CRKVA Izrael NACIJE, sekte..

Størrelse: px
Begynne med side:

Download "CRKVA Izrael NACIJE, sekte.."

Transkript

1 CRKVA Izrael NACIJE, sekte.. autor: Jan Pavla u danima o kojima je veliki u~itelj, Gospod Isus Hrist govorio. Proro~anstvo I nagove{taj ovih zbivanja, sve to je zabele`eno u spisima Jevan elja. Pismo govori o danima sna`ne crkve i Crkvene opozicije, mr`nje i neprijateljstva prema vernicima, ali i danima velikih li~nih, porodi~nih i dru{tvenih potresa i promena. Razlog za{to `elim da obradim, razmatram sa moje ta~ke gledi{ta, sa Biblijskog gledi{ta I istorijskih potvrda, temu: Crkva i nacija, zato {to u dana{nje vreme, posle strahovitog izliva nacionalizma na prostorima biv{e Jugoslavije a i sada{nje Srbije mnogi imaju pogre{an stav u vezi Crkve i vere. Veliki naboj mr`nje prema svemu {to je druga~ije od moje crkve-moje vere dolazilo je i inspirisano je pogre{nim tuma~enjem o Crkvi i naciji. ^injenica da je ovo ose}anje moje I mi mnoge prevarilo a tvrdnje o "svome" mnoge razo~aralo i dovelo je na rasksnicu pitanja. Gde je i {ta Istina o Crkvi i veri? [ta je sekta? Crkva je bila misterija sve do Hristovog vaskrsenja i silaska Duha Svetoga na ljudeizabrane u~enike. Na `alost tu`no je da pravi zna~aj crkve i njena svrha je tajna za mnoge i danas. O Crkvi danas govore, obi~ni ljudi, sociolozi, psiholozi, politi~ari i interesne grupe sve{tenstva. Svi imaju svoju verziju Crkve. Jedni je priznaju, drugi nazivaju opasnim sektama sve ono {to nije kao mi, na{a nacija i na{a crkva a tre}i zloupotrebljavaju. Zbog toga ube en sam da Gospod `eli da Ti da OTKRIVENJE pravog zna~aja, poziva i poslanja Crkve danas. Otkrivenje je va`no za sve. Za vernike koji se nalaze u Crkvi kao i za nevernike da u u u Crkvu, jer Hrist }e do}i po svoju Crkvu-po svoju nevestu. U zadnjim danima crkva-kao Telo Hristovo na zemlji bi}e izlo`ena ku{njama kao nikada pre. U zadnjim danima kroz Crkvu, Bog manifestuje sebe, svoju mo} i Slavu i dolazi do obnove Crkva i dru{tva gde Crkva deluje. Bog je sve isplanirao i Njegova volja je da sebe prona e{ u sna`noj rastu}oj Crkvi u Tvom mestu. Zbog toga, po i i pri i Crkvi, danas S po{tovanjem autor U Ba~koj Palanci Novembar 2004

2 . Po~etak Crkve- 2. Izrael kao nacija Glava. Na mom zadnjem preko-okeanskom letu, dok sam zavaljen u udobnom sedi{tu velikog aviona posmatrao prekrasne oblake i predivan horizont- izlazak sunca, dobri Bog mi je po~eo govoriti; [ta vidi{? Naravno, po~eo sam da odu{evljeno nabrajam sve {to vidim. Ali veliki Tvorac i dobar Bog je imao konkretnije pitanje i sugestiju; Zar ne vidi{ predivan plan u stvaranju, veliku kreaciju i moju strategiju u svemu {to sam stvorio?. Kao {to sam sve ovo divno postavio, Ja sam isto tako planski postavio Crkvu na zemlji, postavio sve slu`be u Njoj i Ona je moje Telo na zemlji. U tvojoj zemlji ja podi`em crkvu, dajem joj Duha i ona po~inje da se pokre}e. Shvati.,, Ja sve ~inim u svoje vreme! Duh Sveti se spustio na mene i po~ele su da dolaze misli i razna otkrivenja u vezi i oko Crkve na ovim prostorima. Posmatraju}i i dalje to divno ra anje novog dana po~eo sam da se radujem...! Bog sve ~ini vrlo planski. On se dokazao kao veliki strateg i kreator u stvaranju i sve {to je stvorio je dobro. On je planirao dolazak Hrista na zemlju, On je planirao crkvu, On je planirao svaku naciju i On je kreirao sve po svojoj volji. On planira svoj dolazak po Crkvu. Bog je sa svrhom planirao Crkvu Mudri apostol Pavle, napadnut od gr~kih filozofa pod optu`bom da propoveda stranog-nepoznatog boga bio je u situaciji da se brani. Nadahnut Duhom Svetim, izrekao je temeljnu istinu u svom govoru, izgovoriv{i slede}e re~i: Dela 7:26 On je izveo sav ljudski rod od jednog ~oveka I nastanio ga po svoj povr{ini zemaljskoj, po{to je ljudima odredio ustaljena godi{nja doba i medje postojbine njihove. S namerom da tra`e Boga, ne bi li ga nekakao napipali i na{li..a sada zatvoriv{i o~i nad vremenima neznanja, Bog poru~uje da se ljudi svugde obrate (pokaju), jer je odredio dan, kada }e pravedno suditi svom svetu... U to vreme, pre vi{e od 2000 godina Apostoli su tako e ulagali puno napora da pojasne smisao Crkve-nacije i ljudskog roda. Mno{tvo rasprava je izazivala nova vera koju su proklamovali Apostoli. Nerazumevanje Crkve i nacije traje do danas. Crkva, ili Eklesija, zna~i izva ena, pozvana napolje iz sveta, svetskog, nacionalnog polo`aja u Bo`je prisustvo a Bo`iju svojinu. 2. IZRAEL i Crkva su Bo`ija zamisao Vrlo va`na istina koja }e promeniti Tvoju istinu o Crkvi bi}e kada prepozna{, ko je utemeljiva~ Crkve i koje je nacionalnosti Crkva. Prvo. Bog je zamislio da u pro{losti ima jednu NACIJU koja je produkt poslu{nosti kroz VERU jednoga ~oveka zvanog Abraham.

3 . Mojsijeva 2;-4 Jahve re~e Abrahamu Idi iz zemlje svoje, iz zavi~aja I doma o~inskog, u krajeve koje }u ti pokazati. Velik }u narod od tebe u~initi, blagoslovit }u te, ime }u ti uzveli~at, I sam }e{ biti blagoslov. Blagosiljat }u one koji te blagosiljali budu, koji te budu kleli, njih }u proklinjati; sva plemena na zemlji tobom }e se blagosiljati. Abram se zaputi kako mu je Jahve rekao. S njime krenu i Lot. Abramu je bilo sedamdeset I pet godina kad je oti{ao iz Harana. Namera Boga u vreme poziva Abrahama jeste bila ista kao i danas. Da blagoslovi. Namera i zamisao Boga sa Avramom se mo`e izre}i u tri osnovne zamisli;. Da On sam bude blagoslovljen 2. Da On blagosilja druge 3. Da svi koji Njega blagosiljaju budu blagoslovljeni NACIJA koja je nastala kao rezultat Bo`ijeg obe}anja kroz Abrahama trebalo je da bude tako e; Blagoslovljena, da blagosilja a svi okolni narodi koji je blagosiljaju da budu njome blagoslovljeni. Bog koji je dokazan kao veran Bog do danas, odr`ao je svoje obe}anje. Budu}i da je Abraham verovao Bogu i krenuo sa Bogom u nepoznato, Bog mu pro{iruje svoje obe}anje u vezi sina; ra a se Isak, od koga je nastala NACIJA Izrael. Izrael jeste Bo`ija nacija koju On vodi i blagosilja. Obe}ana im je zemlja, koja im pripada i niko je ne mo`e uzeti od njih. Abram je dobio obe}anje kada su on i Sara, njegova supruga ve} bili o poodmaklim godinama. Budu}i da je verovao Bogu, promenjeno mu je i ime od Abram u Abraham, {to zna~i, Otac mno{tva. Ja~ao se u veri, hrabrio, jer vera stvara u nemogu}im situacijama mogu}e. Jer Bog deluje u nemogu{im siruacijama, Vera deluej kada telo nemo`e. Rimlj. 4;9-22 On promotri potpunu obamrlost svoga tela bija{e mu blizu sto godina i obamrlost Sarina krila, i ne pokoleba se u veri. Nije oklevao, neverom u Bo`ije obe}anje, nego se oja~a verom dav{i Bogu slavu, potpuno uveren da je Bog kadar izvr{iti {to je obe}ao. Zato mu se to ura~una u pravednost. Abraham je raskrstio sa idolopoklomstvom I klanjanjem raznim Bogovima u trenutku svog poziva od Boga. U Uri kaldejskoj, njegovoj domovini, On nije poznavao Boga koji mu se objavio kao EL-Shadaj. Objavom Boga-Jahvea, Avraam je sve zanemario, I krenuo verom za onim koji ga je pozvao. Napustio jedan divan grad UR Kaldeja, da bi taj grad zapostavio za bolji, budu}i grad, ~iji je graditelj sam Bog.. Imao je obe}anje, dobio objavu i do`iveo potvrdu obe}anja. Svakako I sve ostale nacije su bile u Bo`ijem planu, ali samo na kraju vremena u Hristu. Kako se razvijao Izrael-kao nacija, ta nacija, Izrael dobija ZAKON, po kojem su oni trebali da `ive, da bi bili blagoslovljeni-da bi im bilo dobro. (Moralni i ceremonijalni), ali opet je na delu bila vera u ~injenje. Prva zapovest toga zakona je bila, ja sam Gospod Bog Tvoj...ne}e{ imati drugih bogova. Odstupaju}i od Bo`ijeg zakona, idu}i za drugim bogovima, Izrael je sam birao svoj put i zbog toga je ~esto u istoriji stradao-trpeo. Izgubio je zemlju, oti{ao u ropstvo, jer Bog je `eleo da bude Bog Avraamov, Isakov, Jakovljev u NJEGOVOJ ZEMLJI Izraelu. Kao da im je Bog hteo da ka`e: idite za tu im bogovima, ali ne}ete im slu`iti u

4 moj zemlji, zemlji koju sam Vam dao. Ali, Izrael i pored svih detinjastih ispada jeste ostao Bo`ija NACIJA. Nacija koja ima obe}anja, kojoj je Bog uvek govorio;kada se vratite..., ako se vratite..., vratite se.., i uvek su sledila OBE]ANJA. Vekovima je Izrael imao zadatak da o~uva svoj odnos sa Bogom kroz dr`anje ZAKONA. Oni su morali strogo da dr`e zakon. Moralni, ceremonijalni i dru{tveni. Zakon koji su dobili je bio njihov vaspita~, odgojitelj- koji je trebao da Njih pripremi za Onoga koga im je Bog obe}ao- Mesiju. Kroz vekove je ova nacija bila trn u oku ostalim nacijama. U izgnanstvu u kojem su se na{li zbog svoje neposlu{nosti oni su dr`ali zakon, svetkovine i ceremonijalne obi~aje. Oni su trebali da budu SVETLO ostalim narodima. Jednostavno, Izrael je NACIJA koja ima OBE]ANJA! Primetimo slede}e; Iz Izraela. tj. Jevreja je proiza{lo SPASENJE svim narodima. Luka 2:29-33 Sad mo`e{, Gospodine, otpustiti slugu svojega da, prema re~i tvojoj, die u miru, jer mi o~i vide{e spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda, svetlo da rasvetli pogane i slavu naroda tvoga Izraela. Njegov otac i njegova majka divili se onomu {to se govorilo o njemu. Rimlj.;26- Kada to bude, sav }e se Izrael spasiti, kako stoji pisano: Od Siona }e do}i Osloboditelj; on }e udaljiti bezbo`nost od Jakova. To je {to je Izrael bio. Ono {to jeste, danas svima nama jeste znak drugog Hristovog dolaska na zemlju. U Ho{ei 9:0 Bog govori da je Izrael kao smokva U Mateju 24 Isus govori o doga anjima pre drugog Hristovog dolaska. Naravno najja~i argument, jeste stih Izrael je ponovno u svojoj domovini, i ovih dana se o~ekuje da prihvate Mesiju, kao svog spasitelja. Svakodnevno na zidu pla~a, Izraelci zazivaju; Jehova-Adonaj spasi nas, posalji nam Mesiju i On }e im se objaviti. Ali, pre toga, Crkva }e biti spremna. Tada, u to vreme, Crkva }e biti spremna za uznesenje. O tome u slede}oj knjizi mnogo op{irnije.3. Hrist je do{ao da postavi Crkvu Ro eni Mesija, sin Bo`ji, utelovljeni Bog, do{ao je sa novom misijom na svet, ne samo za Izrael kao Bo`iji narod, ve} kao predodre eni, prorokovani Mesija i SPASITELJ Jevreja i svih ostalih naroda. On je do{ao sa porukom ljubavi. Jovan ; 0-3 Bija{e na svetu, I svet postade po njemu, a svet ga ne upozna. K svojima do e, ali ga njegovi ne primi{e. A svima koji ga primi{e dade vlast da postanu deca Bo`ija: onima koji veruju u njegovo ime: koji nisu ro eni ni od krvi, ni od volje telesne, ni od volje mu`evlje, nego od Boga.Oni koji su poverovali u Njegove Re~i, koji su ga primili, bez obzira na narodnost, naciju, postali su Bo`ija deca, Njegova svojina. Nisu ro enjem postali vernici, ve} verom u Hrista. Oni su postali ODVOJENI, na~inom `ivota,iza{li iz svetskog sistema, a pri{li su Bogu. Tako treba da bude I jeste do danas. I dalje, Izrael kao NACIJA bio i jeste Bo`ji narod. Hristovim dolaskom na svet uvi amo jednu novu stvarnost. SVI koji VERUJU u

5 Njegovo IME, postaju deo jedne grupacije koja se zove; Deca Bo`ja-Crkva. Nova mogu}nost koju nam je Bog kroz Hrista dao- jeste MILOST. Religija jednog naroda Naravno u po~etku, pojavom Hrista i Njegovim u~enjem, Njega su prihvatali ljudi jedne NACIJE-Jevreji. Njegovi u~enici su bili Jevreji. Bili su uznemireni, kada je Njihov u~itelj poklanjao pa`nju i ostalima, recimo Samarijancima ili Grcima. Bili su zbunjeni kada je govorio da Sin ~ove~ji mora da trpi da bi spasio SVE koji veruju u Njega. Oni su mislili da je spasenje samo za njihovu NACIJU, jer su znali da im je obe}an Mesija. Tako im je Bog Avramov, Isakov i Jakovljev obe}ao. Proroka }u podi}i me u Vama, Njega slu{ajte Njihovo razumevanje ljubavi se sastojalo u tome da ljube samo svoje. Oni su imali religiju izabranog naroda. To se ~esto doga a I danas, da vernici iste konfesije ili grupacije vole samo svoje. Jevreji su znali Pisma koja su govorila o Mesiji, Izbavitelju koji }e do}i, ali nisu sve jo{ uvek razumeli, ali su se nadali. Me utim- Bog je pokazao MILOST SVIMA. Za{to? a. Delom zbog tvrdo}e srca Izraela, zbog nevere u Ono {to je Bog naumio i neposlu`nosti da ne idu za drugim bogovima. Rimlj. :20 Dobro! Njih je odlomila nevera, a tebe dr`i vera. b. Definitivno zbog strategije Bo`jeg plana SPASENJA palog-mrtvog za Boga ~ove~anstva, {ta je Bog obe}ao, ve} na po~etku. Tada, prilikom isterivanja ~oveka i `ene iz Edena, Bog je obe}ao, da }e iz semena `ene iza}i onaj koji }e zlom-sotoni smrskati glavu. Dakle i celo ~ove~anstvo je imalo obe}anje. Da i dalje su Jevreji imali OBE]ANJE KOJE je Bog dao njihovom ocu Avraamu, ali sada daje MILOST ostalim nacijama koje su bile nazvane mnogobo`ci- pagani. Re~ milost zna~i; nezaslu`eni dar, dobrota Bo`ija. Gr~ka re~; Charis, {to zna~i uteha, radosna vest. Bog u svojoj milosti daje svog sina, kao otkupitelja. Sada dolazi jedno novo vreme objave Bo`je ljubavi. Ljubav prema svakom bi}u pokazuju}i time milost svima. Efe`. ;5- U ljubavi nas predodredi sebi za sinove po Isusu Hristu, prema odluci svoje volje, na hvalu slave svoje milosti. Njom nas dobrostivo obdari u Ljubljenome, u kome imamo otkupljenje njegovom krvlju, opro{tenje greha, prema bogatstvu njegove milosti. Nju nam obilno udeli sa svom mudro{}u i razumevanjem, saop{tiv{i nam tajnu svoje volje, prema onome {to je pre u njemu odlu~io za provedbu punine vremena: obuhvatiti pod jednu glavu u Hristu sve {to je na nebesima i {to je na zemlji. U njemu smo i mi primili svoju ba{tinu po{to smo predodre eni nakanom onoga koji sve radi prema odluci svoje volje. 4. Svi koji veruju u Njega-Hrista, prihvataju odkupljenje. Odkupljenje se sastoji od tri misli; a. Hristovom krvlju mi smo pla}eni (gr~ka re~ agorazo lutroo) b. Otklonjena je kletva zakona c. Oslobo enji smo od ropstva greha u slobodu milosti Sve ovo se dogodilo zbog Njega i Njegove- Hristove krvi, to nije zbog njihovog

6 ro enja u naciji, ili njihovog truda, rada, zalaganja. To isto va`i i za nas danas. Zbog toga, mnogi Jevreji tog vremena bili su iznena eni {to je Njihov Mesija, bio blagonaklon i ostalima. Iako pravi smisao ove Istine dobiva pravo zna~enje samo OBJAVOM koju im je doneo Duh Sveti. I kona~no, Njihov vo a i u~itelj OBJAVLJUJE veliku istinu koju tada nisu razumeli.... Ja }u sazidati-sagraditi CRKVU, koju ni vrata pakla ne}e nadvladati.. Matej 6;8 Na toj steni, SAGRADI]U CRKVU. Jedna od dilema kod teologa jeste; ko je i {ta je TA stena. Jedni ka`u da je to Petar (katolici, Petros, stena, deo stene, kamen~i}), neko da je to Isus, {to je ta~no u odnosu na Re~, ali jo{ dublje tuma~enje je; na temelju OTKRIVENJA KO JE ISUS sagra ena je Crkva. Otkrivenje o ovoj Istini nije privilegija nacije, tela i krvi, ve} nanovoro enih vernika, koji su vo eni Duhom Svetim. Petar je izrekao ovu istinu, koja je bila rezultat objave. A Njemu Isus ka`e: Ovo ti nije objavilo telo i krv - Drugim re~ima, nisi se Petre rodio sa ovim znanjem. Nisi nau~io od pobo`nog oca. To ti je objavljeno, i zbog ovakve objave Blagoslovljen si Petre Sigurno su i u~enici iznena eni ~injenicom, da njihov majstor I u~itelj, govori neku novotariju. Niti njihova religija, niti tradicija, niti zakon, nisu predvideli ne{to sli~no, bar su oni tako mislili. Ali Bog je to predvideo. Petar ostaje miran, nije se naduvao, uzoholio, jer eto ja ovo imam a vi nemate. Ne Petar je blagoslovljen, njemu je dobro, jer ima otkrivenje I u harmonijji je u odnosu na Boga I njegovu Tajnu, ko je Hrist. Svakako da je velika promena nastala kada je Bog, zbog TVRDO]E srca Izraelaca okrenuo svoje lice ka paganima- neznabo`cima. Rimlj. ;8 Ostali pak otvrdnu{e, kao {to stoji pisano: Dade im Bog duh obamrlosti: o~i takve da ne vide, u{i takve da ne ~uju, i to do dana{njeg dana. Tvrdost Izraela i njihova revnost, koja nije po spoznaji- OTKRIVENJU, ve} po zakonu traje i danas. Jedina nacija koja mo`e da se osloni na svoju nacionalnost pred Bogom, jeste Izrael. Zbog toga Pavle apostol ~esto nagla{ava svoju nacionalnost; Rimlj. ;-2 Prema tome pitam: Je li Bog odbacio od sebe narod svoj? Daleko od toga! Ta, i ja sam Izraelac, potomak Abrahamov iz plemena Benjaminova. Nije Bog odbacio od sebe svoga naroda koji je unapred izabrao. Ili ne znate {to veli Pismo gde je govor o Iliji, kako se ovaj tu`i Bogu na Izraela. Svaki Izraelita je ponosan na svoju naciju. Bog im je dao taj ispravan ponos, i oni su ponosni na svoju nacionalnost. Ekstremi su uvek postojali, to je proizvodilo nacionalizam, {ovinizam i mr`nju, ali o tome kasnije.

7 glava 2.. GOSPOD ISUS HRIST, OSNIVA^ CRKVE ISUS koji je do{ao sa svrhom na ovaj svet, da SPASI SVET dolazi do ostvarenja svoje namere. Isus je do{ao da UMRE na Golgoti umesto palog ~oveka. Umrev{i, On je posle tri dana VASKRSAO iz mrtvih i ON se UZNEO u NEBO, obe}av{i da }e poslati Duha Svetoga svojim u~enicima i svim sledbenicima. Dela Ap. ;8 Ali, primit }ete snagu po{to Duh Sveti do e na vas, pa }ete mi biti svedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje. Oni koji su VEROVALI Njegovim Re~ima oti{li su u Jerusalim, i poveli sa sobom jo{ njih STO DVADESET (majka Isusova Marija je tako e bila sa njima i primila Duha Svetoga kao i ostali) i ~ekali na OBE]ANJE. Dela :5 U ono vreme Petar ustade te pred svom bra}om bilo je zajedno oko sto dvadeset osoba re~e: Bra}o, trebalo je da se ispuni Pismo koje prore~e Duh Sveti na Davidova usta o Judi, koji je bio predvodnik onima {to uhvati{e Isusa. U to vreme za tih deset dana ~ekanja oni su se konstituisali, izabrali dvanaestog umesto izdajnika Judu. Desetog dana posle uznesenja, dakle za vreme praznika nedelja, velikog praznika Jevreja, kada su svi Jevreji iz tada{nje Palestine i svih ostalih dijaspora bili zajedno u Jerusalimu, Bog ispunjava obe}anja.(joil 3) Duh Sveti silazi na u~enike i sve koji su bili u gornjoj sobi (verovatno soba Marka- Jovana). Naravno, niko pre toga nije imao ovo iskustvo. Nisu ~ak ni znali kako }e se ovo dogoditi, ali verovali su ~ekali i do~ekali.tada, zbog ~uda koje se dogodilo,( jer nikada pre na taj na~in, Bog se nije objavio- manifestovao), mno{tvo naroda se skupilo oko toga mesta. Biblija ka`e u Delima 2 ; -4 Kad napokon do e Pedeseti dan, svi bijahu skupljeni na istom mestu. Tad iznenada do e neka huka s neba, kao kad duva silan vetar, pa ispuni svu ku}u u kojoj su boravili. I ukaza{e im se jezici kao od plamena, I razdeli{e se te nad svakog od njih si e po jedan. Svi se oni napuni{e Duha Svetog te po~e{e govoriti tu im jezicima, kako ih je ve} Duh nadahnjivao da govore. Ovo nad-prirodno ~udo, nisu mogli razumom-logikom da shvate prisutni okupljeni narodi. Za{to? Ovi obi~ni (nisu bili sve{tenici, ali ne zna~i da nisu bili obrazovani) ljudi zadivili sve prisutne stavom, izjavom i govorom. Predhodno su okupljeni posmatra~i ove vernike iz gornje sobe poprili~no ismejali, izru`ili i omalova`avali. Optu`ili su ih da su pijani ili ne~im ~udnim motivisani!. Ako prou~avamo Pismo, znamo da je ovde re~ o u~esnicima, Jevrejima koji su se strogo dr`ali zakona i propisa i svetkovali su ~etvrti veliki praznik po redu, to je praznik 7 nedelja (5 Mojsijeva 6:0.) Praznik sedam nedelja dolazi posle praznika prvog otkosa `etve. Kada posle praznika otkosa prvog snoplja (smrt Hristova I Njegovo vaskrsenje), dodamo sedam sedmica, dobijamo 49 dana. Dakle prvi dan po 49 jeste Pedeset, Pedesetnica, Pentekost. Mo`emo ga nazvati I praznik prvina `etve. Veliki broj Jevreja iz svih krajeva sakupilo se u Jerusalim po davnoj zapovesti Boga. Zbog toga Petrove re~i; tek je tri sata (devet sati ujutru,) mo`emo razumeti ovako:

8 Molim Vas, pa znate da zakon zabranjuje jelo i pi}e do 0 ujutru. To I ta izjava je razoru`ala Jevreje. Jer, njih, svoju sabra}u Petar podse}a na proroke i zakon. Jevreji su jako davali na pismo i proroke i dan danas su ponosni na svoje proroke. Petar ih podse}a na proroka Joila; U poslednje dane Bog }e izliti svoga Duha... Ovo podse}anje je imalo nameru da Jevreji i ostali narodi (bilo je ovde i Rimljana i Grka i Azijaca i Arapa) shvate da ovo nadprirodno ~udo jeste rezultat delovanja Bo`ijeg Duha a ne posledica pijanstva. (Vina, opojnih sredstava, kako danas optu`uju one koji se podre uju Bogu i na ovom planu i primaju Duha Svetoga) Ovo njihovo pona{anje je bilo inspirasano odozgo a ne odozdo. Ako pa`ljivo prati{ zapis iz Svetoga Pisma dela Apostolskih 2, primeti}e{, da su ovde bili predstavnici iz 4 govornih podru~ja. To su Pet sa Istoka, Perti, Medija, Elam, Mezopotanija, pa Azija, Arabija, pa dva iz Afrike i Libije pa Egipat. Naravno to su to JEVREJI, koji su se kasnije, po zavr{etku svetkovine vratili u okolne zemlje gde su tada `iveli i odneli novo NADPRIRODNO ISKUSTVO sa sobom. Primeti ovo; Kr{tenje u Duhu i prihvatanje vere u Hrista, Oni su potvrdili svojim vodenim kr{tenjem-podronjenjem. Tako, na taj na~in Oni su se priklju~ili CRKVI. Njihovim povratkom u mesta iz kojih su do{li, doneli su i NOVO ISKUSTVO koje su iskusili. Tako se tih dana Crkva pro{irila po mnogim regijama tada{nje civilizacije. 2. Iskustvo kr{tenja u Duhu Sveti Duh koji je si{ao sa neba na u~enike na dan koji se zove PEDESETNICA I PENTEKOST. Taj dan jeste ro endan Crkve Gospoda Isusa Hrista. Duh Sveti je ispunio svakog ~lana zajednice prvih vernika I kao pe~at je blagoslovio svakog veruju}eg. Ef ;3-4 U njemu ste i vi, po{to ste ~uli re~ istine Radosnu vest svoga spasenja u njemu ste, prigrliv{i veru, I zape~a}eni Duhom, svetim, obe}anim, koji je zalog na{e ba{tine za otkupljenje onih {to su postali Bo`je vlasni{tvo na hvalu slave njegove. To je pomazanje i snaga za razumevanje Re~i i Sila za svedo~enje svakoga veruju}eg. Tako e to je i zalog-kapara na{eg nasle a koju dobijamo od Gospoda Isusa Hrista za dan izbavlenja. Pismo nam preporu~uje da ne gu{imo-gasimo Duha, ve} da ga rasplamsavamo u svojim srcima i `ivotima Sol 5;9 Ef 4;30 Ako nemamo iskustvo kr{tenja Duhom, Biblija nam to preporu~uje. Dela AP 9;3. 3. Po~etak Crkve- mesto i vreme Ovaj doga aj opisuje Luka, lekar po struci a Grk po nacionalnosti. Tako je ispunjena Isusova zapovest bi}ete mi svedoci do kraja zemlje Po~etak novog doba tj. Crkve po~inje u Palestini. Ni sami apostoli nisu razumeli zna~enje Isusove slu`be, jer su mislili da je Isus do{ao da obnovi Carstvo Izraela. Za{to su oni tako mislili? Jevreji su bili odvo eni u ropstvo ili pobe ivani-osvajani raznim nacijama koje je Bog upotrebljavao da Izrael disciplinuje.

9 Ujedno Jevreji su vrlo ponosni do danas na svoje carstvo i Cara Davida i ~ekaju dan kada }e ono biti obnovljeno. Uvek su ~eznuli za slobodom i svojim Carem. Me utim, Isus nije do{ao da obnovi samo carstvo Izraela, ve} da napuni zakon i donese izbavlenje ~ove~anstvu. U istoriji primeti}emo 4 va`na- glavna carstva.. Babilonsko 2. Medo-persijsko 3. Gr~ko 4. Rimsko Ova carstva su podre ivala predhodna i ostavljala tamo gde su dolazili kao osvaja~i dubok trag svoje kulture, religije i obi~aja. Palestina i Jevreji su bili centar sveta, uski prelaz za kontinent Aziju i Afriku.Vreme u koje se zbiva ra anje Crkve je vreme Rimskog carstva. Rimljani su imperatori koji su pre 30 godina predhodno pobedili Gr~ko carstvo i Gr~ka kultura i jezik su bili rasprostranjeni po celom svetu. I kona~no u vreme po~etka Crkve nalazimo; a. Rimski mir i putnene veze koje su oni oslobodili b. Gr~ki jezik, kulturu i filozofiju, zaostalu od gr~kog carstva c. Staru Jevrejsku religiju-judeizam d. Paganske okolne narode, koji imaju religiju babilona Crkva je ro ena kada su se obratili njih pet hiljada na propoved apostola Petra To su bili Jevreji koji su `iveli u rasejanju. Jo{ uvek imamo jednu NACIJU i JEDNU CRKVU, ali ve} se polako Crkva nadopunjuje i Grcima, ostalim Europljanima i Afrikancima i Arapima. Jako je va`no znati tako e da su gr~ki jezik znali mnogi Jevreji koji su bili pozvani da idu do kraja sveta Neophodno je znati da su stari spisi Mojsijevo petoknji`je, Proroci i Psalmi govorili o dolasku Mesije, o onome koji }e osloboditi svoj narod Izrael i vratiti im obe}anu zemlju. Zemlju koju je davno Bog obe}ao Ocu Avraamu njihovom patrijarhu. Sve ovo je trasiralo-na~inilo put novom planu koje je Bog imao u Hristu za Jevreje, ali i za ~itavo ~ove~anstvo. 4. Ko je sa~injavao crkvu- Struktura Crkve. Biblijski dokazi i istorijski dokazi Posle Petrove propovedi Dela 2;38-39, prime}ujemo jednu novinu kao nadopunu dotada{njem propovedanju. a. Prime}ujemo preporuku, POKAJANJE b. Prime}ujemo preporuku VODENO KR[TENJE u IME c. Prime}ujemo preporuku ISKUSITI Duhovno kr{tenje d. Prime}ujemo OBE]ANJE za mogu}e iskustvo kr{tenja Duhom Svetim e. Prime}ujemo novo zajedni~tvo, na druga~ijim osnovama. Bitna oznaka ili obele`je vernika je bilo slede}e; Dela 2:42-47 Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajedni~kom `ivotu, lomljenju hleba i u molitvama. Strah spopade svakoga, jer su apostoli ~inili mnoge ~udesne znakove. Svi koji priglrli{e veru dr`ahu se zajedno i sve im bija{e zajedni~ko. Prodavali bi pokretna i nepokretna dobra i to bi delili

10 svakom prema njegovoj potrebi. Kao {to su svaki dan postojano kao po dogovoru bili u hramu, tako su po ku}ama lomili hleb I zajedno uzimali hranu vesela I priprosta srca. Hvalili su Boga I zato u`ivali naklonost svega naroda. Primeti}emo 5 bitnih stvari koje su obele`avale NANOVORO\ENE VERNIKE;. Apostolska nauka 2. Zajedni{tvo 3. molitva 4. lomljenje hleba uz vino-krv Hristovu 5. Hvalenje Boga 6. svedo~enje Ovde `elim da primetimo slede}e; u ovom zajedni{tvu koje su imali prvi vernici po spisima Justina imali su u~e{}a samo oni koji su nanovoro eni, oprani-kr{teni i koji `ive onako kako je Hrist u~io (izvod iz knjige crkva i siromasi od Justina). Tako je bilo u po~etku, tako treba da bude i danas. 5. Crkva je nadprirodno ro ena i nadprirodno raste Dakle, Jevreji kao NACIJA su i dalje imali svoje hramove gde se ~itao zakon- Tora. Imali su svoje ceremonije i liturgije, ali se formirala jedna druga grupacija u samoj NACIJI Izraelu. VERNICI, Hristovi sledbenici, (koje kasnije u Antiohiji prvi put nazivaju HRI[]ANIMA dela ;26 ) predvo eni Apostolima. Oni koriste date prilike i u sinagogama, u koje su pristup imali samo JEVREJI da propovedaju NOVU NAUKU. (Primedba; u zadnjim redovima Sinagoga sedeli su i pripojeni Jevrejskoj veri iz ostalih nacija tzv. Prista{e, prozeliti Grci, Rimljani, i ostali koji su prihvatali Mojsijev zakon, ali nisu prihvatali `rtvovanje i ceremonijalni zakon).dela 3:22-26 Ve} Mojsije re~e: Gospodin Bog na{ podignut }e vam izme u va{e bra}e proroka poput mene. Njega slu{ajte u svemu {to vam god rekne! Ko god ne bude slu{ao toga proroka, istrebit }e se iz naroda. Ali i ostali proroci, koji su vam govorili od Samuela i njegovih nasjednika, tako e su nave{}ivali ovo vreme. Vi ste sinovi proroka I Saveza koji Bog sklopi s va{im ocima kad Abrahamu re~e: U tvom }e potomstvu biti blagoslovljena sva plemena na zemlji. Najpre je vama Bog podigao I poslao Slugu svoga da vas blagoslovi da se svaki pojedini od vas obrati od svoje zlo}e. To je odu{evljavalo obi~ne ljude-jevreje, koji su znali Mojsijeve spise, Psalme i Proro{tva, ali je donosilo strah i pobunu Rabina tj. Sve{tenika, koji su pobunjivali narod protiv ovakve nove nauke i pozivali na bune protiv Apostolasledbenika Hristovog u~enja. Ba{ kao i danas. Ovo u~enje se neverovatno {irilo. Bog je na nadprirodan na~in potvr ivao propovedanu Re~ kroz Apostole. Dela 7;6 Ali kako njih ne na o{e, odvuko{e Jasona i neku bra}u pred glavare vi~u}i: Do{li su i ovamo oni koji su uzbunili sav svet! Dela 9;0 To je trajalo dve godine, tako da su svi stanovnici i Grci, mogli ~uti re~ Gospodnju.

11 Gospod Isus Hrist je potvr ivao svoje obe}anje koje je dao. (Marko 6:20) Apostolska slu`ba, kasnije i slu`ba svih vernika je bila potvr ivana nad prirodnim doga ajima, koja su budila nadu i veru ostalih nevernih ljudi, pagana ili Jevreja koji su dr`ali Mojsijev zakon. Sve{tenstvo toga vremena je nekoliko puta pozivalo Apostole na sastanak, savetuju}i ih da prestanu da PROPOVEDAJU i PROKLAMUJU POBEDU VASKRSLOG HRISTA. Dela 4;-2 i 8-9 Dok su oni jo{ govorili narodu, pristupi{e k njima sve}enici, stare{ine hrama i saduceji, ogor~eni {to su u~ili narod i na primeru Isusovu nave{}ivali uskrsnu}e od mrtvih. Tada ih pozovu unutra te im strogo zabrane da o Isusovu imenu govore i u~e. Ali im Petar i Ivan odvrate: Sami prosudite je li pravo pred Bogom da se vi{e pokoravamo vama nego Bogu! Za{to su sve{tenici I stare{ine ovako savetovali? Sve{tenici, rabini su prevarili narod. Rekli su da su Isusa ukrali njegovi sledbenici I da Isus nije vaskrsao. Najedanput, onaj koga su oni razapeli, a narod prevarili da je mrtav i negde sakriven, ukraden i dalje ~ini ~uda tamo gde njegovi sledbenici zazovu Njegovo Ime. Sve{tenstvo toga vremena nije razumelo kako to neuki ljudi, opunomo}eni od Duha Svetoga Apostoli, tako hrabro i dalje protiv njihove naredbe o zabrani spominjanja imena Isus propovedaju Jevan elje i ~ine ~uda u Ime Gospoda Isusa Hrista. Naravno zabranjivali su im da to i dalje ~ine. Ali, Apostoli su bili ustrajni i progonstva su po~ela. 6. Rastu}a Crkva je opasnost za religiozne Jevreje i opozicija se podi`e Kako se umno`avao broj vernika, tako je rastao strah sve{tenika i Fariseja i Sadukeja (jedna jevrejska sekta) jer su novi vernici-hri{}ani postajali duhovna opasnost za Judeizam i njihovu slu`bu. Tako e apostoli i vernici su bili duhovna opasnost za zloga, Duha tame koji je dr`ao umove ljudi u neznanju ( citat). 2 Kor 4:4 Onima kojima je Bog ovoga sveta posve oslepio neverni~ku pamet da jasno ne vide svetlo sjajne Radosne vesti Hrista, koji je slika Bo`ija. Jevreji su postali Jevrejima opasnost, zbog druga~ijeg pogleda na istu stvar. Prestala je tolerancija i razumevanje druga~ijeg. Oni koji su verovali kako pismo ka`e Judaisticko-Hriscanske vere, nikada nisu bili politi~ka opasnost, ve} duhovna opasnost. Oni nisu bili politi~ki pobunjenici, oni nisu narod inspirisali na gra ansku neposlu{nost. Oni nisu bili {pijuni koji rade za drugo zemaljsko carstvo. Ne, oni su u~ili o podre enosti vlastima do mere odre ene Hristovim u~enjem. [to je Bo`je daj Bogu, {to se carevo, daj caru. Budu}i da su zbog svoje vere u Hrista morali da napu{taju sinagoge-hramove, ba{ kako je to Njihov vo a govorio; zbog moga imena zamrzi}e vas...,po~eli su se okupljati po ku}ama, jer u to vreme jo{ uvek nisu postojale Crkvene zgrade. Matej 24;9-2 Luka 2:0-9. Me utim jevan elje, dobra vest o vaskrslom Hristu se {irila i ~uda su se doga ala svugde gde god bi ljudi verovali u vaskrslog Hrista. Kol ;5-6 Za nj ste pre ~uli propovedanjem istine, to jest Radosne vesti, koja je kod vas i kako je u svemu svetu rodna i napredna takva je me u vama od

12 onoga dana u koji ~uste i upoznaste milost Bo`ju u istini. 7. SAVLE-progonitelj i SPA[EN U to vreme ekspanzije i rasta pristalica u~enja apostola, mnogi ugledni jevreji su bili izuzetno besni na novu nauku, na sekta{e koji su se svugde pojavljivali i koji su svedo~ili da je Hristos vaskrsao. Zapis Dela Apostolskih 8 i 9 glava Vrlo va`an doga aj u ranoj Crkvi jeste bila Stjepanova smrt. Jedan od revnosnih fariseja je bio direktno uklju~en u smrt ovog mladog akona, jevan eliste i sluge Hristova. Bio je to Savle iz Tarsa. Ko je bio Savle Bio je iz plemena Benjaminova, dr`avljanin Rima a Jevrejin. Njegova porodica je bila imu}na i omogu}eno mu je da se {koluje. Prou~avao je Judaizam kod poznatog profesora Gamaliela. Kasnije je postao pripadnik fariseja a izu~io je I zanat-posao {ator-majstora. Najverovatnije je napustio Jerusalim pre nego {to je Jovan Krstitelj do{ao da proklamuje Hristov dolazak a vratio se u njega najverovatnije posle pedesetnice, ro enja Crkve. Bio je ~lan vrhovnog ve}a- Sinedriuma. Ovaj revnostan mlad ~ovek, je susreo li~no Gospoda Isusa Hrista, na svom putu u Jerusalim. Kako se to dogodilo;? Savle je odlu~io da zatvori sve Hri{}ane koje na e u Jerusalimu. Dr`ao je strogo PREDANJA o~eva i napredovao u Judeizmu. On nije bio lo{ ~ovek, naprotiv, bio je predan svojoj naciji i voleo je samo svoje Jevreje-judaiste. Gala}.: -5, Doista, bra}o, dajem vam do znanja: Evan elje koje sam propovedao nije ljudska stvar, niti ga ja primih niti nau~ih od nekog ~oveka, ve} objavom Isusa Hrista. Ta ~uli ste za moje negda{nje dr`anje u `idovstvu: kako sam preko mere proganjao Crkvu Bo`ju i hteo je uni{titi te kako sam, u prevelikoj privr`enosti svojim o~inskim predajama, napredovao u `idovstvu i nadma{io sve vr{njake u svom narodu.a kad odlu~i onaj koji me izdvoji u utrobi majke moje i pozva svojom milo{}u. Savle je ta~no znao sve o zakonu i `eleo da one koji su po Njemu bili odvojeni od matice vrati nazad a one koji su po Njemu fanatici ~ak da ubije. Oni su za Njega bili sekta{i. Na svom putu u Jerusalim ovaj visoko obrazovan ~ovek, vodio je interesantan dijalog sa nekim odozgo. Glas sa neba mu govori; Savle, Savle za{to me progoni{ Iznena en Savle iz Tarsa pita; Ko si Ti Gospode (Jahve), da Te ja progonim? Odgovor zaprepa{}uje Savla; Ja sam ISUS, koga ti progoni{! Mo`e{ zamisliti {ok, koji je do`iveo ovaj po zakonu revnostan a u svojim o~ima samopravedan ~ovek. U najboljoj nameri da odbrani svoju Jevrejsku religiju- Judeizam `eli da Palestinu o~isti od Jeretika, kad ono, javlja mu se onaj koga On ne priznaje. Mogao je da ka`e: Izvini, neznam ko si ti, ja ho}u da zatvorim sve jeretike, jer bulazne o

13 vaskrslom Hristu! Ali. [to je to iznenadilo Savla?; Savle kao pravi poznavalac Jednoga Boga, Jahvea, nije bio uop{te bio u dilemi ko se sa neba javlja. Na pitanje sa neba-odozgo, Savle uzvra}a sa znanjem, poznavanjem ko je gore : Gospode-Jahve. Pravi Jevrej nikada ni danas ne}e biti u dilemi, koji od Trojice se javljaju odozgo. Mnogobo`anstvo nije nikada bio problem I verovanje Jevreja. Ta nauka I verovanje se uvuklo u Hri{}anstvo iz paganskih naroda. I Savlu se javlja Jedan Istiniti Pravi Bog- Isus. Glas sa neba je bio toliko autoritativan Ja Sam Isus da nije imao niti volje, niti snage da se prepire. Do`iveo je trenutni pregled zbivanja ishvatio je stanje u kom se nalazi. Do`iveo je {ok, oslepeo, drhtao od straha od i{~cekivane presude... Na~inio je pokajanje od svog tvrdog i gre{nog stava. Tada dobija instrukcije od Boga-Jahvea, Isusa, kojem ~oveku da ide da bi mu bilo re~eno, {ta da radi, tj. Kako da se spasi! Dela Apost. 9:6, Idi u grad i bi}e ti re~eno. Oslepljen Savle, tri dana ~eka, da Bog po svom Duhu, Svetom Duhu pripremi Ananiju za susret sa Savlom, ~ovekom koji je predhodno ubijao Hri{}ane. Bog je Ananiji govorio o posudi, koju on sebi izabrao u liku Savla. Ananija je znao za mandat I autoritet koji je imao Savle, znao je da on dolazi da bi zatvarao I kaznjavao novoverce. Naravno, dvoumio se, poku{ao da izbegne tu odgovornost, ali...bog mu daje ta~nu adresu I {alje ga. Dela Apostolska 9:5... idi, jer mi je on izabran oru e-da iznese moje ime pred mnogobo`ce I krealjeve... Naravno, Duh Sveti je radio na srcu Ananije I on kao poslu{an nanovoro en ~ovek ipak odlazi Savlu. Nisam siguran da imamo pravu predstavu, {ta se doga alo sa Ananijom, kada mu je Bog rekao da ide I govori Savlu. Ali, vernik, koji je nanovoro en, veruje svom Ocu do kraja, tako I Ananija. Odlazi I daje lekciju-biblijski ~as Sauluprogonitelju. Bilo je divno slu{ati savete Ananije koje daje Savlu: Brate Savle, poslao me Gospod Isus, koji ti se ukaza na putu kojim si I{ao ovamo, DA PROGLEDA[, DA SE NAPUNI[ DUHA SVETOGA! Dela 9:7 Kako je Saulu spao kamen sa srca, kakvo olak{anje je do{lo u prvoj re~enici. Jer on je poznavao samo Mojsijev zakon. A zakon je govorio: Oko za oko Po zakonu koga se on dr`ao, morao je da umre, jer je ubijao. Ali, gle, Jahve u Hristu Isusu pokazuje milost ubici. Ananija ga naziva bratom, joj kakva promena. I ne samo to, ve} ga poziva u svoju slu`bu. Kakva predivna MILOST za Savla i ujedno POZIV. Bog je na predivan na~in odabrao onoga koji je unesre}io mnoge porodice, zatvoriv{i mnoge vernike-hri{}ane, koji je bio saglasan sa smr}u Stefana. Tako je Crkva za jedan izvestan period imala mir, mir koji je bio neophodan da se Bo`ije Carstvo br`e {iri. Da ljudi i `ene slobodno proklamuju svoju veru. Slava Bogu, Hrist je uvek ispunjavao obe}anje, koje je govorio svojim u~enicima

14 u vreme priprema pred njihovu slu`bu; Ko bi Vama ne{to zlo ~inio kao da dira zenicu moga oka Drugim re~ima ko progoni Vas, progoni mene! Mir i sloboda su neophodni da se Bo`je carstvo {iri u jednoj zemlji. Mir i sloboda su dar Bozji a sloboda treba da bude plod demokratije u zemljama. Glava 3. Petrov POZIV da prenese Jevan elje paganima-neznabo{cima Dela 0; Bog je savr{en planer i strateg. On sve radi u vreme. Nikada ne kasni i nikada ne `uri. Ovo prvo progonstvo koje se dogodilo ranoj Crkvi je do{lo sa svrhom, da se prvi vernici razi u iz Jerusalima u okolna mesta i zemlje kako je sam njihov u~itelj to predvideo I rekao: Bi}ete mi svedoci, u Jerusalimu, Judeji, Samariji i do kraja svih zemalja. Prvi Hri{}ani su u`ivali u zajedni{tvu koje je imala rana Crkva. Budu}i da je Bog imao plan i strategiju, Duh Sveti je mnogima objavljivao da prodaju svoja imanja i to daju u prvu ranu Crkvu. Od tih dobara koje su vernici donosili i predavali Apostolima `iveli su Apostoli i bili zbrinjavani siroma{ni ljudi. Neki, kao vernik Barnaba, su dobrovoljno prodali svoje njive i tako stekli lepo ime pred svetom. Neki kao Ananaija i Safira su bili pogre{no motivisani i `eleli su da se pogre{no predstave I Bog to nije blagoslovio, ve} razotkrio I kaznio. Tako je i danas. No bez obzira na ovo lepo zajedni{tvo u Jerusalimu i okolnim mestima, Bog je imao svoj plan, a on je bio druga~iji od njihovog plana i `elje: Matej 24; 4 Ova Radosna vest o Kraljevstvu propovedat }e se po svemu svetu, svim narodima za svedo~astvo, i tada }e do}i svr{etak. Tako je postepeno Bog dozvoljavao progonstvo, da bi se Crkva okolnim mestima sa dobrom porukom Nade. razi{la po Posle 20 godina prve Crkve Posle oko 2-20 godina slu`be Duha Svetoga me u Jevrejima Bog kroz Apostole i vernike tada{nje rane Crkve svoju strategiju okre}e prema PAGANIMA - mnogobo`cima. Kornelije, oficir Rima, Talijanski kapetan sa svojom porodicom postaje PRVI iz paganskih nacija UKLJU^EN u crkvu. Svedoci koji su bili prisutni ovog istorijskog doga aja i ispunjenja Bo`jeg plana su potvrdili;dela 0;45-48 Svi obrezani vernici koji su dopratili Petra bijahu vrlo iznena eni {to se i na pogane izlio dar Duh Sveti. Jer ih ~u{e gde govore (tu im) jezicima i slave Boga. Tada Petar re~e; Zar mo`e ko uskratiti vodu da budu kr{teni ovi koji su primili Duha Svetoga kao i mi? I naredi da budu kr{teni u ime Isusa Hrista. Nato ga zamole da ostane s njima neko vreme.

15 Ono {to valja primetiti jeste da je isti postupak, isti plan spasenja, isto Jevan elje, kao za Jevreje (nazvani su obrezani_), tako za neznabo`ce, Rimljane, Grke, Nemce, Slovake, Srbe i ostale. Dela 0;34 Tada Petar otvori usta svoja i re~e: Uistinu, sad istom shva}am: Bog nije pristran. Bog nije pristrasan ve} mu je ugodan u svakom narodu, onaj koji ga se boji i ~ini pravdu. Kornelije je bio pobo`an ~ovek. U to vreme su one koji nisu bili Jevreji a ipak verovali u Jednog Boga nazivali PRISTALICE. Tra`io je iskreno znanje kako da bude spa{en. Na Kornelijevu molbu i `elju, Bog {alje an ela koji je Korneliju rekao po kojeg ~oveka da po{alje, da bi mu bila saop{tena volja Bo`ja. Dela 0:3-32 Pre ~etiri dana odgovori Kornelije upravo u ovo doba, molio sam u svojoj ku}i molitvu devetoga sata, i najedanput stade preda me ~ovek u sjajnoj ode}i te re~e: Kornelije, usli{ana je molitva tvoja i Bog se setio tvojih dobro~instava. Po{alji, dakle, nekoga u Jopu i dozovi [imuna koji se zove Petar! On je gost u ku}i [imuna, ko`ara, pokraj mora. U me uvremenu Apostol Petar koji je do tog vremena bio uklju~en u rad samo sa Jevrejima, ima vi enje, koje nerazume. Njemu Bog govori na poseban na~in u utvari-vi enju, za vreme molitve a pre ru~ka. On vidi skiniju, plahtu-~ar{av pun ne~istih `ivotinja. Naravno, gladan je i Bog mu daje instrukciju: Petre, kolji, i jedi. Ne mo`emo ni zamisliti {ta je ovo zna~ilo za jednog pravog Jevreja, koji je po predhodnoj profesiji bio izvanredan poslovan ~ovek-ribar. On je ta~no znao {ta sve Mojsijev zakon dozvoljava da se jede, to jest {ta je ~isto a {to ne~isto. No dobri Bog mu je davao lekciju, kako On mo`e i ne~isto o~istiti. Upravo tada, sluge Talijanskog kapetana Kornelija dolaze pred vrata doma gde je boravio Petar. Kada su Petru saop{tili molbu njihovog gazde, kapetana Kornelija, On je dobio otkrivenje svoje vizije-sna i razumeo da MO@E da ode neznabo`cima i da im propoveda ISTO JEVAN\ELJE, koje je ve} propovedao nekoliko godina Jevrejima. Naravno on je razumeo, Bog nema dva, tri plana spasenja. Isti plan spasenja za sve. Pokajanje, kr{tenje u IME (Otac, sin, Duh Sveti-prona}i ime) i ispunjenje Duhom Svetim. 2. Neznabo`ci-pagani (mnogobo`ci) Ef. 4;7 Ovo sad velim I zaklinjem u Gospodinu da vi{e ne provodite `ivot kako ga provode i pogani, u ispraznosti svoga mi{ljenja. Uvek je Bog imao svoju naciju-izrael i druge nacije-pagane-ne~iste. Razlika izme u Izraela i pagana, drugih naroda je bila upravo u tome da su Jevreji po{tovali Jednog Istinitog pravog Boga. Bog koji je nazvan Avramov, Izakov i Jakovljev Bog. Za razliku od Jevreja pagani su imali mnoge bogove. Jedan podatak govori ~ak 2500 bogova. Sve {to nisu razumeli, pripisivali su bo`anstvu. Oni su im se obra}ali, i to bi omogu}avalo razne okultne stvari; gatanje, vra~anje, bajanje, i prizivanje duhova.

16 Paganstvo i magija Pagani su zbog toga bili odba~eni od pravoga Boga, jer su pomo} i znanje tra`ili na drugoj strani. Ta druga strana je uvek bio pao duhovan svet na ~elu sa Luciferom- Satanom. Jedan primer je dobar pokazatelj uske niti izme u Bo`jeg i magijskog-paganskog.. Mojsije je trebao da izvede porobljeni Izraelski narod iz Egipta. Bog je dao instrukcije Mojsiju kako da to uradi, ali tu su se ispre~ili Faraon sa svojim magovima-vra~ima. Pred Mojsijevim o~ima na~inili su nekoliko ~uda, Mojsije je u~inio isto, na kraju Mojsijev Bog se pokazao kao sna`niji i porazio je mo} faraonovih magova. Izme u religije i magije je tanka nit, koja se zove nadprirodno. Zbog toga je jako va`no razumeti, da mnoge stvari koje su pagani imali i une{ene su u religiozne oblike ~ak i u same Crkve jesu vo ene nadprirodnim silama i ~esto ih obi~ni ljudi ne razlikuju. Ali Bogom su zabranjene. Izrael je imao strogu zapovest da se nikome drugome ne obra}a za pomo}, savet ili druge potrebe osim Njemu, Bogu Avramovom, Isakovom i Jakovljevom. Bog je bio toliko strog u tome da se morao pogubiti, istrebiti svako ko je tra`io pomo}, savet na drugoj strani a. Egipatski Bogovi U egipatskoj mitologiji nailazimo na mno{tvo bogova. To su bili la`ni bogovi, statue koje su se mogle prenositi s mesta u mesto. Neke verske slu`be su bile takve da su se nosile po gradovima I tako prikazivale narodu. Ja ne}u zbog prostora posvetiti pa`nju svim Egipatskim bogovima, ve} }u se ovde osvrnuti samo na nekoliko glavnih; baal, Astarta, Amon-Mut-konzo (otac, mati, sin_) )Ispo~etka lokalni bog u obliku bika. Ovo bo`anstvo Egip}ana se pro{iruje kada ga ujedinjuju sa bogom sunca Ra I tada postaje Amon_Ra Supruga Amona Ra, bila je imenom Mut I sin je bio Konzo, bog meseca. Tako je nastala trijada-trojstvo Egip}ana, Amon-mut-Konzo.Hator-boginja plodnosti, plesa, radosti, ljubavi i muzike. Obo`avali su je i kao boginju mrtvih Oziris-bog plodnosti. I njega su nazivali gospodar zapadnjaka, misle}i na one koji zalaze umiru. Bog mrtvih. b. Gr~ki Bogovi Zeus-bog neba.bog svih bogova. Hera, Zeusova, sestra i supruga. Zeus je imao razne `ene koje su mu izrodile mno{tvo dece; Apolon, Artemida, Afrodita(boginja ljubavi-danas pornografije).hestija, Zeusova sestra sveto srce. Asklepij, Dionis (bog pijanstva i razvrata) poseidon, Hermes, Ares, itd, su samo od nekih bogova Grka.c. Bogovi Rima Kao oni koji su stvorili svoju Imperiju, morali su da izmi{ljaju i svoje bogove. Imali su svoje ku}ne bogove. Porodi~ne za{titnike. Svaka porodica je morala imati kapelicu ili barem mali ormari}, gde su dr`ali svoje bo`anstvo. Oni, njihovi bogovi bi brinuli na taj na~in nad poslovima, rodovima i ~uvani su upravo zbog toga. Tako su verovali Rimljani... Ono {to je bilo interesantno je da su se odvijali odre eni rituali, koji su morali da se odvijaju po odre enom scenariju. Ako bi se druga~ije uradilo, drugim redom, smatralo se da nije uspelo, i moralo se ponavljati. Imali su rangove

17 sve{tenika I oni bi bili vrlo uticajni I sve je moralo biti u ore enom reduceremoniji. Pagani su se obra}ali raznim nevidljivim silama koje su oni nazivali bo`anstvom. Zbog toga je Bog zabranio Izraelu obra}anje drugim bo`anskim silama.poznato je da su iza svakoga bo`anstva paganskih bogova, stajali ne~isti duhovi, palih an ela. Zbog toga je velika opomena za iskrene ljude da se ~uvaju nepoznatog, a da to nije obja{njeno u Re~i. Pali an eli, demoni na ~elu sa Sotonom su tu da ubiju i uni{te. Bez obzira kako to u po~etku lepo izgleda, ili u {ta i kako je to zapakovano, treba biti pa`ljiv. Ovde mislim na belu magiju, na razne pomo}i koju vam nude razni znalci, le~enja, maza`e, viskovi itd Ili pak se radi o molitvama za mrtve, ili verovanju u kipove, itd itd. To ne pripada Crkvi i to praktokovanja, ma kako to ~udno izgledalo, treba prestati! 3. SAVEZ Ti i takvi pagani nisu imali SAVEZ sa Bogom kroz Oca Avraama, pa kasnije preko Mojsija i OBREZANJE, ali su dobili milost. Ovo je va`no za razumevanje Crkve i za prestanak oslanjanja na naciju kao neku prednost kod Boga. Avraam otac vere, otac Jevreja i svih vernika kroz Hrista, po izlasku iz Ura Kaldejskog imao je zapovest da se obre`e, {to je bilo savez krvi-obrezanja izme u Avrama i Boga. Drugi korak u savezu je bio IZLAZAK, opet Verom u krv saveza, jagnjeta, koje je trebalo da bude zaklano i krvlju ozna~eni dovratci, svih domova, prvoro enih Jevreja u Egiptu. Pagani-ne~isti-neobrezani nisu imali savez i njima nije pripadalo obe}anje, ali Bog im je kroz Hrista dao dobrovoljno MILOST. I u Hristu sa njima nacinio NOVI SAVEZ. Savez ponovo kroz krv, ali ovoga puta cistu, svetu krv, Bozjeg jagnjeta, Isusa Hrista. Posle dolaska Hrista, menja se i pozicija pagana. Oni postaju sunaslednici Bo`jih obe}anja zajedno sa Jevrejima, verom, kroz Hrista. Mimo Hrista, na{om religijom, radom, svetim stvarima, ili liturgijama, ne}emo odobrovoljiti Boga. Paganski narodi su uvek morali da odobrovoljavaju svoje bogove. Donosili bi im `rtve, ~esto i svoju decu. Pagani su uvek ~inili neverovatne stvari koje u Hri{}anstvu ~esto poprimaju sli~na obli~ja. Bogu se svi a samo na{a vera u Hrista i njegovu `rtvu. (Jevr, ;) Rimlj. 0;2 Ali nema razlike izme I Grka; isti je Gospodin sviju, bogat za sve koji ga zazivlju. Biblija ka`e; nema vi{e ni Jevreja, ni Grka, ni obrezanog ni neobrezanog.. Ova misao ne zna~i da treba da se odrekne{ svoje nacije.ne, naprotiv, Pavle se hvali svojom nacionalno{}u. On ka`e: Ja sam Jevrej od Jevreja, farisej itd, ali sve sam to odbacio, Hrista radi Pogledaj jednu izjavu velikog Apostola Pavla; Filipljanima 3;7-8 Ali sve prija{nje stvari koje su bile vredene, zajedno su izgubile u mojoj ceni vrednost, zbog Hrista. Da, nadalje sve smatram bezvrednim u usporedbi sa posedovanjem neprocenjive privilegije, silne dragocenosti, izvanredne vrednosti, najve}e prednosti, spoznaje Isusa Hrista, moga Gospoda... To zna~i da do}i Bogu ne mo`e{ zbog svoje nacionalne pripadnosti, pouzdanja u

18 nasle enu veru, ve} stvarnom Verom u Boga, `ivom, koja ima nasle e u Hristu Isusu a za~eta je u Ocu Avraamu adokazuje da se pokajanje{, kr{ti{ i nanovoro enjem. Jovan ;3 Koji nisu ro eni ni od krvi, ni od volje telesne, ni od volje mu`evlje, nego od Boga. Telo i ro enje, nacija, ne daje prednost kod Boga. Jedinu naciju koju Bog prepoznaje je NANOVORO\ENJE. I u ranoj Crkvi, u periodu od 70tak godina `ivota Crkve koje je opisano U Bibliji u Jevan elju, Delima Apostolskim i Poslanicama-pismima Apostola Crkvama, nalazimo da su Jevreji imali mali problem sa prihvatanjem ostalih. Bilo je puno nerazumevanja i rasprava u vezi ~istog i ne~istog. U vezi nacionalnog, u vezi obe}anja Bo`jih koji su Jevreji prisvajali za sebe, odbacuju}i i pomisao da Bog sada vi{e ne gleda na naciju ve} milo{}u svojom spasava SVE koji veruju. No Bog je tako odlu~io, Izrael jeste Bo`ji narod, ali je odbacio Mesiju i do danas on nije u volji Bo`joj. Ovde je va`no za razumevanje I pravilno ispovedanje slede}e; Mi-vernici, iz paganstva smo pricepljeni-prikalemljeni na stablo koje je izraslo Iz korena jevreja, Judaizma. Isaija 9:2 Narod koji je u tmini hodio svetlost vide veliku; one {to mrklu zemlju obitavahu svetlost jarka obasja. Nama je zabranjeno da se hvalimo, jer smo samo ukalemljeni na Jevreje. Rimljanima I uvek trebamo da blagosiljamo koren I stablo na koje smo kao Crkva pripojeni. Bog je sazdao svoju CRKVU, gde vi{e nema razlike u naciji, gde su svi pomilovani i gde svi moraju da pro u isti plan spasenja koji je Petar objavio na svom prvom govoru, kada je na dan Duhova-Pedesetnica posle Hristovog uskrsnu}a rekao; Dela 2:38 Obratite se re~e im Petar- Neka se svaki od vas krsti u ime Isusa Hrista za opro{tenje greha; tako }ete primiti dar Duha Svetoga. Ovo je veliki dan u Istoriji ~ove~anstva i ni jedan doga aj nikada ga nije zasenio. Ro ena je Crkva, koja nije nacionalna Tvorevina, ve} anacionalna, Bo`ja gra evina, koja kao TELO Div funkcioni{e na zemlji, po celom svetu, svim kontinentima i me u svim nacijama.. Istorijski pregled Crkve Glava 4 I primi}ete.. Dela ;8 Ali, primit }ete snagu po{to Duh Sveti do e na vas, pa } ete im biti svedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje. Nemogu}e je potpuno shvatiti Bo`ji plan za dana{nju Crkvu ako ne pogledamo unazad u Istoriju. Crkva je ro ena pre 2000 godina u Jerusalimu i od toga dana se eksplozivno {iri po celom svetu, na svim kontinentima, me u svim nacijama. Prvi obra}enici su bili izuzetno uspe{ni u propovedanju, tako da je radosna vest stigla u sve delove sveta. (Kol. ; 5-6 Fil 4;22) U prehodnoj glavi sam spomenuo da je Crkvu krasilo jedinstvo i dr`anje nauke apostola. Vernici su se oslanjali na Boga i nadprirodno su `iveli. Broj se svaki dan pove}avao, tako da su oni stvarno bili opasnost za religije tog vremena. Kako za Jevrejsku-Judaisti~ku,

19 tako i za neznabo`a~ke.progostvo je bio dnevni doga aj za vernike tog vremena i Hri{}anstvo nije bilo priznato od strane vlasti tog vremena. Bili su zabranjeni. Taj Duh je i danas na delu. Zabraniti, zatvoriti i uni{titi. Naravno prvo ih je trebalo satanizirati, optu`iti I proglasiti sekta{ima! Jo{ uvek nisu imali Crkvene zgrade. Prva Crkvena zgrada je podignuta 48 god posl. Hr. u Arbilu isto~no od Tigrisa.Sve ostale religije su imale svoje hramove i Jevreji i pagani, ali Judeo- Hri{}ani su se okupljali po ku}ama. Zbog toga su bili sumnjivi. Bili su jo{ uvek manjina, bili su odvojeni od ostalog gra anstva i naravno sumnjivi. 2. [ta to oni rade po ku}ama? Krenule su razne pri~e. O `rtvovanju... Mo`emo zamisliti doga aj kada su imali ve~eru Gospodnju-uspomenu na Hristovu smrt i kada bi propovednik ponovio Isusove re~i i rekao: Ovo je moja krv koja se za vas daje Onaj koji je eventualno prislu{kivao pored vrata ili prolazio pored prozora ku}e sigurno je zgro`en preneo istinu o `rtvovanju I krvi koju prolivaju. Tako e su krenule grozne pri~e o seksualnim seansama itd itd. Iz samog razloga naglog rasta i ugro`avanja ostalih religija i ovakvih vesti Hri{}ani su postajali sve nepopularniji i kona~no i iz razloga {to progonstvo uvek dolazi iz opozicije po~eli su napadi i progonstva da bivaju sve `e{}a. Ali Isusove re~i da Crkvu ne}e mo}i da zaustavi niko su se ponovo obistinile, broj vernika je rastao i time i Crkva kao Telo Hristovo na zemlji. 3. Sedamdesete godine P.H. i dalje 325 P.H Veliki doga aj u Istoriji Crkve i Izraela jeste Rimsko progonstvo Hri{}ana i Jevreja od strane Rimske imperije. Drugi hram je razru{en i Hri{}ani i Jevreji su se razbe`ali po celom svetu.to je zvani~an period od kada je Bog Paganima obratio svoje lice, ne odbacuju}i Izrael, ve} ~ekaju}i na Njih da ga potra`e i prihvate Mesiju. Zli je uvek imao istu nameru za Jevreje i za Crkvu. Uni{titi. I pored strahovitih progonstava i nevolja vernici su se radovali u svom Spasitelju i kona~no car Konstantin iz politi~kih razloga shva}a da mu trebaju Hri{}ani, jer su se namnozili, priznaje Hri{}anstvo kao zvani~nu dr`avnu religiju. 33te godine za vreme cara Konstantina Objavljena je tolerancija prema Hri{}anstvu, pa je i samo Hri{}anstvo postalo zvani~na religija izme u ostalih religija. Hri{}anima su bila vra}ena materijalna dobra i najedanput je sve izgledalo tako bajno. Zavr{ilo se vreme mu~eni{tva i progonstva.4. Zla namera zloga, za Jevreje kao i za Crkvu Neko je uvek imao zlu nameru za Jevreje kao i za osniva~a crkve Isusa, pa i za samu Crkvu. Jevreji su bili izabrani narod Bo`ji. Josip je prodan u Egipat od svoje bra}e, bio je tamo sa svrhom da preko njega njegova bra}a, (koja su ga prodala) i njegov otac budu zbrinuti za vreme velike su{e i gladi u Mezopotamiji. Do{av{i u Egipat Izrael se namno`io i postao opasnost za Egip}ane. Faraon je grubo postupao sa njima i `eleo da ovaj narod uni{ti. Ali Bog ga je izveo iz Egipta, iz ropstva na slavan na~in. Kroz vekove prime}ujemo istu sliku. Isti odnos ~ove~anstva prema Izraelu kao Bo`jem narodu. Semitizam i Antisemitizam. Velika

2 Ulazna pjesma... 2... Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn.

2 Ulazna pjesma... 2... Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn. Red Mise Uvodni obred Den Hellige Messe Innledende riter 2 Ulazna pjesma... 2 Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn. Populus Forsamling 7 7 S. Milost

Detaljer

2... Ulazna pjesma 2... Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. navn.

2... Ulazna pjesma 2... Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. navn. Den Hellige Messe Innledende riter Red Mise Uvodni obred 2... Ulazna pjesma 2 Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. navn. Forsamling Populus 7 P. Vår

Detaljer

SV. VLADIKA NIKOLAJ O OPTIMIZMU

SV. VLADIKA NIKOLAJ O OPTIMIZMU SV. VLADIKA NIKOLAJ O OPTIMIZMU MANASTIR RUKUMIJA 2008 Blagoslov Sv. Nikolaja Srbskog Preuzeto: Sabrana dela vl. Nikolaj Minhen 1978 Izdaje manastir Rukumija 2008 2 BESEDA O OPTIMIZMU Posve}eno onima koji

Detaljer

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Mark Tven DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Nas lov ori gi na la Mark Twa in Adven tu res of Huc k le ber ry Finn 1884 Pre vod Je li sa ve ta Mar ko vić Beleška Ko po ku ša da na đe ne ku po bu du u ovom

Detaljer

S A D R Z A J U V O D UVOD. 01. Problem greha. 02. Bozja spasonosna ljubav. 03. Definicija jevandjelja. 04. Hristos nasa Zamena

S A D R Z A J U V O D UVOD. 01. Problem greha. 02. Bozja spasonosna ljubav. 03. Definicija jevandjelja. 04. Hristos nasa Zamena 1 2 S A D R Z A J UVOD 01. Problem greha 02. Bozja spasonosna ljubav 03. Definicija jevandjelja 04. Hristos nasa Zamena 05. Dva Adama: Rimljanima 5 06. Dva Adama: 1. Korincanima 15 07. Krst i velika borba

Detaljer

Život na selu. CL Country Living (1946) Ellen G. White

Život na selu. CL Country Living (1946) Ellen G. White 1 Život na selu CL Country Living (1946) Ellen G. White 2 Autor: Ellen G. White ŽIVOT NA SELU Naslov originala: Country Living Urednik: Borislav Subotin Preveo sa engleskog: Borislav Subotin Istina Ministry,

Detaljer

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović Neko kao ti Sara Desen Prevela Sandra Nešović 4 5 Naslov originala Sa rah Des sen So me o ne Li ke You Copyright Sarah Dessen, 1998 All rights reserved including the right of reproduction in whole or in

Detaljer

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Lærerveiledning Bosnisk, 2. og 3. trinn Lærerveiledning Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Priručnik za učitelje Ispitivanje sposobnosti čitanja 2. i 3. razred na bosanskom jeziku 2013

Detaljer

Hilja du ču de snih sunac a

Hilja du ču de snih sunac a 3 2 Ha led Ho se i ni Hilja du ču de snih sunac a Preveo Ni ko la Paj van čić 5 4 Naslov originala Kha led Hos se i ni A Tho u sand Splen did Suns Copyright 2007 by ATSS Publications, LLC First published

Detaljer

Uvodni obredi. Pokajnički čin

Uvodni obredi. Pokajnički čin Norsk Den hellige Messe Innledende riter I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn. Vår Herres Jesu Kristi nåde, Guds kjærlighet og Den Hellige Ånds samfunn være med dere alle. Og med din ånd. Hrvatski

Detaljer

TEMELJNE ISTINE SVETOGA PISMA NAUČAVANJE, VJEROVANJE I ŽIVOT POSVEĆENJA VJERNIKA EVANĐEOSKE PENTEKOSTNE CRKVE

TEMELJNE ISTINE SVETOGA PISMA NAUČAVANJE, VJEROVANJE I ŽIVOT POSVEĆENJA VJERNIKA EVANĐEOSKE PENTEKOSTNE CRKVE TEMELJNE ISTINE SVETOGA PISMA NAUČAVANJE, VJEROVANJE I ŽIVOT POSVEĆENJA VJERNIKA EVANĐEOSKE PENTEKOSTNE CRKVE 1 Temeljne istine Svetoga pisma: Naučavanje, vjerovanje i život posvećenja vjernika Evanđeoske

Detaljer

1 - Prvi deo upitnika

1 - Prvi deo upitnika Copyright! All rights reserved www.anestesi.no 2010- Serbo-Kroatisk side 1 av 6 Serbia Kroatia osnia Språk: Serbo-Kroatisk Oversatt av: Ivan uljovcic to: Juni 2010 1 - Prvi deo upitnika Del 1 Spørreskjema:

Detaljer

Za sinagogu sam vezan muzikom

Za sinagogu sam vezan muzikom jevrejski Godina XVIII (LV) Broj 3 Beograd MART 2009. ADAR / NISAN 5769. SVET: Vatikanska banka oprala novac otet Srbima, Jevrejima i Romima INTERVJU, STEFAN SABLI]: Za sinagogu sam vezan muzikom strana

Detaljer

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE. Neka je f() = ln 4e 3 e. Odredite a) f b) D(f) i R(f) c) Odredite min f, inf f, ma f, sup f. 2. Odredite prirodnu domenu funkcije f() = ln (3e e 3 ) + 5 log 5 +3 + ( cos

Detaljer

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije SPECIJALNA BOLNICA ZA LEČENјE I REHABILITACIJU 36210 Vrnjačka Banja, Bul. Srpskih ratnika br. 18 Telefon i telefaks: 036/515-514-5 Broj: 01-3114/4 Datum: 25.07.2017.godine Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Detaljer

LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA IX. BOŽIĆ BR. 9.

LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA IX. BOŽIĆ BR. 9. PROMINA LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA IX. BOŽIĆ 2014. BR. 9. PRVOPRIČESNICI U PROMINI 2014. g. BRANIMIR Novaković, prof. KATA Čulina, MAJA Jakovljević, MIJA Džapo, IVAN Marić, MATIJA Bronić

Detaljer

1. DHB-E 18/21/24 Sli art ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE

1. DHB-E 18/21/24 Sli art ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE ZAGREB, SRPANJ, 2017. VELEPRODAJNI CIJENIK STIEBEL ELTRON ZA 2017 G. PROTOČNI BOJLERI 1. DHB-E 18/21/24 Sli art.232016 - ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE Protočni grijač vode za trenutno zagrijavanje

Detaljer

GODINA 13. BOŽIĆ, BROJ: 2. (29.) ŽUPA UZNESENJA MARIJINA - BILICE

GODINA 13. BOŽIĆ, BROJ: 2. (29.) ŽUPA UZNESENJA MARIJINA - BILICE Pomišljaj LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICE PomišljBILICE GODINA 13. BOŽIĆ, 2015. BROJ: 2. (29.) ŽUPA UZNESENJA 1966. 50 MARIJINA - BILICE 2016. LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA - BILICE Godina 13. BOŽIĆ,

Detaljer

Studenci GOD. XXX. Božić, BR. 1. (54.) ISSN

Studenci GOD. XXX. Božić, BR. 1. (54.)  ISSN Studenci GOD. XXX. Božić, 2015. BR. 1. (54.) www.studenci.hr 1985. 30 2015. ISSN 1332-2036 Uredništvo lista Studenci svim čitateljima želi sretan i blagoslovljen Božić. U novoj godini živimo i hodimo u

Detaljer

Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić

Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić 2 3 Prevela Ta nj a Mi lo s a v lj e v ić 4 5 Na slov or i g i na l a Hester Browne The Lit tle Lady Agency Copyright 2005 by He ster Brow ne Translation copyright 2009 za srpsko izdanje, LAGUNA Za PAR,

Detaljer

Godište I. Broj 3 Međugorje Ožujak Cijena 2,5 KM / 10 Kn

Godište I. Broj 3 Međugorje Ožujak Cijena 2,5 KM / 10 Kn Godište I. Broj 3 Međugorje Ožujak 2006. Cijena 2,5 KM / 10 Kn Draga djeco! U ovom milosnom korizmenom vremenu pozivam vas da svoja srca otvorite darovima koje vam Bog želi dati. Ne budite zatvoreni, nego

Detaljer

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Tipovi datoteka Datoteke se mogu podeliti na binarne i tekstualne. Iako su na prvi pogled ova dva tipa veoma slična oni se suštinski razlikuju. Binarne

Detaljer

Innhold. Ka pit tel 1 Inn led ning Barn og sam funn Bo kas opp byg ning... 13

Innhold. Ka pit tel 1 Inn led ning Barn og sam funn Bo kas opp byg ning... 13 Innhold Ka pit tel 1 Inn led ning... 11 Barn og sam funn... 11 Bo kas opp byg ning... 13 Ka pit tel 2 So sia li se rings pro ses sen... 15 For hol det mel lom sam funn, kul tur og so sia li se ring...

Detaljer

ASHABI ALLAHOVOG POSLANIKA

ASHABI ALLAHOVOG POSLANIKA ASHABI ALLAHOVOG POSLANIKA Hilmi Ali [a ban Sarajevo, 2001-1422. G.H. EBU-BEKR ES-SIDDIK, R.A. NJEGOVO IME I PORIJEKLO Ime mu je Abdullah, sin je Osmanov, a on Amirov, a on Amrov, a on K abov, a on S adov,

Detaljer

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister. Nynorsk/Bokmål

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister.  Nynorsk/Bokmål Eksamen 20.11.13 FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister Nynorsk/Bokmål Oppgåve 1 Skriv ein kort tekst på 4 5 setningar der du svarer på spørsmåla nedanfor. Skriv

Detaljer

Glasilo Svetišta i Župe Gospe Sinjske GOdište XLIV. Božić, BROJ 3. Sretan Božić i blagoslovljena Nova godina

Glasilo Svetišta i Župe Gospe Sinjske GOdište XLIV. Božić, BROJ 3. Sretan Božić i blagoslovljena Nova godina Glasilo vetišta i Župe Gospe injske GOdište XLIV. Božić, 2017. BROJ 3 retan Božić i blagoslovljena ova 2018. godina adržaj Majka Isusova donosi nam svjetlo i mir... 3 apa Franjo osnovao vjetski dan siromaha...

Detaljer

Glasilo Hrvatske Provincije Sv. Jeronima Franjevaca Konventualaca

Glasilo Hrvatske Provincije Sv. Jeronima Franjevaca Konventualaca Glasilo Hrvatske Provincije Sv. Jeronima Franjevaca Konventualaca Br. 2/2016 kazalo Uvodna riječ Provincijala VEDRO NAPRIJED!..................... 3 IJ Provincijski kapitul 2016. Misije i nova evangelizacija.......

Detaljer

3/2011. Godište CXXXII

3/2011. Godište CXXXII 3 / 2011 Vjesnik SPLITSKO-MAKARSKE NADBISKUPIJE 205 3/2011 Godište CXXXII Vjesnik Splitsko-makarske nadbiskupije, Godište CXXXII., br. 3., 2011. godine SVETI OTAC BENEDIKT XVI. U HRVATSKOJ 205 DOKUMENTI

Detaljer

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALU. VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA AV 04.01-04.10...jer o tome mnogo ovisi... S C H W O L L E R - L U Č I Ć AL 400 AV 04.01 minijska vodilica za odjeljivanje

Detaljer

Mostar, XLVIII., 2, rujan 2016.

Mostar, XLVIII., 2, rujan 2016. Mostar, XLVIII., 2, rujan 2016. KAZALO PROVINCIJALOVA RIJEČ 3 IZ GENERALNE KURIJE Sveti Franjo: Čovjek slušanja, susreta i prihvaćanja 5 Fr. Neri Menor Vargas ofm imenovan za biskupa u Peru, u biskupiji

Detaljer

Seme rađa Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/ ; Fax: 021/ Godina V Broj januar 2016.

Seme rađa Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/ ; Fax: 021/ Godina V Broj januar 2016. Limagrain d.o.o. Seme rađa profit 21000 Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/4750-788; Fax: 021/4750-789 www.limagrain.rs Godina V Broj 80 cena 40 dinara Foto: M. Mileusnić FAZANI 55-godišnji bravar iz Šida

Detaljer

UVJETI BAI ATA I ODGOVORNOSTI AHMADI MUSLIMANA

UVJETI BAI ATA I ODGOVORNOSTI AHMADI MUSLIMANA MIRZA MASROOR AHMAD UVJETI BAI ATA I ODGOVORNOSTI AHMADI MUSLIMANA VERLAG DER ISLAM UVJETI BAI ATA I ODGOVORNOSTI AHMADI MUSLIMANA Bosanski prijevod CONDITIONS OF BAI AT AND RESPONSIBILITIES OF AN AHMADI

Detaljer

Kako dostaviti logo. USBnet. Powered by

Kako dostaviti logo. USBnet. Powered by Kako dostaviti logo USBnet Powered by Sadržaj Sadržaj Upute za dostavljanje loga Vektorski dokumenti Bitmap dokumenti Tekst i fontovi Boje Dimenzije i površina loga 2 3 4 5 6 7 8 2 Upute za dostavu loga

Detaljer

SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE

SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE Kragujevac, 2003. SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE 1. Helsetninger - samostalne (nezavisne) rečenice Jens sover. Jens spava. Samostalna rečenica je nezavisna rečenica koja ima smisao.

Detaljer

HØYTIDER, HELLIGDAGER OG TRADISJONER I NORGE

HØYTIDER, HELLIGDAGER OG TRADISJONER I NORGE NORSK-SERBISK/BOSNISK/KROATISK HØYTIDER, HELLIGDAGER OG TRADISJONER I NORGE ISBN 978-82-300-0360-2 SEVGI ØZALP MELTEM AFAK LUNDSTEN 9 788230 003602 FORORD er et støttehefte til bruk i klasser med språklige

Detaljer

Innledning...16 Kapitlene Ano ny mi tet... 18

Innledning...16 Kapitlene Ano ny mi tet... 18 Innhold Innledning...16 Kapitlene... 17 Ano ny mi tet... 18 Del I Innledning til mentoring KapIttel 1 Introduksjon til mentoring...20 Bak grunn...20 Be gre pe ne...22 Sponsorship og ut vik len de mentoring...23

Detaljer

Neprekidne funkcije nestandardni pristup

Neprekidne funkcije nestandardni pristup nestandardni pristup Predavanje u sklopu Teorije, metodike i povijesti infinitezimalnih računa fniksic@gmail.com PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu 10. veljače 2011. Ciljevi predavanja Ciljevi

Detaljer

Ako ste ikada zamišljali opsadu Ilija, kao što sam to ja činio profesionalno više od dvadeset godina, moram vam reći da vaša predodžba vrlo

Ako ste ikada zamišljali opsadu Ilija, kao što sam to ja činio profesionalno više od dvadeset godina, moram vam reći da vaša predodžba vrlo Naslov izvornika Dan Simmons ILIUM 2003 by Dan Simmons Prava za hrvatsko izdanje, IZVORI, 2005. Naklada i tisak IZVORI Lektura i korektura Jasmina Mikuličić Prijelom Stanislav Vidmar Zagreb, 2005. Dan

Detaljer

Za Amandu koja je pitala

Za Amandu koja je pitala Za Amandu koja je pitala Živo se sjećam svoga djetinjstva... Znao sam grozomorne stvari. Ali znao sam i da ne smijem dopustiti da odrasli saznaju da ih znam. To bi ih prestrašilo. Maurice Sendak, u razgovoru

Detaljer

1 Forutsetninger og rammebetingelser for fleksible organisasjonsformer

1 Forutsetninger og rammebetingelser for fleksible organisasjonsformer Innhold Del 1 Forutsetninger og betingelser............................. 15 1 Forutsetninger og rammebetingelser for fleksible organisasjonsformer Rune Assmann og Tore Hil le stad............................

Detaljer

Skriveni blagoslov. Kao što svi znate, skoro smo se vratili kući sa jednog

Skriveni blagoslov. Kao što svi znate, skoro smo se vratili kući sa jednog Skriveni blagoslov Jedan od najvažnijih stavova lidera, naučio sam od Henrija Forda: Nemoj da se koncentrišeš na problem, već na rešenje! Kao što svi znate, skoro smo se vratili kući sa jednog fantastičnog

Detaljer

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama.

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama. Projekat EUROWEB+ 1. Otvoren je Konkurs za novi program mobilnosti studenata i osoblja na Univerzitetu u Nišu EUROWEB+ Konkurs je otvoren do 15.02.2015. 2. Ko može da se prijavi? Ovim programom biće omogućen

Detaljer

Den Simons. Preveo Goran Skrobonja

Den Simons. Preveo Goran Skrobonja o l i m p p r v i d e o Den Simons Preveo Goran Skrobonja Naslov originala Dan Simmons Olympos Copyright 2005 by Dan Simmons Translation Copyright 2006 za srpsko izdanje, LAGUNA Ovaj roman je posvećen

Detaljer

викенд Колико можеш да зарадиш УБИЦА ЏИНОВА EKSKLUZIVNA ISPOVEST NA[EG NAJBOQEG TENISERA AMERI^KOM MAGAZINU VOG И ПАРКИЋ И ЕВРОПА

викенд Колико можеш да зарадиш УБИЦА ЏИНОВА EKSKLUZIVNA ISPOVEST NA[EG NAJBOQEG TENISERA AMERI^KOM MAGAZINU VOG И ПАРКИЋ И ЕВРОПА викенд Субота, 12. април 2008. Број 3. > НАГРАДНА МЕГА ЕНИГМАТИКА КАКО ИЗГЛЕДА СРПСКА КУЋА Стр. 12. Стр. 15. BEOGRADSKI SINDIKAT И ПАРКИЋ И ЕВРОПА EKSKLUZIVNA ISPOVEST NA[EG NAJBOQEG TENISERA AMERI^KOM

Detaljer

POSLJEDNJI ALLAHOV POSLANIK

POSLJEDNJI ALLAHOV POSLANIK POSLJEDNJI ALLAHOV POSLANIK Sallallahu alejhi ve sellem A tebe smo, Muhammede, samo kao milost svjetovima poslali. Prijevod značenja Ajet-i Kerime P O S L J E D N J I A L L A H O V P O S L A N I K Sallallahu

Detaljer

Eksamen FSP5819 Bosnisk I PSP5512 Bosnisk nivå I. Nynorsk/Bokmål

Eksamen FSP5819 Bosnisk I PSP5512 Bosnisk nivå I. Nynorsk/Bokmål Eksamen 19.05.2017 FSP5819 Bosnisk I PSP5512 Bosnisk nivå I Nynorsk/Bokmål Nynorsk Eksamensinformasjon Eksamenstid Hjelpemiddel Eksamen varer i 5 timar. Alle hjelpemiddel er tillatne, bortsett frå Internett

Detaljer

SADRÆAJ. 9 Reå autora: U åemu ovo tumaåenje moæe da vam pomogne? 12 Vodiå dobrog biblijskog åitanja

SADRÆAJ. 9 Reå autora: U åemu ovo tumaåenje moæe da vam pomogne? 12 Vodiå dobrog biblijskog åitanja SADRÆAJ 9 Reå autora: U åemu ovo tumaåenje moæe da vam pomogne? 12 Vodiå dobrog biblijskog åitanja TUMAÅENJE: 21 Prva poslanica apostola Jovana 28 1. Jovan 1 41 1. Jovan 2:3-3:3 60 1. Jovan 3:28-3:24 84

Detaljer

Specijalni dodatak lista Danas broj 307 godina VIII petak, 28. mart U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i

Specijalni dodatak lista Danas broj 307 godina VIII petak, 28. mart U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i Specijalni dodatak lista Danas broj 307 godina VIII petak, 28. mart 2014. U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i Pi{e: Mika Dajmak U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i Post, jo{ od vremena Isusa Hrista, kada je,

Detaljer

Eksamen FSP5822 Bosnisk II PSP5514 Bosnisk nivå II. Nynorsk/Bokmål

Eksamen FSP5822 Bosnisk II PSP5514 Bosnisk nivå II. Nynorsk/Bokmål Eksamen 22.05.2017 FSP5822 Bosnisk II PSP5514 Bosnisk nivå II Nynorsk/Bokmål Nynorsk Eksamensinformasjon Eksamenstid Hjelpemiddel Eksamen varer i 5 timar. Alle hjelpemiddel er tillatne, bortsett frå Internett

Detaljer

do minimalno 8 kreativnih objava mjesečno Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn

do minimalno 8 kreativnih objava mjesečno Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn do 30.09.2015. 9 2 Društvene mreže izrada nove ili redizajn postojeće fan stranice minimalno 4 kreativnih objava mjesečno 1.200,00 kn 50% 600,00 kn Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn Yellow:

Detaljer

VERTIKALNA POLARIZACIJA

VERTIKALNA POLARIZACIJA VERTIKALNA POLARIZACIJA Driver 433 MHz Driver 145 MHz AKTIVNI ELEMENTI U JEDNOJ RAVNI Aluminijumska zica precnika 4mm(obelezena crnom bojom)savija se u U oblik,zatim provuce kroz letvicu 20 x 20x600mm(obelezenu

Detaljer

\OR\E VUKMIROVI] PANONSKI BOMBARDERI NOVI SAD, 2006.

\OR\E VUKMIROVI] PANONSKI BOMBARDERI NOVI SAD, 2006. \OR\E VUKMIROVI] PANONSKI BOMBARDERI NOVI SAD, 2006. Izdava~: Bokserski savez Vojvodine - Kamp olimpijskih bokserskih nada Za izdava~a: Dr Du{an Mayi} Dizajn i priprema za {tampu: Kreator, Novi Sad [tampa:

Detaljer

Devetom planetom (Ketu) na duhovnom nivou vladamatsjadeva, inkarnacija

Devetom planetom (Ketu) na duhovnom nivou vladamatsjadeva, inkarnacija Riba (Matsja) Avatar www.vedskaakademija.rs Devetom planetom (Ketu) na duhovnom nivou vladamatsjadeva, inkarnacija Boga u obliku velike Ribe. Poput Vamanadeve, Ketu predstavlja rast budući da sematsjadeva

Detaljer

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz Strukture Strukture Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik sastoji se od više komponenti komponente imaju identifikatore ne moraju biti istog tipa struktura se smatra jednim objektom

Detaljer

Sadržaj ECKERMANN, BROJ 1

Sadržaj ECKERMANN, BROJ 1 Sadržaj ECKERMANN, BROJ 1 ŽIVOT NA OSNOVU NEOSTVARENOG ŽIVOTA 2 MALE PESME 8 LIJEHE IZ BIJELOG VRTIĆA 11 DŽEP 15 KOD KUĆE? 17 OGLEDALO 21 DVANAEST TEZA 33 RASKOŠNA LEPOTA JEDNOSTAVNOG IZRAŽAVANJA 39 KNJIGA

Detaljer

Inn led ning...13 Bo kens inn hold og opp byg ning...16. For plik tel ses ba sert ver sus kon troll ori en tert HR... 23 Hva er så ef fek tiv HR?...

Inn led ning...13 Bo kens inn hold og opp byg ning...16. For plik tel ses ba sert ver sus kon troll ori en tert HR... 23 Hva er så ef fek tiv HR?... Innhold Ka pit tel 1 Inn led ning...13 Bo kens inn hold og opp byg ning...16 Del 1 HR som kil de til lønn som het... 21 Ka pit tel 2 For plik tel ses ba sert ver sus kon troll ori en tert HR... 23 Hva

Detaljer

SLUŽBENI VJESNIK BISKUPIJE KRK 5/2017.

SLUŽBENI VJESNIK BISKUPIJE KRK 5/2017. SLUŽBENI VJESNIK BISKUPIJE KRK 5/2017. S A D R Ž A J BISKUPOVA BOŽIĆNA PORUKA: Emanuel - Bog s nama!... 151 DOKUMENTI... 153 Poruka Svetog Oca Franje za 51. Svjetski dan mira (1. siječnja 2018.): Migranti

Detaljer

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA 1. DOMAĆE PLATNE TRANSAKCIJE U DINARIMA (Ne obuhvataju transakcije plaćanja, naplate i prenosa u dinarima izmeďu rezidenata i nerezidenata, koje se izvršavaju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju

Detaljer

UVOD U ŽIVOT MLADIĆA

UVOD U ŽIVOT MLADIĆA 01. UVOD U ŽIVOT MLADIĆA Od rođenja do početka 1945. Rođen sam u Osijeku u godini tisućljeća hrvatskoga kraljevstva. Te su godine posadili u Garnizonskom parku mladu lipu s natpisom u spomen prvog hrvatskog

Detaljer

1 Vår onn med nye mu lig he ter. Ver di ska ping på vest lands byg de ne ba sert på res sur ser og opp le vel ser

1 Vår onn med nye mu lig he ter. Ver di ska ping på vest lands byg de ne ba sert på res sur ser og opp le vel ser Innhold 1 Vår onn med nye mu lig he ter. Ver di ska ping på vest lands byg de ne ba sert på res sur ser og opp le vel ser Gre te Rus ten, Leif E. Hem og Nina M. Iver sen 13 Po ten sia let i uli ke mål

Detaljer

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek. Mreže računala. Vježbe 04. Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek. Mreže računala. Vježbe 04. Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek Mreže računala Vježbe 04 Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Klijent / Server paradigma internet daje infrastrukturu koja omogućava komunikaciju

Detaljer

Početak nove godine uvek je svojevrsno svođenje računa

Početak nove godine uvek je svojevrsno svođenje računa Nema boljeg trenutka od sada Početak nove godine uvek je svojevrsno svođenje računa u životu čoveka. Razmišljamo o odlukama iz protekle godine, o uspesima, padovima i kuda nas je sve to dovelo. Svođenje

Detaljer

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o.

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o. SMM RODA COMPANY d.o.o. BAŠTENSKI PROGRAM Proizvodnja creva obuhvata širok asortian proizvoda od plastike sa prieno u poljoprivredi / hortikulturi. Visok kvalitet creva po veoa konkurentni cenaa nas čini

Detaljer

FAGKONFERANSE KONTROL L OG TILSYN GARDERMOEN JUNI A RSMØTE I FORU M FO R KONTROLL OG TILSYN 5. JUN I 2013

FAGKONFERANSE KONTROL L OG TILSYN GARDERMOEN JUNI A RSMØTE I FORU M FO R KONTROLL OG TILSYN 5. JUN I 2013 FAGKONFERANSE KONTROL L OG TILSYN GARDERMOEN 5.- 6. JUNI 201 3 A RSMØTE I FORU M FO R KONTROLL OG TILSYN 5. JUN I 2013 09. 0 0 1 0. 0 0 R E G I S TR E R I NG N o e å b i t e i 10. 0 0 1 0. 15 Å p n i ng

Detaljer

MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje

MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje SISTEM 710141 MINIMARK + Markware (evropska verzija) 800975 Markware softver PRIBOR 710118 Kofer za transport stampaca 710257 Kofer za transport potrosnog

Detaljer

liturgijsko pastoralni list živo vrelo

liturgijsko pastoralni list živo vrelo 62007 ISSN 1331-2170 UDK 282 liturgijsko pastoralni list živo vrelo Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji god. XXIV. cijena: 13 kn od 17. lipnja do 14. srpnja

Detaljer

uspon endimiona Preveo Goran Skrobonja

uspon endimiona Preveo Goran Skrobonja uspon endimiona Den Simons Preveo Goran Skrobonja Naslov originala Dan Simmons The Rise of Endymion Copyright 1997 by Dan Simmons Translation Copyright 2006 za srpsko izdanje, LAGUNA Ova knjiga je za Džeka

Detaljer

Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste. Strukture na jeziku C (2) Strukture na jeziku C (1)

Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste. Strukture na jeziku C (2) Strukture na jeziku C (1) Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste Date su sledeće deklaracije: typedef int CeoBroj; typedef int *PokazivacNaCeoBroj; typedef int NizCelihBrojeva[100]; CeoBroj *pokaza;

Detaljer

FIL FILOZOFIJA. Ispitna knjižica 2 FIL.25.HR.R.K2.12 FIL IK-2 D-S025. FIL IK-2 D-S025.indd :31:00

FIL FILOZOFIJA. Ispitna knjižica 2 FIL.25.HR.R.K2.12 FIL IK-2 D-S025. FIL IK-2 D-S025.indd :31:00 FIL FILOZOFIJA Ispitna knjižica 2 FIL.25.HR.R.K2.12 12 1.indd 1 20.4.2016. 13:31:00 Prazna stranica 99 2.indd 2 20.4.2016. 13:31:00 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu

Detaljer

Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1

Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1 Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1 Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 2 IZDAVAČ: ZA IZDAVAČA: UREDNIK: RECENZENTI: LEKTOR I KOREKTOR: NASLOVNA STRANA: SLOG I PRELOM: ŠTAMPA: ZA ŠTAMPARIJU: TIRAŽ:

Detaljer

ISSN Zagreb, 46/2009, 1-2 VJESNIK. franjevaca trećoredaca

ISSN Zagreb, 46/2009, 1-2 VJESNIK. franjevaca trećoredaca ISSN 1332-7658 Zagreb, 46/2009, 1-2 VJESNIK franjevaca trećoredaca VJESNIK franjevaca trećoredaca Zagreb, 46/2009 broj 1-2 ISSN 1332-7658 Izdaje: Provincijalat franjevaca trećoredaca Jandrićeva 21 10000

Detaljer

8 ØKONOMISTYRING FOR LØM-FAGENE

8 ØKONOMISTYRING FOR LØM-FAGENE Innhold Ka pit tel 1 Etablering, drift og avvikling av virksomhet...................... 13 1.1 Ut meis ling av for ret nings ide en i en for ret nings plan................13 1.2 Valg mel lom en kelt per

Detaljer

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof.

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte u RH Izradba topografskih karata srednjih i sitnijih mjerila bila je prije osamostaljenja Republike Hrvatske u nadležnosti saveznih

Detaljer

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA KONVENTUALACA

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA KONVENTUALACA GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA KONVENTUALACA Br. 1/2011 kazalo Uvodno slovo SA SESTRAMA SV. KLARE...... 3 Korizmene poruke KONGREGACIJA ZA KLER: PORUKA SVEĆENICIMA..... 5 Franjevačka

Detaljer

LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA VIII. BOŽIĆ BR. 8.

LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA VIII. BOŽIĆ BR. 8. PROMINA LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA VIII. BOŽIĆ 2013. BR. 8. Pa jeli moguće da je blagdan Božića već pred vratima? Da, jest. Tako prođe godina dana kao ugodan izlet i u dobrom društvu.

Detaljer

ISLfiMIZRCIJR BOSNE I HERCEGOV1NE

ISLfiMIZRCIJR BOSNE I HERCEGOV1NE H. MEHMED HANDŽIĆ ISLfiMIZRCIJR BOSNE I HERCEGOV1NE I PORIJEKLO BOSANSKO-HERCEGOVA ČKIH MUSLIMANA SARAJEVO 1940 ISLAMSKA DIONI ČKA ŠTAMPARIJA Jedno pitanje, koje do danas nije valjano obra đeno je pitanje

Detaljer

VOLKSWAGEN Golf V (1K) V TDi (AZV) Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje

VOLKSWAGEN Golf V (1K) V TDi (AZV) Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje VOLKSWAGEN Golf V (1K) 2.0 16V TDi (AZV) 01.2004-01.2009 Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje 4.2.2016. Upozorenja i preporuke Osim ako nije drugačije savjetovano

Detaljer

Bjerkreim kyrkje 175 år. Takksemd. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton

Bjerkreim kyrkje 175 år. Takksemd. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton Bjerkreim kyrkje 175 år Takksemd Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton Takk for det liv du gav oss, Gud 5 5 Takk for det liv du gav oss, Gud, Hi-mlen som hvel - ver seg 5 5 9 9 o - ver! Takk

Detaljer

Provincijki razgovori

Provincijki razgovori Provincijki razgovori Marinko Stevanović Posvećeno onima koji traže istinu. Učesnici razgovora: ( Irončni Optimista ) ( Irončni Pesimista ) ( Obični Optimista ) ( Obični Pesimista ) ( Philosoph ) ( Pjesnik

Detaljer

Euharistijski kongresi. liturgijsko-pastoralni. od 2. do 29. studenoga 2014.

Euharistijski kongresi. liturgijsko-pastoralni. od 2. do 29. studenoga 2014. 11 živo liturgijsko-pastoralni vrelo list 2014 Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji GOD. XXXI. CIJENA: 13 KN Euharistijski kongresi od 2. do 29. studenoga 2014.

Detaljer

DRŽANJE KATOLIČKOG SVEĆENSTVA U HERCEGOVINI ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA

DRŽANJE KATOLIČKOG SVEĆENSTVA U HERCEGOVINI ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA fra Tugomir Soldo DRŽANJE KATOLIČKOG SVEĆENSTVA U HERCEGOVINI ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA Predgovor ostavštini dr. Krunoslava Draganovića pronađen je jedan do sada neobjavljivan i nekorišten tekst

Detaljer

Željka Čorak: Memorija i kreacija u arhitekturi katoličkih crkava Bosne i Hercegovine

Željka Čorak: Memorija i kreacija u arhitekturi katoličkih crkava Bosne i Hercegovine Rad. Inst. povij. umjet. 31/2007. (257 266) Željka Čorak: Memorija i kreacija u arhitekturi katoličkih crkava Bosne i Hercegovine Željka Čorak In sti tut za po vi je st um jet nos ti, Zagreb Me mo ri ja

Detaljer

2. Å R S B E R E T N I N G O G R E G N S K A P F O R A ) Å r s b e r e t n i n g o g r e g n s k a p f o r

2. Å R S B E R E T N I N G O G R E G N S K A P F O R A ) Å r s b e r e t n i n g o g r e g n s k a p f o r I N N K A L L I N G T I L O R D I N Æ R G E N E R A L F O R S A M L I N G 2 0 1 0 O r d i n æ r g e n e r a l f o r s a m l i n g i, a v h o l d e s m a n d a g 3. m ai 2 0 1 0, k l. 1 8 0 0 p å T r e

Detaljer

Ord og begreper. Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt)

Ord og begreper. Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Få Dobiti Mange Mnogo Venstre Lijevo Høyre Desno Øverst Iznad Nederst Niže Lite Malo Mye Mnogo Flest Vecina Færrest Najmanje Oppe Gore Nede Dole Mellom

Detaljer

Bunjevci istraživanja Hrvati. Bunjevci. Mario Žužul Imotski kraj.

Bunjevci istraživanja Hrvati. Bunjevci. Mario Žužul Imotski kraj. Bunjevci istraživanja Hrvati Mario Žužul Imotski kraj http://imoart.hr/portal/ljudi/etnoenigme/bunjevci-i-sokci.html Bunjevci Bunjevcima se obično nazivaju Hrvati koji žive u zaleđini Zadra, Hrvatskom

Detaljer

Del I InDustrIutvIklIng: en fortelling om fornyelsen av luftfart... 15

Del I InDustrIutvIklIng: en fortelling om fornyelsen av luftfart... 15 InnholD bak grunn... 11 h E n s i k t... 12 inn hold... 12 mo ti va sjon og takk... 13 Del I InDustrIutvIklIng: en fortelling om fornyelsen av luftfart... 15 o p p h E v E l s E n av t y n g d E k r a

Detaljer

... P. Vår Herres Jesu Kristi nåde, Guds kjærlighet og S. Milost na²ega Gospoda Jezusa Kristusa, ljubezen 7

... P. Vår Herres Jesu Kristi nåde, Guds kjærlighet og S. Milost na²ega Gospoda Jezusa Kristusa, ljubezen 7 Den Hellige Messe Innledende riter Red Svete Ma²e Za etni obred 2... Vstopni spev 2 Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds Sacerdos V imenu O eta in Sina in Svetega Duha. navn. 7 Forsamling Populus

Detaljer

Innledning... 13 Noen be grep... 16 Mange muligheter... 17

Innledning... 13 Noen be grep... 16 Mange muligheter... 17 Innhold Innledning........................................... 13 Noen be grep........................................... 16 Mange muligheter....................................... 17 KAPITTEL 1 Hva skjer

Detaljer

NORSK ALFABET (Norveška azbuka)

NORSK ALFABET (Norveška azbuka) NORSK ALFABET (Norveška azbuka) 1. A a /a/ 16. P p /pe/ 2. B b /be/ 17. Q q /ku/ 3. C c /se/ 18. R r /er/ 4. D d /de/ 19. S s /es/ 5. E e /e/ 20. T t /te/ 6. F f /ef/ 21. U u /u/ 7. G g /ge/ 22. V v /ve/

Detaljer

I N N K AL L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E

I N N K AL L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E I N N K AL L I N G T I L O R D I N Æ R T S A M E I E R M Ø T E 2 0 0 9 O r d i næ r t s am e i e rm ø t e i S am b o b o l i g s a m ei e fi n n e r s t e d t o r s d ag 3 0. 0 4. 2 0 0 9 K l. 1 8. 3 0

Detaljer

Uvod u Veb i Internet tehnologije HTML

Uvod u Veb i Internet tehnologije HTML Uvod u Veb i Internet tehnologije Filip Marić Vesna Marinković Filip Marić, Vesna Marinković Uvod u Veb i Internet tehnologije 1 / 49 Jezici za obeležavanje Pristupi kreiranju dokumenata Dva osnovna pristupa

Detaljer

Sretan Božić i blagoslovljena Nova godina!

Sretan Božić i blagoslovljena Nova godina! Glasilo Svetišta i Župe Gospe Sinjske GODINA XLII. Božić, 2015. BROJ 3 Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2016. godina! Sadržaj Sveta godina Milosrđa Gospodnjega u znaku 300. obljetnice krunjenja Slike

Detaljer

Čujte naše glasove: Građani prije svega!

Čujte naše glasove: Građani prije svega! Čujte naše glasove: Građani prije svega! Europska konferencija samozastupnika 4. - 6.10.2013., Zagreb, Hrvatska Hotel Dubrovnik, Ljudevita Gaja 1, PP 246, 10000 Zagreb Program konferencije Uz podršku:

Detaljer

Specijalni dodatak lista Danas broj 218 godina VI petak, 4. maj Sladoledi i letnje poslastice

Specijalni dodatak lista Danas broj 218 godina VI petak, 4. maj Sladoledi i letnje poslastice Specijalni dodatak lista Danas broj 218 godina VI petak, 4. maj 2012. Sladoledi i letnje poslastice Pi{e: Mika Dajmak 2 Sladoledi i letnje poslastice I ako je te{ko poverovati, sladoled je nastao pre fri`idera,

Detaljer

igru 16 strana dodatka ORCHESTRA PLUS - Konci vremena Ani Rado{evi}

igru 16 strana dodatka ORCHESTRA PLUS - Konci vremena Ani Rado{evi} 19/20 åasopis za umetniåku igru S. Artel / R. Bertije / E. Hrvatin A. Antonijevi} / N. Kokotovi} J. Grigorovi~ / D`. Nojmajer M. Ludijer... + 16 strana dodatka ORCHESTRA PLUS - Konci vremena Ani Rado{evi}

Detaljer

Oppmerksomhet... 26 Emosjon og emosjonsregulering... 28 Relasjonen mellom emosjonsregulering og oppmerksomhet 36

Oppmerksomhet... 26 Emosjon og emosjonsregulering... 28 Relasjonen mellom emosjonsregulering og oppmerksomhet 36 Innhold Kapittel 1 Innledning.............................................................. 15 Karl Ja cob sen og Bir git Svend sen Kapittel 2 Kunnskap om oppmerksomhet og emosjonsregulering 25 Karl Jacobsen

Detaljer

œ»u ========================= & # f > > > > l l l l l jœ»j œ»j ˆ« =========================? # ˆ«jœ» J ˆ«j œ J l

œ»u ========================= & # f > > > > l l l l l jœ»j œ»j ˆ« =========================? # ˆ«jœ» J ˆ«j œ J l & # K K K 10 K K K K K K K K K K K K K K K Nei nه smi er han ti a e va re en ter som han m ter og han rem? # J ˆ_ med strand Tra a a a a a ˆ_ J J a a a a a a J J J J J J & # > > > > # 2 4 J J ˆ ˆK J K

Detaljer

Takksemd fire songar for kor. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton

Takksemd fire songar for kor. Tekster av Trygve Bjerkrheim Musikk av Tim Rishton Takksemd fire songar for kor Tekster av Trygve Berkrheim Musikk av Tim Rishton 2010 Til 175 års uileum i Berkreim kyrke Innhald 1. Takk for det liv du gav oss, Gud 1 2. Fram mot det store 7 3. Våren gav

Detaljer

Sustavi za rad u stvarnom vremenu

Sustavi za rad u stvarnom vremenu SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Skripta iz predmeta Sustavi za rad u stvarnom vremenu Leonardo Jelenković

Detaljer

Mostar, oktobar 2002.god. 1 Sa'ban 1423 h.g.

Mostar, oktobar 2002.god. 1 Sa'ban 1423 h.g. Mostar, oktobar 2002.god. Sa'ban 423 h.g. Nastov originata ~JUl~ ~Ј,:Ј&Јс~~~ Tuhfetu[-erib fir-reddi ala eh[is-sa[ib Preveo i priredio dr. lzet ef. TERZIC. lzdavac Medzlis IZ MOSTAR Za izdavaca Seid ef.

Detaljer