Dr. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki

Transkript

1 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 1 Godina/år XV, Broj/No 1, mart-april, Pris: 50 NOK U susret nam dolazi najdraži gost - ramazan Otvaranje džamije Ferhat - paše (Ferhadije) 7. maja u Banjoj Luci Intervju: Dr. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki Sarpsborg: Valisa Salihović kandidat za "Stanovnika godine 2015" Norveška: Obilježen 1. mart, Dan nezavisnosti BiH širom Norveške

2 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 2 Esselam alejkum! Dragi i poštovani članovi Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj, Čini nam zadovoljstvo predstaviti Vam redizajn zvanične stranice Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj Prateći aktuelne informacijske trendove, a sve u cilju kako bismo olakšali pristup bitnim informacijama, odlučili smo se reorganizirati i redizajnirati web stranicu i time učiniti njen sadržaj pristupačnijim i preglednijim. Ovom prilikom Vas molim da budete slobodni sugerirati na ono što vi smatrate bitnim, odnosno, što biste željeli da se u perspektivi nađe u sadržajima web stranice. Vaše sugestije i prijedloge možete slati na bihinternet@gmail.com S poštovanjem, Administracija Islamski savjet Norveške je lansirao Android aplikaciju za mobitele koja će vam pomoći da znate tačno vrijeme namaza, hidžretski kalendar, halal proizvode i restorane, e-brojeve, i mjesta džamija u Norveškoj. Na PLAY BUTIKKU tražite irn.no i downloadirajte aplikaciju! Islamski savjet Norveške (Islamsk råd Norge) je krovna organizacija muslimana u Norveškoj.

3 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 3 Godina/år XV, Broj/No 1, mart-april, Pris: 50 NOK U susret nam dolazi najdraži gost - ramazan Otvaranje džamije Ferhat - paše (Ferhadije) 7. maja u Banjoj Luci Intervju: Dr. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki A K T A KU T U EEL N O L N O Sarpsborg: Valisa Salihović kandidat za "Stanovnika godine 2015" Norveška: Obilježen 1. mart, Dan nezavisnosti BiH širom Norveške Godina XIV, Broj 1, mart - april 2016/1436. h.g. BH Glasnik je uvršten u norveška periodična izdanja ISSN (Internacional Standard Serial Number) Pod ovom oznakom BH Glasnik je registriran u Nacionalnoj biblioteci Norveške kao časopis među norveškim izdanjima i kao takav zadovoljava sve internacionalne standarde. Glavni i odgovorni urednik / Ansvarling redaktor Dženan Nović Uređuje Redakcija lista Uprava lista / Avis styre Senaid Kobilica (vjerska pitanja) Faruk Terzić (vjerska pitanja) Adnan Osmičić Dženan Nović Tehnički urednik & DTP Ibrahim Agić Lektor Amila Redžić-Begić Adresa: BH Glasnik Fougners vei 2A 0571 OSLO + 47 Norway Telefon: Fax: E - mail: izbih@mail.com Uređuje: glasnik@online.no Produkcija: BH Glasnik U susret mubarek ramazanu 4 Sadekatu-l-fitr 5 Omladinska ekskurzija Ne smijemo dozvoliti da Bosna postane Liban, Libija ili Sirija! 17 I Z N A IŠ Z NI A ŠH I H D ŽD E MŽ A TEA M A T A Mevludski program povodom rođenja Muhammeda, a.s., 1437/ Mevlud i tevhid u Haugesundu 27 Džemat Stavanger 28 Mekteb u džematu Bergen 29 Kurs islama u Drammenu 30 Devet mushafa za devet svršenika devetog Kursa arapskog pisma 32 K U L K U L T U R AU R A Najvažniji datum za nezaborav 36 Mahrama vedrih boja 38 Izazovi javnog angažmana muslimanke na Zapadu 39 I S L A M S K E I S L A M S K E T E M E T E M E Plašim se da može doći do uskraćivanja vjerskih sloboda u Evropi 40 Izvještaj o realizaciji Akcije kurbana u Izazovi javnog angažmana muslimanke na Zapadu 46

4 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 4 AKtUELNO Kao i prošle godine, ovogodišnji mubarek-ramazan, također, dočekujemo u vremenu kada su najduži dani u godini. Posebno je to slučaj s ovim ramazanom. Pošto smo već nekoliko godina suočeni s izazovom dugog posta, vjerovatno činjenica da ćemo postiti u najdužim danima u godini neće biti preveliko iznenađenje, jer nije velika razlika u odnosu na prošlu godinu. Vaktija će biti dostupna na našoj internet-stranici mjesec dana prije ramazana, jedna za Oslo, a druga za Trondheim kao polazne tačke. U već postojećem takvimu za ovu godinu postoje datumi i vremena vezana za mubarek-ramazan. Međutim, uradit ćemo ipak posebnu ramazansku vaktiju, koja će se moći preuzeti s naše stranice Kao i prošle godine, stalno zaposleni imami su svi na poslu do iza Bajrama i pokrivat će primarno centralne džemate, a po potrebi i u dogovoru s džematskim odborima obilazit će druga mjesta, koja inače pripadaju svakome od njih. Ove godine ćemo imati sedam (7) asistirajućih, odnosno ramazanskih imama uključujući tromjesečno imama za Trondheim. Oni će biti raspoređeni u sedam centralnih mjesta, a odatle će pokrivati i obilaziti i druga manja mjesta. Gradovi u kojima će ramazanski imami primarno boraviti su Horten, Lillehammer/Gjøvik, Kristiansand/Lyngdal, Stavanger, Haugesund, Brattvåg/Molde i Trondheim. Ovo ga puta bi, također, zamolili za saradnju, jer je potrebno da svi zainteresirani za ramazanske aktivnosti; iftare, teravije i drugo kontaktiraju nekoga od sljedećih odgovornih osoba u Islamskoj zajednici: ramazanskog ili stalnog imama, glavnog imama, članove džematskog odbora ili Centralu Islamske zajednice. Tako će se izbjeći neinformiranosti onih koji žele da znaju o ramazanu i ramazanskim aktivnostima. Pojedinosti vezane za dolazak i boravak ramazanskih imama će, svakako, imati imami i džematski odbori. Tako da će oni učiniti sve da sve potrebne informacije dođu do naših džematlija telefonom, SMS-om ili mailom. Uz molbu Dragom Allahu, dž.š.,da nam se smilujeida nam da zdravlja i snage da provedemo i iskoristimo mubarekramazan klanjajući, posteći, učeći Kur'an, doveći i razmišljajući samo o dobru! Amin! Ra m a z a n mubarek o l s u n!

5 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 5 AKtUELNO Islamski učenjaci neizostavno u svojim djelima u zasebnom poglavlju govore o propisima sadekatu-l-fitra. Mnogo je propisa koji se vezuju sa ovaj ibadet, a mi ćemo spomenuti one najosnovnije koje bi trebao poznavati svaki musliman. Dakle, svaki musliman trebao bi znati ko je obavezan da izdvaja sadekatu-l-fitr, kada ga je obaveza izdvojiti, koliko se izdvaja i kome se udjeljuje. Pored ovoga islamska ulema je saglasna da sadekatu-lfitr ili vitre predstavljaju: - zekat na tijelo, da ga Allah sačuva zdravim do sljedećeg ramazana, - odraz zahvalnosti na blagodatima koje je Allah dželle ša nuhu dao postačima u mubarek-mjesecu ramazanu. Obaveza davanja sadekatul-fitra spada na sve osobe koje imaju dovoljno imetka u ramazanu i koje mu pretiču preko njegovih vlastitih potreba. Kome se daju vitre? Svi koji u duhu Kur ana imaju pravo primiti zekat mogu primiti i vitre. Vitre kao i zekat ne mogu se dati rodbini uzlazno-silaznom linijom. Vitre se ne mogu dati: djedu, neni, ocu, majci, sinu ili kćerki kao ni svojoj unučadi. Ali može se dati po bočnoj liniji rodbinstva kao što su: braća, sestre i njihova djeca, amidže, daidže, tetke itd. Uvjet je da spadaju u kategoriju po šerijatu osoba kojima je potrebna pomoć i davanja sadake. Prioritet treba da budu dobri i Sadekatu-l-fitr, ili vitre, kako to kaže naš narod predstavlja sredstvo za čišćenje postača od ružnih i nevaljalih riječi koje je izgovorio prilikom posta u toku ramazana. "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je naredio sadekatu-l-fitr da očisti postača od ružna i nepristojna govora. Pripremio: Edin ef Mezit pobožni muslimani i muslimanke. Još prije više decenija muslimani u Bosni i Hercegovini postali su i ostali svjesni da su medrese, islamske akademije i Fakultet islamskih nauka temelj našeg identiteta i snažna poluga jačanja naših džemata, od kojih zavisi opstanak i snaga našeg naroda. Baš zato su najsvjesniji pripadnici Islamske zajednice davali i daju zekat i sadekatu-1-fitr za ove naše najznačajnije odgojnoobrazovne institucije. Koliko iznosi sadekatu-l-fitr? Sadakatu-l-fitr iznosi jednu polovicu sa'a pšenice, što odgovara količini 1kg i 666 g ili čitav sa a ječma, što odgovara 3 kg i 332 g ili hurme ili suhog grožda. Ustvari, navedene namirnice spominju se u brojnim predajama od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, i one su mjerilo po kojem muslimani postupaju. Stav hanefijske pravne škole je da je cilj sadekatu-l-fitra unošenje radosti i sreće za vrijeme Bajrama u srca muslimana i onih kojima je pomoć potrebna, pa se, otuda, dozvoljava davanje sadekatul-fitra i u novcu, ako će to biti korisnije za siromašnog kome je upućen. Najlakši i najjednostavniji način u današnje vrijeme jeste davanje u novcu. Posebno, ako se ima u vidu da se i iz udaljenih mjesta šalje sadekatu-l-fitr, pa bi bilo kakav drugi način davanja otežao primjenu ovog propisa. Kada se daju vitre? Islamski učenjaci složili su se da obaveza sadekatu-l-fitra pada na koncu ramazana. Većina ih smatra da ga treba podijeliti dan ili dva prije Bajrama, a po nekima može se dati i od samog početka ramazana. Ebu Hanife smatra da obaveza davanja sadekatul-fitra nastaje s pojavom zore prvog Ramazanskog bajrama do samog čina klanjanja Bajram-namaza. To se temelji na Poslanikovim, s.a.v.s, riječima zabilježenim u Buharijinoj zbirci hadisa, da se sadekatu-l-fitr da prije izlaska ljudi na bajram-namaz. 5

6 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 6 AKtUELNO Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj i ove je godine, od 18. do 26. marta, organizovala tradicionalnu omladinsku ekskurziju u Bosnu i Hercegovinu. Bilo je to šesto, a po brojnosti najmasovnije turističko-edukativno putovanje mladih Bošnjaka iz Norveške koje je za cilj imalo upoznavanje naših mladih džematlija s prirodnim ljepotama i kulturno-historijskim znamenitostima naše domovine. Pripremio: Edin ef. Mezit Namjera putovanja je bila i međusobno upoznavanje i zbližavanje učesnika ekskurzije koji su, kao što je to bio slučaj i prethodnih godine, dolazili s različitih strana Norveške, od Ålesunda, zatim Gjøvika i Lillehammera, preko Stavangera i Haugesunda, te Flekkefjorda, Kvinesdala i Lyngdala, pa sve do Vestfolda i Østfolda. Povratak u Norvešku u večernjim satima 26. marta, i slike momaka i djevojaka, od kojih se neki do ovog putovanja nikada nisu sreli, kako se uplakani opraštaju jedni od drugih obećavajući da će ostati u kontaktu i posjećivati jedni druge, najbolji je pokazatelj da se u pomenutoj namjeri u potpunosti uspjelo. - Putovanje je započelo iz Drammena u jutarnjim satima u petak 18. marta. U autobus Biss Toursa sjeli su momci i djevojke kao i nekolicina njihovih roditelja i uputili se prema Bosni i Hercegovini. Uz zaustavljanje u blizini Kopenhagena gdje se putnicima pridružio jedan mladi Bošnjak iz Danske, te povremena odmaranja, u Zenicu se stiglo u subotu 19. marta oko 20 sati. Tu su učesnici ekskurzije prešli u drugi autobus koji je bio iznajmljen za putovanja unutar BiH. Krenulo se zatim prema Mostaru gdje se stiglo nešto prije ponoći. Nakon raspoređivanja po sobama Studentskog hotela uslijedio je zasluženi odmor. Nakon doručka, u nedjelju 20. marta, učesnici ekskurzije započeli su obilazak starog dijela Mostara. U Koski Mehmed-pašinoj džamiji obratio im se glavni mostarski imam Suljo ef. Cikotić poželjevši im dobrodošlicu u domovinu. Muzej Hercegovine, Kujundžiluk i Stari most bile su slijedeće etape obilaska Mostara. 6

7 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 7 AKtUELNO Posjeta Koski Mehmed-pašinoj džamiji ručak u restoranu Ribnjak na obali rijeke Bune. Tekija u Blagaju bila je na redu za obilazak nakon ručka. U večernjim satima, nakon povratka u Studentski hotel, mladi Mirza Jakić iz Skiena, a porijeklom iz Ljubuškog, obogatio je druženje svojih prijatelja melodičnim zvucima harmonike koju je za ovu namjenu ponio iz Norveške. Nakon toga, uslijedilo je putovanje do vodopada Kravice kod Ljubuškog gdje se u predivnom prirodnom abijentu moglo uživati u hercegovačkom suncu. Na redu je zatim bio obilazak starog utvrđenog grada Počitelja, bisera osmanske arhitekture, a u popodnevnim satima stiglo se u Blagaj gdje je za učesnike ekskurzije bio rezervisan Posjeta vodopada Kravice

8 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 8 AKtUELNO Posjeta Počitelju Uz sevdalinke, koje mnogi od prisutnih i nisu baš poznavali, ali su im tekstove nabrzinu pronalazili na Googleu, te kola i neke naše popularne pjesme, završen je prvi dan obilaska BiH. - U ponedjeljak 21. marta probudila nas je kiša. Ekskurzija se nakon doručka i oproštaja sa Mostarom, preko Bugojna i Travnika, zaputila prema Sarajevu. U Bugojnu je bio organiziran ručak nakon kojeg se krenulo ka Vezirskom gradu. Nažalost, jaka kiša je onemogućila mlade u obilasku ovog drevnog mjesta pa se nakon kraćeg zaustavljanja na Plavim vodama produžilo prema Sarajevu gdje se stiglo u kasnim popodnevnim satima. Centar za lično i profesionalno usavršavanje (CLPU) u Nedžarićima bio je dom učesnika ekskurzije naredne četiri noći. Nakon smještaja u Domu uslijedio je večernji izlazak u BBI Centar gdje se ekskurziji, u svojstvu vodiča i pomagača, pridružio i popularni mladi bosanskohercegovački umjetnik Ajdin Hasanić. Ajdinove simpatične i poučne videoporuke gledali su milioni ljudi u regionu i mnogi nisu krili radost što će upravo on biti dio ove priče o ekskurziji. - Utorak 22. marta bio je rezerviran za posjetu novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke. Posjeta Mostaru

9 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 9 AKtUELNO Posjeta Centru za lično i profesionalno usavršavanje (CLPU) U ovom multifunkcionalnom objektu učesnike ekskurzije je posjetila visoka delegacija Islamske zajednice na čelu sa Naibu-reisom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Smajićem koji je omladinu iz Norveške poselamio i održao im sadržajno predavanje o važnosti domovine. U delegaciji je bio i Razim Čolić direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ, te se i on kratko obratio prisutnima. Direktor biblioteke Osman Lavić je, također, iskoristio priliku da poselami goste i da ih podsjeti na važnost knjiga i znanja uopće. Nakon posjete biblioteci učesnici ekskurzije su se uputili na Fakultet islamskih nauka gdje su mogli uživati u ljepoti zdanja u kojem se školuju budući imami i muallime. Kiša koja je neprestano padala nije omela mlade putnike da nakon obilaska FIN-a dođu na Baščaršiju i prošetaju ulicama ovog najljepšeg dijela Sarajeva. Povratak u CLPU iskorišten je za odmor i pripremu za večernji izlazak a te večeri tržni centar Alta bio je na redu za obilazak. - Srijeda 23. mart bio je dan određen za posjetu Srebrenici. Snijeg koji je tog jutra obijelio Sarajevo nije spriječio posjetioce iz Norveške da se preko Olova, Kladnja, Vlasenice i Bratunca zapute prema mjestu najvećeg masakra u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. U Memorijalnom centru Potočari ekskurziju su dočekali Damir ef. Peštalić, glavni imam medžlisa IZ Srebrenica i Azir Osmanović, kustos Muzeja genocida. Oni su svojim obraćanjima podsjetili prisutne na strahote genocida u Podrinju i Srebrenici ali su i skrenuli pažnju na povratak Bošnjaka i obnovu života na tom području. Ovu priliku iskoristio je Edin ef. Mezit da Posjeta Gazi Husrev-begovoj biblioteci

10 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 10 AKtUELNO Damiru ef. uruči novac (oko NOK) koji su učesnici ekskurzije sakupili za najurgentnije slučajeve ugroženih džematlija na području njegovog medžlisa. Obilazak dijelova Muzeja genocida bio je slijedeći na rasporedu posjete a naročito je upečatljiva bila posjeta multimedijalnoj sali Muzeja gdje je prikazan polusatni film o padu Srebrenice u julu godine. Mnogi mladići i djevojke nisu mogli sakriti suze gledajući potresne snimke koji su dokumentirali pad zaštićene zone Srebrenica. Nakon ovog potresnog iskustva, ekskurzija se uputila prema samoj Srebrenici gdje je bio organiziran ručak. U popodnevnim satima krenulo se prema Sarajevu a snježna bjelina i hladnoća kao da su pojačavali osjećaj bola za stradalim Bošnjacima ovog grada-heroja. U večernjim satima ekskurzija je stigla u Sarajevo a večernji izlazak je bio predviđen u Sarajevo City Centru, najvećem tržnom centru u BiH. Zanimljivo je da je upravo te večeri ovaj centar obilježavao dvije godine od otvaranja pa je u njegovom holu organiziran besplatni koncert grupe Hari Mata Hari u čijoj muzici su mogli uživati i mladi gosti iz Norveške. - Za četvrtak 24. marta u jutarnjim satima je bila predviđena posjeta sarajevskoj Istiklal džamiji. Imam ove prelijepe džamije Abdulgafar ef. Velić dočekao je mlade džematlije iz Skandinavije i održao im lijepo predavanje o samoj džamiji ali i o islamu i Bosni. U jednoj od učionica pripremio je i zanimljivu vide- Muzeja genocida u Srebrenici Predavanje Abdulgafara ef. Velića Predavanje Abdulgafara ef. Velića 10

11 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 11 AKtUELNO oprezentaciju o aktivnostima mekteba i omladinske sekcije džamije nakon koje se ponovo obratio svojim gostima skrenuvši im pažnju na važnost domovine. Iz Istiklal džamije ekskurzija se uputila ka Tunelu spasa na Butmiru. Harun Hodžić, imam i uposlenik na ovom historijskom objektu te neposredni učesnik u odbrani Sarajeva, dočekao je goste iz Norveške i održao im izuzetno nadahnuto predavanje o opsadi Sarajeva ali i o povijesno zabilježenom stradanju našeg naroda u posljednjim ratovima. Učesnici ekskurzije s velikim su zanimanjem poslušali obraćanje i iskoristili su ostatak predviđenog vremena za obilazak samog muzeja i dijela bivšeg ratnog tunela ispod sarajevskog aerodroma. Nakon zavšetka ove posjete bilo je vrijeme za posljednje pripreme i kupovinu pred sutrašnji polazak prema Norveškoj. Večernji izlazak posljednje večeri ekskurzije bio je predviđen kao oproštajna večer. U tu svrhu rezervisan je restoran Liberty na Bistriku iz kojeg se pruža predivan pogled na stari dio Sarajeva. Učesnike ekskurzije te večeri su svojim dolaskom obradovali Eldin Huseinbegović i Armin Muzaferija, dvojica popularnih mladih bh. pjevača koji su svojim pjesmama očarali sve prisutne. Nakon muzičkog dijela programa mladima se veoma sadržajnim predavanjem obratio i poznati sarajevski imam Muhamed ef. Velić. Završni dio programa iskoristio je Ajdin Hasanić da na jedan humorističan a istovremeno i poučan način skrene pažnju na neke od najvažnijih tema koje se tiču omladine, Bošnjaštva i islama. Bila je to večer za pamćenje i predivan poklon pred polazak iz domovine Bosne i Hercegovine. - U petak 25. marta autobus Biss Toursa stigao je u Nedžariće po učesnike ekskurzije i oko pola devet ujutro je započelo putovanje prema Norveškoj. Nakon nekih 38 sati vožnje, odmora i pregleda pasoša na skoro svim granicama, te zaustavljanja u Østfoldu gdje Predavanje Abdulgafara ef. Velića je izašao jedan broj putnika, ekskurzija je, hvala Allahu, sretno stigla u Drammen. Scene pomiješane radosti zbog sretnog povratka kao i tuge i suza zbog rastanka sa novostečenim prijateljima ostat će u pamćenju svih koji su te večeri svjedočili ovom događaju. - Bila je ovo šesta omladinska ekskurzija u Bosnu i Hercegovinu koju je organizovala Islamska zajednica. Kao i do sada, i ovoga puta je u potpunosti ispunila svoje osnovne ciljeve. Predavanje Muhameda ef. Velića Uz pomoć uposlenih u Zajednici te roditelja koji su pomogli pri realizaciji jednog ovako zahtijevnog projekta, ostvaren je još jedan značajan poduhvat u nastojanju ka jačanju vjerskog i nacionalnog identiteta naše omladine i njenog snažnijeg povezivanja s domovinom. Molimo Allaha Uzvišenog da Islamskoj zajednici Bošnjaka u Norveškoj pomogne da i ubuduće bude u mogućnosti organizovati ovako korisna i lijepa putovanja! 11

12 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 12 AKtUELNO Postačima dvije radosti: prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarom! Kaže se da se vjernici pripremaju za ramazan pola godine, a drugu polovinu ga ispraćaju. Ova mudrost nam dovoljno ilustrira kolika je važnost ovog mjeseca u životima onih koji dini-islam nose u svojim srcima. Koliko samo radosti i koristi donosi ovaj mjesec životima muslimana, oslikava upravo njegovo iščekivanje čitavih šest mjeseci. Piše: Aziz ef. Ahmedović Oni koji se u mjesecu ramazanu nastoje približiti svome Gospodaru osjete posebnu slast u dobročinstvu koje čine. Taj osjećaj radosti i sreće nakon učinjenog dobra je u skladu s Božijom zakonitošću koja obuhvata sve dobročinitelje i Njegova nagrada za dobro već na ovom svijetu ili možda, pak, samo radostan nagovještaj nagrade prave na budućem svijetu. Vrijeme je to u kome se vrijednost dobrih djela kvalitativno uvećava od sedamdeset pa do sedam stotina puta. A Allah daje onome kome hoće i više! Osim toga, mnogi će osjetiti, rekli bismo, nadnaravnu lahkoću kojom čovjek prevladava sitne smetnje i prepreke koje nam se skoro uvijek nalaze na putu prema realizaciji naše želje da kvalitetno iskoristimo vrijeme i budemo korisni sebi i onima oko nas. Razlog je tome olakšica koju Gospodar svjetova implementira u mubarek-mjesecu u vidu okivanja ili sputavanja šejtenskih došaptavanja i ometanja što, svakako, u kombinaciji s intenzivnijim obraćanjem Bogu dragom jača našu duhovnu snagu i sposobnost. Takav ambijent i, uvjetno rečeno, uvjeti posebne Božije brige o nama otvaraju mogućnost čišćeg i trezvenijeg promišljanja o onome što je bitno. Propitivanja ličnih prioriteta i otklanjanja onoga što nam neprestano otežava put do uspjeha i sreće na oba svijeta. Prilika je to da svako ko žudi da od sebe otkloni kakav nedostatak ili ružnu naviku u vremenu od trideset dana u tome uspije ili, pak, istu nadomjesti nekom boljom i ljepšom. Imajući pomenuto na umu, razboriti će već u mjesecima prije ramazana identifikovati negativnosti koje ih opterećuju te precizno odrediti ciljeve s kojima će dočekati ramazanski ambijent spremni da u njemu uz Božiju pomoć naprave iskorak i pro- mjenu koja će im biti od koristi ostatak godine. Korisno je pomenuti i to da osim mubarek-vremena postoje i posebna, mubarek-mjesta. Mjesta gdje smo sigurniji i od Boga dragog zaštićeniji. Svakako da su to Božije kuće, džamije čija unutrašnjost pruža tišinu i poseban duhovni mir, specijalno u odabranom mjesecu. One su ispunjene melekima koji nestrpljivo žele da nam prave društvo u slavljenju Uzvišenog Allaha te slušaju naše učenje ajeta Časne knjige i posljednje upute koju je On počeo bjavljivati u ovom mjesecu. Ništa manje važno, na tim posebnim mjestima ćemo naći drugove, iskrene, ljude koji će nas svojim primjerom podstaknuti na dobro i ohrabriti na putu ličnog usavršavanja ne osjećajući ni trun zavisti ili nelagode zbog vašeg uspjeha. To su oni koje kao društvo svoje treba prigrliti i ustezajući se od grijeha kao najveću vrijednost svoju u životu čuvati. Budemo li imali na umu ovih nekoliko kratkih savjeta predstojeći ramazan ćemo uveliko iskoristiti i od efekata njegovih mubarek-dana i noći osjećati korist i nakon što on prođe. 12

13 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 13 AKtUELNO Svaki musliman i muslimanka dužan je da čuva i poštuje islamske običaje i da ih sprovodi u djelo te da nauči svoje potomke i svoju porodicu istim. Posebno prakticiranje tih običaja ogleda se u tome što svaki musliman i muslimanka treba da vodi brigu o tome da islamsku praksu, tradiciju i običaje čuvaju i razlikuju od neislamskih običaja koji su se, možemo slobodno kazati, duboko ukorijenili kao muslimanski običaji. Kada se govori o mubarekdanima i noćima u islamskom kalendaru, kao sljedbenici islama, svi muslimani iz vjerskih i kulturoloških razloga, treba da razlikuju dvije riječi, a to su praznik i blagdan. Ako se govori o danima koji su vjerskog karaktera onda se govori isključivo o blagdanima. Neispravno je čestitati recimo: Sretan ti praznik Bajram i sl. Slobodan prevod riječi blagdan na prvi pogled nas asocira na blag dan, fin dan, ugodan dan, poseban dan, dok za riječ praznik ne možemo to isto reći ili tvrditi. Riječ praznik koristimo onda kada se obilježavaju događaji koji imaju kulturni odnosno nevjerski karakter, a to su najprije državni događaji, Odabrani dani i noći, odnosno, mubarek-dani i noći čine vrlo važan segment u životu muslimana, a te mubarek-dane i noći možemo slobodno nazvati muslimanskim običajima, muslimanskom kulturom ili muslimanskom tradicijom. Pripremio: mr. Ibrahim ef. Šabić neradni dani kao recimo Praznik rada, Praznik rudara i sl. Najvažniji islamski blagdani su bajrami: Ramazanski i Kurban-bajram koje obilježavaju svi muslimani svijeta. Pored bajrama, posebno mjesto u životima muslimana imaju blagoslovljene noći (mubarek-noći) i blagoslovljeni dani (mubarek-dani), koji se obilježavaju namazom (molitvom), postom (odricanjem 1

14 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 14 AKtUELNO od jela, pića, spolonog općenja, ružnog govora i sl.), čitanjem i izučavanjem Kur ana kao i ostalim ibadetima kada se posebno nagrađuju oni vjernici koji ih obilježavaju. U ovom tekstu mi ćemo navesti sve mubarek (odabrane) dane i noći i njihove datume obilježavanja, a nakon toga ćemo detaljnije reći nešto o prve tri mubarek-noć koje nam dolaze prije mjeseca ramazana. Prema Takvimu Rijaseta IZ u BiH mubarek (odabrani) dani i noći dolaze na sljedeće datume u godini (1437- /38. hidžretska): (četvrtak)- Lejletur-regaib (1. redžeb, h.g.) (utorak)- Lejletul-Mi'radž (26. redžeb, h.g.) (subota)- Lejletul-berat (14. Ša'ban, h.g.) (nedjelja)- uoči ramazana, prva teravija (29. ša'ban, h.g.) (ponedjeljak)- prvi dan ramazanskog posta (1. ramazan, h.g.) (utorak)- Lejletul-Bedr (16. ramazan, h.g.) (srijeda)- Dan pobjede na Bedru (17. ramazan, h.g.) (subota)- Oslobođenje Mekke, ulazak u i'tikaf (20. ramazan, h.g.) (petak)- Lejletulkadr (26. ramazan, h.g.) (utorak)- Ramazanski bajram, 1. dan (1. ševval, h.g.) (srijeda)- Ramazanski bajram, 2. dan (2. ševval, h.g.) (četvrtak)- Ramazanski bajram, 3. dan (3. ševval, h.g.) (nedjelja)- Dan Arefata- uoči Kurban-bajrama, (9. zul-hidždže, h.g.) (ponedjeljak)- Kurban-bajram, 1. dan (10. zul-hidždže, h.g.) (utorak)- Kurban-bajram, 2. dan (11. zul-hidždže, h.g.) (srijeda)- Kurban-bajram, 3. dan (12. zul-hidždže, h.g.) (četvrtak)- Kurban-bajram, 4. dan (13. zul-hidždže, h.g.) (nedjelja)- Nova hidžretska godina (1. muharrem, h.g.) (utorak)- Jevmul-ašura (10. muharrem, h.g.) (ponedjeljak)- Mevlud - rođendan Muhammeda, a.s., (12. rebiulevvel, h.g.) Dvije mubarek-noći u mjesecu redžebu: Lejletur-regaib i Lejletul-Mi radž predstavljaju prve vjesnike nama, muslimanima, najdražeg gosta ramazana. Ibadet u ovim noćima predstavlja duhovnu pripremu za taj mjesec sveopćeg ibadeta. Lejletur- regaib (Noć želja i nadanja) Lejletur-regaib (Noć želja i nadanja) se obilježava prvog četvrtka u redžebu, sedmom mjesecu islamskog kalendara. Značajna je ova mubarek-noć jer je, po proračunima, te noći došlo do začeća posljednjeg Božijeg Poslanika. Te noći je, kako se prenosi, majka Muhammeda, s.a.v.s, Amina, u polusnu primila meleke i odabrane poslanike koji su joj saopćili da će biti majka najodabranijeg i najvećeg čovjeka i ujedno čestitali zbog tog obilnog dara od Allaha, dž. š., ne samo njoj i ocu Abdullahu nego i cijelom čovječanstvu. Noć Lejletur-regaiba bila je prekretnica, koja je objasnila razlog svega stvorenog na ovom svijetu. Ova noć je dala prvoj, jedinoj i pravoj vjeri, najveći oslonac, pomagača i borca za vjeru islam. Čista i nježna ljubav hazreti Amine i Abdullaha poklonila je ljudima budući Uzor u svemu. Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na ovom svijetu i koji često Allaha spominje. (El-Azhab, 21) U noći Lejletur-regaiba javili su se vidljivi znaci Poslanika, kojeg je još Isa, a. s., najavio svojim učenicima, a što i Kur'an potvrđuje: Kad Isa, sin Merjemin, reče: O, sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljen Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku čije je ime Ahmed, koji će doći poslije mene. (Es.Saff, 6) Lejletul-regaib je i Noć dova, želja i nade. Imajući na umu da je dova ili molba Allahu, dž. š., bila i ostala spona i most koji povezuje Stvoritelja i Njegovo stvorenje; svaki musliman i muslimanka ne smiju propustiti da u noći Lejletur-regaiba ne dokuče Allahovu milost, blagodat i bereket. Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orijentaciju i islamsku ravnotežu između duhovnog i materijalnog. Zato vjernici u ovoj noći mole Allaha, dž. š., da im primi tewbu - pokajanje. Ali, vjernici moraju znati da je ovo i noć kada i obične svakodnevne želje i nade mogu uputiti svome Gospodaru Allahu, dž. š., koji dove, želje i nade vjernika prima i ispunjava. 1

15 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 15 AKtUELNO U ovoj noći klanja se i poseban nafile-namaz koji ima dvanaest rekata. Nakon svaka dva rekata predaje se selam. Na svim rekatima uči se Fatiha (tri puta), zatim sura El-Kadr i dvanaest puta sura Ihlas, a po završetku nafile donose se salavati na pejgambera Muhammeda, s.a.v.s., te se čini tewba i uče se dove. Lejletul Mi radž (Noć uznesenja Muhammedova, s.a.v.s.) Ova noć se obilježava 26. redžeba. Islamska tradicija tvrdi da je sedme godine svog poslanstva, što odgovara 26. redžebu 618. god. n.e., poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., Allah, dž.š,. omogućio da bude Njegov gost u sferama nebeskim i da vidi ono što do sada ni jedan čovjek ili poslanik, a.s., nisu vidjeli. Na nebo je uznesen na dženetskom stvorenju po imenu Burak (koja je, prema predaji, brža od munje), a vodič mu je bio melek Džibril. Njegovo je putovanje nazvano Miradž. Prethodi mu noćno putovanje Isra, a to je Muhammedovo, s.a.v.s., putovanje iz Mekke u Jerusalem, odakle je Muhammed, s.a.v.s., uznesen do Allahovog, dž.š., Arša - Prijestolja. Na tom nebeskom putovanju Muhammed, s.a.v.s., je vidio i Džennet i Džehennem kao i mnoge poslanike, a.s., koji su bili poslani ljudima prije njega. Ovo putovanje je imalo svrhu da Muhammed, s.a.v.s., učvrsti svoje uvjerenje da je islam kao prava vjera istinita i da je Allah, dž.š., doista Gospodar svjetova. Cijelo putovanje je trajalo samo jednu noć, a kada je Muhammed, s.a.v.s., ujutro ispred Kabe propovijedao o svom noćnom iskustvu, protivnici odnosno mušrici su ga vrijeđali i ismijavali. Tada mu je u pomoć priskočio njegov vjerni drug i prijatelj Ebu Bekr poznati kao Es-Siddik (iskreni). Miradž je opisan u Kura nu, te je stoga dužnost svih muslimana da u njega bespogovorno vjeruju. Muhammed, a.s., je na Miradžu razgovarao s Uzvišenim Allahom bez posrednika. Tom su prilikom Vjerovjesniku, a.s., objavljena posljednja dva ajeta sure El-Bekere, naređeno obavljanje pet dnevnih namaza i podareno pravo šefaata. Povodom Lejletul-Miradža klanja se poseban nafila-namaz.ova se nafila sastoji od dvanaest rekata. Selam se predaje nakon svaka dva rekata. Na svakom rekatu, na kijamu, uči se Fatiha i sura Ihlas jedanput. Nakon namaza prouči se: Subhanallahi vel hamdulillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber stotinu puta, istigfar (estagfirullahi) stotinu puta i Allahumme salli ala Muhammed ve alaali Muhammed stotinu puta. Nakon toga zatraži se ono što se želi od Allaha, dž.š. Lijepo je ovu nafilu klanjati nakon jacija-namaza, a prije nego što se klanja vitr-namaz. Može se klanjati u džematu, ali je bolje pojedinačno i u samoći. Nijet za ovu nafilu je: Nevejtu en usallije lillahi teala salate lejletil-mi radži edaen mustakbilel kibleti Allahu ekber. Lejletul-berat (Noć praštanja) Osmi mjesec po hidžretskom kalendaru je ša'ban, jedan od najodabranijih mjeseci u kome je velika prilika za osvajanje Allahove, dž.š., ljubavi, milosti i oprosta. Ovaj mjesec neki nazivaju još i elšehru-l-mu'azam (veličanstveni mjesec). U noći 14. šabana je mubarek-noć Lejletulberat, kada Uzvišeni Allah određuje ljudske sudbine za narednu godinu. Ona nas podsjeća na skori dolazaka najdražeg nam gosta - ramazana, da bismo se duhovno i fizički pripremili za post i ostale ibadete koji nas uzdižu u ramazanu. Lejletul-berat je noć kada meleci po Allahovom emeru (dozvola) pišu u Levhi mahfuz (Knjiga sudbine) za godinu buduću, šta će se desiti, ko će se roditi, ko će umrijeti u toj godini, koliko će kome nafake doći, ko je upisan među dobre, a ko među griješne robove. Te se noći rješava sve šta će se odraziti u narednoj godini dana. Lejletul-berat je noć najhairnija za ibadet poslije Lejletul-kadra. Prenosi se da tu noć Allah, dž.š., pošalje meleka koji govori od akšama do zore: "O vi, 15

16 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 16 AKtUELNO Allahovi robovi, ima li iko da se kaje na svojim grijesima, da mu se pokajanje primi? Da mu se ispuni dova ove mubareknoći?" Pa onaj ko se god obrati Allahu, dž.š., ove mubarek-noći ponizno i skrušeno i zamoli Allaha, dž.š., neće ga Allah, dž.š., odbiti od Svoje kapije milosti. Tim povodom hazreti Alija, r.a., preonosi od Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Kada nastupi petnaesta noć mjeseca ša bana provedite je u ibadetu, a naredni dan postite. Uistinu, Allah u njoj pita : "Traži li neko oprosta, pa da mu oprostim, traži li neko opskrbu, pa da ga opskrbim, ima li neko u belaju ili bolesti, pa da mu to oklonim, ima li neko to, ima li neko to, sve do pojave zore". (Ibn Madže) Allahov poslanik Muhammed, a.s., je na početku mjeseca redžeba i ša'bana učio i nama preporučio učiti slijedeću dovu: "Allahumme barik lena firedžebe ve ša'abane vebelligna ramadane" - "Bože, blagoslovi nas u redžebu i ša banu i daj nam da dočekamo ramazan." (Taberani) Poslanik, s.a.v.s., je postio bijele dane u ovom mjesecu (13., 14. i 15. dan hidžretskog mjeseca)! Oživimo i na taj način sunnet Poslanika, s.a.- v.s,. i ujedno se u ovom mjesecu pripremamo za mubarek-ramazan. Poslanik Muhammed, s.a.- v.s., reče: To je mjesec čije su blagodati ljudi zanemarili...". Uistinu, brojne su blagodati ovoga mjeseca. Kada bismo ih brojali, ne bismo ih mogli prebrojati. Dakle, današnji čovjek je u oskudici s vremenom, odnosno, on sam za sebe kaže da nema vremena, sve više zaboravlja, pa i na krupne stvari, posebno na blagodati kojima nas je Svevišnji Darivatelj darovao. U ovom vremenu žurbe za dunjalukom, brojnim stresovima, kako kažu neki, brzom životu potrebno je obratiti veliku pažnju na ove mubarek-dane i noći, kako bi uspio čovjek da u njima nadoknadi neke stvari koje propusti u svakodnevnom životu. Otkad idem ja u mekteb Otkad idem ja u mekteb, O islamu stalno učim. Jako mi je lijepo tamo, Nimalo se baš ne mučim. Svakog dana u mektebu Ja naučim nešto novo, Nekad suru, nekad dovu Il arapsko neko slovo. Sve mi lijepo u mektebu Jer sve više znanja imam. Sada učim ja polahko Kako abdest da uzimam. Kada nešto ne razumijem, Ja imama tada pitam. Uskoro ću, ako Bog da, I sufaru ja da čitam. 16

17 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 17 AKtUELNO Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki Preneseni intervju iz Dnevnog Avaza sa Osmanom ef. Kozlićem muftijom banjalučkim Naše svetinje Koji je značaj obnove i otvaranja ove džamije za Bošnjake, ali i ostale narode u Banjoj Luci, Republici Srpskoj, pa i cijeloj BiH? - Otvaranje Ferhadije u Banjoj Luci bit će jedan od najznačajnijih događaja u BiH u ovoj godini, ako ne i najznačajniji. Ovaj događaj, koji je u suštini vjerski, s obzirom na kontekstualizaciju, ima kulturološku i društveno-političku dimenziju, koja je ovdje vrlo značajna. Stoga će on biti i pravi ispit za naše crkve i vjerske zajednice, za naše bh. društvo u cjelini i za sve kulturne i društveno-političke djelatnike na ovim prostorima. Mi ovaj ispit moramo proći i položiti s visokom ocjenom. Što se Islamske zajednice u BiH tiče, mi moramo svečano otvoriti svaki obnovljeni objekt i predati ga na korištenje vjernicima. Odlučili smo se za 7. maj, dan kada je Ferhadija i srušena godine, ne da nekom prkosimo, nego upravo suprotno, da iskažemo zahvalnost brojnim vakifima i dobročiniteljima, bez obzira na njihovo nacionalno i vjersko opredjeljenje, te da uputimo poruku svima da su vjerski i sakralni objekti zajedničko bogatstvo i najveća svetinja koja se mora čuvati i očuvati. Značaj obnove i otvaranja vrata Ferhadije ogleda se u tome da se brojni Banjalučani, Srbi, pravoslavci, osjećaju posramljeno zbog djela nekolicine nečasnih ljudi, kao i u tome da oni ovaj objekt doživljavaju kao svoj u duhovnom, 1

18 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 18 AKtUELNO Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki koji je u maju na službu u Medžlis Islamske zajednice Banja Luka došao iz Tuzle, u intervjuu za Dnevni Avaz najavljuje da će otvaranje Ferhadije džamije u maju biti veliki događaj ne samo za Bošnjake nego i za sve građane Banje Luke, ali i cijele BiH. Kao što je poznato, svečano otvaranje Ferhatpašine džamije u Banjoj Luci zakazano je za 7. maj, na Dan džamija. Banjalučka ljepotica izgrađena je godine, a uvrštena je u kulturnu baštinu BiH, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je tokom agresije na BiH 7. maja godine. kulturološkom, historijskom i svakom drugom smislu. Prema tome, to je značaj Ferhadije, svakog pravoslavnog hrama, katoličke katedrale ili jevrejske sinagoge. Sve su to naši sakralni objekti i naše svetinje. Koji su još projekti Medžlisa Islamske zajednice u Banjoj Luci od posebnog zna- čaja i u kojoj su fazi? - Od prioritetnih projekata svakako je dovršetak kompleksa u sklopu priprema za svečano otvorenje. Tu su i pokretanje rada predškolske ustanove Klub za djecu "Pahuljica", firme za pogrebne usluge "Sabur", zapošljavanje imama u džematu Gazanferija, te neke druge aktivnosti koje je pokrenuo Medžlis IZ Banja Luka, što ujedno znači i zapošljavanje povratnika i jednu novu dimenziju u radu. Što se tiče projekata koji su od posebnog značaja za IZ- BiH i Bošnjake, tu bih izdvojio završnu fazu prije dobivanja građevinske dozvole za Kongresno-obrazovni ili Islamski centar u Banjoj Luci, koji će, nadam se, biti jedan od prioritetnih projekata u narednom periodu. Potrudit ćemo se da to predstavimo kao projekt od općeg interesa za muslimane ovdje, Muftijstvo banjalučko, cijelu IZBiH, ali i grad Banju Luku i RS. Nadamo se da ćemo, ako Bog da, u tome i uspjeti. U ranijim Vašim izjavama isticali ste da je, s privođenjem kraju obnove sakralnih objekata, vrijeme da se okrenemo čovjeku i poboljšanju uvjeta života ljudi. Kako je danas živjeti u RS? - U pravu ste, privodi se kraju obnova naših vjerskih objekata, naše infrastrukture. Ne zaboravimo da se mi pripremamo da obnovimo i Arnaudiju džamiju u Banjoj Luci, još jednu ljepoticu za čiju izgradnju imamo potrebne dozvole i saglasnosti, kao i Sahat kulu koja bi se trebala pridružiti kompleksu Ferhat-pašine džamije. Imamo još džamija koje trebamo dovršiti i svečano otvoriti. Nećemo čekati da se sve to završi da bismo se okrenuli čovjeku i njegovim životnim uvjetima. S naše strane učinit ćemo sve da promijenimo stanje nabolje, ali treba znati da su naši kapaciteti ograničeni i da je naša misija da pozivamo druge da čine dobro. Od nadležnih ćemo zahtijevati da rade svoj posao, a koliko budemo u stanju da i sami učestvujemo u poboljšanju životnog standarda svih naših ljudi to ćemo i činiti. Uspjeh je kad u jednoj godini za- poslite desetak povratnika, tako pomažemo naše zavode za zapošljavanje, našu državu. Život u RS, kao i u ostalom dijelu BiH, nije sjajan, ali može i mora biti bolje. Imaju li vlasti u RS sluha za život bošnjačkih povratnika i sa sigurnosnog, a posebno socijalnog aspekta, jer siromaštvo je ogromno, postoje informacije da ljudi umiru od gladi? - Ne znam kako bih Vam odgovorio na to pitanje. Mislim da se sigurnosna situacija općenito popravlja, ona je, hvala Bogu, dosta dobra. Treba biti pošten pa neke stvari koje su pozitivne i priznati. Veoma je važno da se povratnici, mada ponavljam da bih volio da se sve razlike koje nas udaljavaju i pobrišu, uključujući i ovaj izraz povr- 1

19 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 19 AKtUELNO atnici, osjećaju kao ravnopravni građani. Ja bih volio kada bi se političari u RS više bavili ekonomsko-socijalnim pitanjima svih njenih stanovnika, uključujući i Bošnjake, kada bi se manje bavili unutarnacionalnim prepucavanjima i međunacionalnim nadmudrivanjima. Nemam informacija da neko ovdje umire od gladi, ali da ima neravnopravnosti, siromaštva, neravnomjerne zastupljenosti, određenih vrsta diskriminacije povratnika, toga ima. Trebamo raditi na tome da se nešto od toga popravi nabolje. Međusobnim optužbama i politikantstvom nećemo daleko stići. Treba nastojati iskreno rješavati probleme i otvoreno razgovarati, između ostalog, i ovdje, u Banjoj Luci. I ovdje se rješavaju pitanja i zato treba ovdje češće boraviti. Različita viđenja Koliko u tome sluha imaju bošnjački političari, koje ste, također, ranije pozivali da promijene svoju praksu svraćanja tek nakratko u Banju Luku i druga mjesta u RS te da konačno prijeđu s riječi na djela? Osjetite li ikakve promjene u tom smislu? - Da budem iskren, osjećaju se neke pozitivne vibracije, ali daleko je to još od stvarnosti i realnosti. Ne znam kako bih ovo kazao, a da se neko ne nađe povrijeđen. Mogu slobodno reći da mi, Bošnjaci, nemamo konzistentnu politiku kada je u pitanju opstanak Bošnjaka ovdje. Moram biti iskren pa kazati da ni na nivou Islamske zajednice nemamo cjelovito viđenje, odnosno da i mi, iznutra, imamo različita viđenja kada je u pitanju ova problematika. To se mora mijenjati. Moramo shvatiti da je Banja Luka strateški važan centar u vjerskom, političkom, kulturološkom i svakom drugom smislu. Ne u smislu da se izvrši nekakva invazija, naseljavanje i tome slično. Ona je vrlo važna jer u bitnome određuje sveukupnu politiku na nivou BiH. Važna je sa stanovišta bošnjačko-srpskih odnosa koji mogu i moraju biti unaprijeđeni. Zato je važno podržati dobre, samoodržive i one projekte koji će popraviti naše sveukupne odnose. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki Smatrate li da je povratak Bošnjaka i Hrvata u RS završen ili se na tom planu, ipak, još nešto može popraviti i kako? - Smatram da povratak nije završen. Znam da ni Hrvati nikako nisu zadovoljni. To sam čuo od cijenjenog kolege biskupa banjalučkog Komarice, od potpredsjednika RS iz reda Bošnjaka i Hrvata. Svima koji su otišli s ovih prostora treba pružiti priliku da se vrate. Treba stvoriti ambijent u koji će oni poželjeti da se vrate, da ulože svoje znanje i kapital. To je pravo bogatstvo, taj ljudski resurs i potencijal. Nažalost, kod nas se još broje krvna zrnca, govori se o zaštiti grunta, kome koji komad zemlje pripada, a čitava sela, gradovi i regije propadaju. Zašto? Zato što ljudi traže bolje uvjete za život, bolju socijalnu zaštitu, bolju školu za svoje dijete. Povratak, dakle, nije gotov. Mi ćemo uskoro govoriti o povratku svih na svoje, jer će ovdje ostati samo stariji i poneko od mlađih. Govorim o cijelom prostoru BiH. Onim hrabrima i odlučnima koji su se vratili prije petnaestak i nešto više godina treba pomoći da ostanu i opstanu na ovim prostorima. Njima ćemo pomoći tako što ćemo im omogućiti da od svog rada žive. Njima treba samo malo podrške. Treba nuditi projekte u kojima će i oni učestvovati. S druge strane, za rješavanje nekih njihovih problema, poput prava da svoj jezik bosanski zovu njegovim imenom, treba puno strpljenja, mudrosti i puno više želje od onih koji to mogu riješiti. Nažalost, za sada nam od svega toga nedostaje svega pomalo. Kako Vi komentirate odluku IZBiH o zatvaranju paradžemata, hoće li ona biti do kraja provedena i šta će se njome dobiti, odnosno u kojoj mjeri ona može doprinijeti zaustavljanju radikalizacije? - Drago mi je što je IZ prepoznala problem koji bi mogao ugroziti ne samo njenu egzistenciju nego i čitavo bošnjačko biće i cjelokupno bosanskohercegovačko društvo. Nažalost, ovaj problem radikalizacije muslimanskog elementa zahvatio je gotovo sve muslimanske zemlje i svi muslimani se ozbiljno suočavaju s njim. U posljednja dva mjeseca sam prisustvovao na dvije velike međunarodne konferencije, u Maroku i Kataru, na kojima je dominirala ova tematika. Protiv ove pošasti možete se boriti na dva načina: snažnom afirmacijom vlastite hiljadugodišnje vjerske tradicije na ovim prostorima, da budem konkretniji - afirmacijom islamske tradicije muslimana, Bošnjaka, koja, pored islamskog elementa, 1

20 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 20 AKtUELNO dr. Osman ef. Kozić rođen je u Vukotićima, općina Zenica, god. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio godine. Godine završio je Fakultet šerijatskog prava na Univerzitetu El-Emir Abdul-Kadir za islamske studije u Konstantini (Alžir). Magistarsku diplomu stekao u Maroku na Univerzitetu Muhamed V, odnosno Filozofskom fakultetu u Rabatu, odsjek islamske znanosti, uža specijalizacija fikh i usuli-fikh, god. Naslov magistarskog rada je Fikhska pravila u djelu El-Hidaje od El-Merginanija. U periodu godine je radio kao imam, hatib i muallim u džematu Novo Naselje Solina, Medžlis Islamske zajednice Tuzla. Školske 1998/99. godine je počeo raditi kao profesor predmeta Fikh i Hadis u Behram- begovoj medresi u Tuzli. Godine izabran je za glavnog i odgovornog urednika lista Hikmet u Tuzli. Od godine je član Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH. Predsjednik je Upravnog odbora Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u BiH godine izabran za predsjednika Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH. Doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu godine (Univerzitet u Sarajevu), naslov doktorske teze: Pravna misao Allala al-fasija Dužnost muftije banjalučkog je preuzeo 29. maja, godine. Govori arapski i engleski jezik. Služi se francuskim i španskim jezikom. Oženjen je, otac dvoje djece, živi s porodicom u Banjoj Luci. Bibliografija objavljenih knjiga, prijevoda knjiga i radova Objavljene knjige: Muhamed el-gazali, Vjerovjesnikov sunnet između šerijatskih pravnika i znanstvenika hadisa, Muftijstvo tuzlansko, Preveli s arapskog jezika: Nermin Čanić, Zuhdija Hasanović, Osman Kozlić. Muhamed el-gazali, Gorka istina, Libris, Sarajevo, prijevod s arapskog; Osman Kozlić. Mr. Osman Kozlić, Fikhska pravila, El-Kalem, Sarajevo, 2005; Ibn Kajjim el-dževzi, Vodič ka Džennetu, Sarajevo 2006, prijevod s arapskog: Osman Kozlić. Jusuf el-karadavi, Savremene fetve (preveli: A. Hatunić, A. Karić, H. Mehanović, O. Kozlić i M. Prljača), El-Kalem, Sarajevo, 1431/2010 ima i predislamskih, na neki način islamiziranih elemenata, elemenata sufizma, primjesa evropskih vrijednosti te, s druge strane, silom zakona i poštivanjem društveno-političkog poretka i sekularne države. Odluka će biti provedena u smislu ustrajnosti Zajednice da ostavi otvorena vrata svima onima koji žele integraciju i koji su spremni da poštuju normativne akte IZBiH i propisane procedure. Svi oni koji odbiju da budu dio zajednice sami će snositi odgovornost i neće moći koristiti mehanizme zaštite vlastitih interesa kroz institucije sistema. Drugim riječima, bit će prepušteni sami sebi i bit će predmet sigurnosnih agencija. Naravno, s naznakom da mi ne želimo biti ni tužioci ni sudije. Ovaj postupak Zajednice je, s druge strane, pokazao da naš narod ima snage i hrabrosti da se suoči s unutrašnjim problemima i da pokaže drugim narodima da to isto urade sa svojim radikalnim elementima. Reisova hrabrost Kako gledate na javne prijetnje koje su upućene reisu-lulemi Huseinu ef. Kavazoviću od jednog sirijskog ratnika koji je bio pripadnik tzv. paradžemata u Tuzlanskom kantonu? - Upravo ova prijetnja uvaženom reisu-l-ulemi pokazuje svu opravdanost njegovog 20

21 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 21 AKtUELNO hrabrog stava da se suoči sa svima onima koji raspiruju govor mržnje i pozivaju na nasilje. Prema njegovim riječima, svi pojedinci i grupe koji se ne odreknu ove dvije osobine spadaju u tzv. paradžemate i ne mogu biti dio Zajednice i islamskog ummeta. Naša ulema je u prošlom stoljeću u najtežim vremenima dizala svoj glas protiv fašizma, u vremenu kada se činio zulum prema pravoslavnom srpskom narodu. Od Tuzle preko Mostara, Sarajeva i Banje Luke dizao se glas i pisale rezolucije. Mi trebamo biti ponosni na njih i iz njihovog primjera učiti. Mi ne smijemo dozvoliti da Bosna postane Liban, Libija ili Sirija. Tu odgovornost ne želimo preuzeti. Kako ocjenjujete aktuelnu političku situaciju u BiH? - Rekao sam da se osjećaju neke pozitivne vibracije, ali je u ovoj zemlji sve nekako usporeno u odnosu na svijet u kojem živimo. Sve je to lijepo, ali još nema snažnijih zamaha. Šta je razlog, ni sam ne znam. Često me to pitaju amba- sadori prijateljskih zemalja, Evropljani najčešće, kada navrate u Banju Luku. Ova situacija se mora relaksirati, jer mi se čini da mi kao djeca koja su se dugo svađala još prkosimo jedni drugima. U svakom slučaju, podržavam Reformsku agendu i nadam se da će biti bolje u narednim danima. Koliko je koalicija SDA-SBB, prema Vama, važna u izgradnji političkog jedinstva među Bošnjacima? - Svaka koalicija koja na jednom nivou pruža stabilnu parlamentarnu većinu osnovni je preduvjet bilo kakvih reformi u jednoj zemlji. Trenutno ne vidim neke druge mogućnosti, sve ostalo je kockanje i vraćanje unazad. Mi nemamo više vremena za gubljenje. U tom smislu podržavam koaliciju SDA-SBB jer ona, zaista, jača političko jedinstvo među Bošnjacima. Naravno, to nikako ne znači neku vrstu hegemonizacije nauštrb drugih naroda. Poželjno je da u ovoj zemlji bude više čvrstih saveza i stabilnih parlamentarnih većina u svim smjerovima, da se tako izrazim. Trebamo svi pomoći da se ova koalicija održi, da se održi ovaj reformski kurs. Ako tako bude, a nadam se da hoće, to će pomoći da se lakše dođe do nekog saveza bošnjačkih stranaka na predstojećim izborima u RS. Trebamo dospjeti u doba političke zrelosti - Francuski mislilac Volter (Voltaire) je jednom kazao da je čovjek odgovoran za sve dobro koje nije učinio. Dakle, ne za obično dobro, nego za sve ono što je mogao učiniti, a nije učinio. To znači da je odgovornost za očuvanje tog jedinstva velika i tiče se svih nas. Često čujemo da stranci ili reis Kavazović stoje iza ovog saveza ili ljudi tako misle. Bilo kako bilo, a znam da nije uvijek onako kako čaršija priča, mi moramo shvatiti da takve saveze i jedinstvo kakvo je ovo između SDA i SBB-a trebamo graditi i čuvati. Mi kao narod ili narodi trebamo dospjeti u doba političke zrelosti. Političko jedinstvo Bošnjaka je samo jedan segment izgradnje države. Drugi nivo jedinstva je postizanje zavidnog nivoa saglasnosti s ostala dva naroda u BiH, to ne smijemo zaboraviti. U svakom slučaju, ovo bošnjačko jedinstvo u trenutačnim okolnostima treba podržati i po svaku cijenu očuvati. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti - potcrtava muftija banjalučki. Projekt prijevoda Kur ana na srpski - Islamska zajednica će sa svoje strane, ako Bog da, nuditi projekte kao što je ovogodišnji projekt prijevoda Kur ana na srpski jezik i ćirilicu Miće Ljubibratića Hercegovca. Ove godine ćemo promovirati djelo čovjeka koji je prije 120 godina radio nešto pozitivno. Naravno, u sklopu svečanog otvorenja Ferhadije. Moramo otvarati svoja vrata jedni drugima, svoja srca, biti iskreniji, pokazati malo više poštovanja. To ne košta puno potcrtava muftija Kozlić. Sve je manje bošnjačkih predstavnika u RS Ove godine su lokalni izbori, a kako koja izborna godina prolazi, izlaznost, a samim tim i rezultati glasanja Bošnjaka s pravom glasa na području RS sve su porazniji po pitanju izbora bošnjačkih predstavnika u institucijama tog entiteta. Može li se to promijeniti nabolje i kako? Kako mislite da će se situacija promijeniti kada Vam kažem da me je 2. marta na zvaničnom sastanku u Muftijstvu banjalučkom jedan od glavnih imama upoznao s njegovom inicijativom da okupi predstavnike bošnjačkih stranaka da ih pita ima li naznaka za nekom vrstom koalicije ili saveza na predstojećim lokalnim izborima? Dakle, samo nekoliko mjeseci prije izbora mi ne znamo kako ćemo, odnosno znamo da ćemo i u naredne četiri godine u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci ili Kotor-Varoši imati jednog ili nijednog odbornika u gradskom parlamentu! Ono što je poražavajuće u odnosu bošnjačkih stranaka prema ovim političkim pitanjima i problemima, a sve kreće od politike i ništa ne može bez politike, jeste činjenica da je pitanje izbora bošnjačkih predstavnika u institucijama ovog entiteta, kako ste naveli u Vašem pitanju, slično pisanju jednog muslimanskog mislioca s dalekog Magreba (Maroko), koji je, govoreći o problemu Palestinaca kod muslimana rekao: Nažalost, u Egiptu se ovako stvari posmatraju: Egipat na prvom mjestu, arabizam na drugom mjestu itd. Naravno, palestinsko pitanje je na petom mjestu. Tako je kod naših stranaka, federalni nivo na prvom mjestu, državni ili Vijeće ministara na drugom, kantonalni na trećem, a onda, ako šta ostane, za Republiku Srpsku! Može me neko uvjeravati da je kod nas veoma složena društveno-politička zbilja, ali to je tako, nažalost. Ovim ne želim da me neko razumije na pogrešan način, posebno ne neko od predstavnika srpskog naroda. Radi se o tome da se mnoga pitanja trebaju rješavati u parlamentima i institucijama sistema. A tamo vrijedite onoliko koliko ruku imate. To vam je jednostavna matematika. 21

22 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 22 AKtUELNO Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović za Faktor je komentirao presudu koju je Haški tribunal izrekao zločincu Radovanu Karadžiću. Ovo je prvostepena presuda. Treba sačekati i konačnu presudu kao takvu. Naravno, važno je da je sud presudio da je zločin genocida u Srebrenici, kao i zločine na prostoru cijele BiH, počinila vojska bosanskih Srba, čiji je Karadžić bio komandant kazao je reisu-lulema Kavazović. Presuda za historiju Dodao je da je jako bitno i to što je sudskom presudom potvrđeno da su zločini u cijeloj BiH planirani i počinjeni, kao i da je genocid u Srebrenici planiran i počinjen. Ova presuda sadrži čitav niz argumenata i činjenica koje su za BiH, za njene narode, važni i bitni, jer će se na ovim presudama, dakle presudama o genocidu i ostalim zločinima, pisati historija. Isto tako, dolazit ćemo svi do kolektivne spoznaje da su neki ljudi, odnosno neki vrlo određeni ljudi poput Karadžića, Mladića i drugih, udruženi u zločinački poduhvat učinili to u BiH nad bosanskim muslimanima naglasio je reisu-l-ulema. Vjeruje da će ove presude doprinijeti stabilnosti BiH, doprinijeti spoznaji svih nas da se na zločinu ne može graditi nikakva budućnost i da zločin kao takav ne može proći. Poruka srpskom narodu Na konstataciju da u entitetu RS i u Srbiji i dalje ima mnogo onih koji Karadžića i Mladića doživljavaju herojima, reis Kavazović kaže da moramo biti potpuno svjesni da su oni, koji su ovo sve planirali, još uvijek prisutni. -Te političke elite su još uvijek prisutne, te intelektualne elite oličene u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti (SANU) su još uvijek prisutne, duhovne elite tog naroda su još uvijek prisutne. Dakle, oni koji su inspirirali su još uvijek tu. Međutim, ja se nadam, ipak živim u toj nadi, da će srpski narod smoći snage da ovo što je učinjeno prepozna kao zločin koji je počinjen, nažalost u njegovo ime i da to odbaci i osudi. Sada je najvažnije da se to dogodi tom narodu. Da ima glasova koji to ne žele, svi to znamo, ali valja dalje nastaviti graditi odnose i te, kako bih kazao, protagoniste tih ideja eliminirati iz tkiva naroda na ovim prostorima ističe reisu-l-ulema Kavazović. O čemu učiti djecu Komentirajući činjenicu da Karadžić nije proglašen krivim za genocid u još sedam općina, reis Kavazović kaže kako ne spori da je Sud uvijek meritoran da kaže svoje. -Međutim, nije sudska istina jedina o onome što se dogodilo. Imaju i naši unutarnji osjećaji. Ako je međunarodna zajednica pojam etničko čišćenje inaugurirala samo da to ne bi proglasila genocidom, onda mi moramo na ispravan način razumijevati šta je značio taj termin etničkog čišćenja koji je, naravno, proizveden u toku samog genocida. Termin etničko čišćenje je uveden samo da se zločini ne bi nazvali genocidom. Mi to, ipak, moramo razumijevati na način da znamo šta to znači u svojoj suštini. I da o tome učimo svoju djecu zaključio je reisu-lulema Kavazović. 22

23 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 23 AKtUELNO Glavni Haški tužitelj, Serž Bramerc potvrdio podnošenje žalbe na presudu zločincu Šešelju. Za nadati se da će zločinca stiči zaslužena i pravedna kazna. Imamo 30 dana da podnesemo žalbu, ali ćemo sigurno pre tog roka doneti našu odluku, najavio je on u intervjuu bečkom dnevniku Prese, negirajući da je tužilaštvo loše pripremilo optužnicu. Zasigurno nismo loše pripremili optužnicu. Jeste li imali prilike da vidite i suprostavljeni stav italijanske sudije, upitao je Bramerc. Bramerc je istakao da je sudija Flavija Latanci bila mišljenja da su dokazani zločini Šešelja i da je opravdana kazna, što je suprotno od onog što je drugo dvoje sudija utvrdilo. Neće vas čuditi što ne delim mišljenje te dvojice sudija, rekao je Bramerc, rekavši da su sudije iznele činjenice na način koji je u flagratnoj suprotnosti sa onim kako se posmatraju ratovi u Hrvatskoj i BiH. Prema njegovim rečima, njihova analiza je u suprotnosti i sa desetinama drugih presuda, a, kako je dodao, moglo bi se pomisliti da se radi o presudi za neki drugi konflikt, za koji je pokrenuto krivično gonjenje. Imam problem s tim kada sudije ocenjuju da su Šešeljevi borci samo pomagali svojim ljudima i da nisu počinili krivična dela, da nije bilo proterivanja, nikakvih planiranih i sistematskih napada na civile. To jednostavno ne odgovara istini da su ljudi samo iz humanitarnih razloga autobusima premeštani u druge delove. Zbog toga ćemo najverovatnije podneti žalbu na presudu, objasnio je Bramerc. Dalje je kritikovao što su sudije utvrdile da su Šešeljevi govori mržnje, to jest navođenje na krivična dela, samo služili motivaciji sopstvenih trupa. Ako se polazi od toga da nije bilo nikakvog konflika, kao i da zločini nisu bili zločini, onda je naravno teško nekoga osuditi kao glavnog odgovornog. Mi ćemo analizirati da li veće sudija nije počinilo značajne greške, naglasio je Bramerc. Bramerc je odbacio tvrdnje da je tužilaštvo antisrpsko, rekavši da je u postupku protiv Šešelja od samog početka bilo brojnih teškoća. Postupak je na početku odugovlačen zbog štrajka glađu Šešelja, jer je želeo sam da se brani. To je prihvatila druga instanca, što je dovelo do daljih problema. Šešelj je tri puta osuđivan zato što je navodio imena zaštićenih svedoka. Protiv tri njegova saradnika je još uvek u toku postupak zbog manipulacije dokazima. Srpske vlasti su morale još pre godinu dana da ih uhapse i pošalju u Hag. Oni su osumnji- čeni da su vršili pritisak na svedoke, istakao je Bramerc. Bramerc je poručio da se sudijama mora postaviti pitanje zašto je suđenje Šešelju trajalo 13 godina, navodeći da je poslednji svedok tužilaštva saslušan godine, a postupak zaključen Od tada smo čekali na odluku sudija. Objavljivanje presude bilo je najavljeno za oktobar 2013, ali je potom jedan od trojice sudija zamenjen, te je nakon toga veću trebalo vremena da dođe do ove presude. Ne verujem da se tužilaštvu nešto može prebaciti, uveren je Bramerc. Upitan da li je predsedavajući veća sudija Žan-Klod Antoneti bio pristrasan, Bramerc je istakao da ne želi da se o tome izjašnjava. Bramerc je naglasio da ne želi da kritikuje sudije, jer to ne bi bilo prikladno. Na pitanje da li postoji povod za samokritiku, Bramerc je priznao da je u ovom sudskom postupku bilo niz problema, ali pre svega niz svedoka koji naprasno više nisu bili spremni da izađu pred sud ili da potvrđe svoje ranije izjave. Bramerc je rekao da deli frustraciju žrtava zbog oslobađajuće presude Šešelju. "Naravno da bih želeo da u žalbenom postupku realnost ratova ponovo bude priznata. Međutim, još imamo suđenje protiv Ratka Mladića, koje bi trebalo biti zaključeno na leto, sa presudom iduće godine", zaključio je glavni haški tužilac. 2

24 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:54 PM Page 24 IZ NAšIH DžEMAtA Mevlud su izveli: Abdurahman ef. Mešanović, Faruk ef. Terzić i Ahmd ef. Modrić Pripremio: Faruk Terzić Mevlud povodom rođenja Muhammeda, a.s., se održao u srijedu, u 18:00. Interesantno je da se je ove godine mevlud Muhammeda, a.s., poklopio s danima kada kršćani u Norveškoj obilježavaju rođenje Isaa, a.s., i da je obilježavanje mevluda moglo da se zakaže usred sedmice jer su nastupili božićni blagdani, koji su inače državni praznici u ovoj zemlji. Mevludski program je počeo s jacijskim ezanom, kojeg je lijepo proučio Ahmed ef. Modrić. Jacija-namaz u džematu je predvodio i dobrodošlicu Interes za mevludsko izvođenje u Oslu je bio zapažen 2

25 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:55 PM Page 25 IZ NAšIH DžEMAtA prisutnima, nakon namaza, izrazio imam džemata Oslo dr. Faruk ef. Terzić. Mevludski program je započeo učenjem ašereta, nekoliko izabranih ajeta iz časnog Kur'ana, koje je proučio Abdurahman ef. Mešanović, imam u penziji. Odlomke iz mevluda su učili Ferid Tičević, Ahmed ef. Modrić i Faruk ef. Terzić. U ovakvim prilikama kada se džamija ispuni vjernicima, uobičava se učenje imanskih šarta i šehadeta radi potvrđivanja imana i pripadnosti vjeri din-i-islama. U vazu koji je održao Faruk ef. Terzić, govorio je o Muhammedu, a.s., kao najljepšem uzoru za vjernika za sva vremena. Džematlije džemata Oslo na mevlud Iako čovječanstvo napreduje u tehnološkom smislu, poruka islama i primjer Muhammeda, a.s., su vječni. Uvjeravamo se iz dana u dan, da čovječanstvo ima šta da nauči od načina života, vjerovanja i vjere Muhammeda, a.s. Kao dio mevluda, upriličena je i promocija novih učača Kur'ana, koji su u rekordnom vremenu, od septembra do decembra godine uspješno Nakon mevludskog programa u mesdžidu Oslo završili sufaru i savladali arapsko pismo. Mushafe, kao najviše diplome Kursa, uručio je Abdurahman ef. Mešanović, imam u penziji. Ovo je inače deveta generacija svršenika Kursa arapskog pisma koju organizuje i vodi dr. Faruk ef. Terzić. Mevludski program je završen zajedničkom dovom, a druženje je nastavljeno u kantini uz sokove, kahvu i razne vrste domaćih slatkiša. Zahvaljujemo svima koji su učestvovali u organizaciji ovog mevluda i pomogli da širimo tople poruke mira (selama), ljubavi (mehabbeta) i milosti (rahmeta). 25

26 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:55 PM Page 26 IZ NAšIH DžEMAtA Mevludski program za djecu u Oslu: Djeca Osla na mevludu sa svojim imamom Farukom ef. Terzićem Mjesec rebiu-l-evvel je mjesec u kojem je rođen Muhammed, a.s., i u njemu se obično više govori i priča o rođenju i životu Muhammeda, a.s., kao i o njemu kao poslaniku i uzoru za cijelo čovječanstvo. Posebno je to važno u Norveškoj, jer muslimanska djeca, kroz obrazovni i odgojni sistem ove zemlje, mnogo više nauče o Isusu, odnosno, Isa, a.s. onako kako je predstavljen u kršćanstvu. Paradoksalno je ali istinito da muslimanska djeca u Norveškoj znaju više o Isusu i evanđeljima nego o Muhammedu, a.s., i Kur'anu, a.š. U Oslu je u subotu, godine organizovan i održan poseban čas za djecu koji je bio posvećen rođenju Muhammeda, a.s. To je ujedno bio i posljednji čas vjerske pouke i bosanskog jezika u prvom polugodištu godine. Pripremio: Faruk Terzić Zato je i mjesec rebiul-evvel dobra prilika da se naša svijest o Muhammedu, a.s., poveća i da se kroz razne vjerske i kulturne programe, vjersku pouku i mevlude više edukujemo o Muhammedu, a.s. Mi težimo da naša djeca znaju neke osnovne informacije Nakon mevluda upriličena je zakuska za male džematlije o Muhammedu, a.s., kao što je npr. gdje je i kada rođen, kako mu se zovu roditelji, kada je primio objavu, ko su mu bili najveći prijatelji itd. Na ovaj način želimo da pridonesemo da se u našim kućama, društvima, sijelima i susretima govori o Muhammedu, a.s., i da se prema njemu gaji ljubav i poštovanje. To je jedna važna podloga za razvijanje ljudskog i vjerskog karaktera. U kratkom recitalu, koji su pripremili i izveli polaznici vjerske pouke i bosanskog jezika, naučili smo i prisjetili se dosta detalja o rođenju Muhammeda, a.s., koji su neizostavni dio odgoja i obrazovanja mlađih naraštaja. Učiti o Muhammedu, a.s., je učinilo ovaj čas drukčijim i svečanijim od ostalih časova, jer gdje se spominje Muhammed, a.s., i gdje se uči o Muhammedu, a.s., Allah, dž.š., šalje meleke rahmeta, a ašk i ljubav caruju. 26

27 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:55 PM Page 27 IZ NAšIH DžEMAtA Džematlije Haugesunda sa imamom Ibrahimom ef. Šabicem Detalj sa mevluda u Haugesundu Pripremio: mr. Ibrahim ef. Šabić U džematima širom Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj, na svojstvene načine, učenjem mevluda, tevhida, zikra i drugih vrsta okupljanja obilježeno je rođenje posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., koji je rođen 12. rebbiu-levvela 571. godine u gradu Mekki. Mevludska svečanost se, također, održala u džematu Haugesund 9. januara godine nakon klanjanja jacija-namaza, gdje su polaznici vjerske pouke izveli mevludski program. Program je započeo Abdulah Mukić učenjem odlomaka iz Kur'ana, nakon čega su mektepski slavuji učili ilahije i kaside, čitali recitacije i znamenite događaje iz života našeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Pored mevluda proučen je tevhid pred duše naših stradalih Bošnjaka i Bošnjakinja u proteklom ratu, naročito, žrtvama iz manjeg bh. entiteta koji je na ovaj dan obilježavao svoj dan osnivanja. Mevludu je prisustvovao glavni imam Senaid ef. Kobilica koji je istakao da mevludom oživljavamo sjećanje na posljednjeg Božijeg Poslanika, njegovu sredinu, ono čime je bio zadužen, njegovom misijom a to je bilo La ilahe illallah - nema boga sem Allaha. Nakon mevluda i tevhida podijeljeni su paketići prisutnoj djeci a vrijedne hanume priredile su, kao i uvijek, kahvu, halvu i druge specijalitete naše kuhinje. Pripremio: Derviš ef. Varešlija U subotu 13. februara ove godine džemat Drammen na čelu s imamom Dervišem ef. Varešlijom organizirao je tradicionalni izlet, skijanje i druženje na snijegu za polaznike mekteba i njihove roditelje. Ovog puta, pridružile su nam se i džematlije iz džemata Vestfold, sa svojim imamom Edinom ef. Mezitom. Pored pomenutih imama, mektepskom izletu je prisustvovao i glavni imam Senaid ef. Kobilica. Svim polaznicima mekteba Islamska zajednica je tog dana platila jednodnevnu kartu za skijaški lift po želji roditelja. Naročit doprinos ovom lijepom druženju djece i roditelja u prirodi, pružio je hadži Ismet Hodžić koji se istakao u pripremi i organizaciji samog događaja ali je, uz Nermina Ibrahimovića iz Hønefossa, bio i najaktivniji pojedinac zadužen za roštilj i sokove koje je obezbijedila Islamska zajednica. Veliki broj djece iz Vestfolda i Buskeruda, odnosno iz kommuna Sandefjord, Tønsberg, Ramnes, Horten, Svelvik, Drammen, Prelijep suncan dan na skijalištu u Konsbergu privukao je mnoštvo djece polaznika vjerske pouke Asker, Sandvik i Hønefoss, uživao je tog dana u lijepom vremenu, skijanju i druženju. Nadamo se da će ovo međudžematsko druženje postati tradicionalno. 2

28 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:55 PM Page 28 IZ NAšIH DžEMAtA Ibrahim ef. Šabic sa djecom iz mekteba džemata u Stavangeru prilikom izvođenja programa Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj Pripremio: mr. Ibrahim ef. Šabić Dana godine povodom ulaska u mjesec rođenja Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., u džematu Stavanger u prepunoj sali održan je prigodan program u izvedbi polaznika mektepske pouke ovoga džemata. Na samom početku programa prisutnima se obratio imam za Zapadnu obalu Norveške Ibrahim ef. Šabić, koji je između ostalog naglasio važnost ispravnog slijeđenja prakse našeg polanika Muhammeda, a.s., posebice u vremenu u kojem danas živimo i okolnostima u kojima se nalazimo. Nakon toga, polaznici mektepske nastave izveli su prigodan program uz učenje ilahija i kasida te recitiranje mevluda i spjevova o poslaniku Muhammedu, a.s. Odziv djece i roditelja na mevludu u Stavangeru bio je veoma zapažen Na mevludu u Stavangeru gost je bio i glavni imam, Senaid ef. Kobilica Na kraju samog programa prisutnima se obratio i glavni imam Senaid ef. Kobilica koji je u svom obraćanju, između ostalog, izrazio zabrinutost zbog nemilih događanja u proteklim danima i pozvao prisutne da svoju djecu ogajaju u duhu naše tradicije i kulture. Ovo je treći po redu mevludski program koji se organizuje svake godine povodom dana rođenja Allahovog poslanika Muhammeda, a.s. Iskrene čestitke i zahvale povodom organizacije ovog programa idu roditeljima čija djeca pohađaju mektepsku pouku, Džematskom odboru kao i svim džematlijama ovoga džemata. 2

29 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:55 PM Page 29 IZ NAšIH DžEMAtA Ibrahim ef. Šabic sa polaznicima vjerske pouke u Bergenu Pripremio: mr. Ibrahim ef. Šabić Na času vjerske pouke u Bergenu Mektepska nastava je jedna od osnovnih aktivnosti u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Norveškoj. U džematu Bergen ova nastava se izvodi na dva punkta vjerske pouke. U mektepskoj 2015/2016. godini mektebsku pouku pohađalo je 35 polaznika. Tačnije, na punktu u Osu upisano je 8 polaznika dok je u Bergenu upisano 27 polaznika. Mektepsku nastavu pohađaju djeca od 5 do 16 godina i u skladu s mogućnostima kao i nastavnim pomagalima. Ova nastava izvodi se prema Planu i programu. Jedan od osnovnih problema s kojim se srećemo u džematu Bergen, bez obzira da li se radi o mektepskoj pouci ili općenito, su džematske prostorije. Vjerski život pa i mektepska pouka se u cijelom džematu odvijaju u prostorijama koje su neadekvatne i koje svaki put kada želimo imati mektepsku pouku ili neku drugu vjersku aktivnost moramo iznajmljivati. Ali bez obzira na poteškoće s kojima se susrećemo, mektepska nastava se održava u redovnim terminima. Veliku ulogu, možda i najveću, imaju roditelji koji su nosioci mektepske nastave. Oni su ti koji se brinu o prostorijama, hrani i slatkišima za djecu, o prijemu imama kada dođe i sl. Također, ne možemo a da ne spomenemo veliki angažman i omladine koja je ranije prošla proces mektepske nastave i koji su sjedili u mektepskim klupama a koja se danas trudi da ova nastava teče bez problema. Ovdje prije svega mislimo na mektepsku nastavu u Osu, gdje vrijedna Suada Kahrimanović uveliko pomaže i asistira imamu. Ovom prilikom pozivamo sve roditelje da šalju svoju djecu na mekteb, kako u Bergen, tako i u druge džemate širom Islamske zajednice. Veliki selam za čitatelje BH Glasnika od mektepske raje iz džemata Bergen. Djeca na pauzi vjerske pouke u Bergenu 2

30 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:55 PM Page 30 IZ NAšIH DžEMAtA Zajednička fotografija učesnika Kurs islama za mlade u Drammenu Pripremio: Derviš ef. Varešlija Ovogodišnji Kurs islama za mlade kojeg je 7. i 8. novembra Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj organizirala u džematu Drammen okupio je veliki broj momaka i djevojaka s područja Østfolda predvođenih mualimom Velisom Hasanović, Vestfolda, Telemarka, Aust i Vest Agdera te Akershusa, Hedmarka i Opplanda. Džematlije džemata Drammen, na čelu sa imamom Dervišem ef. Varešlijom, potrudile su se da ovo lijepo druženje protekne u ozračju pravog bošnjačkog gostoprimstva. Prvog dana Kursa, u subotu 7. novembra, veoma zanimljiva predavanja održali su Edin ef. Mezit, Derviš ef. Varešlija i Aziz ef. Ahmedović. Nakon pauze za ručak i klanjanja podne-namaza, u prostorije IZ u Drammenu stigao je specijalni gost Kursa islama, popularni bosanskohercegovački pjevač Eldin Huseinbegović koji se pridružio prisutnima u klanjanju ikindija-namaza, te je proučio i ezan za namaz. Nakon ikindije, Eldin se prisutnima obratio govoreći o vlastitom doživljaju islama a podsjetio se i na neke zanimljive Derviš ef. Varešlija s polaznicima kursa u Drammenu Aziz ef. Ahmedović s polaznicima u Drammenu 0

31 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:55 PM Page 31 IZ NAšIH DžEMAtA Eldin Huseinbegović je proučio ezan za ikundija-namaz doživljaje iz svog života koji mogu pomoći mladima da bolje razumiju važnost vjere u periodu odrastanja. Uslijedilo je nezaobilazno slikanje s popularnim pjevačem a Eldin se zatim uputio u salu u Drammenu u kojoj je te večeri bio planiran njegov koncert. Učesnici Kursa su nastavili sa svojim aktivnostima do akšama. Koncert Eldina Huseinbegovića koji je te večeri održan u Drammenu, organizirala je, uz svesrdnu pomoć naše Islamske zajednice, humanitarna organizacija Milost a sav prihod od koncerta bio je namijenjen u humanitarne svrhe. Sam koncert, koji je prošao u izuzetno lijepoj atmosferi, okupio je veliki broj naših džematlija iz Drammena i okolnih kommuna a Eldin Huseinbegović je još jednom dokazao da je stvarni biser bosanskohercegovačke muzičke scene. Drugi dan Kursa, u nedjelju 8. novembra, program su ponovo predvodili Aziz ef. uz pomoć Derviša efendije, a nakon ručka i klanjanja podne i ikindije-namaza program Kursa je okončan. Bio je ovo još jedan kvalitetan sadržaj organiziran za mlade džematlije naše zajednice a reakcije omladinaca te, naročito, njihovih roditelja pokazale su da se s ovakvom praksom mora nastaviti i ubuduće. Eldin Huseinbegović sa omladinom na Kursu islama u Drammenu tradicionalno druženje na snijegu na Hafjellu (Lillehammer) Pripremio: Derviš ef. Varešlija Islamska zajednica, odnosno džemat Lillehammer, već tradicionalno u mjesecu februaru organizuje druženje uz skijanje za polaznike mekteba, njihove roditelje i ostale džematlije iz Lene, Gjøvika, Lillehammera i Øyera, na skijaškom centru Hafjell. Tako je bilo i šestog februara ove godine. Noć uoči druženja na snijegu, imali smo džematsko sijelo kod Samira Tire i njegove porodice, čestitih džematlija iz Øyera. Sijelu i druženju, prisustvovao je i glavni imam Islamske zajednice Senaid ef. Kobilica. Džematski odbor je danima prije druženja pripremao sve potrebno kako bi se svi pristigli gosti osjećali što ugodnije. Bosanski specijaliteti s roštilja mirisali su dolinom ovog poznatog skijaškog centra. Dok su stariji bili okupljeni oko roštilja, ćaskajući uz bosansku kahvu, dotle su polaznici mekteba uživali na snijegu, skijajući se. Ovako lijep običaj ćemo, ako Bog da, nastaviti i u godinama koje su pred nama. 1

32 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:56 PM Page 32 IZ NAšIH DžEMAtA Polaznica Kursa prima poklon - mushaf od Abdurahmana ef. Mešanovića To podrazumijeva da svako, u vrlo kratkom roku od jednog polugodišta odnosno semestra, nauči prepoznavati harfove, pojedinačno ili u riječi, nauči ih čitati i pisati i pravilno izgovarati. Tako se stvara dobra podloga za daljnje usavršavanje u učenju Kur'ana koje se vrši u okviru jednog drugog programu koji U Oslu se od godine jednom ili dvaput godišnje, zavisno od broja upisanih, organizuje Kurs uvoda u arapsko pismo. Kurs ima vrlo jednostavan cilj a to je da polaznici nauče učiti u Kur'anu. Pripremio: Faruk ef. Terzić se zove Halka u okrilju Kur'ana časnog, koji se održava jednom u hefti. Na Halki se stavlja akcenat na tri važna polja u učenju Kur'ana. Prvo je tedžvid, odnosno pravilno učenje Kur'ana. Pored prepoznavanja harfova i mogućnosti njihovog čitanja, postoje i neka druga pravila Polaznici Kursa arapskog pisma Polaznici Kursa arapskog pisma 2

33 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:56 PM Page 33 IZ NAšIH DžEMAtA Abdurahman ef. Mešanović uručuje mushaf polazniku Kursa arapskog pisma koja su vezana za izgovor harfova pojedinačno, ali i u riječi, kada se nađu jedan pored drugog, i kako utiču jedan na drugog. Drugo polje je terdžema, odnosno prevođenje Kur'ana. To podrazumijeva da se pobliže upoznamo s riječima i terminima u Kur'anu koji su tako familijarni našem jeziku, kao što su npr. salat, iman, islam, ihsan, kurban, fesad itd. Ali da se upoznamo i s nekim drugim riječima koje ne poznajemo a koje nam pomažu jako mnogo u razumijevanju Kur'ana. Treće polje je tefsir. Tefsir znači tumačenje Kur'ana. Dakle, prvo naučimo da čitamo, pa onda prevodimo na bosanski jezik, što nam olakšava razumijevanje onoga što piše, pa onda tumačenje, što nam pomaže ne samo da primijetimo nijanse značenja nego da se približimo što tačnijem i pravilnijem razumijevanju Kur'ana. Kurs uvoda u arapsko pismo se organizuje svake godine jednom, a održava se u večernjim satima utorkom i četvrtkom. Čas traje sahat vremena i na svakom času se pređu dva harfa. Udžbenici su savremeni i sadrže pomoćne CD-ove kao i linkove za učenje arapskog pisma uz pomoć interneta. Kurs uvoda u arapsko pismo nije samo učenje arapskog pisma. On je mnogo više od toga, jer kroz učenje mi se družimo i upoznajemo. Navikavamo se na obaveze, usavršavamo sami sebe, rušimo neke barijere koje smo postavili sebi ili koje su nam drugi nametnuli o islamu i učenju Kur'ana. Navikavamo se da dolazimo u džamiju, što je samo po sebi ibadet. Vežemo se za džamiju i za zajednicu, vežemo se za namaz, što je temelj naše časne vjere. Ove godine smo imali devetu generaciju polaznika Kursa, koji je uspješno završilo devet polaznika, a umjesto diplome, mi dijelimo Mushaf, tako da smo ove godine podijelili devet novih Mushafa za devet novih učača Kur'ana u džematu Oslo. Promocija ovih novih učača Kur'ana Časnog je upriličena povodom obilježavanja rođenja Muhammeda, a.s., i to na mevludu, god. Čast dodjele Mushafa je pripala Abdurahmanu ef. Mešanoviću, imamu u penziji, i dugogodišnjem muallimu. Upućujemo iskrene čestitike svakom svršeniku Kursa uvoda u arapsko pismo, njihovim porodicama i prijateljima. Da njihov uspjeh bude uspjeh svih nas, amin!

34 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:56 PM Page 34 NOrvEšKA Tribina u Nobelovom centru za mir u Oslu Učesnici konferencije u Nobelovom centru za mir u Oslu Tekst i fotografije: F. KONJHODŽIĆ Prije skoro pet godina, jedna fotografija napravljena na sahrani na Nesoden groblju u Norveškoj obišla je svijet. A na fotografiji su jedan imam i jedna svećenica Norveške crkve. To je bilo u vrijeme najtežih događanja u Norveškoj, a sve se dešavalo na sahrani ubijene djevojke Bano Rašid. Fotografija je obišla svijet kao simbol suživota i multikulturalnog društva! Bano Rašid iz mjesta Nesodena je ubijena zajedno s 68 Anne Marit Tronvik svećenica i Senaid ef. Kobilica, u Nobelovom institutu drugih mladih ljudi na otoku Utoja (Utøya) 22. jula, prije skoro pet godina. Slika sveštenika i imama koji su pratili mladu djevojku do njezinog posljednjeg počivalista, mezara, rame uz rame, obišla je cijeli svijet. A na toj fotografiji su norveška svećenica Anne Marit Tronvik i naš imam Senaid ef. Kobilica. Oni su bili glavni učesnici tribine održane u Nobelovom centru za mir u Oslu. Uvodnu riječ je imao otac rahmetli Bano Rašid, Abobakar Rašhid Mostafa. Na ovoj tribini, koju je vodila moderator Bushra Ishaq učestvovali su Anne Marit Tronvik i Senaid ef. Kobilica koji su govorili o ovom svom iskustvu i podvukli da su sretni da je ovaj spontani čin postao simobolom multikulturalnosti, suživota i integriteta.

35 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:56 PM Page 35 NOrvEšKA Proces «Breivik protiv Norveške» - Breivik otpočeo proces nacističkim pozdravom- On smatra da «uvjeti u zatvoru» ugrožavaju njegova ljudska prava, a posebno jer mu je određena stroga kontrola komunikacije i teške izolacije. Ovaj proces je u Norveškoj izazvao mnoge kontroverze. Kao što je poznato, Anders Behring Breivik, osuđen je na 21 godinu zatvora jer je 22. jula godine ubio 77 osoba na otoku Utøya i u «Vladinom kvartu» u Oslu, koji je tom prilikom razoren autobombom. Mnogi Norvežani postavljaju pitanje da li je uopće trebalo dozvoliti ovakav proces masovnom ubici, koji niti u jednom trenutku nije pokazao znake kajanja za djelo koje je počinio. Neki to ocjenjuju kao jednu vrstu sudske farse, u kojoj osuđeni zločinac želi još jednom skrenuti pažnju na sebe i svoje fašističke ideje. Ova tvrdnja je dobila svoju potvrdu danas, na početku ovog procesa, kada je prisutne pozdravio nacističkim pozdravom. S druge strane, ozbiljni pravni eksperti smatraju da i ovim procesom norveško pravosuđe pokazuje svoj kvalitet i odnos prema ljudskim pravima čak i za osuđene zločince. Ovih dana u mjestu Skien (Sijen) počeo je dugo očekivani sudski proces u kome osuđeni zločinac i masovni ubica tuži državu Kraljevinu Norvešku, zbog ugroženosti svojih prava. Priredio: F. KONJHODŽIĆ Jedan od branilaca Breivika u ovom procesu Øystein Storrvik (Oejstein Storvik) smatra kako se čini da je plan norveških vlasti da ovoga zločinca zadrže u zatvoru cijeli život i da je zbog toga vrlo važno da se utvrdi pod kakvim uvjetima će biti nastavljen njegov zatvorski život. On je posebno naglasio kako nije cilj ovoga procesa da osuđenik iznosi svoja politička razmišljanja. Naglašeno je ovom prilikom da ni tužilac ne smatra da je izložen torturi, ali da se povrede procesa izdržavanja kazne, koje su predmet ovoga suđenja, odnose na neljudski odnos prema njemu. - Važno je da njegovo zadržavanje u zatvoru ne bude lošija alternativa od smrtne kazne, naglasio je branilac. Sudija u ovom procesu je Ellen Andenæs-Sekulić, koja je u svom uvodnom izlaganju kazala da se radi o isključivo civilnom procesu. Cijeli proces će trajati četiri dana. Proces se odvija u dvorani zatvora u mjestu Skijen, a podvrgnut je strogim sigurnosnim procedurama i distribuciji informacija. Dijelovi procesa će biti prenošeni preko portala Norveške državne televizije i preko državne informativne agencije NTB. Ovako stroga porocedura kod distribucije infomacija u ovakvom pocesu se poduzima, prije svega, da se spriječi slanje eventualnih političkih poruka od strane ovoga zločinca i samoproglašenog naciste. Ovo je, inače, bilo prvo javno pojavljivanje zločinca Breivika u javnosti. Mediji su primijetili da je malo smršao i da je blijed (jer ne viđa sunca) a da još uvijek drži svoju ledenu masku s malo ili nimalo mimike, kakvu je imao tokom suđenja. 5

36 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:56 PM Page 36 KULtUrA Obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine Obraćanje ambasadora Emira Polje Nakon intoniranja himne, prisutne je pozdravio ambasador BiH u Norveškoj Emir Poljo. Čestitajući ovom prilikom praznik, on je naglasio kako ovaj datum postaje sve važniji u historiji BiH. On je podvukao da neki historičari ovaj datum smatraju jednim od najvažnijih datuma u posljednjih sto godina postojanja BiH. Historija će pamtiti ovaj dan kada je većina građana odlučila da krene putem slobode i nezavisnosti. Kasnije će ta sloboda biti plaćena visokom cijenom. On je podsjetio da je važno prisjetit se i odati počast svima onima koji su položili svoje živote za tu slobodu. Prigodnom manifestacijom u prepunoj sali Internacionalnog kulturnog centra i muzeja u Oslu, obilježen je Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Tekst i fotografije: F. KONJHODŽIĆ Ovom prilikom je predložio da se u narednom periodu planira jedan historijski sat na kome će se govoriti o ovom važnom datumu, sa svih aspekata, naglašavajući kako je veoma značajno da se s važnošću ovoga datuma upoznaju naši mladi i tako razvije kultura sjećanja. U svom govoru, ambasador je, također, istakao i najnovije pozitivne promjene koje su, kako je rekao, «posljedica napora jedne garniture političara, bez obzira šta vi mislili o njima», koji se odražavaju predajom zahtjeva za člansto u Evropsku uniju. To znači da su pred BiH konačno neka bolja vremena. Bit će potrebno uložiti dosta truda i napora da se taj cilj ostvari. Također smo svjesni da će morati biti provedene velike i, možda bolne, reforme, ali, u konačnici, to će biti napredak naše domovine. Mi smo generacija koja vjerovatno neće osjetiti blagodati tih procesa, ali hoće generacije koje dolaze iza nas. Tokom ove manifestacije uručena su prigodna priznanja Marii Fuglevaag Warsinski - 6

37 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 37 KULtUrA Varsi i Ivaru Amundsenu, počasnom konzulu BiH u Norveškoj, osvjedočenim prijateljima BiH, za njihov doprinos i saradnju s udruženjima i organizacijama bh. građana u Norveškoj. U obrazloženju stoji da se s ovim priznanjem želi izraziti naveća zahvalnost za doprinos i pomoć u očuvanju našeg nacionalnog identiteta, kulture i tradicije. Posebno je naglašen angažman za pomoć o širenju istine o ratu u BiH, u vrijeme kada su tim zbivanjima Norveška, Evropa i svijet bili šokirani tim nemilim događanjima i slikama koje su prikazane na tv ekranima. Također je istaknut angažman u doba kada je istina o ratu u BiH pokušana da se sakrije, a patnje naroda u BiH mnimaliziraju. Posebna zahvalnost je izražena za njihov angažman tokom obilježavanja genocida u Srebrenici. Ivar Amundsen, počasni konzul BiH u Norveškoj, je u Warsinski-Varsi i Ivar Amundsen s priznanjima svom obraćanju istakao da je za njega vrijeme angažovanja za BiH veoma važan period u njegovom životu. Upoznao sam se s drugom zemljom i postao građanin te druge države, osjećam se pomalo Bosancem! Također sam shvatio da kroz krizu i nesreće nastaju velika prijateljstva. Posebno je izrazio zadovoljstvo da je mogao doprinijeti organizovanju obilježavanja dvadeset godina boravka bh. građana u Norveškoj i dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici. Također je izrazio zadovoljstvo da je mogao svjedočiti razvoju i napretku BiH kao slobodne i samostalne države u poslijeratnom periodu. Maria Fuglevaag Warsinski-Varsi je, također, iskazala zahvalnost za ovo priznanje dvadesetčetverogodišnjeg angažmana i solidarnosti sa narodom BiH. - Ovo priznanje nam predstavlja veliku čast i zahvalna sam za trajno prijateljstvo s Bosancima i Hercegovcima. Amina Talić - violina i Deniz Zelihić piano Želim da Bosna i Hercegovina nastavi s prosperitetom i daljim razvojem u miru i stvaranjem realne perspektive za buduće generacije. Priznanja je uručio Miralem Bećirović, koordinator Saveza udruženja građana BiH. Ovom prilikom su dodijeljene i zahvalnice Đevadu Mešanu za njegov doprinos za rad Instituta sevdaha, te Aidi Mrgan iz IKM-a za izuzetnu saradnju sa bh. organizacijama u Norveškoj i Oslu. Na kraju, prisutne je pozdravila i novoizabrana predsjednica Saveza udruženja građana BiH u Norveškoj, Sadeta Halilagić. U popratnom kulturnoumjetničkom progamu su učestvovali: hor Instituta sevdaha Sevdah, Deniz Zelihić, piano, Amina Talić, violina i Emira Alagić s prigodnom recitacijom. Posebnu pažnju prisutnih je privukla sedmogodišnja Amina Krpo sa recitacijom Bosna je ćilimom zastrta Nedžada Ibrišimovića. Ovu manifestaciju su organizovale aktivistice i članice Instituta sevdaha, a suorganizator je bio Savez udruženja građana BiH u Norveškoj.

38 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 38 KULtUrA Hvale vrijedan uspjeh u Sarpsborgu Velisa Salihović kandidat za Stanovnika godine 2015 i 1000-års jubileum ambasadør Piše: Aziz ef. Ahmedović Sa svečanosti u Sarpsborgu na kome je predstavljena Valisa Salihović Protekla godina je za Velisu Salihović bila veoma intenzivna. Čovjek bi pomislio da majka troje djece i nema baš vremena i energije da pored brige o njima uradi i doprinese puno zajednici. Vjerovatno je to i tačno, s obzirom na svakodnevnicu u kojoj živimo. Ali, kao u inat svemu ili možda da se potvrdi stara latinska mudrost da nema ni jedno pravilo bez izuzetka Velisa je stizala mnogo. Osim što je asistirala Azizu ef. Ahmedoviću u mektepskoj nastavi i veoma uspješno vodila Sekciju žena našeg džemata te bila aktivan član Džematskog odbora, itekako je bila uključena i u niz drugih aktivnosti od značaja za lokalnu zajednicu i naš grad. Treba spomenuti da je svojim entuzijazmom i zalaganjem zasluženo izabrana u Upravni odbor novoformiranog Dialogforuma Østfold u kojem se posebno istakla u radu Foruma žena te radu u Forumu za mlade. Ostat će zabilježeno da je Velisa u protekloj godini vodila prvi projekat obilježavanja Bajrama «Eid fest» u Sarpsborgu koji je bio otvorenog tipa i na kome je pripadnicima drugih vjerskih orijentacija prezentirano kako i na koji način mi, muslimani obilježavamo svoj najveći blagdan. Obilježavanje 20 godina od genocida u Srebrenici u Østfoldu ne bi bilo isto bez jedne ponosne i nasmijane žena u zelenoj marami koja je uz to i sama iz Srebrenice, koja ispriča i pronese priču o genocidu na više organiziranih skupova i pred različitim slušateljstvom. Neko ko je iskusio progon i bio izbjeglica najbolje razumije i unesrećene kolone ljudi koji utočište pokušavaju naći u Norveškoj. Zato i ne čudi Velisina suosjećajnost kao i angažman, kako kod nje tako i kod svih nas, Bošnjaka na tom polju. Sav uloženi trud i izdvojeno vrijeme da se sugrađanima Sarpsborga prenese jedna pozitivna slika islama i muslimana, da se razbije predrasuda o muslimanki zaključanoj u ormaru, da se pokaže da, itekako, imamo šta ponuditi ovom društvu, nije ostao neprimijećen. Inače, je u Sarpsborgu godina u kojoj će se, žargonski rečeno, sve vrtjeti oko obilježavanja 1000 godina postojanja grada. Pripreme se vrše zadnjih nekoliko godina a samo su neki dobili čast da u ovoj godini nose titulu Ambasadora obilježavanja 1000-godišnjice grada. S ponosom kažemo da je jedna od njih i naša muallima Velisa Salihović. Kruna uspješne godine je došla na njenom kraju kada je u decembru Velisa kandidovana za nagradu Stanovnik godine 2015 u Sarpsborgu. Nagradu dodjeljuje Odjel za sport, muziku i kulturnu djelatnost osobama koje su dale poseban doprinost gradu u ili su se prvi put istakle nakon dugodišnjeg rada u nekoj od oblasti. Iako na otvorenom internet-glasanju nije osvojila pomenutu nagradu, sama nominacija je velika čast i uspjeh, kako za Velisu, tako i za one s kojima je sarađivala u proteklom periodu. Svaki trud se uvijek isplati, skromno zaključuje Velisa. Meni ovo samo daje dodatni podstrek da u novoj godini nastavim tamo gdje sam u prošloj stala.

39 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 39 KULtUrA Intelektualni forum u Oslu: Prof. Dr. Zilka Spahić-Šiljak na predavanju u Centrali IZ Bošnjaka u Oslu Gost foruma: Prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak Gost foruma: Prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak U džamiji u Oslu je organizovan intelektualni forum na kojem Zilka Spahić- Šiljak bila glavni gost. Govorila je o izazovima javnog angažmana žene muslimanke na Zapadu, temi koja je jako aktuelna u današnjem svijetu. Forum je održan Pripremio: Faruk ef. Terzić Zilka Spahić-Šiljak je doktorica znanosti iz oblasti rodnih studija, prva profesorica iz BiH na prestižnom američkom sveučilištu Harvard. Nedavno je objavila knjigu Sjaj ljudskosti životne priče mirotvorki u BiH. Knjiga govori o 11 žena mirotvorki iz sedam gradova u BiH. Njen intelektualni rad obuhvata polja ljudskih prava, vjere, politike, obrazovanja i rodnih studija. Predavala je na univerzitetima u Oslu, Arizoni, Pittsburghu, Kopenhagenu, Beču, Beogradu i Novom Sadu. Trenutno je angažirana kao istraživačica na Stanford Univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama i profesorica je na Univerzitetu u Zenici. Ovo je inače drugi put da je profesorica Spahić-Šiljak bila gost na Intelektualnom forumu Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj. Prvi put je bila godine i govorila je na temu nasilja nad ženama i da takva vrsta nasilja nema religiju. Profesorica Zilka Spahić - Šiljak sa džematlijkama Osla

40 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 40 ISLAMSKE teme Sredinom decembra godine u organizaciji i koordinaciji Centra za napredne studije u Sarajevu je boravio istaknuti teoretičar iz oblasti slobode vjere prof. Tore Lindholm. Ovdje donosimo integralni tekst intervjua sa prof. Lindholmom vođenog od strane redakcije IIN Preporod. Razgovarao: Elvedin Subašić Prije samog intervjua s profesorom Lindholmom poklonili smo mu primjerak Preporoda. S obzirom da je na naslovnici bila najava posebnog priloga o ISILu profesor je izrazio zadovoljstvo što se piše o ovoj pošasti i bez postavljenog pitanja dao svoj komentar. LINDHOLM: Govoreći iz pozicije eksperta iz oblasti ljudskih sloboda, slobode religije i uvjerenja, posebno islama i kršćanstva, iskoristio bih priliku da uputim posebnu važnu poruku muslimanima u Bosni i njihovim ekspertima. Očekuje se od mene da kažem da moramo zaustaviti regrutaciju ljudi u ISIL, i to govorim definitivno, ali ono što nam je posebno važno jesu dobri naučni argumenti koji će ukazati na islamski legitimitet ovog našeg otpora. Nije dovoljno samo kazati da mladi ne idu na ratišta, već im treba dati razlog. Postoje ajeti u Kur anu koji se mogu zlonamjerno iskoristiti, koji govore o neprijateljstvu s jevrejima i kršćanima, ali važno je jasno kazati: ovo nije upućeno vama sada, već onima koji su tada u Medini bili u ratu s muslimanima. Zlonamjerno iskorištavanje ovih ajeta, trganje iz konteksta je vrlo opasno, a posebno za islam. Muslimani ne trebaju zanemariti bilo koje pog- lavlje u Kur anu, ali treba razumjeti kome su i kada upućeni. To je veliki zadatak za muslimane i posebno učenjake u Bosni, ali ovo je i hitna potreba za Evropljane. Vi, muslimani u Bosni, predstavljate jedinu muslimansku većinu u Evropi, koja ima tradiciju, vjerski obrazovni sistem poput medresa, kulturu. Mi imamo pravo očekivati to od vas. PREPOROD: Kakav je dojam u evropskim društvima, primjera radi odakle dolazite, o muslimanima u Bosni kada se govori o ISIL-u odlasku na ratišta? LINDHOLM: Nema nekih posebnih mišljenja. Ako postoje mladi koji odlaze na ova ratišta, ne odlaze zbog vjerskih razloga, već zbog velike nezaposlenosti, ekonomskih, socijalnih uvjeta u Bosni. Mladi ljudi koji nemaju posla se pozivaju da odu tamo i urade nešto herojsko. Neki od njih budu zavedeni misleći: Ovo može učiniti moj život smislenim. Ne može se u ime vjere raditi sve što se poželi PREPOROD: Kako gledate na izjave političkih predstavnika o muslimanima, poput Marine la Pen? Plašite li se da može doći do ograničavanja religijskih sloboda? LINDHOLM: Da. Nije do toga došlo, ali se može desiti. Sloboda prakticiranja vjere je u određenoj mjeri uskraćena. Mislim da je to počelo sa slučajem Lejle Šahin u Turskoj kojoj je godine zabranjen pristup Medicinskom fakultetu zbog hidžaba. 0

41 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 41 ISLAMSKE teme Žalila se Evropskom sudu za ljudska prava koji nije stao na njenu stranu. Ovo je eklatantan primjer nerazumijevanja Višeg suda u Evropi za ljudskih prava tako što joj nije dato pravo da nosi hidžab. Belgijska sutkinja je tada smatrala da je to njeno pravo, ali bila je sama protiv šesnaest glasova. U Francuskoj imate slučaje zabrane škole djeci zbog hidžaba. Ne smat- ram, lično, da djevojčice kao sedmogodišnjakinje trebaju imati hidžab, ali hidžab ne smije se zabranjivati. PREPOROD: Gdje prestaje sloboda religije i uvjerenja? LINDHOLM: Ovo je prilično dobro uredila Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Možete vjerovati u što želite, ali postavlja se pitanje vjerske prakse, odnosno šta možete raditi. Ne možete raditi šta god želite zato što smatrate da je to vaša vjera. Primjera radi u Kokkinakis slučaju predstavnik Jehovinih svjedoka Kokkinakis je kažnjen, prema grčkom zakonu, za prozelitizam. Slučaj je završio na Evropskom sudu za ljudska prava, koji je kazao da postoji neprimjeren i primjeren prozelitizam, koji mora biti dio slobode religije, a Kokkinakis i njegova supruga su njega koristili. Ali tu je i drugi slučaj u Grčkoj kada su zračni zapovjednici kažnjeni jer su preobraćivali podređene oficire u pentekostalizam. Žalili su se Evropskom sudu koji je odlučio da nije povrijeđeno njihovo pravo na slobodu religije, jer se ne može koristiti sloboda religije kao izgovor da se podređenom oficiru nametne vjera. Uzmimo na primjer za slobodu izražavanja kao uvrede Poslanikovih žena u knjizi Selmana Rušdija. Njegova knjiga je zabranjena u Indiji. Mislim da je indijska vlast postupila ispravno. Vlada je imala dobre razloge da vjeruje da bi knjiga izazvala veliki revolt, ljudi bi se međusobno ubijali, muslimani i hindusi. Znači, država je gledala i ostale razloge, a ne samo pravo na slobodu izražavanja. Treba balansirati u donošenju odluka. PREPOROD: Koje zemlje možemo uzeti kao uzor u promociji slobode religije? LINDHOLM: Na primjer, muslimanke u Švedskoj i Norveškoj nemaju problema zbog hidžaba, ali hidžab je samo jedan dio religijske prakse. U Norveškoj, doduše, nije dozvoljen hidžab u policiji i sudu, ali i to će se, nadam se, uskoro promijeniti. Tako da nema problema s ljudima koji ispoljavaju svoju vjersku pripadnost. Međutim, šta je s nikabom? Moj prijatelj, aktivist za ljudska prava, smatra da nikab ne treba tolerirati, jer se ne može identifikovati osoba. Mislim da je u krivu, ali to su drukčiji pristupi. Smatram da su Sjedinjene Američke Države dobar primjer za slobodu religije. U Americi nemate problema kao musliman, ali to se može promijeniti uslijed strašnih događaja poput onoga u San Bernandinu, gdje su napadači imali obrazovanje iz konzervativne škole u Pakistanu. Drugi ih pogrešno poistovjećuju s muslimanima, a oni nemaju nikakvog islamskog legitimiteta za svoju orijentaciju i djela. Oni su zavedeni. Muslimani moraju govoriti o sebi PREPOROD: Upravo smo zaprimili mail da je našoj sunarodnjakinji Lejli u Francuskoj zatvoren restoran, jer joj je policija u raciji pronašla člansku knjižicu bošnjačkog džemata. LINDHOLM: To je šokantna vijest! Ako je to uzela kao dokaz policija je bosansko-muslimanski identitet poistovijetila s islamističkim identitetom. Povezivati Bošnjake muslimane s terorizmom je veliko Nema logike! Policiju treba educirati. Imate glupe policajce, pune predrasuda. To je loš znak da je policija imala intuitivnu reakciju. Lejla se ne smije povući, treba tražiti izjavu svojih bosanskih predstavnika i autoriteta, treba reći da je ona član bosanske zajednice: mi ne stojimo iza onoga što je ISIL i osim toga vi, vi policija, trebate naš glas da smirimo ovu situaciju. Islamski autoriteti trebaju objasniti javnosti stvari. PREPOROD: Ko će ih slušati? LINDHOLM: Ja slušam. Svi normalni politički lideri, ne uključujući tu one poput Marine la Pen, reći će: moramo raditi protiv ove podjele na dva tabora, za i protiv muslimanske zajednice. Ništa u umu i srcu muslimana nema što bi ih činilo teroristima, ali ljudi imaju predrasude. Sto pedeset posto vaše energije treba biti usmjereno da se stvari razjasne: pisati tekstove na internetu kako ISIL zloupotrebljava izvore islama, kako je to pogrešno itd. PREPOROD: Koja je uloga crkava u razbijanju predrasuda jednih o drugima? LINDHOLM: Religijske zajednice u mojoj zemlji sarađuju. Budisti, ateisti, muslimani, jevreji međusobno sarađuju. Postoje instrukcije da se govori na nedjeljnim okupljanjima u crkvama, u budističkim hramovima o «drugima», kako imaju drukčija uvjerenja i kako to moramo poštovati i solidarisati se s njima. Tako da postoje glasovi za međureligijsku solidarnost. U mojoj crkvi se molimo za muslimane. Naravno, neki se začuđeno upitaju: šta je ovo? Međureligijska solidarnost PREPOROD: Ko će predstavljati imigrante i njihova prava, s obzirom na njihovu trenutnu poziciju? LINDHOLM: Kada su pakistanski imigranti došli u Norvešku sedamdesetih godina ponuđeno im je da naprave džamiju u Oslu. Međutim, razišli su se međusobno. Ne znam ko će ih predstavljati. Imigranti koji traže azil, moraju sami sebe predstavljati. Trebaju se organizirati i sami sebe predstavljati. Ali, ima i drugi aspekt onoga što pitate. S obzirom na veliki dolazak imigra nnata mi ih ne možemo sve primiti. To bi uništilo našu zemlju. Oni imaju pravo da ostanu ako im je život ugrožen, to je sa Sirijcima, međutim to nije slučaj s imigranatima iz drugih država. Čak i Sirijci moraju se vremenom akomoditirati, naučiti norveški, jer naši nastavnici ne pri- čaju arapski. Neki od njih će se vratiti ako što stvari krenu nabolje, a inšallah krenut će nabolje, u Siriju, jer Siriji trebaju inteligentni ljudi. Sirija je predivna zemlje, provodio sam odmore u Siriji i srce mi krvari zbog njenog samouništenja. PREPOROD: Imate li kontakte s Islamskom zajednicom Bošnjaka? LINDHOLM: Stariji sam pa zaboravljam imena, ali Senaida Kobilicu dobro znam, jer je bio član našeg projekta Oslo koalicija o slobodi religije i uvjerenja. Tu je i jedan mlađi imam čijeg se imena ne mogu sjetiti, ali radi vrlo dobre stvari. Mi smo vrlo svjesni važnosti bošnjačke zajednice u Norveškoj i njihovog napora na međureligijskoj ne samo solidarnosti, već i uzajamnom poštovanju. Bošnjaci su izvanredan narod, vrijedan narod koji doprinosi norveškom društvu. 1

42 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 42 ISLAMSKE teme Akcija kurbana U Akciji koju je vodila Uprava za ekonomske i finansijske poslove, uplaćeno je i žrtvovano kurbana ( ,60 kg), što je za kurbana više nego u prethodnoj godini. Fokus Akcije u godini su povratnički džemati gdje je u akciji Rijaseta kupljeno više od kurbana, a ostatak na području Federacije BiH. U saradnji s medresama, kupljeno je dodatno kurbana od povratnika u RSu, tako da smo u konačnici kupili više od kurbana od naših povratnika. Značajnu ulogu u akciji su odigrali i medžlisi na čijem području su nabavljani kurbani, jer su oni vršili odabir uzgajivača kurbana, kordinaciju i pripremne aktivnosti vezane za klanje i kordinaciju podjele kurbanskog mesa. U prilogu je tabela povratničkih medžlisa s količinama kupljenih kurbana. Klaonica Goveda (kom) Bravi (kom) Ukupno kurbana Medžlis Prnjavor Medžlis Vitez Medžlis Bratunac Medžlis Zvornik Medžlis Srebrenica Medžlis Vlasenica Medžlis Glamoč Medžlis Foča Medžlis Višegrad Medžlis Rogatica Medžlis Žepa Medžlis Gacko Medžlis Rudo Medžlis Kaljina Medžlis Čajniče Medžlis Prača Medžlis Vareš Kupres Ukupno

43 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 43 ISLAMSKE teme Pregled uplata za prethodne godine Naziv uplatioca Naziv uplatioca Austrija SAD -ICNAB Kanada Finska Holandija Rotterdam 34 Roermond 17 Amsterdam 22 Velika Britanija Njemačka Belgija Belgija -Džemat GHB Antwerpen Džemat Lijež 10 Džemat Ensarija Gent Francuska Pariz 21 Strazbur 20 Švicarska Norveška Švedska Danska CCIL Luxembur Džemat CIL Luksemburg - Marmer Džemat Wiltz Džemat CCIN Nord Luksemburg 23 MIZ Banja Luka 74 Medžlisi u BiH 123 Rijaset - Blagajna Rijaset - obaveza 12 Uplate pojedinaca preko banke Turska Ukupno

44 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 44 ISLAMSKE teme Raspodjela kurbanskog mesa Raspodjela kurbanskog mesa ove godine je bila centralizovana i koordinirana iz Uprave za ekonomsko-finansijske poslove. Ukupna raspodjela utvrđena je po prioritetima a akcent je stavljen na obrazovne institucije Islamske zajednice, javne ustanove, bolnice, obdaništa, studentske domove, domove za lica s posebnim potrebama. Prema prikazanoj tabeli ukupno je raspodijeljeno ,60 kilograma. Naziv korisnika kg Naziv korisnika kg Elči Ibrahim-pašina medresa Travnik ,60 Karađoz-begova medresa Mostar Medresa Osman ef. Redžović Gračanica Islamski pedagoški Fakultet Bihać Vojno mu ijstvo Sarajevo Studentski centar Sarajevo Crops Lukavac Prerada -Socijalni paketi Dijanet Turska -Poplavljena područja MIZ-Derventa 710 MIZ-Mrkonjić-Grad 672 MIZ-Bosanska Gradiška 604 MIZ-Bosanska Dubica 579 MIZ-Banja Luka MIZ-Bosanski Kobaš 715 MIZ-Prnjavor MIZ-Kotor-Varoš MIZ-Ključ 986 MIZ-Bosanski Brod 410 MIZ-Rudo 436 Bošnjačko Udruženje logoraša-bratunac "Leptir" Udr. hendikepiranih - Bratunac 125 Mdd Merhamet - Tuzla U.G."Naše Sjećanje" - Bratunac 260 Raspodjela povr. po džematima - Bratunac Narodna kuhinja - Doboj Raspodjela povr. po džematima - Zvornik Raspodjela povr. po džematima - Srebrenica Raspodjela povr. po džematima - Vlasenica Pučka kuhinja - Glamoč MIZ-Bosanski Petrovac 175 MIZ-Jajce 375 MIZ-Jajce Džemat Šipovo i Jezero 525 MIZ-Livno Opća bolnica Foča 450 Kp dom Foča Foča 590 Policijske uprave Foča i Miljevina 312 Općina Foča 75 Crveni krst - Foča 240 Udruženje penzionera - Ustikolina 490 HIPO banka Foča 48 Raspodjela povr. po džematima - Foča Raspodjela povr. po džematima - Višegrad Mu ijstvo goraždansko MIZ Ustikolina MIZ Goražde 920 Raspodjela povr. po džematima - Rogatica 491 Raspodjela povratnicima džemat Žepa MIZ Bileća 375 MIZ Gacko Raspodjela povr. po džematima - Rudo 300 MIZ - Kaljina - Povratnici 650 MIZ - Čajniče - Povratnici 450 MIZ - Prača - Povratnici 625 Raspodjela povr. po džematima - Vareš Begić Mustafa - džemat Kupres 60 Raspodjela trećine uplatiocima Raspodjela radnicima na klaonicama 57 Studentski hotel - Mostar Ukupno 1.0,60

45 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 45 ISLAMSKE teme Raspodjele mesa koje je ustupljeno od medresa Naziv korisnika kg Kantonalna bolnica Goražde Starački dom Goražde 500 MIZ-Čajniče 986 Raspodjela povratnicima - Rogatica KPZ Ustikolina 250 Mu ijstvo goraždansko Raspodjela povratnicima Žepa JU Kant. bolnica Zenica 960 Dom za stara lica Zenica 720 Crveni polumjesec Zenica 720 Udruženje Svjetionik 480 Udruženje nagluhih - Zenica 360 Udruženje nagluhih Ze-Do Kantona 192 JU Dom za zbrinjavanje invalida Sarajevo 630 Crveni križ Sarajevo 630 Iskorak u poslovanju rtv IZ BIr Studentski dom Mostar Zavod Mjedenica Sarajevo 440 JU Bakovići Fojnica 440 JU Drim Fojnica 440 JU Dom za iznemogla lica- Jablanica 440 IPF Bihać-Prerada Zavod za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo 220 Crops Smoluća 880 Obdanište Brčko Studentski dom Mostar Obdanište Jablanica 220 Obdanište Konjic 220 Obdanište Mostar 660 Raspodjela na klaonici 220 Ukupno 1.1 Šef Odjela za ekonomske poslove, mr. Bilal Memišević Radio-televizija BIR se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa, shodno dozvoli koju je izdala Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK). Osam godina smo se bavili proizvodnjom i emitovanjem radijskog programa, izuzevši projekat Ramazanskog TV programa koji smo realizovali u saradnji sa Upravom za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH i vanjskim saradnicima. TV produkcija novi je iskorak u našem poslovanju. Tehnička podrška BBI banke i njenih osnivača Islamskoj zajednici u BiH bila je snažan vjetar u leđa njenom razvoju. Sa ponosom možemo ozvaničiti i početak rada TV produkcije BIR. Prvi projekat koji samostalno realiziramo jeste video snimanje hutbi iz Gazi Husrev-begove džamije. Također najavljujemo realizaciju Ramazanskog TV programa i ove godine, kojeg ćemo besplatno ponuditi svim zainteresiranim medijima, te dokumentarnih emisija, priloga i filmova. Naravno, osim TV programa, kada je u pitanju Ramazan, u planu su i radijske emisije koje ćemo besplatno ponuditi zainteresiranim radio stanicama.. Predstoje nam dalja kadrovska i tehničko-tehnološka unapređenja TV produkcije. Za sada naše projekte možete pratiti na našem Youtube kanalu i web portalu Na raspolaganju smo, također, za saradnju sa svim zainteresiranim medijskim kućama. Vaš RTV BIR! 5

46 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 46 ISLAMSKE teme Pisma čitalaca: Moje ime je Zerina Tiro. Odnedavno živim u Norveškoj, jako zanimljivoj zemlji. Prije toga sam živjela u Bosni i Hercegovini još zanimljivijoj zemlji, čudnijoj, ali za jednu zehru ljepšoj i pitomijoj. Norveška je zanimljiva kršćanska zemlja; ima jake vjetrove koji pušu kroz kosti; more koje je hladno; divlju i nepredvidivu prirodu i ženu sa hidžabom koja radi na skoro svim pozicijama. A živjela sam u jednoj ljepšoj i pitomijoj. To je zemlja u kojoj se ljudi pozdravljaju sa strancima na ulici, pozivaju u kuću, na kahvu i ručak, to je zemlja u koju je islam došao u goste u 15. stoljeću, a dobri narod bosanski je tog gosta prihvatio objeručke i odlučio ga zadržati za sebe jer su vidjeli neprocjenjivu vrijednost koju on ima. Islam je vjera koja je stavila tačku na strahote koje su žene prije islama proživljavale. Islam je uredio život, dao zaštitu i prava svima, spustio je haljine niz ženska tijela i učinio je simbolom čistoće, ljepote, vjere i nagrade. Žena u islamu je procvjetala i skinula sa sebe etiketu s cijenom, svima je dala do znanja da se ona ne može kupiti, ali da se može zaslužiti čašću, vjerom i poštenjem. Takva žena je postala ono što samo jedna, u ovoj čudnoj zemlji Norveškoj može, postala je kraljica, a, gle, čuda, svaka žena u islamu je kraljica, a u ovom kraljevstvu to je samo jedna i niti jedna druga ne može biti isto što i ona. Zato, kad me neko pita odakle sam ja sa ponosom kažem da sam iz zemlje koja ima mnogo kraljica. Ali ta zemlja iz koje sam ja, nije baš tako savršena kako bih voljela, ona ima jednu mahanu. Neki ljudi te zemlje su zabranili hanumama koje krasi njihov hidžab i vjera da rade na mjestima na kojima su radile pola svog radnog vijeka. Pitanje ličnog izbora i prava na vjeru i njeno ispoljavanje je oduzeto u godini pod izgovorom da to ugrožava objektivno prosuđivanje, ali ne obrazuju li se te iste hanuma pred eminentnim ličnostima na našim fakultetima koji ih uče upravo da zadrže objektivnost u svim situacijama. Izgleda da su taj sitni detalj zaboravili kada su donosili odluku i ja se iskreno nadam da će se toga sjetiti ubrzo i sustići u demokratiji ovo čudno kršćansko kraljevstvo koje nema takav problem, a može biti da su ovdje ljudi objektivniji zbog čistog zraka i jakih vjetrova. Bilo kako bilo, to je jedna mahana koja se potkrala našem plemenitom narodu a opet takva mahana se nije potkrala hladnom vikinškom narodu, koji o nama i našoj vjeri nije čuo sve dok se strašni rat nije dogodio, a opet nas je prihvatio i ugostio, omogućio nam da se prilagodimo i pomirio se sa činjenicom da sad imaju više od jedne kraljice. Jeg heter Hijab, og du!? 6

47 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 47 INFO R O đ E N I N A Š E R A H M E T L I J E Biščević/Asmir/Eldar Mujčinović /Emir/Emin Terzić/Faruk/Adem Teskeredžić/Osman/Haris Numić, Duda Duvno-Fredrikstad Zahirović, Šerifa Bosanska Gradiška-Gjerdrum Husković, Vehbija Goražde-Oslo Hadžović, Atija Mostar-Oslo Salahović, Fehima Trebinje-Tananger Krdžalić, Hajrudin Doboj-Horten Muzaferović, Senad Duvno-Lillehammer Zulfović, Azemina Sarajevo-Oslo Rahmetullahi 'alejhim rahmeten vasi'ah! O S L O P O Z I v N I C A Halka u okrilju Kur'ana časnog, utorkom od 18:00 Dragi učači Kur'ana, Vec šest godina organizujemo druženje u okrilju Kur'ana časnog gdje posvetimo jedan sahat u he i izučavanju Kur'ana i promišljanju o njegovim ajetima. Uz to obavezno klanjamo jedan od namaskih vaktova u džematu i družimo se razgovarajući o vjerskim i duhovnim temama. Organizovanje ovakvog načina izučavanja Kur'ana i druženja u njegovom okrilju su proistekli iz izreke našeg voljenog poslanika, Muhammeda, a.s., u kojoj se kaže: Kada god se okupi grupa ljudi u nekoj Allahovoj kući radi učenja i proučavanja Kur'ana na njih se spusti smirenost, obaspe ih milost, okruže ih meleci i Allah ih spomene kod onih koji su kod njega. (Hadis bilježi Muslim) A svima nam je potrebno učenje i proučavanje, smirenost i milost, te okruženje bezgrješnih nuranijskih bića i Božija pažnja. Metodološki, Halka časnoga Kur'ana ima za cilj da nastavi obučavati svršenike kursa Uvoda u arapsko pismo i da pomogne svima onima koji već znaju učiti Kur'an da čuvaju i osvježe svoju vezu sa Allahovom objavom. Program se fokusira na tri oblasti koje se mogu označiti skraćenicom TRI T, što znači Tedžvid: pravilno učenje Kur'ana; Terdžema: prevod Kur'ana i Tefsir: tumačenje Kur'ana. Dođite da se družimo uz Kur'an srijedom od 18:00 u džamijske prostorije na Fougners vei 2A, 0571 Oslo. Dobro došli!

48 BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:57 PM Page 48 Reisu-l-ulema primio ambasadoricu Kraljevine Norveške Dana, 19.januara godine reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović primio je ambasadoricu Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini nj.e. Vibeke Lilloe. Nadati se da je ovo prvi u nizu projekata u kojim će sarađivati Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Ambasada Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, poručeno je sa današnjeg sastanka. Ovaj projekat rezultat je analize potreba mladih od 13 do 30 godina koju je izvršila Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i na osnovu koje se došlo do zaključka da se radi o izuzetno ranjivoj pop- ulaciji koja ima veliki broj problema i potreba. Na sastanku se razgovaralo o realizaciji projekta Islamske zajednice u BiH posvećenog mladima od 13 do 30 godina čije financiranje je preuzela Kraljevina Norveška. S obzirom na to da su mladi budućnost svake zajednice, kao odgovor na ove probleme i potrebe, pristupilo se razvoju strategije inovativnog i funkcionalnog modela rada sa mladima od 13 do 30 godina, a sama strategija predviđa realizaciju niza projekata koji će biti namijenjeni populaciji ove starosne dobi. Reisu-l-ulema se u ime Islamske zajednice zahvalio Kraljevini Norveškoj koja je podržala ovaj oblik saradnje, te u potpunosti preuzela finansiranje ovog projekta, te što je prepoznala Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini kao pouzdanog partnera. U okviru ove strategije definirani su prioriteti, a jedan od glavnih ciljeva jeste da se mladi usmjere prema univerzalnim vrijednostima u društvu, te time odvrate od negativnih ponašanja kao što su bolesti ovisnosti, nasilje i svi vidovi ekstremizma. Reisu-l-ulema primio ambasadoricu Kraljevine Norveške