKI RAD. Viša elektrotehnička škola Viša elektrotehnička škola SEMINARSKI RAD SINHRONI GENERATOR predmet: Elementi elektroenergetskih sistema professor: mr Ivana Vlajić-Naumovska studenti: Damir Bajrami EN -7/04 Petar Bugarski EN-7/04 SADRŽAJ:

Detaljer

Uvod u web dizajn i obrada slike

Uvod u web dizajn i obrada slike Uvod u web dizajn i obrada slike Tomislav Keščec Dragana Savić Zagreb, 2016. Autor: Tomislav Keščec Dragana Savić Urednica: Ana Belin, prof. Naslov: Uvod u web dizajn i obrada slike Izdanje: 1. izdanje

Detaljer

902/961/971/974 Elektronski upravljač za rashladne sustave

902/961/971/974 Elektronski upravljač za rashladne sustave IDPLUS 902/961/971/974 HR Elektronski upravljač za rashladne sustave SADRŽAJ IDPLUS 902/961 KORISNIČKO SUČELJE (TIPKE I LAMPICE)... 4 IDPLUS 971/974 KORISNIČKO SUČELJE (TIPKE I LAMPICE)... 6 IDPLUS 902/961

Detaljer

ZADACI ZA KVALIFIKACIONI ISPIT IZ HEMIJE. 1. Napišite elektronsku konfiguraciju broma, čiji je atomski broj Z= 35.

ZADACI ZA KVALIFIKACIONI ISPIT IZ HEMIJE. 1. Napišite elektronsku konfiguraciju broma, čiji je atomski broj Z= 35. ZADACI ZA KVALIFIKACIONI ISPIT IZ HEMIJE 1. Napišite elektronsku konfiguraciju broma, čiji je atomski broj Z= 35. 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 6 4s 2 3d 10 4p 5 2. Utvrdite koji od navedenih parova hemijskih

Detaljer

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović Neko kao ti Sara Desen Prevela Sandra Nešović 4 5 Naslov originala Sa rah Des sen So me o ne Li ke You Copyright Sarah Dessen, 1998 All rights reserved including the right of reproduction in whole or in

Detaljer

Mašina za sušenje Priručnik za korisnika Tørretumbler Brugermanualen Tørketrommel Brukerhåndboken DCY 7202 YW3 2960310952_SB/300715.

Mašina za sušenje Priručnik za korisnika Tørretumbler Brugermanualen Tørketrommel Brukerhåndboken DCY 7202 YW3 2960310952_SB/300715. Mašina za sušenje Priručnik za korisnika Tørretumbler Brugermanualen Tørketrommel Brukerhåndboken DY 7202 YW3 2960310952_SB/300715.1119 Molimo da prvo pročitate ovo uputstva za upotrebu! Poštovani kupče,

Detaljer

Korisnički priručnik. Modena E501

Korisnički priručnik. Modena E501 Korisnički priručnik Modena E501 RS PORUKA OD COOLPAD Hvala na kupovini vašeg Modena E501 mobilnog telefona! Sledite jednostavna ali važna uputstva za optimalnu upotrebu vašeg novog telefona: Pre prve

Detaljer

VOLKSWAGEN Golf V (1K) V TDi (AZV) Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje

VOLKSWAGEN Golf V (1K) V TDi (AZV) Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje VOLKSWAGEN Golf V (1K) 2.0 16V TDi (AZV) 01.2004-01.2009 Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje 4.2.2016. Upozorenja i preporuke Osim ako nije drugačije savjetovano

Detaljer

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof.

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte u RH Izradba topografskih karata srednjih i sitnijih mjerila bila je prije osamostaljenja Republike Hrvatske u nadležnosti saveznih

Detaljer

INF2270. Datamaskin Arkitektur

INF2270. Datamaskin Arkitektur INF2270 Datamaskin Arkitektur Hovedpunkter Von Neumann Arkitektur ALU Minne SRAM DRAM RAM Terminologi RAM Signaler Register Register overføringsspråk Von Neumann Arkitektur John von Neumann publiserte

Detaljer

TEX HOME CENOVNIK VIDEO NADZORA. TEXHOME D O O Cenovnik vodećih svetskih kompanija CCTV Video Nadzora

TEX HOME CENOVNIK VIDEO NADZORA. TEXHOME D O O Cenovnik vodećih svetskih kompanija CCTV Video Nadzora TEX HOME CENOVNIK VIDEO NADZORA TEXHOME D O O Cenovnik vodećih svetskih kompanija CCTV Video Nadzora www.texhome.org 02-Feb-15 central@texhome.org +381116412009 +381692853235 +381652853235 NOVE TEHNOLOGIJE

Detaljer

Tehnikom Kozaračka 149 Pirot Tel: 063/ SLIKA I ŠIFRA OPIS CENA. 001 Commax video

Tehnikom Kozaračka 149 Pirot Tel: 063/ SLIKA I ŠIFRA OPIS CENA. 001 Commax video Tehnikom 7.7.2018. Kozaračka 149 Pirot Tel: 063/82-78-578 001 Commax video CDV-35A Monitor monitor: u boji 3,5" LCD FINE VIEW (LED) do 2 ulazna uređaja (dodatna CCTV kamera ili drugi pozivni tablo) priključenje

Detaljer

Eksamen FSP5819 Bosnisk I PSP5512 Bosnisk nivå I. Nynorsk/Bokmål

Eksamen FSP5819 Bosnisk I PSP5512 Bosnisk nivå I. Nynorsk/Bokmål Eksamen 19.05.2017 FSP5819 Bosnisk I PSP5512 Bosnisk nivå I Nynorsk/Bokmål Nynorsk Eksamensinformasjon Eksamenstid Hjelpemiddel Eksamen varer i 5 timar. Alle hjelpemiddel er tillatne, bortsett frå Internett

Detaljer

Tru64: Uvod - alati i naredbe. Dinko Korunić, InfoMAR d.o.o. v1.2, travanj 2006.

Tru64: Uvod - alati i naredbe. Dinko Korunić, InfoMAR d.o.o. v1.2, travanj 2006. Tru64: Uvod - alati i naredbe Dinko Korunić, InfoMAR d.o.o. v1.2, travanj 2006. O predavaču višegodišnji vanjski suradnik časopisa Mrež@, vlastita kolumna "Digitalna radionica - Linux", itd. vanjski suradnik

Detaljer

Prije uporabe Sigurnost...1 Važne napomene...1. Tablet FISKAL1... 2

Prije uporabe Sigurnost...1 Važne napomene...1. Tablet FISKAL1... 2 Sadržaj Prije uporabe... 1 Sigurnost...1 Važne napomene...1 Tablet FISKAL1... 2 Sadržaj pakiranja FISKAL1 paketa...2 Tablet FISKAL1... 2 Izgled tableta FISKAL1... 3 Tablet FISKAL1 GO... 4 Sadržaj pakiranja

Detaljer

INF2270. Datamaskin Arkitektur

INF2270. Datamaskin Arkitektur INF2270 Datamaskin Arkitektur Hovedpunkter Von Neumann Arkitektur ALU Minne SRAM DRAM RAM Terminologi RAM Signaler Register Register overføringsspråk Von Neumann Arkitektur John von Neumann publiserte

Detaljer

SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE

SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE Kragujevac, 2003. SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE 1. Helsetninger - samostalne (nezavisne) rečenice Jens sover. Jens spava. Samostalna rečenica je nezavisna rečenica koja ima smisao.

Detaljer

Hilja du ču de snih sunac a

Hilja du ču de snih sunac a 3 2 Ha led Ho se i ni Hilja du ču de snih sunac a Preveo Ni ko la Paj van čić 5 4 Naslov originala Kha led Hos se i ni A Tho u sand Splen did Suns Copyright 2007 by ATSS Publications, LLC First published

Detaljer

HØGSKOLEN I SØR-TRØNDELAG Avdeling for teknologi

HØGSKOLEN I SØR-TRØNDELAG Avdeling for teknologi HØGSKOLEN I SØR-TRØNDELAG Avdeling for teknologi Målform: Norsk Eksamensdato: 07. mai 2013 Varighet/eksamenstid: 0900-1400 Emnekode: Emnenavn: EDT205T / EDT213T Klasse(r): 2EE 2EI Studiepoeng: Mikroprosessorsystemer

Detaljer

2018 AKCIJA TRAJE DO:

2018 AKCIJA TRAJE DO: GARDEROBNI ORMAN TRAŽITE BOMBASTIČNU CENU! JESENJI AKCIJSKI KATALOG 2018 AKCIJA TRAJE DO: 31.10.2018. 2 GARDEROBNI ORMAN 300 mm 400 mm SA DUGIM VRATIMA 1800 mm SA PREGRADNIM ZIDOM 1800 mm SA PREGRADNIM

Detaljer

1. 0BLINEARNE STRUKTURE PODATAKA

1. 0BLINEARNE STRUKTURE PODATAKA 1. 0BLINEARNE STRUKTURE PODATAKA 1.1. 1BPOLJE 1.1.1. 5BDEFINICIJE I STRUKTURA Polje (array) predstavlja linearnu homogenu statičku strukturu podataka i sastoji se od fiksnog broja komponenata istog tipa.

Detaljer

Nr. 11/238 EØS-tillegget til Den europeiske unions tidende KOMMISJONSFORORDNING (EU) nr. 605/2014. av 5. juni 2014

Nr. 11/238 EØS-tillegget til Den europeiske unions tidende KOMMISJONSFORORDNING (EU) nr. 605/2014. av 5. juni 2014 Nr. 11/238 EØS-tillegget til Den europeiske unions tidende 22.2.2018 KOMMISJONSFORORDNING (EU) nr. 605/2014 2018/EØS/11/25 av 5. juni 2014 om endring av europaparlaments- og rådsforordning (EF) nr. 1272/2008

Detaljer

Obtočne črpalke s tremi hitrostmi

Obtočne črpalke s tremi hitrostmi Obtočne črpalke s tremi hitrostmi TENIČNE LASTNOSTI / ӀӀ Velikost priključka / DN ( ) Izvedba priključka /.. Pretok max. /..... Tlak max. / Nazivni tlak / Moč max. / Električna napetost / Stopnja zaščite

Detaljer

PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA OBAVLJANJA DJELATNOSTI ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŽA I USLUGA. - neslužbeni pročišćeni tekst -

PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA OBAVLJANJA DJELATNOSTI ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŽA I USLUGA. - neslužbeni pročišćeni tekst - NN br. 154/11, 149/13, 82/14, 24/15 i 42/16 PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA OBAVLJANJA DJELATNOSTI ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŽA I USLUGA - neslužbeni pročišćeni tekst - I. OPĆE ODREDBE Sadržaj Pravilnika

Detaljer

NORSK ALFABET (Norveška azbuka)

NORSK ALFABET (Norveška azbuka) NORSK ALFABET (Norveška azbuka) 1. A a /a/ 16. P p /pe/ 2. B b /be/ 17. Q q /ku/ 3. C c /se/ 18. R r /er/ 4. D d /de/ 19. S s /es/ 5. E e /e/ 20. T t /te/ 6. F f /ef/ 21. U u /u/ 7. G g /ge/ 22. V v /ve/

Detaljer

DEL 1 Setup BIOS Stian A. Johansen Terje Bratlie Espen Torås

DEL 1 Setup BIOS Stian A. Johansen Terje Bratlie Espen Torås DEL 1 Setup BIOS Stian A. Johansen Terje Bratlie Espen Torås 1: Hva slags CPU? - intel pentium CPU 3.20GHz Tekniske egenskaper? CPU SPEED: 3.2 GHz Busspeed: 800 MHz Prosessor ID: 0F64 L2 cache size: 4

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI Broj: 0601 52/16 6 KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI NABAVKA USLUGA SERVISIRANJE I ODRŽAVANJE BIROTEHNIČKE OPREME, SA TONERIMA ZA POTREBE PRIRODNO MATEMATIČKOG FAKULTETA U NOVOM SADU

Detaljer

L A TEX Sage i SageTEX

L A TEX Sage i SageTEX L A TEX Sage i SageTEX Ivica Nakić nakic@math.hr Matematički odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta Matematički softver, 2016/17 Ivica Nakić nakic@math.hr (PMF MO) LATEX Sage i SageTEX 2016/17 1 /

Detaljer

Poštovani poslovni partneri,

Poštovani poslovni partneri, April 2017 2 Poštovani poslovni partneri, pred vama je cenovnik proizvoda programa dekorativnih premaza robnih marki Belinka, Helios, Zvezda, Duga, Chromoden, Kemostik, kao i autoreparaturnih premaza robnih

Detaljer

I oppgave 1 skal det prøves ut en binærteller i en integrert krets (IC). Telleren som skal brukes er SN74HC393N, hvor

I oppgave 1 skal det prøves ut en binærteller i en integrert krets (IC). Telleren som skal brukes er SN74HC393N, hvor Lab 8 Datakonvertering Oppgave 1: Binærteller I oppgave 1 skal det prøves ut en binærteller i en integrert krets (IC). Telleren som skal brukes er SN74HC393N, hvor SN står for fabrikant: Texas Instruments.

Detaljer

Digital logic level: Oppsummering

Digital logic level: Oppsummering 1 Digital logic level: Oppsummering 2 Nivå 0: Digtalekretsar Ai Bi Ci-1 Fundamentale komponentar AND, OR, NOT,NAND, NOR XOR porter D-vipper for lagring av ett bit Samansette komponentar Aritmetiske kretsar

Detaljer

Poslovanje Centri izvrsnosti za poslovnu podrπku

Poslovanje Centri izvrsnosti za poslovnu podrπku PriruËnik za Centri izvrsnosti za poslovnu podrπku Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj Ulaganje u buduênost PriruËnik za trenere Predgovor E-poslovanje se u

Detaljer

Likovna umjetnost umjetnost, matematika i algoritmi

Likovna umjetnost umjetnost, matematika i algoritmi Likovna umjetnost, matematika i algoritmi Vlatko Čerić Sadržaj Kratak pregled povijesti veze umjetnosti i matematike Matematika i računalna tehnologija u likovnoj umjetnosti Algoritamska umjetnost Neki

Detaljer

Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić

Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić 2 3 Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić 4 5 Na slov or i g i na l a Hester Browne The Lit tle Lady Agency Copyright 2005 by He ster Brow ne Translation copyright 2009 za srpsko izdanje, LAGUNA Za PAR,

Detaljer

Život na selu. CL Country Living (1946) Ellen G. White

Život na selu. CL Country Living (1946) Ellen G. White 1 Život na selu CL Country Living (1946) Ellen G. White 2 Autor: Ellen G. White ŽIVOT NA SELU Naslov originala: Country Living Urednik: Borislav Subotin Preveo sa engleskog: Borislav Subotin Istina Ministry,

Detaljer

STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI

STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI Izrada ove studije omogućena je podrškom američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj studije ne mora neophodno

Detaljer

Relativna greška odnosa transformacije u datom slučaju iznosi:

Relativna greška odnosa transformacije u datom slučaju iznosi: 1. Paralelno s spojena dva trofazna transformatora koj prpadaj stoj sprežnoj grp. Podac o transformator : 1 kv, 6/697 V/V, 5,5%. Podac o transformator : 3 kv, 6/69 V/V, 5,5%. Prmarn namotaj oba transformatora

Detaljer

Niskonaponski uređaji za kompenzaciju jalove snage

Niskonaponski uređaji za kompenzaciju jalove snage 1. Pojašnjenje pojmova Niskonaponski uređaji za kompenzaciju jalove snage 2. Osnove kompenzacije jalove snage 3. Određivanje potrebne snage uređaja za kompenzaciju 4. Kompenzacija u mrežama s mrežnim tonfrekventnim

Detaljer

Tema for denne forelesningen: tilpassing til pipeline. forwarding. eliminere NOP. faktisk MIPS. in 147, våren 1999 pipelining 1 9

Tema for denne forelesningen: tilpassing til pipeline. forwarding. eliminere NOP. faktisk MIPS. in 147, våren 1999 pipelining 1 9 Tema for denne forelesningen: tilpassing til pipeline forwarding eliminere NOP faktisk IPS in 147, våren 1999 pipelining 1 9 Schedulering av instruksjoner #include int kombiner( int antall, int*

Detaljer

BOSANSKI LCD TV UPUTSTVA 0516MTH-VT-VT

BOSANSKI LCD TV UPUTSTVA 0516MTH-VT-VT BOSANSKI LCD TV UPUTSTVA 0516MTH-VT-VT Poštovani kupče, Ovaj aparat u skladu je sa važećim europskim direktivama i standardima o elektromagnetnoj kompatibilnosti i električnoj bezbjednosti. Europski predstavnik

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI USLUGA SERVIS KLIMA UREĐAJA GOD. (za potrebe Vojvodinašume-Lovoturs i Direkcije JP)

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI USLUGA SERVIS KLIMA UREĐAJA GOD. (za potrebe Vojvodinašume-Lovoturs i Direkcije JP) JP VOJVODINAŠUME Petrovaradin, Preradovićeva 2 Broj: 1798/1 Datum: 02.11.2017. KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI USLUGA SERVIS KLIMA UREĐAJA 2017. GOD. (za potrebe Vojvodinašume-Lovoturs

Detaljer

Pridružite se uspehu!

Pridružite se uspehu! KATALOG HIBRIDA KUKURUZA 2016 UVODNA REČ Poštovani poljoprivredni proizvođači, Evo nas na kraju još jedne teške, ali uspešne godine. Zajedno sa vama, poljoprivrednim proizvođačima, kao nosiocima najznačajnijeg

Detaljer

Tarifnik naknada za bankarske usluge u poslovanju sa stanovništvom

Tarifnik naknada za bankarske usluge u poslovanju sa stanovništvom Tarifnik naknada za bankarske usluge u poslovanju sa stanovništvom SBERBANK BH 1 / 17 I Tarifnik naknada za bankarske usluge u poslovanje sa stanovništvom 1. Tekući račun u KM Otvaranje računa: Vođenje

Detaljer