O D L U K U O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE NACIONALNOG PARKA "LOVĆEN"

Størrelse: px
Begynne med side:

Download "O D L U K U O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE NACIONALNOG PARKA "LOVĆEN""

Transkript

1 914. Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 Ustava Crne Gore i člana 47 stav 1 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata ( Službeni list CG, br. 51/08, 34/11 i 35/13) Skupština Crne Gore 25. saziva, na 10. śednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u godini, dana 25. jula godine, donijela je O D L U K U O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE NACIONALNOG PARKA "LOVĆEN" Ĉlan 1 Donosi se Prostorni plan posebne namjene Nacionalnog parka "Lovćen" (u daljem tekstu: PPPN NP "Lovćen"). Ĉlan 2 PPPN NP "Lovćen" obuhvata područje Nacionalnog parka ''Lovćen'' sa zaštitnom zonom i koridor žičare Kotor Lovćen Cetinje. Nacionalni park obuhvata površinu ha, od čega u okviru teritorije opštine Cetinje ha i teritorije opštine Budva 570 ha. Područje Nacionalnog parka "Lovćen" ne zalazi u opštinu Kotor, već samo njegova zaštitna zona. Zaštitna zona Nacionalnog parka obuhvata površinu ha, od čega u okviru teritorije opštine Cetinje ha, opštine Budva ha i opštine Kotor ha. Ukupna površina Nacionalnog parka "Lovćen" sa zaštitnom zonom iznosi ha. Površina koridora žičare sa početnim stanicama izvan Nacionalnog parka iznosi oko 80 ha. Granica Nacionalnog parka "Lovćen" definisana je Zakonom o nacionalnim parkovima ( Službeni list CG, broj 28/14). Granica Nacionalnog parka "Lovćen" počinje od raskrsnice puteva na mjestu Krstac, odakle ide na jugoistok grebenom do puta Krstac - Ivanova Korita, a zatim istim putem istočno od vrha Janšine - grebenom do kote 1276 i dalje preko kota 1383, 1465, 1451 i 1402 do puta iznad Grabove prodoli, gdje izlazi na put Dolovi - Velja glava, zatim grebenom Velja glava izlazi na Babinu glavu - kota 1474 i grebenom Koložunjskih greda do kote 1427 i kote 1315 (Kolovijeri) grebenom do kote 1278 na Murakovac - kota 1387, grebenom nad Reskovicom do Mainskog vrha - kota 1324, grebenom nad širokom stranom na kotu 1210, grebenom Mainske gradine iznad Velje strane na kotu 1180 i 1118 (Korita), kote 1174, zatim preko vrha Rome strane - kota kote 939 na Ugnjima, preko Brštanovih krša na kotu Goli vrh iznad Osoja do Stanišine glave - kota 1104, sjevernim grebenom Gole strane do okuke puta za Konjsko preko puta za Ivanova Korita, jugoistočnim grebenom na Krst - kota 1177, na kotu 1091 (Kruška), grebenom nad naseljem Gornič do kote 1080 (Klačnik) i kote 1183 (Goliš), preko Stare Lazine na kotu 1151, preko Krivača na kotu 1187, dalje na kotu 1195, sjevernim grebenom Golog brda na kotu 1273, jugozapadnim grebenom i stazom na prevoj Šavnik i Vrh kape - kota 1302, preko Završja na kotu 1286 Raduljica, zatim po postojećoj granici Nacionalnog parka "Lovćen" i ivicom šume južno od Njeguša Petrova ljut-kota 985 izlazi na Krstac. Površina zahvata PPPN NP "Lovćen" iznosi ha.

2 Ĉlan 3 PPPN NP "Lovćen" donosi se za period do godine. Ĉlan 4 PPPN NP "Lovćen" sadrži: granice teritorije za koje se plan donosi, izvode iz Prostornog plana Crne Gore, ocjenu postojećeg stanja prostornog uređenja, položaj i pravce razvoja u odnosu na okruženje, režim korišćenja i uređenja prostora i granice zona prema ovim režimima, ekonomsko-demografsku analizu, smjernice za izradu državne studije lokacije, režim zaštite kulturne baštine, mjere za zaštitu pejzažnih vrijednosti, plan predjela, mjere za zaštitu životne sredine, koncept korišćenja obnovljivih izvora energije i primjenu mjera energetske efikasnosti, urbanističko-tehničke uslove ili smjernice za izgradnju objekata, uređivanje, korišćenje i zaštitu za prostor za koji se ne predviđa donošenje državne studije lokacije, druge mjere i uslove koji odgovaraju potrebama i karakteristikama namjene područja za koje se plan donosi, smjernice i mjere za realizaciju plana, područja, zone, lokacije i državne objekte od opšteg interesa, koncesiona područja, ekonomsko-tržišnu projekciju, način, faze i dinamiku realizacije plana. PPPN NP "Lovćen" je sastavni dio ove odluke. Ĉlan 5 Implementacija PPPN NP "Lovćen" vršiće se u skladu sa smjernicama za realizaciju PPPN NP "Lovćen" i urbanističko-tehničkim uslovima za izgradnju objekata. Komunalno opremanje građevinskog zemljišta obuhvaćenog PPPN NP "Lovćen" urediće se na način propisan članom 63 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Ĉlan 6 Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Broj: 27-5/14-2/8 EPA 527 XXV Podgorica, 25. jul godine Skupština Crne Gore 25. saziva Predśednik, Ranko Krivokapić, s.r. 2

3 Prostorni plan posebne namjene Nacionalnog parka Lovćen 1. UVODNE NAPOMENE 1.1. RAZLOZI ZA IZRADU I DONOŠENJE PLANA Prema Programskom zadatku, osnovni razlog za izradu i donošenje PPPN NP Lovćen je revizija postojećeg Plana odnosno stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju razvojnih projekata (turistiĉkih, infrastrukturnih, poljoprivrednih i dr). Plan treba da obezbijedi stvaranje uslova za zaštitu, ureċenje i korišćenje podruĉja Lovćena na principima odrţivog razvoja, a naroĉito za zaštitu i oĉuvanje prirodnih dobara od izuzetnog nacionalnog znaĉaja, kao i drugih znaĉajnih prirodnih resursa i posebno vrijednih kulturno-istorijskih dobara. Sam status podruĉja asocira na podruĉje od posebnog znaĉaja i podruĉje potencijalne traţnje. S druge strane, podruĉje Nacionalnog parka ima niz negativnih elemenata koje se, prije svega, ogledaju u njegovoj potpunoj atrofiranosti i neukljuĉenosti u ekonomski ţivot okruţenja. Ovaj prostor je ostao po strani, iako svojom ponudom moţe da bude vrlo znaĉajan. Ovo je posebno znaĉajno ako se ima u vidu da je Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Lovćen donijet godine ("Sluţbeni list RCG", broj 19/97) i da je od tada do danas došlo do povećanog pritiska na najvrijednije dijelove ovog prirodnog dobra, kao i promjene zakonske regulative u oblasti planiranja, izgradnje i zaštite ţivotne sredine. Jedan od razloga za izradu ovog plana je i stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju projekta izgradnje ţiĉare Kotor Lovćen Cetinje. Njegovom realizacijom će se napraviti vaţan korak ka poboljšanju turistiĉke privrede u cilju izgradnje mreţe turistiĉkih destinacija van primorskog podruĉja. Na taj naĉin turistiĉko podruĉje, sa Nacionalnim parkom Lovćen u njegovom središtu, će se povezati sa savremenim sistemom adekvatne transportne infrastrukture. Istovremeno, treba implementirati i rješenja iz Detaljnog prostornog plana podmorskog kabla i dalekovoda 400 kv od Primorja do Pljevalja, a koji prolazi obodom NP Lovćen. Referentni osnov za definisanje polaznih opredeljenja za izradu PPPN NP Lovćen ĉine, prije svega, ''Prostorni plan Crne Gore do godine'', ''Nacionalna strategija odrţivog razvoja'', ''Strategija razvoja turizma'', kao i deklarisana politika razvoja na drţavnom nivou, koje ĉine osnov sa kojim treba da bude usklaċen predmetni Plan. PPCG identifikovao je prostor Lovćena kao turistiĉko podruĉje primorskih planina i koji ima potencijale dopune ponude kupališnog turizma, kao i skijaškog turizma (Ivanova korita na Lovćenu). PPCG obavezuje na funkcionalnu diferencijaciju pojedinih mikrolokaliteta, za koje treba opredijeliti komplementaran razvoj u skladu sa nosivim kapacitetima prostora. Kroz politike za prostorni razvoj Juţnog regiona u PPCG, Nacionalni park Lovćen treba da bude ukljuĉen u razvoj turizma i rekreacije. Ograniĉeni kapacitet obale, kao i potreba da se obogati turistiĉka ponuda, zahtijeva da se iskoriste pogodnosti susjednih planinskih masiva u svrhu rekreacije, ĉime bi se pritisak na plaţe umanjio. Razliĉita sportska igrališta i ostale zabavne i rekreativne sadrţaje treba razvijati i u turistiĉkim centrima i u rekreacionim podruĉjima van centara. Prostornim planovima posebne namjene, za intenzivni razvoj turizma treba utvrditi programe razvoja sportskih i ostalih sadrţaja, staza za jahanje, pa do lokaliteta za izlete i kampovanje u planinskom dijelu DOSADAŠNJI TOK IZRADE PLANA Konzorcijum MonteCEP dsd & RZUP ad & CEP doo poĉeo je izradu Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Lovćen sa Strateškom procjenom uticaja na ţivotnu sredinu (u daljem tekstu: PPPN NPL i SPU), po potpisivanju Ugovora 30. novembra godine. Tokom prve faze rada najviše paţnje bilo je posvećeno:

4 analizi dostupne prostorno-planske, studijske, projektne i ostale dokumentacije, topografskih karata i drugih podloga, te zakonodavnog okvira; uspostavljanju komunikacije sa nadleţnim resorima u ministarstvima; uspostavljanju kontakata s zainteresovanim subjektima organizovanju timova po tematskim oblastima; utvrċivanju polazišta za zapoĉinjanje planskih aktivnosti. Prvi izvještaj o toku izrade plana podnijet je 8. februara godine. Tokom marta mjeseca odrţano je nekoliko sastanaka sa predstavnicima JP NPCG, resornih ministarstava, nadleţnih drţavnih i lokalnih institucija, a u okviru druge faze rada najviše paţnje bilo je posvećeno: anketi - prikupljanju podataka, obilasku terena te kontaktu sa zainteresovanim subjektima izradi izvoda iz dostupne prostorno-planske, studijske, projektne i ostale dokumentacije; izradi tematskih izvještaja i analiza što je rezultiralo izradom radne verzije Dokumentacione osnove Plana, koja je predata sa Drugim izvještajem sredinom aprila godine. Navedeni materijal je bio, potom, predmet analize u Savjetu za prostorno uredjenje. Kako je u tom trenutku bila aktuelna izrada nacrta Detaljnog prostornog plana za dalekovod 400 kv sa optiĉkim kablom od Crnogorskog primorja do Pljevalja (RZUP & IGH), zakljuĉeno je da bi bilo svrsishodnije da se izrada PPPN za NP» Lovćen «privremeno zaustavi do konaĉnog definisanja trase dalekovoda kroz prostor NP. Povoljna okolnost je bila da je dio tima na izradi DPP bio isti kao za PPPN. Po njegovom usvajanju, tokom ljeta godine, stekli su se uslovi za nastavak rada na dopuni Dokumentacione osnove, shodno Programskom zadatku i sugestijama Savjeta za prostorno uredjenje. Konaĉna verzija Dokumentacione osnove Plana je predata krajem septembra godine, a cilj te faze rada je bio da se pojedine kljuĉne komponente prostornog kompleksa, pojedini najznaĉajniji problemi i procesi dublje i detaljnije prouĉe, da se sagledaju njihove karakteristike, strukture, faktori razvoja i razmještaja, tendencije razvoja kako bi u III fazi mogle da se sagledaju mogućnosti, potrebe, ciljevi budućeg razvoja i kao takve formiraju Koncept plana. U dopunjenom izdanju Dokumentacione osnove se nalazi nov, sveobuhvatan, segment koji se odnosi na turizam, a ugradjeni su i prvi rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji je obavljen u aprilu Elaborat je dopunjen i prikazom prirodnih karakteristika, doradjen je segment koji se odnosi na graditeljsku baštinu te predloţen novi zoning zaštite prostora Nacionalnog parka. Koncept plana je uradjen tokom septembra godine, a nakon dopune radne verzije Dokumentacione osnove. Koncept plana se bazirao na analizi postojećeg stanja, sektorskim projekcijama i utvrdjenim principima i ciljevima zaštite, uredjenja i korišćenja prostora NP Lovćen. Kao steĉene obaveze preuzeti su elementi dva bitna projekta koji će imati izuzetne uticaje na prostor NP Lovćen i okruţenje - Detaljni prostorni plani za dalekovod 400 kv sa optiĉkim kablom od Crnogorskog primorja do Pljevalja i Projekat ţiĉare Kotor - Lovćen - Cetinje. Iako su tokom rada na planu dobijene inicijative korisnika prostora i gradjana vlasnika zemljišta, one u ovom izvještaju nisu posebno razmatrane, jer prevashodno treba usvojiti novi zoning NP, a tek onda je moguće razmatrati detaljnu namjenu površina i raspored pojedinih funkcija i sadrţaja. Predmetni koncept plana je bio predmet analize Savjeta za prostorno uredjenje i JP Nacionalni parkovi Crne Gore. Nakon toga se pristupilo pripremi prednacrta, kao rezultata treće faze izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Lovćen. Sagledane su dobijene primjedbe i sugestije, naroĉito u pogledu zoniranja prostora prema stepenima zaštite, a koji se sada moraju usaglasiti sa usvojenim koridorom dalekovoda odnosno predloţenom trasom ţiĉare Kotor Cetinje, preko Lovćena. Radni tim PPPN se ukljuĉio u razrešavanje trase ţiĉare, a uz dobijena mišljenja bilo je moguće formirati konaĉnu trasu kroz NP i definisati zone zaštite i sve ostale sadrţaje na tom prostoru, ĉiime su se stekli uslovi da se privedu kraju radovi na prednacrtu PPPN. Prednacrt plana je predat krajem decembra godine. Prednacrt plana je poĉetkom godine bio predmet analize u resornom ministarstvu, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, NP Lovćen i Prijestonici Cetinje, gdje su date sugestije kako da se unaprijedi ponudjeni dokument. U nacrt plana iz maja su ugradjene dodatne analize i poglavlja, kao i grafiĉki prilozi.

5 Ovaj nacrt je bio predmet analize u resornim ministarstvima, JP NP Crne Gore i lokalnim samoupravama, a primjedbe i sugestije su ugradjene u korigovani nacrt iz juna godine. Nacrtom plana su predloţene zone detaljne razrade (stanice ţiĉare, zona Ivanovih korita i Majstora) koje su uradjene u vidu zoning plana, a tokom pripreme prijedloga plana, nakon javne rasprave, biće uradjene u adekvatnoj razmjeri (1:2.500 i 1:1000), kada se obezbijede aţurne geodetske i katastarske planove sa vertikalnom i horizontalnom predstavom terena. Tokom septembra godine, odrţan je javni uvid u nacrt Prostornog plana podruĉja posebne namjene za NP Lovćen i nacrt Strateške procjene uticaja na ţivotnu sredinu. U sklopu javnog uvida odrţana su i dva okrugla stola (radionice) u vidu javne rasprave i to u Prijestonici Cetinje (04. septembra 2012.) i na Vranjini u Centru za posjetioce JP NPCG (06. septembra 2012.). Interesovanje gradjana i nadleţnih institucija je bilo na zavidnom nivou. Tokom javnog uvida dobijeno je ukupno 32 primjedbe i sugestije korisnika prostora u pisanoj formi, o kojima je obradjivaĉ plana zauzeo stavove i dao odgovore na koji naĉin bi se ugradile prihvaćene sugestije i primjedbe u Predlog plana, odnosno pojasnio zašto neke primjedbe ne mogu biti ugradjene. Kako je u toku pregleda Nacrta plana dobijeno nekoliko primjedbi i sugestija od nadleţnih institucija, to je obradjivaĉ preuzeo obavezu da one prihvaćene ugradi tokom izrade Predloga plana. Predlog plana iz marta godine pripremljen je na osnovu prihvaćenih primjedbi i sugestija dobijenih tokom javnog uvida u nacrt plana, kao i na osnovu dodatnih konsultacija u Ministarstvu odrţivog razvoja i turizma, JP Nacionalni parkovi Crne Gore i Prijestonici Cetinje. 2. OPŠTI DIO 2.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA Pravni osnov za izradu PPPN NP Lovćen sadrţan je u odredbama Zakona o ureċenju prostora i izgradnji objekata ĉijim je ĉlanom 21, propisano da se Prostorni plan posebne namjene izraċuje i donosi za podruĉje nacionalnog parka, odnosno teritoriju koja je od posebnog znaĉaja za Crnu Goru i koji zahtijevaju poseban reţim ureċenja i korišćenja. Pored osnovnog, sistemskog, Zakona o ureċenju prostora i izgradnji objekata ( Sluţbeni list CG, br. 51/08 i 34/11), pravni osnov za izradu PPPN NP Lovćen predstavljaju i odredbe koje su sadrţane u drugim zakonima i podsistemskim aktima. Planski osnov za izradu PPPN NP Lovćen sadrţan je u Prostornom planu Crne Gore do godine kojim se utvrċuju osnove dugoroĉne organizacije i ureċenja prostora. Planom su odreċeni drţavni ciljevi kao i mjere prostornog razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem. PPCG ĉini planski dokument višeg reda sa kojim PPPN NP ' Lovćen '' treba biti usklaċen. Ovo obavezuje na poštovanje osnovnih opredjeljenja i utvrċenih politika u PPCG uz mogućnost njihove dalje razrade kroz planove niţeg reda. PPCG je u svojim odrednicama identifikovao prostor Lovćena kao turistiĉko podruĉje za razvoj planinskog turizma. Izradom PPPN NP ' Lovćen '' stvoriće se planske pretpostavke za razvoj, organizaciju, ureċenje i zaštitu prostora Lovćena u skladu sa mjerama i uslovima zaštite prirode i kulturnih dobara koji su odreċeni u svrhu oĉuvanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti. Vremenski horizont PPPN NP Lovćen odreċen je za period do godine. Osnovne pretpostavke Plana prikazuju se u skladu sa potencijalima i ograniĉenjima, prioritetima i sredstvima, u vidu projekcija do godine, sa detaljnijom razradom i etapama implementacije prioritetnih planskih rješenja do godine OBUHVAT PLANA Prostorni plan posebne namjene NP Lovćen obuhvata podruĉje Nacionalnog parka Lovćen sa zaštitnom zonom i koridor ţiĉare Kotor Lovćen Cetinje, odnosno površinu od ha. Nacionalni park Lovćen obuhvata centralni i najviši dio lovćenskog masiva. Smješten je u jugozapadnom dijelu Crne Gore izmeċu Skadarskog basena, Bokokotorskog zaliva i Budvanske rivijere.

6 Nacionalni park obuhvata površinu ha, od ĉega u okviru teritorije Prijestonice Cetinje ha i teritorije opštine Budva 570 ha. Podruĉje Nacionalnog parka Lovćen ne zalazi u opštinu Kotor, već samo njegova zaštitna zona. Zaštitna zona Nacionalnog parka obuhvata površinu ha, od ĉega u okviru teritorije Prijestonice Cetinje ha, opštine Budva ha i opštine Kotor ha (prirodno i kulturno-istorijsko podruĉje Kotora). Ukupna površina Nacionalnog parka Lovćen sa zaštitnom zonom iznosi ha. Površina koridora ţiĉare sa poĉetnim stanicama izvan Nacionalnog parka iznosi oko 80 ha. Granica nacionalnog parka Lovćen definisana je Zakonom o nacionalnim parkovima Crne Gore ( Sluţbeni list CG, broj 28/04). Granica Nacionalnog parka Lovćen poĉinje od raskrsnice puteva na mjestu Krstac, odakle ide na jugoistok grebenom do puta Krstac - Ivanova Korita, a zatim istim putem istoĉno od vrha Janšine - grebenom do kote 1276 i dalje preko kota 1383, 1465, 1451 i 1402 do puta iznad Grabove prodoli, gde izlazi na put Dolovi - Velja glava, zatim grebenom Velja glava izlazi na Babinu glavu - kota 1474 i grebenom Koloţunjskih greda do kote 1427 i kote 1315 (Kolovijeri) grebenom do kote 1278 na Murakovac - kota 1387, grebenom nad Reskavica do Mainskog vrha - kota 1324, grebenom nad širokom stranom na kotu 1210, grebenom Mainske gradine iznad Velje strane na kotu 1180 i 1118 (Korita), kote 1174, zatim preko vrha Rome strane - kota kote 939 na Ugnjima, preko Brštanovih krša na kotu Goli vrh iznad Osoja do Stanišine glave - kota 1104, sjevernim grebenom Gole strane do okuke puta za Konjsko preko puta za Ivanova Korita, jugoistoĉnim grebenom na Krst - kota 1177, na kotu 1091 (Kruška), grebenom nad naseljem Gorniĉ do kote 1080 (Klaĉnik) i kote 1183 (Goliš), preko Stare Lazine na kotu 1151, preko Krivaĉa na kotu 1187, dalje na kotu 1195, sjevernim grebenom Golog brda na kotu 1273, jugozapadnim grebenom i stazom na prevoj Šavnik i Vrh kape - kota 1302, preko Završja na kotu 1286 Raduljica, zazim po postojećoj granici Nacionalnog parka Lovćen i ivicom šume juţno od Njeguša Petrova ljut - kota 985 izlazi na Krstac ULAZNI PODACI U odnosu na predmetni Plan, PPCG do godine ĉini planski dokument višeg reda i sa kojim ovaj Plan mora biti usklaċen. Ovo obavezuje na poštovanje osnovnih opredjeljenja PPCG-a uz mogućnost njihove dalje razrade kroz analitiĉke i sintezne faze izrade Plana. Za definisanje planskih opredjeljenja potrebno je bilo, na adekvatnom nivou i kroz izradu Dokumentacione osnove, izvršiti analizu i ocjenu postojećeg stanja i iz nje rekognoscirati potencijale, ograniĉenja, postojeće i moguće konflikte u prostoru, kao i pravce i prioritete razvoja. Analiza postojeće dokumentacije (prostorni planovi opština ĉije djelove obuhvata Plan), do sada uraċenih planova i projekata kao i rezultati posljednjeg popisa iz godine, trebalo je da doprinesu pouzdanijem sagledavanju karakteristika i razvojnih mogućnosti ovog podruĉja. Poseban akcenat je stavljen na infrastrukturne zahvate koji imaju bitan uticaj na prostor Plana (trasa dalekovoda 400 kv od Primorja do Pljevalja i trasa ţiĉare Kotor - Cetinje). 3. IZVODI IZ PLANOVA I STRATEGIJA 3.1. DOKUMENTACIJA NA DRŢAVNOM NIVOU IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA CRNE GORE do godine Prostor Nacionalnog parka Lovćen pripada Središnjem regionu Crne Gore odnosno tzv. razvojnoj Cetinjskoj zoni za koju se precizirane slijedeće sintezne ocjene postojećeg stanja odnosno smjernice za naredni period. Središnji region Središnji region nailazi na velike i brojne razvojne i prostorno-ekološke probleme. Migracije stanovništva i deagrarizacija su karakteristiĉne za ovo podruĉje, i javljaju se u ruralnim naseljima sjeverozapadnog dijela. Moţe se reći da je deagrarizacija i depopulacija prisutna u svim djelovima ruralnog podruĉja,

7 izuzev Zetske ravnice, a sa druge strane, u toku je snaţan proces doseljavanja stanovništva u Podgoricu, kao i rast prigradskih naselja. Sezonsko plavljenje priobalja Skadarskog jezera, djelova lugova i Bjelopavlićke ravnice, te zagaċivanje ovog jezera iz industrijsko-komunalnih postrojenja Podgorice, Cetinja, Danilovgrada i Nikšića i poljoprivrede u Zetskoj ravnici, predstavlja problem u brojnim sferama razvoja i ekologije i zahtijeva rješenje u što kraćem roku. Bezvodnost karstnog podruĉja sa jedne, i povremeno plavljenje Cetinjskog i Nikšićkog polja sa druge strane, kao i nestajanje šumskih zemljišta ( deforestacija ), te nedostatak kvalitetnog zemljišta u karstnom podruĉju su pitanja i teškoće karakteristiĉne za Središnji region. Cijela teritorija Crne Gore je pod seizmiĉkim rizikom, a u ovom regionu su naroĉito problematiĉni Cetinje, Zetska i Bjelopavlićka ravnica. Kao glavni ekološki problemi se mogu izdvojiti teškoće u ostvarivanju šire i sistematske zaštite, inaĉe ranjivih i osjetljivih ekosistema, a posebno kada su u pitanju nacionalni parkovi Skadarsko jezero i Lovćen. Razvojna zona: CETINJSKA ZONA Resursi i potencijali: Kulturno-istorijsko nasljeċe Crne Gore i specifiĉni karakter gradskog ambijenta (prostornog i kulturnog); postojeći kompleks elektroindustrije koji već duţi period ne radi; tehniĉki graċevinski kamen; formirane funkcije servisa i opremljenost zone. Prioriteti razvoja: Funkcije prijestonice, kulturnog i akademskog centra drţavnog i šireg znaĉaja, usko povezane sa funkcijama Podgorice; visokospecijalizovani programi na polju oĉuvanja kulturnih i istorijskih vrijednosti (starog urbanog jezgra Cetinja); specijalizovana turistiĉka ponuda Nacionalnog parka Lovćen i njegovih razvojnih zona (Ivanova korita, Mauzolej na Lovćenu i dr.). Ograniĉenja: Zabrana lociranja po okolinu štetne i teške industrije; stroga ograniĉenja za novogradnju i kontrola arhitektonskih oblika, da bi se zadrţala prostorna dimenzija i zaštitio karakter urbanog ansambla. Konflikti: Vodeći konflikt javlja se izmeċu zahtjeva za oĉuvanje kulturnog nasljeċa i trendova daljeg privrednog razvoja. Konflikt je moguć izmeċu modernih arhitektonskih pristupa i karaktera zaštićenog urbanog tkiva. Oštar konflikt je uspostavljen i izmeċu neplanske urbanizacije i poljoprivrednog plodnog zemljišta, ĉija je koliĉina znaĉajno smanjena. Pragovi: Izgradnja sistema odvoċenja atmosferskih i otpadnih voda sa ureċajem za preĉišćavanje, mora se smatrati prvim pragom koji treba prevazići na putu daljeg razvoja prioritetnih funkcija i grada u cjelini. Snabdijevanje vodom, posebno tehnološkom, kao i nedostatak radne snage u neposrednom gravitacionom podruĉju je prag koji takoċe treba prevazići, kako bi se omogućio razvoj primarnih funkcija. Oskudna koliĉina ravnog zemljišta za razvoj grada, kombinovana sa zahtjevima oĉuvanja poljoprivrednog zemljišta i prirodnog i kulturnog pejzaţa, predstavlja prostorni i tehniĉki prag za širenje grada. Alternativni pravac razvoja grada, moţe se usmjeriti ka niţim djelovima okolnih brda. Zahtjevi okruţenja: Zaštita slobodnog prirodnog pejzaţa oko grada i panorama duţ prilaznih puteva od Podgorice i Budve, kao i duţ panoramskih ruta prema Lovćenu i Kotoru; zaštita stvorenih seoskih ambijenata; kontrola svih faktora koji prouzrokuju zagaċivanje vazduha; obezbjeċenje odgovarajućeg deponovanja ĉvrstog otpada, evakuacije otpadnih voda, a posebno atmosferskih voda koje povremeno izazivaju plavljenje dijela Cetinjskog polja, uz primjenu odgovarajućih tehniĉkih rješenja.

8 Kontrola seizmiĉkog rizika, tehniĉkih akcidenata i elementarnih nepogoda: Smanjenje povredljivosti svih komponenti urbanog sistema, uz sprovoċenje dodatnih mjera zaštite istorijskih i kulturnih vrijednosti;

9 Preduslovi: Kontrola namjene i korišćenja zemljišta; povezivanje sa Nikšićem, izgradnjom magistralnog puta; poboljšanje pristupaĉnosti naselja u gravitacionom podruĉju i njihovo opremanje minimumom servisa. Zbog blizine Primorja, za prostor Nacionalnog parka Lovćen, relevantne su i neke smjernice za prostorni razvoj Primorskog regiona: - Ruralna naselja treba zaštititi od dalje degradacije, a ona na padinama revitalizovati, tako da pored poljoprivrednog stanovništva prihvate stanovanje i stanovništva zaposlenog u naseljima na obali. - Radi oĉuvanja ţivotne sredine i posebnih pejzaţnih vrijednosti sa posebnom paţnjom se treba odnositi prema ekološkom koridoru duţ primorskih planina (Orjen, Lovćen i Rumija) i zelenim koridorima koji ga spajaju sa obalom (djelovi obale Boke Kotorske Orjen i Lovćen ; djelovi obale izmeċu Budve i Petrovca Paštrovska gora; djelovi obale izmeċu Bara i Ulcinja - Rumija). Veliku opasnost za ugroţavanje ovih vrijednosti ima izgradnja buduće magistrale za brzi saobraćaj u priobalju. Od kljuĉne vaţnosti za prostor Nacionalnog parka Lovćen su i koncepti zaštite kulturne i prirodne baštine te prostorni koncept razvoja turizma, za koji su definisani sljedeći ciljevi i smjernice: Koncept zaštite kulturne baštine Potrebno je definisati granice kulturnih dobara. Spomenici kulture ne mogu se posmatrati bez njihovog okruţenja. Jasno je da pravilna zaštita kulturnih dobara zahtijeva razmatranje okolnog podruĉja. Ovim se oblast tog podruĉja i stvarne potrebe znatno razlikuju. Detaljna procjena i mapiranje potrebnih podruĉja i granica kulturnih dobara se mora izvršiti. Dodatno, moraju se razraditi odgovarajuće mjere i kriterijumi za svaki spomenik, vodeći raĉuna o posebnim uslovima okruţenja. Definisane oblasti i granice moraju se razmotriti u relevantnim detaljnijim prostorno-planskim dokumentima (posebno u lokalnim prostornoplanskim dokumentima). Koncept zaštite prirodne baštine Za sve kategorije zaštite prirodne baštine potrebno je uraditi Programe zaštite sa revizijom postojećih i predlogom proglašenja budućih podruĉja zaštite, koji bi se ugradili u prostorno-plansku dokumentaciju niţeg reda. Iako je postojećom mreţom zaštićenih prirodnih dobara obuhvaćen znaĉajan broj prepoznatih centara biodiverziteta, u cilju daljeg jaĉanja njihove zaštite pristupiće se, fazno, ustanovljavanju novih zaštićenih prirodnih dobara. Formiranjem novih zaštićenih prirodnih dobara neće se ugroziti razvojne mogućnosti podruĉja, ali će se ustanoviti odgovarajuća ograniĉenja u cilju postizanja odrţivog razvoja u tim zonama. Prilikom iznalaţenja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim prirodnim dobrima, prednost će imati oni modeli upravljanja koji će okupiti i meċusobno povezati sve kljuĉne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi, donošenju i sprovoċenju planova upravljanja za zaštićena prirodna dobra. Proces formiranja upravljaĉkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno prirodno dobro pratiće proces revizije statusa, kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih prirodnih dobara, kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih prirodnih dobara, na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraţivanjima, razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi iskljuĉivanja odreċenih djelova, već i opcije za proširivanje granica zaštićenih prirodnih dobara. Pored primjene standardnih tehnika evaluacije, te saznanja iz tradicionalne prakse, kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih prirodnih dobara, spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN ovih kriterijuma i standarda: za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima i za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i ţivotinjske vrste na nacionalnom nivou. Postojeća mreţa rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih prirodnih dobara. Pored postojećih nacionalnih parkova Lovćen, Biogradska gora, Durmitor i Skadarsko jezero, planira se: 1. formiranje novog nacionalnog parka Prokletije, 2. proširivanje granica Nacionalnog parka Durmitor i predloţenih regionalnih parkova Bioĉ, Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom Sutjeska u BiH, 3. formiranje novog nacionalnog parka Orjen. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograniĉnih zaštićenih prirodnih dobara sa susjednim podruĉjima u Albaniji (Tethi), BiH (Sutjeska, Orjen) i Hrvatskoj (Snjeţnica - Orjen).

10 Podruĉja za stavljanje pod kategorije zaštite spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih odlika su predmet posebne zakonske procedure i niţe prostorno-planske i urbanistiĉke dokumentacije. Upravljanje ovim kategorijama zaštite vrši se na lokalnom nivou.

11 Podruĉja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova ĉine osnovne taĉke mreţe ekosistema u Crnoj Gori. Crnogorski dio Jugoistoĉnih Dinarskih planina uglavnom se nalazi u Sjevernom regionu i ĉini dio velikog biokoridora Jugoistoĉnih Dinarskih planina ( Dinarski luk ), koji se proteţe od Alpa do Prokletija i Sarp- Pindor masiva. U podruĉju Prokletija, ovaj biokoridor je takoċe povezan sa velikim regionalnim biokoridorom zvanim Zeleni pojas. Ovaj koridor obiljeţava granicu izmeċu bivših socijalistiĉkih zemalja i komunistiĉkih zemalja; na teritoriji Crne Gore pokriva cijelu granicu sa Albanijom. Zbog specifiĉnog reţima korišćenja ove zone u prošlosti, ona je postala sklonište i koridor vaţan za biodiverzitet. Dobro poznati koridor obalskih planina Orjen Lovćen Rumija povezan je sa ovim koridorom. Veći dio ĉvornih oblasti ekosistema ukljuĉeni su u dva primarna ekološka koridora. Treći koridor utvrċen je u pravcu Orijen - Pusti Lisac - Maganik Sinjajevina Kovren. Sekundarni koridori, koji razdvajaju funkcionalne cjeline, poboljšavaju prirodnu otpornost sistema na negativne efekte ljudskih aktivnosti. Prostorni koncept razvoja turizma U skladu sa prirodnim uslovima, stepenu razvoja, vrsti turistiĉkih djelatnosti oblast turizma ima prepoznatljivu regionalnu diferenciranost. Potreba za uravnoteţenim razvojem turizma uz društvene i ekološke zahtjeve je uslov za sve regione: Svi investicioni zahtjevi za izgradnju većih turistiĉkih objekata moraju biti komplementarni sa oĉekivanim procjenama o odrţivom razvoju, sa oĉekivanim ekonomskim uticajem na region i ukupnim društvenim uticajem. U zaštićenim ili oblastima koje su planirane da budu zaštićene, investiranje u nove, dodatne ili u proširenje postojećih turistiĉkih kapaciteta moţe biti uraċeno samo na osnovu prostornih i urbanistiĉkih planova za datu oblast. Do sada nijesu postojale pouzdane i ĉvrste osnove za razvoj zaštićenih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara, a koje daju jasne smjernice za pojedina podruĉja. Ovo, takoċe, ukljuĉuje odredbe za razvojnu, društvenu i ekološku i nosivost kapaciteta. Središnji i Sjeverni region Specifiĉna uloga planinskog turizma jeste da prevashodno obezbijedi stvaranje moguće dopunske djelatnosti za stvaranje prihoda i zaposlenja, jaĉanje ruralnog razvoja, izbjegavanje daljeg raseljavanja i zaštitu, tzv. kulturnog pejzaţa. Ĉvrsto povezivanje razvoja turizma u Središnjem i Sjevernom regionu sa ostalim sektorima ruralne ekonomije, posebno poljoprivredom, preradom hrane i zanatstvom. Jedan od najvaţnijih elemenata atraktivnog zimskog turizma jeste predio i atmosfera destinacije. To podrazumijeva odgovarajuću zaštitu ţivotne sredine, arhitekturu, ureċenje prostora, urbanizam i sl. Posebno treba obezbijediti zaštitu od nekontrolisane gradnje. Pri planiranju razvoja ski-turizma treba uzeti u obzir i negativne efekte globalnog otopljavanja, koji će, po svoj prilici, predstavljati limitirajući faktor razvoja ove vrste turizma. Na osnovu ranije pomenutih kriterijuma, u razvoju planinskog turizma izdiferencirana su sljedeća turistiĉka podruĉja: Durmitora, Bjelasice i Komova, Moraĉkih planina, Prokletija, izmeċu dolina Tare i Ćehotine i primorskih planina (Orjen i Lovćen). Turistiĉko podruĉje primorskih planina, ima potencijale nadopune ponude kupališnog turizma u vidu pješaĉenja, planinarenja, planinskog biciklizma, kao i skijaškog turizma (Subra na Orjenu i Ivanova korita na Lovćenu). U Središnjem regionu posebni segmenti turizma poput kulturnog i vjerskog imaju veliki potencijal. Problemi nastaju zbog široko rapsrostranjenog tranzitnog i izletniĉkog turizma na ovom podruĉju. Tranzitni i izletniĉki turizam u Središnjem regionu, naroĉito na Cetinju i podruĉju oko Skadarskog jezera treba zamijeniti ostalim vidovima turizma, koji vode do produţenog boravka turista u ovom regionu. Tranzitni i izletniĉki turizam stvara manje prihoda u regionu nego turizam koji se bazira na smještaju u regionu. Korist za lokalno stanovništvo je ograniĉena, dok je zagaċenje okoline znatno, zbog potrebne saobraćajne infrastrukture i otpada. Mora se dalje razvijati kulturni i rekreativni turizam, posebno na Cetinju. U cijelom regionu vjerski turizam se mora dalje razvijati (manastir Ostrog, Cetinjski manastir, manastiri i crkve na arhipelagu i obali Skadarskog jezera i dr.)

12 Područja i zone od javnog interesa Od javnog interesa su sva podruĉja koja su zaštićena nacionalnim, regionalnim i meċunarodnim dokumentima, kao i ona koja su to postala na osnovu donesenih zakonskih regulativa (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o nacionalnim parkovima, Zakon o planiranju i ureċenju prostora, Rješenje o upisu u centralni registar zaštićenih objekata prirode). Podruĉja od javnog interesa su: nacionalni parkovi; regionalni parkovi; Morsko dobro; podruĉja pod zaštitom UNESCO-a (Svjetski rezervat biosfere, Svjetsko prirodno i kulturno nasljeċe); podruĉja urbanih naselja GUP-ova; koridori infastrukturnih sistema (autoputevi, brze saobraćajnice, ţeljezniĉke pruge, dalekovodi, i dr.); akumulacije, brane i prateći objekti; obale rijeka, jezera i mora. Zone od javnog interesa su: posebni prirodni predjeli, rezervati prirode, spomenici prirode, zaštićeni objekti kulturnog nasljeċa, rudarski reviri i leţišta (ugalj, boksit, olovo, cink), izvorišta pitke vode, aerodromi, luke i pristaništa, slobodne carinske zone i zone za odbranu zemlje, kao i sve one u kojima se nalaze objekti od javnog interesa. Prostornim planom Crne Gore su date i smjernice za izradu planova nižeg reda, uključujući i područja od posebnog značaja (područja posebnih vrijednosti prirode, područja sa posebnim problemima i ograničenjima ruralna područja). Zajedniĉka obiljeţja prostornih cjelina utvrċenih prethodnim Prostornim planom Crne Gore, studijskom osnovom za izradu novog, Ocjenom stanja i perspektive prostornog razvoja - Strategije i na temelju posebnih struĉno-nauĉnih istraţivanja, predstavljaju okvir uspostavljanja kriterijuma korišćenja prostora. Smjernice za izradu planova za podruĉja od posebnog znaĉaja (javnog interesa), date su kroz sljedeće kategorije definisanja prostora: obalno podruĉje Jadrana sa Morskim dobrom; središnji-kontinentalni djelovi Crne Gore; podruĉja posebnih vrijednosti prirode; podruĉja sa posebnim problemima i ograniĉenjima u razvoju; ruralna podruĉja kojima je neophodna revitalizacija; podruĉja uz drţavnu granicu (prigraniĉna podruĉja). Podruĉja posebnih vrijednosti prirode koja predstavljaju nacionalna dobra i zahtijevaju jedinstveno upravljanje u drţavi su: prirodni parkovi i predjeli (nacionalni parkovi, regionalni parkovi, parkovi prirode i posebni prirodni predjeli); rezervati prirode (opšti i posebni); spomenici prirode; memorijalni spomenici; staništa pojedinih biljnih i ţivotinjskih vrsta. U nacionalnim parkovima prioritet je: Oĉuvanje prirode, razvijanje nauĉno-edukativnog i izletniĉkog turizma koji mora biti kontrolisan i organizovan; Oplemenjivanje i ureċivanje postojećih stacionarnih, servisnih, usluţnih i drugih kapaciteta prvenstveno u granicama postojeće zauzetosti prostora, usklaċeno sa interesima zaštite prirode; Uklanjanje ili promjena sadrţaja koji su u konfliktu sa zaštitom prirode i okolinom, a nove locirati po pravilu izvan parkova, te tako podstaći razvoj naselja izvan granica parka. Od ostalih vrijednih prostora naroĉito je vaţno oĉuvati prirodne karakteristike kontaktnih podruĉja uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih djelova prostora, kao što su prirodne obale mora i vodotoka, prirodne šume, meandri, bare, rukavci, kultivisani pejzaţ, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini, te drţavnim sistemima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa posebnim uslovima i zahtjevima. Posebno treba sistematski istraţivati i sprovoditi mjere zaštite podruĉja crnogorskog karsta u cjelini, radi njegove ukupne osjetljivosti, a posebno zbog opasnosti od zagaċenja podzemnih voda. Za sva podruĉja posebnih prirodnih vrijednosti (i/ili kulturnih) a koja su zaštićena nacionalnim zakonodavstvom ili meċunarodnim sporazumima, moraju se izraditi planovi upravljanja i formirati odgovarajuće upravljaĉke strukture. Programi razvoja podruĉja sa posebnim problemima i ograniĉenjima kao što su brdsko-planinska, te rijetko naseljena podruĉja, treba da naglase komponente prostornog ureċenja sa gledišta optimalnih kapaciteta i razmještaja društvenih servisa, specifiĉnih i fleksibilnih prostornih oblika usluga i djelatnosti, te strateških prioriteta u stvaranju uslova za podsticanje razvoja koristeći iskustva ekonomija, resursima oskudnih, podruĉja. Revitalizacija ruralnih podruĉja temelji se, prioritetno, na zaustavljanju procesa napuštanja sela. Sistematskim mjerama treba usporiti emigracije i stvarati pravno-drţavne povoljne uslove rada, a naroĉito podsticati opstanak i razvoj poĉetno malim, ali sigurnim ulaganjima u ţivotni standard sela, ukljuĉujući kulturne i rekreacijske potrebe stanovništva i urbane uslove ţivljenja. Isto tako, treba promovisati osnovne vrijednosti ruralnog nasljeċa, duhovnih i materijalnih dobara i tradicije, te obogaćivati veze grada i sela.

13 Ruralnom stanovništvu treba osigurati uslove za revitalizaciju kvalitetnih objekata, ali uz duţnu paţnju tradicionalnom graditeljstvu koja se odraţava u poštovanju veliĉine, oblika i graditeljskih materijala. U cjelokupnom ruralnom prostoru treba osigurati savremeni infrastrukturni standard. Telekomunikacije i informatika su osnova za ţeljene promjene u ruralnom prostoru, pa njihov razvoj treba posebno podsticati. Poljoprivrednu proizvodnju treba organizovati primjereno karakteristikama pejzaţa, te podsticati sisteme plasmana, prerade i usluga, uz potrebnu edukaciju i ostvarenje saobraćajnoinfrastrukturnih veza. Treba iskoristiti uticaj savremene informatiĉke tehnologije, koja će neutralisati mnoge prednosti grada nad selom. Naglasak mora biti usmjeren prema podizanju vrijednosti lokalnih primarnih proizvoda, korišćenju tradicionalnih vještina. Treba teţiti da prihodi i standard ţivljenja na tim podruĉjima bude u skladu sa onim u razvijenim podruĉjima, a uslovi ţivota ruralnog stanovništva pribliţni uslovima gradskog stanovništva. Oţivljavanje seoske ekonomije treba da se temelji na kreativnoj integraciji savremenih potrošaĉkih i proizvodnih trendova, lokalne baštine, resursa, kulture i vještine. Neophodno je donijeti više podsticajnih mjera za razvoj turizma na seoskim imanjima, ali i drugih vrsta turistiĉke ponude u ruralnom prostoru. Politikom planiranja obrade zemljišta i revitalizacijom naselja treba brinuti i o turistiĉkom kapacitetu ruralnog prostora. Brdsko-planinsko podruĉje Crne Gore predstavlja podruĉje sa najvećim problemima aktiviranja poljoprivrede. Dio razvojnih pitanja obuhvataju posebni programi, kao što su: razvoj infrastrukture, obnovu gazdinstava i ekološku sanaciju IZVOD IZ STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO 2020.g. Crna Gora ima potencijal da ponudi razne vrste turizma, pored popularnih ponuda kao što su plaţa i kupanje i plivanje; takoċe i širok opseg modernih, atraktivnih ponuda. Da bi se Crna Gora postavila kao cjelogodišnja turistiĉka destinacija, potrebno je intenzivno uspostavljanje diverzifikovane turistiĉke ponude. Pored sadašnje ponude, staviće se naglasak na ponudu za kojom postoji traţnja tokom godine, tj. ne samo na odreċeno godišnje doba. Tako je moguće turiste privući i tokom manje posjećenih godišnjih doba. Osim toga, raznovrsna ponuda visokokvalitetnih turistiĉkih proizvoda koji su uglavnom locirani u središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore smanjuje pritisak na priobalnu oblast generalno, a naroĉito na plaţe. Turistiĉki klasteri Crna Gora moţe se podijeliti na šest klastera: tri na primorju, tri u kontinentalnom dijelu, kao i dva vezivna, koja povezuju obalu sa planinama preko Nikšića i Podgorice. I same granice klastera nisu nepropusne, nego su otvorene za susjede radi što boljeg umreţavanja i kooperacije, ĉime obogaćuju ponudu, stvaraju destinaciji bolju cijenu i najĉešće poboljšavaju odnos troškova i dobiti. Šest klastera se meċusobno razlikuju po karakteristikama predjela i kultura, a prostor NP Lovćen pripada klasteru 4 - Prijestonica Cetinje i Skadarsko jezero, dva unikata zbog njihovog istorijskog znaĉaja, raznovrsnosti flore i faune i fascinantnih pejzaţa na jezeru. Primorje i planine, zbog meċusobne blizine, doţivljavaju se kao cjelina. Kratka distanca izmeċu njih moţe se premostiti pomoću turistiĉkih koridora. Suština razvoja turistiĉkog proizvoda za planinski region bila bi izgradnja više Wild beauty resorts -a, integrisanih u prirodni ambijent, sa svim uslugama i pratećim sadrţajima, koji će tako stvoriti uslove za nova radna mjesta i poboljšanje ţivotnog standarda stanovništva (ostvarivanje pozitivnih efekata sa ekonomskog i socijalnog aspekta). S obzirom da turistiĉki potencijal sjevernog dijela Crne Gore do sada nije dovoljno iskorišćen, dalju paţnju treba usmjeriti ka boljem valorizovanju ĉetiri nacionalna parka (i budućeg petog), kao i sveobuhvatnijem odnosu prema kulturnoj baštini. Preporuka je da se u svim nacionalnim parkovima izgrade mali, ekskluzivni, visokokvalitetni hoteli, integrisani u prirodni ambijent eco lodge, sa mogućnošću organizovanja obrazovnih programa koji će biti na najvećem nivou.

14 Turistiĉke ponude na planini Crna Gora treba u prvi plan da stavi svoj najjaĉi adut Wild Beauty. U planinskoj oblasti postoji dovoljno prelijepih prirodnih predjela, u kojima bi se mogle izvoditi i alpske ali i nordijske fitness aktivnosti. Preduslovi za to su: Wilderness Trails staze koje pripadaju hiking & biking mreţama, na raspolaganju su i za fitnes programe tokom zime. To povećava frekventnost korišćenja mreţe i privatne inicijative koje su sa tim povezane, a da pritom u suštini nisu neophodne dodatne investicije. U svakom sluĉaju neophodne su mjere za odrţavanje tokom zime. Izgradnja Wild Beauty Resorts sa izdrţljivom infrastrukturom za slobodno vrijeme i za snabdijevanje, koja omogućava izvrsne velnes programe. Mauntin-bajking Ova vrsta sporta u posljednje se vrijeme najdinamiĉnije razvila. Hiking & biking uglavnom se nude u kombinaciji i njihove se pristalice u suštini dobro slaţu. Obije grupe mogu da koriste iste putne mreţe. Sa ekonomskog aspekta interesantna je veliĉina ciljne grupe biciklista i uoĉljivo je veliko interesovanje za voţenje bicikla u toku slobodnog vremena i odmora. Ovoj vrsti biciklistiĉkog turizma prognozira se porast, iako se predviċa da će turizam zasnovan na mauntin-bajkingu biti tri puta veći. Odmor na selu (agroturizam) Agroturizam vaţi kao osnova za razvoj svih seoskih podruĉja. Pod tim pojmom prvenstveno se podrazumijeva kombinacija smještaja, snabdijevanja i poljoprivrede u seoskim kompleksima. Glavnu ciljnu grupu agroturizma ĉine porodice iz velegrada sa djecom i sa istog jeziĉkog trţišta. Za meċunarodna trţišta ova ponuda je nepodobna ukoliko postoje jeziĉke barijere. Izuzev zahtjeva da se ubiraju sopstveni poljoprivredni proizvodi, tradicionalna slika sela predstavlja srţ ponude agroturizma. Ukoliko sâm kompleks to ne moţe da ponudi, onda okolina mora biti puna prirodnih zanimljivosti i doţivljaja. Tek kada ponuda agroturizma ispuni ove zahtjeve, i kako djeci tako i odraslima prireċuje radost, onda ima realne šanse za uspjeh inaĉe nema, bez obzira na sopstvene proizvode i tradicionalni stil graċevine. Kampovanje u divljini I ova vrsta odmora pomaţe strukturno slaba podruĉja, i potrebne su male investicije po prenoćištu. Kampovi treba da podlijeţu ĉvrstim pravilima i izbornim kriterijumima: da se do veoma lijepog mjesta u prirodi moţe stići kolima; izgradnja i organizacija mjesta prema pravilima menadţmenta za kvalitet; korišćenje obnovljivih energija, ekološko otklanjanje ĉvrstog otpada i otpadnih voda; programi za doţivljaj prirode: sportske aktivnosti i aktivnosti u prirodi, iznajmljivanje sportskih sprava; individualna parkirališta za šatore i karavane ( m), koja se nalaze u prirodnom okruţenju. Velika je potraţnja za ovim mjestima, naroĉito iz Evrope i Sjeverne Amerike. Njima su još prikljuĉene brvnare za iznajmljivanje, koje su jednostavno opremljene ali udobne. I one su izolovane, tako da je gost sam sa sobom i prirodom. Brvnare imaju niše za kuvanje, ali ne i sanitarna postrojenja; ona se nalaze u centralnoj zgradi, kao i saune i kuhinje. Takva jedna kombinacija mjesto za šator sa brvnarama u stilu katuna moţe se zamisliti i za Crnu Goru, ukoliko brvnare nude dobar kvalitet. Kulturni turizam i vjerski turizam Kulturni turizam, zajedno sa obrazovnim turizmom, nije više nešto za šta je zainteresovan manji broj ljudi kultura i obrazovanje biljeţe napredak u turizmu. Neophodno je koncentrisati se na ono što je izuzetno i karakteristiĉno i kombinovati ga sa ostalim elementima ponude iz oblasti pješaĉenja, planinarenja, biciklizma, religije itd. Kako bi se postigla ekonomski neophodna frekvencija korisnika, predlaţu se kombinovani programi: tematski koncipirani: manastiri, crkve, katedrale i dţamije i izvan granica, seljaci u planinskim predjelima: ţivot i obiĉaji, tvrċave; kombinacija: kultura i religija, zdravlje i kultura, kongresni turizam i kultura; kao dnevni izlet: za pješaĉke, planinarske i biciklistiĉke ture, voţnje autobusom; kao tematski definisani programi duţ puteva sa kojih se pruţa pogled na panoramu i duţ divljih staza.

15 Nacionalni parkovi - UNESCO svjetska kulturna i prirodna baština Nacionalni parkovi i objekti svjetskog kulturnog nasljeċa stavljeni su pod zaštitu zbog svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Na istom nivou trebalo bi da doprinesu privrednom razvoju svoga regiona. Ovaj doprinos treba prije svega da donese dobro lokalnom stanovništvu, stvaranjem radnih mjesta i povećanjem prihoda Zbog toga oni moraju biti ukljuĉeni. Od svih nacionalnih parkova, Nacionalni park Lovćen zabiljeţio je najviše posjetilaca , jer se u okviru njega nalaze odmarališta. Prihodi su ipak slabi jer Park ne kasira ulaznice od gostiju ovih odmarališta. Ovaj nacionalni park nudi najljepše poglede na Crnu Goru sa Njegoševog mauzoleja, nekoliko pješaĉkih staza, izletišta, kao i dobru kuhinju. UreĊenje pješaĉkih i biciklistiĉkih staza doprinosi postizanju glavnog cilja razvoja zaleċa i planinskog dijela Crne Gore, razvojem turizma orijentisanog na prirodu pomoću Wilderness Trails i panoramskih puteva. Nacionalni parkovi u nerazvijenim oblastima slijede ĉesto naĉelo: Wildlife pays, so Wildlife stays!, što predstavlja pojednostavljenje sistema 3-E (Education, Experience, Entertainment edukacija, doţivljaj, zabava). Tri E jeste preduslov za uspjeh objekata za aktivnosti u slobodno vrijeme. Industrija koja se bavi aktivnostima u slobodno vrijeme preobrazila se u industriju koja se bavi doţivljajem. Posjetilac oĉekuje: 1. Education (obrazovanje) = informacije o onome šta treba da se vidi. Informacije mu moraju biti razumljive da su dostupne na njegovom jeziku, jezgrovito, upeĉatljivo i originalno; 2. Experience = iskustvo, znaĉi susret sa neĉim novim, šta mu je nepoznato ili neuobiĉajeno; i 3. Entertaiment (zabava) = da se informacije zajedno sa novim iskustvima objedine u jedan pravi doţivljaj na neuobiĉajen i impresivan naĉin IZVOD IZ NACIONALNE STRATEGIJE ODRŢIVOG RAZVOJA (2007) Zaštita biodiverziteta i oĉuvanje prirodnih vrijednosti (posebno u zaštićenim prirodnim dobrima) Iako su izloţeni brojnim pritiscima, biodiverzitet i ostale prirodne i pejzaţne vrijednosti Crne Gore u znatnoj su mjeri oĉuvani. Najznaĉajniji pritisci na ove vrijednosti ukljuĉuju (direktno) iskorišćavanje prirodnih resursa, intenzivan i neuravnoteţen razvoj pojedinih sektora (turizam, urbanizacija i sl.), konverziju prirodnih staništa u poluprirodna i vještaĉka, zagaċenje (otpadne vode, ĉvrsti otpad) i dr. Poseban izazov predstavljaju pritisci u podruĉju Skadarskog jezera i Durmitora, na koje treba dati adekvatan odgovor kroz efikasniju zaštitu u odgovarajućim zonama i uspostavljanje odrţivog razvoja na nivou lokalnih zajednica koje gravitiraju nacionalnim parkovima. Pored toga, znaĉajni su izazovi vezani i za zaštitu biodiverziteta, prirode i pejzaţa mora i obalnog podruĉja. Odgovore na ove izazove treba traţiti u zaštiti posebno vrijednih staništa i integralnom upravljanju cijelim podruĉjem. Uĉešće nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u teritoriji drţave iznosi 7,72%, i uglavnom se odnosi na ĉetiri nacionalna parka. Ovaj je pokazatelj ispod evropskog prosjeka, a u skorije vrijeme nije bilo proglašavanja novih zaštićenih prirodnih dobara. Znaĉajan dio teritorije (17,2%) meċunarodno je zaštićen kao izuzetne prirodne i l i kulturne vrijednosti, i l i kao moĉvarno podruĉje od meċunarodnog znaĉaja (po kriterijumima UNESCO programa Svjetska prirodna i kulturna baština i Ĉovjek i biosfera i Ramsarske konvencije). Iako su dosadašnje projekcije zaštićenih prirodnih dobara u najvećoj mjeri obuhvatile sva kljuĉna podruĉja biodiverziteta (biocentri i biokoridori), za sada u praksi nijesu primijenjene tehnike za definisanje tih podruĉja na osnovu tipologizacija staništa EMERALD i Natura Obaveze koje će proisteći primjenom tipologizacija poboljšaće mreţu zaštićenih prirodnih dobara (kako u projektovanju, tako i u definisanju mjera zaštite) ukljuĉivanjem svih reprezentativnih staništa i ekosistema. Postojeći zakonski i institucionalni okvir ne obezbjeċuje zadovoljajući n i v o efikasnosti u izvršavanju obaveza u oblasti zaštite prirode i biodiverziteta. Pored nedovoljnog nivoa izvršavanja domaćih propisa brojne su i obaveze iz meċunarodnih ugovora (konvencije i protokoli) koje ĉekaju odgovarajuća rješenja. Znaĉajne slabosti i problem u upravljanju izraţeni su i kod nacionalnih parkova i kod ostalih zaštićenih prirodnih dobara, pri ĉemu su upravljaĉi ustanovljeni samo za kategoriju NP (kod velike većine ostalih zaštićenih prirodnih dobara to nije sluĉaj). Prilikom formiranja novih upravljaĉa zaštićenih prirodnih

16 dobara, kao i kod jaĉanja kapaciteta postojećih, treba slijediti smjernice IUCN, ukljuĉujući i prenošenje nadleţnosti na lokalni nivo. Poseban izazov u zaštiti biodiverziteta i prirodnih vrijednosti predstavija razrješavanje konflikata izmeċu oĉuvanja prirode i razvoja. Da bi razvojne odluke bile odrţive (gledano na dugi rok), neophodno je u razrješavanje tih konflikata ukljuĉiti mehanizme kojima se procjenjuju uticaji na biodiverzitet. Drugim rijeĉima, potrebno je osigurati veći stepen integracije saznanja o biodiverzitetu i prirodnim vrijednostima u sektorske planove, programe i strategije, a u sluĉaju nepouzdanih ili nedovoljnih informacija treba primijenjivati princip predostroţnosti. Generalna preporuka NSOR CG jeste da prostorno lociranje velikih razvojnih kapaciteta i projekata (npr. krupna infrastruktura - putevi, vodovodi, cjevovodi, ţeljezniĉke pruge, zatim deponije za otpad, akumulacije vode i drugo) ne smije biti u koliziji sa oĉuvanjem integriteta zaštićenih prirodnih dobara, posebno onih koja imaju meċunarodni znaĉaj (što je do sada ĉesto bio sluĉaj, kako na nivou planova tako i na nivou konkretno realizovanih projekata). Prioritetni zadaci NSOR su: a) povećati nacionalno zaštićena prirodna dobra na 10% teritorije i zaštititi najmanje 10% obalnog podruĉja do godine; pri identifikaciji zaštićenih prirodnih dobara prirode koristiti evropske tipologizacije staništa znaĉajnih za zaštitu (EMERALD, Natura 2000), vodeći raĉuna da se obuhvate svi reprezentativni ekosistemi; b) uspostaviti efikasan sistem upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima (usklaċen sa IUCN kategorijama upravljanja, uz obezbjeċenje participativnog pristupa upravljanju); i c) unaprijediti zakonski okvir za zaštitu biodiverziteta; jaĉati kadrovske kapacitete i izgraditi djelotvoran sistem za monitoring biodiverziteta. Radi ostvarivanja ovih zadataka, potrebno je preduzeti niz akcija, ukljuĉujući definisanje mreţe zaštićenih prirodnih dobara i stavljanje pod reţim zaštite novih ekosistema (konkretne lokacije date su u akcionom planu), formiranje upravljaĉa za sva zaštićena prirodna dobra, donošenje novih planova upravljanja (u skladu sa IUCN preporukama) i dosljedno sprovoċenje postojećih (uz jaĉanje kapaciteta nadleţnih institucija), donošenje i sprovoċenje Nacionalne strategije, izmjenu relevantnih propisa i usaglašavanje sa zakonodavstvom EU i uspostavljanje adekvatnog programa monitoringa IZVOD IZ NACIONALNE STRATEGIJE BIODIVERZITETA SA AKCIONIM PLANOM Pri izradi ovog Plana preuzeće se smjernice i mjere iz Akcionog plana Nacionalne strategije biodiverziteta, koja je krovni strateški dokument u oblasti zaštite prirode, a samim tim i zaštićenih prirodnih dobara DOKUMENTACIJA NA OPŠTINSKOM NIVOU IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPŠTINE CETINJE (1992) Vaţećim Prostornim planom opštine Cetinje, definisana je posebna ZONA Lovćen za koju su date sljedeće karakteristike i smjernice. Zona obuhvata šire podruĉje masiva Lovćena, iznad 1000 m visine, koji se strmo izdiţe iznad mora i postupno spušta na katunsku krašku zaravan. Planinsku klimu pod uticajem Mediterana odlikuju izuzetno velike padavine ( mm godišnje), sa visokim snijegom koji se na većim visinama dugo zadrţava. Sa aspekta ambijentalnih osobenosti, zonu karakterišu kontrasti stjenovitih grebena i vrhova i pošumljenih padina, prostrano Njeguško polje i niz dolova na visokom platou. Istoĉne padine planinskog masiva vezuju se na Cetinjsku zonu, koja sa podruĉjem Kotora komunicira preko visokih prevoja Bukovica i Krstac a sa podruĉjem Budve preko Brajićkog sedla. Najizraţeniji problem zone, u smislu prirodnih ograniĉenja, predstavlja visina prostora, što oteţava saobraćaj u zimskom periodu preko prevoja na pomenutim pravcima, a naroĉito na putu Cetinje - Ivanova korita. Relativno ograniĉenja, bez bitnijih posledica na korišćenje zemljišta, predstavljaju i povremene poplave Njeguškog polja i niţih partija dolova. Zona je podijeljena na 2 podzone od kojih: Podzona 1 - Ivanova Korita i Majstori, obuhvata prostor katuna i dolova u okviru Nacianalnog parka Lovćen, a Podzona 2 - Njeguško polje, i njegovu neposrednu okolinu. Resursi i potencijali: uţe podruĉje Lovćena, zbog ambijentalnih, ekoloških, pejzaţnih i memorijalnih vrijednosti, proglašeno za Nacionalni park; kompleksi planinskih pašnjaka u okviru Parka i seoskih naselja u kontaktnoj zoni; kompleks šuma i dolova, od interesa kao rekreativni prostori; izgradjeni turistiĉko-

17 ugostiteljski kapaciteti i druga oprema; te poljoprivredno zemljište, tipiĉno ruralna struktura naselja i formirani privredni i društveni sadrţaji Njeguša, kao subopštinskog centra. Prioriteti razvoja: unapredjenje i specijalizacija turistiĉke ponude za dvosezonsko korišćenje rekreacionih potencijala zone (boravak, sportske aktivnosti, izleti); unapredjenje poljoprivrede kroz razvoj stoĉarstva i proizvodnju tipiĉnih preradjevina od mlijeka i mesa; poboljšanje strukture šumskog fonda, kroz biološku rekonstrukciju autohtonih vrsta i vraćanje autentiĉnog ambijenta. Zahtjevi okruţenja: zaštita prirodne sredine zone u cjelosti, s naglaskom na oĉuvanje njenog integriteta i integriteta postojećih ekosistema. Preduslovi: poboljšanje funkcionalnih veza zone sa okruţenjem, imajući u vidu njen poloţaj izmedju Cetinja, Kotora i Budve; zadovoljavajuće rješavanje vodosnabdijevanja (za obije podzone); podrška aktiviranju katuna. Vaţan preduslov za koordiniranje razvojnih programa u zoni predstavlja ĉinjenica da su za podruĉje Nacionalnog parka Lovćen i za podruĉje naselja Njeguša donijeti odgovarajući planovi,ĉije se osnovne postavke, u velikoj mjeri, podudaraju sa konceptom Prostornog plana Opštine. Sl. Namjena površina i organizacija prostora (PPO Cetinje)

18 Nacionalni park Lovćen definisan je zakonom (iz 1952.g.) i Prostornim planom (1983.g.) sa tri zone reţima zaštite: - uţa zona (2.300 ha) koja obuhvata jezgro parka i najveće vrhove, sa strogim reţimom zaštite - šira zona (6.300 ha) platoa masiva sa liberarnijim reţimom zaštite (teritorija O. Cetinje i Budva); - kontaktna zona ( ha) vijenca deset seoskih naselja na kojoj se uspostavlja koordinacija razvoja i kontakta sa Parkom (teritorija Prijestonice Cetinje, opština Budva i Kotor). Zaštita prirode i kulturne baštine sprovodi se dopunjenim i proširenim mjerama zaštite na podruĉju NP, obuhvatajući biljni i ţivotinjski svijet, kao i ambijent prostora. Kao prirodni spomenici izdvojeni su speleološki sistemi Cetinjske, Lipske i Obodske pećine, kao i jama Duboki do u Njegušima ĉija zaštita podrazumijeva i adekvatno uredjivanje za pristup i posjete turista. Vidikovci kao fenomen dinamiĉno izdignutog prostora nad Jezerom i Bokom imaju svoje lice i naliĉje. Izdvaja se vizuelni doţivljaj lovćenske kape sa Njegoševim grobom, koja ima mitsku simboliku, iz podruĉja Cetinja i masiv Štirovnika iz Boke. Intervencije (mauzolej i relejni centar) na obije dominantne kote izmijenile su odnose prirodnih monumenata, koja se u sluĉaju Štirovnika nuţno moraju korigovati. Druga strana vizuelnog doţivljaja sa ovog prostora ostvaruje se preko niza vidikovaca i to sa: - spoljnjeg grebena lovćenskog masiva odnosno alpinistiĉke staze od Štirovnika do manjeg vrha na Primorje, Boku i središnji dio Crne Gore (vidokrug preko 100 km); - sa puta za Kotor preko niza vidikovca Bukovice, Krsca i serpentina na Lovćena i Boku; - sa puta Cetinje - Rijeka - Golubovci i Rijeka - Vir od Belvedera, Kašćela, Pavlove strane, Jelenka i padina Bobije na Skadarsko jezero. Ove zone su potencirano naglašene novim putnim pravcima ĉineći jednu od bitnih komponenti motivacije turistiĉke posjete. Rijetke biljne zajednice, kao zaštićene zone, obuhvataju areal munike na Lovćenskim vrhovima, ţivotinjski i biljni svijet gleĉerskog jezera pod Kapom i u širem smislu barska flora i fauna Skadarskog jezera. Zasnivajući razvoj turizma na specifiĉnim potencijalima dva nacionalna parka kao i prirodnim i ambijentalnim vrijednostima sa akcentom na kulturnu tradiciju, na prostoru Cetinja se predvidja unapredjenje izletniĉkog i znaĉajnije uĉešće stacionarnog turizma. U neposrednom zaledju Crnogorskog primorja ovaj prostor sa neslućenim kontrastima podrazumijeva osmišljeno vodjenje i otvaranje prostora i ambijenata uz adekvatnu ponudu ugostiteljskih i pratećih sadrţaja kao i opremljenih rekreativnih kompleksa. Dopunom i dogradnjom postojećih kapaciteta Cetinje se orijentiše na stacionarni turizam. S druge strane, turistiĉka ponuda grada prihvatiće, raznovrsnim ugostiteljskim sadrţajima istorijskog jezgra, preko 5000 dnevnih izletnika motivisanih posjetom muzejima, galerijama i scenskim manifestacijama. Planira se 550 leţaja u hotelskim kapacitetima i preko 1500 mjesta u vanhotelskim ugostiteljskim sadrţajima, sa 440 zaposlenih. *** Prostor Nacionalnog parka Lovćen postaće vrlo atraktivan. Prirodne ljepote, mikroklimatski uslovi, izuzetan geografski poloţaj i Njegošev mauzolej predstavljaju osnovne elemente turistiĉke ponude. Na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen predvidjaju se tri turistiĉka punkta i to: Ivanova korita, Majstori i Krstac. Na podruĉju Ivanovih korita, kao primarnom centru planira se izgradnja oko novih leţaja, od ĉega 250 u osnovnom i 750 u komplementarnom smještaju. Ovaj prostor sluţiće kao sabirni centar za namjernike ka Mauzoleju sa svojim sadrţajima za sport, rekreaciju i planinarenje - u ljetnjem i kompletiranjem terena za sankanje i skijanje na Dolovima u zimskom periodu. Podruĉje Majstora je zona interesantna za zimske sportove. Poseban kvalitet predstavlja lokacija u blizini Budve, što pruţa veliku šansu za integraciju. Radi premošćavanja visinske razlike i lakše dostupnosti i organizovanosti, na potezu Donji Pobori - Majstori planira se izgradnja ţiĉare. Ocjenjuje se da ovaj prostor moţe koristiti oko izletnika dnevno. Normalno ovakav program podrazumijeva i izgradnju ski-liftova vuĉnih ţiĉara kao i terena za skijanje. Podruĉje Krsca imaće funkcije tranzitnog punkta, sa ponudom, koja će osim turistiĉko ugostiteljskih sadrţaja (vidikovac) podrazumijevati skromne kapacitete smještaja. Ovo podruĉje je interesantno za izgradnju vikend kuća, što bi dalo elemente za koncentraciju turistiĉke ponude.

19 Na Njegušima se ne planiraju novi kapaciteti već samo eventualno novi sadrţaji uz već postojeće kapacitete (150 leţaja u odmaralištu i 35 vikend kuća). Na osnovu ovako izgradjene ponude moţe se oĉekivati promet od oko turista godišnje, uz zaposlenost oko 170 ljudi, sa podruĉja Bjeloša, Njeguša i grada Cetinja. Seoska naselja na podruĉju NP Lovćen i po njegovom obodu takodje mogu predstavljati elemenat ponude jer se radi o lijepim naseljima, infrastrukturno dobro riješenim i dovoljno atraktivnim. Rekreativno - turistiĉki centri (NP Lovćen ), definisani Prostornim planom Nacionalnog parka, raspolaţu sa smještajnim kapacitetom od 1100 jedinica, servisnim i ugostiteljskim sadrţajem za prihvat do 2500 posjetilaca (u ljetnoj) odnosno 1500 u zimskoj sezoni, rekreativnim i sportskim terenima i terenima za skijanje i sankanje. Primarni centar Ivanova Korita - odmarališta - pansioni - planinarski dom - kampovi - ugostiteljski sadrţaji - ostalo - parkirne površine (10 autobusa 50 vozila) - sportski tereni Za smještajne kapacitete angaţovano je 2,5 ha i 1,5 za centralne aktivnosti. Uredjenje šire zone vrela korita predstavlja glavni motiv Centra i prihvata izletnika. Tereni za skijanje u Dolovima sa ski liftovima obuhvataju 15,0 ha površine. Sekundarni centar Majstori planinarski dom 100 jed. (1.000 m2) ţiĉara Pobori-Majstori (100 m2) centralni tereni za skijanje (1500 sm.) (20,0 ha) 9 Lovćenskih katuna objekti 450 koliba ( m2) torovi obradjeno zemljište... Plan uredjenja naselja Njeguši (1982.g.) Programska opredjeljenja zasnivaju se na lokalnim resursima i potencijalima kroz mogućnosti razvoja ĉitavog prostora (1100 ha) sagledanog u relacijama ekološke ravnoteţe, zaštite naslijedjenih okvira i poljoprivrednog zemljišta. U tom smislu predvidja se: - razvoj naturalne poljoprivrede i stajskog stoĉarstva, a posebno djelatnosti vezanih za tradiciju sušenja mesa i proizvodnje sira; - unaprjeċenje turizma na bazi prirodnih i stvorenih vrijednosti u okvirima izletniĉkih sadrţaja (ugostiteljstvo) i stacionarnih kapaciteta (150 leţaja u odmaralištima i 35 vikend kuća), u tijesnoj vezi sa Nacionalnim parkom Lovćen ; - organizovanje i opremanje rekreativnih površina (skijanje, sport i šetanje. Prezentovatni prostorni model realizovan u okviru zaštite specifiĉne ruralne strukture Njeguša, pretpostavlja rast stanovništva na 1200 stanovnika (2000. godina) uz podizanje nivoa servisa, komunalne opremljenosti naselja i zaštite okoline i graditeljskog nasljedja. Sa stanovišta Prostornog plana Opštine potrebno je: - provjeriti stav o demografskoj projekciji, obzirom na prirodni priraštaj i izraţeni odliv stanovništva; - eliminisati prisutnu koliziju u dijelu razvoja stajskog stoĉarstva u Njegušima i obnovi i revitalizaciji katuna na Lovćenu (Projekat Nacionalnog parka); - podrţati u znaĉajnijoj mjeri saobraćajno opredjeljenje GUP-a za rekonstrukciju i skraćenje puta Kotor - Cetinje, kao podsticaja razvoja Njeguša.

20 IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPŠTINE BUDVA (2009) U pogledu morfoloških karakteristika, na teritoriji opštine Budva razlikuju se tri vertikalne zone: Obalni pojas do 100 mnv; Primorska flišna zona od mnv; i Lovćenska preĉaga, obronci i površi Lovćena (tzv."planina"), od 500 do 1400 mnv. "Planina" je odvojena od prethodnih zona strmim odsjecima visokim i nekoliko stotina metara. Sa površi visine mnv izdiţu se sljedeći vrhovi: Ĉainski vrh (1326 m), Goli vrh (1087 m), Ilijino brdo (841 m), Šuman (791 m), Draţimir (722 m), Kopac (720 m), i dr. U ovoj zoni nalazi se i dio Nacionalnog parka Lovćen. "Planina", visoki podplaninski plato, površine od oko 20 km 2, sa izuzetnim potencijalima za razvoj visokog, sportsko-rekreativnog i lovnog turizma. Saobraćajno je dobro povezan postojećim putevima Budva-Cetinje i Petrovac-Podgorica. Naselje Brajići se funkcionalno oslanja na ovaj prostor i predstavlja glavni ulaz u prostor "Planine" ka istoku i u prostor Nacionalnog parka Lovćen, ka sjeveru.

21 U kategoriju napuštenih (neodrţavanih) puteva treba uvrstiti i stari strateški (austrougarski) put koji preko Planine od Brajića do Ilinog Brda, iznad Buljarice, u duţini od 12,5 km povezuje planinski prostor opštine sve od šire zone Nacionalnog parka Lovćen pa do granice sa opštinom Bar. Ovi karstni prostori su tradicionalno bezvodni, jer iako se izluĉuju relativno visoke koliĉine vodenog taloga, on brzo ponire kroz porozno tlo, pa je stoga teško zahvatati potrebne koliĉine vode. Sa druge strane, razvijen reljef uzrokuje formiranje bujiĉnih tokova koji predstavljaju opasnost za objekte infra- i suprastrukture, te odrone tla i pojavu klizišta. Posebni problemi na planinskim stranama Lovćena su: šumski poţari; devastacija šumskih ekosistema; i erozivni procesi na juţnim padinama. Na teritoriji opštine Budva nalazi se dio Nacionalnog parka Lovćen (635 ha, od ukupne površine Parka od 6400 ha; od površine zaštitne zone od 8530 ha, na podruĉju budvanske opštine nalazi se 2090 ha); Posmatrajući prostor opštine Budva u cjelini, sa njegovim primarnim geografskim i funkcionalnim karakteristikama, granice njegovog diferenciranja su longitudinalne, tj. uglavnom paralelne obali, tako da su površine zajedniĉkih prostorno-funkcionalnih karakteristika u formi pojaseva koji se proteţu skoro cijelom duţinom opštine. Izdvajaju se sljedeći prostorno-funkcionalni pojasevi:

22 Priobalni pojas opštine Budva, kojeg funkcionalno definiše postojeća Jadranska magistrala, s jedne strane, a istovremeno ga dijeli na dvije zone, sa druge. U ovom pojasu su dvije zone: 1) uţi priobalni pojas, tj. prostor izmeċu Jadranske magistrale i obale; i 2) bliţe ruralno zaleċe, koje ĉini prostor sela i djelovi njihovih atara (koji se lako povezuju sa magistralom); Pojas koji obuhvata brdsko-planinski odsjek odnosno plato, koji se prostire do linije koja spaja najviše vrhove brda i planina koji se izdiţu iznad obale. U ovom pojasu je i nekoliko seoskih naselja, pa se stoga moţe i nazvati brdsko-planinskim ruralnim zaleċem; U zoni središnjeg i juţnog dijela opštine, iza planinskog odsjeka, nalazi se prostor koji se moţe definisati kao planinski plato, a ĉiji je tradicionalni naziv "Planina"; i Sasvim na sjeveru, iznad sela Pobori i Brajića na granici sa opštinom Cetinje, nalazi se planinski odsjek odnosno pojas koji predstavlja dio Nacionalnog parka Lovćen i koji u svim planovima ima poseban tretman. Od ukupne površine opštine Budva, navedeni pojasevi-zone obuhvataju sljedeće površine: Priobalni pojas opštine, ha; Brdsko-planinsko ruralno zaleċe, ha; Planinski plato ("Planina"), ha; i Nacionalni park Lovćen, oko 630 ha. Karakteristiĉan je izostanak bilo kakvih planskih aktivnosti za neke vrlo znaĉajne lokacije na prostoru opštine Budva, posebno sva sela u zaleċu, bilo ona zarušena bilo da su još "ţiva" sela kao što su Brajići i Pobori. Na svim ovim punktovima do sada nije bilo veće neplanske izgradnje, pa ni potrebe za "sanacionim" planovima. To ne znaĉi da ne postoji opasnost od takve vrste izgradnje u neposrednoj budućnosti, pa je to i veliki razlog da se društvo pripremi da bi se to sprijeĉilo. Prije svega izradom odgovarajućih planova. Za sve ostale prostore (sem priobalnog pojasa) ne postoje nikakvi detaljniji planovi sem prostornog plana opštine, koji ipak daje samo vrlo naĉelna usmjerenja za razvoj ili reţim zaštite prostora. Brdsko planinsko zaleċe neposredno iza bliţeg ruralnog zaleċa koje se naslanja na magistralu, i ide sve do najviših vrhova iza planinskog odsjeka, predstavlja skoro polovinu opštinskog prostora (46%). Tu se nalazi i nekoliko sela kao što su: Brajići i Pobori. Površina ovog pojasa je ha. Na krajnjem sjeveroistoĉnom dijelu opštine nalazi se teritorija Nacionalnog parka Lovćen u površini od oko 630 ha, što ĉini oko 5% opštinske teritorije. U središnjem dijelu opštine na granici prema cetinjskoj i barskoj opštini, nalazi se prostor površine od oko 2000 ha, koji je bio skoro "zaboravljen" u svim dosadašnjim razvojnim planovima. Prostor je duţine oko 13 km i širine do 2 km, i na nadmorskoj je visini od oko 650 do 750 m. Blago je nagnut prema Skadarskom jezeru. Ova visoravan svojevremeno je intenzivno korišćena za stoĉarstvo i neke oblike poljoprivrede, primjerene za brdsko-planinske predjele. Tradicionalni naziv za ovu teritoriju je "Planina", a vlasniĉki je podijeljena izmeċu sela lociranih u zoni bliţeg ZaleĊa, iznad magistrale. Kroz ovaj prostor prolazi stari put od Brajića, pa ide pored visova prema planinskom odsjeku, prolazi preko Petrovaĉke gore sve do Ilinog Brda, planinskog sela iznad Buljarice. Pored oĉekivanog turistiĉkog razvoja raznih oblika smještaja turista, kao i rekreativnih sadrţaja, pogotovo u središnjem dijelu opštine oĉekuje se da će se kroz planska i projektantska rješenja za sela bliţeg zaleċa

23 dobiti dobra osnova za razvoj alternativnih formi turizma, kao i rješenja koja će obaviti ova naselja, sa velikim poštovanjem tradicionalne ruralne arhitekture. Središnji pojas-brdskoplaninsko ruralno zaleċe, sa nekoliko sela i predviċenom trasom brze saobraćajnice biće u dominanatnoj funkciji stanovanja malih gustina sa elementima turizma, poljoprivrede i komplemenetarnih aktivnosti. Ovdje posebnu paţnju treba posvetiti njegovanju zelenila gdje god za to postoje uslovi. Za prostor visoravni, tzv. "Planine" predviċa se prije svega izgradnja automobilskog puta od Brajića do lovaĉke kuće iznad Petrovca, pa sve do Ilinog Brda. Pravce razvoja treba paţljivo planirati, a prethodno izraditi studiju na tu temu. Oĉekuje se da će ovo biti prije svega sportsko-rekreativna izletniĉka zona (pogodna za formiranje golf terena i dr.), sa specifiĉnim oblicima ekološkog turizma i ekološke poljoprivrede. Ovaj prostor je u zoni Svetog Stefana najbliţi obali i ĉini se da bi bilo vrlo poţeljno da se na toj relaciji izradi ţiĉara koja ne bi bila duţa do 2 km IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPŠTINE KOTOR (1995) Teritorija opštine Kotor se dijeli globalno na: urbanu zonu, ruralnu zonu i prirodno okruţenje. Urbana zona obuhvata obalni pojas zaliva sa gradom Kotorom, kao i nekadašnjim pomorskim opštinama (Perast, Dobrota, Risan, Prĉanj i Stoliv) i manjim naseljima (Muo, Orahovac, Kostanjica i Morinj). Ruralna zona sadrţi stara naselja na padinama Lovćena iznad obalnog pojasa, podruĉje Krivošija i Ledenica, kao i Grbalj kao najveće ruralno podruĉje opštine. Treća zona obuhvata prirodno okruţenje koje ĉine ogranci planinskih masiva Lovćena i Orjena kao i masiv Vrmca sa šumskim pojasevima, makijama i golim hridima. Na prostorima Orjena, Krivošija, Ledenica iznad Kotora i na padinama Lovćena veliku paţnju treba posvetiti podizanju zaštitnih šuma i to prvenstveno na zemljištima najniţih bonitetnih klasa (6-7). Te šume bi imale prevashodnu zaštitnu funkciju od erozije, spiranja i klizanja tla.

24 Sl. Režimi uredjenja i korišćenja prostora (PPO Kotor, 1995.)

25 Uspostavljanje ekoloških koridora koji bi povezivali ĉvorne taĉke eko-sistema Drţave i pridonijeli zaštiti ugroţenih ţivotinjskih vrsta. Na podruĉju opštine Kotor to je ekološki koridor koji bi povezivao prostor Lovćena s Orijenom, odnosno postojeći i planirani nacionalni park. Predloţena strategija razvoja opštine Kotor prikazana je kroz tri makrocjeline koje se mogu izdvojiti na bazi prirodnih karakteristika i stvorenih vrijednosti: - obalni pojas unutrašnjeg zaliva Boke - Donji i Gornji Grbalj sa dijelom otvorenog mora i kontaktnim podruĉjem Nacionalnog parka Lovćen - planinsko - brdski prostor Gornji Grbalj zahvata padine Lovćena visine do 1000 m. Kontaktno podruĉje opštine Kotor sa Nacionalnim parkom Lovćen zahvata padine i obronke Gornjeg Grblja i ka Škaljarima, pokrivene oskudnim zelenilom, sipinama kamena i vododerinama i odlikuje se izloţenošću jakim vjetrovima. Podruĉje je rijetko naseljeno. Planiran je program revitalizacije sela sa njihovim tradicionalnim djelatnostima i njihovo ukljuĉivanje u turistiĉku ponudu, kao i izgradnja ţiĉare za Nacionalni park Lovćen. Ovaj vid paratransporta bio bi veoma znaĉajan za povećanje kvaliteta turistiĉke ponude. Zonu Gornjeg Grblja karakteriše specifiĉna konfiguracija terena masiva Lovćena koja je priliĉno nedostupna te je uslovila i adekvatan razvoj naselja. Ona su oformljena u gusto organizovanim aglomeracijama povezanim krivudavim putem, uglavnom po bratstvima po kojim su dobila imena. Na istaknutim kotama sa dalekim vidicima oformljene su crkve sa grobljima i visokim zelenilom. Planom nije predviċena pojaĉana urbanizacija ovih naselja i ona se kao cjeline ili objekti štite kao ambijentalne vrijednosti odnosno stara seoska naselja. Moguće graċevinske intervencije moguće su u okvirima planom datog graċevinskog rejona u okviru postojećih naselja, i po principima naslijeċenog graċevinskog fonda. Intervencije koje se svode na sanaciju i zaštitu terena i prirode odnose se na izgradnju ţiĉara, ureċenje šetnih staza i punktova registrovanih kao spomeniĉko ili kulturno nasljeċe, vidikovaca i odmorišta, uz primjenu reţima Nacionalnog parka Lovćen na kontaktnom podruĉju. IZVOD IZ PROSTORNO-URBANISTIĈKOG PLANA OPŠTINE KOTOR (2010, prednacrt) Specifiĉna prostorna cjelina jeste kontaktno podruĉje opštine Kotor sa prostorom Nacionalnog parka Lovćen. Ovaj prostor, uglavnom padine i obronci Lovćena, koji se spuštaju preko Trojice u Škaljare i na jugu u Grbaljsko polje karakterišu oskudno zelenilo ili sipine kamena, povremeni potoci i vododerine, bez stalnih tokova. Naselja su rijetka i sa malo stanovnika. U planskom rješenju, pored podruĉja UNESCO, naroĉito treba valorizovati: - kontaktno podruĉje sa Nacionalnim parkom Lovćen, podruĉje Orjena, odnosno novi Regionalni (Nacionalni) park Orjen, - rezervate prirode kao što su: autohtona sastojina oleandra i borova iznad vrela Sopot kod Risna, zajednice kestena i lovora kod Kostanjice i Stoliva, izvorište rijeke Ljute, šume munike na Reovaĉkoj Gredi, mezofitne listaĉe iznad Dragalja, oĉuvane autohtone šume bukve na Maĉjoj planini, izvor Škurde, obalni rezervat krekovice na strminama otvorenog mora i mediteranske zimzelene šume crnike na Rtu Trašte i uvali Trsteno; - znaĉajne vidikovce: iz tjesnaca Verige pogled ka Perastu i ostrvima, pogled iz Perasta ka Verigama, na prevoju Troica-serpentine ka Njegušima: pogled na Zaliv, serpentine na magistralnom putu Lipci-Ţabljak: pogled na Zaliv; - predjeli izuzetnih odlika: obala otvorenog mora, padine Vrmca, uvala Bigovo, uvala Trsteno. Šumsko zemljište na sjeverozapadu i sjeveru opštine, prostor Krivošija, greben Vrmca i padine Lovćena sa sjeveroistoĉne strane, odnosno šumski fond na najvećem dijelu podruĉja opštine ne pruţa ni minimalne uslove za komercijalnu eksploataciju, ali je bitno njegovo oĉuvanje i unapredjivanje zbog razvoja turizma i postojećih ambijentalnih vrijednosti i zaštite ţivotne sredine.

26 Sl. Režimi zaštite (PUP Kotora, predancrt, 2010.) Organizacija i ureċenje prostora PLANSKA CJELINA 2 GRBALJSKO POLJE I GORNJI GRBALJ Opis Ova planska cjelina prostire se od podnoţja Donje Gore na jugo-zapadu do padina Lovćena, odnosno granice Opštine Cetinje na sjevero-istoku. Obuhvata plodno Grbaljsko polje kroz koje uzduţno prolazi Jadranska magistrala i niz zaseoka u podnoţju Lovćena do nadmorske visine od oko 300mnv. Ovu cjelinu odlikuju izuzetne klimatske karakteristike (dobro osunĉanje i zaklonjenost od vjetrova) i izuzetni pedoekološki uslovi. Poljoprivredni potencijal je posljednjih 20-tak godina potpuno zapušten, a protezanje Jadranske magistrale je uslovilo stihijsku (nelegalnu) gradnju skoro ĉitavom njenom duţinom. Paralelno sa Jadranskom magistralom, taĉnije samim podnoţjem Donje Gore pruţa se aktivni uzduţni neotektonski rasjed. Stanovništvo relativno brojnih naselja ove cjeline gravitira lokalnim centrima: Lastvi Grbaljskoj i Radanovićima. Pruţanje Jadranske magistrale djelimiĉan je razlog deagrarizacije ove cjeline, ali u isto vrijeme i njene geostrateške valorizacije. Smještena izmeċu tri opštinska centra ova zona posmatrana je kao servisni centar regiona, što je podrţano prostornom ograniĉenošću okolnih opština za formiranje ovakvih zona.

27 Potencijali Potencijal planske cjeline 2 svakako je izuzetan geostrateški poloţaj koji podrazumijeva zaštićenost od bure i vjetrova, relativnu blizinu sva tri regionalna opštinska centra, visokokvalitetno poljoprivredno zemljište i blizinu atraktivnih plaţa Jaz, Trsteno i Ploĉe. Sela u zaleċu (Gornji Grbalj) su u kontaktnoj zoni sa Nacionalnim parkom Lovćen. Ograniĉenja Osnovno ograniĉenje ove planske cjeline je aktivan neotektonski rasjed, a odmah zatim veliki konflikti u prostoru prouzrokovani stihijskom izgradnjom duţ jadranske magistrale, ĉime se trajno izgubilo kvalitetno poljoprivredno zemljište. Konflikt izmeċu zaštite prostora i mogućnosti urbanog, ekonomskog, društvenog i socijalnog razvoja su u ovoj cjelini najizraţeniji. Prioritet razvoja Razvoj ove planske cjeline prepoznat je u daljoj afirmaciji trgovinskih, usluţnih i proizvodnih djelatnosti kao i u aktiviranju slobodne bescarinske zone. Postojeća namjena površina Dominantna namjena u planskoj cjelini 2 su zaštitne šume, s tim da se, kao i u planskoj cjelini 1, radi uglavnom o degradacionim stadijumima. Nešto je bolja situacija u pojasu gornjeg Grblja, odnosno kontaktnom podruĉju sa Nacionalnim Parkom Lovćen, a zatim slijedi ostalo zemljište (kamenjari i ugari) i površine naselja. Karakteristika planske cjeline 2 je poljoprivredno zemljište visoke kategorije (I i II) i to u pojasu donjeg Grblja, dok se u pojasu Gornjeg Grblja uglavnom radi o niskoproduktivnom poljoprivrednom zemljištu. PLANSKA CJELINA 3 RURALNO ZALJEĐE KOTORSKOG ZALIVA Opis Ova zona predstavlja kontaktno podruĉje opštine Kotor sa Nacionalnim parkom Lovćen. Ĉine je uglavnom padine i obronci Lovćena koje se preko Trojice spuštaju na Škaljare. Ova cjelina ima najnepovoljniju pedo-ekološku podlogu i ĉine je uglavnom kamenjari sa oskudnim zelenilom i povremenim vodotokovim i vododerinama, izloţeni jakim vjetrovima. I po geološkoj graċi ova zona ima velike slabosti, obzirom da preko nje prelazi rasjed koji se prostire duţ juţne padine Lovćena ka Trojici. Povoljniji uslovi su u graniĉnom pojasu sa opštinom Tivat, koji je Regionalnim Master Planom za razvoj turizma prepoznat kao potez znaĉajan za razvoj rekreativnih vidova turizma (pješaĉenje, biciklizam) i eko-ruralnog turizma (aktiviranje zapuštenih ambijentalnih cjelina na Vrmcu). Ovo je najslabije naseljeni dio podruĉja opštine. Negativni demografski trend uzrokovao je potpuno gašenje sela Veliki i Mali Zalazi, a preostala 2 su na ivici nestajanja. Postojeća namjena površina Ovo je cjelina u kojoj preovladava ostalo zemljište (krš, golet i kamenjari) sa oskudnim zelenilom, odnosno zaštitnim šumama koje su se razvile na tankom sloju zemljišta koje nije erodiralo uslijed erozije prouzrokovane kišom i padavinama. Naselja su uglavnom razvijena u predjelu Trojice i Vrmca. Potencijali Osnovni potencijal ove cjeline je neposredna blizina Nacionalnog parka Lovćen i mogućnost valorizacije pojasa Vrmca, ĉiji razvoj je poţeljno usmjeriti ka aktiviranju eko-ruralnog i rekreativnog turizma kroz reţim ureċenja regionalnog parka. Potencijal su svakako izuzetne vizure ka Zalivu (Kotorskom i Tivatskom). Ograniĉenja Ovo je cjelina sa najnepovoljnijim prirodnim uslovima, tj. sa najviše ograniĉenja u pogledu daljeg planskog razvoja. Nedovoljna pristupaĉnost, veliki nagibi terena i izloţenost jakim vjetrovima, uslovili su trenutnu nepovoljnu demografsku sliku. Realizacijom planirane ţiĉare za Cetinje i proglašenjem Vrmca za Regionalni park prirode znatno bi se poboljšale mogućnosti afirmacije ove planske cjeline i zaštite ovog podruĉja od potpune depopulacije.

28 3.3. PLANSKA I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA RELEVANTNA ZA PROSTOR ZAHVATA PLANA IZVOD IZ DETALJNOG PROSTORNOG PLANA ZA KORIDOR DALEKOVODA 400 KV SA OPTIĈKIM KABLOM OD CRNOGORSKOG PRIMORJA DO PLJEVALJA I PODMORSKI KABAL 500 KV SA OPTIĈKIM KABLOM ITALIJA-CRNA GORA SA SPU NA ŢIVOTNU SREDINU (2011) OBUHVAT DPP-a Podruĉje DPP obuhvata koridor širine pribliţno 1 km na potezu od teritorijalnih voda Crne Gore do Crnogorskog primorja, preko Lastve Grbaljske do Ĉeva i dalje do Pljevalja. Koridor prolazi kroz osam Opština Crne Gore: Kotor, Budva, Cetinje, Nikšić, Pluţine, Šavnik, Ţabljak i Pljevlja. Površina zahvata prema kartografskom mjerenju iznosi cca ha. Tokom izrade DPP-a analizirane su varijante i predloţena optimalna varijanta ĉiji koridor je širine 1km, koja je s jedne strane odreċena strateškim opredjeljenjima a sa druge tehniĉkim zahtjevima i konfiguracijom terena tog dijela Crne Gore, a koja ima najmanje negativnih efekata na predmetni prostor. Koridor u širini od 1 km je definisan sa ciljem da se nakon usvajanja Plana, kroz izradu projektne dokumentacije, utvrdi uţi koridor dalekovoda i zaštitnih zona. Poloţaj koridora dalekovoda i konvertorskog postrojenja i trafostanice, kao i mjesto prikljuĉenja dalekovoda na podmorski kabal i odgovarajući koridor podmorskog kabla su meċusobno uslovljeni. U meċusobnoj uslovljenosti, lokacija konvertorskog postrojenja i trafostanice ima znaĉajnu ulogu. USLOVI ZA DEFINISANJE KORIDORA Da bi se ostvarila veza od Primorja do Pljevalja neizbjeţno je da budući koridor proċe kroz podruĉje Nacionalnih parkova Lovćen i Durmitor. Pri definisanju budućeg koridora za podvodni, podzemi kabal i dalekovod analizirana je postojeća i planska namjena prostora kroz postojeću plansku dokumentaciju i dokumentaciju u izradi za podruĉja svih opština u granici zahvata DPP-a. Pri tome je uvaţena postojeća struktura namjene površina i planski koncept za budući razvoj na podruĉjima navedenih opština. Cilj pri definisanju budućeg koridora je da se u najvećoj mogućoj mjeri oĉuvaju podruĉja znaĉajna za razvoj i naċe kompromis izmeċu neophodne infrastrukturne opremljenosti i svih aspekata namjene i zaštite prostora. Posebna paţnja je posvećena sagledavanju mogućnosti prolaska koridora kroz podruĉja nacionalnih parkova, poštujući Prostornim planovima posebne namjene ranije definisane zone zaštite. Prema Programskom zadatku za izradu DPP, za definisanje budućeg infrastrukturnog koridora neophodno je bilo ispoštovati veliki broj tehniĉkih uslova s jedne strane i ograniĉenja u smislu zaštite s druge strane. Uslovi i ograniĉenja koje je trebalo uvaţiti pri definisanju koridora 400 kv dalekovoda: Iskljuĉenje trase iz podruĉja Svjetske prirodne i kulturne baštine Kotora i Bokokotorskog zaliva, Izbjegavanje prve i druge zone zaštite u podruĉju NP Lovćen i Durmitor, Paţljivo voċenje trase kroz treću zonu zaštite, Minimiziranje vizuelnog uticaja na prirodne i stvorene vrijednosti zaštićenih prirodnih dobara, Minimalno i paţljivo ukrštanje trase dalekovoda i ţiĉara prema Lovćenu iz pravca Kotora i Budve, Bezbjedna udaljenost od poletno-sletnih koridora aerodroma Tivat, Udaljenost od postojećih naselja i planiranih turistiĉkih sadrţaja. TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE INFRASTRUKTURNOG KORIDORA Uţi koridor dalekovoda iznosi min. 60 m do max 100m za jedan dalekovod, ukupna širina koridora za dva dalekovoda iznosi od m. Od TS Lastva do lokacije postojećeg dalekovoda 400 kv (Podgorica 2 Trebinje) vode dva dalekovoda (dva reda stubova) na osnom razmaku od oko m. Od Ĉeva do Pljevalja vodi jedan dalekovod. Raspon izmeċu stubova zavisi od konfiguracije terena, ukrštanja sa objektima infrastrukture, a po pravilu iznosi oko m.

29 Površina stubnog mjesta iznosi od 25m2-100m 2, sa zaštitnim pojasom iznosi od 50m 2-200m 2. U koridoru od oko 60 m ukupne širine (oko 30 m od ose dalekovoda) se ne dozvoljava gradnja stambenih i drugih objekata. Mogućnost gradnje van zone zaštite treba uskladiti sa vaţećim propisima. Eventualno polaganje podzemnih kablova nije tehniĉki opravdano i prihvatljivo na ovom naponskom nivou zbog: Potrebe za izradom dodatnih postrojenja na mjestima prelaza iz nadzemnog voda u podzemni kabal, koja bi zahtijevala dodatni znaĉajan prostor za njihovu izgradnju. Višestruko duţeg trajanja sanacije kvara na podzemnom kablu u odnosu na nadzemni vod što na ovom naponskom nivou i interkonekcijskoj vezi moţe imati znaĉajne posljedice na stabilnost sistema, kao i na znaĉajne negativne ekonomske efekte zbog neisporuĉene elektriĉne energije. Znatno višu cijenu opreme za podzemni vod u odnosu na nadzemni vod. TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE OPTIĈKOG KABLA Optiĉki kabal je vrsta kabla koji je namijenjen za prenos svjetlosnih signala, a intenzivno se primjenjuje za telekomunikacijske veze jer posjeduje znaĉajne prednosti u odnosu na klasiĉne (bakarne) kablove zbog izrazito velikog prenosnog kapaciteta sa velikim brzinama prenosa i niskim gubicima. Osim u telekomunikacijskoj infrastrukturi, optiĉki kablovi (poznat kao OPGW = optical ground wire) koriste se i u elektroenergetskom sektoru, pri izgradnji elektroenergetskih prenosnih i distribucijskih vodova. Takav kabal istovremeno obavlja funkciju zaštite elektroenergetskog voda ali i komunikacije, odnosno prenosa signala. Osim nadzemno na vrhovima stubova elektroenergetskih vodova, optiĉki kabal moţe se ugraditi i podzemno, npr. uz elektroenergetski kabal u zajedniĉki kablovski rov. Optiĉki kabal ugraċen na dalekovod, po pravilu umjesto klasiĉne zaštitne uţadi, predstavlja dio dalekovoda i ne zahtijeva neke dodatne zahvate u prostoru. U tom smislu optiĉki kabal u DPP-u je predviċen u istom koridoru i na istim stubovima kad se radi o dalekovodu i kopnenom dijelu trase, odnosno u zajedniĉkom kablovskom rovu u koridoru podzemnog i podvodnog energetskog kabla. USVOJENA TRASA DALEKOVODA U skladu sa Programskim zadatkom, na osnovu analize planske dokumentacije u toku rada na DPP-u, analizirane su varijante koridora na osnovu kojih će se utvrditi uţi koridor dalekovoda i zaštitnih zona kao i granica zahvata plana. Detaljnom analizom geografskih podloga i ostale relevantne dokumentacije, uzimajući u obzir trenutno stanje i poloţaj postojećih objekata u elektroenergetskom sistemu, kao i planirane proizvodne i prijenosne objekte EES-a, konfiguraciju terena, poloţaj naselja, prirodne i kulturne vrijednosti, te druge karakteristiĉne sadrţaje podruĉja obuhvaćenog ovim planom, odabrana je varijanta predmetnog elektroenergetskog objekta, pri ĉemu su na pojedinim podruĉjima razmatrana brojna podvarijantna rješenja. S obzirom na znaĉajnu udaljenost izmeċu poĉetne i krajnje taĉke (duţina trase iznosi cca 150 km), kao i ĉinjenicu da se u jednom dijelu razmatra zajedniĉki koridor za dva fiziĉki odvojena dalekovoda, trasa je podijeljena u tri glavne dionice: Lastva Ĉevo, Ĉevo Šavnik i Šavnik Pljevlja. Od znaĉaja za prostor NP Lovćen je D.1. Dionica: Lastva Grbaljska Ĉevo. Na podruĉju oko NP Lovćen razmatrane su tri varijante trase, od kojih su dvije predloţene Programskim zadatkom (istoĉna varijanta kroz NP Lovćen i zapadna iznad Kotora), a trećom je dodatno razmotrena mogućnost obilaska NP Lovćen sa istoĉne strane iznad Budve. Uvidom u situaciju na terenu, uvaţavajući karakter terena, prirodnu i kulturnu baštinu, potencijalni turistiĉki znaĉaj pojedinih lokaliteta, vizualni efekt trase, vidikovce, mogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u fazi realizacije objekta, prolazak kroz naselja, odnosno zadovoljavajuću udaljenost od stambenih objekata i dr, kao konaĉna usvojena je Istoĉna varijanta dalekovoda iznad Budve na predmetnoj prvoj dionici od Lastve do Ĉeva. Ova varijanta trase je predloţena i usvojena sa ciljem da se u što većoj mjeri saĉuva integritet NP Lovćen voċenjem trase dalekovoda njegovim obodnim dijelom, bez obzira na brojna ograniĉenja.

30 Odabrana trasa koridora polazi od lokacije konvertorskog postrojenja/trafostanice na lokaciji Blato u Lastvi Grbaljskoj i dalje se usmjerava prema istoku padinama brda Trebaljevica, u duţini od oko 1,5 km. Ovaj dio trase je vidljiv sa strane Primorja i magistralnog puta Tivat Budva, a zapadno od Zeĉevog sela i Pobora trasa se lomi prema sjeveroistoku, ĉime se izbjegava prolaz kroz potencijalno turistiĉko podruĉje, uz odliĉnu zaklonjenost trase. U podnoţju brda Okovica/Murakovac, trasa se oštro lomi prema istoku u duţini od oko 800 m, a zatim prema jugoistoku, prolazeći podnoţjem brda Reskavica do iznad naselja Lapĉići. Dalje je poloţena izrazito nepristupaĉnim padinama brda Široka strana, iznad puta Budva Cetinje, do podnoţja brda Kuliješ i ukrštanja sa trasom DV 110 kv Cetinje - Budva. Zbog nepristupaĉnog terena na ovom dijelu pri izgradnji objekta treba razmotriti tehniĉka rješenja koja će izbjeći narušavanje prirodnog ambijenta izradom pristupnih puteva uzduţ padine brda Široka strana. U nastavku se oštro lomi prema sjeveru ulazeći u II zonu NP Lovćen, pri ĉemu jednim dijelom prati koridor postojećeg DV 110 kv Budva Cetinje i nastavlja do lokacije juţno od naselja Dubovik, pri ĉemu prolazi uglavnom nenaseljenim brdovitim podruĉjem obraslim djelimiĉno šumom i niskim rastinjem. U nastavku se trasa usmjerava prema naselju Dubovik, prolazi sa njegove sjeverozapadne strane i dalje prema sjeveru do naselja Resna kroz nenaseljene terene djelimiĉno obrasle šumom. Na ovom podruĉju ima relativno veliki broj pristupnih puteva i potreba za njihovom izgradnjom će se minimizirati. Na ovoj lokaciji trase se razdvajaju i usmjeravaju prema postojećem 400 kv dalekovodu. U ovom dijelu trasa prolazi kroz II zonu NP Lovćen jer zaobilaţenje ove zone nije moguće zbog izrazito nepristupaĉnog terena neprimjerenog za realizaciju trase sa tehniĉkog aspekta, posebno što se u ovom dijelu koridor sastoji od dva paralelna dalekovoda. Duţina ove trase iznosi cca 34,5 km. Glavnu karakteristiku ove trase predstavlja prolazak kroz II zonu NP, u duţini od oko 9 km, ali ona prolazi manje atraktivnim dijelom II zone i udaljena je znaĉajno od središnjeg dijela Nacionalnog parka (Ivanova korita, Majstori), ĉime se sprjeĉava efekt podjele Nacionalnog parka na dva dijela. Povećana duţina, kao i blizina planiranih turistiĉkih zona u podruĉju naselja Lapĉići i Pobori, koje treba prilikom projektovanja detaljno analizirati, moţe uzrokovati potencijalne probleme prilikom rješavanja imovinsko pravnih odnosa. Blizina puta Budva Cetinje, odnosno negativan vizualni efekt u smislu izloţenosti dijela trase pojedinim vidikovcima na Lovćenu i uoĉljivosti sa podruĉja Budve i drugih lokacija u ovom dijelu Primorja predstavlja takoċe negativni aspekt ove trase što treba razmotriti kroz projektna rješenja. Na dijelu trase na podruĉju Lapĉića i iznad puta Budva Cetinje, dolazi do izraţaja uticaj izrazito nepovoljnog reljefa na odabir trase koji, uz tehniĉka ograniĉenja vezana za realizaciju stubnih mjesta i potrebnu širinu koridora, onemogućava izmicanje trase na manje atraktivno podruĉje, odnosno u III zonu NP Lovćen. Ova trasa apsolutno iskljuĉuje prolazak kroz prostor Svjetske prirodne i kulturne baštine Kotora i Kotorskog zaliva. Odabrana trasa prolazi kroz Nacionalni park Lovćen, ali izbjegava i u maksimalno mogućoj mjeri se udaljava od djelova Parka koji su obiljeţeni kao zone najstroţije zabrane. Kako će se budući dalekovodi 110 kv, koji će se morati izgraditi zbog pravilne valorizacije ove situacije, usmjeravati prema primorskim mjestima (Kotor, Tivat, Herceg Novi, Budva, itd.) njihovi koridori se neće ukrštati sa koridorima planirane trase dalekovoda 400kV. Ipak, treba oĉekivati probleme oko ukrštanja sa planiranom ţiĉarom Cetinje Kotor PROJEKAT ŢIĈARE KOTOR IVANOVA KORITA (LOVĆEN) CETINJE Glavni cilj projekta ţiĉare je da poveţe Prijestonicu Crne Gore sa turistiĉkim centrom u Boki Kotorskoj sa sjeverozapadne strane planine Lovćen. Na takav naĉin, turistiĉko podruĉje, ĉije je srce Nacionalni park Lovćen, treba da bude povezano sa savremenim sistemom sa adekvatnom saobraćajnom infrastrukturom kao i sa inteligentnim menadţmentom posjetilaca i zaštićenog podruĉja godine, Vlada Crne Gore donijela je konaĉnu odluku da gradi ţiĉaru od Duba blizu kotorskog tunela do Njegoševog mauzoleja na Jezerskom vrhu (1.659 m). Tako bi se ostvario davnašnji san da se olakša pristup Nacionalnom parku Lovćen i jednom od najvaţnijih znamenitosti zemlje. Ali ovo je više od toga, t.j. vaţan korak da se postigne cilj Crne Gore da poboljša svoju turistiĉku privredu i da je ĉini jednim od najvaţnijih stubova rasta i bogatstva mlade zemlje. Zato je koncept Vlade da se sagradi mreţa turistiĉkih destinacija i da se poboljšaju postojeća interesantna mjesta, koja se nalaze van uobiĉajenih staza na Primorju.

31 Projekat ţiĉare predstavlja šansu za povezivanje Cetinja sa Bokom Kotorskom, Nacionalnim parkom Lovćen i Njegoševim mauzolejom, na savremen i turistiĉki atraktivan naĉin. Projekat ţiĉara do Nacionalnog parka Lovćen nije samo nova turistiĉka infrastruktura za ovo podruĉje. Treba da bude vaţan korak u ekonomskom razvoju i dobrobiti Crne Gore na isti naĉin kao što treba da bude oĉuvanje jedinstvenog pejzaţa i ţivotne sredine sa odrţivom turistiĉkom infrastrukturom. U pogledu turizma, planirana ţiĉara do Lovćena ne samo da bi predstavljala centralni projekat za podruĉje Bokokotorskog zaliva, već i za drţavu Crnu Goru. To bi bila najduţa ţiĉara na Jadranskoj obali sa posebnim akcentom na uţivanju u putovanju sa nivoa mora do 1657 m visokog Lovćena i do Prijestonice Crne Gore, Cetinja. Kljuĉne osobine pozicioniranja se mogu utvrditi i koristiti u budućim promotivnim aktivnostima, npr.: - Najveća i najduţa ţiĉara na Jadranu jedinstvena ponuda - Nevjerovatan pogled na zaliv, more, obalu i zaleċe Crne Gore - Prirodno iskustvo u Nacionalnom parku Lovćen meċutim, to zahtijeva dodatnu ponudu osim same ţiĉare na Lovćenu koja se mora obezbijediti u isto vrijeme, kako bi se ponudila dodatna atrakcija turistima koji posjete Nacionalni park Lovćen. - Najugodniji naĉin da se putuje sa Primorja direktno do kulturnog centra Crne Gore, Cetinja, koristeći savremen i odrţiv naĉin saobraćaja. U ovu svrhu uraċena su detaljna istraţivanja kroz Studiju izvodljivosti i Idejni projekat. Projekat predviċa izgradnju i rad sistema ţiĉare izmeċu crnogorske obale i Nacionalnog parka Lovćen, kao i Prijestonice Cetinje. RAZVOJ PROJEKTA U junu godine, uraċena je Studija predizvodljivosti za projekat ţiĉare do planine Lovćen. Tokom godine kada je ideja o projektu ţiĉare na planini Lovćen postala preciznija, pristupilo se izradi studija izvodljivosti Ţičara od Cetinja do planine Lovćen i Ţičara do planine Lovćen (OEAR Regional Consultants Ltd. Graz, 2008.). U ovoj Studiji su obraċena pitanja izraĉunavanja efikasnosti (ukljuĉujući i tehniĉku izvodljivost) i procjena ekonomskih aspekata. Kao odvojen dio posla, uraċena je i analiza ekoloških rizika. Studijom izvodljivosti analizirana je trasa od Kotora preko Ivanovih Korita do Mauzoleja na Lovćenu. Kao jedan od rezultata Studije, predloţeno je moguće proširenje projekta ţiĉare od Ivanovih Korita do Cetinja kao druga faza Studije izvodljivosti. Zakljuĉak druge faze Studije izvodljivosti je bio sljedeći: ţiĉara do Cetinja bi pruţila Cetinju perspektive u turizmu i regionalnom razvoju; Cetinje bi moglo sebe da predstavi ne samo kao kulturni centar već i kao mjesto za razne sportske aktivnosti i mjesto za odmor i rekreaciju. Studijom izvodljivosti analizirane su dvije trase: Kotor do planine Lovćen i od Cetinja do Lovćena. Trasa 1: Kotor do planine Lovćen Ideja je bila da se ostvari bolja pristupaĉnost Njegoševog mauzoleja i da se naċe krajnja stanica blizu mauzoleja za planiranu ţiĉaru. Nakon opseţnog i intenzivnog razmatranja i procjene raznih mogućnosti, dvije opcije su ušle u uţi izbor. Prva trasa uzima Kotor za polaznu taĉku, blizu mora (trasa Kotor). Druga trasa ima polaznu taĉku van oblasti zaliva, te tako i van oblasti kulturnog nasljeċa pod zaštitom UNESCO-a (trasa Dub). Usljed tehniĉkih poteškoća i manjka atraktivnosti polaznih taĉaka (koje nijesu na obali, ali nisu ni toliko blizu da se pješice moţe do njih doći), ostale opcije nijesu dalje elaborirane. Trasa Kotor: Prva alternativa ima polaznu taĉku u Kotoru blizu juţne kapije starog grada, direktno uz planinsku stranu, gdje se postojeće graċevine moraju srušiti. Od bazne stanice u Kotoru, ţiĉara vodi strmim brdima do prve meċutaĉke na visini od 1300 m, pribliţno 500 m zapadno od vrha Janĉine (Kotor II). Druga meċutaĉka se nalazi ili na kraju platoa Kuk ili na Ivanovim Koritima. Trasa Dub: Polazna taĉka trase Dub bila bi pribliţno 200 m od skretanja sa magistralnog puta Budva -Tivat ka Kotoru i oko 500 m od Tivatskog aerodroma na 65 m nadmorske visine. Prva meċutaĉka je na visini od 1320 m, juţno od prve meċutaĉke trase Kotor na poĉetku platoa Kuk; druga meċutaĉka su Ivanova Korita. Dostupnost polazne stanice bi bila odliĉna i bilo bi dovoljno pogodnog prostora za parking. Ţiĉara bi bila vidljiva sa puta Budva-Tivat-Herceg Novi, kao i iz aviona koji se pribliţavaju aerodromu.

32 Na osnovu procjene kriterijuma za dvije trase od Kotora do Lovćena, odabrana je sljedeća trasa ţiĉare: Trasa 1: Polazna stanica: DUB MeĊustanica: KUK Krajnja stanica: IVANOVA KORITA (LOVĆEN) Trasa 2: od Cetinja do Lovćena U drugoj fazi Studije izvodljivosti predloţena trasa 2 ţiĉare vodi od Cetinja do Ivanovih Korita. Krajnja stanica na Ivanovim koritima je dio trase 1 od Kotora do Lovćena i definisana je kao rezultat prve faze Studije izvodljivosti. Budući da je tehniĉka inspekcija pokazala da nema potrebe za meċustanicom na trasi 2, samo je lokacija polazne stanice na Cetinju morala da bude odreċena. Nakon polaznih istraţivanja, ĉetiri potencijalne polazne taĉke unutar grada i oko grada Cetinja su odabrane za detaljnu analizu razloga za i protiv razliĉitih lokacija. Opcija broj 1: Prva potencijalna polazna taĉka je identifikovana na zapadu grada i nalazi se na putu ka Njegušima. Zbog njene udaljenosti od centra grada, ona nije izabrana kao povoljna opcija. Zatim, pristupaĉnost ove lokacije nije adekvatna. Opcija broj 2: Još jedna potencijalna polazna taĉka je identifikovana u sjevernom dijelu gradskog centra, blizu fabrike modne obuće Montenegro Modern Shoes (bivša Košuta ). Iako se lokacija ĉinila povoljnom zbog svoje blizine gradskom centru, dalja istraţivanja su pokazala da realizacija ne bi bila moguća iz tehniĉkih razloga. Opcija broj 3: Treća opcija se nalazi u jugozapadnom dijelu centra, uz put ka Nacionalnom parku Lovćen. Sa tehniĉkog stanovišta, ova opcija je izvodljiva. Ipak, pristupaĉnost je priliĉno loša, a infrastruktura nedovoljna. Opcija broj 4: Ĉetvrta opcija je identifikovana u juţnom dijelu centra grada, blizu Ljetnje pozornice. Mjesto se nalazi na udaljenosti koja se moţe preći pješice od centra grada i takoċe postoji parking prostor odmah pored predviċene lokacije, što predstavlja veliku prednost u realizaciji projekta. Nakon prezentacije i diskusije o raznim mogućim polaznim taĉkama u Nacionalnom timu za realizaciju projekta, odluĉilo se u korist opcije broj 4 lokacija pored Ljetnje pozornice. Lokacija je izabrana kao najpovoljnija, uglavnom zbog njene blizine centru grada, odgovarajuće valorizacije centra grada i već postojeće infrastrukture (parking prostor). Trasa 2: Polazna stanica: CETINJE (pored Ljetnje pozornice) Krajnja stanica: IVANOVA KORITA (LOVĆEN) Sistem transporta Nakon odreċivanja lokacija stanica za trasu 1 i trasu 2, Studijom izvodljivosti kao sistem transporta (prevozno sredstvo) je odabrana ţiĉara sa gondolama za putnike. PredviĊen tip ţiĉare je isklopiva gondola sa šest ili osam sjedišta za jednostavno ukrcavanje i iskrcavanje što je u opštoj upotrebi na skijalištima i turistiĉkim odmaralištima. Ovaj sistem omogućava gondoli da putuje kroz terminale pri veoma maloj brzini prije ubrzavanja do 6 metara u sekundi. Broj nosaĉa varira u skladu sa zahtjevima. Duţina i trase 1 i trase 2 pojedinaĉno bila bi oko 7.5 km (ukupno oko 15 km). Sistem ţiĉare moţe biti istog tipa na trasi 1 od Ivanovih Korita do Kotora i na trasi 2 od Cetinja do Ivanovih Korita. Ovo omogućava isplativu izgradnju, odrţavanje i štedi inventar. Sinergija bi se takoċe primijenila i na osoblje. Kao što je gore navedeno, stanica na Ivanovim Koritima bi funkcionisala kao presjek dvije trase ţiĉare: jedne koja dolazi iz Kotora/Duba i druge sa Cetinja. Stanice i trase Definisane stanice: Polazna stanica, trasa 1: DUB MeĊustanica, trasa 1: KUK Krajnja stanica, trasa 1 i trasa 2: IVANOVA KORITA Polazna stanica, trasa 2: CETINJE Definisane trase: Trasa 1: DUB KUK IVANOVA KORITA ukupna duţina: 7647 m Dionica 1: DUB KUK duţina: 4130 m Dionica 2: KUK IVANOVA KORITA duţina: 3517 m Trasa 2: CETINJE - IVANOVA KORITA ukupna duţina: 7454 m Ukupna duţina cijelog projekta ukljuĉujući trase 1 i 2 će biti oko 15 km. Zbog impresivnog pogleda sa KUKA na obalu, predviċeno je da i dionica 1 bude u funkciji za vrijeme noćnih ĉasova.

33 Stanica CETINJE Lokacija za polaznu stanicu se nalazi direktno uz planiranu zaštićenu zonu (UNESCO-va svjetska kulturna baština) Cetinja. Kako se ne bi narušila ova lokacija (park, pozorište na otvorenom), stanica će se postaviti na oko 1,50 m ispod površine. Na ovaj naĉin i uz nasip prema parku, veliki dio bazne stanice u suštini nestaje u terenu. Samo vrh krova ostaje vidljiv kao horizontalna linija. Kako bi bio još manje vidljiv, krov stanice će biti pokriven slojem trave. Pored toga, osa kabla ţiĉare (duţina i visina) je tako postavljena da ne narušava otvorenu pozornicu (Ljetnja pozornica). Stanica IVANOVA KORITA Krajnja stanica (i za ţiĉaru iz Cetinja i iz Duba) se nalazi u ravnici Ivanova Korita u sredini Nacionalnog parka Lovćen. U ovom krhkom prirodnom ambijentu, obim izgradnje je sveden na minimum koji se odnosi samo na ono neophodno jedino što se vidi je zaštitni krov koji pokriva stanicu (zaštita od vremenskih prilika, kiše, snijega, sunca i vjetra) i ţiĉara. Stanica na Ivanovim Koritima će biti raskrsnica dvije trase ţiĉare: jedne koja dolazi iz Kotora/Duba i druge iz Cetinja. Stanica KUK Smještena je na vrhu sa pogledom na Kotor, sa velikim krovom koji je pokriva sliĉno stanici na Ivanovim Koritima. Pristupna staza vodi od zapadnog dijela stanice do platoa sa prelijepim pogledom na Bokokotorski zaliv. Kao plan za budućnost, predloţeno je da se na ovom mjestu naċe restoran. Stanica DUB Za razliku od Cetinja, zgrada stanice je vidljiva i oznaĉava prilaz Nacionalnom parku. Stanica je podignuta na ulaznom djelu (koji je vidljiv sa veće udaljenosti). Veliki krov koji se nadvija, pokriva dvorište ispred bazne stanice. Stanica je okruţena parking prostorom za 266 automobila i 30 autobusa. KONFLIKTI U PROSTORU Tokom izrade projekta nije u potpunosti sagledana vaţeća prostorno-planska dokumentacija, tako da polazne stanice ţiĉare Dub i Cetinje zahtijevaju dodatne provjere kroz prostorno - plansku dokumentaciju ĉija je izrada u toku. Lokacija stanice Dub zahtijeva provjeru sa aspekta ukrštanja sa magistralom za brzi motorni saobraćaj koja je planirana Prostornim planom Crne Gore. Lokacija stanice Cetinje zahtijeva provjeru prvenstveno sa aspekta izmjene granica Istorijskog jezgra Cetinja, zaštite kulturnog pejzaţa. U ovu svrhu neophodno je izvršiti reviziju DUP i UP Istorijsko jezgro ( Sluţbeni list SRCG, broj 07/90), kroz koju bi se integralnim pristupom preispitala postojeća granica ovog kulturnog dobra sa više aspekata. Prednosti ţiĉare: Voţnja ţiĉarom predstavlja veoma udoban i brz naĉin saobraćaja za povezivanje Cetinja sa centrom Nacionalnog parka Lovćen (Ivanovim koritima) i dalje sa Bokom Kotorskom. Za sada, voţnja autobusom sa primorja preko Njeguša do Cetinja traje oko 1,25 h, ukljuĉujući mnogo krivina na veoma uskom putu. Sve najvaţnije znamenitosti u Cetinju se nalaze na udaljenosti koja se moţe preći pješice. Jedinstvena prodajna ponuda da se posjeti Nacionalni park u blizini dvije vaţne kulturne znamenitosti Crne Gore bez potrebe za korišćenjem motornog vozila je u potpunosti u skladu sa ciljevima nacionalne strategije za unapreċenje odrţivog turizma pod uslovom da su svi putevi zatvoreni za turistiĉki i individualni saobraćaj. Ukazala bi se na istorijsku saobraćajnu vezu izmeċu primorja i planinskog zaleċa Crne Gore Prilika da NP Lovćen razvije infrastrukturu za jednostavno istraţivanje (planinarenje, voţnja bicikla ili tematske staze oko stanica ţiĉare). Nedostaci projekta: Selo Njeguši i kafana na Bukovici, koji su sada klasiĉna mjesta za zaustavljanje autobuskih izletniĉkih tura radi ruĉka, biće iskljuĉeni iz turistiĉkih posjeta i time ostaju bez njihovog izvora prihoda Voţnja na trasi Cetinje - Ivanova Korita je manje atraktivna od veze Dub (Boka Kotorska) - Ivanova Korita.

34 Uticaji na ţivotnu sredinu Sa aspekta ţivotne sredine, postoji nekoliko negativnih uticaja koje treba procijeniti, ali se oni mogu ublaţiti odredjenim mjerama. Nema iskljuĉivih kriterijuma koji bi doveli do snaţnog konflikta sa vodom, zemljištem ili vazduhom iz razloga što je emisija iz same ţiĉare niska. Najveće negativne uticaje uzrokuje dodatni saobraćaj, dodatna koliĉina vode i povećana koliĉina otpada i otpadnih voda, koje proizvode turisti. Obzirom da je predviċeno povećanje broja potencijalnih turista u budućnosti priliĉno malo, to je i procijenjeni uticaj mali. Sljedeći uticaji su procijenjeni u oblasti zaštite prirode: Staništa visoke prirodne vrijednosti za oĉuvanje su uglavnom doline i pašnjaci sa velikom raznovrsnošću biljnih vrsta i prirodnim i polu-prirodnim šumama. Uticaj projekta izgradnje ţiĉare na doline je, osim objekata stanica, priliĉno nizak (samo osnove stubova mogu imati uticaja na ova staništa). Šumska staništa su rasprostranjena intenzivnije, jer na koridoru od 12 m nijesu dozvoljena stabla ispod ţiĉare. Kompenzacione mjere (obnavljanje šuma na otvorenom zemljištu) su potrebne, ali pod uslovom da nijesu u konfliktu sa drugim pitanjima zaštite prirode (npr. nema obnavljanja šuma u dolinama sa visokim biodiverzitetom). Posebnu paţnju treba obratiti na Edraianthus wettsteinii Hal. & Bald. subsp. lovcenicus Mayer & Bleĉić (Lovćenski zvonĉić) zbog uticaja planiranih objekata ţiĉare. Najveće mjere zaštite prirode su date za vlaţne livade u blizini bazne stanice na Cetinju i u blizini sastojina bora krivulja (Pinus mugo) kod Ivanovih korita. S obzirom da se vlaţne livade nalaze na podruĉju na kojem treba da se gradi stanica, treba oĉekivati visok nivo konflikta sa zaštitom prirode. Pomjeranje stanice što je moguće dalje prema jugu i postavljanje zgrade na stubove moglo bi da smanji uticaj. Uticaj ţiĉare na sastojine bora krivulja se moţe ograniĉiti ukoliko se ne postavi nijedan stub u ovom staništu, jer bor krivulj ne bi dostigao visinu koja bi ometala rad ţiĉare (moţe rasti ispod ţiĉare). Fauna ptica na ovoj strani Lovćena nije toliko raznovrsna. Nema ugroţenih ptiĉjih vrsta, a njihovo uznemiravanje će biti ograniĉeno uglavnom na poĉetnu i završnu taĉku ţiĉare. Šume predstavljaju vaţnu vrstu staništa za zaštitu osjetljivog kraškog zemljišta od erozije. Gubitak od 3,18 ha šuma duţ trase ţiĉare bi se mogao samo djelimiĉno nadoknaditi dodatnim pošumljavanjem, a potrebne su dodatne mjere za sprjeĉavanje erozije duţ ove trase. Uticaj na okolinu je priliĉno nizak jer su sve stanice locirane u blizini postojećih naselja, a stubovi ţiĉare nijesu previše vidljivi. Na podruĉju zapadno od Cetinja postoji nekoliko elektrovodova, koje već narušavaju pogled na prirodnu okolinu. U Nacionalnom parku, nova infrastruktura će biti u suprotnosti sa oĉekivanjima posjetilaca, koji tragaju za divljom ljepotom IZVOD IZ PLANA UPRAVLJANJA NP LOVĆEN ( ) Plan upravljanja je izraċen u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode ( Sluţbeni list CG, broj 51/08), Zakonom o nacionalnim parkovima ( Sluţbeni list CG, broj 28/14) i Prostornim planom podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen (»Sluţbeni list RCG«, broj 19/97). Planski osnov Plana upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen za period od do godine je Prostorni plan podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen (»Sluţbeni list RCG«, broj 19/97). Prostorni plan podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen obuhvata djelove teritorije opština Budva i Cetinje u granicama utvrċenim Zakonom o nacionalnim parkovima ("Sluţbeni list RCG", broj 47/91). Ovaj plan ukljuĉuje ureċenje, korišćenje i namjenu prostora, politike oĉuvanja, zaštitu prirode i kulturno-istorijskog nasljeċa, strategiju razvoja, smjernice za sprovoċenje i realizaciju plana, kao i zoniranje prema razliĉitim tipovima korišćenja. UsklaĊenost prostornog plana kao temeljnog zakonskog dokumenta i plana upravljanja, koji predstavlja strateški dokument i osnovu za upravljanje, aktivnosti i djelatnosti oĉuvanja, od znaĉaja je za zonaciju Parka. Zoniranje je u Prostornom planu napravljeno prema glavnim ciljevima oĉuvanja i namjenama korišćenja, a u Planu upravljanja je ono detaljnije definisano zbog upravljaĉkih akcija i mjera zaštite u svakoj zoni. Prostorni plan daje smjernice, dok Plan upravljanja dodatno odreċuje operativne aspekte upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima.

35 Osnovni cilj izrade Plana upravljanja je donošenje kvalitetnog i praktiĉno primjenljivog dokumenta koji predstavlja osnovu za efikasno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima, kao i za racionalnu i strogo kontrolisanu valorizaciju prirodnih potencijala Nacionalnog parka u funkciji ekološki odrţivog razvoja. Ciljevi Plana upravljanja su: zaštita, korišćenje i upravljanje zaštićenim prirodnim dobrom; oĉuvanje, odrţavanje i monitoring prirodnih i drugih vrijednosti i segmenata ţivotne sredine; odrţivo korišćenje prirodnih resursa, razvoj i ureċenje prostora; promocija i valorizacija zaštićenog prirodnog dobra; saradnja i partnerstvo sa lokalnim stanovništvom, vlasnicima i korisnicima nepokretnosti. Pored direktnog uticaja i veze koja proizilazi iz Prostornog plana podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen, Plan upravljanja uzima u obzir opredjeljenja definisana obavezujućim meċunarodnim i domaćim planovima, strategijama i konvencijama, a posebno: PUP-ovi opština ĉije prostore pokriva NP Nacionalna strategija odrţivog razvoja, koja ukljuĉuje ciljeve odrţivog razvoja definisane kroz ekonomski razvoj, zaštitu ţivotne sredine, upravljanje prirodnim resursima i društvenim razvojem Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine Konvencija o biološkom diverzitetu Master planovi razvoja turizma (Politika i strategija razvoja turizma do 2020.) Strategija razvoja šumarstva Više dokumenata koji su doneseni u vezi razvoja turizma u središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore Domaća zakonska regulativa koja tretira oblast zaštite i upravljanja ţivotnom sredinom ODRŢIVO KORIŠĆENJE RESURSA Smjernicama Prostornog plana posebne namjene i Plana upravljanja za Nacionalni park Lovćen za period godine iskristalisale su se posebne ciljne odrednice koje ovaj Park upućuju na odrţivo korišćenje resursa, kako prirodnih, tako i radom stvorenih vrijednosti. NP Lovćen je u odnosu na emitivna turistiĉka trţišta relativno povoljno pozicioniran, što upućuje na zakljuĉak da je potencijalni pritisak na prostor moguć u narednom planskom periodu. Kroz analizu strateških dokumenata koji se odnose na razvoj turizma i odrţivo korišćenje resursa, kao i pregledom postojeće prostorno planske dokumentacije, za Nacionalni park Lovćen mogu se razmotriti dva scenarija: 1) Razvoj orijentisan na strogu zaštitu pojedinih zona 2) Razvoj usmjeren na turizam i odrţivo korišćenje resursa Nacionalnim parkom Lovćen će se upravljati u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, uz poštovanje kriterijuma IUCN (MeĊunarodne unije za zaštitu prirode). Uvaţavajući predione, prirodne i kulturne vrijednosti NP Lovćen, oĉito je da se nameće opredjeljenje za scenario 2, u ĉijoj funkciji treba programirati strateške ciljeve. Taj scenario odnosi se na razvoj parka usmjeren na turizam i odrţivo korišćenje resursa. Uz primarni cilj zaštite biodiverziteta podruĉja, moguća je valorizacija predjela, istaknuta kroz ulogu edukacije, promocije i zadovoljavanja obrazovnih i rekreativnih potreba posjetilaca. Pomenuti scenariji razvoja korespondiraju sa definicijama IUCN i uvaţavaju specifiĉne odlike NP Lovćen. Ove specifiĉne odlike kreiraju sljedeće ĉinjenice: a) Nacionalni park Lovćen posjeduje znaĉajne prirodne, a naroĉito kulturno-istorijske vrijednosti, koje mu za crnogorske prilike daju mitski znaĉaj, b) OdreĊene lokalne zajednice imaju odreċene ţivotne potrebe u naseljima koja se nalaze u okviru NP; c) U neposrednoj blizini NP Lovćen nalazi se prijestonica Cetinje, kao vaţno mjesto tranzitnog turizma, sa naglašenom funkcijom razvoja kulturnog turizma, i najvaţniji turistiĉki centri crnogorskog primorja. To su polazne taĉke za planiranje turistiĉkih aktivnosti u NP Lovćen. Analizom postojećeg stanja moţe se zakljuĉiti da prostor Nacionalnog parka Lovćen dosadašnjim uticajima, pod kojim se prvenstveno misli na ljudski faktor, nije doveden u problematiĉnu poziciju kao zaštićeno prirodno dobro, ali se u tom kontekstu mora posmatrati najavljena izgradnja ţiĉare Kotor-

36 Lovćen, što će postaviti nove dileme i izazove u prekompoziciji razvojnih smjernica, odnosno dovesti do modifikacije koncepta zoniranja NP Lovćen i neminovnoj antropopresiji na njegov prostor IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA PODRUĈJA POSEBNE NAMJENE za NP LOVĆEN (1997.) Nacionalni park Lovćen proglašen je Zakonom o proglašenju šumskog podruĉja Lovćena, Biogradske gore i Durmitora nacionalnim parkovima ( Sluţbeni list NRCG, br.16 i 17/1952), a zakonom o izmjenama i dopunama zakona o NP ( Sluţbeni list SRCG, broj 31/88), utvrċene su nove granice Nacionalnog parka Lovćen, ĉime je granica povećana i utvrċena zaštitna zona parka. Podruĉje NP Lovćen tretirano je u smislu zaštite prirode kao prostor razliĉitog tipa i ranga na osnovu biogeografskih karakteristika, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode iz godine. U postojećem planu izdvojene su predione cjeline: izvorni predjeli-manje izmjenjeni prostori, znatnije izmijenjeni-sekundarni sistemi, jaĉe izmijenjeni-urbane i ruralne sredine,znatno izmjenjene poljoprivredne ili agrarne. Preporuĉena je zaštita, u skladu sa namjenom: aktivna zaštita (zaštita šuma i vegetacijskih tipova) pasivna zaštita (strogo zaštićeni nauĉno istraţivaĉki rezervati i spomenici razliĉitog karaktera, geomorfološki, botaniĉki itd.) privredna ( poljoprivredna i zdravstveno rekreativna funkcija). U NP Lovćen izdvojene su dvije zone sa posebnim reţimom zaštite prirode: I zonu posebnog reţima zaštite predstavlja rezervat bora munike na sjevernim padinama Lovćena, površine 68 ha. II zonu posebnog reţima zaštite predstavlja prostor izmeċu Jezerskog vrha-štirovnika,trešteniĉkog vrha, Babljaka i Goliša površine oko 876 ha, što znaĉi da je u zoni sa posebnim reţimom zaštite ukupno 944 ha, ili 41% od ukupne površine parka. Zone sa reţimom stroge zaštite predstavljaju prostor iznad Ivanovih korita, gravitacioni dio bukove šume ispod Studenca oko 63ha. U ovoj zoni je zabranjena sjeĉa stabala, ţbunja, uništavanje prizemne flore, uklanjanje šušnja, kopanje, i bilo kakvi graċevinski radovi.u ovu kategoriju spadaju zone posebne zaštite tokova i jezera.to je zona sliva Ljubinog potoka-oko 100 ha, zona Treštenika oko 19 ha, zona Jame iznad Malog Bostura oko 20ha i gravitacioni dio jezera ispod Jezerskog vrha oko 31 ha.ukupna površina ovih zona iznosi oko 170 ha. Mjere zaštite su kao u zoni šuma stroge zaštite, samo je dozvoljeno kaptiranje izvorišta i šumsko uzgojni radovi uz saglasnost Zavoda za zaštitu prirode. Ĉitava zona NP je prostor za nauĉna istraţivanja ( izdvojena je zona Jezerskog vrha sa borom munikom 16 ha, i zona Štirovnika 118ha), u kojoj vaţe posebni uslovi reţima stroge zaštite. Ostali dio NP predstavlja zonu sa reţimom posebne ali i ne stroge zaštite. Pejzaţ i ambijentalne vrijednosti Lovćenski prirodni pejzaţ u većem dijelu izmenjen pod antropogenim uticajem, u geološkom, geomorfološkom i vegetacijskom pogledu predstavlja osnovnu vrijednost NP. To je pejzaţ visoko gorja Dinarskog holokarsta, ĉiji je reljef oblikovan umjerenim procesom glacijacije i snaţnim procesom karstifikacije sa svim pojavnim oblicima a zatim velikim dijelom prekriven vegetacijom. Prirodni pejzaž ĉini razuċeni morfološki sklop planinskog lanca sa svim pojavnim oblicima ljutog krša. U kombinaciji sa šumskim pokrivaĉem i ogoljelim prostorima. Kraški pejzaž je zastupljen u svim pojavnim oblicima. Glacijalni pejzaž je prisutan na najvišim vrhovima Lovćena, Štirovnika, Jezerskom vrhu, Babljaku, Trešteniĉkom vrhu i ĐurĊevcu (ledniĉki jezici su djelovali prema Cetinju, Ugnjima,Majstorima, Krscu, i

37 Njegušima; valovi i dolovi Ivanova korita, Gornji i Donji Bostur, Kuk, Dolovi; izvori na Ivanovim koritima, Obzovici, Ugljima i Uganjskim vrelima i Ljubin potok). Floristički pejzaž izgraċuju šumski i travnati kompleksi koji se meċusobno proţimaju. Antropogeni pejzaž je zastupljen skoro u potpunosti u kontaktnim zonama na Kraškim poljima Cetinja, Njeguša, u dolovima i na zaravnima Bjeloša, Oĉinića, Uganja, Uganjskih vrela, Obzovice i Brajića. Kao ambijentalne cjeline izdvajaju se: Ivanova korita sa Malim i Velikim Bosturom, Dolovi sa Lokvama, Njeguši, Kuk, Majstori i Konjsko. Planom organizacije i ureċenja prostora u granicama NP odreċene su zone: A) zona temeljnih odlika prirode B) zona šuma i autohtone katunske privrede C) zona revitalizacije katuna D) zona turistiĉke izgradnje E) zaštitna zona parka

38 POSTOJEĆE STANJE

39 4. PRIRODNE KARAKTERISTIKE (iz PPP PN Lovćen, 1997.) 4.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ Planina Lovćen se nalazi na jugu primorskog lanca visokih planina dinarskog sistema i neposredno uz primorje naglo se diţe do svojih najvisoĉijih vrhova. Geografski poloţaj Lovćena prema susjednim planinama Orjenu (1895 m.n.v.) na sjeverozapadu i Rumiji (1595 m.n.v.) na jugoistoku, izmeċu kojih se nalaze niţi planinski masivi, odreċuje njegovo pruţanje u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Nekad se pod pojmom planine Lovćen podrazumijevao samo Jezerski vrh i podruĉje Ivanovih korita i Štirovnika. Podruĉje Lovćena i njegove podgorine predstavlja znatno širi prostor u trouglu bokokotorski zaliv - budvansko polje - Cetinje. Njegov geografski poloţaj se pribliţno poklapa sa geološko-tektonskim poloţajem i geomorfološkim, a sa hidrogeološkog aspekta to je znatno širi prostor na sjeverozapadu od Orahovaĉke Ljute, prema jugoistoku do Skadarskog jezera. Podruĉje Nacionalnog parka nalazi se na nadmorskoj visini iznad 750 m.n.v, od ĉega 194 ha na visini iznad 1500 m.n.v GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE Geološka graċa prostora planine Lovćen ukazuje na dosta burnu geološku evoluciju tih terena sa znatnim i dosta razliĉitim uslovima u dva odvojena regiona koji danas pripadaju geotektonskim jedinicama - Zoni visokog krša i Cukali zoni. Veći dio prostora planine pripada Zoni visokog krša i izgraċen je uglavnom od mezozojskih karbonantnih sedimenata kreĉnjaka i dolomita i njihovih prelaznih varijeteta. Karakteristiĉna za tektoniku terena ovog prostora je najvaţnija i najveća razlomna struktura kroz planinu Lovćen. Mezozojski karbonatni kompleks Zone visokog krša je od sjeveroistoka ka jugozapadu navuĉen na litološki kompleks Cukali zone. Te dvije jedinice razdvaja regionalni razlom ĉiji je prostorni poloţaj regionalno gledano - dinarski, a lokalno odstupa od dinarskog pravca zbog sloţenih naprezanja i pokreta ovog dijela litosfere Dinarida. Veliki broj i poloţaj razlomnih i nabornih struktura daje prostoru Lovćena izgled nepravilnog mozaika. Planina Lovćen i njeni obodni tereni izgraċeni su od brojnih stratiografsko-ficijalno-litoloških ĉlanova mezozojske i kenozojske starosti. Mezozoik je predstavljen stijenama trijasa, jure i krede. Donji trijas se javlja oko sela Brajića, a predstavljen je dolomitima i kreĉnjacima ĉija je debljina procijenjena na oko 100 m. Srednji trijas je zastupljen u ataru sela Brajića, Obzovice, Uganja, istoĉni rub cetinjskog polja i jugozapadne padine planine. U ovim terenima su izdvojeni brojni litološki ĉlanovi ĉija je mogućnost procijenjena na oko 400 m. Srednji i gornji trijas je zastupljen slojevitim i ploĉastim kreĉnjacima sa proslojcima roţnaca i dolomita, a javlja se duţ jugozapadnih padina Lovćena u Cukali zoni. Debljina ove serije je procijenjena na oko 200 m. Gornji trijas je predstavljen sedimentnim stijenama-dolomitima, kreĉnjaĉkim dolomitima, dolomitiĉnim kreĉnjacima, a srijeću se i karbonatne breĉe. Debljina ovog kompleksa koji pripada Zoni Visokog krša je preko 600 m. Jura u dijelu terena koji pripada Cukali zoni predstavljena je sedimentnim stijenama meċu kojima su najzastupljeniji kalkareniti, roţnaci, mikriti, karbonatne breĉe i dolomiti. Ovaj litološki kompleks je debljine oko 250 m. Donja jura u Zoni Visokog krša predstavljena je brojnim sedimentima litološkim ĉlanovima koji izgraċuju karbonatnu i lovćensko-ledniĉku faciju. Karbonatnu faciju saĉinjavaju stratifikovani kreĉnjaci, rjeċe dolomitiĉni ili laporoviti kreĉnjaci procijenjene debljine oko 400 m. Lovćensko ledniĉka facija je predstavljena tankoslojevitim kreĉnjacima sa proslojcima roţnaca i dolomita, procijenjene debljine oko 200 m. Tereni Štirovnika, Jezerskog vrha i Ivanovih korita su izgraċeni od stijena donje jure. Srednjejurske sedimente je teško odvojiti od gornjojurskih. To su uglavnom stratifikovani kreĉnjaci koji su zastupljeni u masivu Štirovnika i Jezerskog vrha, kao i terena sjeverno od planine Lovćen. Procjenjena debljina im je oko 700 m. Gornjojurski masivni i bankoviti kreĉnjaci izgraċuju krajnje zapadne i sjeverozapadne padine Lovćena prema Kotorskom zalivu, procijenjene debljine oko 500 m. Donja kreda je predstavljena roţnacima i silifikovanolaporovitim sedimentima koji izgraċuju zapadne i jugozapadne djelove planine prema Tivatskom, Mrĉevom i Budvanskom polju, procijenjene debljine oko 50 m.

40 U Zoni visokog krša, u terenima šireg obodnog dijela planine Lovćen prema sjeveru i sjeveroistoku, donja kreda je predstavljena stratifikovanim kreĉnjacima i dolomitiĉnim kreĉnjacima debljine oko 300 m. Gornja kreda je predstavljena sloţenom litološkom serijom koju ĉine stratifikovani kalkareniti, mikriti, roţnaci, kreĉnjaci, kreĉnjaĉke breĉe i izgraċuju jugozapadne padine Lovćena procijenjene debljine i preko 300 m. Širi obodni djelovi Lovćena (Zona visokog krša) izgraċeni su od gornjokrednih stratifikovanih kreĉnjaka, rjeċe dolomitiĉnih kreĉnjaka i dolomiti procijenjene debljine preko 1500 m. Duţ jugozapadnih i zapadnih padina planine Lovćen izdvojena je litološka serija sedimenata debljine oko 200 m, starosti od gornje krede do srednjeg eocena. Usku zonu sa sjevera od Orahovca na jug do Mirca, ĉine jako cementovane kreĉnjake breĉe ĉija je starost odreċena kao kreda - paleogen, procijenjivane moćnosti m. Kenozoik je predstavljen kvartarnim sedimentima u široj i uţoj zoni Lovćena. To su glacijalni, glaciofluvijalni, jezerski, fluvijalni, deluvijalni i aluvijalni, zrnasti, poluzaobljeni, zaobljeni i nezaobljeni sedimenti sa pojavom raznovrsnih glina ili bez njih. Glacijalnih sedimenata ima na najvišim kotama Lovćena, prema istoku do Cetinjskog polja, na sjeveru do Njeguškog polja, a na zapad i jugozapad se spuštaju do kote 800 m. Cetinjsko i Njeguško polje je zaplavljeno glaciofluvijalnim sedimentima. Fluvijalnih sedimenata ima duţ povremenih i stalnih površinskih tokova u široj zoni Lovćena koji u niţim terenima prelaze u aluvijalne sedimente u zoni Tivatskog, Mrĉevog, Budvanskog polja i u dolini Orahovštice. Jezerski sedimenti su predstavljeni raznovrsnim glinama, a sreću se u uvali Blatište, u jezeru ispod Jezerskog vrha i dijelu Njeguškog polja. Deluvijalni sedimenti su predstavljeni drobinama na brdskim stranama i uvalama i vrtaĉama u kojima ima naslaga crvenice, kao i raznovrsnih glina SEIZMOGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE Na osnovu karte seizmiĉke regionalizacije Crne Gore i seizmiĉke mikrorejonizacije Cetinja teren Nacionalnog parka Lovćen pripada zoni 8-og stepena MCS skale (slika1). Karta očekivanih maksimalnih intenziteta zemljotresa (Seizmološki zavod Crne Gore, 1982) Na osnovu podataka seizmogeoloških istraţivanja izvedenih za potrebe izrade seizmogeoloških podloga i seizmiĉke mikrorejonizacije urbanog podruĉja Cetinja (IZIS Skopje, 1983), daje se prikaz seizmogeoloških odlika i prognoznih seizmiĉkih parametara za Nacionalni park Lovćen.

41 Prognozni seizmiĉki parametri dati su u narednoj tabeli: Karakteristiĉna Povratni Maksimalno Seizmiĉki zona period (T god ) ubrzanje tla koeficijent a max (g) Ks glacijalni 50 0,117 0,06 sedimenti 100 0,170 0,08 debljine 5 6 m 200 0,246 0,12 Kreĉnjaci i dolomiti 50 0,12 0,06 u površinskom dijelu 100 0,14 0,07 ispucali i polomljeni 200 0,17 0, GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE Prostorni poloţaj planine Lovćen u geomorfološkom smislu se poklapa sa njegovim geografskim poloţajem. Geološki sastav i tektonski sklop terena uz sadejstvo površinskih sila dao je geomorfološku sliku Lovćena sa svim svojim karakteristikama i osobenostima. Lovćen je primorska planina, udaljena od mora samo 4-5 km, sa najvišom kotom na Štirovniku 1749 m, što uslovljava izraţene nagibe terena prema sjeverozapadu, zapadu i jugoistoku, odnosno pad terena i do ispod 100 m.n.v. - prema sjeveru i sjeveroistoku planina Lovćen postepeno prelazi u površ Stare Crne Gore. - prema istoku preko površi Stare Crne Gore teren se postepeno spušta ka Bjelopavlovićkoj ravnici na 50.m.n.v. - prema jugoistoku preko Cetinjskog polja spušta se u Zetsku ravnicu (Zetsko-skadarska depresija). Prostor Lovćena je izgraċen od karbonatnih sedimenata veoma pogodnih za proces karstifikacije. Uz sadejstvo klimatskih uslova koji su naroĉito za vrijeme mezozoika i kenozoika pogodovali ovom procesu, stvoren je teren sa svim pojavama, procesima i oblicima krasa. Lovćen pripada holokarstu jugoistoĉnih Dinarida, poznatom po dubini i rasprostranjenju karstifikacije. Na ovom terenu zastupljene su karstne površi (dio karstne površi Stare Crne Gore), karstna polja (Njeguško), skrašćene suve, viseće i slijepe doline, vrtaĉe i uvale, škrape, jame i pećine, povremeni i stalni izvori, karstna vrela, izvori boĉate vode, estavele, prisutne su razbijene karstne izdani, podzemna hidrogeološka razvoċa kao i svi podzemni oblici i pojave karsta. Prisutni su tragovi glacijalne erozije u obliku glacijalnih sedimenata-morena. Na tragove fluvijalne erozije ukazuju skrašćene, suve, viseće i slijepe doline, a na zapadnim i jugozapadnim padinama fluvijalna erozija je i sada prisutna. Tragovi jezerske erozije su vidljivi na obodu jezera pod Jezerskim vrhom, po obodu vrtaĉe Blatište i u Njeguškom polju HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE Hidrogeološke karakteristike planine Lovćen posljedica su geološke graċe, klimatskih i geomorfoloških karakteristika i njegovog geografskog poloţaja. Prostor planine Lovćen sa aspekta šire hidrogeološke cjeline ograniĉen je pravcima koji idu sa sjevera od izvorišta boĉatog izvora Orahova ljuta uz jug i jugoistok obodom tivatskog, mrĉevog i budvanskog polja do Beĉićke rijeke, sa juga pravcem Brajići - izvorište Podgorskih vrela i vodotok Orahovštice, sa jugoistoka od ušća Orahovštice dijelom Skadarskog jezera do izvorišta Rijeke Crnojevića i sa sjeveroistoka pravcem Rijeke Crnojevića - Petrov Do - Orahovska ljuta. Na prostoru Lovćena se nalazi podzemna vododjelnica izmeċu sliva Jadranskog mora i sliva Skadarskog jezera. Po hidrogeološkim osobinama stijenskih masa na posmatranom prostoru se mogu izdvojiti: 1) Hidrogeološki kolektori sa intergranularnom poroznošću; to su kvartarni sedimenti, poluzaobljeni i zaobljeni komadi, uglavnom glacijalni, glaciofluvijalni i deluvijalni sedimenti dobre vodopropustljivosti. 2) Hidrogeološki kolektori sa pukotinskom i kaveroznom poroznošću: to su mezozojski kreĉnjaci i kreĉnjaĉke breĉe. Dobre su vodopropustljivosti, pa na ovim terenima nema površinskih voda već se formira tipiĉna kraška izdan. Na ovakvom terenu su prisutni svi vidovi holokarsta. 3) Stijene specifiĉnih hidrogeoloških osobina su gornjotrijaski dolomiti, dolomitiĉni kreĉnjaci i donjotrijaski dolomiti. Zavisno od visine, one su ili hidrogeološki kolektori sa pukotinskom i

42 kaveroznom poroznošću ili hidrogeološki izolatori. 4) Hidrogeološki kompleksi sa intergranularnom poroznošću u kolektorskom dijelu kompleksa; to su kvartarne crvenice, zastupljene su u manjim vrtaĉama i karakteriše ih intergranularna poroznost u kolektorskom dijelu pa su ove stijenske mase vodopropustne. 5) Hidrogeološki kompleksi sa pukotinskom i kaveroznom poroznošću u kolektorskom dijelu kompleksa; to su laporoviti sedimenti, roţnaci koji pripadaju donjoj kredi, zastupljeni su na juţnim šelovima terena, i dobro su vodopropusni. 6) Hidrogeološki izolatori: to su srednjetrijaski katinglomeri, laporci i srednjetrijaski sedimenti, vulkanogeni slojevi kao i donjotrijaski laporoviti kreĉnjaci sa proslojcima. Ove stijene su veoma dobar izolator. Zastupljene su na krajnjem sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Lovćena i odlikuju se spiranjem i jaruţanjem. Prostor Lovćena ima stalna izvorišta na kontaktu hidrogeoloških kolektora u povlati i izolatora u podini na juţnim i jugozapadnim djelovima. Hidrogeološke pojave i procesi Na prostoru Lovćena u karbonatnim stijenama koje su karstifikovane i tektonski izrasjedane i izdijeljene pukotinama, preovlaċuje karstni tip izdani. Ovaj prostor je poznat po izrazito velikoj koliĉini padavina, posmatrano u srednjem višegodišnjem reţimu padavina. Od ukupne godišnje sume padavina oko 70% se infiltrira u podzemlje. Podinu karstnih izdani ĉine nepropustljivi flišni sedimenti i vulkanogeni sedimenti srednjetrijaske starosti. Dubina do podinskih barijera je velika. Primjera radi, u jami Duboki Do, dubina do nivoa podzemnih voda je oko 350 m. Dubina karstifikacije je veoma velika na što ukazuje i primjer ponora na Ivanovim koritima, u vrtaĉi Blatište koja je na koti 1200 m.n.v. UtvrĊena je veza izmeċu ovog ponora i vrulje Gurdić, koja je ispod nivoa mora. Povremeni i stalni izvori se na Lovćenu nalaze na razliĉitim nadmorskim visinama. Obiĉno su naselja locirana u blizini izvora. Na najvišim kotama su izvori na obodu Jezerskog vrha i Štirovnika i po obodu uvale Ivanova korita. - Izvor Ivanova korita nalazi se sa lijeve strane puta koji preko Bostura ide prema Jezerskom vrhu. Izdašnost mu zavisi od reţima padavina, a kaptiran je još u prošlom vijeku. - Izvor Ljubin potok se nalazi sjeveroistoĉno od Dolova na oko 1320 m.n.v. Sluţi za lokalno snabdijevanje i u hidrološkom maksimumu otiĉe površinski do ponora u Blatištu. - Izvor MeĊuvršje se nalazi izmeċu Štirovnika i Jezerskog vrha na 1350 m.n.v. i kaptiran je. - Izvor Jama je ispod puta prema Jezerskom vrhu na oko 1410 m.n.v. - Zverinjac je povremeni izvor u Dolovima i kaptiran je. - Kamenica u Velikom Bosturu je stalan i kaptiran izvor. - Obod Njeguškog polja ima dosta izvora. Poznati su: Koritnik na 870 m.n.v. na jugoistoĉnom obodu Njeguškog polja, kaptiran je g. od klesanog kamena sa kućištem. Blizu izvora nalazi se rezervoar sagraċen god. sa 4 komore koje mogu da prime 1000 m3 vode. Znaĉajan je kao kulturnoistorijski spomenik i kao rezervoar za eksploataciju; poznati su još i izvori Blizurad, Bukoviĉka voda, Pištet, Golobrdska voda, Studenac, Dubok do, Vrpski pištet, Muĉića voda, Kalušerac, Radujevina i Rakita. - Izvori iznad kote 700 m.n.v. su u ataru sela Ugnji: Uganjska vrela - stalan i kaptiran; Zuberov toĉak - stalan nekaptiran, Studenci - stalan nekaptiran izvor. - U ataru sela Obzovice su: Obzovica - stalan i kaptiran i Magarica - stalan nekaptiran izvor. - U ataru sela Brajića su: Studenica, Bistijernica, Grkova voda, Grab, Andrijska voda, Babina voda i Solijaštica - stalni nekaptirani izvor. - Na 170 m.n.v. nalazi se Vrelo podgorsko i sluţi potrebama cetinjskog i budvanskog vodovoda. - Podruĉje stalnih i povremenih izvora je na jugozapadnim i juţnim padinama Lovćena na kontaktu zone Visokog krša i Cukali zone. To su Zverinjac, Pipoljevac, Brijest, Sutlić, Dobra voda, Vrutak, Mirĉetina voda i drugi. Stanovnici ovog bezvodnog terena su gradili objekte u koje su hvatali kišnicu i ĉuvali za sušno doba godine. Ti objekti su bistijerne, ublovi, ubline i lokve. RaĊeni su od kamena u kreĉnom malteru sa crvenicom. Na katunima se u jame i snijeţnice (iznad 1000 m.n.v.) hvatao snijeg - bunarast jame u kojima se snijeg ĉuva pokriven bukovim lišćem. Na prostoru Lovćena u karbonatnim stijenama koje su karstifikovane, izrasjedane i izdijeljene pukotinama preovlaċuju razbijene karstne izdani, koje ĉine cjelinu sa susjednim terenima na istoku, jugoistoku i jugu do Skadarskog jezera. Orahovštice, na zapadu do kotorskog zaliva i jugozapadu do budvanskog i beĉićkog polja.

43 4.6. PEDOLOŠKE KARAKTERISTIKE Na prostoru Nacionalnog parka Lovćen zastupljene su dvije grupe zemljišta i to: 1. grupa smeċih zemljišta, i 2. grupa crnice ili buavice Grupa smeċih zemljišta SmeĊa zemljišta su obrazovana na flišu i kreĉnjacima sa proslojcima roţnaca, glinica i laporovitih sedimenata. Po razvijenosti ova grupa zemljišta je plitka i srednje duboka. Njihovom razvoju pogodovala je erozija i krĉenje šuma i formiranje terasa na kojima je ovo zemljište dublje, dok je izvan terasa plitko i veoma podloţno eroziji. Ovu grupu zemljišta karakteriše površinski tamniji i dublji sloj i svetliji horizont smeċe boje koji nijesu baš u svakom sluĉaju jasno izdiferencirani kao kod zemljišta na terasama. Na osnovu geološke podloge, uticaja erozije i antropogenog faktora, izdvojeno je: - SmeĊe zemljište na karbonatno-silikatnoj podlozi - erodirano - SmeĊe zemljište na karbonatno-silikatnoj podlozi - antropogeno - SmeĊe mediteransko zemljište na flišu - erodirano - SmeĊe mediteransko zemljište na flišu - antropogeno - SmeĊe zemljište na kreĉnjaku - erodirano. 1. SmeĊe zemljište na karbonatno-silikatnoj podlozi - erodirano zauzima površinu Sv. Trojice do Naljeţića, greben od Goraţda do Krimelja i površinu od Goliša i sela Mezalina do Donjih Pobora i izvorišni dio sliva Drenovštice. Zemljište je obrazovano na kreĉnjacima, sa proslojcima roţnaca, plitko je, sa dosta skeleta, tamno smeċe ili crvenkasto smeċe boje. Uslovljava pojavu erozije sa vododerinima i jarugama. Ovo zemljište je najĉešće obraslo šikarom ili oskudnim pašnjacima i nema većeg znaĉaja za poljoprivredu osim ako bi se pošumnjavanjem zaštitilo od dalje erozije. 2. SmeĊe zemljište na karbonatno-silikatnoj podlozi - antropogeno. Stvoreno je u kreĉnjaĉkom terenu u vidu "manjih oaza". To je terasiran teren na kome se uz kreĉnjake javljaju proslojci glinaca i laporovitih kreĉnjaka. Uz uticaj reljefa, klimatskih uslova koji su uslovili površinsko oticanje vode i spiranje na kratkom rastojanju (vodonepropusni silikatni materijal), na formiranju ovog zemljišta je znatan uticaj imao ĉovjek terasiranjem kamenim suvomeċama. Ima ga iznad Njeguša i u perifernoj zoni Nacionalnog parka Lovćen, u Poborima, tamno smeċe boje, dobrih osobina, sa sadrţajem humusa koji varira. Ovo zemljište je poljoprivredno i iskorišćava se kao njivsko, livadsko a rjeċe kao pašnjak i voćnjak. 3. SmeĊe mediteransko zemljište na flišu - erodirano. Zastupljeno je u perifernoj zoni Nacionalnog parka Lovćen. U flišnim sedimentima zastupljeni su škriljci, pješĉari, glinci i laporoviti kreĉnjaci, breĉe i roţnaci. Na flišnim stranama koje nijesu terasirane zemljište je plitko, skeletno i kamenito. Na mjestima koja su jaĉe erodirana, zemljište je dosta trošno, većinom glinovito i ljepljivo. Teren fliša je veoma erodiran i izbrazdan vododerinama, jarugama, odronima i klizištima, slabo obrastao šikarom, tako da bi bilo veoma korisno pošumljavanje. 4. SmeĊe mediteransko zemljište na flišu - antropogeno Zastupljeno je unutar prethodno navedene kategorije zemljišta na istoj podlozi ili na terasiranom terenu. Po naĉinu postanka, morfološkom izgledu i dubini sliĉno je antropogenom zemljištu na karbonatnosilikatnoj podlozi. SmeĊe je boje ili ţućkasto smeċe bez jasno izraţenih horizonata. To je glinovito zemljište srednje duboko ili duboko sa prisustvom skeleta. Produktivno je i koristi se za oranice i livade, a pogodno je za gajenje voća i vinove loze. 5. SmeĊe zemljište na kreĉnjaku - erodirano Zastupljeno na ĉistim kreĉnjacima izmeċu Donjih Pobora i Podostroga. Boja mu je smeċa i na prelazu je izmeċu smeċeg zemljišta na flišu i karbonatno silikatnoj podlozi i tipa crvenice. Ovo zemljište je plitko, erodirano i veoma stjenovito, obraslo je slabom šikarom i zahtijeva pošumljavanje. Grupa crnica (buavica) Ova grupa zemljišta je na prostoru Lovćena više zastupljena od grupe smeċih zemljišta. Podruĉje Nacionalnog parka je dio kreĉnjaĉke visoravni starocrnogorskog holokarsta a ovo zemljište je razvijeno na erodiranim kreĉnjacima. Raspadanjem se izdvaja 1-2 % nerastvorenog ostatka od koga je nastala crnica na kršu. Svi tipovi crnice imaju visok sadrţaj humusa sa dobrim fiziĉkim i hemijskim osobinama.

44 6. Crnica (buavica) na kreĉnjacima vrlo plitka, jako stjenovita. Razvijena je na jedrim kreĉnjacima i zauzima najvisoĉije ogoljele terene Lovćena, Štirovnik, Ruiški Vrh, Hum i Bogojev vrh. Zemljište je zastupljeno u tankom sloju izmeċu stijena, obraslo je travom i koristi se kao pašnjak. 7. Crnica (buavica) na kreĉnjacima, šumska, vrlo plitka, jako stjenovita. Sliĉna je prethodno navedenoj grupi ali zbog travne i šumske vegetacije ima drukĉija svojstva humusa. Ovo zemljište je zastupljeno na Lovćenskim stranama iznad Kotora, Mirĉa i Pobora. Neke površine pod ovom crnicom su pošumljene (serpentine na putu Cetinje - Kotor, na Troljezi i stranama od Kotora prema Krstcu), a moguće je pošumiti i veće površine. 8. Crnica (buavica) na kreĉnjacima, posmešena, šumska, plitka, jako stjenovita. Ova grupa crnice zastupljena je najvećim dijelom na prostoru Nacionalnog parka. To podruĉje je obraslo šumom, šikarom, a mjestimiĉno je goli kamen sa rijetkom šikarom i pašnjacima. U vrtaĉama i uvalama ovo zemljište je dublje cm, a na vrhovima i stranama i na ravnijem terenu sa većim procentom stijena dubina je znatno manja. Iako je šuma na kršu zakrţljala ona hrani zemljište organskim materijalima, štiti ga od spiranja i dovodi do posmešivanja. Površinski sloj ovog zemljišta je zbog humusa crne boje, a dublji sloj, zbog većeg prisustva gline je mrko smeċ ili crvenkasto smeċ. Na brdima, breţuljcima i stranama je velika stjenovitost a u vrtaĉama, uvalama i zaravnima znatno manja. 9. Crnica (buavica) na kreĉnjacima, pretaloţena Zastupljena je u vrtaĉama, dolovima i u regionu šumskih crnica. Ovo zemljište je nastalo spiranjem materijala, u depresijama, plitko je, srednje duboko i duboko, zavisno od lokaliteta. Ovo zemljište bolje zadrţava vlagu, sadrţi više gline, dok osmešavanje i oglinjavanje sa smanjenjem sadrţaja humusa raste. Ovo zemljište je produktivnije od prethodnog. 10. Rendzina (buavica) na kreĉnjaĉkoj drobini vrlo plitka, stjenovita. Ovo zemljište je plitko i proţeto odlomcima karbonatnih stijena. Sa dubinom procenat skeleta raste, a po površini se pojavljuju stijene na mjestima gdje je erozija odnijela drobinu. Na ovom zemljištu je zastupljena šuma ili je golet. 11. Rendzina (buavica) na kreĉnjaĉkoj podlozi, pretaloţena Zastupljena je u manjim poljima i uvalama spiranjem kreĉnjaĉke drobine. Ovo zemljište je zastupljeno u Njeguškom polju, iznad Krsca i Njeguša, Oĉinića, Bjeloša i Gorniĉa. Ova buavica je nešto dublja i manje je stjenovita. Koristi se za poljoprivredne površine. Na prostoru šire zone NP Lovćen zastupljene su kategorije zemljišta od III - VIII bonitetne klase. III bonitetna klasa - Njeguško polje, Vrela, to su zemljišta dobrih fiziĉko-hemijskih osobina. IV bonitetna klasa - Uz zemljišta III klase u Njeguškom polju i Vrelima, Obzovica, Ugnji, Oĉinići, oko Krsca i Ivanova korita, na terasiranom tlu i u vrtaĉama i dolovima. V i VI bonitetna klasa - na terasiranom terenu od Brajića do Stojanovića, od Lapĉića prema Gornjem Poboru, u izvorištu Koloţunj oko Mirca i Troljeţe i obodom Njeguša (Dugi do, Kopito, Petrova Ljut), ispod Štirovnika, Kuk, Bostur, Dolovi, Trešnja, Duge Njive. VII bonitetna klasa je najzastupljenija na ovom prostoru. To su tereni sa velikim nagibom, grebeni i prevoji stjenoviti pašnjaci i šume. VIII klasu boniteta ĉine veoma strmi tereni, litice i stjenoviti vrhovi Lovćena. NP Lovćen sa širom zonom predstavlja kraški predio izmeċu Cetinjskog i Njeguškog polja, Ceklinske zaravni i flišnog zaleċa crnogorskog primorja. Glavne poljoprivredne površine su na flišnom terenu i u kraškim poljima. Tu su locirana i naselja. Manje obradive površine su u uvalama, vrtaĉama, dolovima kojih ima dosta na Lovćenu. Ostali predio predstavlja kamenjar pod pašnjacima. Mali procenat zemljišta se koristi kao obradivo. Stanovnici ovog prostora su stvarali terase podziċivanjem i nanošenjem sloja zemljišta. Na tim terasama se oduvijek gaji povrće, voće, vinova loza i duvan. Ovih terasa ima u podgorini Lovćena okrenutoj primorju kao i u kraškim poljima, uvalama i vrtaĉama, po njihovom obodu. Tu su zemljišta duboka a na terasama i stranama polja plitka i pogodna samo za ispašu. Sada su terasirana zemljišta dosta zapuštena i obrasla šibljem i ţbunjem. Dobar dio terena koji je pod šumom i pašnjacima je devastiran i podloţan eroziji ĉime se stvaraju plitka zemljišta i goli krš. Nešto oĉuvaniji prostor je od Bjeloša do Ivanovih korita, od Uganja i Brajića prema Trešteniĉkom Vrhu i od Bajica prema Duboviku i Bukovici. U cilju zaštite od erozije potrebno je vršiti pošumljavanje tako da bi se zaštitilo zemljište koje se koristi, a i prostor bi bio ambijentalno vrijedniji. Pri korišćenju zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju neophodno je primijeniti samo agrotehniĉke mjere (vrste i koliĉina Ċubriva i sredstava za zaštitu bilja), kojima se neće ugroziti niti zagaditi prostor Nacionalnog parka.

45 4.7. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE Poloţaj planine Lovćen, koja se izdiţe neposredno uz crnogorsko primorje sve do kote 1749 m.n.v. i time se nalazi na kontaktu dvije klimatske oblasti, opredijelio je specifiĉnu klimatsku sliku podruĉja. Na relativno malom prostoru susrijeću se uticaji sredozemne, planinske i umjereno-kontinentalne klime. U podgorini Lovćena prema primorju dominira sredozemni uticaj, na visokim vrhovima uticaj planinske kontinentalne klime, a u kraškoj podgorini uticaj umjereno-kontinentalne klime. Podruĉje Lovćena je poznato po ĉestoj i jakoj grmljavini. Temperatura vazduha Srednja temperatura vazduha za decembar iznosi od (-2.2 o C). Planinski vrhovi imaju prosjeĉnu mjeseĉnu temperaturu za decembar - 2 o C, a niţi djelovi planine oko 2 o C. Sa porastom nadmorske visine od primorskog dijela ka višim terenima Lovćena temperatura naglo opada. Apsolutna min. temperatura za stanicu Ivanova korita iznosi -19 o C u martu. Srednja maksimalna temperatura za jul iznosi od o C. Apsolutna maksimalna temperatura za stanicu Ivanova korita iznosi 30 o C za mjesec avgust. Srednja godišnja temperatura vazduha je od 4 o C na planinskim vrhovima do 10 o C na primorskoj strani. Kraj perioda sa srednjom dnevnom temperaturom većom od 0 o C je 1. XII XII. Srednje trajanje perioda sa srednjom dnevnom temperaturom vazduha većom od 0 o C je od 265 dana na planinskim vrhovima, do 300 dana u kontinentalnom dijelu, a juţni dio planine ima stalno temperaturu vazduha iznad 0 o C. Srednji godišnji broj dana sa temperaturom većom od 25 o C je na najvišim planinskim predjelima oko 20 dana, a juţni i periferni dio oko dana godišnje. Padavine Dio Crne Gore kome pripada i podruĉje Lovćena je posmatrano regionalno, meċu prvima u Evropi po srednjoj godišnjoj koliĉini padavina. To je uslovljeno geografskim poloţajem Lovćena, konfiguracijom terena i opštom cirkulacijom atmosfere. Srednja godišnja koliĉina padavina na podruĉju NP Lovćen iznosi l/m2. Najveće promjene u koliĉini padavina su sa povećanjem nadmorske visine u zoni okrenutoj moru, a sjeverne strane imaju konstantno oko 3500 l/m2 godišnje. Srednja koliĉina padavina za period april-septembar iznosi do 600 l/m2 na juţnim padinama, do 900 l/m2 u višim planinskim predjelima. Oko dana godišnje na Lovćenu je sa srednjim brojem dana sa padavinama preko 10 l/m 2. Srednja koliĉina padavina za januar je na juţnoj strani 250 l/m2 a u najvišim predjelima 500 l/m 2. Srednja koliĉina padavina za avgust je oko 70 l/m2, do 80 l/m2, na planinskim vrhovima. Srednja maksimalna visina snijeţnog pokrivaĉa iznosi za centralni dio Nacionalnog parka cm, najviši tereni 200 cm, a periferni djelovi oko 70 cm. Maksimalna visina snijeţnog pokrivaĉa za Ivanova korita iznosi 216 cm u januaru mjesecu. Maksimalan broj dana sa snijegom za Ivanova korita iznosi 19 dana u februaru. Srednji datum posljednjeg dana sa snijeţnim pokrivaĉem je za podgorinu 1. V, a u kontinentalnom dijelu i na vrhovima planine 16. VI. Vjetrovi Podruĉje Lovćena je izloţeno uticaju juga, toplog i vlaţnog vjetra s mora i bure koja duva sa sjevera i hladan je i suv vjetar koji duva s kopna na more. Ivanova korita se nalaze u uvali pa su znatno pošteċena od jake bure tako da se i snijeţni pokrivaĉ u ovoj uvali duţe zadrţava. Na Ivanovim koritima veoma jak vjetar duva maksimalno 5 dana u mjesecu maju, a jak vjetar - preko 6 Bofora, maksimalno 15 dana takoċe u maju. Dominantni vjetrovi su SW, NE i S.

46 5. PRIRODNE, PREDIONE I KULTURNE VRIJEDNOSTI 5.1. BIODIVERZITET I ZAŠTITA PRIRODE /napomena: U ovom Prilogu obraċeni su, aspekti (i) Biodiverzitet i (ii) Zaštita prirode koji su ranije, za potrebe izrade vaţećeg Prostornog plana podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen (PPPPN NP Lovćen ) bili obraċivani od strane Republiĉkog zavoda za zaštitu prirode (1995 godine) u sljedećim baznim studijama: Flora i Vegetacija (obraċivaĉ Mihailo Vuĉković), Fauna (obraċivaĉi: Ondrej Vizi, Jelena Nikĉević i Georg Dţukić) i Zaštita prirode (obraċivaĉi: Mihailo Vuĉković, Ondrej Vizi, Jelena Nikĉević i Georg Dţukić) iz kojih su za potrebe ovog Priloga preuzeti samo oni djelovi koji su validni za potrebe izrade novog PPPN NP Lovćen. Nova saznanja vezana za predmetne aspekte PPPPN NP Lovćen (iz Planova upravljanja NP-om, baza podataka EMERALD i Natura 2000, struĉne literature, magistarskih radova i sl) i integrisana su shodno njihovom znaĉaju u osnovni tekst ovog Priloga ili tekst koji je preuzet iz prethodno pomenutih studija. U pomenutim studijama već su bila integrisana saznanja koja su nastala u periodu prije njihove izrade (bazne studije Republiĉkog zavoda za zaštitu prirode iz 1982 godine, radovi sa nauĉnog skupa CANU Lovćen prirodna i kulturna baština (1993) objavljeni 1994, radovi Koviljke Tomić Stanković iz 1964/65/66, 1970 i 1972 i drugi izvori 1 ) pa su ta saznanja samo konsultovana za potrebe izrade ovog priloga/ BIODIVERZITET Flora i vegetacija Diverzitet flore i vegetacije Lovćena i njegova specifiĉnost izraţena u prisustvu endemiĉnih i reliktnih vrsta objašnjava se kao posljedica istorijskog razvitka biljnog svijeta i geoloških promjena prostora ovog prostora od tercijera do danas. Istraţivanja biljnog svijeta Lovćena datiraju još iz pretprošlog vijeka, poĉev od Tommasini-ja (1827), zatim Biasolett-a (1838), Ebel-a (1841), Ascherson-a (1867), Pichler-a (1868), Panĉića (1873) i drugih botaniĉara ĉiji su rad u toku prošlog vijeka nastavili Baldacci, Rohlena i Adamović. U periodu od do godine floru i vegetaciju Lovćena sa podgorinom detaljnije je izuĉavala Koviljka Tomić Stanković koja je objavila i više radova. OdreĊena floristiĉka i vegetacijska istraţivanja nastavili su V. Bleĉić, M. Vuĉković, B. Atanacković dok je bibliografski aspekt floristiĉkih i vegetacijskih istraţivanja Crne Gore kroz više izdanja obradio V. Pulević ( ). Kompletniji istorijat ovih istraţivanja za podruĉje Lovćena dao je Z. Bulić (1994) koji je u koautorstvu sa V. Pulevićem obradio rijetke i nedovoljno poznate biljne vrste Lovćena. Vegetacija - U zavisnosti od opštih uslova podneblja, njegove orografije, prirode pedološkog supstrata, ekspozicije, na planinskom masivu Lovćena uoĉljiva je jasna vertikalna (visinska) rašĉlanjenost vegetacije. Vegetacijska zonalnost više visinskih pojaseva uslovljene su strmim padinama ove planine. Posebna uslovljenost raznovrsnosti flore vezana je za juţne, odnosno sjeverne ekspozicije. Nailazimo na: tipiĉnu mediteransku zimzelenu vegetaciju makiju (vrlo usko podruĉje uz obalu mora), klimazonalnu zajednicu bijelog graba (submediteran), klimazonalnu zajednicu crnog graba (prostire se u mediteransko montanom podruĉju, kontinentalnoj podgorini Lovćena i visoko se penje uz padine Lovćena). Slijedi klimazonalna zajednica bukove šume (mediteransko montano i subalpsko podruĉje) na koju se nastavlja pojas planinskih rudina goleti, koje obrastaju najviše vrhove planine (Tomić Stanković, 1970). Sem klimazonalne vegetacije prisutan je i azonalni tip vegetacije u pukotinama stijena i u tocilima, vegetacija korova, ruderalne i livadske, zatim vegetacija pašnjaĉkih kamenjara zajednice Genisto Globularietum belidifoliae rudina i gariga, koji moţe biti ukljuĉen u bilo koju vegetacijsku zonu. Flora - Govoreći o broju biljnih vrsta u Crnoj Gori, Rohlena (1942) navodi 2623 vrste i 194 podvrste cvjetnica i paprati. Ovaj broj je dopunjen sa još 858 (Pulević, 2005). Od tog broja na prostoru masiva Lovćena naċeno je 1158 biljnih vrsta, koje su ukljuĉene u 476 rodova i 95 familija (Tomić Stanković, 1970), od toga 12 taksona novih za ovo podruĉje. Ipak postoje kontroverzni podaci o broju vrsta što je rezultat razliĉitog definisanja istraţivaĉkog podruĉja, kao i selektivnog pristupa 1 Npr.: Fuštić, B., 1984: Zemljišta Nacionalnog parka Lovćen. Titograd., Mihailović, R., 1984: Osnovne geološke i hidrološke karakteristike šire zone nacionalnog parka Lovćen. Rep. zavod za zaštitu prirode -Titograd, str , Pintarić, K., 1987: Šumsko uzgojne karakteristike i šumsko-uzgojni radovi na području Nacionalnog parka Lovćen. Sarajevo., Rajković, R.: Klimatske karakteristike Nacionalnog parka Lovćen

47 u korišćenju podataka iz literature (Pulević i Bulić, 1994). Specifiĉno obiljeţje flore lovćenskog podruĉja daju endemiĉne, reliktne i rijetke biljne vrste, u velikoj mjeri zahvaljujući velikoj osunĉanosti i spektralnom sastavu svjetlosti. Zahvaljujući raspoloţivoj literaturi, od tog broja u radu je obraċeno 47 endemita (4%) i 19 vrsta reliktne starosti (1,6%). Od endemiĉnih i rijetkih biljnih vrsta navodimo neke: Silene tommasini, Lamium lovcenikum, Crepis pantocsekii, Micromeria dalmatica, Micromeria parviflora, Amphoricarpus neumayeri, Silene reichenbachii, Hieracium waldsteinii, Lilium cattaniae, Saxifraga federici augusti. UtvrĊeno je i šest lokalnih endema, ĉiji je areal ograniĉen na planinski masiv Lovćen, koji su posebno znaĉajni za oĉuvanje genofonda i biodiverziteta (Berteroa gintlii Rohl., Edraianthus wettsteinii Hal. & Bald. subsp. lovcenicus Mayer & Bleĉić, Dianthus nicolai Beck. etszysz., Lamium lovcenicum Rohl., Verbascum abietinum Borb. var. lovcense Rohl., Serratula radiata (W.K.) M. B. subsp. cetinjensis Rohl. Edraianthus wettsteinii subsp. lovcenicus (Lovćenski zvonĉić) je lokalni endem i zakonom zaštićena vrsta, rasprostranjenje mu je ograniĉeno na juţne padine Štirovnika. Pored endemita interesantni za floru i vegetaciju Lovćena su i relikti, biljke velike starosti, koji predstavljaju ostatke nekadašnje drevne flore. Najbrojniji su tercijarni relikti (Acer obtusatum Kit., Corylus colurna L., Ilex aquifolium L., Ostrya carpinifolia Scop., Staphylea pinnata L., Taxus baccata L). Navedene biljke su cenobionti najoĉuvanijih i najizvornijih ekosistema Evrope u cjelini. Znaĉajne vrste su još i Amelanchier ovalis Medicus., Carpinus orientalis Miller, Carpinus betulus L., Celtis australis L., Cotinus coggyria Scop, Fagus sylvaticus L., Hedera helix L., Laurus nobilis L., Myrus conmmunis L., Osyris alba L., Vitis vinifera L. Malobrojni su predstavnici borealnih i kserotermnih relikata. Na Lovćenu je pronaċen borealni relikt Corallorhiza trifida Chatel (Pulević, 2005). Podruĉje Lovćena je zbog prisustva znaĉajnih biljnih vrsta identifikovano kao Podruĉje znaĉajno za biljke (Important Plant Areas - IPA) Šume Dok podgorinu i padine Lovćena obrastaju grabove šume i šikare na samoj planini nalazi se jedan tip šumske vegetacije, bukova šuma (Tomić Stanković, 1970). Dominantan ekosistem u NP Lovćen predstavljaju šume, ĉineći 67% površine Parka i zahvataju ha. Na ovim prostorima rasle su brojne šume bukve, javora, munike, koje su naţalost u prošlosti bile izloţene regresiji usljed razliĉitih antropogenih uticaja. Listopadne, ĉetinarske i miješane šume i danas rastu, ali dosta devastirane i uglavnom skoncentrisane na uţu zonu parka. Posebno mjesto u šumskoj vegetaciji ima asocijacija Fagetum montenegrinum montanum Bleĉ., sa nekoliko subasocijacija: F. montenegrinum seslerietozum, F. montenegrinum viburnetosum, F. montenegrinum subalpinum. Ukupna površina bukovih šuma u uţem dijelu Parka procjenjuje se na 1200ha, u visinskom podruĉju od mnv (Vujanović i Vuĉković, 1993). Bukova šuma Lovćena je reliktnog porijekla jer je izgubila vezu sa glavnim arealom u sjevernoj Crnoj Gori, tako da se danas, floristiĉki osiromašena i jako degenerisana, odrţala na ovoj planini (Tomić Stanković, 1970). Areal ovih šuma je diskontinuiran i ĉesto isprekidan pašnjaĉkim kamenjarima zajednice Genisto Globularietum belidifoliae, koja je zapravo nastala degradacijom bukove šume, zatim saċenjem šuma crnog bora, livadama, kulturama i naseljima katunskog tipa (Tomić Stanković, 1970). Pored ovih u bolje oĉuvanim šumama naċu se elementi zajednice F. Montenegrinum abietetosum Bleĉ. Rezervat visokih bukovih šuma nalazimo na lokalitetu Konjsko, koji se nalazi u jugozapadnom dijelu Parka. Ova zona ima interesantan mikropejzaţ, koji je predstavljen livadama poznatim kao Malo i Veliko Konjsko. Zona bukve sa kulturama ĉetinara (uglavnom kulture Pinus nigra) i rijetkih lišćara nalazi se izmeċu Štirovnika, Jezerskog vrha, Babljaka i Goliša i njegova površina iznosi 876ha. Na prostoru iznad izvora Ivanovih korita, koji obuhvata površinu od 63ha (uţi dio Studenca), dominira visoka bukova šuma iz koje je jela u prošlosti antropogeno potisnuta. Ass. Fagetum montenegrinum je na Lovćenu ranije imala mnogo veći i kontinuiraniji areal nego danas. Prema legendi Ivanova korita bila su pokrivena gustom šumom bukve od koje su se danas zadrţali samo manji šumarci i šikare. Istinitost legende potkrepljuje nalaţenje još po nekog trulog panja koji se još naċe izmeċu Dolova i Treštenjika. Njihove dimenzije pokazuju da je tu nekada morala rasti visoka i gusta šuma bukve. Stariji stanovnici pamte da je ranije bukova šuma obrastala breţuljke sa obije strane ceste Budva Cetinje, koji su danas pokriveni gustim šikarama crnog graba (Tomić Stanković, 1970). Ove zajednice nadovezuju se na zajednice crnog graba (ass. Seslerio ostryetum) i zahvataju visinski pojas m. Zajednica crnog graba povezuje submediteranski pojas šuma bijelog graba sa još kontinentalnijim pojasom primorske bukve.

48 Endemiĉna vrsta Pinus heldreichii (Syn: Pinus leucodermis Antoine) raste na najvišim vrhovima Štirovnik i Jezerski vrh (Tomić Stanković, 1970), pojedinaĉno ili u grupama kao ostaci istoimenih šuma, a ponegdje i na gornjoj granici bukove šume. Ranije je bio više rasprostranjen, ali je sjeĉom uništen. Rezervat šumske sastojine bora munike zahvata oko 68ha površine. Na Lovćenu je zastupljen mali broj vrsta ĉetinarskog drveća, sa vidno ograniĉenim arealom (Vujanović i sar., 1994). Pošumljavanjem (1978) unesene su Pinus silvestris (bijeli bor), Picea excelsa (smrĉa), Larix sp. (ariš) u istoimenom dijelu zaravani Ivanova korita na lokalitetu Rupe Blatište Vrtaĉe na površini od 19,40ha (Mapa 5, str. 65). Kulture bijelog bora i smrĉe jako su vitalne, dok se ariš suši, što prema mišljenju struĉnjaka ukazuje na greške u gazdovanju. Na sredini ovog lokaliteta mjesto zvano Rupe, na manjem prostoru raste šuma Pinus mugo Turra (bor krivulj), kao i na lokalitetu Mali Bostur (Vujanović V. i sar. 1994). Zanimljivo je pomenuti nekada ĉestu u Lovćenskim bukovim šumama (Tomić Stanković, 1970.), danas rijetku vrstu, Taxus baccata Linné (tisa) koja raste na lokalitetima Vuĉje rupe, Trešnja. Gljive Dosadašnja istraţivanja makromiceta i mikromiceta Lovćena ukazuju na znaĉajno prisustvo gljiva na ovom podruĉju. Kasom, (2002) na ovom podruĉju konstatuje 137 taksona, 134 vrste i tri varijeteta makromiceta. Razdjelu Basidiomycota pripada 122 vrste i tri varijeteta dok je 12 vrsta iz razdjela Ascomycota. Istraţivanja su obavljena na lokalitetima koji se nalaze na planini i kontinentalnoj podgorini. Istraţivanjima su obuhvaćene zajednice Trifolio Armerietum canescentis, Seslerio Ostryetum, Fagetum montenegrinum, Genisto Globularietum bellidifoliae i u saċenim sastojinama crnog bora (Pinus nigra) i bora krivulja (Pinus mugo). Najveći broj vrsta makromiceta javlja se u jesenjim mjesecima (septembru i oktobru). Najpovoljniji uslov za njihov razvoj pruţaju zajednice Fagetum montenegrinum i Seslerio Ostryetum. U prvoj zajednici konstatovano je 68 vrsta odnosno 43% a u drugoj 44 vrste odnosno 28% (Kasom, 2002). Posebnu vrijednost planine Lovćen imaju vrste koje, prema Crvenoj listi, imaju status ugroţenih makromiceta u Evropi. One su svrstane u ĉetiri kategorije (A, B, C, D) koje izraţavaju stepen njihove ugroţenost i potreban nivo zaštite koji im treba obezbijediti. Na Lovćenu su zabiljeţene vrste iz A i C grupe (Kasom, 2002): U grupi A zabiljeţena je vrsta Boletus satanas (ludara). Ovoj grupi pripadaju gljive kod kojih brojnost populacija rapidno opada na velikom prostranstvu, a koje su u mnogim zemljama isĉezle i neophodna je zaštita najvećeg intenziteta. U grupi C zabiljeţene su vrste Boletus appendiculatus (šiljatonogi vrganj), Hericium clathroides, (bukov igliĉar), Hygrophorus hypothejus (kasna puţevica), Mutinus caninus (pasji stršak) i Lactarius acris (oštra mlijeĉnica). Ovoj grupi pripadaju gljive koje su rasprostranjene na širokom prostoru, ali rasutih i nepovezanih populacija. Sve navedene vrste su zaštićene Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i ţivotinjskih vrsta ( Sluţbeni list RCG, br. 76/06). Kasom, (2003) navodi da su ĉesto nalaţene vrste na Lovćenu: Agaricus campestris, Amanita pantherina, A. vaginata, Boletus edulis, B. luridus, Bovista plumbea, Clavariadelphus pistillaris, Clavatia excipuliformis, Clitocybe odora, Clitopilus prunulus, Coprinus micaceus, Cystoderma amianthinum, Diatrype disciformis, Hebeloma sinapizans, Hydnum rufescens, Hygrophorus eburneus, Hypholoma fasciculare, Laccaria amethistina, L. laccata, Lactarius blennius, Leccinum griseum, Macrolepiota procera, Marasmius oreades, Morchella conica, Mycena inclinata. Najĉešća vrsta je Suillus granulatus, koja se javlja u izuzetno velikom broju plodonosnih tijela od septembra do novembra u svim borovim šumama Lovćena (Kasom, 2003). Zanimljivo je istaći da je vrsta iz istog roda Suillus luteus, (osinac, maslenka) naċena samo jednom u kulturi Pinus mugo Turra. Vrsta je rijetka u Crnoj Gori i iz tog razloga je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i ţivotinjskih vrsta ( Sluţbeni list RCG, broj 76/06). Od komercijalnih vrsta gljiva na podruĉju Parka javljaju se sljedeće (Kasom, 2003): - Agaricus campestris rudnjača, - Agaricus macrospores kračun, - Cantharellus cibarius lisičarka, - Lactarius deliciosus rujnica - Pleurotus ostreatus bukovača, - Boletus aestivalis ljetnji ili mrežasti vrganj, - Boletus edulis pravi vrganj, - Suillus granulatus vučji hljebac,

49 - Morchella conica stožasti smrčak, - Macrolepiota procera sunčanica. Najveći broj mikromiceta parazitiraju na drugim organizmima (biljkama, ţivotinjama, gljivama). Iako svojim domaćinima nanose štetu, gljive su bitan faktor prirodne selekcije vrsta. Kao vrlo vaţni ĉlanovi razliĉitih ekosistema uţe i šire zone Parka gljive obavljaju razliĉite uloge, od dobrih indikatora zagaċenosti ekosistema, preko uloge u reciklaţi organskih materija do visokokvalitetne biološki ispravne hrane koja na trţištu dobija sve veću cijenu. Fauna Geografski poloţaj, klima i raznovrsni biotopi, mediteranski i kontinentalni uticaj, te prisustvo bukovih i hrastovih šuma kao i karstnih obronaka i visokoplaninskih livada omogućili su razvoj bogate faune. Zanimanje za faunu na prostorima Crne Gore poĉinje u XIX vijeku prouĉavanjem beskiĉmenjaka nekih insekatskih grupa, kao i pećinskih ţivotinja. Na osnovu istraţivanja koja su raċena u okviru faune Gastropoda (Jovanović, 1994) moţe se zakljuĉiti da predstavlja prirodnu rijetkost u genetiĉkom, nauĉnom i ekološkom pogledu. Istraţivanja obavljena na 22 lokaliteta, na malom prostoru, govore o velikom broju usko rasprostranjenih taksona, 34 endemita i 34 taksona. Endemiĉne vrste Gastropoda na podruĉju Lovćena (prema Jovanović, 1994) Acicula wilhelmi (A.J. WAGNER, 1910) Medora lamelosa (WAGNER, 1829) Anagasta matejašiči BOLE, 1961 Medora lesinensis (KUSTER, 1847) Bielzia montenegrina O.BOETTGER,1885 Medora macarana (ROSSMASSLER,1835) Caecilioides dalmatina (A.J. WAGNER, 1912) Medora regularis (PFEIFFER, 1861) Cochlostoma dalmatinum (PFEIFFER, 1863) Medora regularis walderdorffi (PFEIFFER, 1861) Cochlostoma erika (A.J. WAGNER, 1906) Medora strigilata (ROSSMASSLER,1835) Delima apfelbecki ( STURANY, 1907) Milax albanicus (SOOS,1924) Delima blanda (ROSSMASSLER, 1835) Milax reuleauxi (CLESSIN, 1887) Iglica absoloni (A.J. WAGNER, 1914) Orientalina Montana RADOMAN, 1973 Hydrocena cattaroensis (PFEIFFER, 1841) Oxychilus planospiroides RIEDEL, 1969 Lanzaia hadţii BOLE, 1961 Paraegopis oberwimmeri KLEMM, 1965 Lithabiella chilodia ( WESTERLUND, 1886) Plagigeyeria montenegrina BOLE, 1961 Medora abrupt (KUSTER, 1864) Spelaeodiscus dejogni GITTENBERGER, 1969 Medora goldi (WALDERDORFF, 1868) Spelaeodiscus obodensis BOLE, 1961 Medora goldi herminiana (STURANY, 1909) Spelaeodiscus unidentatus BOLE, 1961 Medora goldi sulcosula (WALDERDORFF, 1864) Virpazaria adrianae GITTENBERGER, 1969 Medora formosa (ROSSMASSLER,1835) Vitrina kutschigi (WALDERDORFF, 1864) Vrijedno je pomenuti i istraţivanja faune Amphipoda (Karaman, 1994) u vodama ovog prostora. Istraţivanja potvrċuju prisustvo predstavnika 13 taksona, meċu kojima ima saĉuvanih tercijarnih elemenata, kao i elemenata koji su dospjeli ovdje za vrijeme ili poslije glacijalnih perioda, kao i morskih elemenata, koji su u raznim geološkim periodima prodrli u boĉatne ili slatke vode. Treba pomenuti endemski rod i vrstu Accubogammarus algor (Karaman, 1994). Prouĉavanja faune insekata zapoĉeta poĉetkom prošlog vijeka imala su prvenstveno faunistiĉko sistematski karakter, dok novija prouĉavanja dobijaju sve više ekološki karakter. Dobar primjer za ovo jesu promjene u brojnosti populacija Rhopalocera (dnevni leptiri), usljed promjena ekoloških faktora sredine, najĉešće pod uticajem ĉovjeka. Ovi insekti spadaju meċu najosjetljivije organizme, pa mogu posluţiti kao jedan od prvih indikatora reagovanja ţive prirode kao cjeline na promjene u vazduhu ili sredine uopšte (Nikĉević, 1994). Zahvaljujući znaĉaju i brojnosti pomenućemo i tzv. ekološke inţenjere mrave. Na Lovćenu su zastupljeni sa oko 80 vrsta, što ĉini gotovo polovinu vrsta koje inaĉe naseljavaju Crnu Goru. U ornitološkom pogledu podruĉje Lovćena odlikuje se bogatstvom vrsta koje u potpunosti prate postojeće biogeografske i ekološke cjeline prisutne na tom prostoru (Vizi, 1994). Vizi (1994) navodi neke karakteristiĉne ptice za prouĉavane biome. Za biom zimzelenih primorskih šuma i makija neke od karakteristiĉnih ptica su: Sylvia communis (obiĉna grmuša), Hippolais pallida (sivi voljić), Saxicola torquata (crnoglava travarka). Za biom submediteransko jadranskih, uglavnom listopadnih šuma neke od karakteristiĉnih ptica su: Sitta neumyer (brgljez kamenjar), Saxicola torquata (crnoglava travarka), Monticola solitarius (drozd modrulj). Za biom kamenjara i pašnjaka i šuma na kamenjarima

50 (oro) mediteranskih planina neke od karakteristiĉnih ptica su: Parus major (velika sjenica), Sitta europaea (siva sjenica), Erithacus rubecula (crvendać). U više navrata godine istraţivane su padine Lovćena (Saveljić, 2008) u dijelu od Ivanovih korita do Cetinja. Ovo predstavlja nastavak istraţivanja zapoĉetog godine, kada su istraţivane padine Lovćena ka tunelu Vrmac. Do sada je na Lovćenu registrovano 88 ptiĉjih vrsta. S obzirom na raznovrsnost staništa i uporedne analize na primjer sa Velebitom i Dinarom, za oĉekivati je da se na ovoj planini naċe znatno veći broj vrsta. Lovćen je jedna od planina sa najmanjim brojem registrovanih grabljivica u Crnoj Gori, što je indikator da nema stoĉarstva, da je turistiĉki pritisak koji uzrokuje uznemiravanja jak i da, ako ne u okvirima Parka, onda u kontaktnoj zoni ima krivolova na grabljivice. Od registrovanih 88 vrsta u NP Lovćen, zaštitu uţivaju 85 vrsta ptica ( Sluţbeni list RCG, broj 76/06). Mali broj vrsta zaštićen je Zakonom o lovstvu, dok ostale uţivaju trajnu zaštitu. Lovćen se nije našao na listi podruĉja od meċunarodnog znaĉaja za boravak ptica (IBA) u 3 proširenja liste za Crnu Goru: 1989, 2001, godine (Saveljić, 2008). Faunu Lovćena odlikuje prisustvo velikog broja vodozemaca i gmizavaca. Do sada je registrovano 16 taksona na ovim prostorima. Većina ima meċunarodnu zaštitu, a zaštićena su i nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore. Izraţeno je prisustvo endemskih i reliktnih vrsta poput, Lacerta mosorensis, L. oxycephala, Natrix n. Persa, Podarcis muralis, Podarcis melisellensis i dr. (Đukić, 1995). Jezero ispod Jezerskog vrha se smatra lokalitetom vrijednim da bude zaštićeno kao specijalni herpetološki rezervat. To je stanište vodozemaca poput: Rana ridibunda, R. Dalmatina, Hyla arborea, Bufo bufo, Triturus vulgaris i manje populacije Triturius cristatus. Od krupnih sisara na Lovćenu (Marković i sar. 2006) se mogu naći: Ursus arctos (mrki medvjed), Sus scrofa (divlja svinja), Capreolus capreolus (srna), Lepus europaeus (zec), Canis lupus (vuk), Vulpes vulpes (lisica), Martes foina (kuna bjelica), Martes martes (kuna zlatica). Iako je fauna sitnih sisara do sada slabo istraţivana, u podruĉju Parka je registrovano 14 taksona. Tipiĉni predstavnici ove faune u uţoj i široj zoni Parka su: Erinaceus roumanicus (bjelogrudi jeţ), Talpa caeca (slijepa krtica), Sorex minutus (mala rovĉica), Sciurus vulgaris (vjeverica), Dryomys nitedula (šumski puh), Apodemus mystacinus (kraški miš), Rhinolophus ferrumequinum (veliki potkoviĉar) i Rhinolopshus blasii (sredozemni potkoviĉar). Ţivotinjski svijet ima nauĉni, ekološki i privredni znaĉaj. Nauĉni, zbog bogatstva endemiĉnih i reliktnih vrsta, ekološki, zbog uticaja na vegetaciju, budući da postoji prisna veza izmeċu biljne i ţivotinjske komponente ekosistema, a koja se odraţava u veoma sloţenim i kompleksnim spletovima lanaca ishrane. Privredni znaĉaj ogleda se u lovu ili ekoturizmu. Znaĉaj Lovćena (u granicama NP-a) po osnovu primjene EMERALD mreţe Identifikovani habitati sa Rezolucije 4 Bernske konvencije Dense perennial grasslands and middle European steppes Mediterranean xeric grasslands Beech forests Thermophilous and supra-mediterranea oak woods Mixed Thermophilous forests High oro-mediterranean pine forests Identifikovane vrste sa Rezolucije 6 Bernske konvencije Ptice: Accipiter brevipes, Aquila chrysaetos, Asio flammeus, Bubo bubo, Circaetus gallicus, Dendrocopos medius, Dendrocopos syriacus, Falco biarmicus, Falco peregrinus, Ficedula albicollis, Ficedula parva, Lanius collurio, Lanius minor, Pernis apivorus, Picus canus Migratorne vrste ptica: Falco peregrines, Ficedula albicollis, Ficedula parva, Lanius colurio, Lanius minor, Pernis apivorus, Picus cannus. Sisari: Canis lupus, Rhinolopus blasii. Herpetofauna: Triturus carnifex, Testudo hermanii, Bombina variegata. Beskiĉmenjaci: Lucanus cervus, Cerambix cerdo, Calimorpha quadripunctata, Eriogaster catax. Ostale znaĉajne vrste:

51 Edraianthus wetsteinii ssp lovcenicus, Berteroa ginthlii, Orchis provincialis, Crocus dalmaticus, Tulipa grisebachiana, Thamnus orbiculata, Saxifraga fridericiaugusti. Identifikovani habitati sa EU Habitat Direktive (1992) na podruĉju NP Lovćen 6170 Alpijski i subalpijski kreĉnjaĉki pašnjaci 6210 Polu-prirodne suve travne formacije sa facijesima ţbunjaka na kreĉnjaĉkim supstratima (Festuco-Brometalia) 62A0 Istoĉnosubmediteranski suve livade (Scorzoneretalia villosae) 8120 Kreĉnjaĉki sipari od montanog do alpskog nivoa 8130 Zapadnomediteranska i termofilna toĉila 8140 Drypetum linneanae 8210 Hazmofitska vegetacija u pukotinama kreĉnjaĉkih stijena 91K0 Ilirske šume Fagus sylvatica 91W0 Mezijske bukove šume 95A0 Visoke oromediteranske šume munike i molike Identifikovane vrste sa EU Habitat Directive (1992) na podruĉju NP Lovćen Pulsatilla grandis, Himantoglossum caprinum, Scilla litardierei, Triturus carnifex, Lucanus servus ZAŠTITA PRIRODE Koncept zona zaštite i rezervata koji je predloţen u baznoj studiji Zaštita prirode iz 1995 (obraċivaĉi: Mihailo Vuĉković, Ondrej Vizi, Jelena Nikĉević i Georg Dţukić) i potom prihvaćen u PPPN NP Lovcen iz predlaţe se za dodatnu analizu i reviziju sa 2 stanovišta: (i) (ii) zastupljenosti identifikovanih vrsta i staništa po osnovu a) Bernske konvencije (EMERALD sajt Lovćen) i b) direktive EU o habitatima i prostorne distribucije planirane infrastrukture (ţiĉara Kotor Lovćen Cetinje i dvosistemski 400kV dalekovod Lastva Grbaljska Pljevlja) i drugih objekata koji će imati uticaj na vrijedna prirodna staništa i vrste NP Lovćen U sluĉaju da se u meċuvremenu obezbijede odgovarajući podaci (sa njihovim grafiĉkim predstavljanjem) o vlasništvu parcela u I zoni zaštite i rezervatima, biće korisno da se u predloţenoj analizi / reviziji ukljuĉi i taj aspekat. Inaĉe, valorizacijom prirodnih vrijednosti NP Lovćen u prethodno pomenutoj baznoj studiji iz godine, uz do tada vaţeća 2 (opšta) rezervata dodata su i dva nova: (i) bukova šuma na Konjskom i (ii) šuma bora krivulja u blizini Malog Bostura. Šume su kljuĉna vrijednost za zaštitu u NP Lovćen radi ĉega se njihova prostorna distribucija, pored rasprostranjenja habitata, biljnih i ţivotinjskih vrsta, mora uzeti kao osnova za zoniranje Parka, posebno rezervata i I zone zaštite PREDIO Prirodni predio NP Lovćen ĉini razuċeni morfološki sklop planinskog lanca sa svim pojavnim oblicima "ljutog" krša u kombinaciji sa šumskim pokrivaĉem u gustim ili prorijedjenim kompleksima i ogoljelim prostorima prekrivenim cesto oskudnom travom u razdrobljenom kamenjaru. Na ogoljelim prostorima su obiĉno kamenite i djelimiĉno zatravnjene, sa zaravnjenim dnom, a u šumskim kompleksima popunjene šumskom vegetacijom. Susrijeću se na samim vrhovima (Hum sa tri ogromne šumovite vrtaĉe) u kraškim poljima, ledniĉkim dolovima i terasama. Stoga se sa pravom moţe, u genetskom pogledu, govoriti o kraškom predjelu. Vrtaĉe su najizrazitiji oblik karstifikacije i gradivni elemenat karstnog predjela. Rasprostranjene su na cijelom prostoru parka.

52 Makropejzaţ Lovćena, gledan iz udaljenih pozicija, redukuje se i doţivljava kao uzburkana morfološka kompozicija dviju dominirajućih komponenti: ogoljelih karstnih vrhova, sivih tonova i tamno zelene šumske osnove iz koje izbijaju njihove stijene. Vrhovi Lovćena Lovćensko jezero Kulturni predio - Predio Lovćena je od davnina pod antropogenim uticajem u smislu egzistencionalnog odrţanja naroda ovoga kraja. U duţem periodu prostor je korišćen za ispašu, obradu zemljišta, izgradnju katunskih i seoskih naseobina uz permanentno korišćenje šuma za gradju i ogrijev. Izgradnjom kapele i sahranom posmrtnih ostataka Petra Petrovića Njegoša na kapi Jezerskog vrha, po njegovoj ţelji, Lovćen dobija novu vrijednosnu dimenziju u kulturno-istorijskom pogledu. Postaje zavjetno mjesto posjete i okupljanja, nacionalni i drţavni simbol Crne Gore. Otvara se u novije vrijeme prilaz, uredjuju Ivanova korita, smještajni objekti, obnavljaju se postepeno napuštena naselja i otvara put korišćenja planine u turistiĉke svrhe. Razvojni procesi donose potpuno nove prostorno-strukturne koncepte, koji daju prostoru novi identitet. Urbanizacija, industrijalizacija, te širenje masovnog turizma i u svijetu nuţno mijenja vizualni kvalitet podruĉja. Vrijedan kulturni predio zarasta i postupno nestaje. Stoga njegova revitalizacija ima vaţnu ulogu u oĉuvanju vrijednosti nekog podneblja, neke zemlje. Svjesni ovih vrijednosti, kao i njihovih ranjivosti, usljed širenja globalizacije i zagaċenja ţivotne sredine, u posljednjoj deceniji zaštiti kulturnog predjela pridaje se sve veći znaĉaj. Ivanova korita Njeguši tipično kraško polje Intenziviranje globalizacijskih procesa dovodi do sve veće relativizacije kulturnih i tradicionalnih dobara. Dolazi do zanemarivanja njihove vrijednosti, što vodi promjenama i u njihovoj prostornoj manifestaciji. TIPOLOGIJA PREDJELA Valorizacija pejzaţa je bitan kriterijum za utvrċivanje adekvatne namjene racionalnog korišćenja zaštite i unaprijeċivanja prostora. Osnovni kriterijumi za valorizaciju pejzaţa su: izvornost, reprezentativnost i raznolikost.

53 Osim svojom specificnom graċom, predio se odlikuje i odgovarajućom slikom koja je rezultat postojeće graċe. Pojam pejzaţ podrazumijeva sliku predjela. To je "sistem ekosistema" koji je nastao kao odraz ili posljedica raznovrsnih uslova odnosa i meċudjejstava: geološke podloge, reljefa, zemljišta, klime, erozivnih procesa, biljnog i ţivotinjskog svijeta, antropogenih faktora i dr. u odredjenom vremenu i prostoru. Prisustvo više pejzaţnih tipova u vidnom polju uslovljava novi pejzaţni kvalitet koji se ogleda u bogatstvu pejzaţnog sadrţaja. Prvi korak u tipologiji je traganje za atributima a drugi je ustanovljavanje njihove hijerarhije. Pristupi kartiranju i klasifikaciji su veoma razliĉiti. Atributi kao što su klima, topografija i antropogeni uticaj su uobiĉajeno viši u klasifikaciji dok je vegetacija niţe na hijerarhijskoj ljestvici. Rasĉlanjivanje prostora ima za cilj da se utvrdi prirodno uslovljena pogodnost prostora za razliĉita korišćenja odnosno da se pomoću njega izradi razvojni koncept predjela. ANALIZA ATRIBUTA I KRITERIJUMA ZA IZDVAJANJE TIPOVA PREDJELA OSNOVNI TIPOVI PREDJELA - PRIMARNA KLASIFIKACIJA Klima - Na osnovu podataka iz prethodnih istraţivanja (D.Burić, S.Micev: Kepenova podjela klima u Crnoj Gori) zastupljeni su C i D klimati umjereno topli (C) i umjereno hladni (D) klimat. Umjereno topli klimat rasprostranjen je u niţim, dok je u višim planinskim predjelima u unutrašnjosti zemlje, uglavnom iznad 1000 mnm, zastupljen D klimat. Prvi, C klimat, se javlja sa dva tipa Cs i Cf. U okviru sredozemne ili tzv. etezijske klime (Cs) izdvajaju se dva podtipa. Drugi klimat (D) je zastupljen u visoĉijim predjelima i to sa Df tipom i dva podtipa Dfb (na visinama uglavnom do 1500 mnm) i Dfc (na visinama uglavnom iznad 1500 mnm). Dakle po Köppen-ovim principima u Crnoj Gori su zastupljena tri klimatska tipa odnosno pet podtipova. Na podruĉju NP Lovćen zastupljeno je nekoliko klimatskih tipova: od planinske, preko subplaninske i umjereno-kontinentalne klime do izmijenjeno sredozemne. Poloţaj planine Lovćen, koja se izdiţe neposredno uz crnogorsko primorje sve do kote 1749 m.n.v. i time se nalazi na kontaktu dvije klimatske oblasti. Na relativno malom prostoru susrijeću se uticaji sredozemne, planinske i umjereno-kontinentalne klime. U podgorini Lovćena prema primorju dominira sredozemni uticaj, na visokim vrhovima uticaj planinske kontinentalne klime, a u kraškoj podgorini uticaj umjereno-kontinentalne klime. Visinski pojas je vaţna karakteristika u analiziranom podruĉju. Karte visinskih pojaseva se konstruišu izborom visinskih intervala na baznoj karti. Vaţni aspekti fiziografije, nagibi, zemljište, hidrologija, mikroklimat i vegetacija su uslovljeni i strogo povezani sa visinom. Vrijednost reljefa zavisi od broja visinskih intervala odnosno njihovih promjena u jednom rasteru. Vegetacija je u ovom sluĉaju posmatrana kroz svoju globalnu strukturu kao mješavina floristiĉkih elemenata prema svojoj formi i strukturi. Vegetaciju u slici predjela ne treba shvatati samo kao ekološki fenomen već kao fiziĉku komponentu predjela koja ima visinu, volumen, teksturu, boju i funkciju. Raznovrsnost vegetacije pozitivno utiĉe na doţivljaj slike predjela. Raznolikost vegetacije u horizontalnom i vertikalnom pravcu bogatstvo biljnih vrsta i brojne floristiĉke specifiĉnosti ovog podruĉja takoċe su utkane u morfologiju pejzaţa. Od dna kanjonskih dolina pa sve do najviših planinskih vrhova sreću se izdiferencirane zone šumskih ekosistema i to od termofilne - lišćarske zone preko brdske i subalpske do zone bora krivulja koja predstavlja gornju šumsku granicu i iznad koje se prostiru visokoplaninski pašnjaci i kamenjari. U okviru ovih zona jasno se izdvajaju i staništa nešumskih ekosistema (livade, pašnjaci, kamenjari, sipari, toĉila, tresave, bare i jezera) sa karakteristiĉnom vegetacijom bogatom alpskim flornim elementima tj. biljnim vrstama sa krupnim cvijetovima jarkih boja pa otuda imaju veoma izraţena dekorativna svojstva. Šume kao gradivni dio pejzaţa ili slike predjela - Vještaĉki podignute sastojine crnoga bora (šumske kulture), koje, iako veoma znaĉajne po njihovoj rekreativnoj funkciji, kao monokulture, djeluju pomalo monotono u lovćenskom pejzaţu. Osim toga, sa stanovišta oblikovanja makropejzaţa treba imati u vidu da lišćari (u ovom sluĉaju bukva), koji u toku godine mijenjaju boju i ton, sa meko zaobljenim krošnjama, nasuprot statiĉnim i tamnim ĉetinarima, oblikuju smiren izgled kraja, smiren pejzaţ, u kojem se konture njihovih krošanja blago priklanjaju reljefu zemljišta. Na geografskoj širini Lovćena dominantna je listopadna dendroflora sa srednje velikom lisnatom teksturom i nijansiranom koloristiĉkom skalom vegetacije. Treba takoċe imati u vidu, da odnos izmeċu lišćara i ĉetinara bitno doprinosi vrijednosti pejzaţa i oblikovanju njegovog izgleda, te da, uopšte uzev, smjena tamnih i svijetlih mjesta u zatvorenom masivu šume stvara ţeljenu plastiĉnost pejzaţa, što se postiţe

54 uravnoteţenim miješanjem lišćara i ĉetinara. Od habitata koji se nalaze na podruĉju Lovćena najznaĉajnija su šumska staništa u kojima dominiraju habitati sa bukvom (Fagetum). Rezervat izdanaĉkih bukovih šuma obuhvata prostor izmedu Jezerskog vrha, Štirovnika, Trešteniĉkog vrha, Babljaka i Goliša. Rezervat bukove sastojine se nalazi na lokalitetu Konjsko. Šumske kulture crnog bora i drugih ĉetinara, u kojima se u prvih 20 godina starosti kao najbolji pokazao crni bor. MeĊutim u sastojinama gdje je starost stabala 50 godina poĉeo je period sušenja i javljanja prirodnog podmlatka javora što dovodi do toga da se ovdje radi o jednoj sukcesiji, tj. crni bor je odigrao svoju ulogu kao pionirska vrsta, a sada se od prirode javlja vrsta koja je nekad na ovom prostoru bila, prema istorijskim izvorima, široko zastupljena. Šumske kulture bijelog bora, smrĉe i ariša nalaze se u istoĉnom dijelu zaravni Ivanova korita, na lokalitetu Rupe Blatište i Vrtaĉe. U sredini ovog lokaliteta, na mjestu zvanom "Rupe", na jednom manjem prostoru nalazi se rezervat bora krivulja na oko 1100 m.n.v. Rezervat šumske sastojine bora munike (Pinetum heldreichii) obuhvata padine Lovćena i Štirovnika na kojima se nalaze pojedinaĉna stabla ili grupe stabala kao ostaci nekadašnjih šuma munike (Pinus heldreichii Chr.). Munika na Štirovniku raste na nepristupaĉnim stijenama. Munika je tercijerni relikt subendemit sa prirodnim arealom na Balkanskom poluostrvu i ujedno jedna od najznaĉajnih vrsta drveća na Lovćenu koja se javlja u zajednici. Tipovi karaktera predjela sa izdvojenim područjima karaktera predjela 1. Visokoplaninski tip obuhvata prostore planinskih vrhova. Najviši vrhovi ovog pojasa predstavljaju zonu koja se odlikuje surovijim uslovima. Ljeta su svjeţa i kratka, zime surove i sa obiljem snijega. Zemljište a time i vegetacija su oskudni, uglavnom su to kamenjari sa oskudnom zeljastom vegetacijom. Akcenat ĉitavog parka i šireg okruţenja ĉini trovršje - najviši vrhovi Štirovnik (1749 m), Jezerski vrh (1567 m) i Babljak (1604 m). Kriterijumi za izdvajanje ovog tipa predjela su: Planinska klima Visinski pojas preko 1500 m.n.v.

55 Vegetacija: preteţno Fagetum montenegrinum Viburnetosum i djelimiĉno Fagetum montenegrinum seslerietosum. Fagetum montenegrinum predstavlja diferencijalnu vrstu subasocijacije bukove šume. Javlja se i iznad pojasa subalpske bukove šume izmedu 1400 i 1749m u zajednici Cericisesleietum robustae, gdje je jako zakrţljala. Za ovo podruĉje je vaţna i zbog toga što moţe odigrati znaĉajnu ulogu u pošumljavanju strmih, eroziji izloţenih terena. Neposredno ispod Jezerskog vrha nalazi se i kultura munike koja potiĉe od ranijih pošumljavanja. Zdravstveno stanje u prirodnim šumama munike je relativno dobro. Genisto clobularetum belidifoliae zahvata manje lokalitete u zoni iznad 1500 m.n.v. Antropogeni uticaj neznatan (vidikovci). 2. Srednjeplaninski tip predjela obuhvata više subalpske zone na istoĉnim padinama Lovćena od m.n.v. Zahvata najveći i glavni dio predjela NP Lovćen i daje mu osnovna obiljeţja. Ovaj pejzaţ je prošaran proplancima, suvatima i livadama u manjim kompleksima kao i zonama većeg antropogenog uticaja sa mješovitim pejzaţnim kompozicijama (na Ivanovim koritima, Kuku i Majstorima). Karakterišu ga brojni planinski vrhovi kao što su: Tresteniĉki vrh (1489 m), Koloţun (1474 m), ĐurĊevac (1465 m), Rujiski vrh (1403 m), Hum (1415 m), Osmogrk (1332 m), Siljevik (1229 m), Majin vrh (1324 m), Kulješ (1357 m), Grabovik (1265 m) i drugi nizi vrhovi u lancima. Kriterijumi za izdvajanje ovog tipa predjela su: subplaninska klima visinski pojas od m.n.v. Vegetacija: klimatogenu zajednicu mješovite šume bukve i jele Fagetum - montenegrinum - abiettosum Zahvata prostor jugoistoĉnih i jugozapadnih djelova Nacionalnog parka od m.n.v. oko Batrićeve glave, Mainskog vrha i Osje lokve. Seslerietum argentae zahvata visoke predjele Lovćena, iznad 1300 m.n.v. iznad Dolova, Kuka, Jezerskog vrha, Štirovnika. Pinetum heldreichii - Osnovna vrsta ove zajednice je bor munika koja osim pejzaţne ima zaštitnu funkciju i nalazi se pod posebnim reţimom zaštite.zastupljena je na sjeveroistoĉnim stranama Štirovnika i u zoni Jezerskog vrha, na juţnim i jugozapadnim padinama sa tendencijom širenja. Pinus nigra - kultura Crnog bora zastupljena je u zonama Ivanovih korita, Presjeke, Jezerskog vrha. Crnim borom je pošumljena okolina Njeguša i dio kotorskih strana i stvorena je monokultura što u zoni NP nije preporuĉljivo. Šuma bora krivulja Pinetum mugo nalazi se na 1100 m.n.v izmeċu mjesta Rupe i Blatišta. Jos su zastupljene i zajednice Genisto clobularetum belidifoliae i Stipo- Salvietum officianalis Hic. ĉija je osnovna vrsta pelim koji raste na krĉevinama hrastovih i grabovih šuma. Znaĉajna je kao sekundarni sloj vegetacije za zaštitu zemljišta od erozije Antropogeni uticaj - većina ruralnih naselja. 3. Brdski predio zahvata najveći dio kontaktnih prostora kao i niţe planinske zone parka u istoĉnom i jugoistoĉnom dijelu parka u tzv. Kraškoj podgorini. Kriterijumi za izdvajanje ovog tipa predjela su: Umjereno kontinentalna klima Visinski pojas od 500 do 1000 m.n.v. Vegetacija: Seslerio-ostryetum carpinifoliae zajednica je zastupljena na velikom prostoru u perifernoj zoni nacionalnog parka na sjevernim, sjeveroistoĉnim, jugozapadnim i sjeverozapadnim ekspozicijama. U zoni NP je zastupljena iznad Uganja i penje se u vidu klinova do 1000 m.n.v. Antropogeni uticaj je dominantan manifestujući se stalnim naseljima, katunima i obradivim zemljištima. 4. Submediteranski predio obuhvata podruĉje iznad budvanskog i tivatskog polja, u kontaktima sa navuĉenim sedimentima Lovćenskih kreĉnjaka. Ovaj pejzaţ djeluje mekano u koloritu dajući svjeţu zelenu osnovu ogoljelim Lovćenskim padinama i dobro se veţe u kompoziciju sa submediteranskim bukovim kompleksima po obodu parka. Kriterijumi za izdvajanje ovog tipa predjela su: Izmijenjeno sredozemna klima Visinski pojas do 1000 m.n.v. iznad budvanskog i tivatskog polja Vegetacija: Na blazim padinama i terasama moţe se sresti termofilna vegetacija - Rusco- Carpinetum orientalis Bleĉić i Lakušić. To su šume i šikare bjelograbića kao dominantne vrste, a prate ih ostale drvenaste i zeljaste vrste karakteristiĉne za ovu zajednicu. Lokacija ove zajednice je podgorina Lovćena i mjestimiĉno se penje uz primorske padine i do 800 m.n.v. Iznad pojasa ove šume javlja se zajednica Seslerio - Ostryetum carpinifoliae (šuma crnog graba). Ova zajednica

56 zahvata visoĉije ĉesto strme strane u kojima dominira prisustvo stijena. Paliuretum adriaticum zahvata zapadne padine koje gravitiraju moru, uglavnom u zaštitnoj zoni Parka, kao i u zoni kotorskih strana. Antropogeni uticaj - vidikovci, saobraćajna infrastruktura. PODRUĈJA KARAKTERA PREDJELA - SEKUNDARNA KLASIFIKACIJA Kako je primarna klasifikacija predjela zasnovana na prirodnim karakteristikama podruĉja, sekundarna klasifikacija predjela se fokusira na kulturni i prirodni predio specifiĉan za dato podruĉje i kao i na predjele sa elementima antopogenog uticaja na formiranje slike predjela. Podruĉja karaktera predjela su jedinstvena individualna geografska podruĉja u kojima se dešavaju tipovi predjela. Ona dijele opšte karakteristike sa drugim podruĉjima istog tipa, ali imaju svoj sopstveni naroĉiti identitet. Naĉin ţivota ljudi uvijek se odraţavao u prostoru, stvarajući antropogeni predio. U ruralnim podruĉjima poljoprivredno iskorištavanje zemlje je stvaralo prepoznatljiv vizuelni identitet. Kulturni predio je vrlo sloţena pojava, nastala stogodišnjim radom seljaka i predstavlja veliku vrijednost prostora. On odraţava rezultate ljudskog djelovanja, pa je osjetljiv na sve ekonomske i tehnološke promjene u društvu. Usitnjena parcelacija polja i parcela terasiranih predjela dokaz je škrtosti zemlje koju su seljaci paţljivo ĉuvali i koristili za obradu, jer je to bilo najveće bogatstvo ovoga podneblja. Takva proizvodnja sa zastarjelom mehanizacijom danas je skupa i neefikasna. Seljaci se u 20. vijeku sele u gradove ili ostaju na posjedu, ali uz nerijetku promjenu zanimanja, koja dovodi do neizbjeţne promjene kulturnog predjela. Antropogeni uticaj u samom tkivu parka znatno je doprinio izmjeni prirodnog predjela na većem dijelu teritorije. Ĉovjek je stvorio, u stvari, novi kultivisani pejzaţ sa interesantnim seoskim i urbanim aglomeracijama u kamenu sa mnoštvom terasa, podzida, kamenih ograda i crkvicama, gumnima, grobljima i mjestima okupljanja. Naselja se veoma dobro uklapaju svojim pitoreksnim izgledom u predio planinskih obronaka u podnoţju Lovćena. Graditeljski duh oslonjen na tradiciju ţivota u kršu i zapahnut civilizacijskim tekovinama Mediterana rezultirao je izgradnjom Cetinja i Njeguša - dva urbana polja sa jedne i druge strane Lovćena, koja svojim graditeljskim, kulturno-istorijskim i etnološkim vrijednostima izuzetno doprinose znaĉaju Nacionalnog parka, njegovom uredjenju i korišćenju. Serpentine na prilazima Ivanovih korita i sama Ivanova korita su u manjem obimu zahvaćena gradnjom objekata novijeg tipa. Obnovljena su i dogradjena naselja Mali i Veliki Bostur. Izgradjen je Njegošev mauzolej na Lovćenu i relej na Štirovniku; prošireni su ili izgradjeni novi pristupni putevi ka Lovćenu i vrhovima i izvedeni šumski putevi na širem prostoru parka. Katuni, rasijani na pogodnim prostorima zaravni i dolova, iako većim dijelom napušteni ili zapušteni, obradivo zemljište i livade zauzimaju znaĉajne lokalitete i površine. To su Kuk, Njeguški katun, Majstori, Srednjaĉke poljane, Dolovi, Biţaljevac, Vuĉji Do, Trešnja i Kruševica. Neki od njih predstavljaju predioni potencijal za razvoj turizma. Pod antropogenim uticajem kompleks visokih šuma, osim izdvojenih 68 ha bukve na podruĉju Konjskog, prešao je u kategoriju srednjih i niskih bukovih šuma. Tradicionalnu arhitekturu karakterišu stara seoska jezgra, sa kamenim kućama sa svoltanim konobama, ublovima, bistijernama, guvnima. Za Lovćenski pejzaţ, takoċe, su tipiĉni katuni, koji su privlaĉni zbog autentiĉne arhitekture. Ova sezonska staništa ĉine komplekse jednostavnih kamenih kuća, sa zidanim bistijernama i pomoćnim ekonomskim objektima - pojatama, torovima, mljekarima, kao i guvnima koja su predstavljala mjesta plemenskih zborova. Kulturni predio je zastupljen, skoro u potpunosti, u kontaktnim zonama; na kraškim poljima Cetinja i Njeguša u dolovima i na zaravnima Bjeloša, Oĉinića, Uganja, Uganjskih vrela, Obzovice i Brajića. Prirodni predio je zamijenjen naseljima, poljoprivrednim površinama te u strogo prirodnom pogledu u mnogome degradiran. Šumske sastojine su većinom isjeĉene, prorijedjene i zakrţljale. Na osnovu sveobuhvatne analize prikupljenih podataka o prirodnim i kulturno-sociološkim faktorima podruĉja u okviru osnovnih tipova izdvojeno je više podruĉja karaktera predjela:

57 Svaki od izdvojenih podruĉja karaktera predjela oslikava manje ili više identitet i strukturu predjela posmatranog podruĉja a neki od njih imaju ne samo regionalni već i nacionalni znaĉaj. Usljed transformacije poljoprivrednog prostora gubi se raznolikost kulturnih predjela. Njihovo nestajanje je gotovo ireverzibilan proces, koji zasigurno osiromašuje cjelokupno kulturno nasljeċe. Napuštene obradive površine ponovo zarastaju šikarom. Okruţenje je najĉešće kamenjar djelimiĉno pokriven oskudnim šumskim kompleksima. Kućišta - svjedoci praţnjenja predjela Majstori nekadašnje obradive površine

58 Naselja Kneţevići, Đakonovići i Donji Pobori - Naselja na padinama Lovćena prema Budvi Kao ĉest element na prostoru Mediterana, suvomedje su i na istraţivanom prostoru prisutne u razliĉitim oblicima. O ovim se strukturnim elementima govori kao o ogradama, ali su oni na istraţivanom prostoru i element dijeljenja i podupiranja. Tako se javljaju gradeći terase, ograċujući vrtove, dijeleći polje. Suvomedje se kao element ograċivanja najĉešće javljaju na manje pristupaĉnim prostorima, te su tako podloţni prirodnoj sukcesiji. Sukcesijski procesi prekrivaju prostore kao novi sloj, te tako djeluju manje invazivno od ireverzibilnih procesa uništavanja poljoprivrednih površina u svrhu razvoja drugih djelatnosti (npr. stanovanje, turizam, saobraćajnice, itd.). Iako smanjuju kompleksnost prostora, prekrivanjem ĉuvaju prostorne strukture. Gornič- napuštene poljoprivredne površine Bjeloši-veća ruralna naselja (bavljenje poljoprivredom)

59 Na osnovu dosadašnjih i planiranih aktivnosti na posmatranom prostoru opisano je 6 podruĉja karaktera predjela koji su prepoznati kao potencijali za razvoj turistiĉkih i rekreativnih aktivnosti. IVANOVA KORITA Antropogeni dio predjela, sa objektima na Ivanovim koritima i dvije manje seoske aglomeracije Malog i Velikog Bostura, po svojim volumenima i naĉinom gradnje, uglavnom, se skladno uklapaju u prirodni pejzaţ. Odstupanja ĉine pojedini novi objekti i vikendice kao i prekrivanje kamenih zidova obnovljenih objekata malterom. Glavni motiv atrakcije predstavlja Njegošev mauzolej na Jezerskom vrhu. Ivanova korita, kombinacijom prirodnog i antropogenog pejzaţa i znaĉajne kulturno-istorijske i memorijalne komponente, ambijentalnih vrijednosti mikropejzaţa sa otvorenošću i osunĉanošću lokaliteta, izuzetnim visurama na vrhove, prema Cetinju i "kamenom moru" povoljnom nadmorskom visinom i klimatom, pristupaĉnosti i povezanosti, povoljnim prostornim uslovima za organizaciju rekreativnih, turistiĉkih i kulturnih sadrţaja, postaju centar okupljanja, kulturnih i sportskih i drugih manifestacija i meta turistiĉkih posjeta. Ivanova korita su generator razvoja ukupnog predjela NP Lovćen. DOLOVI Pozicija, ambijentalne vrijednosti, pejzaţ, prostorni i klimatski uslovi, ekološke i dr. karakteristike kao i pristupaĉnost i povezanost sa Ivanovim koritima daju visoku ocjenu i primat ovoj lokaciji za izletniĉku i drugu turistiĉku rekreaciju. Sa boljim povezivanjem prema Kuku i u sluĉaju mogućnosti snabdijevanja vodom sa Ivanovnih korita ovaj prostorni i ambijentalni dragulj bi mogao da bude atraktivni depadansni lokalitet Ivanovih korita, okrenut vizurama prema moru. KUK (NJEGUŠKI KATUN) Prostor komponovan od karstnog, šumovitog, livadskog i antropogenog kompleksa uokvirenog visokim vrhovima, na visini od cca 1340 m sa izmjenom mediteranske i planinske klime ima sve pozitivne karakteristike za rekreaciju i upoznavanje tradicionalnog naĉina ţivota. Dobra povezanost sa Njegušima i Kotorom na jednoj i putem sa Razvršja sa Ivanovim koritima na drugoj strani, uz postojanje izvorske vode uvrštava ovaj lokalitet u red aktivnijih pozicija za korišćenje u sklopu već opisanog centralnog prostora Lovćena. MAJSTORI Znaĉaj ove lokacije ima dvije kljuĉne vrijednosne odrednice. Prva je poloţaj iznad Budve odakle se najimpresivnije doţivljava panorama ĉitave budvanske rivijere, što Budvi zbog klime, pejzaţa i naĉina katunskog ţivljenja, moţe sluţiti kao komplementarna vrijednost za korišćenje turistiĉkoj ponudi. Druga ie obnova naselja kao katuna u autentiĉnom izgledu sa svim funkcijama tradicionalnog naĉina ţivljenja i privredjivanja, prilagodjena turistiĉkim potrebama. Ukupno gledajući prostorna cjelina Majstora moţe postati reprezentant predionih karakteristika karsta i naĉina ţivljenja na njemu. KONJSKO Ovaj predio netaknute prirode treba saĉuvati u svom autentiĉnom obliku. Moguće ga je koristiti za izletniĉku rekreaciju i osvjeţenje turista budvanske rivijere u kombinaciji sa mogućnostima korisćenja predione cjeline Majstori. Time se potkrepljuje ideja o povezivanju Budve ţiĉarom na potezu Majstori- Konjsko. NJEGUŠI Imajući u vidu sklad i visoku vrijednost narodnog graditeljstva i njegovu oĉuvanost kulturno-istorijsko znaĉenje ovog prostora, izuzetne prirodne i pejzaţne vrijednosti, uz jedinstven poloţaj iznad Boke i ispod Lovćena, izmedju Cetinja i Kotora, otvara se pitanje zaštite ovih prostora i njegovo proglašenje za etno park. To bi podrazumijevalo zaustavljanje modernizacije odnosno izgradnje novih objekata u naseljima donjeg polja i vraćanje pojedinih djelova u prvobitni autentiĉni izgled (skidanje maltera, vraćanje slamnatih krovova i dr.). Uz osmišljen program sadrţaja, organizacije i korišćenja etno parka, Crna Gora bi mogla imati još jednu vrijednost od najvećeg nacionalnog znaĉaja, koja ne bi predstavljala etnografsku muzejsku vrijednost već ţivi centar okupljanja i manifestacija od nauke, kulture i obrazovanja do turizma i poslovanja.

60 5.3. KULTURNO NASLJEĐE NP LOVĆEN I ZAŠTITNE ZONE Dokumentacionom osnovom Prostornog plana NP Lovćen prevaziċen je vladajući naĉin obrade i tretmana nasljeċa, kako bi arhitektonska baština dobila pravo mjesto u tumaĉenju prošlosti Lovćena i njenog naroda, ali i stvaralaĉku ulogu u njihovoj budućnosti. Naime, arhitektonska baština nije interpretacija istorije, nego istorija sama jer svjedoĉi o cjelini ţivota naroda ovoga predjela u prošlosti. TakoĊe, ona ne favorizuje samo velika ostvarenja, jer bi samo takav izbor predstavljao degradaciju kulturne prošlosti naroda, već obuhvata i skromna djela koja su vremenom stekla kulturni znaĉaj. ARHITEKTONSKA BAŠTINA - POSTOJEĆE STANJE (napomena: pod arhitektonskom se podrazumijeva arheologija koja obrađuje ljudska staništa praistorije, starog i srednjeg vijeka) I Inventarizacija i klasifikacija arhitektonske baštine je naĉin da se utvrdi ukupno bogatstvo kojim raspolaţe zemlja, ili odreċen njen prostor, a na primjeru Nacionalnog parka da bi se mogla ostvariti komparativna istraţivanja, sistematiĉna zaštita baštine i njeno planiranje na duţi rok. Prvu inventarizaciju je godine obavio Republiĉki zavod za zaštitu spomenika kulture i zaštitu prirode. Evidencija, vrste i kategorizacija spomenika kulture Crne Gore posljednji put izvršena je na osnovu Zakona o zaštiti spomenika kulture godine (»Sluţbeni list RCG«, broj 47/91). Prema vaţećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara (»Sluţbeni list CG«, broj 49/10) spomenici kulture ĉiji je status utvrċen po ranijim propisima imaju status kulturnog dobra do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti, a najkasnije u roku od tri godine. Prema podacima Registra spomenika kulture Crne Gore na prostoru Nacionalnog parka Lovćen i njegove zaštitne zone nalazi se ĉetrnaest (14) spomenika kulture. Registrovani spomenici kulture (kulturna dobra), a na osnovu Zakona o zaštiti spomenika kulture (1991.), prema uspostavljenoj kategorizaciji definisani su kao: spomenici kulture prve kategorije, od izuzetnog znaĉaja jedan (mauzolej Petra II Petrovića Njegoša, na Lovćenu); spomenici kulture druge kategorije, od velikog znaĉaja - tri (crkva sv. ĐorĊa, Erakovići, Njeguši; tvrċava ĐurĊevac, Pobori; manastir Stanjevići sa crkvom Sv. Trojice); spomenici kulture treće kategorije, od znaĉaja - devet (rodna kuća kralja Nikole, kuća Toma Petrovića i kuća Vladike Rada na Njegušima, crkva Uspenja Bogorodice, Raiĉevići, Njeguši; Preobraţenska crkva na Ivanovim koritima; tvrċava Kosmaĉ, Braići; crkva sv Dimitrija, Braići; Crkva Sv. Jovana, Krstac, Rţani do; crkva sv. ĐorĊa, Mirac). MeĊutim, prema vaţećem Zakonu o kulturnim dobrima (2010.) kategorizacija kulturnih dobara izvršena je prema znaĉaju i to kao: kulturno dobro od meċunarodnog znaĉaja, od nacionalnog i od lokalnog znaĉaja. Na osnovu prethodno navedenog moţe se pretpostaviti da će mauzolej Petra II Petrovića Njegoša na Lovćenu biti kulturno dobro od nacionalnog znaĉaja dok će ostali biti kulturna dobra od nacionalnog i lokalnog znaĉaja. Od strane Sluţbe zaštite, a na osnovu prepoznatih kulturnih vrijednosti, evidentirana su i druga dobra meċu kojima su najbrojnija vjerske arhitekture i pominju se inţenjerske graċevine. Ova dobra nisu zaštićena kao kulturna dobra već je za to potrebno pripremiti odgovarajuću dokumentaciju kako bi se, u prvom narednom koraku, uspostavila njihova prethodna zaštita i potom utvrdio status zaštićenog kulturnog dobra. Na prostoru Parka zaštićena su i memorijalna obiljeţja. U Registar su upisani spomenici i spomen obiljeţja crnogorskih i oslobodilaĉkih ratova i NOB-a, njih ukupno jedanaest. Prema inventarizaciji dominiraju graċevine vjerske arhitekture (šest od koji je pet crkava i jedan manastir), vojnu i stambenu arhitekturu prezentuju po dva spomenika, tj. dvije tvrċave i dvije kuće, a memorijalnu, grobnu jedan Mauzolej. Nema pomena privredne, inţenjerske i narodne arhitekture ni arheologije. Na osnovu navedenog moţe se zakljuĉiti da se na osnovu inventarizacije, a prema vrstama arhitektonske baštine, ne oslikava stvarna cjelina ţivota naroda na ovom prostoru. TakoĊe, napušteni su izvorni nazivi za javnu, vjersku, privrednu, narodnu arhitekturu, a usvojeni nepokretna i pokretna kulturna dobra (kulturno istorijski objekat, kulturno-istorijska cjelina, lokalitet ili podruĉje). Time je onemogućeno da istraţivaĉi dobiju mogućnost da raspolaţu podacima o svim vrstama baštine i istorijskim razdobljima.

61 TakoĊe, za zaštićene spomenike kulture, tj. kulturna dobra, nije izvršena identifikacija u pogledu prostornog obuhvata i to granice kulturnog dobra kao i granice zaštićene okoline kulturnog dobra, što je od kljuĉnog uticaja na plansko definisanje uslova reţima zaštite. II PROSTORNI PLAN POSEBNE NAMJENE NACIONALNOG PARKA LOVĆEN (1997) u dijelu koji se odnosi na stanje i ocjenu organizacije, ureċenja i korišćenja prostora Nacionalnog parka sa aspekta istorijskog nasljeċa, a koje podrazumjeva kulturno nasljeċe, u pogledu prouĉenosti definisano je kao neistraţeno. TakoĊe, izvršena je podjela spomenika kulture na sljedeće vrste: arheološki spomenik; spomenik narodnog graditeljstva; pokretni spomeniĉki fond i sakralne spomenike kulture. Zbog svoje specifiĉnosti istaknuta su dva spomenika kulture lovćenskog parka - Njegoševa kapela i Njegošev mauzolej. TakoĊe, kao poseban kvalitet prepoznati su i istaknuti Lovćenski katuni. Sa aspekta revitalizacije ali i valorizacije arhitektonske baštine od kljuĉnog znaĉaja je odnos prema naseljskim strukturama. Imajući u vidu da one oslikavaju naĉin ţivota na odreċenom prostoru Parka, a koji je u pogledu predjela vrlo raznolik, to je njihov pregled dat po grupama, a prema dominantnim prirodnim karakteristikama terena. Na ovaj naĉin sistematizovano graditeljsko nasljeċe predstavlja pomak u odnosu na dotadašnju praksu izdvojenog, tj. pojedinaĉnog sagledavanja spomenika kulture. MeĊutim, Planom predloţeno rješenje u suprotnosti je s propisanim mjerama sprovoċenja zaštite. Naime, smjernicama za sprovoċenje i realizaciju plana (programom mjera zaštite prirodne sredine i ambijentalnih vrijednosti) za Ivanova korita, koja su u zoni stroge zaštite prirode i ambijentalno najvredniji prostor u Parku, planira se dalja izgradnja. TakoĊe, u autentiĉnim ambijentalnim cjelinama katuna Majstora i Konjsko planirana je izgradnja turistiĉkorekreativnih centara, a što je u suprotnosti sa smjernicama za oĉuvanje i zaštitu ovih visokovrijednih prirodno-ambijentalnih cjelina. III ISTORIJSKO - TIPOLOŠKE ANALIZE I VALORIZACIJA ARHITEKTONSKE BAŠTINE Jedna od osnovnih karakteristika kulturnog nasljeċa na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen je njegova veoma slaba istraţenost i loše stanje u kojem se nalaze. Znaĉajne izvore za prouĉavanje arhitektonske baštine predstavlja dokumentacija koja se prikuplja i ĉuva u Republiĉkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore na Cetinju, koja je lakše dostupna, i Drţavnom arhivu u istom gradu, gdje su radi pronalaţenja relevantne graċe neophodna detaljnija istraţivanja. Ljudska staništa praistorije - arheološki lokaliteti Na prostoru Nacionalnog parka Lovćen do sada nijesu vršena arheološka istraţivanja ili rekognosciranja koja bi nam dala objektivan presjek hronologije ili klasifikacije arheoloških lokaliteta ovog podruĉja. Na pomenutom prostoru postoji zaista skroman broj arheoloških indikatora, uglavnom sluĉajnih nalaza, koji nikako ne mogu posluţiti kao osnova za donošenje opštih zakljuĉaka o brojnosti arheoloških lokaliteta i lokacija. Prouĉavanjem glacijalnih tragova ĉinjenice upućuju da do donošenja konaĉnih zakljuĉaka o mogućnostima nastanjivanja ovog podruĉja u periodu starijeg kamenog doba mora prethoditi detaljnija analiza paleoprostora i paleoklimatskih uslova, kao i veća sistematiĉnost prilikom budućih terenskih obilazaka (rekognosciranja). Gotovo identiĉne tvrdnje odnose se na mogućnost nastanjivanja ovog prostora u periodu mlaċeg kamenog doba neolita. Rezultati arheoloških istraţivanja govore da je kontinuitet ţivota na ovim lokalitetima bio zaista dug seţući ĉak u stariju epohu neolita. Prema tome, moguće postojanje staništa iz epohe mlaċeg kamenog doba na prostoru parka Lovćen takoċe treba ostaviti otvoreno. Kada su u pitanju ostaci materijalne kuture kasnijih epoha (bakarnog, bronzanog i ţeljeznog doba) situacija je relativno jasnija. Keramiĉki nalazi iz starijeg ţeljeznog doba (Hallstatt) u blizini sela Krstac na lokaciji Petrova ljut govore da na ovom prostoru treba oĉekivati naselje tzv. gradinskog tipa. Ulomci keramike sakupljeni u obliţnjim vrtaĉama jesu rijetko registrovani arheološki ostaci sa podruĉja Nacionalnog parka Lovćen, isti su podijeljeni u dvije grupe stariju, sa fragmentima keramike starijeg ţeljeznog doba i mlaċu sa ulomcima keramike iz perioda helenizma.

62 Pored gradinskog utvrċenja Petrova ljut iz ţeljeznog doba na prostoru Parka konstatovan je neznatan broj omanjih kamenih tumula. Izvjestan broj kamenih humki lociran je na Ivanovim Koritima i na obodu Krstaĉkog polja (Gornje polje), naroĉito na lokalitetu Vješala odakle potiĉu sluĉajni nalazi: kratkog ţeljeznog maĉa, ĉetiri fragmentovana ţeljezna koplja, dvije krstaste ţeljezne sjekire i pet bronzanih kalotastih dugmadi. O nesvakidašnjim agrarnim aktivnostima u prošlosti na uţem podruĉju Nacionalnog parka Lovćen najbolje svjedoĉe brojne terasaste strukture koje prate plastiku terena Gornjeg polja. Trakaste stepenaste ćelije (agrarne površine) predstavljaju posljedicu dobro osmišljenih aktivnosti u cilju oĉuvanja agrarnih potencijala. Stepenasta centurijacija površina bila je neophodna kao mehanizam zaštite tla od erozije i spiranja što je direktno vezano za ciljano povećanje boniteta agrara. Stambena arhitektura Zaštiti ove vrste arhitekture nije posvećeno dovoljno paţnje. Naime, zgrade su prepoznate kao istorijski spomenici i memorije na znamenite liĉnosti prošlosti ovoga podruĉja (na primjer rodne kuće dinasta Petrovića), a ne kao baština stambene arhitekture koja svjedoĉi o naĉinu ţivota stanovnika. Baština stambene arhitekture svedoĉi o naĉinu ţivota stanovnika, o kulturi stanovanja. Dispozicija stana, okruţenje i izgled kuće, ĉesto i njena konstrukcija, auteniĉan su opis ljudskog ţivljenja. Stambena arhitektura je vrijedna i zato što ne skriva društvene razlike i podjele. Upravo iz karaktera ove baštine, ona je djelo njenih vlasnika i korisnika, proizilaze brojne promjene, tako da je oĉuvanje njene izvornosti vrlo teško odrţati i posebno uspostaviti. Iz iskustva proizilazi da je autentiĉnost zadrţala kuća u kojoj se ne ţivi i koja je ĉesto ruševna, tj. koju su vlasnici napustili, a da su ţivuća domaćinstva svoje kuće transformisali i modernizovali. Rijetki su, ali ohrabrujući, primjeri gdje su kuće zadrţale svoj gabarit, oblik i izgled a u unutrašnjosti funkcionalno je osavremenili. Stoga je od kljuĉnog znaĉaja zaštiti karakteristiĉne primjere tipologije stambene arhitekture na ovom podruĉju. Vjerska arhitektura Osnovne zajedniĉke karakteristike vjerske arhitekture na prostoru Parka sadrţane su u tipološkim obrascima pravoslavnih hramova šireg prostora Stare Crne Gore i primorja. Po pravilu to su jednobrodne crkve sa polukruţnom apsidom, zidane od pritesanog ili tesanog kamena sa zvonicima na preslicu sa jednim, a najĉešće tri zvona. Izvorni koncept ovakvih jednobrodnih crkava uglavnom se moţe vezivati za relativno dug period od XV do kraja XIX, pa i poĉetka XX vijeka, s tim što su zvonici, naroĉito oni sa tri okna uglavnom na crkvama s kraja XIX vijeka, a ĉesto su i naknadno doziċivani starijim crkvama. Gornje konstrukcije su najĉešće u obliku poluobliĉastih svodova, ojaĉane u toku gradnje ili naknadno ţeljeznim zategama. Svodovi se oslanjaju na poduţne zidove direktno. Crkveni objekti ovog tipa imaju minimalni broj prozorskih otvora na boĉnim zidovima i apsidi, ulaz na proĉelju i eventualno još jedna boĉna vrata. Pokrivaĉ je obiĉno crijep kanalica (ćeramida) a u novije vrijeme falc crijep ili lim. Najĉešće je lokalna seoska crkva istovremeno i grobljanska, a rijetki su primjeri većih, tzv. sabornih hramova, po pravilu bez groblja. MeĊu najstarijim su Sv. NeĊelje u Veljem kraju, Sv. ArhanĊela u Raiĉevićima, Sv. ĐorĊa u Vrbi i Sv. Jeremije u Ţanjevom dolu. Jedina crkva u centralnoj zoni Nacionalnog parka je crkva Sv. Preobraţenja na Ivanovim koritima. Vojna arhitektura Vojne graċevine su specifiĉna vrsta arhitektonske baštine. Na prostoru Parka javljaju se dva vida. Prvi, kao utvrċena naseobina sa zidinama, kulama, kapijama (utvrċenje ĐurĊevac u Poborima) i drugi kao posebne graċevine koje sluţe u vojnim operacijama, kao utvrċene vojne granice radi odbrane drţave (tvrċave Kosmaĉ i Goraţda). Imajući u vidu da su stotinu godina van funkcije nalaze se u lošem stanju. TvrĊave Kosmaĉ i Goraţda su ruševine a još samo ruševni ostaci upućuju na mjesto gdje se nalazilo utvrċenje ĐurĊevac. Inţenjerske graċevine Ova vrsta graċevina nije brojna ali ima višestruki znaĉaj jer svedoĉi o prostornom ureċenju zemlje, razvijenosti zajednice i stepenu integracije teritorije. Na prostoru Parka ovoj vrsti graċevine pripadaju stari kolski put Kotor Cetinje i stari pješaĉki put Kotor Špiljari Njeguši, stari vodovod na Njegušima (Koritnik), a samo na osnovu dokumentacije postoji svjedoĉenje o postojanju ţiĉare Kotor Njeguši, koju je gradila Austrougarska poĉetkom XX vijeka.

63 Kolski i pješaĉki put su u funkciji ali se devastiraju, tako što se razgraċuju parapetni kameni zidovi, a bezbjednost se osigurava novim betonskim. Memorijalna, grobna arhitektura Memorijalna arhitektura istiĉe one vrijednosti koje savremenici ili sljedbenici ţele da ostave kao trajnu memoriju o prošlosti. Nijesu izvorno svjedoĉanstvo prošlosti, nego percepcija savremenika o njoj. Mauzolej Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu (I kategorija) Mauzolej se nalazi na Jezerskom vrhu na Lovćenu. Podignut je godine po zamisli vajara Ivana Meštrovića na vještaĉki zaravnjenom platou na kojem se nalazila crkvica-kapela, koju je svojevremeno Njegoš izgradio, koja je bila oštećena u I Svjetskom ratu i u cjelosti drugaĉije, na istoj poziciji, izgraċena nova dvadesetih godina XX vijeka. Prilaz Mauzoleju ostvaren je dugim tunelom sa stepeništem probijenim u masivu Lovćena i poploĉanom stazom koja vodi do prostrane kamene terase. Preko predvorja sa bunarom pristupa se ulazu sa dvije monumentalne figure Crnogorki u ulozi karijatida. U kapeli se nalazi Njegoševa figura sa otvorenom knjigom i orlom iznad glave. U kripti je sarkofag sa Njegoševim posmrtnim ostacima. Iz Mauzoleja uzana staza vodi do vidikovca koji je oblikovan po uzoru na gumno. Spomenik je u velikoj mjeri ugroţen atmosferskim praţnjenjima, vlaţenjem, djejstvom mraza i sl. Narodna arhitektura je arhitektura skromnijih sadrţaja i manjih dimenzija. Izraţava graditeljstvo obiĉnih ljudi koji nemaju sredstva da grade monumentalna djela. Ona je graditeljsko stvaralaštvo kojim narod izraţava svoje potrebe, aspiracije i naĉin ţivota, isto kao što to ĉini narodnom muzikom ili narodnom nošnjom. Narodna arhitektura sadrţi aspekte koji su dominantni za prouĉavanje etnologije. Suvozid i medje su osnovni arhitektonski elementi ovog podruĉja i javljaju se pri formiranju, tj. graċenju doma (ognjišta), kao i pri ograċivanju ili podupiranju (ĉuvanju) zemljišta. Najtipiĉniji graċevinski objekat u oblasti kamene kuće je gumno, ozidano od fino obraċenog tesanog kamena i poploĉano kamenim ploĉama. Njegova gradnja iziskivala je umijeće i ĉesto je bilo skupocjenije od same kuće. Gumna su pored osnovne funkcije (vršenja ţita), bila i mjesta plemenskog okupljanja, zbora i dogovora i narodnih igara. Znaĉajne su i bistijerne i ubli (ozidani kruţni bunari kopani u ilovaĉi), koji su korišćeni na ĉitavom ovom prostoru. Oni su bili zajedniĉka svojina (komuna) i prema potrebi sluţila su svima. Vrijedne ambijentalne cjeline - autentiĉne grupacije kuća nalaze se u okviru svakog sela i to su: u okviru Parka Ivanova korita i Veliki Bostur, a u zaštićenoj zoni: Ţanjev do, Krstac, Njeguši i svaki od zaseoka (Erakovići, Raiĉevići, Vrba i dr.), Bjeloši kao i druga naselja Cetinjskog kraja, kao i primorskog zaleċa. Narodna arhitektura Nacionalnog parka je neopravdano zapostavljena, neistraţena, napuštena i devastirana. Prilikom terenskog uvida evidentno je da se narodna arhitektura ubrzano uništava. TakoĊe, konstatovano je da se institucionalno aktivnosti ne vode kontinuirano i da se ne preduzimaju mjere zaštite i oĉuvanja. Pejzaţ Lovćena je rezultat prirodnih uslova i uticaja ĉovjeka koji je svoje aktivnosti usmjerio na saţivot sa prirodom. Katuni su ljetna stoĉarska naselja sa jednostavnim prizemnim kućama, kolibama u suvomeċi sa dvoslivnim krovom, pokrivenim debelim slojem raţane slame, reċe kamenim ploĉama, a poĉetkom XX vijeka koristi se crijep. Unutrašnjost je samo jedna prostorija sa direktnim ulazom spolja. Pod je od zemlje ili kamenih ploĉa (salidţi). Naĉinom ţivota i odreċenim oblicima privreċivanja, nameću se kao posebna i zaokruţena cjelina ovog prostora. Na prostoru Parka evidentirani su sljedeći katuni: Biţaljevac, Vuĉi do, Trešnja, Kruševica, Mali Bostur, Duge njive, Srednje Poljane, Majstori i Konjsko, Dolovi sa Lokvama.

64 6. STVORENI USLOVI Prostor NP Lovćen pripada teritorijama dvije opštine: Cetinja i Budve, a dio zaštitne zone zalazi i u opštinu Kotor. Na podruĉju Parka nema stalnih naselja, već je stanovništvo skocentrisano u zaštitnoj (kontaktnoj) zoni parka i to u 12 naselja. Sva ta naselja izloţena su demografskoj eroziji, a jedino naselje koje ostvaruje pozitivan indeks sa demografskog aspekta je podruĉje Obzovice, ali i on je vrlo relativan imajući u vidu veliĉinu populacije ovog podruĉja. Naselja u samom Parku su sljedeći katuni: Krstac, Vuĉji do, Biţaljevac, Kuk, Veliki Bostur, Mali Bostur, Trešnja, Dolovi, Ivanova Korita, Majstori, Duge njive i Kruševica. Ovo su samo sezonska naselja, bez stalnog stanovništva, koje tokom sezone ostvaruje odreċene aktivnosti i interesno je vezano za park DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE Naselja koja se nalaze u široj zoni NP Lovćen pripadaju Prijestonici Cetinje te opštinama Budva i Kotor. U periodu godina opštine Budva i Kotor su imale rast broja stanovnika i domaćinstava, indeksi su imali znatno veću vrijednost u Budvi. U istom periodu Prijestonica Cetinje je imala opadanje broja stanovnika i domaćinstava. I u periodu godina trend kretanja broja stanovnika u opštinama Cetinje i Budva je isti, s tim što je u Budvi indeks rasta opao u odnosu na prethodni period na 120,5 (dakle za 12,3), a u Prijestonici Cetinje je nešto izraţenije opadanje broja stanovnika (indeks je niţi za 0,9). Za razliku od prethodnog perioda, u periodu g. u opštini Kotor je zabiljeţeno opadanje broja stanovnika (indeks 99,4). U Budvi i Kotoru indeksi rasta broja domaćinstava u periodu godine imali su veće vrijednosti od indeksa rasta broja stanovnika, dok je u Cetinju indeks kretanja broja domaćinstava manje opao od indeksa kretanja broja stanovnika. U periodu godine u opštini Budva indeks rasta broja domaćinstava imao je niţu vrijednost u odnosu na prethodni period, ali znatno veću vrijednost od rasta broja stanovnika, u opštini Kotor on je takoċe opao u odnosu na prethodni period, ali je imao rast za razliku od indeksa broja stanovnika koji je opadao. U Prijestonici Cetinje broj domaćinstava je opao u odnosu na prethodni period, ali znatno manje od broja stanovnika (tabele 1 i 2). Tabela 1. Kretanje broja stanovnika i domaćinstava u opštinama u okruţenju NP Lovćen u periodu godine broj stanovnika broj domaćinstava Indeks Indeks Opština / /03 Budva Kotor Cetinje Ukupno Crna Gora Tabela 2. Kretanje broja stanovnika i domaćinstava u opštinama u okruţenju NP Lovćen u periodu godine broj stanovnika broj domaćinstava Indeks Indeks Opština / /03 Budva , ,9 Kotor , ,4 Cetinje , ,6 Ukupno , ,3 Crna Gora , ,3

65 Cetinje Naselja koja se nalaze u široj zoni NP Lovćen su populaciono mala, samo naselje Erakovići ima 100, 3 naselja (Bjeloši, Mirac i Oĉinići) imaju od 50 do 100 stanovnika, 2 naselja (Dubovik i Obzovica) imaju ispod 10 stanovnika, a naselja Majstori, Ţanjev Do i Ĉavori su bez stanovnika (naselje Mastori ĉak od godine). U periodu g. ukupni broj stanovnika je opao sa 769 na 576, dakle za 25%, dok je u periodu godina opao za dodatnih 60 stanovnika, odnosno 10,4%. Od 17 naselja, u periodu godina, dva su imala neznatan rast (Ţanjev Do u Prijestonici Cetinje za 2 stanovnika - ovo naselje je u prethodnom popisnom periodu bilo bez stanovnika i Ĉavori u kotorskoj opštini za 1 stanovnika dok je ostalih 14 imalo opadanje broja stanovnika. U posljednjem meċupopisnom periodu godina 5 naselja je imalo rast broja stanovnika Njeguši (indeks 229,4) i Obzovica u Prijestonici Cetinje, i sva tri naselja opštine Budva (Brajići, Lapĉići i Pobori), naselje Majstori je i dalje bez stanovnika, a ostalih 11 naselja imalo je opadanje broja stanovnika. U periodu godine najveći broj stanovnika izgubila su naselja šire zone NP Lovćen koja pripadaju Prijestonici Cetinje - ĉak 58 od 60. Naselja opštine Kotor: Ĉavor, koje je u prethodnom periodu imalo 2 stanovnika, ostalo je bez stanovnika, a Mirac neznatno opadanje broja stanovnika (za 1); dok su naselja šire zone, koja pripadaju opštini Budva u istom periodu imala rast za 28 stanovnika (tabela 3). Tabela 3. Kretanje broja stanovnika u naseljima šire zone NP Lovćen u periodu godine Opština Naselja indesk 2003/ indeks 2011/03 Budva Kotor Bjeloši ,4 Vrba ,5 Vrela ,3 Dubovik ,5 Dugi Do ,3 Erakovići ,5 Ţanjev Do Majstori Njeguši ,4 Obzovica ,2 Oĉinići ,4 Ugnji ,0 Brajići z 2 Lapĉići ,6 Pobori ,4 Mirac ,8 Ĉavori Ukupno ,6 U periodu godine ukupni broj domaćinstava u naseljima šire zone opao je sa 239 na 202, za 15,5%, ali je intenzitet opadanja bio manji nego kod broja stanovnika. U 5 naselja (Vrba, Dubovik, Dugi Do, Ţanjev Do i Lapĉići) broj domaćinstava se povećao (najviše u Lapĉićima za 5), u 1 je stagnirao (Ĉavori), dok je u ostalih 10 opao. Najveće opadanje broja domaćinstava zabiljeţeno je u naseljima Oĉinići (za 11) i Mirac (za 10). U zadnjem meċupopisnom periodu g. nastavljen je trend opadanja broja domaćinstava, ali je njegov intenzitet manji u odnosu na prethodni period, pa je indeks imao znatno veću vrijednost (93,6) nego u prethodnom periodu. 2 Prema prvim rezultatima popisa za godinu podaci o broju stanovnika i domaćinstava su zaštićeni

66 Cetinje Broj domaćinstava se povećao u 7 naselja (Njeguši 100%, Bjeloši, Vrela, Erakovići, Oĉinići Lapĉići i Pobori), u 3 naselja je opao (Vrba, Ţanjev Do i Ugnji), za 4 naselja podaci nijesu dostupni (oznaĉeni kao zaštićeni). Prosjeĉna veliĉina domaćinstva takoċe se smanjila godine u odnosu na (kada je iznosila 3,2) na 2,8 ĉlanova. Gledano po naseljima najveće prosjeĉno domaćinstvo bilo je u Bjelošima 3,7, a najmanje u Dugom Dolu 1,7 ĉlanova. U periodu godine prosjeĉno domaćinstvo je poraslo u 4 naselja: Bjelošima, Ţanjevom Dolu, Poborima i Ĉavorima, staniralo je u Oĉinićima, a u ostalim naseljima (osim Majstora bez domaćinstava) se smanjilo. U godini, u odnosu na prosjeĉna veliĉina domaćinstva je opala sa 2,8 na 2,7 ĉlanova, u 7 naselja ona je opala (Bjeloši, Vrba, Vrela, Erakovići, Oĉinići, Pobori i Mirac), u 3 naselja se povećala (Njeguši, Ugnji i Lapĉići). Njaveće prosjeĉno domaćinstvo ima naselje Njeguši 3,3 ĉlana, a najmanje naselje Vrela 1,9 ĉlanova (tabela 4). Tabela 4. Kretanje broja domaćinstava i veliĉina domaćinstva u naseljima šire zone NP Lovćen u periodu godine Opština Naselja Budva Kotor indeks 2003/ indeks 2011/03 br. ĉlanova 1991 br. ĉlanova 2003 br. ĉlanova 2011 Bjeloši ,1 3,,2 3,,7 2,2 Vrba ,9 4,,5 3,,1 2,6 Vrela ,7 3,,1 2,,7 1,9 Dubovik z 3 4,,5 2,,6 Dugi Do z 3,,6 1,,7 Erakovići ,8 3,,4 3,,1 2,7 Ţanjev Do Majstori Njeguši , ,,8 3,3 Obzovica z 3,,4 3 Oĉinići ,0 2,,7 2,,7 2,4 Ugnji ,5 2,,7 2,,3 2,7 Brajići z 3,,1 2,,3 Lapĉići ,7 3,,8 2,3 2,7 Pobori ,0 2,,6 2,,9 2,7 Mirac ,8 3,,4 3,,1 2,9 Ĉavori z 1 2 Ukupno ,6 3,,2 2,,8 2,7 Prirodno kretanje stanovništva opština u okruţenju NP Lovćen u periodu godina pokazuje ohrabrujući trend rasta stopa nataliteta (koji je pojaĉan u periodu godina) u svim opštinama, što moţe ukazivati na oţivljavanje prirodnog priraštaja i u Prijestonici Cetinje, koja već duţi period ima negativan prirodni priraštaj. U opštini Budva stope nataliteta su od godine u kategoriji umjerenih (iznad 15 ), dok su stope mortaliteta niske, pa je priraštaj u kategoriji umjerenog i znatno je veći od republiĉkog. U opštini Kotor, u zadnje 3 godine prirodni priraštaj ima malu, ali pozitivnu vrijednost, dok je u Prijestonici Cetinje on i dalje negativan, mada je primjetan trend rasta stopa nataliteta od godine 4 3 Prema prvim rezultatima popisa za godinu podaci o broju stanovnika i domadinstava su zaštideni 4 Podaci iz Statističkog godišnjaka Crne Gore za godinu, str. 261.

67 S obzirom da se podaci za prirodno kretanje ne evidentiraju na nivou naselja, prinuċeni smo da analiziramo prirodno kretanje na nivou opština, koje je svakako razliĉito, posebno kada su u pitanju seoska naselja depopulacionog karaktera, kakva su, uglavnom, naselja koja su predmet analize. Iz tog razloga znatno bolji pokazatelj nataliteta je starosna struktura stanovništva, posebno starosna grupa 0-4 godine, iz koje vidimo da u periodu godine u 8 naselja nije bilo stanovništva u ovoj starosnoj kategoriji, a u ostalima njihov broj je veoma mali (kreće se do 8) što ukazuje na negativan prirodni priraštaj u svim naseljima. U polnoj strukturi stanovništva šire zone NP Lovćen, osim 3 naselja sa veoma malim brojem stanovnika (Ţanjev Do, Obzovica i Ĉavori) gdje postoji polna ravnoteţa, svuda je prisutna polna neravnoteţa kod ukupnog stanovništva. U naseljima Dugi Do, Brajići i Pobori veće je uĉešće ţenskog (kreće se od 51,7% u Poborima do 60% u Dugom Dolu), dok je u ostalim naseljima veće uĉešće muškog stanovništva (kreće se od 52% u naselju Ugnji do 61,5% u naselju Dubovik). Polna neravnoteţa je izraţenija po velikim starosnim grupama, zbog malog broja stanovnika u naseljima. U kategoriji mladog stanovništva (0-19 godina) u naselju Ugnji je znatno više ţenskog stanovništva (66,7%), u 3 naselja je jednako zastupljeno muško i ţensko stanovništvo 5, u ostalim naseljima znatno je više muškog stanovništva (uĉešće se kreće od 54,5% do 100%). U naseljima Ţanjev Do i Ĉavori nema stanovništva ove starosne kategorije, a u naseljima: Vrela, Dubovik, Njeguši i Pobori nema ţenskog stanovništva u ovoj starosnoj kategoriji. U kategoriji sredovjeĉnog stanovništva (20-59 godina) u naseljima Obzovica i Ĉavori uĉešće muškog i ţenskog stanovništva je isto (po 50% ali se radi o veoma malom broju stanovnika po1), u 3 naselja je veće uĉešće ţenskog stanovništva (Vrba,Vrela i Brajići i kreće se od 55% do 62,5%), u ostalima je veće uĉešće muškog stanovništva (kreće se od 53,8% do 83,3%). I u kategoriji starog stanovništva (60 i više godina) postoji znaĉajna polna neravnoteţa, ali ne utiĉe na reprodukciju stanovništva, pa nema potrebe da je analiziramo. Interesantan je podatak da u naselju Ĉavori nema stanovništva ove starosne dobi. Najveći broj naselja ima veoma nepovoljnu starosnu strukturu. Uĉešće starog stanovništva u ukupnom kreće se od 20,4% u naselju Erakovići do 100% u naselju Ţanjev Do, koje je pred demografskim izumiranjem. Veoma staro stanovništvo imaju i naselja: Vrela (sa 51,4% starog i svega 6,6% mladog stanovništva), Dugi Do (40% starog i 20% mladog stanovništva), Oĉinići (35,2% starog i 15,2% mladog stanovništva), Ugnji (64% starog i 12% mladog stanovništva), Brajići (40% starog i 6,7% mladog stanovništva), Lapĉići (37,1% starog i 14,3% mladog stanovništva), Pobori (51,7% i 3,4% mladog stanovništva) i Mirac (40% starog i 8,8% mladog stanovništva). S obzirom da struktura stanovništva prema pismenosti i školskoj spremi nije raċena na nivou naselja, već samo opština (a u okviru njih za gradska i seoska naselja) analiza ove strukture radi se na nivou svih seoskih naselja opština u okruţenju NP Lovćen. U godini najmanje ućešće nepismenog stanovništva (u stanovništvu seoskih naselja starijem od 10 godina) imala je opština Kotor 1,7%, nešto veće opština Budva 2,4% i Prijestonica Cetinje 5,2%. Uĉešće nepismenog muškog stanovništva se kretalo od 0,6% u Budvi, 0,7% u Kotoru, do 1,7% u Cetinju, a ţenskog od 2,8% u Kotoru, 4,1% u Budvi do 8,6% u Cetinju. Najviše nepismenog muškog stanovništva je u starosnim grupama (31,5%) i 60 i više godina 24,1%), dok je nepismenog ţenskog stanovništva najviše u najstarijoj grupi stanovništva 76,4%. Na nivou seoskih naselja u okruţenju NP Lovćen najveće uĉešće ima stanovništvo sa srednjom struĉnom spremom (51,6%, odnosno 40,8%), zatim sa osnovnom (20,2%, odnosno 22,2%) i kod muškog i kod ţenskog stanovništva. Za razliku od muškog stanovništva gdje je na trećem mjestu po uĉešću (9%) stanovništvo sa višom školskom spremom, kod ţenskog stanovništva treća skupina po uĉešću je sa 4-7 razreda osnovne škole (15,4%), a potom skupina sa višim obrazovanjem sa znatno niţim uĉešćem (4,9%), a zatim skupina sa visokim obrazovanjem (4,7%). 5 To su naselja sa malim brojem stanovnika Obzovica 6 st, Žanjev Do 2 st. i Čavori 2 st.

68 Stopa aktivnosti naselja šire zone NP Lovćen kretala se od 24% u naselju Ugnji do 56,7% u naselju Brajići, uĉešće lica sa liĉnim prihodom variralo je od 17,1% u naselju Lapĉići do 50% u naselju Ţanjev Do, a izdrţavanog stanovništva od 17,6% u naselju Vrba do 50% u naseljima Ţanjev Do i Obzovica. Uĉešće aktivnog stanovništva u primarnom sektoru djelatnosti kretalo se od 6,7% u naselju Erakovići do 28,8% u naselju Brajići. U ĉak 10 naselja nije bilo aktivnog stanovništva u ovom sektoru djelatnosti. Osim naselja Dubovik ( gdje je aktivan samo 1 stanovnik i to u sekundarnom sektoru djelatnosti, dakle 100%), uĉešće aktivnog stanovništva u sekundarnom sektoru djelatnosti se kretalo od 7,7% u Brajićima, do 72,7% u naselju Oĉinići. Uĉešće aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje u tercijernom sektoru djelatnosti se kretalo od 27,3% u naselju Oĉinići, do 100% u naselju Vrela. Visoko uĉešće aktivnog stanovništva u ovom sektoru djelatnosti imala su i naselja Vrba (90,9%), Erakovići (73,3%), Njeguši (75%), Lapĉići (92,9%), Pobori (77,8%) i Mirac (87,5%). Migraciona obiljeţja. U široj zoni NP Lovćen uglavnom ţivi autohtono stanovništvo. U 10 naselja ono je većinsko - uĉešće se kreće od 64,7% u Njegušima do 94,3% u Vrelima. Visoko uĉešće autohtonog stanovništva imaju i naselja: Pobori (93,1%), Mirac (90%), Bjeloši (86%) i Ugnji (84%). U 2 naselja (Obzovica i Ĉavori) odnos migrantskog i autohtonog stanovništva je isti (50%), a u 4 naselja migrantsko stanovništvo je većinsko. Njegovo uĉešće se kreće od 53,3% u Dugom dolu do 97,1% u Vrbi. U migrantskom stanovništvu najveće uĉešće su imali migranti iz iste opštine, zatim sa podruĉja druge opštine u Crnoj Gori, dok su migranti iz ostalih podruĉja bili znatno manje zastupljeni. Najviše migranata iz iste opštine imala su naselja: Bjeloši, Vrba, Dugi Do, Njeguši, Dubovik, Obzovica i Oĉinići, uĉešće se kretalo od 22,2% do 91,2%. Najveće uĉešće migranata iz druge opštine u drţavi imala su naselja: Erakovići, Obzovica, Dubovik, Dugo Do, Vrela, (uĉešće se kretalo od 5,7% do 17,7%). Znaĉajnije uĉešće migranata iz druge republike ima naselje Njeguši 5,9%, a migranata iz bivših republika SFRJ naselja Bjeloši Dugi Do, Lapĉići i Pobori (uĉešće se kretalo od 5,9% do 8,6%); migranata iz ostalih zemalja najviše su imala naselja Dugi Do (6,7%) i Ugnji (4%). Najviše migrantskog stanovništva u naseljima se doselilo u periodu godine, njihovo uĉešće u ukupnom migrantskom stanovništvu se kretalo od 6,1% u naselju Vrela do 88,9% u naselju Dubovik. Veliko uĉešće ove kategorije migranata imala su i naselja: Vrela (50%), Njeguši (66,7%), Oĉinići (64,3%), Ugnji (50%) i Lapĉići (61,9%). Stanovništvo doseljeno ranijim periodima imalo je znatno manje uĉešće i to: u periodu 1940 i prije samo u Brajićima (12,5%); stanovništvo doseljeno u periodu godine samo u Bjelošima (8,3%), stanovništvo doseljeno u periodu godine u 6 naselja, (uĉešće se kretalo od 7,1% u Oĉinićima do 66,7% u Obzovici); stanovništvo doseljeno u periodu godine samo u 2 naselja Lapĉići (9,5%) i Oĉinići (7,1%); stanovništvo doseljeno u periodu godine u 6 naselja (uĉešće se kretalo od 7,1% u Oĉinićima do 22,2% u Erakovićima) kategorija nepoznato imala je visoko uĉešće u Bjelošima 83,3%, Vrbi 93,9%, Mircu 75%, Ĉavorima 100% i Ugnjima 25%. Glavni demografski problemi naselja šire zone NP Lovćen su: mala populaciona veliĉina gotovo svih naselja; opadanje broja stanovnika u 15 naselja i veoma mali rast u 2 naselja (1, odnosno 2 stanovnika.); izuzetno nepovoljna starosna i polna struktura najvećeg broja naselja ove zone; kao rezultat prethodno navedenih nepovoljnih trendova negativan prirodni priraštaj u svim naseljima, što s obzirom na mali broj stanovnika vodi ka potpunoj depopulaciji velikog broja ovih naselja MREŢA NASELJA NP LOVĆEN I OKRUŢENJA Na podruĉju Plana prostorno su definisane ĉetiri grupe naselja. Na sjeveru NP, pod Lovćenom, su naselja Njeguškog kraja: Dugi Do, Erakovići, Njeguši, Vrba i Ţanjev Do. Istoĉnu stranu NP podrţavaju naselja iz šireg okruţenja grada Cetinja: Dubovik, Bjeloši, Oĉinići, i nešto dalje naselja koja su naslonjena na putni pravac Cetinje - Budva; Ugnji, Vrela i Obzovica. Treća grupa pripada naseljima u zaleċu primorja: Brajići, Lapĉići i Pobori. Naselja Ĉavori i Mirac predstavljaju

69 posebnu, ĉetvrtu, prostornu cjelinu, izdvojena od NP planinskim pojasom Branjevina. Naselja Njeguškog kraja su prostorna cjelina, prepoznatljiva po urbanoj strukturi, bolje reĉeno zbijenom tipu naselja, podrţanom objektima privrednih i neprivrednih kapaciteta. Centar je naselje Njeguši, naselje znaĉajne prošlosti uţeg i šireg okruţenja podruĉja i privredni centar kraja. Saobraćajnica Cetinje-Njeguši- Kotor, regionalnog karaktera podrţava ĉitav sistem i predstavlja koridor koji je vjekovima bio spona Crne Gore sa morem. Prolaskom magistralnog puta Cetinje - Budva, podruĉje je izgubilo na znaĉaju, ali i dalje ostalo zona od izuzetne istorijske vrijednosti, zona prepoznatljiva po odreċenim poljoprivrednim proizvodima, zona sa zaĉecima privredne aktivnosti zasnovane na prirodnoj osnovi, turistiĉki punkt sa skromnim objektima i velikim potencijalima, naselje sa izgraċenom društvenom infrastrukturom. Van grada Cetinja, najvaţnije naselje na ruralnom podruĉju, pa i na podruĉju NP. Sva sela njeguškog kraja gravitiraju Njegušima. Naselja oslonjena na Cetinje od velike vaţnosti za podruĉje NP su Bjeloši i Oĉinići i nešto manje Dubovik. Iako samostalna, ona gravitiraju gradu i zavisna su od njegovog funkcionisanja. To su naselja netipiĉne arhitekture, u odnosu na okruţenje sa znaĉajnom populacijom (u ova dva sela ţivi 25% populacije iz okruţenja NP). Bjeloši su u pravom smislu vrata NP. Iako postoji i drugih pristupa ovome prostoru, ostaje najkvalitetniji iz više razloga. Sa aspekta prostora NP, Bjeloši uz Njeguše, predstavljaju naselja na kojima bi trebalo da poĉiva ĉitav sistem funkcionisanja NP. Treća grupa naselja uz putni magistralni pravac Cetinje-Budva, su naselja koja nemaju direktnih dodirnih taĉaka sa prostorom NP. Ona su vaţna kao potencijalni ulazi u NP, kao podruĉja komplementnosti ponude Parka i kao podruĉja, na kraju, podrške funkcionisanja Parka. Bitna su u podrţavanju putnog pravca Cetinje-Budva, koji direktno tangira zonu NP, a predstavljaju sekundarne (potencijale) ulaze u NP. Izuzev skromnih ugostiteljskih sadrţaja, orijentisanih na tranzit, nemaju elemenata bitnih za sadašnje stanje NP. Naselja ĉetvrte grupe, koja su na podruĉju opštine Kotor, imaju marginalnu funkciju. Prije svega nalaze se ispod planinskog masiva Lovćena, sa velikom visinskom razlikom u odnosu na zonu NP, što podrazumijeva skoro nikakvu pristupaĉnost. Naselje Ĉavori, koje je za NP interesantnije, zbog bolje pristupaĉnosti ima takvu demografsku strukturu da je teško planirati opstanak stanovništva u njemu. S druge strane podruĉje Mirca, jedno od populaciono najsnaţnijih podruĉja okruţenja, orijentisano je Kotoru i djelimiĉno Budvi, i barem za sada u odnosu na NP potpuno inferiorno. Mreţa naselja ukazuje na sljedeće karakteristike: Sva naselja okruţenja pokazuju demografski negativne tendencije. Demografska erozija prijeti da uništi naselja okruţenja. Dva vaţna koja će sigurno ostati a i danas predstavljaju bitne punktove funkcionisanja prostora su Njeguši i Bjeloši. Naselja uz putne pravce, a više ona uz putni pravac Cetinje-Budva, imaju veće šanse za opstanak. Privredna i društvena matrica ne nudi veće šanse za opstanak podruĉja. Najveći kvalitet podruĉja NP je u njegovoj bliskosti sa zonama intenzivnog turizma i u ĉinjenici njegove dosadašnje relativne izolovanosti, pa na takav naĉin i saĉuvanosti PRIVREDNE I DRUŠTVENE DJELATNOSTI Sam status podruĉja asocira na podruĉje od posebnog znaĉaja i podruĉje potencijalne traţnje. Objektivna je povoljnost što se NP Lovćen nalazi u blizini znaĉajnih turistiĉkih trţišta na crnogorskom primorju. Budva i Kotor su destinacije koje biljeţe veliku turistiĉku posjetu tokom godine, a s obzirom da se NP Lovćen nalazi u blizini ovih mjesta, to predstavlja dobar poĉetni impuls za razvoj turistiĉkih djelatnosti. Kotor je drevni grad koji je uvršten na UNESCO listu, kao grad posebne kulturne baštine, dok Budva predstavlja metropolu Crnogorskog turizma. Cetinje kao atraktivna destinacija i kulturno-istorijsko sjedište drţave, do sada se odlikovalo tranzitnim turizmom. S druge strane, podruĉje Parka ima niz negativnih elemenata. To je prije svega njegova potpuna atrofiranost, neukljuĉenost u ekonomski ţivot

70 okruţenja. Ovaj prostor jednostavno ostaje po strani, iako svojom ponudom moţe da bude vrlo znaĉajan. Znaĉajno je spomenuti i Njeguše, mjesto u okolini Cetinja. Ovo mjesto je poznato po njeguškom siru i njeguškoj pršuti. U posljednjem periodu izgraċen je odreċeni broj vikend kuća kao i privatnih smještajnih kapaciteta što ukazuje na odreċene pomake u turistiĉkoj ponudi ovog kraja. Osnovna djelatnost korišćenja dobara Nacionalnog parka Lovćen ostvaruje se kroz turistiĉku funkciju. Najznaĉajniji ekonomski benefit parka ostvaruje se kroz naplatu ulaznica na dva punkta: Bjeloši i Njeguši. Druge turistiĉke aktivnosti od kojih Park ostvaruje prihode su: izdavanje bungalova i djelatnosti infocentra kroz prodaju suvenira i promotivnog materijala. Nacionalni park Lovćen ostvaruje i godišnje naknade korišćenja dobara od JU Lovćen-Beĉići i Avanturistiĉkog parka koji se nalaze na Ivanovim koritima, kao i od JU Mauzolej na Jezerskom vrhu i Radio-difuznog centra koji se nalazi na Štirovniku. Ekonomska korist parka ostvaruje se i kroz naplatu korišćenja dobara nacionalnog parka za auto trke. Na podruĉju parka ima malo sadrţaja i aktivnosti koji bi sa aspekta ekonomije bili od većeg znaĉaja. Vaţna ĉinjenica je da u NP-u nema stalnih naselja pa ni stanovnika. Ivanova korita se nalaze u samom srcu NP-a i predstavljaju centralnu zonu ponude. Osnovna privredna djelatnost za podruĉje lokaliteta Ivanova korita je turizam. IzgraĊeni su skromni kapaciteti koji ne narušavaju okolinu i ĉine skromnu, ali znaĉajnu, ponudu NP-a. Ĉine ih odmarališta kapaciteta 200 leţaja, planinarski dom sa 35 leţaja. Uz ove kapacitete idu i skromni ugostiteljski sadrţaji. Ovaj punkt ĉini centar zbivanja u NP-u i podruĉju Lovćena. Na ovom prostoru najviše se razvio izletniĉki turizam, sa naglaskom na posjetu Mauzoleju, Ivanovim koritima i Njegušima, kao i rekreativno sportski i zdravstveni turizam. U širem pojasu Nacionalnog parka, nalaze se vrlo znaĉajni turistiĉki motivi, kao što su: Njeguši, Majstori, Konjsko, Kotorske serpentine, Pobori i drugo. U Nacionalnom parku Lovćen ne postoje stalna naselja, ali postoji odreċeni broj katuna koji se koriste sezonski. Zanemarljiv je broj domaćinstava u ovim katunima koji se sezonski bave stoĉarstvom koje je podrţano ekstenzivnom poljoprivrednom djelatnošću sezonskog karaktera. Sezonski se u parku na nekoliko lokacija nalaze štandovi za prodaju domaće hrane i koji i na takav skroman naĉin upotpunjuju ponudu Lovćena. Sagledavajući ekonomske parametre, moţe se uvidjeti da potencijali Nacionalnog parka Lovćen nijesu dovoljno iskorišćeni, Dosadašnji, nedovoljan razvoj privrednih i društvenih djelatnosti moţe predstavljati osnovu za buduću ekonomsku valorizaciju ovog prostora. Na prostoru NP Lovćen svoju djelatnost obavlja više subjekata, koji imaju karakter organizovane ustanove, ustanovljene od strane drţave. To pretpostavlja i neophodnost saradnje svih tih subjekata sa Nacionalnim parkom u cilju optimalizacije rješenja o naĉinu korišćenja prostora parka. Sa jedne strane, odreċeni subjekti na prostoru parka imaju odreċene djelatnosti, a sa druge strane je park ĉija je prvenstvena uloga oĉuvanje prirodnih resursa u odrţivom stanju. Kao korisnici parka na ovom prostoru nalaze se sljedeći subjekti: JU Mauzolej, JU Lovćen-Beĉići, Radio-difuzni centar i Vojska Crne Gore.

71 7. AKTIVNOSTI U PROSTORU 7.1. POLJOPRIVREDA ŠIRE ZONE NP LOVĆEN Na teritoriji i zaštitnoj zoni Nacionalnog parka Lovćen, poljoprivredna kao i ukupna privredna djelatnost je relativno skromna. Skromnom obimu poljoprivredne i privredne djelatnosti u najvećoj mjeri doprinosi konfiguracija i orografija terena. Na ovom relativno malom prostoru smjenjuju se raznovrsni reljefni oblici sa strmim i stjenovitim planinskim padinama, krševitim površima, kraškim poljima, plodnim uvalama, brojnim škrapama, jamama i dubokim vrtaĉama, što sve zajedno daje vrlo specifiĉan izgled krajolika. Osim toga, na ovom relativno malom prostoru smjenjuju se razliĉiti klimati. Tako su usljed blizine morske obale (4-5 km) juţne padine Parka izloţene uticaju mediteranske klime, zatim središnji pojas i sjeverni dio Parka karakteriše uticaj kontinentalne klime, dok je za planinske vrhove i nadmorske visine preko 1100 m karakteristiĉna planinska klima. S obzirom da NP Lovćen sa širom zonom predstavlja kraški predio izmeċu Cetinjskog i Njeguškog Polja, Ceklinske zaravni zaleċa crnogorskog primorja, u strukturi površina dominiraju šikare, sitna izdaniĉka šuma, dok poljoprivredne površine (livade, pašnjaci, obradive površine) i zemljišta pod raznim privrednim i neprivrednim objektima ĉine oko 30% teritorije. Glavne poljoprivredne površine su na flišnom terenu i u kraškim poljima, gdje su locirana i naselja. Manje obradive površine su u uvalama, vrtaĉama, dolovima kojih ima dosta na Lovćenu. Ostali predio predstavlja kamenjar pod pašnjacima. Proces kretanja poljoprivrednog stanovništva u širem okruţenju Nacionalnog parka, kompatibilan je sa kretanjima na nivou Crne Gore. U razdoblju izmeċu dva posljednja popisa ( ), smanjenje uĉešća poljoprivrednog stanovništva u široj zoni Parka je bio nešto drastiĉniji (sa 1,75% na 1,1%) nego što je to na nivou drţave (sa 7% na 5,3%). Tabela: Kretanje poljoprivrednog stanovništva okruţenje NP Budva Kotor Cetinje Region Crna Gora 1991 Ukupno stanovnika Poljoprivedno stanovnistvo (1%) (1%) (3,0%) (1,75%) (7%) 2003 Ukupno stanovnika Poljoprivredno stanovnistvo 129 (0,8%) 139 (0,6%) 352 (1,9%) 620 (1,1%) Broj domaćinstva sa polj. gazdinst. (2,34%) 2010* Broj porodiĉnih poljop. gazdinst. (3%) * poljoprivredni popis, I knjiga, Monstat (5,3%) (100%) (100%) Znatno bolji pokazatelj uloge poljoprivrede u ţivotu i privreċivanju crnogorskog sela, uopšte, pa i na podruĉju šireg zahvata Parka, predstavljaju podaci broja domaćinstava koja su imala poljoprivredno gazdinstvo. To ukazuje da je znatno veće uĉešće poljoprivrede kao dopunske djelatnosti, odnosno kao dodatnog izvora prihoda, nego kao osnovne djelatnosti. Tako je, prema popisu iz godine, na široj teritoriji NP Lovćen tj. teritoriji Prijestonice Cetinje i opština Budva i Kotor, evidentirano 947 domaćinstava koja su imala poljoprivredno gazdinstvo. MeĊutim, znatno pouzdanija slika o stanju poljoprivrednih gazdinstava i poljoprivredne proizvodnje, kako na široj teritoriji Parka, tako i na drţavnom nivou, dobiće se publikovanjem kompletnih rezultata poljoprivrednog popisa iz godine. Tako prvi objavljeni podaci Monstata ukazuju da je na široj zoni obuhvata Parka evidentirano 1460 porodiĉnih poljoprivrednih domaćinstva, što je za 486 više nego što je evidentirano opštim popisom iz 2003, dok je na nivou Crne Gore taj broj veći za Do pojave ovako velikih razlika došlo je u prvom redu zbog mnogo kompletnijeg evidentiranja stanja poljoprivrede kroz obavljeni poljoprivredni popis (što je i bio osnovni cilj) nego što je to moguće uraditi kroz opšti popis stanovništva.

72 Obim i vrste poljoprivredne proizvodnje Pregled zastupljenosti poljoprivredne proizvodnje moguće je dati samo na osnovu podatka za šire okruţenje Parka, tj. za teritorije opština, mada je realno oĉekivati u dogledno vrijeme da Monstat objavi podatke popisa u poljoprivredi po naseljima kada bi se moglo mnogo preciznije dati uvid za samu zonu Parka. Struktura poljoprivrednih površina i konfiguracija cijelog prostora zahvata Parka i okruţenja je uticala da se stoĉarstvo nametne kao dominantna poljoprivredna djelatnost ovog podruĉja. Stoĉarstvo je uglavnom ekstenzivnog karaktera zasnovano na maksimalnom korišćenju planinskih pašnjaka i to gajenjem uglavnom sitnih preţivara (ovaca i koza) i goveda. Do sada publikovani podaci poljoprivrednog popisa iz godine ukazuju na nešto bolju sliku u pogledu zastupljenosti pojedinih vrsta stoke, nego što su to ukazivali prethodni statistiĉki podaci, naroĉito kada je u pitanju teritorija Prijestonice Cetinje u kojoj je smješten i najveći dio podruĉja nacionalnog parka. MeĊutim, i pored toga trendovi u stoĉarskoj proizvodnji su uglavnom negativni, što je najĉešće praćeno opadanjem broja poljoprivrednih gazdinstava, naroĉito u udaljenim i infrastrukturom slabo opremljenim podruĉjima. U pogledu obima stoĉarske proizvodnje u uţoj i zaštitnoj zoni Parka raspolaţe se samo podacima o ostvarenom pravu na odgajivaĉke premije u stoĉarstvu, prema kojima je u godini pravo na odgajivaĉke premije u govedarstvu ostvarilo 12 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije Parka, u ovĉarstvu 6 gazdinstava i šest u kozarstvu, dok je podsticaj za korišćenje planinskih pašnjaka, odnosno izdig na katun koristila samo tri gazdinstva. Ovĉarska i kozarska proizvodnja su uglavnom trţišno orjentisane. Vaţno je napomenuti da je na Njegušima, u sklopu preduzeća Niksen, osnovana jedna moderno opremljena farma krava kapaciteta 100 grla. Tabela: Broj stoke, ţivina i košnica na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima u širem okruţenju NP Goveda Ovce Koze Svinje Ţivina Košnice pĉela Cetinje Budva Kotor Crna Gora Izvor: Monstat Poljoprivredni popis Podaci popisa ukazuju da znatno veći obim ţivinarske proizvodnje nego što su to ukazivali statistiĉki podaci, naroĉito u cetinjskoj, pa i kotorskoj opštini. Ţivina se uglavnom gaji u manjim jatima (10-50 koka) za potrebe potrošnje na sopstvenom domaćinstvu i u manjem obimu za trţište. Na teritoriji Cetinja i u zoni zahvata Nacionalnog parka u Gorniĉu egzistira i jedna komercijalna farma koka nosilja kapaciteta koka. Veoma vaţnu privrednu aktivnost predstavlja i pĉelarstvo, koje je uglavnom dodatna djelatnost. Dobroj perspektivi pĉelarstva doprinosi i bogatstvo floristiĉkog sastava ovog podruĉja i visok kvalitet meda koji se dobija sa ovakvih paša. Pored primarne stoĉarske proizvodnje na široj teritoriji nacionalnog parka i poljoprivrednim gazdinstvima zastupljena je prerada i proizvodnja gotovih proizvoda. Najznaĉajniji proizvodi sa ovog podruĉja su njeguški sir i njeguška pršuta koji predstavljaju svojevrsni brend ovog podruĉja, pa i samog Nacionalnog parka. Njeguški pršut proizveden u specifiĉnom mikroklimatu Njeguša i okoline ima dodijeljenu geografsku oznaku porijekla ''NJEGUŠKA PRŠUTA'' broj OK 09/03-1. Na Njegušima egzistira Udruţenje proizvoċaĉa njeguškog pršuta i korisnika navedene geografske oznake. Udruţenje broji izmeċu 10 i 15 ĉlanova. Proizvodnja njeguške pršute na Njegušima i šire je uglavnom usluţnog karaktera.

73 Pored Njeguša, istovjetna pršuta se proizvodi i na drugim podruĉjima cetinjske Prijestonice, a u podruĉju Parka naroĉito u dijelu Bajica, Gorniĉa i okruţenja. Pršuta proizvedena na ovim lokalitetima se najĉešće deklariše kao ''Podlovćenska''. Obradivih površina, pogodnih za razne vidove biljne proizvodnje (povrtarstvo, ratarstvo, voćarstvo) ima relativno malo i ono je uglavnom smješteno u kraškim poljima i uvalama. Stanovnici ovog prostora su obradive površine stvarali podziċivanjem terasa i nanošenjem sloja zemljišta. Ovih terasa ima u podgorini Lovćena okrenutoj primorju kao i po obodu kraških polja, uvalama i vrtaĉama. Kljuĉni problem u iskorišćavanju ovih inaĉe oskudnih obradivih površina jeste što su one usitnjene i ĉesto nepristupaĉne za mehanizovanu obradu. Obradive površine na juţnim i jugoistoĉnim padinama Nacionalnog parka koje su pod uticajem mediteranske klime, uglavnom se koriste za gajenje povrća, voća (ukljuĉujući i suptropske voćne vrste) i vinove loze. Najĉešće se radi o manjim zasadima dovoljnim za podmirenje potreba sopstvenog domaćinstva i u manjem obimu za plasman na trţište. Tabela: Površine pod biljnim kulturama na privatnim poljoprivrednim gazdinstvima na široj teritoriji NP Vrsta proizvodnje Budva Kotor Cetinje Crna Gora Povrće Broj poljop. gazd Površina, ha 1,6 5,2 15,7 680 Krompir Broj poljop. gazd Površina, ha 0,8 6,3 23,3 806 Voćarstvo Broj polj. gazdin Površina, ha 14, Vinogradi Broj polj. gazdin Površina, ha 0,9 1,8 44,2 340 Izvor: Monstat Poljoprivredni popis U središnjem i sjevernom dijelu zone Nacionalnog parka gaji se u manjoj mjeri kontinentalno voće, do nadmorske visine od oko 1000 m, kao i povrtarske kulture (krompir, luk, šargarepa, kupus i sl.) i to uglavnom za potrebe samog domaćinstva ŠUMARSTVO Saglasno ĉlanu 24 Zakona o nacionalnim parkovima Crne Gore, šume u nacionalnim parkovima su šume posebne namjene. U Planu upravljanja ( godina) za NP Lovćen, definisano je da se šume posebne namjene koriste za nauĉna istraţivanja, nastavu, oporavak, odmor, rekreaciju i dr. Iz navedenog proizilazi, da su šume u nacionalim parkovima one u kojima se prvenstveno istiĉu njihove opšte korisne funkcije, a to su biološka, zaštitna i dekorativna funkcija. Ipak brojna pitanja, kada se govori o gazdovanju sa ovim šumama su još uvijek otvorena. Najveće probleme izazivaju razliĉita shvatanja o reţimu zaštite i korišćenja ovih šuma, pogotovo kada se ima u vidu da je cca 60% šuma na prostoru NP Lovćen u privatnom vlasništvu Opšte karakteristike vegetacije Nacionalnog parka Lovćen Nadmorska visina se kreće od 750 metara pa sve do 1749 metara. Uţa zona nacionalnog parka Lovćen sa temperaturnim karakteristikama pripada kontinentalnoj i planinskoj klimi, dok uticaj mediteranske klime se ogleda, prije svega u reţimu padavina. To ima svoj odraz u pojavi i rasprostranjenosti pojedinih flornih elemenata i biljnih zajednica.

74 Šumska vegetacija u uţoj zoni NP Lovćen pripada u najvećem dijelu kontinentalnom pojasu primorske šume bukve. Dominantno mjesto u šumskoj vegetaciji zauzimaju zajednica Fagetum montanum sa dvije subasocijacije F. montanum seslerietosum Nov. 1950, zatim F. montanum subalpinum Chor i F. montanum viburnetosum. Ove zajednice nadovezuju se na zajednicu crnog graba i zahvataju visinski pojas od metara. Iznad ove zajednice nalazi se zajednica munike (Pinetum heldreichii) na najvišim vrhovima Štirovnika i Jezerskog vrha na visini iznad 1600 metara. Na prostoru NP Lovćen i njegovoj proširenoj zoni izdvojeno je 10 asocijacija potencijalne prirodne vegetacije. 1. Rusco-Carpinetum orientalis Blečić i Lakušić. To su šume i šikare bjelograbića kao dominantne vrste, a prate ih ostale drvenaste i zeljaste vrste karakteristiĉne za ovu zajednicu. Lokacija ove zajednice je podgorina Lovćena i mjestimiĉno se penje uz primorske padine i do 800 m.n.v. U granicama nacionalnog parka nalazi se na sjevernim padinama od Njeguša prema Vrbi, Vrh Polja i Kopito i u vidu fleka u zoni Erakovića i Jaićevića i na jugozapadnim padinama u okolini Pobora i na juţnim padinama Lovćena. 2. Paliuretum adriaticum - Zahvata zapadne padine koje gravitiraju moru, uglavnom u zaštitnoj zoni Parka, u zoni kotorskih strana i u podruĉju Ĉavora. 3. Stipo-Salvietum officianalis Hic. Osnovna vrsta ove zajednice je pelim koji raste na krĉevinama hrastovih i grabovih šuma. Znaĉajna je kao sekundarni sloj vegetacije za zaštitu zemljišta od erozije. 4. Seslerio-Ostryetum Ht. et. Hic. Ova zajednica je zastupljena na velikom prostoru u perifernoj zoni nacionalnog parka na sjevernim, sjeveroistoĉnim, jugozapadnim i sjeverozapadnim ekspozicijama. U zoni N.P. je zastupljena iznad Uganja i penje se u vidu klinova do 1000 m.n.v. 5. Genisto - Globilarietum belidifoliae To su pašnjaĉki kamenjari planinskog masiva Lovćena na visinama m.n.v. kao što su okolina Ivanovih korita, Majstora i dr. 6. Fagetum - montenegrinum - seslerietosum Zahvata veliki prostor u Nacionalnom parku od m.n.v. U ovoj zajednici ima dosta šuma pašnjaka kod kojih je zapaţen problem sušenja šuma i zato se ovoj zajednici mora posvetiti posebna paţnja u smislu šumsko-uzgojnih radova. 7. Fagetum montenegrinum - Viburnetosum Zahvata manje lokalitete u nacionalnom parku u zoni iznad 1500 m.n.v. u dijelu Luĉića grma i iznad Gomila. 8. Fagetum - montenegrinum - abiettetosum Zahvata prostor jugoistoĉnih i jugozapadnih djelova Nacionalnog parka od m.n.v. oko Batrićeve glave, Mainskog vrha i Osje lokve. 9. Seslerietum argentae Zahvata visoke predjele Lovćena, iznad 1300 m.n.v., iznad Dolova, Kuka, Jezerskog vrha, Štirovnika. 10. Pinetum heldreichii Osnovna vrsta ove zajednice je bor munika koja osim pejzaţne ima zaštitnu funkciju i nalazi se pod posebnim reţimom zaštite. Zastupljena je na sjeveroistoĉnim stranama Štirovnika i u zoni Jezerskog vrha, na juţnim i jugozapadnim padinama sa tendencijom širenja. Pinus nigra - kultura Crnog bora Zastupljen je u zonama Ivanovih korita, Presjeke i Jezerskog vrha. Crnim borom je pošumljena okolina Njeguša i dio kotorskih strana i stvorena je monokultura što u zoni NP nije preporuĉljivo. Osim crnog bora za pošumljavanje Lovćena djelimiĉno je korišćen i bijeli bor, smrĉa, ariš i gorski javor. U granicama Nacionalnog parka i široj zoni ne treba vršiti unošenje alohtonih vrsta, osim u eksperimentalne svrhe.

75 Šumski ekosistemi NP Lovćen Nacionalni park Lovćen zahvata najveći dio planine Lovćen. Najniţa kota podruĉja Nacionalnog parka od 940 m nalazi se u mjestu Krstac, a najviša kota je na vrhu Štirovnik 1749 m.n.v. Dominantni ekosistem u Nacionalnom parku predstavljaju šume koje su u prošlosti bile u dugom periodu izloţene procesu regresije usljed negativnih antropogenih uticaja. Prema istorijskim podacima nekada su na ovom prostoru rasle brojne šume bukve, javora i munike. Posljedica uništavanja šuma sjeĉom i poţarima je dovela do degradacije šuma i njihovih staništa. Danas je preko 80% šuma u nacionalnom parku izdanaĉkog porijekla. U ovim šumama poremećena je biološka ravnoteţa, tako da su šume postale veoma nestabilne, umanjene biološke raznovrsnosti (preteţno bukove šume), pogoršana je struktura zemljišta i smanjena je njihova produktivnost. Imajući u vidu funkcije šuma na ovom prostoru, šumski ekosistemi prikazani su u dva dijela: 1. šumski ekosistemi I stepena zaštite (ukupna površina iznosi 1.711ha). U ovom dijelu su izdvojena 4 posebna rezervata prirode i to: 1.1.U prvu grupu su izdvojene izdanaĉke bukove i ĉetinarske šume na prostoru a) ispod Jezerskog vrha (12,5ha), b) Jezerca (25,4 ha) i c) oko Treštenika - Trešteniĉkog vrha (obuhvata površinu od 12,4 ha); 1.2. U drugu grupu posebnih rezervata prirode spada visoka bukova sastojina na lokalitetu Konjsko (137,4ha); 1.3. U treću grupu posebnih rezervata prirode svrstana je borova šuma na podruĉju Ljubinog potoka prema Blatištu na površini od 18,3ha; 1.4. U ĉetvrtu grupu posebnih rezervata prirode su izdvojene izdanaĉke bukove šume kod (a) Ruĉeve lokve (15,9 ha) i (b) Sokola (20,6ha) kod Osmogrka. Ukupna površina posebnih rezervata prirode u NP Lovćen iznosi 242,5ha. 2. šumski ekosistemi van rezervata Šumski ekosistemi I stepena zaštite obuhvataju šire područje Štirovnika i Jezerskog vrha, područje Babljaka, šire područje od Majstorice preko Jasikove rupe, Osmogrka i Skrobotuše do Konjskoga i Studenih dolova. Ukupna površina I zone zaštite u NP Lovćen iznosi ha. U tu površinu je ukljuĉen veći dio (211,7 ha) površine posebnih rezervata prirode. Prvi rezervat obuhvata prostor izmeċu Jezerskog vrha i Trešteničkog vrha. Rezervat je pod strogim reţimom zaštite u kome su dozvoljene aktivnosti za nauĉna istraţivanja i neophodne mjere za sanaciju degradiranih sastojina. U ovom rezervatu nalaze se izdanaĉke šume bukve i šumske kulture crnog bora i drugih ĉetinara. Posebno su interesantne šumske kulture koje su podignute na kraškoj zaravni na podruĉju Ivanovih korita i zauzimaju površinu od 40,30 ha, od ĉega su kulture crnog bora na površini od 24,90 ha, a na ostaloj površini kulture drugih ĉetinara (bijelog bora, ariša, smrĉe i jedna kultura bora krivulja na lokalitetu Rupe). Na površini od nekoliko ari u blizini odmarališta uz borovu kulturu podignuta je i kultura gorskog javora i ova kultura je veoma uspjela, dobrog je kvaliteta i zrela za plodonošenje. U jednom dijelu borove kulture, gdje su povoljniji mikroklimatski uslovi podigao se pravi tepih javorovog podmlatka visine cm. Ova pojava je veoma znaĉajna sa aspekta budućeg razvoja ovih šuma. To je poĉetak progresivne sukcesije ka mješovitim i visoko vrijednim šumama bukve i javora. Ukupna drvna zapremina kultura crnog bora iznosi 5103 m3, sa tekućim godišnjim zapreminskim prirastom od 165 m3. Šumske kulture bijelog bora, smrĉe i ariša nalaze se u istoĉnom dijelu zaravni Ivanova Korita, na lokalitetu Rupe - Blatište i Vrtaĉe (ispod Turĉinovog groba). Površina ovog lokaliteta na kome je izvoċeno pošumljavanje iznosi 19,40 ha. Pošumljavanja na ovom objektu zapoĉeta su godine u okviru goranske radne akcije Njegoševa šuma. Pošumljavanja su uspjela samo u dolovima, uvalama i vrtaĉama, dok na okolnom kamenjaru nalaze se iskopane terasice i rupe za sadnju kao znaci neuspjelih pošumljavanja. Podignute kulture su starosti godina. Stabla u kulturama bijelog bora i smrĉe su vitalna, dok se ariš suši.

76 U sredini lokaliteta Ivanova korita, na mjestu zvanom "Rupe" na jednom manjem prostoru nalazi se šuma bora krivulja. U dendroflori Lovćena ova vrsta ranije nije bila zabiljeţena i prvi put je konstatovana 1993.god. Ova kultura bora krivulja na Lovćenu karakteriše se grupnim rasporedom poleglih stabala do visine 3,0 m. Nalazi se na kreĉnjaĉkim blokovima stijena i u depresiji sa ireverzibilnom mikroklimom. Prema nekim podacima, ova vrsta je ovdje vještaĉki zasaċena u periodu poslije godine. Na ovom lokalitetu zemljište teksturno pripada glinovitoj ilovaĉi (ukupna glina 57,80%). Ovakav mehaniĉki sastav, pored visokog sadrţaja organskih materijala, u odreċenom stepenu modifikuju uticaj ocjedne i vodopropustljive kreĉnjaĉke podloge u pogledu sadrţaja pristupaĉne vode. Zdravstveno stanje i vitalnost stabala u četinarskim kulturama Na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen pri ranijim pošumljavanjima najviše se koristio za sadnju crni bor a manje i ostale ĉetinarske vrste kao što su bijeli bor, munika (ispod Jezerskog vrha), smrĉa i ariš. Zdravstveno stanje ovih kultura na ţalost nije zadovoljavajuće. Brojni su faktori abiotiĉke i biotiĉke prirode koji dovode do sušenja stabala crnog bora u kulturama. MeĊu abiotiĉkim faktorima to su prije svega klimatski faktori i povećano prisustvo polutanata u vazduhu. Posljednjih godina svjedoci smo pojave da su jako sušna ljeta, a relativno hladne zime. Raspored padavina na Lovćenu je karakteristiĉan kao i za ĉitav Mediteran, tj. maksimum padavina je u zimskom, a minimum u ljetnjem periodu. U pogledu koliĉine padavina ovo podruĉje ima osobine modifikovane mediteranske klime. MeĊutim, u pogledu temperature - kod koje stepen kontinentalnosti dostiţe veće vrijednosti ono ima karakter planinske klime. Kada se analizira koliĉina padavina po mjesecima, vidi se da u ljetnjim mesecima (juli, avgust) padne po 1 do 2,2% od godišnje koliĉine padavina, dok u decembru padne 15,2 do 15,9%, odnosno skoro 14 puta više nego u ljetnjim mjesecima. Iako je koliĉina padavina za cio period velika, ona je neravnomerno rasporeċena tako da su ljeta na ovom podruĉju jako suva. TakoĊe matiĉni supstrat u mnogome doprinosi da je tokom ljeta suvo, jer propušta vodu kao kroz sito u dublje horizonte tako da praktiĉno nije pristupaĉna korjenovom sistemu i koji se zbog toga nalazi u priliĉno suvoj sredini. Kako su ove kulture podignute prije svega na kreĉnjaĉkim geološkim podlogama, a usljed smanjene koliĉine padavina u toku ljetnjih mjeseci posljednjih desetak godina, one su izloţene stresu i stabla poĉinju postepeno fiziološki da slabe. Od štetnih abiotiĉkih faktora najveći znaĉaj imaju aeropolutanti, a od njih su kao najznaĉajniji oznaĉeni sumpor, azot i njihova jedinjenja i teški metali. Sprovedena istraţivanja opterećenosti šumskih zemljišta teškim metalima (olovom, cinkom, bakrom i kadmijumom) su pokazala da je šumsko podruĉje Lovćena opterećeno visokim sadrţajem teških metala. Razlog visokog sadrţaja teških metala na Lovćenu se moţe objasniti u daljinskom transportu padavinama, blizini jadranske magistrale i zbog magistralne saobraćajnice koja prolazi kroz centar samog Nacionalnog parka. MeĊutim, ako se uporede štete od abiotiĉkih i biotiĉkih faktora u kulturama ĉetinara na "Lovćenu" ipak je štetni uticaj biotiĉkih faktora daleko više došao do izraţaja (prije svega parazitnih gljiva i štetnih insekata). U kulturama crnog bora (razliĉite starosti) na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen konstatovane su sljedeće parazitne gljive: Armillariella mellea, Cenangium ferruginosum, Cyclaneusma niveum, Dothistroma septospora, Lophodermium pinastri, L. seditiosum, Sphaeropsis sapinea, Schizophyllum commune (na kori suvih stabala) i Tympanis confusa. Od ovih gljiva osobito se ĉesto javljaju Cenangium ferruginosum (ĉesta na lok. Lanište, u kulturi ispod Jezerskog vrha i dr.), Sphaeropsis sapinea (izaziva suhovrhost stabala i crnog bora i munike u kulturama ispod Jezerskog vrha) i Armillariella mellea ( na lokalitetu "Lanište"). Od insekatskih vrsta i na crnom i na bijelom boru konstatovane su sljedeće vrste: Monochamus galloprovincialis, Phaenops cyanea, Magdalis spp., Pissodes notatus, Ips acumunatus, Ips sexdentatus, Myelophilus minor, M. piniperda, Pityogenes bidentatus, P. bistridentatus, P. quadridens, Hylaster ater i H. attenuatus. Od ovih vrsta osobito su ĉesti na suvim stablima Ips sexdentatus i Pissodes notatus. Kada su u pitanju kulture crnog bora na lok. "Lanište" (starost stabala je preko 55 godina) dobra strana je što se ispod suvih stabala formirao vrlo bogat prirodni podmladak javora. U kulturi crnog bora konstatovan je jak napad borovog litijaša - Thaumatopoea pityocampa. Na masovnu pojavu ove štetne insekatske vrste jako utiĉu vremenske prilike u toku vegetacionog perioda. Sušne godine su veoma povoljne za njegovo razviće, dok su kišovite nepovoljne. Kulture bijelog bora su slabije zastupljene na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen. Javljaju se na lokalitetu Rupe - Blatište i Vrtaĉe. Ponekad se zajedno javlja bijeli bor i smrĉa. Na bijelom boru konstatovana su pojedinaĉna sušenja, posebno na stablima koja rastu pojedinaĉno. Od gljiviĉnih vrsta na bijelom boru osobito se ĉesto javljaju Cenangium ferruginosum, Cyclaneusma minus, Cytospora friesii, Lophodermium pinastri, L. seditiosum, L. conigenum, Sclerophoma pithyophila i Therrya fuckelii.

77 Od ovih vrsta najĉešće se javlja Cenangium ferruginosum, fakultativni parazit ĉiji je razvoj stimulisan sušnim ljetima. Od insekatskih vrsta, na suvim stablima konstatovani su potkornjaci i u osnovi stabala (ispod kore) kokoni Pissodes notatus. U kulturama smrĉe nijesu konstatovana sušenja. Ove kulture zauzimaju relativno malu površinu na ovom podruĉju, a ponekad se javljaju zajedno sa bijelim borom. Najlošije zdravstveno stanje je konstatovano na stablima ariša. Na lokalitetu Vrtaĉe i ispod Turĉinovog groba u kulturama ariša najveći broj stabala je bio ili potpuno suv ili je u fazi sušenja. Pod uticajem nepovoljnih spoljnih faktora stabla ariša su fiziološki oslabjela i kasnije su postala lak plijen fakultativnih parazita (parazita slabosti) i sekundarnih štetoĉina. Sve vrste i gljiva i insekata pripadaju grupama koje napadaju samo fiziološki oslabjela stabla, dok se nikada ne javljaju na vitalnim stablima. Tako na primjer na suvim granama ili kori suvih stabala zabiljeţene su gljive Lachnellula occidentalis i L. suecica (koje su tipiĉni paraziti slabosti ili saprofit), dok ni u jednom sluĉaju nije konstatovana Lachnellula willkommii (jako opasan primarni patogen na stablima ariša). Ovo jasno ukazuje da se ovde radi o pogrešno odabranoj vrsti za pošumljavanje na ovom podruĉju i koja ne strada od primarnih parazita i štetoĉina već zbog toga što joj ekološki uslovi staništa ne odgovaraju, a sve ostalo što se posle javlja na stablima je sekundarno. Krivulj bor na lokalitetu Rupe-Blatište, pokazuje relativno dobro zdravstveno stanje, tj. nijesu konstatovana sušenja stabala, odnosno grana. Konstatovane su uglavnom neke parazitne gljive koje se javljaju na ĉetinama (Cenangium acuum, Cyclaneusma niveum, Lophium mytilinum, Lophodermium pinastri, Pseudocenangium pinastri i Sphaeropsis sapinea) i kori grana (Sclerophoma pytiophila, Sphaeropsis sapinea i Tympanis hypododa). MeĊu ovim gljivama najĉešće se javljaju Lophodermium pinastri, Pseudocenangium pinastri i Sclerophoma pythiophila. Evidentno je da se zaštiti u šumskim kulturama mora pristupiti sa posebnom paţnjom, pogotovu zbog ĉinjenice što shodno zakonskim propisima, u ovoj zoni nije moguće vršiti radikalnije zahvate. Iskljuĉivo je moguće ograniĉiti aktivnosti na nauĉna istraţivanja, sanacione i druge neophodne mjere u sluĉaju poţara, pojave biljnih i ţivotinjskih bolesti i prenamnoţavanja štetoĉina. Izdanaĉke šume bukve u I zoni zaštite Brojni su faktori biotiĉke i abiotiĉke prirode koji destabilizuju šumske ekosisteme na ovim podruĉjima. Od abiotiĉkih faktora na prvo mjesto dolaze aero-zagaċenja, promjene klime, poţari i sl. Od biotiĉkih faktora svakako najveći znaćaj imaju patogene gljive i štetni insekti. Epidemije bolesti i kalamiteti štetnih insekata (koji se cikliĉno ponavljaju), dovele su do toga da su danas neke znaĉajne šumske vrste biološki ili ekonomski ugroţene. U šumama bukve na ovom podruĉju, kao posljedica nasljeċa iz prošlosti, ali i brojnih nedosljednosti i nediscipline u prihvatanju savremenih struĉnih saznanja, u pogledu šumskog fonda postoje brojni opterećujući faktori. Oni su, prije svega, sadrţani u sljedećem: - prisustvu znatnih površina pod degradiranim i po porijeklu stabala nehomogenim sastojinama; - neadekvatno izvoċenim uzgojnim i zaštitnim mjerama; - introdukcijom novih opasnih patogena i štetoĉina. Površina izdanaĉkih šuma bukve u prvom stepenu zaštite iznosi 1056 ha. Ove šume su sem sjevernih padina Trešteniĉkog vrha nalaze u veoma lošem stanju. Sastojine su prekinutog sklopa, isprekidane kamenjarima, dominiraju izdanaĉka stabla druge i treće generacije. Obiĉno u bokorima iz istog ţilišta polazi veći broj stabala malih visina i lošeg kvaliteta sa visokim procentom suvih stabala. Kada se izdvoji kompleks od 73 ha koji se nalazi na sjevernim padinama Trešteniĉkog vrha iznad izvora Ivanova Korita, prosjeĉni podaci za ove šume su znatno manji, zapremina oko 60 m3/ha, a zapreminski prirast 1,3 m3/ha. Kompleks Trešteniĉkog vrha je izdvojen i kao zaštitna zona gravitacionog sliva izvora Ivanova Korita i ima karakter stroge zaštite u kome je zabranjena sjeĉa stabala, ţbunja ili bilo kakvo narušavanje integriteta zaštićenog objekta. Ovu sastojinu karakteriše veliki broj stabala po ha (oko 2500), malih preĉnika i velike visine, što joj povećava vitkost i smanjuje stabilnost. Zdravstveno stanje izdanačkih šuma bukve u I zoni zaštite Ima više štetnih faktora koji dovode do sušenja šuma bukve na ovom podruĉju.

78 Pored snaţno ispoljenog antropogenog uticaja, sušenje šuma je uzrokovano i nizom drugih abiotiĉkih i biotiĉkih faktora. Od abiotiĉkih faktora na prvo mjesto dolaze klimatske promjene i polutanti. Povećane potrebe za biogenim elementima i dovoljnim koliĉinama vode dovele su do fiziološke iscrpljenosti stabala, posebno na siromašnim zemljištima, kao i do debalansa vodenog i hranidbenog reţima ishrane. To se manifestovalo u vidu simptoma hloroze i nekroze lišća, a koji su karakteristiĉni za nedostatak kalijuma i fosfora u lišću. Situacija se pogoršava i zbog toga što je poznato da se na Lovćenu javljaju i kasni proljećni mrazevi koji takoċe dovode do daljeg iscrpljivanja stabala. Bukove sastojine, prisilno zaustavljene u normalnoj vegetaciji, direkno su ušle u ljetnji period sa visokim temperaturama, što inaĉe karakteriše ovu primorsku planinu. Osim toga bukva je ostala bez lišća koje je štiti od upale kore do koje dolazi u toku toplih letnjih dana pod uticajem direktne insolacije. Podacima o globalnim klimatskim promenama (WMO/UNEP,) upozoravaju da će u narednih 10 godina doći do uvećanja srednje godišnje temperature vazduha za najmanje 1,5, a što uz lokalne klimatske posebnosti ovog podruĉja, moţe uticati na pogoršavanje zdravstvenog stanja bukovih sastojina. Istovremeno sprovedena istraţivanja opterećenosti šumskih zemljišta teškim metalima (Pb, Cu, Zn, Cd) su pokazala da je podruĉje Lovćena opterećeno sadrţajem teških metala. Razlog ovako visokog sadrţaja teških metala moţe se objasniti jedino blizinom znaĉajnih saobraćajnica. Ipak oštećenja na lišću bukve nijesu mogla sa sigurnošću biti dovedena u vezu sa opterećenjem zemljišta teškim metalima. Imajući u vidu da se radi o šumama u I zoni kao i ĉinjenici da su neki lokaliteti na tom podruĉju koji su obrasli šumom egzistencijalno ugroţeni od biljnih bolesti i štetoĉina ali itekakako od poţara (veliki broj suvih stabala u toj zoni je pravo bure baruta), u smislu snaţenja njihove vitalnosti i otpornosti moguće je sprovesti neophodne sanacione i druge zaštitne mjere propisane zakonom. Ovo je ujedno i nastavak aktivnosti zapoĉetih u I zoni (odjeljenje 18, 19) iz prethodnog planskog perioda koji je NP Lovćen poĉeo uspješno da realizuje. Šume bora munike u I zoni zaštite U drugi rezervat izdvojene su padine Lovćena i Štirovnika na kojima se nalaze pojedinaĉna stabla ili grupe stabala kao ostaci nekadašnjih šuma munike (Pinus heldreichii Chr.). Munika je tercijerni relikt subendemit sa prirodnim arealom na Balkanskom poluostrvu. U prirodnom arealu najĉešće dolazi na kreĉnjacima, a rjeċe na silikatima i serpentinima. Zakorjenjuje se duboko ali dobro raste i na plitkim zemljištima gdje korjen obuhvata i stijene i svuda tamo gdje se javljaju pukotine u stijenama korjen u njih prodire i na taj naĉin sebi obezbjeċuje vodu i potrebne hranljive materije. Munika je jedna od najznaĉajnijih vrsta drveća na Lovćenu. Na Lovćenu se javlja u zajednici Fagetum montenegrinum gdje predstavlja diferencijalnu vrstu subasocijacije bukove šume. Javlja se i iznad pojasa subalpske bukove šume izmeċu 1400 i 1749 m u zajednici Cerici-sesleietum robustae, gdje je jako zakrţljala. Za ovo podruĉje je znaĉajna i zbog toga što moţe odigrati znaĉajnu ulogu u pošumljavanju strmih, eroziji izloţenih terena. Ova subendemiĉna vrsta od prirode se javlja na nepristupaĉnim terenima Štirovnika i Jezerskog vrha. Površina ova dva odvojena lokaliteta iznosi 34,50 ha. Neposredno ispod Jezerskog vrha nalazi se i kultura munike. Ova mlada stabla munike na Jezerskom vrhu potiĉu od pošumljavanja sa akcije "Njegoševa šuma". U ovom rezervatu zabranjene su sve radnje izuzev prikupljanja sjemena munike, koje bi sluţilo za potrebe šumsko uzgojnih radova u Nacionalnom parku. Ove šume su znaĉajne sa aspekta oĉuvanja genetskog fonda i biološke raznovrsnosti. Zdravstveno stanje stabala munike u I zoni zaštite Zdravstveno stanje u prirodnim šumama munike je relativno dobro. MeĊutim u kulturi munike ispod Jezerskog vrha konstatovano je pojedinaĉno sušenje stabala uzrokovano prije svega patogenim gljivama. U ovoj kulturi konstatovano je više parazitnih gljiva od kojih se najĉešće javljaju: Cyclaneusma niveum (na ĉetinama), Lophodermium seditiosum (na ĉetinama), L. pinastri (na ĉetinama), Sphaeropsis sapinea (na kori izbojaka) i Cenangium ferruginosum (na kori suvih donjih grana). U kulturi je konstatovano da je oko 10% stabala suhovrho ili suvo. Uzrok ovog sušenja je vjerovatno patogena gljiva Sphaeropsis sapinea, koja je sliĉnu pojavu izazvala i u susjednoj kulturi na crnom boru. MeĊutim na nekim stablima munike u gornjem dijelu stabla konstovane su rak rane koje su praćene jakim izlivom smole, ali sam uzrok ove pojave još nije utvrċen.

79 Bukove sastojine u rezervatu - Konjsko U ovom rezervatu izdvojene su visoke bukove šume na lokalitetu Konjsko koji se nalazi na jugoistoku Nacionalnog parka. Granica poĉinje od kote na visini 1432 m (Mainski vrh) i ide granicom Nacionalnog parka u pravcu sjevero-zapada, skreće na kotu 1403 m i preko Rujiškog vrha izlazi na krivinu kolskog puta za Konjsko, dalje ide prema Batrićevoj glavi i odatle na poĉetnu taĉku. U ovom rezervatu moguće je sprovesti neophodne sanacione i druge zaštitne mjere propisane zakonom. Površina visokih šuma bukve u ovom rezervatu iznosi 272,70 ha. Bukva je preteţno generativnog porijekla, sem manjih površina pored puteva i na ivici šume, gde se poslije ĉistih sjeĉa obnovila vegetativnim putem. Ove šume su nejednoliĉne strukture sa svim razvojnim fazama od mladika do zrelih sastojina koje se javljaju na grupama ili većim površinama. Ovakva struktura daje stabilnost ovim sastojinama a istovremeno je najoptimalnija za obezbjeċenje zaštitnih i rekreaciono zdravstvenih funkcija šuma. Ove šume su takoċe znaĉajne i kao dokaz postojanja prašume u prošlosti na ovom prostoru a i kao realan cilj gazdovanja šumama u Parku. Ukupna drvna zapremina iznosi m3 bukve, prosjeĉno 239 m3/ha. Tekući godišnji zapreminski prirast iznosi m3, prosjeĉno 5,1 m3/ha, a intenzitet prirašćivanja je 2,1%. Debljinska struktura je sljedeća: od cm prsnog preĉnika je 23% drvne zapremine, od cm oko 66%, a preko 50 cm 11%. Zdravstveno stanje bukve u rezervatu "Konjsko" Zdravstveno stanje bukve u ovom rezervatu je relativno dobro. Konstatovana je samo pojava karpofora gljiva prouzrokovaĉa truleţi na najstarim stablima. MeĊu ovim gljivama dominantne su Ustulina deusta, Fomes fomentarius, Melanopus squamosus, Pleurotus ostreatus, Chrondostereum purpureum i Ganoderma applanatum. Na nekim mjestima konstatovana su i pojedinaĉna sušenja stabala, mada ova pojava za sada ne zauzima znaĉajnije površine. Na ovim stablima konstatovana je nekroza kore uzrokovana parazitnom gljivom Nectria coccinea i višegodišnje otvorene rak rane nastala usled parazitske aktivnosti gljive Nectria galligena. Znaĉajnije štetne insekatske vrste nijesu zabiljeţene, meċutim, mjestimiĉno prisustvo vrste Cryptococcus fagisuga ukazuje na opasnost od pojave "bolesti kore bukve" tako da se ova pojava mora permanentno pratiti. Opasnost od pojave poţara Poţar je "najveća šumska štetoĉina". Nijedan drugi štetni faktor nije u stanju da takvom brzinom nanese šumi štete tih razmjera, kao što je u to u stanju poţar. Od vrijednih šuma za vrlo kratko vrijeme poţar stvara zgarišta i gole površine. Dok se većina opasnosti po šume povremeno javlja, šumski poţari predstavljaju u odreċenim okolnostima stalnu i veliku opasnost za šume. Najveći broj poţara u šumi nastaje djelatnošću ĉovjeka (95%), a samo manji broj nastaje od udara groma (munjom). Poţar nastao udarom groma prvenstveno nastaje u šumama prašumskog tipa gdje se nalaze brojna suva i trula stabla. MeĊutim, mnogo ĉešći su poţari nastali ljudskom djelatnošću - korišćenjem sporednih šumskih produkata ili aktivnostima privatnih lica u šumi. Statistika pokazuje da su 50% poţara izazvala privatna lica bilo iz nehata ili zlonamjerno. Na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen, s obzirom na raspored i prosjeĉnu koliĉinu padavina, kao i relativnu vlagu vazduha u toku jula i avgusta, kao i prisustvo na velikim površinama ĉetinarskih kultura postoji stalna opasnost od pojave šumskih poţara. Ova opasnost se uvećava i zbog prisustva u toku ljetnjih mjeseci u velikom broju izletnika, vikendaša i drugih posetioca koji iz nehata mogu izazvati šumski poţar. Od poţara su više ugroţene ĉetinarske vrste drveća, mada na ovom podruĉju mogu stradati i lišćari. U toku god. na lokalitetu "Hum-Bare" (dio koji pripada rezervatu "Konjsko") došlo je do poţara u sastojini bukve. Isti je sluĉaj sa poţarom na lokalitetima Koloţunske grede, Majstori koji se javio 2007.godine. Sva ova stabla je trebalo posle poţara ukloniti i iskoristiti, a ne ostaviti da dalje propadaju pod uticajem gljiva prouzrokovaĉa truleţi, a pored toga ona predstavljaju opasnost za ponovnu pojavu poţara na ovim mjestima. Na ovim lokalitetima potrebno je izvršiti pošumljavanje autohtonim vrstama.

80 Šumski ekosistemi II zone zaštite U šumskim kompleksima van prve zone dozvoljena je njega šuma i prorede i obnova šuma u cilju stvaranja autohtone prirodne potencijalne vegetacije. Površine ovih šuma iznose 1.735,20 ha, od ĉega 1538,80 ha izdanaĉkih šuma bukve i 196,40 ha šikara bukve. Izdanaĉke šume bukve Veći kompleksi ovih šuma nalaze se na lokalitetima: Vojvodin vrh, ĐurĊevac, Zverinjaĉke rupe, jugoistoĉni dio Babljaka, Raduljica i Pijavice. Ove šume su tipiĉne izdanaĉke šume i to preteţno druge i treće generacije. Ĉesto su prekinutog sklopa, ispresijecane kamenjarima. U dosadašnjem periodu ove šume nisu njegovane i ĉesto puta u bokorima raste po više stabala iz istog ţilišta. Bliţe naseljima (Majstori, Kuk, Njeguši) jaĉe su degradirane. U većini ovih sastojina degradirano je i zemljište. Put prevoċenja ovih sastojina u viši uzgojni oblik biće veoma dug i zahtijeva znaĉajno angaţovanje šumarskih struĉnjaka. Ukupna površina ovih šuma iznosi 1.538,80 ha. Na ovoj površini nalazi se drvna zapremina od m3 bukve, prosjeĉno 120 m3/ha. Tekući godišnji zapreminski prirast iznosi m3, prosjeĉno 2,4 m3/ha, a intenzitet prirašćivanja je 2,0%. Debljinska struktura je sljedeća: od 6-10 cm prsnog preĉnika nalazi se 30% drvne zapremine, od 11-20% oko 65% i od cm oko 5%. Šikare bukve Šikare bukve zahvataju površinu od 196,40 ha i nalaze se u sjeverno zapadnom dijelu Parka u blizini Vuĉjeg dola, Beţaljice i Kuka. Predstavljaju jedan od krajnih degradacionih oblika šume. Površina šikara iznosi 196,40 ha, a drvna zapremina je m3, prosjeĉno 42 m3/ha. Tekući godišnji zapreminski prirast je 150 m3, prosjeĉno 0,8 m3/ha STANJE ŠUMA Od ukupne površine 3.409,60 ha, pod šumom je 2.564,70 ha ili 75,2%, a neobraslo 844,90 ha ili 24,8%. Ukupna zapremina iznosi m3, prosjeĉno 120 m3/ha. Uĉešće vrsta drveća je sljedeće: Bukva m3 ili 98,2%; crni bor m3 ili 1,7% i munika 402 m3 ili 0,1%. Struktura zapremine po debljinskim razredima je sljedeća: Tekući godišnji zapreminski prirast iznosi m3, prosjeĉno 2,5 m3/ha. Intenzitet prirašćivanja je 2,07%. U ukupnom tekućem godišnjem zapreminskom prirastu uĉešće vrsta je: bukva m3 ili 97,3%, crni bor 165 m3 ili 2,6% i munika 8 m3 ili 1% cm prsnog preĉnika = m3 ili 22,0%; cm prsnog preĉnika = m3 ili 52,2%; cm prsnog preĉnika = m3 ili 8,9%; cm prsnog preĉnika = m3 ili 8,4%; cm prsnog preĉnika = m3 ili 6,2%; cm prsnog preĉnika = m3 ili 2,3%;

81 Stanje šuma po tipu gajenja Visoke šume ,20 ha ili 12,0% Šumske kulture... 40,30 ha ili 1,6% Izdanaĉke šume ,80 ha ili 78,8% Šikare ,40 ha ili 7,6% Izdanaĉke šume i šikare uĉestvuju sa 86,4%, a visoke šume sa šumskim kulturama samo 13,6%. Stanje drvne zapremine i tekućeg godišnjeg zapreminskog prirasta po tipu gajenja je sljedeće: Tip gajenja V m3 V m3/ha Zap.prir. m3 Zap.p. m3/ha Visoke šume ,6 Šumske kulture ,1 Izdanaĉke šume ,3 Šikare ,8 Visoke šume uĉestvuju sa 12% po površini a 21% po zapremini, dok izdanaĉke šume po zapremini uĉestvuju sa 74,4% a po površini 78,8%. Stanje saobraćajnica i otvorenost šuma Glavni putni pravac u uţoj zoni Nacionalnog parka Lovćen je asfaltni put Cetinje - Ivanova korita - Lovćen. Duţina ovog puta je 20 km, od ĉega kroz park prolazi 12 km. Sa sjeverne strane Nacionalnog parka prolazi regionalni put Cetinje - Njeguši - Kotor, sa koga se od Krsca odvaja put Krstac - Dolovi - Ivanova korita duţine 12 km. Pored ovih putnih pravaca u uţoj zoni postoje i sljedeći putevi: Kuk - Vrh Štirovnika 4 km; Bjeloši - Konjsko 8 km; Srednjaĉke poljane - Ogrebine 1 km; Ivanova korita - Majstori 3 km; Duge njive - Kruševica 3 km; Bukovica - Trešnja 4 km; MeĊuvršje - Kuk 3 km. Duţina puteva u uţoj zoni Nacionalnog parka iznosi 50 km. S obzirom na specifiĉnost ovog objekta otvorenost šuma je zadovoljavajuća uz izgradnju puta Konjsko - Majstori. Prilikom planiranja traktorskih vlaka treba koristiti terenske pogodnosti, te ih treba graditi samo gdje je to zaista nuţno Turizam u NP Lovćen NP Lovćen kao turistiĉku destinaciju treba posmatrati kao cjelinu u sklopu šireg podruĉja koja se graniĉe sa samim NP-om (Prijestonice Cetinje, Kotor i Budva te djelimiĉno i Podgorica). Zbog svoje geopozicije unutar Crne Gore, još od proglašenja Nacionalnim parkom (1952. godine), turizam se uglavnom naslanja na izletniĉko-rekreacijski turizam (dolasci i dnevni boravak gostiju sa obale i unutrašnjosti) i u manjem dijelu stacionarni (fokusiran na Ċaĉko istraţivaĉke boravke unutar NP-a). Ponuda Ponuda smještajnih kapaciteta NP Lovćen uz postojeće kapacitete unutar Parka se mora posmatrati i iz ugla glavnih urbanih centara koji okruţuju NP Cetinje i Kotor, kako bi se sagledao puni potencijal turistifikacije NP-a. Smještajni kapaciteti unutar granica NP-a se uglavnom nalaze na Ivanovim Koritima: Djeĉije odmaralište Lovćen Beĉići 200 kreveta Hotel Ivanov konak 14 kreveta Bungalovi NP Lovćen 20 kreveta

82 Dodatni smještaj na rubu granica NP-a postoji i u selu Njeguši: Etno selo Kadmi 60 kreveta Takodje, u Njegušima se izdaju i privatne sobe i apartmani, koji nisu evidentirani u sluţbenim kapacitetima. Smještajni kapaciteti Cetinja se sastoje u sljedećim objektima: Hotel Grand kreveta Hotel Sport in - 30 kreveta, Pansion kreveta, Pansion Stanković 12 kreveta Smještajni kapaciteti Kotora se sastoje u sljedećim objektima: 14 hotela sa kreveta 400 objekata privatnog smještaja sa kreveta Potraţnja Potraţnja za dolaskom i boravkom u NP Lovćen se moţe okarakterisati na dva naĉina: stacionarna potraţnja sa ostvarenim dolascima i noćenjima u sklopu smještajnih kapaciteta NP Lovćen izletniĉka potraţnja jednodnevni izleti i boravci koji se generiraju na tri naĉina: o domaći izletnici iz okolnih opština i gradova, vikendom, boravak u prirodi, organizovani dolasci domaćih grupa (djece, školaraca, studenata, istraţivaĉa) o stacionarni gosti iz Cetinja, Kotora, Budve i ostalih primorskih mjesta o cruising gosti iz Kotora koji se transferišu u NP radi obilaska kljuĉnih znamenitosti Prema sluţbenim podacima JP NP Lovćen, u godini je prodato ulaznica u NP (ulazi Bjeloši i Njeguši), dok prema neregistrovanom prometu, nivo potraţnje na godišnjem nivou ukupno iznosi oko posjetioca (prodate karte i neregistrovani ulasci). Kada se gleda potraţnja u dva kljuĉna urbana centra Cetinju i Kotoru, ona je registrovana na sljedeći naĉin: Potražnja - Cetinje Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja n.d. 994 n.d n.d n.d n.d Izleti (posjetitelji) n.d. Prosječan boravak (dana) Izleti (posjetitelji) Cruising (posjetitelji) Yachting (posjetitelji) Potražnja - Kotor Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja ,7 5,8 5,2 5,1 5, Ako se gleda prema nacionalnostima, prema dobijenim podacima iz TO Cetinja za godinu, najviše registrovanih gostiju je iz Rusije (36,6%), Francuske (15,9%), Velike Britanije (14,3%), SAD (10,2%) i Njemaĉke (7,5%). Prisutna je visoko sezonalna potraţnja, gdje se preko 90% turistiĉkog prometa (izletniĉkog i stacionarnog) ostvari u periodu ĉetiri ljetnja mjeseca (jun septembar).

83 Turistiĉka infrastruktura Turistiĉka infrastruktura je uglavnom usko povezana za karakter NP-a u sprovoċenju jednodnevnih izleta i aktivnosti, sa fokusom na informativno i edukacionu komponentu. Kljuĉna turistiĉka infrastruktura u sklopu NP Lovćen je sljedeća: Informaciono - edukativni centar za posjetioce NP Lovćen (Ivanova Korita) Sportski tereni djeĉijeg odmarališta Lovćen- Beĉići (Ivanova Korita) Adventure (avanturistiĉki) park na 2ha (Ivanova Korita) Mauzolej Njegoša Muzej rodna kuća Njegoša Tematske planinarske / pješaĉke / biciklistiĉke staze (staza vuka, staza jezero) Vidikovci Privredni pokazatelji turizma Da bi procijenili ukupni volumen turistiĉkog biznisa koji se dogaċa na prostoru NP Lovćen, potrebno je analizirati cijene smještaja, hrane kao i ostalih turistiĉkih usluga (ovdje se analizira samo unutar granica NP). Smještajni kapaciteti ostvaruju sljedeće prosjeĉne cijene: Djeĉije odmaralište Lovćen -Beĉići po osobi dnevno 15 (ukljuĉen puni pansion) Bungalovi JP NP Lovćen 10 po osobi dnevno (bez pansiona) Hotel Ivanov konak 30 po osobi dnevno Cijene usluga variraju prema sljedećim intervalima: Karta za ulazak u NP 2 ; karta za ulaz u mauzolej 3 ; Obrok za dvije osobe u restoranu (ruĉak ili veĉera) od 15 do 30 ; Tradicionalni suveniri od 1 do 10 (mali suveniri), veći suveniri od 10 do 50 ; Adventure (avanturistiĉki) park karte za djecu od 5 do 13, a za odrasle od 10 do 15 ; Iz podataka da se u NP na godišnjem nivou nalazi izmeċu (prodatih karata) i (neregistrovanih) gostiju moţe se konstatovati da samo iz prodaje karata (za ulaz u NP i ulaz u mauzolej) ostvareni prihodi su izmeċu i Ukoliko se uzme sezona od 100-tinjak dana i angaţman smještajnih kapaciteta na nivou od 60% u tom periodu, uz prosjeĉno ostvareno noćenje od 15, dolazi se do ranga prihoda od smještaja izmeċu i (bez obzira na vrstu pansiona). Adventure (avanturistiĉki) park sa ponudom od 1. juna do 15. septembra, moţe generisati izmeċu 5 i 10 hiljada posjetioca sa prosjeĉnom cijenom od 7, što rezultira prihodima izmeċu i na godišnjem nivou. Dodatni ukupni prihodi od prodaje suvenira, domaćih proizvoda (sir, pršut, med, bilje itd.) i sliĉno moţe na ukupnom godišnjem nivou donijeti izmeċu i Svi ostali prihodi koji nisu ovdje specijalno analizirani maksimalno ostvaruju na godišnjem nivou. Ukupni procijenjeni volumen turističkog biznisa (direktni i indirektni) procijenjen je na nivou od 0,5 do 0,8 miliona. Evaluacija turistiĉkog potencijala prostora Evaluacija postojećih atrakcija izraċena je na osnovu: rezultata analize dostupne dokumentacije o ovom prostoru, obilazaka terena i fiziĉke analize prostora i razgovora sa kljuĉnim subjektima turistiĉkog razvoja javnog i privatnog sektora.

84 NACIONALNI PARK LOVĆEN POSTOJEĆA ATRAKCIJSKA OSNOVA Dostupnost i pristup Lokalni / Regionalni Značaj / Nivo Nacionalni Internacionalni Potencijal Priroda NP Lovćen Prostor NP-a J Vrlo visok Jezera Jezero ispod Jezerskog vrha(herpetološki rezervat) L Nizak Vrhovi / najviše točke Kultura Manastiri i crkve Ostala kulturnoistorijska baština Događanja Događaji, festivali itd. Lovćen Štirovnik Jezerski vrh Babljak Treštenički vrh Đurđevac Crkva Sv. Preobraženja Crkva Sv. Đorđa Crkva Uspenja Bogorodice Ostale crkve (Sv.Arhanđela, Sv. Nikole, Sv. Neđelje, Sv. Save, Sv. Petke) Njegošev mauzolej Njegoševa rodna kuća (uključeno sa kućom kralja Nikole) Katuni (Dolovi, Kuk, Majstori, Trešnja, Bižaljevac, Vučji do, Šanik) Brdska trka Lovćen Kulturalno ljeto Njeguši K VIsok K VIsok K Visok K Srednji K Srednji K Srednji K Nizak K NIzak K Nizak K Nizak J Vrlo visok J Visok K Srednji K NIzak K Srednji Rezultati ove evaluacije pokazuju da su kljuĉne atrakcije ovog prostora uglavnom vrhovi planina sa svojim vidikovcima i postavljenim objektima (mauzolej, muzej i sl.) zbog kojih izletnici i jednodnevni posjetioci i dolaze. Ove atrakcije privlaĉe goste i sa internacionalnog i sa domaćeg trţišta, dok malo udaljeniji prostori i ne toliko pomenuti su uglavnom predmet istraţivanja lokalnog trţišta. Ocjena potencijala turistiĉkih proizvoda NP Lovćen profesionalno raspolaţe samo sa proizvodom specijalnih interesa (pješaĉenje, planinarenje, biciklizam, prouĉavanje prirode) i donekle touringa (ukoliko se posmatra dolazak sa cruisera iz Kotora i grupni dolasci sa obale). Oni su baziĉno formulirani i njihov razvoj je neupitan. Od dodatnih potencijala, u smislu turistiĉkih proizvoda, gastronomija ima postojeću bazu u autohtonim proizvodima, seoski turizam takoċer ima šansu za razvoj kao i ljetni odmor u planini. Za zdravstveni turizam te eventualno zimski odmor u planini potrebna su velika ulaganja u baziĉnu infrastrukturu. U nastavku se nalazi tabela ekspertne evaluacije turistiĉkih proizvoda na prostoru NP Lovćen.

85 Resursi T ehnički / Kreiranje Dostupnost T uristička upravljački imidža i pristup infrastruktura uslovi za destinacije razvoj UKUPNO Posebni interesi Ljetni odmor u planini Zimski odmor u planini Seoski turizam T ouring Zdravstveni turizam Gastronomija najniža ocjena 5 - najv iša ocjena Ocjena potencijala turističkih proizvoda Zakljuĉak Na osnovu ocjene turistiĉkog potencijala NP Lovćen i okruţenja, jasno je da: se ovdje radi o podruĉju sa dovoljnim potencijalima koji trebaju vrijednovati svoje resurse i atrakcije, ali koje u dosadašnjem periodu nije rezultiralo ostvarenjem punog potencijala jer sam NP Lovćen i njegovo najbliţe okruţenje nije slijedilo uobiĉajena pravila igre turistiĉke industrije u i oko nacionalnih parkova; radi se o podruĉju koje kroz svoj dugogodišnji razvoj nije rezultiralo sa dovoljnim brojem turistiĉkih subjekata u privatnom sektoru spremnih da preuzmu znaĉajniji rizik preobraţaja turistiĉke fizionomije ovoga kraja, a zbog objektivnih pretpostavki razvoja privatnog sektora (potrebna baziĉna infrastruktura, kadrovi, upravljanje destinacijom, strateški planovi razvoja); sa druge strane ovdje se radi o podruĉju gdje još uvijek nije konsolidovan javni sektor koji bi, regulacijom i drugim podsticajima, bio u stanju samostalno inicirati ozbiljniji razvoj, zbog ĉega je ovdje nuţan eksterni, to jest drţavni podsticaj (jasno odreċivanje prava i ingerencija raznih subjekata javnog sektora opštine, gradovi, Muzeji Crne Gore, NP Crne Gore, infrastrukturna preduzeća); nadalje, zbog objektivno komplikovane situacije da je oko 60% zemljišta u NP-u u privatnom vlasništvu, rijeĉ je o podruĉju koje već uveliko ima pritisak javnosti za razvoj nekretnina, pa se hitno nameće potreba dogovora lokalnih interesnih subjekata, prvo o konceptu razvoja, a onda o regulaciji i inteligentnom pristupu privlaĉenja velikih i malih investitora; i konaĉno, rijeĉ je o podruĉju gdje je nuţan hitan program internog marketinga u vezi sa razvojem turizma i turistiĉke kulture, s obzirom na ĉinjenicu da su neki elementi potencijalnog lanca vrijednosti destinacije već znaĉajno ugroţeni. Stanovništvo treba što prije pripremiti za turizam kao buduću vaţnu polugu ekonomskog rasta podruĉja NP-a i njegovog najbliţeg okruţenja. Za podruĉje prostora NP Lovćen predstoji izgradnja prvenstveno turistiĉke kulture kroz postepeno kreiranje konkurentnosti podruĉja i postavljanje profesionalnih turistiĉkih proizvoda koji se mogu pripremiti za komercijalizaciju prema turistiĉkom trţištu. Na taj naĉin se otvara poluga javnim tijelima da sistematizovano poĉnu djelovati prema prostoru infrastrukturnim opremanjem i otvaranjem mogućnosti za pokretanje privatnog sektora u postavljenim okvirima stabilnog i odrţivog razvoja.

86 8. SAOBRAĆAJNI SISTEM 8.1. DRUMSKI SAOBRAĆAJ - KARAKTERISTIKE I FUNKCIONALNOST Postojeći saobraćajni podsistemi u Crnoj Gori razvijali su se nezavisno tako da u postojećem stanju funkcionišu manje ili više nezavisno. Naime, u postojećem stanju razliĉiti saobraćajni podsistemi ne funkcionišu u cjelini kao jedinstven transportni sistem sa tehniĉko-tehnološkog i organizacionog aspekta PRIMARNA PUTNA MREŢA U PLANOVIMA VIŠEG REDA Prvi prostorni plan Republike Crne Gore donijet je godine, a u dva navrata, i raċene su izmjene i dopune. Prostornim planom SR Crne Gore do godine (1986.), utvrċena je, po prvi put, opšta osnova organizacije i ureċenja prostora Republike u cjelini. Definisana je i prostorna koncepcija dugoroĉnog razvoja saobraćajne infrastrukture, koja je, kroz predviċeno poboljšanje veza Republike sa ekonomskim prostorom zemlje (ondašnje SFRJ), regionalnih i meċuopštinskih veza i lokalne pristupaĉnosti, tretirana kao jedan od kljuĉnih preduslova za postizanje Planom postavljenih ciljeva razvoja, posebno u odnosu na ravnomerniji regionalni razvoj. Izmjenama i dopunama Plana iz godine, osim magistralnih i regionalnih puteva, predviċaju se i autoputevi i tzv. magistrala za brzi motorni saobraćaj na Primorju. Kao autoputevi predviċeni su pravci: Jadranski autoput (Debeli Brijeg - padine iznad Herceg Novog - Ĉevo - Titograd - zapadni obilazak Titograda); Autoput Beograd-Crnogorsko primorje; Autoput Titograd-Skadar. Trasa Jadranskog autoputa (Debeli Brijeg - padine iznad Herceg Novog - Ĉevo Titograd (Podgorica) - zapadni obilazak Titograda) za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog plana iz godine defnisana je dokumentom "Studija o razvoju putne mreţe na teritoriji SR Crne Gore - Prostorna analiza cestovnih koridora na TK Jadranski putni pravac" (Urbanistiĉki institut SR Hrvatske, Zagreb, 1989.) Put rezervisan za saobraćaj motornih vozila brza saobraćajnica je: Ulcinj - zaleċe Bara - zaleċe Budve - zaleċe Tivta varijantni prelaz preko Bokokotorskog zaliva - prikljuĉak na Jadranski autoput u reonu Herceg Novog. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike iz godine, sa stanovišta drumskog saobraćaja, u potpunosti su preuzeta rješenja poloţaja budućih autoputeva iz ranijih izmjena i dopuna PPR-a (1991. god.). Mreţa magistralnih i regionalnih puteva uglavnom je ostala nepromijenjena. Jedina veća izmjena vezana je za izmjene dijela trase puta: Priboj Pljevlja Ţabljak Šavnik - Brezna (veza sa magistralnim putem Nikšić - granica BiH) Nikšić Vilusi Grahovo - Risan i njihov uticaj, u tim podruĉjima, na manju izmjenu mreţe regionalnih puteva. Trans - Evropska Transportna Mreţa (TEN-T) razvijana je tokom 90-tih godina na bazi studija i analiza u kojima Crna Gora nije dobijala adekvatan tretman. Vodeću ulogu u razvoju putne mreţe imala je Evropska konferencija ministara transporta a deset Transevropskih koridora definisani su na konferencijama u Pragu godine, Kritu godine i Helsinkiju godine. Dalji razvoj saobraćajne mreţe na prostoru Jugoistoĉne Evrope, posebno u daljoj razradi TEN-T koridora uslijedio je nakon stabilizacije politiĉkih prilika na podruĉju Balkana tokom i godine. U koordinaciji infrastrukturne grupe Pakta za stabilnost i uz uĉešće finansijskih institucija uraċena je nova detaljna studija (Regionalna studija infrastrukture za Balkan REBIS) koja je obuhvatala usklaċivanje potreba i mogućnosti regionalnog razvoja za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo odnosno UNMIK, Albaniju i Makedoniju). Kao proizvod nastala je takozvana Osnovna mreţa (Core Network) i došlo je do realizacije jednog broja najurgentnijih infrastrukturnih projekata u regiji. Osnovna mreţa putnih pravaca prikazana je na sljedećoj karti:

87 Slika 1s: Osnovna REBIS mreţa puteva Ruta 4 u Osnovnoj REBIS Mreţi definisana je na potezu Vršac - Beograd juţni Jadran, odnosno kroz Crnu Goru: Boljare - Andrijevica - Mateševo - Bratonoţići - Podgorica - Sozina Bar. Za Crnu Goru bi predstavljao najjednostavniju vezu sa koridorima VII i X. Jadransko-Jonski pravac je prepoznat u Osnovnoj REBIS Mreţi (Ruta 1). Crna Gora u pripremi realizacije ovog koridora i posebno do definisanja trase mora da radi na poboljšanju postojećih pravaca na Osnovnoj REBIS mreţi i od kojih jedan pravac, u svakom sluĉaju mora da se u znaĉajnoj mjeri poklopi sa trasom budućeg Jadransko-Jonskog autoputa, a to su pravac Tirana Podgorica Trebinje / Sarajevo i pravac postojeće Jadranske magistrale. Ruta 2b na Osnovnoj REBIS mreţi Tirana Podgorica Sarajevo zadovoljava sve principe po kojima su odreċivane glavne saobraćajnice u regiji. Povezuje glavne gradove, industrijske regije i već definisane koridore. On bi za Crnu Goru predstavljao najjednostavniju vezu sa koridorom Vc. Prostornim planom Crne Gore do godine (2008.) dominantan doprinos u uspostavljanju planiranog koncepta prostornog razvoja daće upravo drumski saobraćaj. Kao posljedica regionalne evropske inicijative, koja je djelimiĉno realizovana dionicama autoputeva u Hrvatskoj i Albaniji, analizirani su koridori kroz Crnu Goru. Prikljuĉne taĉke biće definisane meċudrţavnim sporazumima Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije. Kao polazišta za opredjeljenje predloţen je koridor (jedan od tri razmatrana u prethodnom Prostornom planu, a predloţen Studijskom osnovom) na pravcu širi reon Nuda prema Bosni i Hrvatskoj, Grahovo Ĉevo Podgorica širi reon Boţaja prema Albaniji. Imajući u vidu pokazatelje i ciljeve postojećeg razvoja Crne Gore, kao i uloge koju ima putna mreţa u ostvarenju istih, a s obzirom na postojeće stanje putne mreţe i oĉekivane saobraćajne tokove do godine, kao i predloţenog koncepta prostornog razvoja, Prostornim planom drţave definisan je koncept putne mreţe Crne Gore.

88 Slika 2s: PPR Crne Gore - Struktura prostornog razvoja

89 Planiranu primarnu putnu mreţe drţave (autoputevi, magistrale za brzi motorni saobraćaj) ĉine: 1. Koridori autoputeva: Dionica autoputa Beograd juţni Jadran kroz Crnu Goru: Boljare Andrijevica Mateševo - Bratonoţići-zapadna obilaznica Podgorice - tunel Sozina Bar (Đurmani) Dionica autoputa od veze sa autoputem Beograd - Bar do granice sa Srbijom (Kosovo i Metohija): Andrijevica - Murino Ĉakor - Bjeluha. Dionica Jadransko Jonskog autoputa: granica sa Bosnom i Hercegovinom (u reonu Nudo) Grahovo Ĉevo Podgorica (sjeverna obilaznica potrebno detaljnije istraţivanje trase) tunel kroz Deĉić (granica sa Albanijom). 2. Magistrale za brzi motorni saobraćaj su: Jadranska magistrala za brzi motorni saobraćaj: Debeli brijeg (granica prema Hrvatskoj) Herceg Novi prelaz preko Bokokotorskog zaliva Tivat - Budva Bar Ulcinj reon Fraskanjela (granica prema Albaniji). Šćepan polje (granica prema Bosni i Hercegovini) Pluţine Nikšić Podgorica. Prostornim planom Crne Gore svi postojeći magistralni putni pravci će se rekonstruisati, proširiti ili poboljšati, a u neposrednom okruţenju obuhvata PPPN za NP Lovćen planiran je magistralni put Cetinje - Nikšić PUTNA MREŢA Podruĉje Nacionalnog parka Lovćen se nalazi u okviru mreţe puteva koji su u putnoj mreţi Crne Gore rangirani kao primarna putna mreţa. Primarna putna mreţa kojom je okruţen Lovćen daje mogućnosti za dobru saobraćajnu povezanost sa opštinskim centrima koji ga okruţuju. Vaţna regionalna ĉvorišta u neposrednom okruţenju su, svakako Cetinje, Kotor, Podgorica i Budva. Karateristika putne mreţe, od primarne do lokalnih puteva, u posmatranom podruĉju je da je nastajala kao posljedica konfiguracije terena. Putni pravci su smješteni u dolinama rjeĉnih tokova ili su pozicionirani grebenskim trasama prirodno pogodnim za savlaċivanje terena. Postojeći magistralni i regionalni putevi predstavljaju okosnicu saobraćajnih veza podruĉja Nacionalnog parka kao i veza Parka sa ostalim djelovima drţave. Podruĉje posmatranog Plana sa istoĉne i jugoistoĉne strane tangira magistralni put M-2.3 Podgorica - Cetinje - Budva. Ovaj put je u dobrom stanju i u eksploatacionom smislu solidnim graċevinsko-tehniĉkim elementima, sa širinom kolovoznog zastora od asfalt betona koja iznosi 7,0 m. Magistralni put M-2.3 na podruĉju Plana svojim kvalitetom uglavnom odgovara potrebama. U neposrednoj blizini Plana, u široj zoni Parka, na sjevernoj i zapadnoj strani u neposrednoj blizini prolazi Jadranska magistrala tj. magistralni put M 2. Širina kolovoza Jadranske magistrale iznosi 7,0 m izuzev dionica Kamenari - Kotor (29 km) gdje je širina 6,0 m i Kotor - Lepetani (12 km) gdje je širina kolovoza 4,5 m. Putni pojas dela magistralnog puta M-2, Jadranske magistrale, kroz Grbaljsko polje u posljednjih nekoliko godina je ugroţen nelegalnim prikljuĉcima koji utiĉu na smanjenje nivoa bezbjednosti saobraćaja na magistralnom putu. Za razliku od njih, regionalni putevi su uglavnom priliĉno loši jer su malih širina, oštrih i horizontalnih krivina, odnosno za eksploatacione potrebe odlikuju se lošim graċevinsko-tehniĉkim elementima a na odreċenim dionicama i sa lošim kolovoznim zastorom. Regionalni put Cetinje - Njeguši - Kotor (R-1) ide sjevernoistoĉnom i sjevernom granicom šire zone Parka, a kod Ĉekanja ulazi duboko u širu zonu i iz nje izlazi na prevoju Trojica. Dionicu puta Cetinje (od Dubrave) - Trojica (36,6 km) karakterišu mnoge oštre krivine i serpentine, ali su uzduţni nagibi mali s obzirom na planinski teren i ne prelaze 7% ni na jednom potezu ovog dijela puta. Na dionici Krstac - Trojica - Kotor (22,2 km) nalazi se 25 ĉuvenih Lovćenskih serpentina. Uzduţni nagibi su do 7% a u serpentinama su ublaţeni. Karakteristika regionalnog puta R-1 na navedenoj dionici je mala širina asfaltnog kolovoznog zastora (4-5m), što uslovljava zastoje zbog mimoilaţenja i nepovoljni su uslovi za preticanje. Put Cetinje - Njeguši - Kotor ima veliki istorijski i kulturni znaĉaj za Crnu Goru a najvaţniji razlozi su: - Cetinje - Njeguši - Krstac je prvi kolski put koji je gradila Crna Gora ( godine); - Na dionici Krstac - Kotor izgraċen je prvi putni tunel u Crnoj Gori; - Na putu Cetinje - Njeguši - Kotor uveden je prvi redovni kolski saobraćaj - diliţansom (1881. god.) u Crnoj Gori, a ovaj put više od 30 godina predstavljao je jedinu vezu Cetinja sa Bokom Kotorskom.

90 Od regionalnog puta R-1 u Ĉekanju ka sjeveru se odvaja regionalni put R-15 Ĉekanje - Ĉevo - Nikšić na ĉijoj trasi je vaţećim Prostornim planom Crne Gore predviċena izgradnja magistralnog puta od Cetinja ka Nikšiću. Glavni ulaz u uţu zonu Parka je regionalnim putem R-13 Cetinje - Ivanova korita - Lovćen (20 km). Put ima asfaltni kolovoz širine 5,0-5,5 m, mnogo oštrih krivina i serpentina ali nema većih uzduţnih nagiba. Na dionici Cetinje - Ivanova korita voze se brdske auto trke na kojima se okupi i preko 30 hiljada posjetilaca. Put Ivanova korita - Krstac duţine 12,5 km je ulaz u Park sa kotorske strane. Na teritoriji obuhvaćenoj razmatranim Planom najveća deficitarnost putne mreţe je u pogledu lokalnih tj. opštinskih puteva. Opštinski putevi u obuhvatu Plana su identifikovani na osnovu vaţećih opštinskih odluka o utvrċivanju lokalnih puteva na podruĉju opština Cetinje i Budva, raspoloţivih kartografskih podloga, orto-foto snimka kao i podataka sa terena. Prema raspoloţivim podacima u prostornom obuhvatu Plana identifikovano je oko 90,6 km lokalnih puteva od ĉega je 27,3 km sa asfaltnim kolovoznim zastorom. Mreţu lokalnih puteva karakteriše: nedovoljna širina kolovoznih traka, neprihvatljive karakteristike poduţnih i popreĉnih elemenata puteva (širine profila, poduţni nagibi (negdje i preko 20%), radijusi horizontalnih i vertikalnih krivina, itd.), nezadovoljavajuće stanje kolovoznog zastora iako je u pitanju asfalt, nepostojanje saobraćajne signalizacije i opreme, loše stanje putnih objekata (mostovi, propusti, podzide, itd.). Mreţu lokalnih puteva karakteriše nizak kvantitet i kvalitet formiranih puteva lokalne mreţe u odnosu na veliĉinu teritorije i razmještaj naselja na njoj. Slika 3s: Kategorizacija postojeće putne mreţe

91 Karakteristike lokalnih puteva su utvrċene uvidom na terenu jer ne postoji baza podataka o elementima kao što su: širina kolovoznih traka, karakteristike poduţnih i popreĉnih elemenata puteva (širine profila, poduţni nagibi, radijusi horizontalnih i vertikalnih krivina, itd.), stanje kolovoznog zastora, saobraćajna signalizacija i oprema, stanje putnih objekata itd. Situacija sa putevima u kontaktnoj zoni je mnogo bolja, jer je većina asfaltirana i njima je omogućen pristup do svih naselja. U obuhvatu Plana najzastupljeniji su nekategorisani i šumski putevi koji su loših, najĉešće neprihvatljivih eksploatacionih karakteristika, bez ikakvog kolovoznog zastora. U najlošijem stanju su putevi koji vode ka naseljima tj. katunima na većim visinama, tako da se moţe postaviti pitanje da li se uopšte te površine za kretanje i mogu nazivati putevima. Stanovnici ovih naselja prinuċeni na veoma oteţana kolska kretanja što onemogućava bilo kakvu privrednu inicijativu te dovodi do nepostojanja realne egzistencijalne osnove i u krajnjoj fazi do migracije stanovništva. Bez obzira na nizak nivo upotrebljivosti ovih puteva, jer su svi neasfaltirani, za mnoge katune oni predstavljaju jedinu moguću komunikaciju meċusobno a i sa neposrednim okruţenjem. Javni autobuski prevoz, osim magistralnim putevima, odvija se još jedino putem Cetinje - Ĉekanje - Njeguši PANORAMSKE STAZE Na podruĉju Plana egzistira mreţa diferenciranih i markiranih panoramskih staza i to kako izletniĉkih tj. rekreativnih, biciklistiĉkih, pješaĉkih i planinarskih staza (u zavisnosti od zona i atrakcije pejzaţa) za kretanje pješaka i planinskih biciklista u funkciji prezentacije kulturnih i prirodnih vrijednosti i rekreacije. Izletniĉke staze za kretanje pješaka-planinara i biciklista egzistiraju kao grebenske, panoramske, dolinske i vezne, na trasama postojećih lokalnih i nekategorisanih puteva i staza (tzv. austrijske staze izgraċene u vrijeme I svjetskog rata), kroz cijelo podruĉje Plana. Uz neke staze su izgraċena odmorišta i vidikovci za predah posjetilaca, sa nadstrešnicama i klupama izgraċene od prirodnih materijala (drvo, kamen i sl.). Podruĉje Nacionalnog parka Lovćen presijeca svakako najatraktivnija pješaĉko-planinarska staza u Crnoj Gori tzv. primorska planinarska transverzala - PPT Orijen Lovćen - Rumija. Primorska planinarska transverzala na podruĉju Plana se na glavnom pravcu prostire u duţini od 23,6 km. Duţina sporednih pravaca Primorsko planinarske transverzale je: 1. Gorniĉ Ivanova korita 6,8 km; 2. Majstori Zeĉevo selo 5,9 km; 3. Krstac - Njeguši Bukovica 4,5 km. Na podruĉju Nacionalnog parka markirane su i: 1. ekološka ili rekreativna kruţna staza: Ivanova korita Dolovi ispod ĐurĊeve glave ispod Trešteniĉkog vrha u duţini od oko 7 km; 2. kruţna biciklistiĉka staza Ivanova korita Dolovi Kuk Velji Bostur u duţini od 12 km OSTALI VIDOVI SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE Na podruĉju Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Lovćen ne postoji infrastruktura za ţeljezniĉki saobraćaj. Od ţeljezniĉke stanice u Podgorici, tj. od ţeljezniĉkih pruga Beograd - Bar - Podgorica - Skadar i Podgorica - Nikšić šira zona Parka je udaljena 34 km. TakoĊe, na podruĉju Prostornog plana Nacionalnog parka Lovćen ne postoji infrastruktura za vazdušni saobraćaj ali u blizini Parka nalaze se i tivatski i podgoriĉki aerodrom. Aerodrom u Podgorici udaljen je od ulaska u širu zonu Parka iz pravca Cetinja 44 km, a rastojanje tivatskog aerodroma do ulaska u širu zonu Parka iz pravca Kotora iznosi 9 km. Dobroj makropristupaĉnosti podruĉja Nacionalnog parka Lovćen doprinose i pomorske luke u Baru, Budvi i Tivtu. Unutrašnjost podruĉja Plana nije obezbijeċena pratećim putnim sadrţajima, autoservisima, stanicama za snabdijevanje gorivom, itd. već se pomenuti sadrţaji nalaze na uţim podruĉjima Cetinja, Budve i Kotora.

92 8.3. OCJENA STANJA SAOBRAĆAJA I SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE Saobraćajna povezanost Nacionalnog parka Lovćen na regionalnom aspektu je relativno dobra, za razliku od unutrašnjih veza seoskih naselja, katuna i postojećih ili potencijalnih turistiĉkih lokaliteta. Iz prethodnog pregleda stanja postojećeg transportnog sistema, evidentno je, da je povezanost unutrašnjih naselja loših kapaciteta i slabih inteziteta. TakoĊe je identifikovano da su putevi u podruĉjima, koja su orijentisana na primarnu putnu mreţu, dominatniji i u eksploatacionom pogledu prihvatljiviji. Na razvoj putne mreţe, glavni uticaj su imale karakteristike reljefa, tj. dispozicija terena prirodno pogodnih za uspostavljanje saobraćajnih veza. U obodnom podruĉju šire zone Parka formirani su lokalni putevi usmjereni prema djelovima primarne putne mreţe, magistralnom i regionalnim putevima. Stanje primarne putne mreţe (magistralni i regionalni putevi) u široj zoni Parka je prihvatljivo i moţe se ocjeniti kao zadovoljavajuće. Ukupna duţina primarne putne mreţe u obuhvatu Plana je oko 35 km što je 0,23 duţnih km putne mreţe po km 2 površine obuhvata Plana. Stanje sekundarne putne mreţe, lokalnih i nekategorisanih puteva, u obuhvatu Plana je veoma loše što se moţe ilustrovati sljedećim podacima: ukupna duţina sekundarne putne mreţe u obuhvatu Plana je oko 90 km od ĉega je samo oko 27 km sa asfaltnim kolovoznim zastorom što je zapravo 0,18 duţnih km putne mreţe po km 2 površine obuhvata Plana. Nedovoljno razvijena i sa lošim eksploatacionim karakteristikama, putna infrastruktura za posljedicu ima i lošu opsluţenost linijama javnog prevoza putnika. Posmatrajući u cjelini putnu mreţu koja opsluţuje teritoriju Nacionalnog parka Lovćen, moţe se reći da postojeće trase lokalnih puteva, uz nuţne rehabilitacije i revitalizacije tehniĉko-eksploatacionih elemenata, pruţaju dobar osnov za izgradnju savremene putne mreţe ĉime će se obezbjediti pristup, otvaranje i unaprjeċenje podruĉja. Posebna povoljnost poloţaja Parka je svakako što ga tangira magistralni putni pravac M-2.3 na koji su orijentisani mnogi gradovi u Crnoj Gori. Stanje sekundarne putne mreţe, kakvo je sada na teritoriji Parka, govori da se putna mreţa na podruĉju nalazi u inicijalnoj fazi razvoja. Postojeća putna mreţa se bazira na tradicionalnim putnim pravcima nastalim na lakše prohodnim terenima koji su usmjereni ka djelovima primarne putne mreţe. Potreba za meċusobnom komunikacijom nije bila posebno izraţena, tako da i danas, kada postoje znaĉajne mogućnosti za razvoj turizma i druge aktivnosti, postojeća putna mreţa, njen kvalitet i dispozicija predstavlja ograniĉavajući faktor. 9. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST 9.1. HIDROTEHNIĈKA INFRASTRUKTURA VODOSNABDIJEVANJE Snabdijevanje higijenski ispravnom vodom za piće i za ostale potrebe, u dovoljnim koliĉinama, sa potrebnim pritiskom tokom cijelog dana, neophodan je preduslov razvoja turistiĉkih regiona i ţivota naselja, gradova i ostalih podruĉja. Snabdijevanje vodom u opštem smislu, podrazumijeva javno snabdijevanje vodom odreċenog podruĉja. Javni vodovod treba da posjeduje rezerve u kapacitetu, što znaĉi da mora, izmeċu ostalog, da pokrije potrebe za vodom sljedećih godina, što odgovara vremenskom okviru ovog planskog dokumenta koji je odreċen za period od do Vodovod je potrebno tako koncipirati da omoguće i lako proširenje kapaciteta za sljedećih godina. Kod planiranja budućih vodovodnih sistema potrebno je obuhvatiti ona seoska naselja koja se, na ekonomski racionalan naĉin, s obzirom na njihov prostorni poloţaj, mogu ukljuĉiti u seoski vodovod. Po

93 Vodoprivrednoj osnovi, kriterijum za prikljuĉivanje seoskih naselja je da se prepumpavanjem voda sa izvorišta doprema do visine do 200 m iznad izvorišta. Na podruĉjima gdje je izgradnja javnih vodovoda daleko ispod praga rentabilnosti, potrebno je razmotriti alternativne naĉine snabdijevanja vodom s tim da tako snabdijevena voda ispunjava kvalitet vode za piće dat u navedenoj zakonskoj regulativi. Srednja godišnja koliĉina padavina na podruĉju NP Lovćen iznosi l/m 2. Najveće promjene u koliĉini padavina su sa povećanjem nadmorske visine u zoni okrenutoj moru, a sjeverne strane imaju konstantno oko 3500 l/m 2 godišnje. Srednja koliĉina padavina za period april-septembar iznosi do 600 l/m 2 na juţnim padinama, do 900 l/m 2 u višim planinskim predjelima, a za januar na juţnoj strani 250 l/m 2 a u najvišim predjelima 500 l/m 2 dok je u avgustu oko 70 l/m 2, do 80 l/m 2, na planinskim vrhovima. Na podruĉju Nacionalnog parka koji obiluje padavinama, zastupljen je specifiĉni karstni teren koji lako propušta, a teţe zadrţava akumulacije atmosferskih padavina. Na posmatranom podruĉju zastupljene su karstne površi kao što je dio karstne površi Stare Crne Gore, zatim karstna polja kao što je Njeguško, kao i ostali tipiĉni oblici karstnog reljefa doline, vrtaĉe, uvale, škarpe, jame i pećine. Hidrogeloške karakteristike posmatranog podruĉja direktno zavise od geoloških karakteristika, odnosno geomorfološke graċe kao i klimatskih karakteristika i geografskog poloţaja posmatranog podruĉja. Na ovom podruĉju smještenom na granici primorske i kontinentalne klime izraţene su padavine sa prosjeĉnom koliĉinom i oko 3000 mm/m2. To za direktnu posljedicu ima veliko oticanje vode sa ovih terena, ali imajući u vidu da je ovom podruĉju karstnih karakteristika, ovdje nema izraţenih površinskih voda. Hidrogeološke pojave su uglavnom, tipiĉno za karstne terene, dolazi do pojave povremenih i stalnih izvora, karstnih vrela, estavela, razbijene karstne izdani, podzemna hidrogeloška razvoċa kao i svih podzemnih oblika i pojave karsta. Na prostoru Lovćena dolazi do pojave stalnih izvorišta na kontaktu hidrogeloških kolektora u povlati i izolatora u podini na njegovim juţnim i jugozapadnim djelovima. Podinu karstnih izdani ĉine nepropustljivi flišni sedimenti kao i vulkanogeni sedimenti. Kao što je navedeno ovaj prostor obiluje velikim koliĉinama padavina, ali se od ukupne koliĉine padavina oko 70% infiltrira u podzemlje. Dubina do vodonepropusnih podinskih barijera je velika, kao npr u jami Duboki do gdje je dubina nivoa podzemnih voda oko 350 m. Na ĉitavom prostoru Nacionalnog parka stalni i povremeni izvori su izdašnosti manje od 1,0 l/s i na ovom povelikom prostoru ne mogu se naći izvorišta veće stalne izdašnosti, uprkos izuzetno visokim godišnjim padavinama. Najpoznatije izvorište u ovom kraju su Ivanova korita, sa velikom dubinom karstifikacije, smješteno u vrtaĉi Blatište sa kotom 1200 m.n.m. Povremeni i stalni izvori, zavisno od karstnih oblika nalaze se na razliĉitim nadmorskim visinama, obiĉno praćeni pojavom naselja uz njih. Izvorište Ivanova korita je kaptirano još u 19. vijeku. UtvrĊena je hidrološka veza ovog izvorišta i vrela Gurdić na obali mora u Kotoru. Izvorišta na obodu Jezerskog vrha, Štirovnika i po obodu uvale Ivanova korita su izvorišta na najvišim kotama. Izvorište Ivanova Korita (1235 m.n.m.) smješteno je uz put od Bostura ka Jezerskom vrhu sa lijeve strane i izdašnost mu je vrlo nestabilna i direktno zavisi od reţima padavina naroĉito u ljetnjem periodu. U vrijeme hidrološkog maksimuma ovaj izvor formira površinski tok koji teĉe do vrtaĉe Blatište, gdje ponire preko ponora i u svom toku povremeno plavi okolne terene. Izvor je kaptiran za lokalne potrebe. Izvor Ljubin potok je na visini od oko 1320 m.n.m. sjeveroistoĉno od Dolova i sluţi za lokalno snabdijevanje. U periodu visokih voda formira površinski tok do ponora u Blatištu. Prema podacima iz navedene studije Hidrogeološke karakteristike karstnih terena šire okoline Nacionalnog parka Lovćen, (u vrijeme obilaska terena juli 1989.) izdašnost mu je bila 0.1 l/s. Izvor ispod Jezerskog vrha Jama je prosto kaptiran izvor, izdašnosti l/s. Sluţi za lokalno snabdijevanje i nalazi se sa lijeve strane puta od Jezerskog vrha prema Velikom Bosturu na koti 1410 m.n.m. Izvor MeĊuvršje je smješten izmeċu vrha Štirovnik i Jezerskog vrha na visini od 1350 m.n.m i izvršena je njegova kaptaţa. Zverinjac je smješten u Dolovima i to je povremeni izvor koji je takoċe kaptiran. Kamenica je izvoriše smješteno u Velikom Bosturu. To je stalni izvor i izvršena je njegova kaptaţa. Na obodnom podruĉju Njeguškog polja ima nekoliko izvora. Jedno od njih je Koritnik sa koga se snabdijevaju Njeguši. Nalazi se na koti 870 m.n.m. na jugoistoĉnom obodu Njeguškog polja iznad Erakovića. Prema studiji hidrogeloških karakteristika Lovćena, izdašnost ovog izvorišta je bila 1 l/s. Na ovom podruĉju nalaze se i izvori Blizurad, Bukoviĉka voda, Pištet, Golobrdska voda, Studenac, Dubok do,

94 Vrpski pištet, Muĉića voda, KaluĊerac, Radujevina i Rakita. Izvor Pištet je stalno izvorište sa kotom isticanja 765 m.n.m i izdašnošću l/s (juli 1987.) Na izvorištu je prosta kaptaţa u kojoj se vrši akumulacija vode, sa kamenim obzidom sa jednim ispustom. Izvor Bukoviĉka voda je kaptiran prostom kaptaţom sa jednim ispustom i sluţi za lokalno vodosnabdijevanje Bukovice. Izvor Studenac se nalazi u katunu Kuk. Ima prostu kamenu kaptaţu i sluţi za lokalno snabdijevanje. Slijedi pregled izvora u zaštitnoj i kontakt zoni Nacionalnog parka. Na podruĉju sela Ugnji su izvorišta Uganjska vrela, stalno izvorište sa izgraċenom kaptaţom. Amplituda kolebanja visine isticanja ovog izvorišta je m.n.m. Kapacitet izvora je 5-8 l/s u minimumu. Ovaj izvor ima kaptaţu u vidu horizantolnog potkopa i koristi se za vodosnabdijevanje Cetinja. Tu su još i izvori Zuberov toĉak, stalno izvorište, nekaptirano kao i što je - vrelo Studenac stalno nekaptirano izvorište ĉija izdašnost u minimumu ne prelazi 0.2 l/s. Izvorište Obzovica kao stalno i kaprirano izvorište i Magarica stalno i nekaptirano izvorište nalaze se na širem prostoru sela Obzovica. Izvorišta Studenac, Bistijernica, Grkova voda, Grab, Andrijska voda, Babina voda i Solijaštica su izvori na prostoru Brajića. Podgorska vrela su na koti 170 m.n.m i sa njega se snabdijeva cetinjski vodovod, a budvanski vodovod se snabdijevao do izgradnje regionalnog vodovoda, a nakon izgradnje moţe sluţiti kao alternativni vid snabdijevanja budvanskog podruĉja. Na jugozapadnim i juţnim padinama Lovćena dolazi do pojave stalnih i povremenih izvora. To su: Zverinjac, Pipoljevac, Brijest, Sutlić, Dobra voda, Vrutak, Mirĉetina voda. Od hidrogeoloških pojava, pored izvorišta na Lovćenu postoje brojni ponori koji su formirani po većim vrtaĉama i karstnim poljima, najĉešće na kontaktu nepropusnih i propusnih stijena i duţ rasjednih zona. Kroz ponore se vrši podzemno oticanje. Najviše ponora ima po obodnim djelovima Njeguškog polja, zatim na Ivanovim koritima, Brajićima, Obzovici a posebno su interesantni Uganjski ponori. Metodama obiljeţavanja utvrċena je veza pojedinih ponora sa pojedinim izvorištima u niţim djelovima primorja i zaleċa. Kao i na svim bezvodnim podruĉjima, stanovnici ovog bezvodnog terena su gradili objekte za alternativno snabdijevanje vodom. To su objekti u koje su hvatali kišnicu i ĉuvali za sušno doba godine: bistijerne, ublovi, ubline i lokve. Najĉešće su graċeni od kamena u kreĉnom malteru sa crvenicom. Na katunima, na visinama iznad 1000 m.n.m se u jame i snijeţnice (bunaraste jame u kojima se snijeg ĉuva pokriven bukovim lišćem) hvatao i ĉuvao snijeg. Nacionalni park Lovćen sa površinom od 6220 ha smješten je na teritoriji Prijestonice Cetinje (5650 ha) i teritoriji Opštine Budva (570 ha). Zaštitna zona Nacionalnog parka sa površinom od 8530 ha se prostire na podruĉju Prijestonice Cetinje (5010 ha), Opštine Budva (2090 ha) i opštine Kotor (1430 ha). Sve ove tri opštine imaju izgraċene sisteme za vodosnabdijevanje i opštine Kotor i Budva od prikljuĉenja na Regionalni vodovodni sistem i imaju uredno vodosnabdijevanje tokom cijele godine. Usljed udaljenosti od vodovodnih sistema ova tri grada prostor Nacionalnog parka Lovćen, nije u mogućnosti sa ekonomski racionalnim rješenjem da se prikljuĉi ni na jedan od vodovodnih sistema. Na prostoru Nacionalnog parka Lovćen nisu izgraċeni javni vodovodni podsistemi sem na prostoru Njeguša. Naselje Njeguši, kao što je navedeno snabdijeva se sa izvorišta Koritnik. Na ovom izvorištu postoje dvije kaptaţe. Donja kaptaţa sagraċena je još od klesanog kamena sa «kućištem». Gornja kaptaţa, takoċe sa «kućištem» luĉnog oblika, ozidana je od kamena. To je manja pećina duţ ĉijeg pećinskog kanala dolazi do isticanja podzemnih voda. Blizu izvora nalazi se rezervoar sagraċen god. sa 4 komore koje mogu da prime 1000 m3 vode. Postojeća vodovodna mreţa u naselju Njeguši datira još od austrougarskog perioda i stara je oko 100 godina izraċena od livenoţeljeznih cijevi sa spojem na olovo. U periodu od 2006 do planirane su i izvršene popravke na ovom vodovodu. Prema saznanjima iz cetinjskog vodovodnog preduzeća potrebno je izvršiti ispitivanja postojeće vodovodne mreţe u Njegušima na vodovodnoj mreţi kao i na kaptaţi na izvorištu Koritnik. Izdašnost izvorišta Koritnik je takva da uspijeva podmiriti potrebe potrošaĉa samo u povoljnom hidrološkom periodu, odnosno u kišnom periodu. Kao i na svim bezvodnim podruĉjima, stanovnici Majstora su gradili objekte za alternativno snabdijevanje vodom. To su objekti u koje su hvatali kišnicu i ĉuvali za sušno doba godine: bistijerne, ublovi, ubline i lokve. Kao što je navedeno na podruĉju Ivanovih korita se nalaze izvori Ivanova Korita i Ljubin potok koji sluţe za lokalno snabdijevanje postojećih turistiĉkih objekata i objekata stanovanja.

95 ODVOĐENJE OTPADNIH VODA OdvoĊenje i tretman upotrijebljenih voda je nuţna potreba i igra vaţnu ulogu u urbanizaciji podruĉja i predstavlja glavni uslov za higijenu i zdrav ţivot u pojedinim naseljenim podruĉjima. Kanalizacija u svojoj cjelokupnosti predstavlja jedan neprekidan spojen sistem odvodnje, koja obuhvata poĉetne taĉke sistema tj. sanitarne objekte i ureċaje u zgradama, povezanih sa kućnim instalacijama, sekundarnim kanalizacionim mreţama i glavnim kolektorima, ureċajima za tretman upotrijebljenih voda i upuštanje tako preĉišćenih voda u prirodni recipijent. Na podruĉjima gdje je izgradnja javnih kanalizacionih sistema daleko ispod praga rentabilnosti potrebno je razmotriti alternativne naĉine sakupljanja, odvoċenja i preĉišćavanja otpadnih voda uz uslov da preĉišćene otpadne vode u pogledu kvaliteta ispunjavaju uslove za upuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent date u navedenoj zakonskoj regulativi. Još je jedan neophodan aspekt koji je potrebno veoma ozbiljno razmotriti i koji se ni u kom sluĉaju ne smije zanemariti, a to je da se ni u kom sluĉaju kišnica ne ispušta u fekalnu kanalizaciju. Nacionalni park Lovćen se prostire na teritoriji Prijestonice Cetinje i opštine Budva, odnosno njegova zaštitna zona na podruĉju Prijestonice Cetinje i opština Budva i Kotor. Mada su ova tri grada pokrivena kanalizacionim sistemima, doduše bez ureċaja za preĉišćavanje, usljed udaljenosti od kanalizacionih sistema ova tri grada prostor Nacionalnog parka, nije u mogućnosti da se prikljuĉi ni na jedan od kanalizacionih vodovodnih sistema. Na posmatranom podruĉju nema izgraċenih kanalizacionih sistema. Otpadne vode, karakteristika komunalnih otpadnih voda se iz pojedinih objekata odvode septiĉkim jamama. Ono što se na dosta podruĉja Crne Gore naziva septiĉka jama, nije propisna višekomorna septiĉka jama, sa odreċenim stepenom preĉišćavanja otpadne vode i ispumpavanjem nataloţenog fekalnog sadrţaja, nego su to u stvari odreċene vrste upojnih bunara. Navedene septiĉke jame su betonirani ili ozidani rezervoari za otpadne vode sa propusnim dnom, a ĉesto i zidovima iz kojih se otpadna voda nedovoljno preĉišćena upušta u okolinu. Posmatrano podruĉje je karstno podruĉje gdje je veoma brz protok podzemnih voda (srednja brzina proticanja je 2,5 m/s) u koje mogu dospijeti nepreĉišćene otpadne vode i proširiti zagaċenje velikom brzinom. Vodeći raĉuna da su pojedini karstni oblici Lovćena, povezani sa primorskim izvorištima ovakve pojave bi trebalo što prije preduprijediti. Obiljeţavanjima podzemnih voda utvrċene su sljedeće veze izmeċu pojedinih ponora Lovćena i izvorišta na niţim kotama u primorju i zaleċu: - ponor Obzovice i Podgorska vrela - ponor Uganjskih vrela i izvor Crnojevića Rijeke - ponor Seoštik u Uglješićima i stalni izvor Podgorska vrela u slivu Orahovštice - ponor i bušotina u Cetinjskom polju i izvor Crnojevića Rijeke - ponor Ivanovih korita i vrulje Gurdić u Kotoru - jama Duboki do u Krscu, Njeguši i boĉata izvoriša Škurda u Kotoru - ponor Erakovića i Njegušima i vrulje Gurdić, Škurda i Orahovaĉka Ljuta - ponor Koritnik u Njegušima i Orahovaĉka Ljuta - ponor Trešnjeva i Orahovaĉka Ljuta - ponor Grabove Glavice u Štitarima i ponor Ţupe Dobrske sa Karuĉkim vruljama (Karuĉ, Volaĉ, Đurovo oko) - Ponor u Brajićima i vrela pod Piramidom Dakle, potrebno je još jednom napomenuti da je ponor u Ivanovim Koritima povezan sa vrelom Gurdić, kao i ponori Koritnik i Erakovići u Njeguškom polju sa izvorima Gurdić, Škurda i Orahovaĉka Ljuta u Kotorskom zalivu. U okruţenju parka nalazi se naselje Obzovica od ĉijih otpadnih voda postoji opasnost za Podgorska vrela. Potrebno je izvršiti kanalisanje i preĉišćavanje otpadnih voda naselja Obzovica da bi se mogućnost zagaċenja Podgorskih vrela sa kojih se snabdijeva Cetinje i Budva svela na minimum jer bi zagaċenje Podgorskih vrela izazvalo teške posljedice u vodosnabdijevanju Cetinja i Budve. Prema svemu navedenom, odvoċenju i preĉišćavanju otpadnih voda podruĉja Nacionalnog parka Lovćen je potrebno vrlo studiozno pristupiti da bi se sprijeĉilo zagaċenje voda i okoline Nacionalnog parka Lovćen, ali i navedenih izvorišta u Bokokotorskom zalivu i zaleċu koja su pod neposrednim uticajem ovakvog zagaċenja.

96 ODVOĐENJE KIŠNIH VODA Sakupljanje, regulisanje i odvoċenje atmosferskih voda i bujiĉnih tokova je takoċe vaţna faza za pravilnu urbanizaciju naselja, gradova i ĉitavih regiona u smislu zaštite od plavljenja nastalog od padavina. Zavisno od geografskog poloţaja, nagiba terena, kvaliteta voda, prirode i namjene recipijenta u koji se ove vode ulivaju treba u planovima predvidjeti i stepen tretiranja atmosferskih voda, kako ne bi došlo do degradacije recipijenta. Podruĉje Nacionalnog parka Lovćen, odlikuje se i plavljenjem pojedinih podruĉja od povremenih površinskih tokova. Specifiĉnost karstnih oblika reljefa karstnih polja i vrtaĉa je ta da se u njima nakupljene padavine obiĉno dreniraju preko ponora. Ponekad ti ponori ne mogu da evakuišu nakupljenu vodu u poljima i vrtaĉama, usljed prirodno malih dimenzija u odnosu na veliku koliĉinu padavina, pa dolazi do plavljenja navedenih karstnih formacija. Ponekad su ti ponori zapušeni slojevima crvenice, a ponekad i ljudskom nemarnošću, odnosno otpadom, pa i to prouzrokuje povećano plavljenje. Po pojedinim naseobinama u Nacionalnom parku Lovćen nema izgraċenih sistema odvoċenja kišnih voda. U pojedinim objektima kišnica sa krovnih površina se prihvata olucima i odvodi do rezervoara za kišnicu. Voda se moţe sakupljati u za to posebno izgraċenim kamenim površinama. Ovako sakupljena voda se koristi dalje za tehniĉku vodu u domaćinstvu. Ovakav naĉin korišćenja kišnice u tehniĉke svrhe smanjuje slobodno oticanje kišnice oko objekata. Kao što je u uvodnom dijelu navedeno, pojedina podruĉja povremeno plave od površinskih tokova na podruĉju karstnih polja i vrtaĉa. U vrtaĉi Blatište preko koje otiĉu tokovi izvora Ivanovih korita i Ljubinog potoka u periodu velikih voda, povremeno dolazi do plavljenja. Dio Njeguškog polja je takoċe u periodu visokih voda pod vodom jer je kapacitet karstnih kanala preko kojih se vrši oticanje vode mali. Plavljenje je povremena pojava i u uvali ispod Uganjskih vrela, kao i u vrtaĉi Obzovice i Brajića vrtaĉi. Povremeno dolazi do plavljenja i Cetinjskog polja. Uz plavljenje je prisutan i proces odnošenja plodnog zemljišta. Potrebno je ispitivanjima kroz jednu pilot konstrukciju, napraviti projekat za konstrukciju koja bi se formirala u širem obimu oko ponora od kamenog nabaĉaja i sluţila istovremeno da sprijeĉi zapunjavanje ponora zemljom i njihovo zapunjavanje i odnošenje plodnog tla. Konstrukcija bi trebala da ima procjedno prelivni dio i retenzioni dio za istaloţavanje zemlje. Potrebno je precizno odrediti visinu ovakve konstrukcije da ne bi dolazilo do još većeg plavljenja navedenih podruĉja UPRAVLJANJE OTPADOM Na cijelom prostoru Nacionalnog parka Lovćen ni u kom sluĉaju nije rentabilno organizovati sakupljanje ĉvrstog otpada kao u urbanim strukturama. Potrebno je raditi na podizanju svijesti izletnika da bi sami izletnici sakupljali svoje smeće i iznosili ga van podruĉja Nacionalnog parka Lovćen, odnosno ostavljali otpatke na definisano mjesto. Potrebno je u okviru postojećih sluţbi Nacionalnog parka organizovati povremeno kontrolu izletnika i naĉina na koji oni upravljaju sa svojim «liĉnim» otpadom. To bi mogli biti isti kontrolori koji bi obilazili park i provjeravali da li ima neugašenih loţišta u šumi. U uţoj i široj zoni NP, a naroĉito oko ugostiteljskih i turistiĉkih objekata, vidikovaca, u zoni izletišta neophodno je odrţavati red i ĉistoću. Za uţi dio NP moraju se obezbjediti odgovarajuća mjesta za privremeno odlaganje otpada, njihovo odrţavanje i ĉišćenje u roku od 2-3 dana i odnošenje ĉvrstog otpada materijala iz Parka na najbliţu ureċenu sanitarnu deponiju van granica Nacionalnog parka. Ne smiju se dozvoliti nikakva privremena rješenja već se ovaj problem mora generalno riješiti TELEKOMUNIKACIONА INFRASTRUKTURА Podruĉje PPPN NP Lovćen sa aspekta veliĉine obraċivanog prostora ĉini znaĉajan dio prostora Crne Gore i obuhvata djelove podruĉja Prijestonice Cetinje i opština Kotor i Budva. Stoga, prostoru NP Lovćen pripada postojeća ili djelovi postojeće telekomunikacione infrastrukuture navedenih opština. TakoĊe, ovom podruĉju pripada i tranzitna telekomunikaciona infrastruktura i resursi sa kojom su podruĉja navedenih opština meċusobno povezana kao i djelovi telekomunikacione infrastrukture i resursa koji povezuju te opštine sa drugim opštinama van granica PPPN NP Lovćen.

97 U skladu sa savremenim trendovima razvoja telekomunikacija postoji veoma širok spektar telekomunikacionih servisa kao i razliĉit pristup pojedinih telekomunikacionih i kablovskih i TV operatera. Osim telefonije operateri pruţaju usluge Broadband Internet prenosa, prenos TV signala ţiĉnim i beţiĉnim putem, prenos podataka, VOIP, VoD i sliĉno. Lokalnu telekomunikacionu infrastrukturu fiksna telefonija sa pratećim tk servisima ĉini pristupno prenosna mreţa sa pripadajućom kablovskom tk kanalizacijom u vlasništvu Crnogorskog telekoma i u uţoj zoni zahvata Crnogorski telekom nije zastupljen sa fiksnom tk infrastukturom. U zaštitno/kontaktnoj zoni Crnogorski telekom je zastupljen tk infrastrukturom kako slijedi: 1. putni pravac Cetinje Budva sa telekomunikacionom kablovskom kanalizacijom i magistralnim optiĉkim kablom od meċunarodnog znaĉaja. 2. zaleċe Kotora i Budve i naseljima koja gravitiraju putnim pravcima Cetinje-Troica-Kotor i Cetinje Budva sa telekomunikacionom pristupnom mreţom. 3. djelimiĉno u naseljima koja gravitiraju Njeguškom kraju sa pristupnom mreţom iz izdvojenog telekomunikacionog centra RASM Njeguši Tranzitna tk infrastruktura koja povezuje mreţne grupe unutar i van podruĉja plana je fiber optiĉka i takoċe je u vlasništvu Crnogorskog telekoma. U upotrebi su optiĉki monomodni kablovi kapaciteta 12 i 24 optiĉkih vlakana preko kojih se ostvaruju telekomunikacione veze sa drţavama u okruţenju. Pripadajući komunikacioni sistemi su digitalizovani i oko njih je koncentrisana prenosno pristupna mreţa. Crnogorski Telekom pruţa servise Fiksne telefonije (POTS, ISDN BRA, ISDN PRA), Interneta i Prenosa podataka (ADSL, LLICG, MIPNET, LLTCG) i prenos TV signala najnovije generacije IP Televizije. Svi ovi servisi se ostvaruju ţiĉnim putem - preko bakarnih kablova i u novije vrijeme putem optiĉkih prenosnih puteva i sistema. M- Tel pruţa usluge Fiksne telefonije i Interenta beţiĉnim putem i uskoro će na ovaj naĉin ove servise realizovati i BBM i Pro Monte. Na prostoru NP Lovćen, servise mobilne telefonije pruţaju tri operatera (T-Mobile, Pro Monte i M-Tel) i postoji pokrivenost signalom sva tri operatera ĉiji kvalitet varira u zavisnosti od pozicije i konfiguracije terena. Kvalitet pokrivenosti signalom mobilne telefonije i kvalitet Data odnosno Mobilnog Internet servisa zavisi od pozicije i udaljenosti bazne stanice kao i od tipa baznih stanica (ćelija) GPRS, EGPRS ili EDGE i 3G. Mobilna telefonija treće generacije 3G korišćenjem HSDPA tehnologije omogućava prenos video-poziva, gledanje TV programa, brzi internet, videonadzor i druge multimedijalne sadrţaje. Zbog geografije obraċivanog prostora pokrivenost signalima nije na zadovoljavajućem nivou i znatno je manja od prosjeĉne pokrivenosti na nivou Crne Gore. Treba napomenuti da je pokrivenost signalom zadovoljavajuća u kontaktnim zonama - gradskim sredinama i naseljenim mjestima, dok u uţoj zoni zahvata podruĉja plana pokrivenost je veoma loša, a na nekim djelovima gotovo i ne postoji. Slijedi kratak pregled pozicija postojećih baznih stanica sva tri mobilna operatera: Crnogorski telekom Site latitude longitude altitude ent. Lovćen N E 1740m Uţa zona Brajići N E 768m Kontaktna zona Pobori N E 550m Kontaktna zona Telenor (Gauss-Kruger koordinatni sistem) Site latitude longitude altitude ent. Lovćen m Uţa zona Obzovica m Kontaktna zona Kotor (Škaljari) N E 172m Kontaktna zona Pobore (repetitor) 550m Kontaktna zona Vrmac (repetitor) m Kontaktna zona M-tel Site latitude longitude altitude ent. Lovćen N E 1745m Uţa zona

98 Brajići N E 750m Kontaktna zona Obzovica N E 1054m Kontaktna zona Vrmac N E 67m Kontaktna zona Aktuelno stanje u elektronskim komunikacijama se determiniše Zakonom o elektronskim komunikacijma i djelovanjem Agencije za elektronske komunikacije. Radio difuzni centar u obraċivanoj zoni posjeduje najvaţniji emisioni objekat - emisioni centar Štirovnik. Emisioni centar ima zidani objekat na više nivoa, dva antenska stuba sa antenama i antenskim sistemima, rezervoare za gorivo, bistijernu za vodu, agregate, trafostance 35/0.4kV, dalekovod 35kV iz pravca Kotora i makadamskog pristupnog puta koji polazi sa MeĊuvršja. Za ovu kotu su vezani radio koridori prema sljedećim emisionim objektima: Luštica, Vrmac, Bratogošt, Tović, Krnovska Glavica, Bjelasica, RTV Dom Cetinje ELEKTROENERGETSKA INFRASTUKTURA Na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen nalaze se elektroenergetski objekti ĉetiri naponska nivoa: 110kV, 35kV, 10kV i 1kV. Nadzemni elektroenergetski vod DV 110kV Budva - Cetinje predstavlja jedinu 110kV vezu Cetinja sa elektroenergetskim sistemom Crne Gore. Od njegove ukupne duţine (12,46km), oko tri ĉetvrtine voda se nalazi unutar granica šire zone Parka, a skoro jedna trećina trase voda je u samom Nacionalnom parku. Ovaj dalekovod, iako nije u direktnoj funkciji infrastrukturne opremljenosti podruĉja parka, svojim koridorom, širine oko 35m, presijeca prostor Parka i izaziva i odreċene negativne posledice po prostor kojim prolaze. Postojeći nadzemni elektoenergetski vodovi nazivnog napona 35kV na posmatranom podruĉju su DV 35kV Kotor - Cetinje i DV 35kV Kotor - Štirovnik, a DV 35kV Tivat - Kotor prolazi zaštitnom zonom Parka. U samoj zoni Parka je TS 35/0,4kV, 2x630kVA. Postojeća distributivna 10kV mreţa na podruĉju parka i u njegovoj zaštitnoj zoni je većim dijelom u cilju elektrifikacije postojećih seoskih naselja, izuzev DV 10kV Ivanova korita - Jezerski vrh sa TS 10/0,4kV Pod Kapom. Osnovni 10kV vod na posmatranom podruĉju koji prodire i u središte Parka je DV 10kV Cetinje - Lovćen. U zoni Parka su i njegove trafostanice 10/0,4kV: STS Duga Njiva, BTS Ivanova korita i BTS Pod Kapom. IzgraĊen je i DV10kV Ivanova korita - Dolovi sa STS 10/0,4kV Dolovi. Drugi vaţan (za posmatrano podruĉje) 10kV vod iz pravca Cetinja je DV10kV Cetinje-Vrela sa pripadajućim trafostanicama. Sa juţne i zapadne strane posmatranog podruĉja, u zaštitnu zonu Parka ulaze 10kV vodovi sa podruĉja Budve i Kotora, koji preko pripadajućih trafostanica 10/0,4kV i NN mreţom napajaju elektriĉnom energijom okolna naselja. 10. OSNOVNI PODACI O NP Lovćen NP Lovćen je osnovan godine od strane NRCG ( Sluţbeni list NRCG, br. 16 i 17/1952). Kroz istorijat svog postojanja Nacionalni park je mijenjao razliĉite organizacione modele svog poslovanja. Do godine njim je upravljao Republiĉki organ za šume, a od tada prelazi u domen kulture godine izvršeno je konstituisanje SIZ-NP Lovćen i na taj naĉin se ovim prostorom upravljalo sve do godine, kada dolazi do formiranja Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore. Od tada do danas ovaj park posluje kao organizaciona jedinica tog Javnog preduzeća INFORMATIVNO-PREZENTACIONI I EDUKATIVNI SADRŢAJI Centri za posjetice i ekspo prostori U nacionalnom parku Lovćen, na Ivanovim koritima, nalazi se Centar za posjetioce, koji je ujedno i prvi kontakt posjetilaca sa nacionalnim parkom. Centar je prikaz prirodnih i kulturnih bogatstava Parka, koji

99 raspolaţe herbarskom zbirkom flore Lovćena. U Centru se nalazi i soba vuka u kojoj je predstavljeno prirodno stanište i ekologija ovog tipiĉnog predstavnika faune Lovćena. Bogato etnografsko nasljeċe ovog podruĉja predstavljeno je u vidu eksponata, dok je okolina centra definisana kao Expo prostor. Park spada u tzv. must go destinacije, odnosno destinacije koje se moraju posjetiti. Centri predstavljaju prvi kontakt izmeċu posjetioca i Parka. U Centru se ĉesto odrţavaju prezentacije koje na najbolji naĉin predstavljaju prirodne i kulturne vrijednosti parka. Nedaleko od Centra za posjetioce nalazi se amfiteatar koji predstavlja dopunu edukativne ponude, a koristi se za odrţavanje predavanja i prezentacija o kulturnim i prirodnim vrijednostima Parka. U Centru za posjetioce postoji mogućnost iznajmljivanja bicikala. Edukativne staze Na prostoru Nacionalnog parka Lovćen postoje dvije tematsko - edukativne staze. Oko samog Centra za posjetioce duţinom od 300m proteţe se edukativna staza koja sadrţi 8 stanica, opremljena interaktivnim mobilijarom, koja aktivnim uĉešćem posjetilaca otkriva kulturne i prirodne vrijednosti parka i na interaktivan naĉin edukuje o znaĉaju zaštite prirode. Tematska staza - Vuĉja staza duga 2.8 km, proteţe se od Centra za posjetioce do Trešteniĉkog vrha, opremljena je mobilijarom koji je predstavljen edukativnim tablama (8) i tablama na kojima su panoramske karte (4). Planinarsko rekreativne biciklističke staze Nacionalni park Lovćen raspolaţe velikim brojem planinarskih, pješaĉkih i biciklistiĉkih staza. Sve staze su markirane i opremljene standardnom signalizacijom. Većina staza ima karakter planinsko-pješaĉke staze. Prosjeĉna duţina staza je 8 km. Posjetiocima su u ponudi osam pješaĉko - planinarskih tura koje se kategorišu po stepenu zahtjevnosti (uglavnom srednje zahtjevne). Sve ture imaju istu polaznu i završnu taĉku i mogu se završiti u toku jednog dana. Od ĉetiri biciklistiĉke staze opremljene standardnom signalizacijom, jedna od njih ima karakter decidno biciklistiĉke staze, dok su ostale u mreţi pješaĉko-planinarskih. Sve su kruţnog karaktera i uglavnom srednje ili teţe zahtjevnosti, stepena kategorizacije I ili II. Vidikovci Sagledavanje panorame, po ĉemu je Nacionalni park Lovćen prepoznatljiv (Kameno more, Bokokotorski zaliv, Cetinje, Skadarsko jezero, Lovćen), odvija se sa pet vidikovaca, i to: Štirovnik, Jezerski vrh, Kuk, Babina glava i Treštenik UPRAVLJANJE POSJETIOCIMA Posjetioci koji dolaze u Nacionalni park Lovćen prolaze kroz dva kontrolno-ulazna punkta (Bjeloši i Krstac). Na ulaznom punktu Bjeloši je veća frekventnost ulaska (oko 80% posjetilaca ulazi u Park upravo na ovom punktu). U godini zabiljeţen je blagi trend povećanja ulaska preko Krsca. Park u najvećoj mjeri posjećuju grupe organizovane preko turistiĉkih agencija i turoperatora, a od znaĉaja su i individualne i organizovane studijske i Ċaĉke posjete. Veći broj posjetilaca ĉine strani turisti (85%), što znaĉi da u planiranim programima treba posebnu paţnju posvetiti domaćim gostima. Najveći broj posjetilaca posjeti Park u julu i avgustu. Ovim Planom predvidjeće se izrada studije opterećenosti za odreċene lokacije Nacionalnog parka za koje se utvrdi eventualni uticaj na ekosistem, kojim će se odrediti prihvatni kapacitet nosivosti zone, sa ciljem oĉuvanja resursa i mogućnosti da svaki posjetilac na kvalitetan naĉin doţivi prirodu u Nacionalnom parku. Na taj naĉin utvrdiće se granice odrţivog razvoja i procijeniti da li ima potrebe ograniĉiti budući razvoj i iskorišćavanje prostora do odreċenog praga koji uz minimalne posljedice za prostor omogućuje postizanje optimalnih ekonomskih uĉinaka ili to nije potrebno sprovoditi na osnovu kapaciteta i broja posjetilaca koji posjećuju Park, već samo raditi na boljoj organizaciji. Prvi kontakt posjetilaca sa Parkom je u Centru za posjetioce, gdje dobijaju informacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima Nacionalnog parka i o mogućnostima aktivnog odmora u zaštićenom prirodnom dobru. Posjetioci dobijaju razne vrste štampanog promotivnog materijala, kao i brošure vodiĉkog karaktera u kojima su naznaĉene smjernice najatraktivnijih lokacija, prirodnih fenomena, infrastrukturnih objekata na koje treba obratiti paţnju, kako bi na što kvalitetniji naĉin proveli vrijeme boravka u Parku.

100 Radi unaprjeċenja turistiĉke funkcije Parka i što bolje usklaċenosti s njegovom nauĉno-edukativnom (obrazovnom) funkcijom na naĉelima odrţivog razvoja, neophodno je ozbiljno pristupiti unaprjeċenju prezentacije, promocije i naĉina posjećivanja INSTITUCIONALNA STRUKTURA Nacionalnim parkom Lovćen upravlja Javno preduzeće za nacionalne parkove sa sjedištem u Podgorici. Preduzeće obavlja funkcije koje su mu zakonom povjerene, a to su zaštita i unaprjeċenje prostora nacionalnih parkova. Te funkcije se ostvaruju kroz zaštitu, unaprjeċenje, razvoj i promociju prirodnih i radom stvorenih vrijednosti. Odrţivo korišćenje resursa je, uz zaštitu, primarni cilj i djelatnost preduzeća. Ovo preduzeće se stara i sprovodi mjere neometanog odvijanja prirodnih procesa i oĉuvanja reprezentativnih primjeraka biološkog i predionog diverziteta u što prirodnijem stanju. NP Lovćen u okviru Javnog preduzeća posluje kao njegova organizaciona jedinica sa sluţbama i zaduţenjima regulisanim unutrašnjim aktima. Za realizaciju Plana upravljanja i godišnjih akcionih planova za NP Lovćen zaduţene su struĉne sluţbe Javnog preduzeća i sluţbe Nacionalnog parka. Struĉne i razvojne elemente plana kreira i implementira Sluţba za razvoj i unaprjeċenje, dok zaštitu prostora obavlja sluţba smještena u Parku ANALIZA I OCJENA USLOVA ZA OSTVARIVANJE ZAŠTITE Po IUCN kategorizaciji nacionalni parkovi su uvršteni u II kategoriju zaštićenih prirodnih dobara, zbog ĉega poslovi ostvarivanja zaštite i unaprjeċenja prirodnih i radom stvorenih vrijednosti moraju biti organizovani na najbolji naĉin. Lovćen je po svojim prirodnim i ukupnim potencijalima prostor gdje su antropogeni uticaji praktiĉno minimalni. Osim sporadiĉnih primjera nelegalne gradnje i nelegalne sjeĉe šume, nije bilo drugih znaĉajnijih uticaja koje bi devastirale prostor Nacionalnog parka ili uslovile druge pejzaţno-ambijetalne promjene. U ostvarivanju zaštite na prostoru NP Lovćen, oteţavajuće okolnosti koje se najviše tiĉu fiziĉke zaštite prostora su: - nedovoljan broj radnika osposobljenih za vršenje poslova zaštite - nadzornike za zaštitu prostora parka teško je obezbijediti jer ne postoji dovoljno interesovanja meċu lokalnim stanovništvom za obavljanje ove vrste poslova. - nepristupaĉnost terena na pojedinim lokalitetima oteţava vršenje poslova, što se naroĉito odnosi na pojavu poţara koji su stalna opasnost na prostoru parka tokom ljetnjih mjeseci. - prijave za protivpravne radnje se predugo procesuiraju od strane nadleţnih organa. Oteţavajuća okolnost u vršenju zaštite je nedovoljno razvijena ekološka svijest lokalnog stanovništva, a ĉesto i samih posjetilaca. Ekonomska razvijenost podruĉja Parka je relativno niska, posebno u sluĉaju Prijestonice Cetinje, što ne omogućava emitovanje pozitivnih ekonomskih tokova prema Parku. Jedna od najvećih prepreka u kvalitetnom obavljanju sistema zaštite i upravljanja Parkom je visok procenat privatnog vlasništva nad zemljištem i drugim nepokretnostima, što stalno proizvodi konfliktne situacije izmeċu upravljaĉa i vlasnika nepokretnosti. Pozitivni aspekti koji idu u prilog lakšem upravljanju ovim zaštićenim podruĉjem su relativna udaljenost samog prostora Parka od većih urbanih cijelina i odsustvo štetnih uticaja kao posljedica nepostojanja eksploatacije rudnih i mineralnih sirovina, što je ĉest sluĉaj u mnogim nacionalnim parkovima u neposrednom okruţenju i šire.

101

102 11. SINTEZNA OCJENA POSTOJEĆEG STANJA PROSTORNOG UREDJENJA POTENCIJALI, OGRANIĈENJA I KONFLIKTI U PROSTORU Nacionalni park Lovćen, pripada tipu nacionalnih parkova u kojima dominira zaštitna funkcija. Reprezentativni, tipiĉni i raznoliki, sa velikom pejzaţnom vrijednošću, predjeli Nacionalnog parka imaju odlike prirodnog dobra koji je izuzetan potencijal, sa nauĉnog, edukativnog i rekreativnog aspekta. Podruĉje okruţenja i zaštitne zone Parka, ima veoma kvalitetnu prirodnu osnovu, prije svega za razvoj djelatnosti poljoprivrede i njenih grana, šumarstva i posebno turizma. Traţnja za proizvodima sa prirodne zdrave osnove, bez pesticida, je u porastu, a podruĉje nudi idealne uslove za proizvodnju upravo ove vrste hrane. Nacionalni park Lovćen ima malu ekonomsku valorizaciju u odnosu na svoje potencijale. Njegovo formiranje doprinijelo je tome da je prostor dobro zaštićen, ali ekonomski još uvijek nedovoljno iskorišćen. U prethodnom periodu su formirani znaĉajni sadrţaji kao što su: adaptiran je i rekonstruisan objekat Centra za posjetioce na Ivanovim koritima; prostor oko Centra obogaćen je novim edukativnim sadrţajem, ureċena je edukativna staza Centar Treštenik - Dolovi, postavljene su info i panoramske table i klupe, markirane i ureċene sve pješaĉke i biciklistiĉke staze u Parku, postavljena signalizacija u Parku i kontaktnoj zoni, postavljeni kontejneri i korpe za otpatke, ureċen prostor za kampovanje, ureċeni vidikovci i ostali sadrţaji neophodni za stvaranje imidţa kvalitetne turistiĉke destinacije. Uvidom na terenu konstatovano je da se ponekad izvode radovi na izgradnji objekata i to da oni odstupaju od projektnog rješenja (na osnovu informativnih tabli o izgradnji objekata). TakoĊe, evidentiran je izvjestan broj prefabrikovanih objekata tipa brvnara postavljenih na placevima udaljenim od glavnog puta, uz sporedne kaldrmisane puteve duboko prema bukovoj šumi. U pogledu arhitektonskog rješenja moţe se konstatovati da su ona savremena, raznolika, da nijesu u skladu sa tradicionalnom narodnom arhitekturom, a nerijetko i ambijentom. Okruţenje nije razvijeno, što znaĉajno ograniĉava i sputava razvoj samoga Parka. Izraţene ekonomske probleme predstavljaju nerazvijenost i depopulacija. Erozija stanovništva i zanemarivanje djelatnosti oslonjenih na prirodnu osnovu, koji traju više decenija, ispraznili su ruralna podruĉja i, na dugi rok, rezultirali veoma negativnim posljedicama. Manjkavosti zaštitne zone su mala populacija sa lošom reproduktivnom osnovom, vrlo disperzna mreţa naselja seoskog, razbijenog tipa bez elemenata urbane strukture, uz neadekvatnu infrastrukturu, a prije svega saobraćajnu podršku. Pad poljoprivrednog stanovništva je stalan, kako na nivou okruţenja Parka, tako i u naseljima zaštitne zone, gdje je brojnost ovog vaţnog kontingenta dovedena na kritiĉni nivo. Privredni kapaciteti naselja zaštite zone su zanemarljivi, a vanprivredne djelatnosti simboliĉno zastupljene. Sa stanovišta organizacije prostora, u zaštitnoj zoni Parka uoĉljiv je problem nedostatka infrastrukturnih sistema ili njihov neodgovarajući kvalitet, u sluĉajevima gdje i postoje SWOT ANALIZA SWOT analiza je metoda prepoznavanja i utvrċivanja kljuĉnih razvojnih potencijala, ciljeva i ograniĉenja, i osnova za stvaranje vizije i definisanje smjernica razvoja. Zadatak SWOT analize je da, polazeći od mogućnosti budućeg razvoja, izdvoji uslove koji predstavljaju razvojne snage, odnosno razvojne slabosti i ukaţe na osnovne prilike, odnosno prijetnje koje iz analize proizilaze. U SWOT analizi identifikuju se: PREDNOSTI - koje će se kroz mjere pojaĉati i iskoristiti za razvoj NEDOSTACI - koje treba prevazići gdje je to moguće MOGUĆNOSTI prepoznaje mogućnosti za koje se treba pripremiti i iskoristiti ih u najvećoj mogućoj mjeri. OGRANIĈENJA - koja će se nastojati svesti na najmanju moguću mjeru.

103 SNAGE oĉuvana i atraktivna priroda i ţivotna sredina bogatstvo biodiverziteta jedinstvene karakteristike predjela kraški reljef ( kameno more ) brojni vidikovci sa pogledom na Bokokotorski zaliv, Cetinje i podgorinu Lovćena brojni speleološki objekti sa zanimljivim pećinskim ukrasima i podzemnom faunom simbol identiteta Crne Gore motivi posjete (Mauzolej i ambijentalne vrijednosti) kulturna baština koja svjedoĉi o turbulentnoj istoriji podruĉja tradicionalna seoska arhitektura proglašenje Nacionalnog Parka tradicionalna poljoprivreda koja se moţe vidjeti u tek nekoliko planinskih podruĉja u jugoistoĉnoj Evropi autentiĉni proizvodi: njeguški sir i pršuta preduzetniĉki duh u turizmu i ugostiteljskim uslugama blizina Prijestonice, Podgorice i vaţnih turistiĉkih centara sa Primorja i okruţenja centar za posjetioce NP na Ivanovim koritima povećani kapaciteti struĉnih sluţbi JPNPCG i sluţbe zaštite NP u proteklih par godina SLABOSTI depopulacija prisutna u svim djelovima Parka i kontaktnog ruralnog podruĉja nedovoljno razvijena svijest o vrijednostima i znaĉaju nasljeċa koje ne predstavljaju samo pojedinaĉni objekti već ukupni kulturni predio nedovoljna briga o graditeljskom nasljeċu napuštenost ruralnih cjelina zapuštenost imanja, smanjeni ekonomski interes u autentiĉnoj obradi zemljišta i uzgoju - odumiranje tradicionalne poljoprivrede neadekvatne intervencije na objektima tradicionalne arhitekture nedovoljna valorizacija turistiĉkih potencijala degradirani šumski ekosistemi koji imaju za posljedicu smanjenje šumskih vrsta neadekvatno je korišćenje šumskih resursa, kao i nedovoljna kontrola postojeće eksploatacije tih resursa nedovoljno izuĉavanje i zaštita izuzetno vrijednih, osjetljivih i ranjivih ekosistema bezvodnost na dijelu planinskh i brdskih površi nepovoljni zimski klimatski uslovi (snijeţni nanosi) za saobraćaj i poljoprivredu relativno loše stanje lokalnih puteva sprjeĉava znaĉajno povećanje broja korisnika tj. biciklistiĉke ili pješaĉke ture autotrke na podruĉju Nacionalnog parka

104 MOGUĆNOSTI turistiĉki potencijal podruĉja, posebno za planinarenje, biciklizam, zdravstveni i ekoturizam atraktivan poloţaj koji pruţa priliku na trţištu putovanja trendovi turistiĉkog trţišta nude mogućnost za razvoj proizvoda odrţivog turizma (koji se mogu povezati sa poljoprivredom, zanatstvom i drugim uslugama) obnovljeni interes za kulturnu baštinu rastuće poznavanje odrţivog razvoja i potrebe odrţavanja prirodne i kulturne baštine intenziviranje nauĉnih istraţivanja i nova saznanja neophodna za kvalitet upravljanja zaštitom i valorizacijom prirodnih vrijednosti prenamjena starih kućišta i tradicionalnih grupacija kuća u eko-turistiĉke objekte sve veća potraţnja turista za ekološki ĉistim destinacijama uredjenje vidikovaca i starih ambijentalnih cjelina kao i objekata kulturne baštine i njihova turistiĉka valorizacija izgradnja ţiĉare (Kotor-Lovćen) povećanje finansijskih javnih sredstava za podsticanje upotrebe obnovljivih izvora energije saradnja za oĉuvanje, upravljanje i praćenje teritorijalnih resursa i prevencija rizika PRIJETNJE nekontrolisana i neadekvatna gradnja objekata u neskladu sa ambijentalnim vrijednostima NP nelegalna uzurpacija staništa i korišćenje prirodnih resursa zarastanje tradicionalnog agrikulturnog predjela planirani dalekovodi i ţiĉara kroz podruĉje NP Lovćen imaju potencijalno veliki uticaj na predio neusaglašenost zakonske regulative koja obuhvata razliĉite aspekte razvoja i upravljanja podruĉjem NP preklapanje nadleţnosti i teškoće u jasnom i efikasnom institucionalizovanju primjene mehanizama koji mogu sprijeĉiti neke nelegalne aktivnosti u predjelu Parka pritisak turizma na osjetljive prirodne i istorijske resurse nizak nivo efikasnosti infrastrukturnih sistema u periodima većeg turistiĉkog pritiska poţari autotrke na prostoru NP

105 PLANSKI DIO

106 12. CILJEVI I PRINCIPI PLANIRANJA PROSTORA u NP LOVĆEN OSNOVNI I POSEBNI CILJEVI Polazna osnova izrade Plana je definisanje opštih i posebnih ciljeva. Ciljevi su definisani na osnovu analize postojećeg stanja, odnosno potencijala i ograniĉenja koja je neophodno prevazići, odnosno relativizirati. Osnovni ciljevi se mogu definisati kao: - Dalji razvoj podruĉja prije svega djelatnosti koje su i do sada bile osnova razvoja, turizma i poljoprivrede - Formiranje adekvatne infrastrukturne mreţe okruţenja, posebno pravaca koji su danas zanemareni. - UnaprjeĊenje integralnog razvoja turizma. Cetinje i Budva, pa i Kotor nemaju konkurentske, već komplementarne sadrţaje za podsticaj turistiĉke privrede. - Usporavanje demografske koncentracije u centrima, ulaganjem u djelatnosti koje ne zahtijevaju urbane uslove, prije svega turizam i poljoprivreda. - Definisanje politike usporavanja demografskog odliva i gašenja privredne matrice ruralnog podruĉja. Izvršiti izbor uţih podruĉja gdje je moguće formirati punktove kao potencijalna ţarišta na ovom prostoru. To su prije svega naselja uz frekventne putne pravce i naselja sa djelimiĉno saĉuvanom demografskom strukturom. Pored osnovnih ciljeva u Prostornom planu se definišu i posebni ciljevi razvoja. Sagledavajući postojeće stanje kao posebni ciljevi se mogu izdvojiti: - Aktiviranje Nacionalnog parka na formiranoj osnovi. To je prije svega kulturno-istorijsko nasljeċe okruţenja, prirodna osnova Parka i Mauzolej. - Usmjeravanje turistiĉke ponude u okviru Nacionalnog parka, razvojem paţljivo odabranih i smišljenih sadrţaja ugostiteljsko-turistiĉke djelatnosti. - Poboljšanje ponude na bazi zanatstva sa prepoznatljivim elementima ovog podruĉja uz forsiranje integralne ponude okruţenja. - Liberalniji reţim prema stoĉarstvu, kada je rijeĉ o stanovništvu koje koristi ove prostore. - Poboljšanje infrastrukturnih sistema u okviru Nacionalnog parka i u kontaktu sa neposrednim okruţenjem. Navedeni ciljevi treba da doprinesu odrţivo korišćenje tradicionalnih vrijednosti unaprjedjenje dozvoljenih privrednih djelatnosti u okviru zaštićenih zona, što na kraju treba da dovede do zadrţavanja stanovništva i stvaranja uslova za bolji standard OSNOVNI PRINCIPI PLANIRANJA PPPN NP Lovćen, u skladu sa vaţećim zakonima, utvrċuju se zajedniĉki interesi, ciljevi i zadaci razvoja i zaštite prostora i prirodnih vrijednosti, politike prostornog razvoja, kao i kriterijumi i koncepcija organizacije, ureċenja i korišćenja prostora. U osnovne principe razvoja i zaštite prostora spadaju: 1. Izrada, donošenje i implementacija Prostornog plana kao integralnog planskog instrumenta za kontinuirano upravljanje dugoroĉnim razvojem, zaštitom i ureċenjem podruĉja NP Lovćen ; 2. Namjensko korišćenje i racionalno upravljanje prostorom u skladu sa ekološkim potencijalom i kroz primjenu prostorno-planskih mjera; 3. Stvaranje prostornih uslova za ureċenje i korišćenje planskog podruĉja zoning u funkciji zaštite i razvoja, a posebno stvaranje uslova za izgradnju objekata u funkciji posebne namjene prostora. Ovo

107 podrazumijeva da budu u funkciji razvoja (turizma, poljoprivrede, usluga i drugih kompatibilnih aktivnosti) i poboljšanja demografske slike ali striktno poštujući nosive kapacitete predmetnog prostora kao i njegove ambijentalne osobenosti; 4. Zaštita prirodnih dobara i kulturno istorijske baštine stvaranje uslova da se normativna zaštita planski sprovodi, što podrazumijeva da mjere zaštite imaju ekonomsku opravdanost i socijalnu prihvatljivost; 5. Oĉuvanje, unaprijeċenje i zaštita posebnih prirodnih vrijednosti NP Lovćen (zemljište, voda, vazduh, šume, flora i fauna i dr.) i obezbjeċenje stabilnosti ekosistema poboljšanjem njihovog sastava, strukture i kvaliteta; 6. Uspostavljanje sistema efikasnog monitoringa stanja u prostoru kako bi se pratile sve aktivnosti koje bi mogle da ugroze zaštićena prirodna i kulturno-istorijska dobra na podruĉju Plana. Praćenje ukljuĉuje i poštovanje reţima korišćenja zemljišta i izgradnje, blagovremeno preduzimanje svih mjera u cilju prevencije aktivnosti koje bi mogle da ugroze osnovni potencijal ovog podruĉja. Prilikom definisanja ciljeva razvoja, ureċenja i zaštite prostora potrebno je voditi raĉuna o uslovima i reţimima korišćenja ovog podruĉja uz poseban akcenat na prostor Nacionalnog parka Lovćen. U nacionalnim parkovima prioritet je: - oĉuvanje prirode, razvijanje nauĉno - edukativnog i izletniĉkog turizma koji mora biti kontrolisan i organizovan; - oplemenjivanje i ureċivanje postojećih stacionarnih, servisnih, usluţnih i drugih kapaciteta prvenstveno u granicama postojeće zauzetosti prostora, usklaċeno sa interesima zaštite prirode i kulturnih dobara; - uklanjanje ili promjena sadrţaja koji su u konfliktu sa zaštitom prirode i okolinom, a lokacija novih po pravilu treba da bude izvan parka, kako bi se podstakao razvoj naselja izvan granica Parka. Potrebno je utvrditi graniĉni kapacitet prostora Nacionalnog parka za razvoj komplementarnih djelatnosti, zavisno od zahtjeva ekonomije i mogućih antropogenih uticaja na prirodu. Dalji razvoj prostora Nacionalnog parka Lovćen i njegovog okruţenja treba temeljiti na sljedećem: prirodna i kulturno-istorijska baština NP Lovćen koja simbolizuje biće i duh Crne Gore Oĉuvana priroda i obnovljeno graditeljsko nasljeċe predstavlja kljuĉ razvoja turistiĉkog proizvoda NP Lovćen, gdje se poseban naglasak daje integralnom upravljanju prirodnim i kulturnim nasljeċem, kao i turistiĉkih aktivnosti sa umjerenim ljudskim uticajem na okolinu. Podruĉje NP Lovćen je u višegodišnjem razvoju usmjeravalo svoje napore na oĉuvanje prije svega prirodnih karakteristika prostora. Da bi se postigli ciljevi i odrţivost Parka i njegovog prostora, kao i oĉuvanost cjelokupnog ekosistema, budući razvoj treba postaviti na naĉin da poštuje prirodno i kulturno-istorijsko naslijeċe kroz odgovornu upotrebu resursa i pruţi podršku na povećanju doţivljaja gostima sa kvalitetnom interpretacijom prostora. turistiĉka ponuda usmjerena na odabrane lokacije (za smještaj i prateće sadrţaje) Oĉuvanje i razvoj glavnih turistiĉkih podruĉja NP Lovćen, okoline i baštine je izuzetno vaţno jer je to osnovni dio atraktivnosti destinacije i odraţava se na cjelokupni imidţ. Razvoj turizma bazirati u već formiranim naseljskim strukturama i to na ulaznim punktovima kao i u centru NP Lovćen (Njeguši Ivanova korita Bjeloši). S tim u vezi moţe se planirati: - rekonstrukcija centra naselja Njeguši sa formiranjem javnog prostora; - lokacije pogodne za manje smještajno - ugostiteljske objekte na pristupima Parku (sa kotorske, cetinjske i budvanske strane) i stanicama ţiĉare; - zone obnovljenih katuna i postojećih kućišta, lokacije vidikovaca. unaprjeċenje i proširenje ponude autentiĉne poljoprivredne i zanatske proizvodnje Poljoprivreda će i dalje biti osnovna djelatnost šire, zaštitne, zone NP Lovćen u okviru koje dominira stoĉarstvo podrţano sitnijom ratarskom proizvodnjom koja odgovara prirodnim karakteristikama podruĉja. Kako za intenzivni uzgoj stoke tipa farmi ovdje ne postoje valjani uslovi, razvoj ove privredne grane treba posmatrati samo kao dopunsku aktivnost i izvor prihoda ovog podruĉja i u cilju proizvodnje poznatog sira i mesa (kastradina i pršuta). Danas najveći broj katuna na podruĉju NP Lovćen ili propada ili se napušta. Jedan ali na ţalost ne jedini i ne glavni uzrok za napuštanje katuna je nesavremeni pristup mnogim od tih katuna (npr. do Majstora, Kuka, Trešnje, Kruševice itd.). Samo u većim i dobro pristupaĉnim katunima još je malo ţivota i tradicije, ali se i u tim katunima brzo mijenja nekadašnji njihov izgled. Zato problem katuna i katunske privrede treba što prije riješiti i ponovo podići na stari nivo. NP Lovćen bez katuna bi izgubio na atraktivnosti i kvalitetu pa se Planom predvidja potpuna revitalizacija svih katuna na Lovćenu i dobroj pristupaĉnosti do njih sa svih strana. Prioritet treba staviti

108 na Dolove, najveći katun na prostoru NP Lovćen, katun Majstori i Kuk, kao i katun Trešnja koji bi realizacijom puta Trešnja - Kruševica još više dobio na znaĉaju. stimulativna poreska i svaka druga politika (stoĉarstvo, šumarstvo, ratarstvo, zanatstvo) kojom se posredno i neposredno odrţava i obnavlja autentiĉnost poboljšanje infrastrukturnih sistema sa afirmativnom politikom probijanja i odrţavanja puteva ali i sa restriktivnim pristupom u pogledu formiranja novih saobraćajnica kroz zaštićene zone NP uvodjenje naknada za degradaciju uslijed gradnje infrastrukturnih sistema i kompenzacionih mjera vlasnicima usljed zoniranja prostora radi sprovodjenja odredjenih reţima zaštite. 13. PROJEKCIJE EKONOMSKO-TRŢIŠNA PROJEKCIJA Ova analiza daje ekonomsko-trţišnu projekciju za predmetni plan. Konkretni ciljevi analize su sljedeći: Opisati ekonomsko-društveni kontekst za predloţena planska rješenja u regionalnom i lokalnom kontekstu; Dati rezime kljuĉnih ekonomskih koristi i uticaja koji rezultiraju iz planskog koncepta studije lokacije; Utvrditi potencijalna osjetljiva ekonomska ograniĉenja i prilike koje se ukazuju; Dati projekciju implikacija plana na ekonomski razvoj. Ograniĉenja 1. Analiza je pripremljena na osnovu analize raspoloţivih primarnih i sekundarnih podataka (ukljuĉujući informacije koje je obezbijedilo Ministarstvo odrţivog razvoja i turizma) i planskog koncepta. 2. Prilikom izrade plana sprovoċena je odgovarajuća ekonomska analiza posebno uzimajuću u obzir da se radi o planu zaštićenih prirodnih dobara, što je i oprijedijelilo metodološki postupak u ovoj analizi. 3. Osnova ove analize je koncept organizacije prostora i planirani sadrţaji. Društveno-ekonomski kontekst Predmetni plan pripada opštinama Cetinje i Budva. Na podruĉju parka nema stalnih naselja, već je stanovništvo skocentrisano u kontaktnoj zoni parka i to u 12 naselja. Sva ta naselja izloţena su demografskoj eroziji, a jedino naselje koje ostvaruje pozitivan indeks sa demografskog aspekta je podruĉje Obzovice, ali i on je vrlo relativan imajući u vidu veliĉinu populacije ovog podruĉja. Naselja u parku su sljedeći katuni: Krstac, Vuĉji do, Biţaljevac, Kuk, Veliki Bostur, Mali Bostur, Trešnja, Dolovi, Ivanova Korita, Majstori, Duge njive i Kruševica. Ovo su samo sezonska naselja, bez stalnog stanovništva, koje tokom sezone ostvaruje odreċene aktivnosti i interesno je vezano za park. Znaĉajno je spomenuti i Njeguše, mjesto u okolini Cetinja. Ovo mjesto je poznato po njeguškom siru i njeguškoj pršuti. U posljednjem periodu izgraċen je odreċeni broj vikend kuća kao i privatnih smještajnih kapaciteta što ukazuje na odreċene pomake u turistiĉkoj ponudi ovog kraja. Osnovna djelatnost korišćenja dobara Nacionalnog parka Lovćen ostvaruje se kroz turistiĉku funkciju. Najznaĉajniji ekonomski benefit parka ostvaruje se kroz naplatu ulaznica na dva punkta: Bjeloši i Njeguši. Druge turistiĉke aktivnosti od kojih Park ostvaruje prihode su: izdavanje bungalova i djelatnosti infocentra kroz prodaju suvenira i promotivnog materijala. Nacionalni park Lovćen ostvaruje i godišnje naknade korišćenja dobara od JU Lovćen-Beĉići i Avanturistiĉkog parka koji se nalaze na Ivanovim koritima, kao i od JU Mauzolej na Jezerskom vrhu i Radio-difuznog centra koji se nalazi na Štirovniku. Ekonomska korist parka ostvaruje se i kroz naplatu korišćenja dobara nacionalnog parka za auto trke.

109 Ivanova korita se nalaze u samom srcu NP-a i predstavljaju centralnu zonu ponude. Osnovna privredna djelatnost za podruĉje lokaliteta Ivanova korita je turizam. IzgraĊeni su skromni kapaciteti koji ne narušavaju okolinu, i ĉine skromnu, ali znaĉajnu ponudu, NP-a. Ĉine ih odmarališta kapaciteta 200 leţaja, planinarski dom sa 35 leţaja. Uz ove kapacitete idu i skromni ugostiteljski sadrţaji. Ovaj punkt ĉini centar zbivanja u NP-u i podruĉju Lovćena. Na ovom prostoru najviše se razvio izletniĉki turizam, sa naglaskom na posjetu Mauzoleju, Ivanovim koritima i Njegušima, kao i rekreativno sportski i zdravstveni turizam. U širem pojasu Nacionalnog parka, nalaze se vrlo znaĉajni turistiĉki motivi, kao što su: Njeguši, Majstori, Konjsko, Kotorske serpentine, Pobori i drugo. U Nacionalnom parku Lovćen ne postoje stalna naselja, ali postoji odreċeni broj katuna koji se koriste sezonski. Zanemarljiv je broj domaćinstava u ovim katunima koji se sezonski bave stoĉarstvom koje je podrţano ekstenzivnom poljoprivrednom djelatnošću sezonskog karaktera. Sezonski se u parku na nekoliko lokacija nalaze štandovi za prodaju domaće hrane i koji i na takav skroman naĉin upotpunjuju ponudu Lovćena. Sagledavajući ekonomske parametre, moţe se uvidjeti da potencijali Nacionalnog parka Lovćen nijesu dovoljno iskorišćeni. Dosadašnji, nedovoljan razvoj privrednih i društvenih djelatnosti moţe predstavljati osnovu za buduću ekonomsku valorizaciju ovog prostora. Na prostoru NP Lovćen svoju djelatnost obavlja više subjekata, koji imaju karakter organizovane ustanove, ustanovljene od strane drţave. To pretpostavlja i neophodnost saradnje svih tih subjekata sa Nacionalnim parkom u cilju optimalizacije rješenja o naĉinu korišćenja prostora parka. Sa jedne strane, odreċeni subjekti na prostoru parka imaju odreċene djelatnosti, a sa druge strane je park ĉija je prvenstvena uloga oĉuvanje prirodnih resursa u odrţivom stanju. Kao korisnici parka na ovom prostoru nalaze se sljedeći subjekti: JU Mauzolej, JU Lovćen -Beĉići, Radiodifuzni centar i Vojska Crne Gore. Ekonomska ograniĉenja i faktori razvoja Danas se sve više govori o odrţivom razvoju i trend je u svijetu da zaštićena prirodna dobra budu u funkciji odrţivog razvoja. Priroda pruţa i omogućava odrţivi razvoj, a time i opstanak ljudske zajednice. Odrţivi razvoj je razvoj koji izlazi u susret potrebama sadašnjice, a da ne ugroţava sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Postoje razliĉita mišljenja o tome da li se u zaštićenim prirodnim dobrima od nacionalnog interesa moţe govoriti o ekonomskom rastu i razvoju. MeĊutim, u tim podruĉjima ne mogu se uzimati u obzir oni ekonomski elementi koji vaţe npr u industrijskim zonama. Potrebno je izmedju ostalog srušiti predrasude da zaštićeni prostor koĉi privredni razvoj. U zaštićenim prirodnim dobrima moguće je obavljati privredne djelatnosti, koje su u skladu sa odrţivim razvojem koji podrazumijeva ekonomski rast, ali ne bilo kakav i ne po bilo koju cijenu. Istovremeno, trebalo bi uvesti i nadoknadu po osnovu degradacije prostora od strane izvodjaĉa raznih infrastrukturnih sistema (putna i telekomunikaciona mreţa, dalekovodi i ostali vodovi, ţiĉara ), a što treba definisati kroz srednjo- i dugoroĉne planove upravljanja Parkom, odnosno odgovarajuću uredbu o naplati nadoknade u zaštićenom prirodnom dobru. Najznaĉajnije ekonomske djelatnosti u Nacionalnim parku Lovćen i koje bi trebalo unaprijediti u narednom periodu su: izlezniĉki i eko turizam. Plan daje naglasak na originalne sadrţaje, koji mogu biti komparativna prednost na uţem i širem trţištu. Primarni cilj je da se ovo podruĉje koje je saĉuvano u dosadašnjem periodu i koja ima veliku prirodnu vrijednost i dalje zadrţe svoju vrijednost, kao i da se unaprijedi njegova zaštita. Stanovništvo koje ţivi u blizini NP Lovćen mora se aktivno ukljuĉiti u one djelatnosti koje će unaprijediti njihov ţivot i rad, a samim tim će i uticati na sveukupni razvoj ovih podruĉja. Poseban aspekt treba posvetiti razvoju eko turizma jer je danas ovaj vid turistiĉke ponude u usponu u svijetu a traţnja je velika. Eko turizam koji je koncentrisan na promociju prirodnih vrijednosti po principima odrţivog razvoja i zaštite ţivotne sredine, prema podacima Svjetske turistiĉke organizacije (WTO) u svijetu trenutno predstavlja segment trţišta sa najbrţim razvojem sa godišnjim rastom od 5% ĉineći 6% svjetskog bruto društvenog proizvoda i 11,4% ukupne potrošnje. Evropa trenutno predstavlja lidera u oblasti eko turizma sa 98% ukupne turistiĉke ponude u ovoj sferi. Ruralni ambijenti, zaštićena prirodna dobra, tradicionalne i kulturne vrijednosti koje su oĉuvane, predstavljaju znaĉajne predispozicije za stvaranje konkurentne seoske turistiĉke ponude.

110 U blizini zaštićenih zona postoji znaĉajan potencijal na kojem se moţe organizovati organska proizvodnja. Za odluku o bavljenju organskom poljoprivredom vaţan je ekonomski motiv, tj. povoljan plasman proizvoda. Šansu za plasman proizvoda organske poljoprivrede pored traţnje lokalnog stanovništva predstavlja i sve veća turistiĉka traţnja. Osmišljenim marketinškim akcijama tipa Kupujmo domaće, stvorićemo ambijent da naši potomci ţive u bogatijoj zemlji gdje će se kapital usmjeravati na razvoj i obrazovanje budućih pokoljenja. Uz mnogobrojne prednosti koje postoje u Nacionalnim parku Lovćen za razvoj turizma postoje i nedostaci na koje u budućem periodu treba obratiti paţnju, a to su: - nepovezanost lokalne zajednice, - nedostatak subvencija i neodrţivost privatnih inicijativa, - nedostatak dodatne turistiĉke ponude, - nepovezanost više zajednica i turistiĉkih ponuda i - nedostatak marketinga. Povezanost lokalne zajednice bi doprinijela boljoj organizaciji i odluĉivanju, odreċjeni projekti bi se kvalitetnije implementirali kroz ukljuĉivanje lokalne zajednice a sve bi to rezultiralo ekonomskom razvoju podruĉja. Takodje lokalna zajednica bi trebalo da se više orjentiše ka prijemu turista. Dodatna turistiĉka ponuda kroz osnovne i specijalne sadrţaje bi zadrţale turiste da borave duţe i da doċu opet što je cilj svih koji se ozbiljno bave turizmom. Naravno, nije krajnji cilj da se razvije masovni turizam koji bi narušio prirodni ambijent ali svakako da se mora uvaţavati ekonomska odrţivost ovoga podruĉja. Više lokalnih zajednica koje gravitiraju ovom zaštićenom prirodnom dobru trebalo bi kroz zajedniĉku turistiĉku ponudu, kroz kvalitetan marketing da doprinesu razvoju ovoga podruĉja. Potencijali su veliki, mogućnosti razvoja postoje, tako da u narednom periodu treba uloţiti truda i sredstava da ţivot i rad u NP Lovćen i širem prostoru bude u funkciji odrţive valorizacije i ukupnog razvoja. Analiza trendova u turizmu Svjetski savjet za turizam i putovanja predviċa rast turizma u Crnoj Gori po stopi od 8% godišnje u narednih osam godina. Crna Gora je jedna od mladih, novo otkrivenih turistiĉkih destinacija na meċunarodnoj turistiĉkoj mapi, koje je u rastućoj fazi. Crna Gora je drţava sa dobrom prepoznatljivošću u svijetu, posebno zahvaljujući turizmu, prirodi i rezultatima nacionalnih sportskih timova u košarci, vaterpolu, fudbalu. Prema WTTC, Crna Gora je evropska najbrţe rastujuća turistiĉka destinacija. Turizam je tokom zadnjih godina doprinio ekonomskom rastu Crne Gore, posebno u periodu od 2001 do godine. Podaci o dolascima po mjesecu u periodu od 2002 do 2007 ukazuju da se, pored znatnog porasta broja turista svake godine i sezona produţila. Broj stranih turista je porastao od u 2001, na u godini. Osim toga, podruĉja u unutrašnjosti su biljeţila rast broja turista u ljetnjim mjesecima što ukazuje na prevazilaţenja sezonskog karaktera turistiĉkog sektora u Crnoj Gori. Ako se ostvare ciljevi Master plana turizma do godine turizam će postati vodeća grana (prema indikatorima GDP, nacionalni dohodak, zaposlenost, prihodi od uvoza), ĉiniće 20-25% ekonomije godine. U stvari, smještajni kapacitet od 280,000 kreveta bi bio većinom zadovoljen sa rizortima visokog nivoa (100,000 kreveta u hotelima visokog kvaliteta i 110,000 kreveta u apartmanima), dok 25.9 miliona noćnih boravaka (70% u hotelima; većinom stranih gostiju) bi generisalo snaţno povećanje sa 7,8 miliona noćnih boravaka (2008, MONSTAT). Analizirajući ove podatke u sektoru turizma, sa dodatnih 50,000 rezidenata/godinu za oĉekivati je da će generisati znaĉajno povećanje turista u NP Lovćen. Ako je prosjeĉni broj posjetilaca tokom zadnjih godina, oĉekuje se da će on porasti za minimalno 5 puta do godine, odnosno na godišnje. Planirani scenario predviċa da se eliminišu kljuĉni konkurentski nedostaci destinacije NP Lovćen, a to su: Nedostatak kvalitetne opšte infrastrukture (saobraćajna, hidro- i elektrotehniĉka infrastruktura, itd.); Depopulisano podruĉje; Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa u turistiĉkom smislu; Nedostatak turistiĉke infrastrukture;

111 Nedovoljna finansijska pomoć / subvencije za razvoj turizma; Nedostatak sistema finansiranja turistiĉke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora; Nedostatak dodatne turistiĉke ponude, sadrţaja i aktivnosti; Nedostatak interpretacijskih centara za posjetioce; Nedostatak integrisanog upravljanja posjetiocima i razvojem turizma uopšte. Iz analize konkurentskih nedostataka jasno se vidi da je ovo podruĉje, uprkos postojećim turistiĉkim centrima NP Lovćen, ipak na samom poĉetku turistiĉkog razvoja, a upravo se iz tog razloga projekti za izgradnju konkurentnosti u turizmu NP Lovćen odnose iskljuĉivo na projekte / programe vezane uz izgradnju turistiĉke infrastrukture i projekte podrške razvoju, a kao poĉetnu taĉku za odrţiv razvoj kompletnog turistiĉkog lanca vrijednosti u nadolazećem razdoblju. Ovi su projekti uglavnom odgovornost javnog sektora ovog podruĉja, odnosno implementacija nekih od njih, zapravo, zavisi od saradnje javnog i privatnog sektora. Preduslovi za razvoj turizma u NP Lovćen Preduslov bolje ekonomske valorizacije NP je poboljšavanje turistiĉke infrastrukture. Vodeći raĉuna o kljuĉnim principima razvoja, proizašla je i inicijativa izrade ţiĉare koja će povezati istorijsku prijestonicu Cetinje sa Kotorom, a preko prostora NP Lovćen. Ovdje se mora napomenuti kako je to kljuĉni projekt koji zadovoljava sve te preduslove i na harmoniĉan naĉin premošćuje prije navedene probleme dostupnosti i baziĉne i turistiĉke infrastrukture. Logika predloga razvoja takve turistiĉke infrstrukture, je detaljno obrazloţena u prethodnim razmatranjima. Pored toga, vaţno je uraditi prilagoċavanje koncepta razvoja turizma modelu jednodnevnih izleta i posjeta i prilagoċavanje svih iskustvenih zona takvom modelu, dok model višednevnog boravka posvetiti prema lokalnoj i regionalnoj potraţnji koja moţe imati potencijal od 300 hijada potencijalnih gostiju (prema broju stanovnika u regiji). Ekonomski troškovi i odrţivost Proces tranzicije u regionu i u Crnoj Gori omogućio je da se u nova demokratska i trţišno zasnovana društva integrišu razmatranja o zaštiti ţivotne sredine. Razvoj Crne Gore biće bitno opredijeljen odlukama o odrţivom razvoju i zaštiti ţivotne sredine. Zaštita ţivotne sredine biće izmeċu ostalog trošak našeg razvoja i zahtijevaće znaĉajna finansijska sredstva, znanje, kulturu, kadrove, tehnologije i investicije. Glavni razlog uspostavljanja zaštićenih prirodnih dobara je oĉuvanje nekog tipa biofiziĉkog procesa ili stanja kao što su divlja populacija, prirodna sredina, pejzaţ iili neke kulturno istorijske vrijednosti. Crna Gora kao ekološka drţava treba da zadrţi komparativnu prednost, zdravu ţivotnu sredinu, koja je faktor razvoja i kvalitetnog ţivota. NP Lovćen ima izuzetno vaţnu ulogu, kako lokacijom, tako i sadrţajima u razvoju zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori. Turistiĉka i druga valorizacija zaštićenog prirodnog dobra predstavlja uvijek aktuelan problem u upravljanju zaštićenim prirodnim dobrima, u ĉemu nije izuzetak ni nacionalni park. Posebna paţnja se treba posvetiti planu upravljanja NP Lovćen. NP Lovćen, osim iz sopstvenih prihoda, donacija i drugih izvora, finansira se u skladu sa zakonom i prihodima iz budţeta. Zadnjih godina povećana su izdvajanja za NP Lovćen i ako i tako povećana nisu dovoljna za optimalno funkcionisanje NP Lovćen. Uloga drţave je velika i glavna u oĉuvanju prirodnih vrijednosti NP Lovćen. Većina drţava danas izdvaja jedan dio budţetskih sredstava za finansiranje nacionalnih parkova i drugih zaštićenih zona, a Crna Gora ima i dodatnu potrebu s obzirom da je deklarisana kao ekološka drţava. Najznaĉajniji izvori finansiranja dolaze i iz javnog i iz privatnog sektora. Treći izvor finansiranja sredstva meċunarodnih finansijskih institucija i EU mogu se iskoristiti samo uz jasno definisane strategije razvoja i odreċivanje prioriteta u ţivotnoj sredini, uz ostvarivanje uslova za trţišnu ekonomiju. MeĊunarodne institucije, kao što je Austrijsko crnogorsko partnerstvo i druge, u zadnjem periodu su ulagale odreċena sredstva u NP Lovćen. Obnovljeni su i izgradjeni odredjeni objekti neophodni za samo funkcionisanje parkova, uredjeni su i izgradjeni razni mobilijari, staze, vršena su i direktna ulaganja u zaštitu flore i faune, tako da se te institucije odigrale veoma znaĉajnu ulogu u vremenu nedostatka drugih izvora finansiranja da se zaštiti jedinstveni prirodni ambijent.

112 Prosjeĉni prihodi i rashodi za zadnjih tri godine su dati u tabeli 1 i 2. Tabela br. 1. Izvori prihoda NP Lovćen Izvori prihoda Iznos Ulaznice Korišćenje dobara N.P Izdavanje Bungalova Prihod informacionog.centra mape,suveniri, Prihodi od zav.za zapošljav Prihodi po osnovu amortiz Ukupno sopstveni prihodi Tabela br. 2. Rashodi NP Lovćen Iznos Vrsta rashoda Bruto plate 111,394 Gorivo 11,006 Energija i materijal 2,300 Marketing 5,100 Štamp.ulaznica 14,640 Osiguranje imovine i vozila 1,091 Održ.osn.sred. 7,435 Amortizacija 8,383 Administrativni troškovi 8800 Ukupno rashodi Glavni menadţment programi u NP Lovćen su: Funkcija zaštite i razvoja, Korišćenje dobara, Pruţanje usluga, Turistiĉki proizvodi Slijedom planiranih sadrţaja, predlaţe se fokus na razvoju sljedećih kljuĉnih proizvoda turistiĉke destinacije NP Lovćen : seoski (ruralni turizam), specijalni interesi, gastronomija, touring, ljetni i zimski boravak na planini. U nastavku slijedi objašnjenje svakog proizvoda u smislu njegovog opisa i ekonomske valorizacije. Seoski (Ruralni) turizam podrazumijeva i ukljuĉuje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadrţaja koje organizuje ruralno stanovništvo u ruralnim podruĉjima i destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentuje tradicionalnu gostoljubivost i ţivotne vrijednosti lokalnog stanovništva, te je poluga ekonomskog razvoja i podizanja ţivotnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima odrţivog razvoja i oĉuvanja prirodnih resursa. Danas su u Evropi izrazito poznate turistiĉke ruralne marke Francuske (Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). Posmatrano u prethodnom petogodišnjem razdoblju, u ruralnom turizmu je ostvareno preko 18 miliona putovanja godišnje, odnosno oko 7% ukupnih meċunarodnih putovanja. Prosjeĉna potrošnja po putovanju iznosi oko Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosjeĉni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3-4%. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Holandije, te zajedno ĉine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma.

113 Ruralni turizam predstavlja obiĉno drugi ili treći odmor i traje najduţe do 10 dana. Proizvod je vrlo sezonalan i vrhunci potraţnje su u proljeće i jesen. Proizvod specijalnih interesa sastoji se od više trţišnih niša, a podrazumijeva rekreativne aktivnosti koje se dogaċaju u prirodnom, neobiĉnom, egzotiĉnom, udaljenom ili divljem okruţenju. Usko je povezan sa visokim nivoom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a najĉešće se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici oĉekuju iskustvo (kontrolisanog) rizika i/ili uzbuċenja, ili, s druge strane, mira pri ĉemu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Proizvodi specijalnih interesa, odnosno, rekreacije u prirodi većinom se veţu za odreċenu sezonu, ali s obzirom na veliki broj njegovih trţišnih niša, proizvod je atraktivan tokom cijele godine. Ovaj proizvod obiĉno predstavlja treći odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tokom glavnog odmora, a upravo to daje šansu NP Lovćen da ovim proizvodom cilja na šire trţište Crne Gore i regije, a osobito u ljetnoj sezoni. Gastronomija je turistiĉki proizvod koji integriše tradicionalni naĉin pripreme i usluţivanja lokalnih specijaliteta sa sofisticiranijim pristupom komercijalizaciji za potrebe turista. Gastronomska ponuda NP Lovćen mora objediniti sve specijalitete ovog kraja: pršut, sir, hljeb ispod saĉa, itd. Iz tog razloga je vaţno da se kreiraju trţišne marke specifiĉnih tradicionalnih gastronomskih proizvoda ovog kraja. Posebno je vaţna integracija lokalnih pića i gastronomije. Osim što je turistiĉki proizvod gastronomije profesionalno oblikovan i komercijalizovan kao samostalan proizvod, on će jasno biti znaĉajan element u svim ostalim turistiĉkim proizvodima NP Lovćen. Turistiĉki proizvod tura ( touring ) je jedan od najznaĉajnijih proizvoda u receptivnom turizmu. Uobiĉajena praksa je da se u ţeljenu destinaciju dolazi autobusom, automobilom ili avionom, nakon ĉega zapoĉinje odreċena tema ture. Ovaj proizvod se moţe komercijalizovati za grupe, ali i u obliku popularnog tzv. individualnog touringa, gdje gosti uzimaju automobil i samostalno kreću u razgledavanje šireg podruĉja NP Lovćen. Zimski i ljetni boravak na planini je po broju ostvarenih dolazaka i noćenja jedan od najbrojnijih sektora turizma. U zadnjih dvadesetak godina, rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali će još dugi period biti najbrojniji. U sluĉaju NP Lovćen, ovaj proizvod sastoji se od razliĉitih odmorišno-rekreativnih aktivnosti u zimskim i ljetnim mjesecima. Zimski odmor se uglavnom orjentiše na sportove i rekreaciju na snijegu, a ljetne aktivnosti odnose se na široki spektar rekreativnih aktivnosti u prirodi. Na domaćem trţištu, ovaj proizvod preuzima ulogu prvog odmora u zimskim, ali i u ljetnim mjesecima, dok je za meċunarodno trţište u ulozi drugog ili trećeg odmora u godini. Projekti Planiranje i razvoj svake destinacije, a u kontekstu definisane i usaglašene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i kljuĉne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. Planskim konceptom su definisani kljuĉni konkurentski nedostaci, koji predstavljaju polazišnu taĉku za konaĉni prijedlog kljuĉnih projekata ovog podruĉja. Kljuĉni projekti koji se ovdje predlaţu mogu se podijeliti na projekte / programe izgradnje konkurentnosti NP Lovćen, te kljuĉne turistiĉke razvojne projekte. Kljuĉni projekti konkurentnosti: 1. Program razvoja dostupnosti i pristupa, 2. Program razvoja javnih usluga i infrastrukture, 3. Program poboljšanja prirodnih i socio-kulturnih resursa, 4. Koncept pješaĉkih / planinarskih i biciklistiĉkih ruta, 5. Opštinski planovi koji se odnose na ţivotnu sredinu, estetiku, atrakcije i sl, 6. Koncept vidikovaca NP Lovćen, 7. Program turistiĉke signalizacije i interpretacije, 8. Sistem turistiĉkog informisanja, 9. Sistem interne mobilnosti i parking i 10. Destinacijska menadţment organizacija. Razvojno investicioni projekti su:

114 1. Interpretacijski centar Ivanova korita, 2. Njeguši muzej tematski park, 3. Njegošev mauzolej Jezerski vrh, 4. Park brdskog biciklizma, 5. Projekat planinarskih domova. U nastavku su navedene pretpostavke koje predstavljaju osnov za projekcije poslovanja kljuĉnih investicionih projekata. A. INVESTICIJE procjena potrebnog iznosa ulaganja potrebnog za izgradnju svih planiranih sadrţaja bazira se na uobiĉajenim troškovima gradnje objekata sliĉnih karakteristika u Jugoistoĉnoj Evropi, korigovanim za specifiĉnosti lokalnog trţišta; fokus je na hotelske objekte apartmanskog tipa sa prosjeĉno 3 do 4 internacionalne zvjezdice uz koje se razvija nekoliko objekata apartmansko-rezidencijalnog tipa koji povećavaju smještajnu ponudu destinacije; predloţene investicije se baziraju na benĉmark analizi sliĉnih projekata u regionu uvaţavajući lokalne standarde; planiraju se dodatni sadrţaji - rekreacioni centar, destinacioni centar sa komercijalnim sadrţajima i drugo, a ĉija je realizacija povezana i s jakom ulogom javnog sektora, to jest sadašnjih i potencijalno osnovanih javnih institucija; procjena ulaganja u turistiĉku infrastrukturu i sadrţaja koje valja izgraditi, uporeċeno sa sliĉnim projektima u regionu; B. PRIHODI prosjeĉno realizovane cijene po vrstama smještajnih kapaciteta planiraju se na osnovu analize trţišta na podruĉju srednjeg i jugoistoĉnog evropskog okruţenja projekta umanjene za 20%; zauzetost smještajnih jedinica se planira na osnovu analize trţišta evropskog okruţenja umanjeno za 15%; procjena odnosa smještajnih prihoda i ostalih prihoda planirana je za svaki objekat posebno a na bazi uobiĉajene internacionalne prakse i standarda unutar predloţenih tipova i kategorija objekata; C. TROŠKOVI uvaţavanje troškovnih standarda meċunarodne hotelske industrije; uvaţavanje udjela troškovnih kategorija u lokalnoj hotelskoj industriji; primjena metodologije USALI (jedinstveni sistem raĉunovodstva za smještajnu industriju); primjena standarda zapošljavanja prema kategoriji / sobi koji su internacionalno prihvatljivi i uvećanih do 10% za prilike Crne Gore; Procjena prihoda i rashoda za NP Lovćen Realizacijom planiranog koncepta NP Lovćen će biti ekonomski odrţiv, to jest moći će se realizovati plan upravljanja parkom iz sopstvenih izvora. Projekcija izvora prihoda i rashoda za NP Lovćen je dat u tabeli 3 i tabeli 4 (na godišnjem nivou). Tabela br. 3. Izvori prihoda NP Lovćen Izvori prihoda Iznos Ulaznice Korišćenje dobara N.P Izdavanje bungalova Prihod inf.c Suveniri Ukupno sopstveni prihodi Tabela br. 4. Rashodi NP Lovćen

115 Vrsta rashoda Iznos Bruto plate Gorivo Energija i materijal Marketing Štamp.ulaznica Osiguranje imovine i vozila Održ.osn.sred Amortizacija Administrativni troškovi Ukupno rashodi Projekcija prihoda i rashoda je data na bazi realizacije i stabilizacije projekata konkurentnosti i ključnih investicionih projekata. U nastavku dajemo i preliminarnu projekciju investicija za planirane projekte: Tabela br. 5 Investicije Projekat Investicija Interpretacijski centar Ivanova korita Njeguši muzej tematski park Njegošev mauzolej jezerski vrh Park brdskog biciklizma Projekat planinarskih domova Ukupno Navedene projekcije prihoda i rashoda se odnose samo na sadrţaje kojim upravlja NP Lovćen. Ukupni prihodi od turizma se procjenjuju po osnovu pretpostavki koje su prethodno navedene. Polazi se od broja turista na godišnjem nivou , s prosjeĉnim trošenjem oko 200 eura. Dakle, godišnji prihod će se ostvarivati na nivou od , od treće do pete godine stabilizacije projekta. Operativni troškovi se procjenjuju na nivou 65% prihoda, tako da je razlika prihoda i troškova oko eura. Na ovom nivou razrade plana i dobijenih kljuĉnih performansi, vidljivo je da plan ima vrlo ozbiljan ekonomski potencijal uz zaštitu NP Lovćen. Moţe se sa velikom sigurnošću pretpostaviti da će: Planirani sadrţaji imati dugoroĉno stabilan potencijal generisanja prihoda: Novostvorena vrijednost projekta biti na nivou standardnih indikatora u oblasti turizma; Projekat dati podsticaj lokalnom zapošljavanju; Projekat razvoja biti usklaċen sa Strategijom razvoja turizma Crne Gore, kao i sa ekološkom orijentacijom Crne Gore da dodatno podstiĉe tradicionalne vrijednosti; Plan omogućavati znaĉajnu investicionu aktivnost. Predloţeni planski sadrţaji i njihovo ostvarenje će imati za posljedicu integralni preobraţaj prostora Cetinja, Budve u smislu poboljšavanja turistiĉkih proizvoda i valorizacije ekonomskih potencijala.

116 13.2. DEMOGRAFSKE PROJEKCIJE Slijede projekcije broja stanovnika i domaćinstava u naseljima šire zone NP Lovćen ( g.) I varijanta 6 - na osnovu izraţenih tendencija broj stanovnika broj domaćinstava Naselje Bjeloši Vrba Vrela Dubovik z Dugi Do z Erakovići Ţanjev Do Majstori Njeguši Obzovica z Oĉinići Ugnji Brajići 33 z z Lapĉići Pobori Mirac Ĉavori z Ukupno II varijanta - ciljna varijanta broj stanovnika broj domaćinstava Naselje Bjeloši Vrba Vrela Dubovik z Dugi Do z Erakovići Ţanjev Do Majstori Njeguši Obzovica z Oĉinići Ugnji Brajići 33 z z Lapĉići Pobori Mirac Ĉavori z Ukupno Da bi se ostvarila ciljna varijanta projekcije broja stanovnika u naseljima šire zone NP Lovćen potrebno je stvoriti uslove za povratak stanovništva (s obzirom da u gotovo svim naseljima ne postoje uslovi za prirodno obnavljanje zbog izuzetno nepovoljne starosne strukture stanovništva), a to će se postići: razvojem turizma (posebno u ulaznim punktovima Njeguši i Bjeloši), razvojem seoskog turizma (eko i etno katuni), 6 Projekcija je raċena metodom ekstrapolacije, jer ne postoje podaci o prirodnom kretanju stanovništva seoskih naselja. 7 Prema prvim rezultatima popisa za godinu podaci o broju stanovnika i domaćinstava su zaštićeni 8 Prema prvim rezultatima popisa za godinu podaci o broju stanovnika i domadinstava su zaštideni

117 razvojem poljoprivrede (proizvodnja zdrave hrane i prepoznatljivih poljoprivrednih proizvoda sa ovog podruĉja), poboljšanjem kvaliteta lokalnih saobraćajnica, rješavanjem problema vodosnabdijevanja, obnovom sela (obnova autentiĉne seoske arhitekture). 14. KONCEPT ORGANIZACIJE PROSTORA Na buduću organizaciju prostora Parka od snaţnog uticaja je njegovo neposredno i šire okruţenje. Sjeverozapadni dio zaštitne zone Parka je dio Prirodno i kulturno-istorijskog podruĉja Kotora koje je upisano na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine. Bokokotorski zaliv je i na Listi najljepših zaliva svijeta. Na istoĉnoj strani je Istorijsko jezgro Cetinja, Prijestonice Crne Gore, koje je zbog svojih kulturnih vrijednosti u postupku upisa na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine. Kvalifikacija podruĉja Lovćena u kategoriju Nacionalnog parka proizašla je iz integralnog sagledavanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti podruĉja. Uvaţavajući ove ĉinjenice, prostor NP Lovćen i njegove zaštitne zone sagledan je cjelovito i jedinstveno tretiran, a predloţenim rješenjima budući sadrţaji i aktivnosti su distribuirani ravnomjerno i disperzivno. Poseban vid zaštite prirodne i kulturnoistorijske baštine planiran je i za neposredno okruţenje, tj. zaštitnu zonu, koja ima ulogu da amortizuje uticaje i štiti od mogućeg pritiska koje meċugradsko okruţenje moţe izazvati na ovo podruĉje. Osovinu sistema predstavlja transferzala Kotor Cetinje, koja poĉinje ulaskom u Bokokotorki zaliv, od strane Dubrovnika, pa duţ obale uz istorijska primorsko-pomorska naselja duţ obale do Starog grada Kotora, starim kolskim putem preko Njeguša, ivicom visoravni masiva Lovćena preko Brajića do Cetinja. Sve zone i lokaliteti u zonama funkcionalno su povezani sistemom postojećih i planiranih kolskih puteva, biciklistiĉkih i pješaĉkih staza. Tome treba dodati i planiranu ţiĉaru na potezu Dub Kuk Ivanova korita Cetinje, uz razmatranje mogućnosti da se uspostavi ţiĉara od Ivanovih korita ka široj zoni Mauzoleja. U jedinstven sistem povezana su sva znaĉajna kulturno-istorijska mjesta: Cetinje - Njegošev mauzolej Ivanova korita - Njeguši - Kotor - Budva. Posjetu pomenutih destinacija moguće je realizovati ţiĉarom, mreţom kolskih puteva razliĉitih kategorija, preteţno opštinskih, koji pruţaju mogućnost kruţnog obilaska lokaliteta. Motivi posjete Nacionalnom parku, osim posjete Njegoševom mauzoleju, vezani su za prirodne, pejzaţne i ambijentalne vrijednosti ovog prostora. To su prije svega geomorfološke karakteristike kraškog terena, raznovrsna flora i vegetacija, sloţena i bogata po vrstama i endemskim oblicima fauna, kao i prirodni i antropogeni pejzaţ. U zoni Nacionalnog parka planiran je i regulisan naĉin obnove i revitalizacije katuna, kao i pitanje upravljanja površinama parka u pogledu šumarstva i poljoprivrede. Park Lovćen ima brojne potencijale rekreativnog turizma. Osnovni oblici ljetnje zabave i rekreacije (i sportova) na Lovćenu bili bi izletniĉki turizam, voţnja bicikla, šetnje i planinarenje po planinskim putevima i stazama. Zimi Lovćen pruţa odreċene mogućnosti uĉenja, zabave i rekreacije na snijegu (sankanje i djelimiĉno skijanje) u neposrednoj blizini velikih turistiĉkih centara na Primorju. Osim za osnovne oblike rekreacije, na Lovćenu se pruţaju izuzetne mogućnosti za sportski turizam. Motiv sportista, osim boravka u ĉistoj prirodi, bili bi treninzi, sportska takmiĉenja i "visinske pripreme". TakoĊe, vaţan dio turistiĉke ponude koju pruţa Lovćen je i zdravstveni turizam. Ovaj oblik turizma bazirao bi se na ljekovitim svojstvima planinsko-primorske klime, nadmorske visine i šuma, a na posredan naĉin i kroz ljepotu prirodnih i antropogenih pejzaţa. Pored lijeĉenja prirodnim faktorima u klimatskim lijeĉilištima mogli bi se ponuditi programi kompletne medicinske rehabilitacije i preventive. Bogatstvo Lovćena u floristiĉkom i faunistiĉkom smislu i karakteristiĉna geološka graċa pruţaju mogućnost za odvijanje odreċenih nauĉnih i obrazovnih djelatnosti, kao što su: razgledanje prirodnih fenomena,

118 nauĉnoistraţivaĉki rad, nauĉni skupovi. TakoĊe, bogatstvo, raznovrsnost i stanje u kojem se nalazi arhitektonska baština pruţa mogućnosti za njeno dalje prouĉavanje dok se u procesu obnove stvaraju uslovi za njenu punu valorizaciju. Podruĉje zaštitne zone, iako izvan granica NP, ĉini sa njim jedinstvenu prostornu cjelinu tako da ima veliki znaĉaj i zahtijeva odreċeni reţim zaštite. U ovoj zoni potrebno je obezbijediti zaštitu zemljišta, šuma, flore i faune, oĉuvanje pejzaţnih i ambijentalnih vrijednosti uz revitalizaciju starih seoskih naselja i sanaciju puteva. Kao zone i objekti posebne zaštite ukljuĉene su sve cjeline kao i pojedinaĉna prirodna i kulturna dobra. Na podruĉju k.o. Njeguši (k.p. 4654/5, 4694/2, 4695, 4930/2, 4698/4) u zoni Štirovnika predvidjena je lokacija posebne namjene, za potrebe Ministarstva odbrane. Neophodno je svaku gradnju i kasnije korišćenje objekata uskladiti sa uslovima zaštite prirodnih vrijednosti u I zoni zaštite. Mreţa naselja i centara Planirana struktura mreţe naselja rezultat je evolucije postojećih odnosa kroz planirane aktivnosti u prostoru i tako uspostavljenih novih odnosa. Na širokom potezu uspostavlja se balansirani odnos razvoja centara okolnog podruĉja (Cetinja, Kotora, Budve). U zoni Nacionalnog parka uspostavljena je mreţa naselja sljedećih kategorija: Primarni turistiĉki centar na Ivanovim koritima; Sekundarni turistiĉki centar katun Majstori sa predjelom netaknute prirode Konjsko (rezervat bukove šume); Tercijalni turistiĉki centri na ulazu u Park - naselja Bjeloši i Krstac; Katuni turistiĉkog znaĉaja - Dolovi sa Lokvama, Veliki Bostur, Kuk; (svi katuni u zoni NP ambijentalno-arhitektonskog znaĉaja) Na prostoru zaštitne zone Parka najveće naselje su Njeguši, sekundarni centar ruralnog karaktera u Prijestonici Cetinje. Stalna naselja u zaštitnoj zoni parka su: Oĉinići, Ugnji, Vrela, Obzovica, Brajići, Lapĉići, Podi, Mirac, Ţanjev do, Dubovik. Kljuĉne postavke koncepta organizacije prostora NP Lovćen Uvaţavajući nalaze iz Dokumentacione osnove, preporuke i smjernice iz drţavnih planova i strategija, inicijative sa lokalnog nivoa i projekcije po sektorskim nivoima, kao kljuĉne postavke koncepta organizacije odnosno zaštite, uredjenja i korišćenja NP Lovćen se definišu: 1. zaštita prirodnih vrijednosti, kulturnog predjela i graditeljske baštine NP i okruţenja, 2. unaprjeċenje i specijalizacija turistiĉke ponude za cjelogodišnje korišćenje potencijala NP (boravak, kulturne i sportske aktivnosti, izleti, ţiĉara), 3. poboljšanje strukture šumskog fonda, kroz biološku rekonstrukciju autohtonih vrsta i vraćanje autentiĉnog ambijenta, 4. unaprjeċenje poljoprivrede kroz razvoj stoĉarstva i proizvodnja tipiĉnih preraċevina od mlijeka i mesa te podrška aktiviranju katuna u NP i okruţenju, 5. poboljšanje funkcionalnih veza sa okruţenjem, imajući u vidu poloţaj izmeċu Cetinja, Kotora i Budve, 6. zadovoljavajuće rješavanje vodosnabdijevanja, 7. stvaranje preduslova za izgradnju ţiĉare od Kotora preko Krsca i Ivanovih korita do Cetinja; 8. stvaranje preduslova za izgradnju dalekovoda 400 KV od Primorja do Pljevalja; U narednim poglavljima slijedi razrada svih navedenih postavki.

119 15. ZAŠTITA PRIRODNIH, PREDIONIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI ZAŠTITA PRIRODE Koncept zoniranja NP Lovćen Za polaznu osnovu za definisanje zona zaštite u NP Lovćen uzeti su sljedeći kriterijumi: (i) zastupljene prirodne vrijednosti zbog kojih je ovo podruĉje stavljano pod zaštitu u kategoriji nacionalni park, a to su prvenstveno šume koje ĉine 67% teritorije ovog NP-a, (ii) zastupljenost vrsta i staništa po osnovu Bernske konvencije 9 i EU direktive o staništima i (iii) prostorna distribucija postojeće i planirane infrastrukture 10 ali i drugih postojećih ili planiranih graċevinskih objekata koji mogu imati uticaj na vrijedna prirodna staništa i vrste NP Lovćen. U skladu sa navedenim kriterijumima utvrċene su granice: a) I zone zaštite u kojoj se sprovode mjere koje odgovaraju reţimu zaštite I stepena stroga zaštita 11, b) II zone zaštite u kojoj se sprovode mjere koje odgovaraju reţimu zaštite II stepena aktivna zaštita 12 i c) III zone zaštite u kojoj se sprovode mjere koje odgovaraju reţimu zaštite III stepena odrţivo korišćenje 13. Zbog promjena u uslovima za njihovo upravljanje 14, ali i samoj zakonskoj definiciji rezervata prirode, svi prethodnim Planom definisani opšti i posebni rezervati prirode ovim Planom se predlaţu da budu svrstani u kategoriju posebni rezervat prirode 15, u skladu sa vaţećom zakonskom regulativom iz oblasti zaštite prirode, a koja se odnosi na reviziju statusa zaštićenih prirodnih dobara. Pored prostorne distribucije vrsta i staništa koje su identifikovane po osnovu Bernske konvencije (EMERALD sajt Lovćen ) i direktive EU o staništima, dodatno su uzete u obzir i tzv, ustaljene funkcionalno ekološke veze koje obezbjeċuju integritet zona zaštite izmeċu uglavnom ranije identifikovanih rezervata / I zona zaštite unutar NP-a. Po svom karakteru, te zone nijesu od najvećeg ekološkog znaĉaja za oĉuvanje vrsta / staništa koje se nalaze u njima, već za meċusobno povezivanje drugih, ekološki znaĉajnijih zona, a time i za obezbjeċenje ekološkog integriteta NP Lovćen. Ne zanemarujući ostale tipove staniša, za obezbjeċenje ekološkog integriteta NP Lovćen posebno se istiĉu šume, odnosno šumska staništa koja su već identifikovana po osnovu Bernske konvencije za EMERALD sajt Lovćen i po osnovu direktive EU o staništima 16. Isti su uzeti u obzir za prostorno definisanje najvaţnijih zona zaštite: I i II zonu zaštite. Imajući u vidu da je revizija administrativnih granica NP-a i posebnih rezervata prirode (ukljuĉujući reviziju njihovog statusa, kategorije zaštite, znaĉaja i dr) uslovljena izradom Studija zaštite, Planom su predviċena rješenja koja se u postupku izrade tih studija, u skladu sa zakonom, trebaju provjeriti i/ili potvrditi prije donošenje ak(a)ta o stavljanju pod zaštitu (za NP Lovćen - izmjene u Zakonu o nacionalnim parkovima, za posebne rezervate prirode - odluke o stavljanju pod zaštitu) i potom upisa u Centralni registar zaštićenih prirodnih dobara. 9 EMERALD sajt Lovćen 10 Ţiĉara Kotor Lovćen Cetinje, dvosistemski 400kV dalekovod Lastva Grbaljska Pljevlja, saobraćajnica Cetinje Ivanova korita Kotor 11 Shodno odredbama iz ĉlana 54 Zakona o zaštiti prirode, stav 1 12 Shodno odredbama iz ĉlana 54 Zakona o zaštiti prirode, stav 2 13 Shodno odredbama iz ĉlana 54 Zakona o zaštiti prirode, stav 3 14 IUCN-ova uputstva I preporuke koje su nastale u periodu od 1994 do 2011 a odnose se uopšte na sve kategorije upravljanja zaštićenim podruĉjima prirode ali i meċu njima i ona uputstva koja se direktno odnose na kategorije opšti i posebni rezervat (1a i 1b) 15 Ĉlan 38 iz Zakona o zaštiti prirode: Posebni rezervat prirode je lokalitet kopna ili mora, odnosno kopna i mora sa neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom prirodom, od naroĉitog znaĉaja zbog jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, a koje obuhvata stanište ugroţene divlje vrste biljaka, ţivotinja i gljiva, bez naselja ili sa rijetkim naseljima u kojima ĉovjek ţivi usklaċeno sa prirodom, koje se štiti radi oĉuvanja prirodnih uslova 16 Identifikovana šumska staništa sa (i) EU HD 92/47: 91K0 Ilirske šume Fagus sylvatica, 91W0 Mezijske bukove šume i 95A0 Visoke oromediteranske šume munike i molike i (ii) sa Rezolucije 4 Bernske konvencije Beech forests, Thermophilous and supra-mediterranea oak woods, Mixed Thermophilous forests & High oromediterranean pine forests

120 Opis granica posebnih rezervata prirode integrisanih u I zonu zaštite POSEBNI REZERVATI PRIRODE 1. a. U prvu grupu posebnih rezervata prirode spadaju izdvojeni prostori koji se nalaze unutar I zone zaštite NP-a i to: (i) izdanaĉke bukove i ĉetinarske šume na sljedećim prostorima: a) ispod Jezerskog vrha sa juţne strane (12,5ha 17 ) i oko Jezerca (25,4ha) i b) oko Treštenika - Trešteniĉkog vrha (12,4ha). Granice rezervata sa juţne strane Jezerskog vrha i rezervata oko Treštenika se predlaţu za izmjenu jer ih fiziĉki presijecaju objekti putne infrastrukture cesta, odnosno makadamski put. Zato je sami prostor ceste, odnosno makadamskog puta svrstan u III zonu zaštite. Zbog planiranog prolaska ţiĉare Kotor Ivanova korita Cetinje juţnim padinama Babljaka, ranije definisani rezervat na Babljaku je predloţen da bude prekategorisan i integrisan kao sastavni dio I zone zaštite na podruĉju Babljaka sjeverno od trase planirane ţiĉare Kotor - Cetinje. Shodno uslovima iz Zakona o zaštiti prirode koji se tiĉu reţima zaštite u I stepenu tzv stroga zaštita, ranije definisani rezervati na podruĉjima Goliša i Štirovnika predloţeni su da budu prekategorisani i integrisani kao sastavni dio I zone zaštite na podruĉju Štirovnika i Jezerskog vrha. Iz istih razloga se predlaţe prekategorizacija i integrisanje u I zonu zaštite svih ranije definisanih rezervata bukve, munike i drugih ĉetinara na padinama Lovćena, posebno Štirovnika. Ova grupa rezervata na taj naĉin obuhvata površinu od 50,3 ha. 1. b. U drugu grupu posebnih rezervata prirode spada visoka bukova sastojina na lokalitetu Konjsko (137,4ha) koja je ranije bila u kategoriji opšti rezervat prirode. Granica ovog rezervata poĉinje na Mainskom vrhu (1324) odakle ide granicom NP-a u pravcu sjeverozapada i na Murakovcu kod taĉke loma granice NP-a prema zapadu, skreće prema istoku i izbija na Rujiški vrh (1403m) sa koga izlazi na krivinu makadamskog puta za Konjsko. Nakon toga se granica lomi prema Batrićevoj glavi (1344m) a od te taĉke dalje savija u luku do poĉetne taĉke na Mainskom vrhu. 1. c. U treću grupu posebnih rezervata prirode svrstana je borova šuma na podruĉju Ljubinog potoka, prema Blatištima, ĉije su granice izmijenjene u odnosu na ranije stanje zbog planiranog prolaska ţiĉare Kotor Ivanova korita Cetinje tako da je sveden na površinu od 18,3ha. 1. d. U ĉetvrtu grupu posebnih rezervata prirode spadaju ranije definisani posebni rezervati prirode koji su manjih površina a nalaze se na podruĉju (i) Ruceve lokve (15,9 ha) i (ii) Sokola (20,6ha) kod Osmogrka. Ukupna površina posebnih rezervata prirode u NP Lovćen iznosi 242,5ha Opis granica zona zaštite I ZONA ZAŠTITE U I zonu zaštite su izdvojeni djelovi zaštićenog prirodnog dobra (NP Lovćen ) u kome su neznatno izmijenjene osobine staništa koja imaju izuzetan funkcionalno-ekološki znaĉaj, odnosno djelovi u kojima se omogućava odvijanje prirodnih bioloških procesa, oĉuvanje integriteta staništa i ţivotnih zajednica, ukljuĉujući izuzetno vrijedna kulturna dobra. U zonama sa reţimom zaštite I stepena sprovodi se stroga zaštita i u njima se: - zabranjuje korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata; - ograniĉavaju radovi i aktivnosti na nauĉna istraţivanja i praćenje prirodnih procesa; - dozvoljava posjeta u obrazovne, rekreativne i opšte kulturne svrhe; - sprovode zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u sluĉaju poţara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i ţivotinjskih bolesti i prenamnoţavanja štetoĉina. 17 Ovaj rezervat (12,5ha) ĉine 2 cjeline koje presijeca postojeća cesta Ivanova korita Mauzolej. Površine te 2 cjeline su 5,03ha (iznad puta) i 7,46ha (ispod puta).

121 Opis granica podruĉja u I zoni zaštite U skladu sa prethodno navedenim kriterijumima za zoniranje predloţena je izmjena ranije definisanih granica I zone zaštite NP Lovćen, tako da je sada ĉine 3 prostorne cjeline i to: (i) šire područje Štirovnika i Jezerskog vrha (611ha) u koje su integrisani ranije definisani rezervati prirode. Granica ovog podruĉja polazi sa Jezerskog vrha (1657m) obilazeći na udaljenosti od 60 m objekat Njegoševog Mauzoleja sa gumnom, pristupnom stazom, restoranom i parkingom, spuštajući se juţno u pravcu velike krivine kod Ĉiste strane (ispod kote 1513m) prateći pristupnu cestu za Mauzolej na istoj udaljenosti od 60m, odakle skreće u pravcu zapada do rezervata gdje granica mijenja udaljenost od ceste na rastojanje od 10 m. Nakon zone rezervata granica se vraća na udaljenost od 60 m od ceste, prateći je do raskrsnice kod MeĊuvršja (na koti 1361), odakle, krećući se u pravcu zapada, na istom rastojanju prati cestu za Krstac do kraja Kuka ispod Janĉine, gdje skreće u pravcu sjevera na vrh Janĉine (1444m) i dalje na kotu 1371, a potom na Gomile (1402m) gdje grebenom skreće na istok i preko kote 1228 dolazi na niţe vrhove Goliš (1479m) i Raduljica (1286m). Granica na Raduljici skreće prema jugu preko kote 1303m do kote 1325m gdje skreće u pravcu zapada na kotu 1513m, a odatle skreće ka sjeverozapadu ka poĉetnoj taĉki na Jezerskom vrhu na rastojanju od 60m od pristupne ceste za Mauzolej, pristupne staze, samog objekta Mauzoleja i gumna. (ii) područje Babljaka (78ha) koje sa istoĉne i dijelom sjeverne strane ograniĉavaju: postojeća cesta Ivanova Korita MeĊuvršje Kuk - Krstac i zona katuništa na Kuku, a sa juţne strane trasa planirane ţiĉare Kotor Cetinje. Granica ovog podruĉja polazi sa raskrsnice u MeĊuvršju krećući se u pravcu juga prema Ivanovim koritima, paralelno sa postojećom cestom na rastojanju od 30 m do taĉke ukrštanja sa koridorom planirane ţiĉare Kotor Cetinje. Odatle granica skreće u pravcu zapada i sjeverozapada, prateći koridor planirane ţiĉare Kotor Cetinje na rastojanju od 30 m, do mjesta njenog spoja sa mjesnim makadamskim putem na Kuku (na taĉki sa koordinatama , ) odakle skreće u pravcu sjeveroistoka prema poĉetnoj taĉki u MeĊuvršju, na naĉin što obilazi katuništa na Kuku, nakon kojih skreće ka postojećoj cesti MeĊuvršje Kuk na taĉki sa koordinatama , odakle prati tu cestu na rastojanju od 30 m do poĉetne taĉke kod raskrsnice u MeĊuvršju. (iii) šire područje od Majstorice preko Jasikove rupe, Osmogrka i Skrobotuše do Konjskoga i Studenih dolova (1022ha). Granica ovog podruĉja polazi sa Kuliješa (1357m) u pravcu sjevera do velike krivine makadamskog puta Bjeloši Konjsko (na taĉci sa koordinatama , ), odakle nastavlja na Hum (1415m) pa na raskrsnicu lokalnih pješaĉkih staza u Skrobotuši (na taĉci sa koordinatama , ) i dalje u pravcu sjevera i sjeveroistoka, sa istoĉne strane Ruĉeve lokve do visinske kote sa koordinatama , Granica potom skreće u pravcu sjevera i sjevero-zapada do Osmogrka (1332m) odakle nastavlja u pravcu sjevera do proplanka na lokalnoj pješaĉkoj stazi (na taĉci sa koordinatama , ) sa kojega skreće u pravcu zapada stazom koja obilazi rezervat Soko do raskrsnice staza (na taĉci sa koordinatama , ) sa koje skreće u pravcu jugozapada to visinske kote 1258 sa koje nastavlja u pravcu sjevera na Tvrdi kaba (1344m) a sa njega na visinsku kotu 1342m sa koje se spušta na lokalni makadamski put Ivanova korita Majstori, prateći ga u pravcu juga ka Majstorima sa njegove istoĉne strane na udaljenosti od 20 m do velike krivine (ispod kote 1347) na taĉci sa koordinatama , Sa te taĉke granica nastavlja u pravcu juga i jugoistoka, sa istoĉne strane Skale, do taĉke sa koordinatama , , a sa nje na kotu 1185m sa koje skreće u pravcu istoka do kote 1232m, da bi odatle skrenula u pravcu juga na Vojvodin vrh (1320m) i dalje do taĉke sa koordinatama , koja se nalazi na administrativnoj granici NP-a, gdje poĉinje granica posebnog rezervata prirode Konjsko. Prateći administrativnu granicu NP-a i posebnog rezervata prirode Konjsko granica dolazi do taĉke sa koordinatama , , sa koje skreće ka poĉetnoj taĉki na Kulješi preko taĉaka sa koordinatama: , ; , ; , i , Ukupna površina I zone zaštite u NP Lovćen iznosi 1.711ha. U tu površinu je ukljuĉen veći dio (211,7ha) površine posebnih rezervata prirode. II ZONA ZAŠTITE U II zonu zaštite su izdvojeni prostori u kojima su djelimiĉno izmijenjene osobine prirodnih staništa ali ne do nivoa da ugroţavaju njihov funkcionalno- ekološki znaĉaj, ukljuĉujući vrijedne predjele i objekte

122 geonasljeċa. U II zoni zaštite, odnosno zonama sa reţimom zaštite II stepena sprovodi se aktivna zaštita i u tim podruĉjima se mogu vršiti: - intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeċenja zaštićenog prirodnog dobra; - kontrolisano korišćenje prirodnih resursa u zaštićenom prirodnom dobru, bez posljedica po primarne vrijednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obiljeţja predjela i objekata geonasljeċa. Opis granica podruĉja u II zoni zaštite II zonu zaštite ĉine podruĉja koja okruţuju I zonu zaštite, a obuhvataju sljedeće prostorne cjeline: (i) područje koje okruţuje I zonu zaštite oko Štirovnika i Jezerskog vrha, sa ukupnom površinom od 866,3ha. Granica ovog podruĉja polazi sa granice koridora planirane ţiĉare Kotor Cetinje kod Rošca (1174m) odakle ide u pravcu sjeverozapada preko kote 1130m nakon ĉega obilazi Kruševice i Trešnju, krećući se postojećim pristupnim putem do skretanja tog puta prema zapadu gdje obilazi sa sjeverne strane kotu Obuhvatajući šumska podruĉja u toj zoni, granica nastavlja u pravcu zapada prema Krscu prije koga skreće u pravcu juga, obilazeću Vuĉi do nakon kojeg dolazi do postojeće saobraćajnice MeĊuvršje Krstac koju prati sa njene istoĉne strane. Granica kod Kuka skreće u pravcu istoka prateći cestu sa njene sjeverne strane do MeĊuvršja i dalje do Mauzoleja, obuhvatajući restoran, pristupnu stazu i objekat Mauzoleja sa gumnom. Nakon obilaska Mauzoleja, granica se spušta prema jugu prateći pristupnu cestu od Mauzoleja ka MeĊuvršju, sa njene istoĉne i juţne strane. Od MeĊuvršja granica prati istoĉnu stranu ceste ka Ivanovim koritima sa njene istoĉne strane, obilazeći potom Veliki i Mali Bostur, da bi prije Ivanovih Korita, u zoni Ljubinog potoka nastavila sjevernom ivicom koridora planirane ţiĉare Kotor Cetinje do poĉetne taĉke kod Rošca (1174m), ukljuĉujući obilaţenje isturene duple krivine na cesti Cetinje Ivanova korita ispod Presjeke. Koridor planirane ţiĉare Kotor Cetinje je širok 150m tako da su pojedinaĉne ivice koridora udaljene po 75 m od njene osovine. (ii) područje koje okruţuje I zonu zaštite na prostoru od Majstorice do Konjskoga i Studenih dolova i planirane trase 400 kv dalekovoda Pljevlja Lastva Grbaljska (717ha). Granica ovog podruĉja polazi sa Murakovca - taĉke spajanja zajedniĉke granice I zone zaštite i posebnog rezervata prirode Konjsko sa administrativnom granicom NP-a, odakle se granicom NP-a pruţa prema zapadu do Vratna gdje skreće u pravcu sjevera preko raskrsnice staza na koti sa koordinatama , do kote 1175m i dalje prema Skali obilazeći manju šumovitu zonu sa zapadne strane kote 1236m da bi potom nastavila istoĉnom ivicom pristupnog makadamskog puta od Ivanovih Korita za Majstore. Prije odvajanja tog puta na Ivanovim koritima granica skreće prema istoku, prateći postojeću cestu na rastojanju od m, u zavisnosti od konfiguracije terena i postojećih objekata, krećući se preko Duge njive do Gole strane kod Bjeloša, tako da su postojeće kuće i drugi objekti iskluĉeni iz ove zone. Od Gole strane prema jugu granica prati zapadnu trasu 2-sistemske sekcije planiranog 400 kv dalekovoda Lastva Pljevlja na rastojanju od 70 m od osovine trase, sve do izvora Kulješa gdje se granica veţe na administrativnu granicu NP-a i dalje na poĉetnu taĉku na Murakovcu. (iii) područje Đurđevca i Trešteničkog vrha sa zapadne strane pristupnog puta od Ivanovih Korita za Majstore (310ha). Granica ovog podruĉja poĉinje sa Skale i to sa zapadne strane postojećeg pristupnog puta od Ivanovih korita za Majstore odakle ide na zapad do postojeće staze ispod Babine glave gdje skreće u pravcu sjevera i istom stazom okruţuje Zverinjaĉke rupe preko kote 1351m, pa iznad ĐurĊeve glave izlazi na kotu 1310m sa koje se spušta na zapadnu ivicu postojećeg puta Ivanova korita Majstori kod njegovog odvajanja na Ivanovim koritima. Prateći zapadnu ivicu tog puta granica ide u pravcu juga do poĉetne taĉke na Skali. (iv) područje oko I zone zaštite na Babljaku (80ha). Granica ovog podruĉja prati zapadnu ivicu postojeće ceste Ivanova korita MeĊuvršje, poĉev od prvog vidikovca na Kostrikama, spuštajući se u pravcu zapada ka administrativnoj granici Parka do taĉke koja je udaljena 50m od administrativne granice NP-a, odakle skreće u pravcu juga do taĉke ukrštanja sa sjevernom ivicom koridora planirane ţiĉare Kotor Cetinje koju slijedi do taĉke ukrštanja sa cestom Ivanova Korita - MeĊuvršje, koju prati do raskrsnice u MeĊuvršju odakle nastavlja u pravcu zapada juţnom stranom ceste MeĊuvršje Kuk - Krstac od koje se odvaja prije Kuka da bi zaobišla postojeća katuništa na Kuku. Nakon obilaţenja zone katuništa na Kuku, granica se vraća na cestu za Krstac prateći je njenom zapadnom stranom do poĉetne taĉke na Kostrikama. Ukupna površina II zone zaštite u NP Lovćen iznosi 1973,3ha. U tu površinu je ukljuĉen manji dio (30,8ha) površine posebnih rezervata prirode.

123

124 III ZONA ZAŠTITE U prostorima koji su svrstani u III zonu zaštite zastupljena su staništa koja nijesu od velikog znaĉaja za funkcionalno- ekološko povezivanje i integritet NP-a. U njima se mogu obavljati: - intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeċenja zaštićenog prirodnog dobra; - razvoj naselja i prateće infrastrukture; - radovi na ureċenju objekata kulturno-istorijskog nasljeċa i tradicionalnog graditeljstva; - oĉuvanje tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva, - selektivno i ograniĉeno korišćenje prirodnih resursa. Opis granica podruĉja u III zoni zaštite Za potrebe odrţivog korišćenja prostora i odrţivo korišćenje resursa NP-a formiraće se III zona zaštite koja obuhvata: - zone sa postojećim i planiranim graċevinskim objektima (Ivanova korita, Majstori, Kuk, Dolovi), - zone planiranih infrastrukturnih elemenata: a) ţiĉara Kotor Lovćen Cetinje (150 ha) i b) dvosistemski 400kV dalekovod Lastva Grbaljska Pljevlja ukljuĉujući preostalo podruĉje do administrativne granice NP-a na istoku (934,9ha), - postojeću saobraćajnicu Cetinje Ivanova korita Kotor, - i prostore izmeċu podruĉja sa II zonom zaštite i administrativne granice NP-a. Ukupna površina III zone zaštite u NP Lovćen iznosi 2.321,4ha Zaštitna zona (oko) NP Lovćen Ova zona nema karakter stroge zaštite i ona okruţuje NP u njegovim administrativnim granicama. U njoj se mogu sprovoditi aktivnosti koje su sliĉne III zoni zaštite kako bi se obezbijedilo odrţivo korišćenje prostora i prirodnih resursa u široj zoni Lovćena i njegove podgorine. Granice ove zone su promijenjene u odnosu na već utvrċene prethodne verzije Plana za NP Lovćen samo u dijelu trase ţiĉare do poĉetnih stanica u Dubu (opština Kotor) i Cetinje PLAN PREDJELA Dalji razvoj prostora Nacionalnog parka Lovćen i njegovog okruţenja se temelji na oĉuvanju prirode i obnavljanju graditeljskog nasljeċa u cilju razvoja turistiĉkog proizvoda NP Lovćen. Kroz koncept prostornog razvoja sagledani su veoma bitni elementi predjela kroz razliĉite sadrţaje i aktivnosti u prostoru. Nacionalni park Lovćen raspolaţe velikim brojem planinarskih, pješaĉkih i biciklistiĉkih staza. Većina staza ima karakter planinsko - pješaĉke staze. Prosjeĉna duţina staza je 8 km. Sve ture imaju istu polaznu i završnu taĉku i mogu se završiti u toku jednog dana. Postoje ĉetiri biciklistiĉke staze od kojih je jedna iskljuĉivo biciklistiĉka, dok su ostale u mreţi pješaĉko - planinarskih. Panoramski karakter ovih puteva omogućava posjetiocima destinacije da na ovaj naĉin uspostave kontakt sa prirodom, kao i da im se, stapajući se sa veliĉanstvenim prostorom, pruţi potpuni doţivljaj ovog visokovrijednog prostora kao i ljudi koji u njemu ţive. Ovaj koncept integriše prirodne i istorijsko-kulturne znamenitosti prostora kroz edukativni pristup posebnim taĉkama interesa kao i posjeta specifiĉnim gastronomskim objektima. Sagledavanje panorame, po ĉemu je Nacionalni park Lovćen prepoznatljiv (Kameno more, Bokokotorski zaliv, Cetinje, Skadarsko jezero, Lovćen), odvija se sa vidikovaca meċu kojim su najpoznatiji: Štirovnik, Jezerski vrh, Kuk, Babina glava i Treštenik. Sastav vidikovaca temelji se na mreţi lokacija sa najljepšim pogledima na planini, ali i sa pogledom na polja / sela (kako bi se kreirali doţivljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajućih prilaza vidikovcima, za potpuni doţivljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetioce, sa (interaktivnim) informacionim ploĉama, savremenim teleskopima i sliĉno. Mreţu vidikovaca na podruĉju poţeljno je integrisati sa konceptom pješaĉkih i planinarskih staza. Za aktiviranje mreţe

125 vidikovaca neophodno bi bilo ostvariti laganu turistiĉku šumsku vezu Brajići - Krstac sa koje bi se vezali Hum i Trešteniĉki vrh. Revitalizacijom turistiĉkih lokaliteta i dopunom turistiĉke ponude uz sveobuhvatnu i odgovornu zaštitu okruţenja valorizuje se prostor na najbolji mogući naĉin ZAŠTITA PREDJELA Relativno mali prostor Crne Gore istiĉe se i u svjetskim razmjerama raznolikošću i ljepotom svojih prirodnih i kulturno-istorijskih pejzaţa. Najveći dio podruĉja Crne Gore je, još uvijek, visokog stepena prirodnosti. Postojeća zagaċenja pejzaţa su, još uvijek, preteţno vizuelna i uglavnom su posljedica nemara i nediscipline. Brojna raznovrsna i izuzetno vrijedna dobra prirodne i graditeljske baštine, isprepletana u jedinstvenim pejzaţnim strukturama, dio su resursne osnove privrednog razvoja (posebno u turizmu), ali i temelj oĉuvanja identiteta zaviĉaja današnje i budućih generacija. Prirodne pejzaţe treba oĉuvati, obezbijediti prirodnu raznolikost i zaštitu bioloških potencijala, a podruĉja sa narušenim prirodnim i estetskim vrijednostima sanirati. Intervencije u prostoru trebaju što manje odudarati od prirodnih i ambijentalnih obiljeţja u kojima nastaju, te što manje dovoditi do vizuelne degradacije. Kod planiranja namjene i upravljanja prostorom neophodno je utvrditi odgovarajući ekološki model, sprijeĉiti znatnije izmjene pejzaţnih vrijednosti, tj. teţiti ka zadrţavanju autentiĉnih odlika pejzaţa, a budući razvoj bazirati na principima "odrţivog razvoja". Osjetljivost podruĉja je temeljni kriterijum za utvrċivanje mjera zaštite predjela. S obzirom da su najveće vrijednosti ekosistemskog i predionog diverziteta Crne Gore sadrţane u osjetljivim ekosistemima, ovakve ekosisteme ne treba dirati ili pak njihove komponente koristiti promišljeno, dozirano u smislu obima i trajanja. Obzirom da podruĉje Plana raspolaţe izuzetnim prirodnim vrijednostima ciljevi zaštite vrijednih predjela i resursa i odrţivog korišćenja prirodnih uslova i potencijala javljaju se kao usmjeravajuće odrednice za prostorni razvoj uopšte. Znaĉaj endemiĉnih, ali i generalno rijetkih i/ili ugroţenih vrsta koje se nalaze na odreċenom podruĉju, istaknut je u meċunarodnim akcijama i programima za prepoznavanje centara i/ili znaĉajnih podruĉja za diverzitet odreċenih grupa, a samim tim i za njihovu konzervaciju kao što su IPA, IBA, IMA, IFA itd. Zaštita predjela obuhvata ĉitav niz planskih mjera kojim se djeluje u pravcu oĉuvanja, unaprjeċivanja i sprjeĉavanja devastacije prirodnih odlika pejzaţa. U tom smislu, kao prioritetna i osnovna mjera istiĉe se utvrċivanje zona sa razliĉitim reţimima zaštite, gdje će se štititi njihove osnovne prirodne vrijednosti. Posebno treba voditi raĉuna o: racionalnijem korišćenju već zauzetog prostora, što manjim zauzimanjem novih prostora, korišćenju oĉuvanih prostora uz minimum intervencija i maksimalno oĉuvanje prirodnog pejzaţa, zaštiti planinske vegetacije i šumskih kultura, oĉuvanju vrijednih grupacija naroĉito uz saobraćajnice, šetališta, zadrţavanju tradicionalnih arhitektonskih rješenja kao djelova autohtonog kulturnog pejzaţa, zabrani izgradnje objekata ĉije funkcionisanje zagaċuje sredinu. Gubitak odnosno promjena prostornog integriteta znaĉajno utiĉe na stabilnost i percepciju podruĉja. Radi zaštite predjela, neophodno je da se prilikom svih intervencija u prostoru, kroz efikasne mjere planiranja i pozitivne mjere korišćenja zemljišta, što više oĉuvaju prirodni ekosistemi i karakteristiĉni elementi predjela. Osnovni problem su ţiĉare, ski staze, turistiĉki objekti i krupni infrastrukturni objekti. Podruĉja visokog stepena oĉuvanosti treba u najvećoj mjeri zaštiti od trajnog narušavanja ljudskim djelovanjem, pa im je potrebno pristupiti s velikom paţnjom i sa uvaţavanjem svih uslova i ograniĉenja.

126 Preporuka je da se prilikom izrade projekta planirane ţiĉare (ukljuĉujući i mogući krak prema Mauzoleju) uradi Vizuelna procjena uticaja (Visual Impact Assesment), kako bi se izbjegli konflikti u prostoru i oĉuvao identitet predjela i nakon izgradnje pomenute ţiĉare OPŠTE MJERE ZA UREĐENJE I ZAŠTITU KULTURNOG PREDJELA Obzirom na opterećenost prostora savremenim zahtjevima razvoja, osnovna strategija odnosa prema predjelu treba da omogući oĉuvanje i zaštitu prirodnih predjela i njihovih varijeteta (karaktera prirodi bliskih predjela sa elementima kulturnog predjela) uz nuţno sadejstvo sa ekonomskim aktivnostima koje neće ugroziti osnovni karakter predjela. To podrazumjeva sljedeće aktivnosti: razvijati integrativnu zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeċa i upravljanje njime, kao regeneratora turistiĉkog i šireg ekonomskog razvoja, odnosno odrţivog razvoja ĉitavog podruĉja. oĉuvanje sadašnjih granica šumskih kompleksa zaštitu i unaprjeċenje vodenih ekosistema (jezera, rijeke, potoci, izvori) zaštitu prostornih cjelina sa specifiĉnim kulturnim nasljeċem (katuni) izgradnju puteva prilagoditi karakteristikama terena i uklopiti u predio smanjivanje negativnog uticaja velikih infrasturkturnih objekata kroz oĉuvanje postojećih šuma, podizanje zaštitnih šumskih pojaseva od autohtonih vrsta, principijelno projektovanje kosina u odnosu na kategoriju i nagib terena i njihovo ozelenjavanje, te kroz rekonstrukciju i pejzaţno ureċenje infrastrukturnog koridora uspostavljanje ekološki optimalnog odnosa izmeċu turistiĉko-rekreativnih zona, šuma i površina pašnjaka i livada, koji će odgovarati karakteru predjela trasiranje skijaške infrastrukture (ţiĉare, ski-liftovi, ski-staze) izvoċenjem prosjeka sa minimalnom sjeĉom šume, uz maksimalno prilagoċavanje terenskim prilikama, uklapanje u predio i obaveznom obnovom oštećenog biljnog pokrivaĉa na pravcima trasa u sluĉajevima zatravnjivanja i dotjerivanja skijaških staza i koridora ţiĉara, predviċaju se melioracioni radovi, bez razoravanja, sa umjerenom upotrebom Ċubriva i uz korišćenje autohtonih travnih smješa zabrana korišćenja invazivnih biljnih vrsta implementaciju smjernica za zaštitu predjela u prostorno-plansku dokumentaciju zaštitu prirodnih dobara i kulturne baštine i njihovo aktiviranje i ureċenje u turistiĉke svrhe pejzaţno ureċenje slobodnih površina turistiĉkih kompleksa uskladiti sa karakterom predjela, kako ekološkim tako i ambijentalnim, kroz oĉuvanje i unaprjeċenje dominantnih strukturnih elemenata prostora/lokacije (reljef, vegetacija, stvorene strukture) i upotrebu autohtonih biljnih vrsta (min 90%) i materijala. Zabranjuje se korišćenje invazivnih vrsta raditi na ureċenju ruralnog predjela, naroĉito njihovih autentiĉnih tradicionalnih ambijentalnih cjelina u cilju zaštite i oĉuvanje prirodnih i izgraċenih repera i simbola u ruralnom predjelu. odrţivo gazdovanje šumama svim šumama gazdovaće se u skladu sa odgovarajućim planovima upravljanja šumama zasnovanim na naĉelima odrţivog razvoja i oĉuvanja biološke raznovrsnosti, oĉuvanja prirodnog sastava, strukture i funkcije šumskih ekosistema zadrţavanje tradicionalnog naĉina poljoprivredne proizvodnje od znaĉaja je za zaštitu tradicionalnog kulturnog predjela saniranje erozije primjenom bioloških mjera uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. primjenjivati programe ekološkog obrazovanja i vaspitanja i zaposlenih i turista. dati doprinos odrţivom razvoju lokalne zajednice kroz istraţivaĉke programe; razvijati eko-turizam, Wild Beauty smještaj, EcoLodge turizam i sliĉne vrste turizma koji su od naroĉitog interesa za odrţivi razvoj zajednice, jer su mala, srednja i mikropreduzeća koja mogu generisati obilje pozitivnog razvojnog uticaja na izuzetno ruralna, podruĉja biodiverziteta, gdje su drugi tipovi ĉesto štetni po ţivotnu sredinu i odrţivi razvoj zajednice. nastaviti sa razvojem zapoĉetog projekta -planinarenje i biciklizam. ojaĉati lokalne i institucionalne okvire za zaštitu i praćenje kvaliteta ţivotne sredine MJERE ZA UREĐENJE NAPUŠTENIH POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA Kako turistiĉka djelatnost svoje resurse nalazi u prostornim vrijednostima, uništavanjem starih poljoprivrednih površina uništavaju se turistiĉki potencijali, jer nestaje posebnost predjela. Kako je intenziviranje poljoprivrede gotovo nemoguće na strmijim padinama, ovakvu proizvodnju je potrebno subvencionirati, jer ona direktno utiĉe na kvalitet prostora svojim zanimljivim strukturnim obiljeţjima. Razvoj poljoprivrede oznaĉio bi stabilizaciju demografskog procesa i zaustavljanje depopulacije ruralnih predjela.

127 Stoga obnova poljoprivrednih površina moţe biti jedna od turistiĉkih razvojnih smjernica. Revitalizacijom tipova strukturnih poljoprivrednih predjela oĉuvale bi se njegova strukturna obiljeţja, koja se na osnovu svoje unikatnosti moraju vrjednovati, kako bi se utvrdila njihova vrijednost na nacionalnom i internacionalnom nivou. Tipove predjela sa najistaknutijim vizuelnim kvalitetom treba zaštiti od propadanja i devastacije. Ovakvi prostori mogu postati turistiĉki atraktivni, ne samo proizvodnjom, nego i izgledom ekonomski profitabilni. Napuštene poljoprivredne površine predstavljaju tzv. istorijski predio i ukazuju na njihov naĉin korišćenja u prošlosti. Njima se dosad nije poklanjala dovoljna paţnja. Nakon prestanka korišćenja na napuštenim poljoprivrednim površinama (njivama, pašnjacima, livadama) u sukcesivnim procesima pojavljuje se šumska vegetacija, samim tim i predjeli se mijenjaju i gube istorijski identitet. Stoga je veoma vaţno prepoznati ovakve predjele i usmjeriti aktivnosti na njihovu revitalizaciju i oĉuvanje. Revitalizacija napuštenih poljoprivrednih površina moguća je ponovnim pokretanjem poljoprivredne proizvodnje, formiranjem vinograda i sl. na već postojećem terasiranom terenu sa ţivicama. Neophodno je posebnu paţnju posvetiti oĉuvanju ţivica kao prepoznatljivog predionog elementa PREPORUKE ZA ZAŠTITU ŠUMA I ŠUMSKIH EKOSISTEMA Po zastupljenosti i znaĉaju, predstavljaju najznaĉajniji prirodni potencijal NP Lovćen. Šume pod strogom zaštitom - sa izuzetnom prirodnom vrijednošću koje se prema reţimu dijele na stroge prirodne rezervate i prirodne rezervate posebne zaštite. U ovu grupu spadaju šume rezervata izdanaĉkih bukovih šuma sa ĉetinarima, rezervat munike, rezervat visokih šuma bukve, kao i rezervat bora krivulja. Valorizacijom posebnih prirodnih vrijednosti NP Lovćen, Zakonom o zaštiti prirode utvrċena su 4 rezervata I stepena zaštite (opšti rezervati najstroţijeg stepena zaštite). Ove zone se mogu ukljuĉiti u turistiĉko-rekreativne svrhe pod uslovima koji obezbjeċuju zaštitu izvorne prirode. šume u šumskim ekosistemima II stepena zaštite U ovim šumskim kompleksima dozvoljena je njega šuma u cilju stvaranja autohtone prirode potencijalne vegetacije. U njih spadaju izdanaĉke šume bukve na lokalitetima: Ševarini dolovi, Laške rupe, Ošja lokva, Vojvodin vrh, Vitine ploĉe, Skala, ĐurĊevac, Zverinjaĉke rube, Jasinove rupe, Babljak, Raduljica i Pijavice i šikare bukve u sjeverozapadnom dijelu Parka u blizini Vuĉjeg dola, Beţaljice i Kuka. Zaštitne šume su šume u funkciji zaštite zemljišta, izvorišta voda, zaštite tla od erozije I degradacije i oĉuvanja izvorne originalnosti i estetske vrijednosti pejzaţa odredenih djelova Parka. Park šume su kompleksi u blizini urbane zone, koji predstavljaju zaštitne šume sa liberalnijom zaštitom. Park šume uglavnom nastaju pretvaranjem ostatka šumskih masiva u zonu intenzivnog pejzaţnog ureċivanja, a to postepeno mijenja izgled prirodnih sastojina i prerastaju u ureċene parkovske površine. Za obezbjeċenje dostupnosti do dubljih podruĉja park-šume, a takoċe u cilju oĉuvanja njene vegetacije neophodno je predvidjeti sistem pješaĉkih i biciklistiĉkih staza (maršuta). Nedostatak upućenosti i edukacije lokalnog stanovništva i turistiĉkih posjetilaca o vrijednostima, znaĉaju i oĉuvanju šumskih ekosistema, istiĉe nedovoljno obraċenu ovu funkciju kao preventivnu mjeru zaštite PREPORUKE ZA ZAŠTITU I REVITALIZACIJU KATUNA Objekti se upotrebljavaju za poljoprivredu i ispašu na katunima. Za turistiĉke svrhe (seoski turizam, kuće za odmor) katunski objekti mogu se koristiti samo pod uslovom da vlasnik obezbijedi redovnu njegu i korišćenje poljoprivrednih i ispašnih zemljišta. Zabranjena je gradnja katunskih objekata na novim lokacijama. U cilju oĉuvanja pojedinaĉnih primjera ili grupacija katuna, rekonstrukciju i adaptaciju obavljati u skladu sa konzervatorskim principima (mjere zaštite narodne arhitekture u poglavlju 22). Na podruĉju katuna, kao i na ĉitavoj teritoriji NP, izuzev kamp prostora, zabranjeno je postavljanje šatora i kamp prikolica. Sva pripadajuća poljoprivredna zemljišta i pašnjake vlasnik treba redovno da obraċuje. Livade je potrebno redovno kositi. Pašnjaci se moraju štititi od korova i zarašćivanja uopšte. Vlasnik treba da odrţava i sve pripadajuće ograde od kamena i terase. U dobro pristupaĉnim i vrijednim katunima moţe

128 se razviti i dobra turistiĉka ponuda od prodaje razliĉitih proizvoda "katunske prirode" do "seoskog" turizma stacioniranog, a pogotovo izletniĉkog karaktera PREPORUKE ZA ZAŠTITU I OBLIKOVANJE PEJZAŢA U IZDVOJENIM PODRUĈJIMA KARAKTERA PREDJELA PREMA POGODNOSTI ZA TURISTIĈKO REKREATIVNE AKTIVNOSTI Pored navedenih opštih preporuka za zaštitu predjela u prethodnom poglavlju, za sljedeća podruĉja karaktera predjela date su detaljnije smjernice u skladu sa planiranom namjenom na samom lokalitetu. IVANOVA KORITA Šume koje se nalaze u središnjem dijelu Ivanovih korita sa najznaĉajnijim objektima za odmor i rekreaciju (izvor Ivanovih korita, Djeĉije odmaralište, Planinski dom, restoran), spadaju u kategoriju šuma za rekreaciju. Biorekreativne funkcije, ova kategorija šuma vrši naroĉito intenzivno onim svojim djelovima koji su u blizini navedenih objekata i saobraćajnica, a koje posjetioci (turisti, izletnici i dr.) koriste za odmor i rekreaciju. Odmjereno upotpunjavanje prirodnog rekreativnog potencijala šuma na ovom prostoru objektima za odmor i rekreaciju (odmorišta sa klupama i stolovima, parkirališta, kampinzi, ureċenje izvora i dovod dovoljnih koliĉina vode, skloništa za izletnike, staze, ognjišta i dr.) uz odgovarajuće ponašanje posjetilaca još snaţnije će istaći vrijednost i funkcije šume u ovom prostoru. Od samog centra za posjetioce polaze dvije edukativne staze opremljene mobilijarom koji je predstavljen edukativnim tablama. Smjernice za pejzaţno oblikovanje Namjensko i racionalno korišćenje prostora podrazumijeva uravnoteţeno i koordinirano utvrċivanje odnosa izmeċu razliĉitih funkcija (turizam, sport, rekreacija, nauĉno istraţivaĉki rad, zaštita prirode). Prilikom ureċenja lokaliteta mora se voditi raĉuna o poloţaju objekata, naroĉito centralnih, koji opredjeljuju prostornu kompoziciju. Svi objekti moraju se ukomponovati u pejzaţ i locirati na ivicu šume. Moraju biti oblikovani na savremen naĉin, horizontalno poloţeni po terenu i sa malom spratnošću. U modelovanju spoljnih oblika koristiti propozicije arhitektonskog nasljeċa i prirodne materijale, naroĉito kod manjih objekata namijenjenih servisima, pomoćnim objektima, infrastrukturnim punktovima, nastrešnicama protiv kiše i sunca samostalnim saniranim objektima i kampovima, kao i pri izgradnji slobodnih garnitura za sjedenje, odmor i uţivanje. Kod ureċenja slobodnih površina koristiti iskljuĉivo prirodni materijal za izgradnju klupa za odmor, nadstrešnica, stolova, kaptiranog izvora, vidikovca, mostića, putokaza, loţišta i ognjišta za pripremu hrane, prostora i sudova za otpatke i drugo. Na svim ovim prostorima zelenilu se mora posvetiti posebna paţnja. Na turistiĉkom jezeru "Blatište" urediti obalu u turistiĉko-rekreativne svrhe. DOLOVI Dolovi su napušteno katunsko naselje, koje se postepeno obnavlja. Pozicija, ambijentalne vrijednosti, pejzaţ, prostorni i klimatski uslovi, ekološke i dr. karakteristike kao i pristupaĉnost i povezanost sa Ivanovim koritima daju visoku ocjenu i primat ovoj lokaciji za izletniĉku i drugu turistiĉku rekreaciju. Sa boljim povezivanjem prema Kuku i u sluĉaju mogućnosti snabdijevanja vodom sa Ivanovnih korita ovaj prostorni i ambijentalni dragulj bi mogao da bude atraktivni depadansni lokalitet Ivanovih korita, okrenut vizurama prema moru. Obratiti paţnju na preporuke za zaštitu katuna. K U K (NJEGUŠKI KATUN) Jedan od najvrijednijih vidikovaca, samo pola kilometra prema Krscu iznad Kostrike odnosno ĉuvenih Lovćenskih serpentina prema Kotoru, sa kojeg se najimpresivnije doţivljava Bokokotorski zaliv sa okruţenjem i Kotorom u prvom planu. Prostor komponovan od karstnog, šumovitog, livadskog i antropogenog kompleksa uokvirenog visokim vrhovima, na visini od cca 1340 m sa izmjenom mediteranske i planinske klime ima sve pozitivne karakteristike za rekreaciju i upoznavanje tradicionalnog naĉina ţivota. Dobra povezanost sa Njegušima i Kotorom na jednoj i putem sa Razvršja sa Ivanovim koritima na drugoj strani, uz postojanje izvorske vode uvrštava ovaj lokalitet u red aktivnijih pozicija za korišćenje u sklopu već opisanog centralnog prostora Lovćena. Obratiti paţnju na preporuke za zaštitu katuna.

129 MAJSTORI Ţiĉarom Budva - Majstori i saobraćajnicom Budva - Brajići - Majstori, za Budvu se otvara rekreacioni centar sa mogućnošću korišćenja u rekreativne svrhe tokom cijele godine. Analizom je utvrċeno da se na lokalitetu Majstori moţe realizovati kompletan zimski sportsko-rekreativni program: skijanje uz ski-liftove, sankanje po breţuljcima u neposrednoj okolini centra i sl. Zimski program na lokalitetima ipak je samo dopuna osnovnom zadatku: ljetnji turistiĉko-rekreacioni program i direktni pristup "sa mora" na planinski masiv Lovćena. Katun Majstori u revitalizovanoj formi mogao bi biti prije svega najveća turistiĉka privlaĉnost lokaliteta. Smjernice za pejzaţno oblikovanje Prilikom ureċenja lokaliteta mora se voditi raĉuna o poloţaju objekata, naroĉito centralnih, koji opredjeljuju prostornu kompoziciju. Svi objekti moraju se ukomponovati u pejzaţ i locirati na ivicu šume ili visoravni. Moraju biti oblikovani na savremen naĉin, horizontalno poloţeni po terenu i sa malom spratnošću. U modelovanju spoljnih oblika koristiti propozicije arhitektonskog nasljeċa i prirodne materijale, naroĉito kod manjih objekata namijenjenih servisima, pomoćnim objektima, infrastrukturnim punktovima, nastrešnicama protiv kiše i sunca, samostalnim sanitarnim objektima i kampovima, kao i pri izgradnji slobodnih garnitura za sjedenje, odmor i uţivanje. Kod ureċenja slobodnih površina koristiti iskljuĉivo prirodni materijal za izgradnju klupa za odmor, nadstrešnica, stolova, kaptiranog izvora, vidikovca, mostića, putokaza, loţišta i ognjišta za pripremu hrane, prostora i sudova za otpatke i drugo. Na svim ovim prostorima zelenilu se mora posvetiti posebna paţnja. U cilju oĉuvanja pojedinaĉnih primjera ili grupacija objekata izvorne arhitekture, rekonstrukciju i adaptaciju obavljati u skladu sa konzervatorskim principima mjere zaštite narodne arhitekture detaljnije obraċene u poglavlju 22 - uslovi zaštite, uređenja i korišćenja prostora. KONJSKO Ovaj zanimljivi predio netaknute prirode treba saĉuvati u svom autentiĉnom obliku. Moguće ga je koristiti za izletniĉku rekreaciju i osvjeţenje turista budvanske rivijere u kombinaciji sa navedenim mogućnostima korišćenja predione cjeline Majstori. Time se potkrepljuje ideja iz Projekta "Juţni Jadran" o povezivanju Budve ţiĉarom na potezu Majstori - Konjsko. U ovom rezervatu zabraniti svaku sjeĉu stabala, izuzev sanitarne, posvetiti paţnju zdravstvenom stanju šuma i dati ovom lokalitetu istraţivaĉki turistiĉko-rekreativni znaĉaj. Ovakve zone se mogu ukljuĉiti u turistiĉko-rekreativne svrhe pod uslovima koji obezbjeċuju zaštitu izvorne prirode. NJEGUŠI Otvoreno je pitanje zaštite zakonom ovih prostora i njegovo proglašenje za etno park. To bi podrazumijevalo zaustavljanje modernizacije odnosno izgradnje novih objekata u naseljima donjeg polja i vraćanje pojedinih djelova u prvobitni autentiĉni izgled. Uz odgovarajući program sadrţaja, organizacije i korišćenja etno parka, Crna Gora bi mogla imati još jednu vrijednost od najvećeg nacionalnog znaĉaja, koja bi predstavljala ţivi centar okupljanja i manifestacija od nauke, kulture i obrazovanja do turizma i poslovanja. Smjernice za pejzaţno oblikovanje Svi objekti moraju se ukomponovati u pejzaţ i locirati na ivicu šume ili visoravni. Moraju biti oblikovani na savremen naĉin, horizontalno poloţeni po terenu i sa malom spratnošću. U modelovanju spoljnih oblika koristiti propozicije arhitektonskog nasljeċa i prirodne materijale, Kod ureċenja slobodnih površina koristiti iskljuĉivo prirodni materijal za izgradnju klupa za odmor, nadstrešnica, stolova, kaptiranog izvora, vidikovca, mostića, putokaza, loţišta i ognjišta za pripremu hrane, prostora i sudova za otpatke i drugo, Na svim ovim prostorima zelenilu se mora posvetiti posebna paţnja. (U grafiĉkom prilogu Plan predjela dat je prikaz navedenih tipova prema karakteru predjela).

130 VIZURE Lovćen, zahvaljujući svom dominantnom poloţaju u atraktivnom okruţenju, predodredjen je za panoramsko sagledavanje i doţivljavanje širih i uţih prostora. Skoro svi vrhovi, prevoji i pojedine pozicije na pristupima i serpentinama mogu biti vidikovci. Slijedi pregled onih koji su sada pristupaĉni ili bi ih trebalo povezati i aktivirati: Totalno sagledavanje ĉitavog okruţenja, naroĉito "kamenog mora", Cetinja, Skadarskog jezera, Bokokotorskog zaliva, same planine Lovćen i ostalih planina u okruţenju ostvaruje se sa vidikovca Jezerski vrh (1657 m). Sagledavanje budvanske rivijere kvalitetno se ostvaruje sa vidikovaca: Brajići, Konjsko i Majstori (Murakovac). Sagledavanje Bokokotorskog zaliva doţivljava se najbolje sa Dolova, Kuka i Krsca. Sagledavanje unutrašnjosti planine Lovćen, panorama morske puĉine, skadarske kotline, Cetinja i ostalih aglomeracija na istoĉnoj strani ostvaruje se sa Huma (1415) i Trešteniĉkog vrha (1489 m) PREDLOG SADNOG MATERIJALA Obnovu šumskog pokrivaĉa na ovom prostoru treba zasnovati na spontanoj evoluciji postojeće vegetacije i intervencijama putem pošumljavanja koje su usmjerene ka "modelu" klimazonalne bukove šume na kreĉnjaku. Predloţene vrste sadnog materijala su sljedeće: Acer pseudopllatanus - gorski javor, Betula alba - breza, Corylus avellana lijeska, Crataegus monogina - bijeli glog, Cornus sanguinea svib, Fagus silvatica bukva, Fraxinus excelsior - bijeli jasen, Ilex alluifolium boţikovina, Lonicera alpigena - alpsko pasje groţċe, Lonicera xylosteum - crveno pasje groţċe, Picea abies smrĉa, Pinus heldreichii munika, Pinus mugo var. moghus - bor krivulj, Pinus nigra - crni bor, Pinus silvestris - bijeli bor, Rhamnus fallax ljigovina, Sorbus aria mukinja, Sorbus aucuparia jarebika, Sorbus torminalis brekinja, Taxus baccata tisa, Tilia parvifolia - sitnolisna lipa, Tilia tomentosa - srebrnasta lipa, Viburnum lantana šibikovina. Odlike navedenih vrsta, taĉnije, njihova bioekološka svojstva i zahtjevi, upućuju i na odgovarajući naĉin pošumljavanja, umjesto ranijeg velikopovršinskog, monokulturnog metoda pošumljavanja koji u ovakvim, ekstremno lošim ekološkim uslovima nije dao oĉekivane rezultate i efekte (tipiĉan primjer je pošumljavanje crnim borom u podruĉju Jezerskog vrha). Površine za pošumljavanje treba definisati posebnim planovima odnosno godišnjim programom upravljanja KULTURNO NASLJEĐE NP LOVĆEN I ZAŠTITNE ZONE Integralni pristup valorizaciji, zaštiti i revitalizaciji prirodne i kulturne baštine U pristupu zaštiti kulturnog nasljeċa Crne Gore u novije vrijeme je napravljen znaĉajan iskorak na polju integralne zaštite prirodne i kulturne baštine, što je danas u svjetskim i evropskim tendencijama praktiĉno jedinstven pojam, a naroĉito neodvojiva aktivnost, po svim kriterijumima relevantnih meċunarodnih organizacija. Ĉak štoviše, zaštiti prirodne i kulturne baštine pridodaju se folklor i cjelokupno nematerijalno nasljeċe, kao integralni dio graditeljske baštine i prirodnog ambijenta. Ovakav pristup je zasnovan na sve prisutnijoj ideji da ljudi ţive u jednom sveobuhvatnom kulturnom ambijentu, koji podrazumijeva veliki broj razliĉitih znaĉenja i sjećanja, pojedinaĉnih i kolektivnih, koji predstavljaju temelje identiteta, jer kulturna baština ne moţe biti svedena na ograniĉen skup zaštićenih objekata i lokacija. Kulturni pejzaţ bi se mogao definisati kao dio predjela u kome je ĉovjek djelovao stvarajući neke prepoznatljive forme koje svjedoĉe o njegovoj istoriji, kulturi, nasljeċu u skladu sa prirodom. Kao takvog ga treba prepoznati, zadrţati i zaštiti. Nemoguće je razdvojiti kulturni pejzaţ i arhitektonski ambijent. Naprotiv, insistiranje na integralnom pristupu doprinosi uvećanju znaĉaja sveukupnog prostora, autentiĉnih vrijednosti pejzaţa, koji je i tvorevina ljudskih ruku i drugih kategorija kulturne baštine, kao resursa odrţivog razvoja.

131 Štiteći, na primjer, katun, njegov graditeljski sklop, ne ĉinimo dovoljno ako nijesmo u stanju zaštiti put kojim se dovodila i odvodila stoka, tor gdje se ĉuvala stoka, pojilo, prostorija za sakupljanje i preradu mlijeka u mljeĉne proizvode, kao i stogodišnje pašnjake koji su ĉinili prirodnu okosnicu ambijenta katuna u kome i oko koga se odvijao stvarni narodni ţivot, pa i nastale brojne legende za katunjane, kao svojevrsna nematerijalna baština. Štiteći i unaprjeċujući autentiĉni kulturni pejzaţ i ambijent, omogućava se integralna zaštita prostornih cjelina i pojedinaĉnih kompleksa i objekata sa svojstvom kulturne baštine. Navedeni principi svoje najbolje ostvarenje mogu imati upravo na podruĉjima poput Nacionalnog parka Lovćen, koji pored osobenosti samonikle prirode posjeduje i slojeve kultivisanog pejzaţa, ruralnih permanentnih i povremenih naseobina i drugih graditeljskih elemenata vezanih za ţivot i djelovanje ĉovjeka, kao i ĉitav dijapazon slojeva nematerijalne kulturne baštine (obiĉaji, predanja, kulinarstvo i dr.) U procesu planiranja radi postizanja što uspješnijih rješenja i rezultata, neophodno je pridrţavati se principa i naĉela zaštite kulturnog nasljeċa: Tradicija koju smo naslijedili treba da se prenese narednim generacijama kao svjedoĉanstvo o nacionalnoj istoriji, kulturi i naĉinu ţivota prethodnih generacija. Nepokretno kulturno nasljeċe štiti se zajedno sa prostorom u kome se nalazi; Nepokretna dobra koja ĉine cjelinu sa svojim prirodnim okruţenjem treba da se ĉuvaju kao kulturni pejzaţ; Nepokretno kulturno nasljeċe treba tretirati kao potencijal za razvoj podruĉja u kome se nalazi; Nepokretno kulturno nasljeċe treba da se štiti od svih oblika kontrolisanog i nekontrolisanog razvoja i urbanizacije. Ciljevi zaštite i unaprjeċenja nepokretnih kulturnih dobara u procesu prostornog planiranja mogu se identifikovati kako slijedi: Oĉuvati i razviti svijest o vrijednostima, raznovrsnosti i bogatstvu kulturnog nasljeċa kao i njegovom znaĉaju i potencijalu za razvoj. Obezbijediti da kulturno nasljeċe zajedno sa prirodnim predstavlja jedan od glavnih potencijala za razvoj. Jednom uništena baština se ne moţe obnoviti i time se nanosi nenadoknadiva šteta bogatstvu nacionalne istorije i identiteta. NP Lovćen obiluje prirodnim ljepotama i arhitektonskom baštinom. S obzirom da prirodni i socio-kulturni potencijali nijesu dovoljno iskorišćeni u turistiĉkoj ponudi NP Lovćen, a u cilju povećanja nivoa atraktivnosti podruĉja Parka, iste je potrebno aktivirati. Stoga je potrebno: Insistirati na povezanosti prirodne i kulturne baštine što je kao pristup posljednjih godina sve prisutniji u svjetskim i evropskim nastojanjima oĉuvanja ukupnosti totalitateta nasljeċa. Forsirati i stimulisati tradicionalne vrijednosti odrţivog razvoja, organske privrede tj. katunske privrede i uz to nematerijalne kulturne baštine. Oĉuvana priroda i obnovljena arhitektonska baština predstavlja kljuĉ razvoja turizma u NP Lovćen, gdje se poseban naglasak daje integralnom upravljanju prirodnim i kulturnim nasljeċem, kao i turistiĉkih aktivnosti sa umjerenim uticajem na okolinu. Podruĉje NP Lovćen je u višegodišnjem razvoju usmjeravalo svoje napore na oĉuvanje prije svega prirodnih karakteristika prostora. Da bi se postigli ciljevi odrţivosti Parka i zaštitne zone - njegovog neposrednog okruţenja, kao i oĉuvanost cjelokupnog ekosistema, budući razvoj treba postaviti na naĉin da poštuje prirodno i kulturno-istorijsko nasljeċe kroz odgovornu upotrebu resursa i pruţi podršku na povećanju doţivljaja gostima sa kvalitetnom interpretacijom prostora Integralne mjere zaštite Sa aspekta integralne zaštite, a imajući u vidu jedinstvenost, raznovrsnost i stepen oĉuvanosti prirodne i arhitektonske baštine kao i kulturno-istorijski znaĉaj Lovćena, simbol uma i duha Crne Gore, predlaţe se zaustavljanje pretjerane modernizacije, uspostavljanje autentiĉnosti u naseljima gdje je ona narušena, kao i oĉuvanje i obnova izvornih rješenja svakog prostornog oblika i arhitektonskog izraza. Uz osmišljen program sadrţaja i njegove funkcionalne distribucije, kao i naĉina korišćenja Lovćena (turistiĉko-rekreativnog centra sa pratećim katunskim privreċivanjem i naselja Njeguša kao svojevrsnog

132 etno parka) Crna Gora bi mogla dobiti vrijednost od najvećeg nacionalnog znaĉaja, koja ne bi predstavljala etnografsku muzejsku vrijednost već ţivi centar okupljanja i manifestacija od nauke, kulture i obrazovanja do turizma i poslovanja. Zato je potrebno definisati smjernice za : odrţavanje i prezentaciju kulturnih dobara; obnovu i revitalizaciju katuna; zaštitu i obnovu ambijentalnih cjelina (pravila u pogledu ureċenja i naĉina njihovog korišćenja); izgradnju turistiĉkog centra na Ivanovim koritima; ureċenje i korišćenje imanja, kao i ureċenje javnih površina naselja na pristupu Parku (Krstac i Bjeloši) i najvećeg naselja Njeguši. TakoĊe, prikazati prihvatljive i neprihvatljive modele uvoċenja novih struktura u ruralne cjeline; ublaţavanje negativnosti nastalih izgradnjom kuća za sezonski boravak (vikend naselja). Uz poštovanje smjernica ureċenja i korišćenja ambijentalnih cjelina i katuna, kao i stalnih (sela i zaseoka) i povremenih (vikend) naselja, postići će se ujednaĉen izgled fiziĉkih struktura (izmeċu arhitektonske baštine i novih objekata), ĉime će se povećati atraktivnost Parka. Zone zaštite kulturnih dobara Zaštita na kulturnim dobrima se sprovodi prema propisanom reţimu, a Registar se vodi kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. S obzirom da je granica nepokretnog kulturnog dobra identifikovana kao granica katastarske parcele na kojoj se nalazi graċevina i da granica njegove zaštićene okoline nije utvrċena, principijelno se moţe reći da su njihovi obuhvati nevelike površine. Ovim Planom predlaţe se da zona kulturnog dobra i njena zaštićena okolina, definisana okolnim parcelama, treba da iznosi od 50 do 150m, a u zavisnosti od kategorije kulturnog dobra. Izuzetak predstavlja mauzolej Petra II Petrovića Njegoša za koji je predloţena zona zaštite do podnoţja Jezerskog vrha, tj. do izgraċenih objekata pristupnog platoa (gumna) i vidikovca (restorana). U planskom rješenju kulturna dobra su klasifikovana prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara kojim su dobra prve kategorije od meċunarodnog, druge od nacionalnog i treće od lokalnog znaĉaja. Imajući u vidu da je Sluţba zaštite u postupku revalorizacije kulturnih dobara, što iziskuje odreċeni vremenski period, to su ovim Planom kulturna dobra preliminarno kategorisana prema znaĉaju na sljedeći naĉin: Registrovana kulturna dobra po kategorijama:

133 I kategorije 1. mauzolej Petra II Petrovića Njegoša, Lovćen II kategorije 1. Crkva sv. ĐorĊa, Erakovići, Njeguši 2. TvrĊava ĐurĊevac, Pobori 3. Manastir Stanjevići sa crkvom Sv. Trojice III kategorije 1. Rodna kuća kralja Nikole, Njeguši 2. Crkva Uspenja Bogorodice, Raiĉevići, Njeguši 3. Preobraţenska crkva na Ivanovim koritima 4. TvrĊava Kosmaĉ, Braići 5. Crkva sv Dimitrija, Braići 6. Kuća Toma Petrovića, Njeguši 7. Kuća Vladike Rada, Njeguši 8. Crkva sv. Jovana, Krstac, Rţani do 9. Crkva sv. ĐorĊa, Mirac Zone zaštite identifikovane arhitektonske baštine Pored kulturnih dobara ovim Planom inicirano je da se odgovarajući reţim zaštite uspostavi i na druge graċevine i cjeline koje imaju unikatni karakter, a kojima prijeti opasnost da bi tokom vremena u razliĉitim procesima transformacije mogle da nestanu. Pri tom, od presudnog uticaja nije bilo vrijeme njihovog nastanka ili vrsta arhitekture, da li su iz daleke i poznate istorije, kao recimo gradina Petrova ljut, ili su plod narodnog neimarstva koje se taloţilo vjekovima, što je, recimo, sluĉaj sa Lovćenskim katunima. Imajući u vidu vrijednosti i stanje naslijeċenih cjelina i graċevina ovim Planom inicira se proces za uspostavljanje zaštite, statusa prethodne zaštite, na identifikovanoj arhitektonskoj baštini, kako bi ista bila oĉuvana za budućnost i na odgovarajući naĉin prezentovana i revitalizovana. Pod objektom koji treba štititi se podrazumijeva pojedinaĉana graċevina a pod cjelinom grupa graċevina koje svojim karakterom i jedinstvenošću predstavlja topografsku cjelinu. Planom se predlaţe da zona identifikovane arhitektonske baštine bude 150 m, do utvrċivanja statusa kulturnog dobra i njegove kategorizacije. Podruĉja identifikovana kao kulturni predio koja su direktno naslonjena na autentiĉne tradicionalne naseljske strukture, stalne (ambijentalne cjeline) ili sezonske (katuni), predstavljaju sastavne elemente njihovog identiteta. Zateĉene fiziĉke strukture na prostorima kulturnh predjela identifikovane su kao djela narodne arhitekture za koja su propisane mjere zaštite. Na ovim podruĉjima nije predviċena nikakva izgradnja Mjere zaštite identifikovane arhitektonske baštine po vrstama (napomena: pod arhitektonskom se podrazumjeva arheologija koja obrađuje ljudska staništa praistorije, starog i srednjeg vijeka) Ljudska staništa - arheološki lokaliteti Tragovi materijalne kuture ranijih epoha na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen su skromni. MeĊutim, njegova relativno slaba istraţenost predstavlja jedan od budućih istraţivaĉkih izazova. Slaba istraţenost podruĉja uzrokovala je izvoċenje opštih zakljuĉaka koji ipak moraju saĉekati terensku potvrdu. Moţe se reći, da je prostor Nacionalnog parka zajedno sa zaštićenom zonom od znaĉaja za arheološku nauku. Ovim Planom prepoznati su sljedeći lokaliteti: Gradina Petrova ljut utvrċenje datovano u gvozdeno doba na osnovu keramiĉkih ulomaka koji su pronaċeni u okolnim vrtaĉama. Nema terenskih potvrda o postojanju fortifikacionih elemenata na pomenutoj lokaciji. Tumuli na obodu Krstaĉkog polja U kamenim humkama konstatovano je ţeljezno oruţje, ţeljezno oruċe i djelovi bronzanog nakita. Na osnovu analogija grobni inventar opredjeljen je u stariju fazu ţeljeznog doba. Tumuli na Ivanovim koritima dvije gomile na lokalitetu Blatišta. Gradina u Ugnjima Gradina na lokaciji Gradinski krš u blizini sela Ugnji. Tumuli u Ugnjima Kamene humke na podruĉju sela Ugnji. Maina Gradina Gradina se nalazi sjeverozapadno od Brajića. Nekropola pod tumulima Grupacija kamenih tumulusa u blizini sela Pode.

134 Gradina Krimalj Gradinsko utvrċenje u blizini sela Mirac pripada grupi visokih gradina sa poligonalnom formom odbrambenog bedema. Pećina Vodnica U pećini Vodnica u zaleċu Kotora konstatovani su bronzani ulomci keramike. Špiljari U bibliografiji lokalitet u Špiljarima dovodi se u vezu sa praistorijskim epohom. MeĊutim, precizna lokacija pretpostavljenog staništa nikada nije utvrċena. Na ovim podruĉjima nije predviċena nikakva izgradnja. Budući da je površina koju zahvata zaštitna zona Nacionalnog parka velika, za oĉekivati je da će se broj otkrivenih arheoloških lokaliteta znatno uvećati sprovoċenjem terenske, odnosno aero prospekcije. Njihova zaštita mora biti u skladu sa vaţećim zakonima i konzervatorskim smjernicama koje izdaju za to nadleţne institucije. Stambena arhitektura Opšti principi aktivne zaštite arhitektonske baštine u smislu njenog trajnog ĉuvanja kroz adekvatnu revitalizaciju dosljedno se najbolje mogu sprovesti upravo kroz obnovu, adaptaciju i korišćenje izvorne narodne stambene arhitekture. Primjeri raznorodnosti ove arhitektonske vrste su sljedeći: Kuće Kašćelana, Mirac Crkovna kuća Kustudija, Majstori U ruralnim naseljima identifikovane su sljedeće ambijentalne cjeline: Ivanova korita, Krstac, Njeguši, Bjeloši, Oĉinići, Ugnji, Vrela, Braići, Pobori, Mirac. TakoĊe, u okviru ruralnih naselja, karakteristiĉni su primjeri zaseoka koji predstavljaju grupaciju kuća jednog bratstava, po kojem su najĉešće bili imenovani. Arhitektonsko-ambijentalno znaĉajni su: Ţanjev do, Vrba, Raiĉevići, Erakovići. Mjere zaštite bile bi: Oĉuvanje autentiĉnih vrijednosti ruralnih predjela: - naĉina ţivota; - radnih procedura; - revitalizacija tradicionalne arhitekture; - oĉuvanje i promocija starih zanata i alata, kontinuitet rada majstora - nosilaca znanja i vještina; - nematerijalne baštine, obiĉaji, kulinarstvo i sl. Aktivna obnova autentiĉnih seoskih aglomeracija i njihovih aktivnosti: - stvaranje uslova za oţivljavanje relevantnih djelatnosti; - stvaranje uslova za povratak stanovnika. Ĉuvanje i prezentacija pojedinaĉnih primjera, odnosno grupacija autentiĉne arhitekture u originalnom funkcionalnom ambijentu. UvoĊenje novih komplementarnih aktivnosti sa ciljem unaprjeċenja ţivota na selu kao i prezentacije, popularizacije kulturne baštine: - seoski turizam; - proizvodnja i degustacija zdrave hrane; - promocija, prikupljanje i distribucija ljekovitog bilja i sl. Iskustveno, ideja "selo - muzej" se nije pokazala kao uspješna budući da nije sadrţala aktivnosti vezane za ţivot već samo prezentirala predmete kao muzejske eksponate. Kao jedinstven primjer reprezentativne stambene arhitekture na ovom podruĉju moţe se navesti palac knjaza Nikole na Njegušima. Više puta obnavljan i prepravljan svjedoĉanstvo je kontinuiteta promjena stambene arhitekture porodice Petrović. Vjerska arhitektura Mjere zaštite bile bi sljedeće: Gdje god postoji mogućnost vjerske komplekse i pojedinaĉne graċevine odrţati, odnosno vratiti u kult; Za graċevine kojima se ne moţe vratiti vjerska namjena ponuditi funkcije primjerene: - arhitektonskom karakteru - vodeći raĉuna o etiĉkom odnosu prema prvobitnoj namjeni; - zateĉenim prostornim odnosima i arhitektonskom rješenju; - oĉuvanju autentiĉnosti.

135 U procesu obnove ovih graċevina i kompleksa nastojati da se uvaţe nove potrebe korišćenja uz sprovoċenje konzervatorskih principa; U procesu sanacije potrebno je: - saĉuvati osnovni izvorni graditeljski sklop i dispoziciju, konstruktivni sistem i materijalizaciju, podove, zidove, svodove, krovni pokrivaĉ i dr. arhitektonske elemente; - postojeće zatege provjeriti, oĉistiti od eventualne korozije i dotegnuti; - ukoliko crkva ne posjeduje zatege preporuĉuje se njihova ugradnja, kako radi prijema horizontalne komponente statiĉkih sila od svoda, krova i drugog opterećenja, tako i zbog budućih seizmiĉkih udara; - kod spoljne obrade saĉuvati sve zdrave postojeće fuge od kreĉnog maltera, a dopunu novih raditi u produţnom malteru. Ove mjere će se sprovoditi na sljedećim graċevinama: Crkva Sv. ĐorĊa, Njeguši Manastir Stanjevići sa crkvom Sv. Trojice Crkva Uspenja Bogorodice, Raiĉevići, Njeguši Preobraţenska crkva sa ostacima manastira na Ivanovim koritima Crkva Sv. Dimitrija, Braići Crkva Sv. Jovana, Krstac, Rţani do Crkva Sv. Nikole, Oĉinići Crkva Sv. Jovana, Oĉinići Crkva Sv. Apostola Petra i Pavla, Vrela Crkva Sv. GospoĊe, Raiĉevići Crkva Sv. ArhanĊela, Raiĉevići Crkva Sv. ĐorĊa, Raiĉevići Crkva Sv. NeĊelje, Velji kraj, Erakovići Crkva Sv. Save, Erakovići Crkva Sv. GospoĊe, Kobilji do Crkva Sv. Nikole, Dugi Do Crkva Sv. NeĊelje u Donjim Poborima, na groblju Ostaci crkve Sv. ĐorĊa u Donjim Poborima, blizu manastira Stanjevići Crkva Sv. Jovana Preteĉe u Gornjim Poborima, na groblju Crkva Sv. ĐorĊa, zaseok Vrba, Njeguši Crkva Sv. Petke, zaseok Vrba, Njeguši Crkva Sv. Jeremije, Ţanjev do Crkva Sv. ĐorĊa, Mirac Ostaci crkve Sv. ĐorĊa, kompleks utvrċenja ĐurĊevac Crkva Sv. Jovana, Mali Zalazi, Njeguši Crkve Sv. Vraĉeva, Velji Zalazi, Njeguši Crkva Sv. Troice, Majstori Inţenjerske graċevine Mjere zaštite su: Redovno odrţavanje i regulisano korišćenje svih inţenjerskih graċevina; Sprjeĉavanje devastacije objekata inţenjerske arhitekture; Strogo sankcionisanje rušenja i raznošenja arhitektonskih elemenata, naroĉito su ugroţeni podzidi i parapeti zidova starog kolskog puta Kotor Cetinje. Ove mjere će se sprovoditi na primjerima kolskog puta Kotor Cetinje i pješaĉkog puta Kotor Špiljari Krstac - Njeguši, kao i kolektora Koritnik na Njegušima (kaptaţa vode s poĉetka XX vijeka). Kolektor Koritnik je i danas u funkciji. Nedavno su završeni radovi na proširenju kapaciteta ovog kolektora. Ovi radovi su za posljedicu imali intervencije na terenu neposrednog okruţenja stoga je potrebno što prije uspostaviti reţim zaštite i s konzervatorskog aspekta kontrolisati dalje aktivnosti u pogledu njegovog korišćenja - funkcije. Vojna arhitektura Mjere zaštite su: Sprjeĉavanje devastacije objekata vojne arhitekture- strogo sankcionisanje rušenja i raznošenja osnovnog graċevinskog materijala (kamenih blokova); Poboljšati saobraćajnu dostupnost utvrċenjima; Ograniĉiti aktivnosti koje bi degradirale njihovo neposredno okruţenje (stambena i druga izgradnja, postavljanje infrastrukturnih objekata i sl.); Redovno ulaganje u rekonstrukciju i adaptaciju ovih kompleksa; Ponuditi adekvatne sadrţaje koji odgovaraju uslovima lokacije u pogledu arhitektonske dispozicije i potrebe oĉuvanja autentiĉnosti ovih specifiĉnih kulturnih dobara (npr. turistiĉki punkt, vidikovac, sadrţaji kulture (izloţbeni prostor, ateljei umjetnika), i sl.).

136 Predloţene mjere sprovoditi na primjerima tvrċava koje su kulturna dobra, a to su ĐurĊevac u Poborima i Kosmaĉ na Braićima, kao i identifikovane tvrċave Goraţda na Mircu. Narodna arhitektura Mjere zaštite bile bi: Aktivna obnova autentiĉnih ljetnjih stoĉarskih naselja - Lovćenskih katuna i njihovih aktivnosti: - stvaranje uslova za oţivljavanje stoĉarske djelatnosti; - stvaranje uslova za povratak vlasnika/korisnika, tj. sezonskih stanovnika. Obnova i prezentacija pojedinaĉnih primjera jednostavnih prizemnih kuća sa torovima i suvomeċom, odnosno grupacije autentiĉne arhitekture u originalnom funkcionalnom ambijentu. Oĉuvanje autentiĉnih vrijednosti ruralnih predjela: - naĉina ţivota; - radnih procedura; - revitalizacija tradicionalne narodne arhitekture; - oĉuvanje i promocija starih zanata, alata; - nematerijalne baštine, obiĉaja, kulinarstva i sl. UvoĊenje novih komplementarnih aktivnosti sa ciljem unaprjeċenja ţivota na selu kao i prezentacije, popularizacije kulturne baštine: - izletniĉki i seoski turizam; - proizvodnja i degustacija zdrave hrane. Na prostoru Parka planira se revitalizacija katuna, a evidentirani su sljedeći: Biţaljevac, Vuĉi do, Trešnja, Kruševica, Kuk, Mali Bostur, Duge njive, Srednje Poljane, Majstori i Konjsko, Veliki Bostur. Kao posebno atraktivni ovim Planom su izdvojeni Majstori i Konjsko, Dolovi sa Lokvama. 16. RAZVOJ DJELATNOSTI TURIZAM U okviru NP Lovćen djelatnost turizma biće osnova privrednog sistema. Jezerski vrh sa Mauzolejem ostaće i dalje centar zbivanja i centar posjete Parku. Primarni turistiĉki centar, a ujedno i osnovni prihvatni centar Parka su bili i ostaće Ivanova korita i ona će sa svojim sadašnjim potencijalima i kapacitetima uvijek biti atraktivni turistiĉkoj klijenteli. Akcenat bi se trebao staviti na ulazne punktove u NP Lovćen sa kotorske (Njeguši) i cetinjske (Bjeloši) strane. Na osnovu ocjene turistiĉkog potencijala NP Lovćen i okruţenja, jasno je da: se radi o podruĉju sa dovoljnim potencijalima koji treba da vrjednuju svoje resurse i atrakcije, ali što u dosadašnjem periodu nije rezultiralo ostvarenjem punog potencijala jer sam NP Lovćen i njegovo najbliţe okruţenje nije slijedilo uobiĉajena pravila igre turistiĉke industrije u, i oko nacionalnih parkova; se radi o podruĉju koje kroz svoj dugogodišnji razvoj nije rezultiralo sa dovoljnim brojem turistiĉkih subjekata u privatnom sektoru spremnih da preuzmu znaĉajniji rizik preobraţaja turistiĉke fizionomije ovoga kraja, a zbog objektivnih pretpostavki razvoja privatnog sektora (potrebna baziĉna infrastruktura, kadrovi, upravljanje destinacijom, strateški planovi razvoja); sa druge strane, radi se o podruĉju gdje još uvijek nije konsolidovan javni sektor koji bi, regulacijom i drugim podsticajima, bio u stanju da samostalno inicira ozbiljniji razvoj, zbog ĉega je ovdje nuţan eksterni, to jest drţavni podsticaj (jasno odreċivanje prava i ingerencija raznih subjekata javnog sektora opštine, Muzeji Crne Gore, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, infrastrukturna preduzeća); zbog objektivno komplikovane situacije da je oko 60% zemljišta u NP-u u privatnom vlasništvu, rijeĉ je o podruĉju koje već uveliko ima pritisak javnosti za razvoj nekretnina, pa se hitno nameće potreba dogovora lokalnih interesnih subjekata, prvo o konceptu razvoja, a onda o regulaciji i inteligentnom pristupu privlaĉenja velikih i malih investitora; i konaĉno, rijeĉ je o podruĉju gdje je nuţan hitan program internog marketinga u vezi sa razvojem turizma i turistiĉke kulture, s obzirom na ĉinjenicu da su neki elementi potencijalnog lanca vrijednosti

137 destinacije već znaĉajno ugroţeni. Stanovništvo treba što prije prilagoditi za turizam kao buduću vaţnu polugu ekonomskog rasta podruĉja NP-a i njegovog najbliţeg okruţenja. Turistiĉko strukturiranje ponude NP Podruĉje NP Lovćen raspolaţe sa diferenciranim prirodnim i kulturno-antropološkim atrakcijama, a koje dodatno posjeduje i razliĉite funkcionalne karakteristike, poĉevši od saobraćajnih veza i dostupa, baziĉne infrastrukture, prostorne elevacije, reţima zaštite i dr. Zbog toga, osim utvrċenog centralnog identiteta, ovo turistiĉko podruĉje potrebno je strukturirati na osnovu dominantnih izraţenih karaktera pojedinih mikro-prostora. Tek tako izvedeni, a kasnije i uspostavljeni karakter daje osnov oblikovanju razvojnih scenarija, to jest oblikovanju diferenciranog cjelovitog lanca vrijednosti šireg podruĉja NP Lovćen. Osnovni je prijedlog da se prostor strukturira na nekoliko diferenciranih iskustvenih podruĉja a koje je preduslov cjelokupnog modela razvoja turizma na NP Lovćen. Razvojne turistiĉke zone su sljedeće: Turistiĉki proizvodi Paleta turistiĉkih proizvoda NP Lovćen zasniva se na sljedećim pretpostavkama: NP Lovćen uveliko fokusira svoj dalji razvoj na bazi izgradnje ţiĉare od Kotora do Cetinja. Iskustva uspješnih destinacija sliĉne resursne osnove pokazuju da se fokus razvoja proizvoda od samog poĉetka razvoja destinacija temeljio na dva do tri kljuĉna turistiĉka proizvoda koje su razvijali do nivoa izvrsnosti. Atraktivnosti podruĉja i trendova kreiranja turistiĉkih lanaca vrijednosti u podruĉjima nacionalnih parkova u planinama. Na bazi ovih faktora, predlaţe se fokus na razvoj sljedećih kljuĉnih turistiĉkih proizvoda destinacije NP Lovćen : Seoski (Ruralni turizam), Specijalni interesi, Gastronomija, Touring, Ljetni i zimski boravak na planini. Upravljanje posjetiocima Zone intenzivnog posjećivanja obuhvataju veće površine i komplekse sa svim sadrţajima posjećivanja te okupljanja većeg broja posjetilaca uz odvijanje odgovarajućih aktivnosti prema posebnom programu i uslovima Javne ustanove Nacionalnog parka Lovćen : Kuk zona karakteristiĉne ruralne cjeline i meċustanica ţiĉare Kotor Cetinje sa pratećim programom; Ivanova Korita primarni informativno-turistiĉko-rekreativni centar, izletište sa smještajnim i pratećim objektima, centar uprave Parka i meċustanica ţiĉare Kotor Cetinje sa pratećim programom;

138 Mauzolej osnovni motiv posjete Lovćenu, sa restoranom, vidikovcem i parkingom (uz uvodjenje elevatora) Majstori - izletište sa smještajnim i pratećim objektima u okviru zaštićene zone karakteristiĉne ruralne cjeline (katuna), zateĉeni sadrţaji u okolini (planinarski dom, eco kamp), sanitarni prostor i krajnja stanica ţiĉare Budva Majstori sa pratećim programom. Uprava NP-a ima na raspolaganju više mogućnosti u upravljanju posjetiocima za vrijeme posjete Lovćenu. Zavisi od zone zaštite u kojoj se nalazi posjetilac, te zavisi od efikasnosti i brzine reagovanja ĉuvara / rendţera, moguća su 4 oblika upravljanja posjetiocima: 1. Upravljanje ponudom - povećanjem / smanjenjem prostora po kojem se posjetioci mogu slobodno ili restriktivno kretati 2. Upravljanje traţnjom - kroz ograniĉenja / postavljanje limita u npr. duţini boravka, broju posjetilaca i/ili naĉina korišćenja prostora NP-a 3. Upravljanje resursima - kroz onemogućavanje / omogućavanje dostupnosti i kretanja kroz neke specifiĉne lokacije i / ili razvojem dodatnih / pomoćnih objekata 4. Upravljanje uticaja upotrebe prostora - kroz smanjenje negativnog uticaja modifikacijom naĉina upotrebe prostora ili disperzijom / koncentracijom upotrebe prostora. Prema studiji izvodljivosti Ţiĉare, govori se o maksimalnom tehniĉkom kapacitetu ţiĉare od putnika po satu (prema tehniĉkim karakteristikama ţiĉare navedene u studiji izvodljivosti). Iskustveno gledajući, u najvećim planinskim centrima, koji koriste ţiĉare kako bi prevezli što više posjetilaca na vrh planine (Kaprun, Whistler, Aspen, Schladming), a koje se koriste primarno zimi i za skijaše, pokazuju da teoretski tehniĉki kapacitet ţiĉare doseţe u maksimalnim opterećenjima 40% svojeg tehniĉkog kapaciteta. 40% tehniĉkog kapaciteta je maksimalni fiziĉki broj posjetilaca kojim se moţe upravljati na prostoru pojedinaĉne atrakcije. U sluĉaju pretpostavljene ţiĉare, maksimalni preporuĉeni broj posjetilaca po satu koji dolazi ţiĉarom je na nivou od 400 posjetilaca. Tehniĉke i teoretske pretpostavke upravljanja posjetiocima na nivou 400 ljudi svakog sata pretpostavljaju sljedeće: 1. Kada je dosegnut nivo od posjetilaca na gornjem nivou NP-a, donje stanice ţiĉare poĉinju funkcionisati po principu koliko ljudi siċe, toliko ljudi moţe krenuti gore. 2. Upravljanje posjetiocima se moţe organizovati (u sluĉaju konstantne povećane traţnje) i putem onlajn prodaje karata za taĉno odreċeni dan i vrijeme polaska sa ţiĉarom, ĉime se unaprijed programiraju budući dani. 3. Podruĉje mauzoleja se takoċe organizuje prema principu (kada dosegne se broj od 100 posjetilaca) po principu koliko posjetilaca sidje toliko posjetilaca ide gore. 4. Organizacija kruzing grupa se planira sa kruzing kompanijama, u smislu koliko posjetilaca se planira i koji dan. 5. Gosti NP-a se motivišu da što više obilaze cijeli prostor NP-a putem jasnih usmjerenja sa taĉnim vremenima koliko je potrebno pješice do odreċene taĉke od interesa a kako bi se disperzovala koncentracija. 6. U sluĉaju povećane traţnje potreban je i veći broj edukovanog kadra i rendţera (ĉuvara) kako bi se moglo dobro upravljati posjetiocima ali i vršiti zaštita prostora NP-a. Detalje treba predvidjeti planom upravljanja i godišnjim programom upravljanja Nacionalnim parkom. Projekti Planiranje i razvoj svake destinacije, a u kontekstu definisane i usaglašene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i kljuĉne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realizuju. Na bazi analize opšte situacije, analize kljuĉnih faktora uspjeha i analize konkurentnosti, obilaska terena, te intervjua sa kljuĉnim subjektima turizma ovog podruĉja, definisani su kljuĉni konkurentski nedostaci, koji predstavljaju polazišnu taĉku za konaĉni prijedlog kljuĉnih projekata ovog podruĉja. Kljuĉni projekti koji se ovdje predlaţu mogu se diferencirati na projekte / programe izgradnje konkurentnosti NP Lovćen, te kljuĉne turistiĉke razvojne projekte.

139 Kljuĉni konkurentski nedostaci destinacije NP Lovćen su: nedostatak kvalitetne opšte infrastrukture (saobraćajna infrastruktura, vodo i elektro-snabdijevanje, itd.), depopulisano podruĉje, nedovoljna valorizacija prirodnih resursa u turistiĉkom smislu, nedostatak turistiĉke infrastrukture, nedovoljna finansijska pomoć / subvencije za razvoj turizma, nedostatak sistema finansiranja turistiĉke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora, nedostatak dodatne turistiĉke ponude, sadrţaja i aktivnosti, nedostatak interpretacijskih centara za posjetioce i nedostatak integralnog upravljanja posjetiocima i razvoja turizma Iz analize konkurentskih nedostataka jasno se vidi da je ovo podruĉje, uprkos postojećim turistiĉkim centrima NP Lovćen, ipak na samom poĉetku turistiĉkog razvoja, a upravo se iz tog razloga projekti za izgradnju konkurentnosti u turizmu NP Lovćen odnose iskljuĉivo na projekte / programe vezane uz izgradnju turistiĉke infrastrukture i projekte podrške razvoju, a kao poĉetnu taĉku za odrţiv razvoj kompletnog turistiĉkog lanca vrijednosti u narednom periodu. Ovi su projekti uglavnom odgovornost javnog sektora, odnosno implementacija nekih od njih zavisi od saradnje javnog i privatnog sektora. KLJUĈNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI Program razvoja dostupnosti i pristupa Program razvoja javnih usluga i infrastrukture Program poboljšanja socio-kulturnih resursa Koncept pješaĉkih/planinarskih i biciklistiĉkih staza Koncept vidikovaca NP Lovćen Program turistiĉke signalizacije i interpretacije Sistem interne mobilnosti i parkinga RAZVOJNO INVESTICIONI PROJEKTI Interpretacijski centar Ivanova korita Njeguši muzej / tematski park Njegošev mauzolej Jezerski vrh Park brdskog biciklizma Projekt planinarskih domova Ruralno selo (katuni) Turistiĉki lokaliteti 1) Ivanova korita primarni turistiĉko-rekreativni centar + stanica ţiĉare Podruĉje platoa Ivanova Korita i prostora izmeċu Ivanovih korita i podruĉja Jezerski vrh sa Mauzolejom. Prostor Ivanovih korita, zahvaljujući povoljnostima poloţaja i nadmorske visine, lakom pristupaĉnošću i dobrom saobraćajnom povezanošću, pruţa povoljne uslove za organizovanje rekreativno-turistiĉkih i obrazovno-kulturnih sadrţaja i odgovara zahtjevima za formiranje primarnog turistiĉkog centra Nacionalnog parka. Lociran je u pravcu i na raskrsnici svih najvitalnijih komunikacija u Parku i to ka: Mauzoleju, Njegušima i Cetinju, Krscu i Kotoru, ili preko Bjeloša ka Cetinju, Majstorima. Antropogeni dio pejzaţa u koji su smješteni objekti na Ivanovim koritima i dvije manje seoske aglomeracije Malog i Velikog Bostura, po svojim volumenima i naĉinom gradnje, uglavnom se skladno uklapaju u prirodni pejzaţ. Odstupanja ĉine pojedini novi objekti i vikendice, kao i prekrivanje kamenih zidova obnovljenih objekata malterom (Veliki Bostur). U centralnom dijelu koncentrisana je zona rekreativno-turistiĉkih sadrţaja, kao što su turistiĉko informativni punkt NP sa bungalovima, centar za odmor i rekreaciju djece, mali hotel i rezidencijalni apartman u ljetnjikovcu knjaza Nikole. Zona rekreativno - turistiĉkih sadrţaja proširuje se novim sadrţajima koji prate lokaciju stanice ţiĉare na Ivanovim koritima. Ovaj centar treba opremiti odgovarajućom saobraćajnom i tehniĉkom infrastrukturom kao i brojnim usluţnim djelatnostima. Ograniĉenja u okviru zone definisana su ureċenjem terena, pravilima graċenja, kao i uslovima oblikovanja i materijalizacije. Turistiĉko - rekreaciona ponuda ovog lokaliteta moţe se organizovati tokom cijele godine. Ljeti je u prvom planu turizam vezan za posjetu Njegoševom mauzoleju. Zbog odliĉne mikroklime ovaj lokalitet, zaštićen od vjetra, sa obiljem šuma i livada, već po samoj svojoj tradiciji ima veoma dobre uslove za prihvatanje stacionarnih gostiju na odmor i klimatsku zdravstvenu preventivu i kurativu.

140 Ivanova Korita su mlada, aktivna i sportska destinacija koja svojim gostima nudi inovativne proizvode i aktivni doţivljaj prirode. Postojeći turistiĉko ugostiteljski sadrţaji: Djeĉje odmaralište sa 180 leţaja; Mali hotel Ivanov konak sa 7 bungalova apartmana (35 leţaja); Rezidencijalni objekat ljetnjikovac Knjaza Nikole; Hotel - ĉija je izgradnja u završnoj fazi; Kamp (šator ili prikolice). Postojeći prateći programi: Informacijsko-interpretacioni centar NP Lovćen ; Poligon za male sportove; 2 teniska terena; Fudbalsko igralište; Avanturistiĉki park. Planirani program turistiĉko-rekreacionih sadrţaja: Rekonstrukcija nekadašnjeg Paviljona za oporavak i lijeĉenje (40 leţaja); Rekonstrukcija Planinarskog doma (40 leţaja); Uz rekonstruisanu ljetnju kuhinju izgradnja depadansa hotela (70 leţajeva); Stanica ţiĉare Kotor Cetinje (uz mogućnost trase prema Mauzoleju); Uz stanicu ţiĉare razvoj više ugostiteljskih i usluţnih sadrţaja; Novi informaciono-interpretacioni centar NP Lovćen ; Proširenje avanturistiĉkog parka; Park brdskog biciklizma sa servisnim centrom; Proširenje i ureċenje sportskih terena i sportske hale. Planirani prateći programi: Parking prostori Autobuska stanica; Zdravstvena ambulanta; Servisi osnovne turistiĉke infrastrukture (za odrţavnje objekta i ureċenje slobodnih rekreativnih površina u Parku, servis za komunalne infrastrukture); Iznajmljivanje sportske opreme; Sport: rekreacija (park i staze za šetnju i planinarenje, trim staza, staza za sankanje, kruţna i trim staza za hodanje i nordijsko skijanje); Prirodnjaĉki muzej i biblioteka; Hidro-meteorološka stanica. 2) Majstori i Konjsko revitalizacija katuna + stanica ţiĉare Budva - Majstori Prostorna cjelina Majstora reprezentuje pejzaţne karakteristika karsta i naĉin ţivota na njemu. Antropogeni dio pejzaţa komponovan je od obraċenih vrtaĉa (livada i njiva), krševitih grebena, kamenih ograda uz koje su pripijeni ostaci desetak kuća i kućišta sa crkvicom u ruševinama, spomenikom palim borcima i svega tri obnovljene kuće. Znaĉaj ove lokacije ima dvije kljuĉne vrijednosne odrednice. Prva je poloţaj iznad Budve odakle se najimpresivnije doţivljava panorama budvanske rivijere, a zbog klime, pejzaţa i naĉina katunskog ţivljenja, moţe biti komplementarna vrijednost u turistiĉkoj ponudi grada. Druga je obnova autentiĉnog izgleda katuna sa svim funkcijama tradicionalnog naĉina ţivljenja i privreċivanja. Konjsko, rezervat bukove šume, u kontaktnim zonama ima formirane ambijentalne cjeline antropogenog pejzaţa, kultivisanih obradivih površina i atraktivnih seoskih aglomeracija skladno uklopljenih u kraški supstrat. Turistiĉki centar Majstori, u konceptu ureċenja i distribuciji sadrţaja Nacionalnog parka Lovćen, ima ulogu prihvatanja posjetilaca parka iz pravca Budve. Ţiĉarom Budva - Majstori za Budvu se otvara rekreacioni centar sa mogućnošću korišćenja u rekreativne svrhe tokom cijele godine. Turizam na budvanskoj rivijeri ovdje bi mogao imati dopunu godišnjeg

141 korišćenja kapaciteta - ljetnji turistiĉko-rekreacioni program i direktni pristup "sa mora" na planinski masiv Lovćena. Revitalizovani katun Majstori na platou, u kojem bi bilo obnovljeno korišćenje skromnih, ali vrijednih površina zemlje usred velikog pašnjaĉkog kamenjara i intenzivno korišćeno za ispašu stada, mogao bi biti najveća turistiĉka privlaĉnost ovog lokaliteta. Majstori kao obnovljeno selo treba da pokaţe sve vrijednosti tradicionalnog ţivota na planini i u saradnji s prirodom. Katun bi svoju ponudu mogao dopuniti turistiĉko-ugostiteljskim sadrţajima i to specijalne ugostiteljske ponude i smještaja. Atraktivnost ovog katuna upotpunjuje Konjsko. Ovaj zanimljivi ambijent netaknute prirode treba saĉuvati u svom autentiĉnom obliku i moguće ga je koristiti tokom cijele godine. Planiran program turistiĉko-rekreacionih sadrţaja: Smještaj u rekonstruisanim kamenim kućama katuna; Panoramski restoran / kafana uz stanicu ţiĉare, sa tradicionalnom hranom; Planinarski dom sa 25 leţaja na putu izmeċu Majstora i Konjsko; Planinarske staze; Biciklistiĉke staze; Vidikovci. Planiran prateći program: Info punkt u okviru planinarskog doma; Usluţne djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina); Servisi osnovne turistiĉke infrastrukture (za odrţavanje objekta i ureċenje slobodnih rekreativnih površina u Parku, servis za komunalne infrastrukture); U jednom od objekata prezentovatii fotografije, alate i interpretaciju filmovima o ţivotu u planinskom selu u prošlosti; Iznajmljivanje sportske opreme; Sport: rekreacija (park i staze za šetnju i planinarenje, trim staza, staza za sankanje, kruţna i trim staza za hodanje i nordijsko skijanje). 3) Dolovi sa Lokvama stanovanje sa privreċivanjem (stoĉarstvo i ratarstvo) i dopunskom smještajnom ponudom (postojeći kapaciteti djelimiĉno prilagoċeni turistiĉkim potrebama) Dolovi su katunsko naselje koje se postepeno obnavlja. S obzirom na blizinu i relativno dobru povezanost s Ivanovim koritima za oĉekivati je da se obnova nastavi. Karakterišu ga kameni podzidi koji prate amfiteatralnu konfiguraciju terena. Na terasama obradivog zemljišta smještena je kuća i koliba. Uz kamene ogradne zidove, pojedinaĉno ili u grupacijama, dominiraju stabla javora. Lokve su kruţna travnata površina (livade) preĉnika jednog kilometra sa manjim zaobljenjem u sredini. Zaokruţene su šumskim kompleksom, osim na terasastim kaskadama prema velikoj vrtaĉi. 4) Trasa ţiĉare Kao posebna zona razvoja izdvaja se trasa ţiĉare, koja će sama po sebi biti atrakcija ovog prostora. Ciljani karakter ţiĉare je razumijevanje prirode, drugaĉiji pogled na prirodu i istoriju Crne Gore. Ţiĉara se trasira rutom od poĉetne taĉke sa kotorske strane u Dubu, preko meċustanice Kuk, do Ivanovih Korita,a od Ivanovih korita preko vrha Roţac, sela Gorniĉ, pored vidikovca Orlov Krš i do poĉetne stanice sa cetinjske strane. U pogledu mogućih sadrţaja na stanicama ţiĉare planirano je pruţanje usluga hrane i pića i to iskljuĉivo na stanicama ţiĉare. Ostavlja se mogućnost, da se nakon posebnih studija ekonomske opravdanosti i povredivosti predjela, razmotri trasa ţiĉare od Ivanovih korita ka široj zoni Mauzoleja. Dominantan poloţaj Lovćena u atraktivnom okruţenju predstavlja potencijal panoramskog sagledavanja i doţivljaja širih i uţih prostora na kojem se, izmeċu ostalih, temelji opravdanost izgradnje ţiĉare. Trasa ţiĉare i svi vrhovi, prevoji i pojedine stanice su vidikovci, koji pruţaju mogućnost sagledavanja: Bokokotorskog zaliva - prirodno i kulturno-istorijsko podruĉje upisano na UNESCO-vu Listu Svjetske kulturne baštine i Listi najljepših zaliva svijeta; panorame morske puĉine; unutrašnjosti planine Lovćen i naseljskih aglomeracija; ĉitavog okruţenja, naroĉito "kamenog mora", Cetinja, Skadarskog jezera, Skadra.

142 5) Kuk stanovanje sa privreċivanjem (stoĉarstvo i ratarstvo) + stanica ţiĉare Karakteriše ga pitomost antropogenog pejzaţa sa zalivaċenim i obradivim površinama na donjem i gornjem platou. Sezonske i rijetke stalne kuće, sa karakteristiĉnim tradicionalnim oblicima gradnje, gumna u kamenu i ograde u suvomeċi, skladno se komponuju sa prirodnim okruţenjem. Istiĉe ga pozicija jednog od najvrijednijih vidikovaca Parka ka Bokokotorskom zalivu, sa gradom Kotorom u prvom planu i Orjenskim masivom u zaleċu. 6) Njeguši U gradaciji vrijednosnih kriterijuma Njeguši zauzimaju prvo mjesto sa stanovišta sloţenosti i kompleksnosti elemenata koji karakterišu ovaj prostor, kao i po kulturno-istorijskim sadrţajima i algomerativnim sklopovima sela koja izgraċuju ovaj prostor. Prostor visoravni u najvećoj mjeri definisao je uticaj ĉovjeka. Oko plodnih obraċenih i zalivaċenih površina razvila su se naselja i zaseoci po samom obodu oba polja koristeći kamenjar i ĉuvajući plodne površine. Tako je izgraċeno 5 zaseoka u gornjem i 6 u donjem polju sa oko 230 kuća. Tradicionalna tehnika zidanja kuća u kamenu pod snaţnim primorskim uticajem, crkve sa zvonicima na preslicu, kuće, brojne terase na pozidama sa inkorporiranim gumnima kao mjestima okupljanja društvenog ţivota i rada, ukupnom ambijentu daje poseban peĉat. Kuće su izvorno bijele pokrivene slamom i tako utopljene u sivilo krša, a danas prepokrivenih crijepom, pa i limom, gdje crvena boja daje akcenat u pejzaţu kotline. Planirani proizvodi / usluge: Smještaj: Revitalizacija postojećeg hotela EPCG; Privatni smještaj. Usluge hrane i pića: Degustacija pršuta, sira i meda; Dva do tri restorana nacionalne kuhinje. Atrakcije i turistiĉka infrastruktura: Centar za posjetioce Njegoševa rodna kuća ; Posjeta farmama i prouĉavanje proizvodnje pršuta, sira i meda POLJOPRIVREDA Projekcija razvoja poljoprivrede na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen, ukljuĉujući i širu zaštitnu zonu parka moţe se sagledati iz raspoloţivih podataka o stanju prirodnih i poljoprivrednih resursa ovog podruĉja. U izvjesnoj mjeri, kljuĉne smjernice daljeg razvoja poljoprivrede mogu proisteći iz strateških opredjeljenja koja su definisana u planskim dokumentima donesenim za oblast poljoprivrede na nacionalnom nivou, kao i prostornim planskim dokumentima teritorija opština u koje zalazi prostor Parka. Imajući u vidu raspoloţive resurse, njihovu strukturu, te status prostora nacionalnog parka i njegove zaštitne zone kao jedini prihvatljiv nameće se koncept odrţivog razvoja poljoprivrede i seoskih podruĉja. Taj koncept u najkraćem podrazumijeva: odrţivo korišćenje raspoloţivih poljoprivrednih resursa uz podizanje konkurentnosti do za te uslove optimalnog nivoa, zatim unaprjeċivanje kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, trţišna valorizacija specifiĉnosti proizvoda sa ovog podruĉja. Razvoj poljoprivrede na ovom podruĉju moţe se i mora se u perspektivi posmatrati zajedno sa sveobuhvatnim razvojem sela i turistiĉke ponude (razvoj seoskog turizma i ponuda turistima hrane proizvedene izvorno na ovom podruĉju i sl.). Sa druge strane, dosljedno sprovoċenje koncepta odrţivog razvoja poljoprivrede i korišćenja raspoloţivih resursa predstavlja najbolju branu ozbiljnom ugroţavanju ţivotne sredine. Prioriteti razvoja poljoprivrede na posmatranom podruĉju trebaju da budu: 1. Razvoj poljoprivrede koja je maksimalno usklaċena sa oĉuvanjem ţivotne sredine, odnosno kvalitetno gazdovanje resursima. To treba da doprinese: - oĉuvanju zemljišnih površina od mogućih zagaċenja, erozija i degradacija. Ovo bi, izmeċu ostalog, ukljuĉivalo u niţim zonama zaštitnog pojasa parka obaveznu rekonstrukciju i odrţavanje davno izgraċenih terasa plodnog zemljišta koje doprinose i oĉuvanju pejzaţne vrijednosti prostora ;

143 - sprjeĉavanje ugroţavanja opšteg biodiverziteta, uz oĉuvanje i odrţivo korišćenje genetiĉkih resursa u biljnoj i stoĉarskoj proizvodnji, kao i odrţivo korišćenje i eksploatacija aromatiĉnog i ljekovitog bilja kojima je ovo podruĉje izuzetno bogato, a potencijalno mogu da budu dodatni izvor prihoda za seosko stanovništvo; - oĉuvanje tradicionalnih proizvoda (poljoprivredih proizvoda i proizvoda kućne radinosti) i tradicionalnih proizvodnih tehnologija; - snaţnijem razvoju i afirmaciji organske poljoprivrede, - odrţavanje pejzaţa u njegovoj estetskoj i funkciji razvoja turizma, gdje se posebna paţnja treba posvetiti afirmaciji i rekonstrukciji starih katuna (katuništa) i to sa što autentiĉnijim stilom gradnje. 2. Podizanje konkurentnosti poljoprivredne i ostalih pratećih djelatnosti moţe se ostvariti kroz: - jaĉanje investicija u poljoprivrednu i seosku infrastrukturu (oprema, mehanizacija, objekti, putevi, elektro i vodosnabdijevanje); - jaĉanje trţišne infrastrukture, bolje trţišno povezivanje svih subjekata u lancu proizvodnje i potrošnje hrane, a posebno vertikalno povezivanje u sektoru poljoprivrede, tj. primarne proizvodnje i agroindustrije sa jedne strane kao i proizvoċaĉa i turistiĉkih - ugostiteljskih kapaciteta sa druge strane; - unaprjeċivanje kvaliteta proizvoda u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda kroz preuzimanje i implementaciju standarda kvaliteta u svakodnevnu praksu proizvodnje, kao i struĉno obrazovanje poljoprivrednih proizvoċaĉa i sl. - diversifikacija ekonomskih aktivnosti i pokretanje razliĉitih vidova biznisa u seoskim sredinama radi obezbjeċivanja prihoda iz drugih izvora za ĉlanove poljoprivrednih domaćinstava koji se ne bave poljoprivredom. 3. Promocija proizvoda sa ovog podruĉja je jedno od nezaobilaznih sredstava pribliţavanja poljoprivrednih proizvoda modernom potrošaĉu. Ovo je posebno vaţno za usitnjenu, visoko diverzifikovanu i raznovrsnu poljoprivredu, koja u svojoj biti ne nudi velike koliĉine, nego male koliĉine veoma specifiĉnih i geografskim podruĉjem uslovljenih proizvoda, kakvo je upravo šire podruĉje NP Lovćen. Promocija proizvoda treba da bude sastavni dio integralne promocije prostora Nacionalnog parka. Projekcija daljeg razvoja poljoprivrede Poljoprivreda će u široj zoni NP i dalje biti jedna od vaţnijih privrednih djelatnosti. Koncept razvoja zasnivaće se na raspoloţivim prirodnim resursima. Prirodne karakteristike podruĉja, sa dominacijom pašnjaka, kamenjara, šikara i usitnjenih parcela plodnog i za obradu pogodnog zemljišta, kao i klimatski uslovi, uticali su da proizvodnja tradicionalno bude orjentisana na stoĉarstvo i u manjem obimu, povrtarstvo i voćarstvo. Stoĉarska proizvodnja, s obzirom na strukturu poljoprivrednih površina, će i ubuduće biti najzastupljenija grana poljoprivrede. Kako pašnjaci i kamenjari dominiraju u ukupnim poljoprivrednim površinama to će uslovljavati i dalje praksu ekstenzivnog do poluintenzivnog naĉina gajenja stoke i to uglavnom preţivara (goveda, ovce i koze). S obzirom na nedostatak većih livadskih kompleksa (ili skoncentrisanih livadskih parcela) ne moţe se raĉunati na obezbjeċenje većih koliĉina kabaste hrane za zimsku ishranu, pa se time iskljuĉuje i formiranje velikih farmi u intenzivnom (štalskom) uzgoju. U govedarskoj proizvodnji u perspektivi treba ići na dalje unaprjeċenje genetskog potencijala. Imajući u vidu konfiguraciju terena, preporuĉuje se gajenje rasa kombinovanog proizvodnog pravca (sive tirolske rase i potencijalno smeċe brown swiss rase). Ovo su rase koje dobro iskorišćavaju pašu, pogodne za gajenje na krševitim i manje produktivnim terenima (naroĉito siva rasa), odlikuju se solidnom do dobrom proizvodnjom mlijeka. Uz odgovarajuću prihranu moguće je ostvariti mljeĉnost i do 4000 kg mlijeka. Optimalna veliĉina govedarske farme u ovakvim uslovima je 4-7 grla. Glavni proizvod je mlijeko i meso (teleće ili juneće). Mlijeko treba iskljuĉivo koristiti za preradu u domaćinstvima i proizvodnju polutvrdog ''Njeguškog sira'', koji se tradicionalno proizvodi na ovom podruĉju. Za potrebe turistiĉke klijentele potrebno je proširiti paletu mlijeĉnih proizvoda (npr. bijele salamurne sireve, kisjelo mlijeko i sl.). Ovĉarstvo treba i dalje bazirati na gajenju autohtone rase u tipu pramenke ili oplemenjene sjeniĉke ovce, dok kozarsku proizvodnju treba bazirati na gajenju iskljuĉivo domaće balkanske rase. Gajenje ovaca, a posebno koza, ima veliki znaĉaj za podruĉje nacionalnog parka i njegove šire zaštitne zone. Ispašom po pašnjacima i terenima slabo pristupaĉnim za druge vrste stoke postiţe se tzv. multiplikativni efekat koji se ogleda u efikasnijem korišćenju raspoloţivih resursa, odnosno iskorišćavanju najjeftinije stoĉne hrane sa jedne strane, zatim oĉuvanje planinskih pašnjaka i livada od zarastanja, odnosno oĉuvanju biodiverziteta flore i atraktivnost planinskih padina i Parka u cjelini za turiste planinare. Planinski pašnjaci prazni, tj.

144 bez stada i krda domaćih ţivotinja bi sa turistiĉkog aspekta znaĉajno izgubili na atraktivnosti. Gajenje koza je znaĉajno i sa aspekta smanjenja rizika od poţara jer one brste i svojevrsni su ĉistaĉi. Glavni proizvod ovĉarstva biće meso (svjeţe jagnjeće meso i meso odraslih grla u obliku kastadine) dok će se mlijeko iskorišćavati u manjoj mjeri. S druge strane u kozarstvu pored mlade jaretine i kastradine naglasak treba staviti na proizvodnju mlijeka i njegovoj preradi i proizvodnji kozjih sireva koji na trţištu postiţu veoma dobre cijene. Konji će se potencijalno gajiti i dalje kao radne ţivotinje u nepristupaĉnim terenima, a u perspektivi je moguće konje koristiti i za upotpunjavanje turistiĉke ponude i rekreativno jahanje kroz pješaĉke staze Parka. Ratarsko povrtarska proizvodnja, s obzirom na usitnjenost obradivih površina, i dalje će se zasnivati na gajenju razliĉitih kultura (krompir, mrkva, cvekla, luk, kupusnjaĉe, mahunarke i sl.) na okućnicama, plodnim uvalama i terasama. I pored prirodnih ograniĉenja postoje uslovi za unaprjeċenje ove proizvodnje. Usvajanjem i implementacijom odreċenih agrotehniĉkih mjera, novih tehnologija i primjenom sitne mehanizacije i opreme u procesu proizvodnje za obradu moguće je ostvarivanje većih prinosa i povećanja produktivnosti. Ne treba gajiti ambiciju da se stvore veliki robni proizvoċaĉi, ali je sasvim realno i lako dostiţno povećanje raznovrsnosti proizvodnje i povećanje obima za zadovoljenje potreba bar dijela turistiĉke traţnje, posebno dijela koji bi se plasirao kroz agroturizam. Voćarska proizvodnja će se i dalje oslanjati na proizvodnju mediteranskih voćnih vrsta (smokve, šipka i groţċa) u relativno malom obimu u juţnim djelovima zaštitne zone Parka, dok će se u središnjoj i sjevernoj zoni Parka gajiti sporadiĉno kontinentalne voćne vrste (jabuka, trešnja, višnja, šljiva i sl.). Pĉelarstvo predstavlja veoma vaţnu i interesantnu poljoprivrednu djelatnost na podruĉju i u široj zoni NP Lovćen. Njegov znaĉaj se ogleda u ĉinjenici da ono moţe ili je skoro uvijek uzgredna djelatnost, a ne iziskuje obaveznu lociranost vlasnika ili poljoprivrednog domaćinstva, pa se uspješno moţe pĉelariti iz Cetinja ili Budve. Bogatstvo floristiĉkog sastava na teritoriji Parka doprinosi visokom kvalitetu dobijenih pĉelinjih proizvoda. UnaprjeĊenje infrastrukturne mreţe na širem podruĉju Parka, kao intenziviranje aktuelnih investicionih podrški u poljoprivredi doprinijelo bi dodatnoj afirmaciji pĉelarstva. Sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova su aktivnosti koje, takoċe, mogu predstavljati znaĉajan izvor prihoda na ovom prostoru. Edukacija proizvoċaĉa, tehniĉko opremanje i otvaranje otkupnih punktova ili mini pogona za preradu i predstavlja veoma bitan preduslov daljeg razvoja ove djelatnosti, posebno sa aspekta naĉina eksploatacije (odrţivog iskorišćavanja raspoloţivih resursa), širenja ponude sa novim vrstama gljiva i ljekovitog bilja, podizanja nivoa prerade i širenje palete proizvoda, pakovanje i dr. Ljekovito bilje se nalazi u šumskim zajednicama, ali postoje uslovi i znaĉajne prednosti za plantaţno gajenje, i ovo podruĉje u tome moţe traţiti svoju šansu. Tu je, prije svega, ţalfija (kadulja), majĉina dušica, kopriva, kantarion, hajduĉka trava, vrijesak, a ima i matiĉnjaka, divizme, zove, origana i ruzmarina. Kad su u pitanju šumski plodovi najznaĉajnija je eksploatacija gljiva (lisiĉarka, vrganj i smrĉak). Za odrţivo upravljanje svim ovim resursima nadleţna je Uprava za šume, kao i uprava parka, te se u skladu sa njihovim planom iskorišćavanje i valorizacija istih mora i sprovoditi. S obzirom da se radi o relativno malom arealu, nije neophodna izgradnja pogona za preradu ljekovitog bilja u široj zoni Parka, već samo sabirnog ili otkupnog centra. Postojeći pogon za preradu i plasman ljekovitog bilja u Baru moţe da otkupi, preradi i plasira ponuċene koliĉine. Autohtoni proizvodi, organska proizvodnja. Na širem podruĉju zahvata Parka, proizvodi se niz poljoprivrednih proizvoda koji se mogu definisati kao autohtoni proizvodi šireg crnogorskog podruĉja. Najznaĉajniji su: njeguški sir i drugi mlijeĉni proizvodi, njeguški pršut, zatim jagnjeće i jareće meso, kao i za ovo podruĉje nezaobilazna kastradina, med, medovina, ljekobilje, razne vrste voćnih rakija bez i sa dodacima ekstrakta ljekobilja (pelinkovaĉa, lincuraĉa) i sl. Pojedini od njih, ukoliko bi se izvršila standardizacija tehnologije i kvaliteta proizvoda mogli bi postati visokovrijedne namirnice prepoznatljive ne samo na crnogorskom trţištu, već i širem trţištu, naroĉito preko turizma. To posebno vaţi za one proizvode koji su mogli biti zaštićeni po osnovu geografskog porijekla. Do sada je zaštitu geografskog porijekla dobila samo njeguška pršuta, a realne pretpostavke postoje i za njeguški sir i kastradinu, kao i druge proizvode. Svrstavanje ove proizvodnje pod odrednicu organske poljoprivrede, pretpostavlja poštovanje zakonskih propisa, standarda i pravilnika koji se odnose na tu oblast, ukljuĉujući i praćenje i kontrolu te proizvodnje od ovlašćene institucije Monteorganika, ĉije je sjedište u Podgorici.

145 Kljuĉni ograniĉavajući faktor u razvoju poljoprivrede na podruĉju Parka i njegovoj okolini predstavlja relativno loša demografska struktura, odnosno depopulacija prostora u većem dijelu teritorije. Stoga će kljuĉni generator razvoja poljoprivrede biti razvoj sezonskog turizma, ali ne samo dnevnog ili izletniĉkog već turizma zasnovanog na korišćenju višednevnog boravka u tipiĉnom graditeljskom i prirodnom ambijentu. U te svrhe neophodno je dodatno afirmisati i infrastrukturno unaprijediti neka od postojećih naselja. Posebnu paţnju treba posvetiti revitalizaciji katuna koji su godinama unazad korišćeni za ljetnji izdig stoke. Veoma dobar agro-ekološki i agro-turistiĉki osnov za razvoj seoskog turizma imaju katuni Majstori, Dolovi, Kuk i Trešnja. Majstori Katun Dolovi Mjere agrarne politike usmjerene za podršku razvoju poljoprivrede i ruralnih sredina - Izgradnja seoske infrastrukture u udaljenijim selima i katunima, - podrška investicijama za tehnološko osposobljavanje poljoprivrednih gazdinstava nabavkom neophodne opreme za gajenje domaćih ţivotinja i mehanizacije za obradu zemljišta, pripremu i sakupljanje kabaste stoĉne hrane, opremu za voćnjake i sl., - direktna plaćanja u stoĉarskoj proizvodnji (odgajivaĉke premije po grlu, jaĉanje otkupne mreţe), - direktna plaćanja u biljnoj proiizvodnji (ratarsko povrtarskoj i voćarskoj proizvodnji po ha), - podrška korišćenju planinskih pašnjaka i izdiga na katune, - podrška zaštiti geografskog porijekla brojnih specifiĉnih proizvoda sa ovog i drugih podruĉja, - podrška unaprjeċenju kvaliteta proizvoda i implementaciji sistema kvaliteta - Stimulisanje organske ili ekološke poljoprivrede, kroz finansijsku podršku u periodu prilagoċavanja, - Struĉnog osposobljavanja proizvoċaĉa kroz razne vidove specijalistiĉke obuke, - Promotivne aktivnosti specifiĉnih proizvoda kroz organizovanje lokalnih manifestacija i putem uĉešća na izloţbama i sajmovima u zemlji i inostranstvu ŠUMARSTVO Od ukupne površine NP Lovćen (6.220 ha) pod šumom se nalazi ha ili 67% površine NP. I pored široke rasprostranjenosti šuma u podruĉju NP Lovćen, treba naglasiti da je ovdje kao i u ostalim podruĉjima Crne Gore izraţen problem sušenja šuma. U tom smislu ovim PPPN se predvidja zaštita i jaĉanje funkcija šuma koje unaprjeċuju prirodnu sredinu NP. Osnovna namjena šuma u NP Lovćen zahtijeva odnos prema šumama koji se mora sastojati u revitalizaciji osiromašenih prirodnih vrijednosti i jaĉanju šuma u ovom prostoru OPŠTI I POSEBNI CILJEVI U skladu sa odredbama relevantnih zakona i Prostornog plana NP Lovćen ciljevi su: 1. zaštita, oĉuvanje i unaprjeċenje stanja i funkcija šumskih ekosistema Lovćena u cilju osiguranja svih potreba i zahtjeva u odnosu na sve funkcije šuma (zaštita biodiverziteta, oĉuvanje genofonda šumskog drveća zakljuĉno sa proizvodnjom sjemena šumskog drveća, ĉuvanjem rezervnih koliĉina sjemena i

146 osnivanjem sjemenske banke sa ovog prostora, odrţivo korišćenje prirodnih resursa, naroĉito u šumama koje se nalaze u privatnoj svojini), 2. osiguranje uslova i mogućnosti za razvoj i odvijanje ostalih djelatnosti u nacionalnom parku: nauĉno - istraţivaĉkih, obrazovno - vaspitnih, kulturnih, rekreativnih, turistiĉko - rekreativnih i izvan njega: putna infrastruktura, vodosnabdijevanje, proizvodnja zdrave hrane, itd. Opšti ciljevi se mogu diferencirati po namjenskim zonama i zonama zaštite, mada su dovoljno jasni i precizni sa definisana dva globalna cilja. U osnovi opštih ciljeva, ne samo u I zoni, je zaštita i oĉuvanje genetskog fonda, shvaćeno ekosistemski. Pri tom su najznaĉajniji problemi koji proizilaze iz dosadašnjeg postupka sa ovim šumama, kao što su stepen izmijenjenosti i stepen oĉuvanosti, uz postojanje velikih površina devastiranih šuma, kao i šuma oštećenih ili ugroţenih sušenjem. U šumskim ekosistemima I stepena zaštite (rezervati) zabranjene su bilo kakve intervencije sem neophodne sanacione i druge zaštitne mjere propisane zakonom. Ovakav reţim zaštite ne dozvoljava preduzimanje mjera na prevoċenju izdanaĉkih šuma u šume visokog uzgojnog oblika. Posebni ciljevi unaprjeċivanja stanja šuma u rezervatima su: - zaštita šuma od biljnih bolesti, štetnih insekata, poţara i drugih faktora koji ih ugroţavaju; - sanacija i obnova oboljelih i uništenih šumskih kultura. U šumskim sastojinama van rezervata, posebni ciljevi unaprjeċivanja stanja šuma su: - zaštita i obnavljanje genetskog fonda svih, a naroĉito zaštićenih vrsta, - prevoċenje izdanaĉkih šuma u viši uzgojni oblik; - zaštita i obnavljanje svih, a naroĉito rijetkih ekosistema, - sanacija oštećenih, izmenjenih i ugroţenih ekosistema, - obnova uništenih ekosistema, - rekonstrukcija antropogenih i vještaĉkih ekosistema, - obnavljanje i rekonstrukcija šuma umanjene vitalnosti, kao i svih šuma koje ne ispunjavaju u punoj mjeri sve funkcije šuma, - zaštita šuma od biljnih bolesti, štetnih insekata, glodara, poţara i drugih ugroţavanja, - izgradnja i odrţavanje šumskih puteva i drugih objekata od znaĉaja za unaprjeċivanje stanja šuma. Mjere za ostvarivanje ciljeva Mjere za ostvarivanje opštih i posebnih ciljeva odreċuju se za šume van rezervata. Izbor tipa gajenja Za sve šume van rezervata odabrana je visoka šuma kao uzgojni oblik. Izbor strukturnog oblika Prema strukturnom obliku ove šume su jednodobne, izdanaĉke, pribliţno druge i treće generacije, starosti godina. S obzirom na ekološke uslove, biološke osobine vrsta drveća i namjenu ovih šuma, odabran je kao strukturni oblik - grupimiĉno prebirna šuma. Ovaj strukturni oblik kao ideal kome treba teţiti obezbjeċuje sve funkcije šuma, koje imaju šumski ekosistemi u nacionalnim parkovima. Izbor vrste drveća Zakonskim propisima kao i pratećom planskom dokumentacijom zabranjeno je unošenje alohtonih vrsta drveća, te stoga obnovu šuma u ovom podruĉju treba zasnivati na autohtonim vrstama drveća. Treba teţiti stvaranju mješovitih sastojina. Pored bukve koja je najrasprostranjenija u ovim sastojinama treba pomagati obnavljanje gorskog javora, bijelog jasena, lipe, munike, jarebike i drugih autohtonih vrsta drveća i grmlja. Izbor naĉina njege Mjerama njege izdanaĉke sastojine se pripremaju za kasnije prevoċenje u viši uzgojni oblik. Propisuje se individualna selekcija sa pozitivnim odabiranjem stabala budućih sjemenjaka. Za sjemenjake se odabiraju fenotipski dobra stabla, 300 do 400 stabala po hektaru (gdje to uslovi dozvoljavaju), koja su ravnomjerno rasporeċena i njegovana do vremena plodonošenja. Izbor sistema obnavljanja PrevoĊenje u prebirnu šumu i raznodobne strukturne oblike s obzirom na sadašnje stanje šuma trajaće veoma dugo. Postupak prevoċenja teći će prema oplodnim sjeĉama na veće ili manje grupe u zavisnosti od

147 stanja sastojina. Sjeĉa na obnovnim površinama obavlja će se po principu oplodne sjeĉe preko pripremnog, oplodnog i završnog sjeka. Obnovne površine su rasporeċene po cijelom odjeljenju i mogu biti razliĉitog oblika u zavisnosti od stanišnih uslova i stanja sastojina PLANOVI UNAPRJEĐIVANJA STANJA Plan gajenja šuma Plan pošumljavanja goleti Treba nastaviti sa pošumljavanjem prema programu koji je izraċen za manifestacionu akciju "Njegoševa šuma". Ovu aktivnost treba nastaviti na Lovćenu jer je od znaĉaja za jaĉanje ekološke svijesti graċana, edukaciju školske omladine, povećanje ekološkog kapaciteta podruĉja i sl. Za pošumljavanje predlaţe se korišćenje sljedećih vrsta: Acer pseudoplatanus (gorski javor), Betula alba (breza), Fagus moesiaca (bukva), Fraxinus excelsior (bijeli jasen), Picea abies (smrĉa), Pinus heldreichii (munika), Pinus mugo var. mughus (bor krivulj), Pinus nigra (crni bor), Pinus sylvestris (bijeli bor), Sorbus aucuparia (jarebika), Tilia parvifolia (sitnolisna lipa). Neki autori (PINTARIĆ ) navode da se na osnovu prirodne vegetacije okolnih podruĉja moţe zakljuĉiti da je na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen bila zastupljena i mješovita šuma bukve i jele. Smatramo da bi bilo interesantno da se u okviru oglednih polja koja će biti definisana u programima pristupiti podsijavanjem jele ali samo na mjestima gdje je zastupljen mladik, gustik i letvenjak bukve. U tu svrhu trebalo bi prethodno pripremiti zemljište na manjim parcelama na kojima bi se posijalo sjeme jele. Na površini od nekoliko ari u blizini odmarališta Ivanova korita uz borovu kulturu podignuta je i kultura gorskog javora. Danas je ova kultura veoma uspjela, dobrog je kvaliteta i plodonosi. U jednom dijelu borove kulture, gdje su povoljniji mikroklimatski uslovi podigao se pravi tepih javorovog podmlatka visine cm.ova pojava je veoma znaĉajna sa aspekta budućeg gazdovanja ovim šumama jer je to poĉetak progresivne sukcesije ka mješovitim i visoko vrijednim šumama bukve i javora na ovom prostoru. Pošumljavanje, ni u kom sluĉaju ne moţe da ugrozi biološku raznovrsnost ovih staništa i cijelog parka, već nasuprot, da je znaĉajno poveća, za što postoje i konkretni vidljivi primjeri u okviru lokaliteta Palac. Lokaliteti "Hum-Bare", Koloţunske grede i Majstori koji su opoţareni, prepoznati su kao lokaliteti gdje se odmah mora reagovati. Opoţarena stabla propadaju i pod uticajem gljiva - prouzrokovaĉa truleţi, predstavljaju opasnost za ponovnu pojavu poţara. Sva ta mjesta su vruće taĉke za potencijalne poţare. Sastojine u većem dijelu parka su prekinutog sklopa, ispresijecane kamenjarima. U dosadašnjem periodu ove šume nijesu njegovane i postalo je gotovo pravilo da više stabala raste iz istog ţilišta. Lokaliteti Majstori, Kuk, Dolovi, Vuĉji do, Beţaljica, Njeguši (na samoj granici parka) su znaĉajno degradirani i treba ih pošumiti. Vrijeme za sadnju treba prilagoditi klimatskim uslovima Lovćena - najpogodniji termini su oktobar ili april. U toku perioda vaţenja ovog Plana, treba izvršiti pošumljavanje na 30 ha goleti. Detaljni plan pošumljavanja razradiće se petogodišnjim planom upravljanja te godišnjim programom upravljanja NP. Plan okopavanja kultura Na nekim lokalitetima u uţoj zoni Ivanovih korita treba predvidjeti aktivnosti okopavanja kultura s obzirom na plitko i skeletno zemljište i duţi period suše, na ovom podruĉju. To treba raditi u prve dvije godine nakon sadnje. Okopavanja će se obaviti na 30 ha. Cilj okopavanja je u tome da se uništi spontana vegetacija (korov) koja bi mogla ugroziti posaċene biljke i da se zemljište rastrese kako bi se u njemu što duţe zadrţavala vlaga. Okopavanje mora da bude plitko jer se na taj naĉin razaraju kapilari u gornjem sloju zemljišta, dok ono ispod njega ostaje ĉitavo tako da voda iz dubljih slojeva dolazi do rizosfere mladih biljaka, gdje se zadrţava i gdje je biljke svojim korjenovim sistemom dalje koriste. Plan popunjavanja kultura S obzirom na teške uslove za pošumljavanje oĉekuje se oko 50% uspješnosti, te će biti potrebno popunjavanje na 50% pošumljene površine, odnosno na 15 ha. Kao najpogodnije vrijeme za popunjavanje smatra se proljeće i to sadnjom u rupe. Sadni materijal kojim se popunjavaju kulture treba da je po pravilu iste starosti i uzrasta kao i biljke u podignutoj kulturi.

148 Popunjavanje se po pravilu vrši istom vrstom, mada ako je u pitanju crni bor trebalo bi popunjavanje kultura izvršiti i sadnicama gorskog javora, koji ispod crnog bora na Lovćenu veoma dobro raste a pored toga u mješovitim kulturama umanjuje se opasnost i od pojave i širenja poţara. Plan korišćenja Plan tretmana rezervata U I zoni na ukupnoj površini od 522,30 ha potrebno je izvršiti iskljuĉivo neophodne sanacione i druge zaštitne mjere propisane zakonom. S obzirom na zdravstveno stanje ovih šuma oĉekuje se u narednom desetogodišnjem periodu prinos od 1346 m 3, od ĉega bukve 1214 m 3 i crnog bora 132 m 3. Plan proreda Od ukupne površine 1538 ha izdanaĉkih šuma u ovom planskom periodu planiraju se proredi na 40% površine, odnosno na 625 ha. Proredni prinos iznosiće m 3 bukve. Prinosom se zahvata 8% od drvne zapremine, odnosno 36,9% od zapreminskog prirasta izdanaĉkih šuma u kojima su planirani proredi. Ukupan prinos Ukupan prinos iznosi m 3, od ĉega 132 m 3 crnog bora i m 3 bukve. Prosjeĉni godišnji prinos iznosi m 3. Oĉekivana sortimentna struktura prinosa je sljedeća: - prostorno drvo bukve m 3 ; - trupci i jamsko drvo crnog bora 30 m 3 ; - prostorno drvo crnog bora 23 m 3. Plan zaštite šuma Plan zaštite šuma od bolesti i štetoĉina Usljed neodgovornog odnosa prema šumi i izostanka osnovnih mjera zaštite u prošlosti došlo je do destabilizacije šumskih ekosistema na ovom podruĉju, pa je šuma u cjelini postala osjetljiva na štetno djelovanje brojnih štetnih faktora abiotiĉke i biotiĉke prirode. Sve štetne faktore koji se javljaju u ovim šumama moţemo grupisati u tri kategorije: a) faktori koji se mjerama gazdovanja ne mogu kontrolisati (ovdje spadaju brojni nepovoljni faktori koji narušavaju uslove za opstanak šumskih ekosistema, kao što su promjena klime, opadanje kvaliteta vazduha, vode i zemljišta i dr.); b) faktori koji se mogu kontrolisati neposrednim mjerama gazdovanja (ovdje prvenstveno spadaju faktori koji preko uzgojnih mjera obezbjeċuju pravilnu izgraċenost i stabilnost šumskih ekosistema) i c) faktori koji se mjerama zaštite mogu kontrolisati (ovdje spadaju prije svega patogene gljive, štetni insekti, glodari i sl., tj. štetni biotiĉki faktori koji se direktnim mjerama zaštite mogu drţati pod kontrolom i na nivou koji neće prouzrokovati ozbiljnije ekonomske štete). Kako je već navedeno na podruĉju NP Lovćen su podignute ĉetinarske kulture crnog bora, bijelog bora, ariša, smrĉe, munike i jedna kultura bora krivulja. Zdravstveno stanje ovih kultura je razliĉito i zavisi od vrste drveća. Najlošije zdravstveno stanje je u kulturama ariša, gdje je više od 60% stabala zahvaćeno sušenjem. U daljim pošumljavanjima treba ovu vrstu iskljuĉiti jer joj ekološki uslovi koji vladaju na Lovćenu ne odgovaraju. Sva suva stabla ariša treba posjeći, a nastale praznine treba popuniti sadnicama crnog bora. Suva stabla bijelog bora ili ona koja su suhovrha (obiĉno stabla na osami) treba eliminisati, a ona sa zdravim terminalnim vrhom ali sa suvim granama u donjem dijelu krune treba okresati i pristupiti folijarnoj prihrani i to odmah po kresanju grana. Kulture smrĉe pokrivaju relativno malu površinu, a posebno su se vitalna pokazala stabla u mješovitoj kulturi smrĉe i bijelog bora. U ovim kulturama direktne mjere zaštite za sada nijesu potrebne. U kulturi krivulj bora konstatovano je nekoliko parazitnih gljiva, dok nijesu konstatovani znaĉajni štetni insekti. Krivulj bor je ipak zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja i neke posebne mjere zaštite za sada nijesu potrebne.

149 U kulturi crnog bora u blizini odmarališta na Ivanovim koritima (lok. "Lanište") na stablima starim od 55 godina konstatovana su suva stabala i stabla sa suvim vršnim djelovima (suhovrhost). Ispod ovih stabala konstatovan je gust prirodni podmladak gorskog javora. Sva suva stabla crnog bora treba posjeći i eleminisati, a istovremeno osloboditi prirodni podmladak gorskog javora. U kulturi crnog bora ispod Jezerskog vrha konstatovano je oko 20% stabala crnog bora sa suvim vrhom ili potpuno suvo. Uzrok sušenja ovih stabala su patogene gljive Sphaeropsis sapinea i Cenangium ferruginosum. Sva oboljela i suva stabla treba posjeći i eliminisati iz kulture da bi se sprijeĉila gradacija potkornjaka, a preostala stabla u kulturi zaštititi. U kulturi munike (ispod Jezerskog vrha u neposrednoj blizini kulture crnog bora) konstatovano je oko 10% suhovrhih stabala. Ova stabla treba eliminisati, da ne bi posluţila kao izvor zaraze za okolna zdrava stabla, a ostala zdrava stabla (tj. stabla bez znakova oboljenja) treba preventivno tretirati fungicidima. U izdanaĉkim šumama bukve na podruĉju Nacionalnog parka prilikom proreda prvo moraju da se eliminišu stabla sa karpoforama gljiva prouzrokovaĉa truleţi drveta, zatim stabla sa rak ranama, sa stromama gljive Ustulina deusta u osnovi stabala, zatim stabla sa znacima "bolesti kore bukve", stabla sa nekrozom kore, suhovrha stabla i sl. Sve ove mjere moraju se vršiti pod strogom kontrolom struĉne sluţbe za zaštitu šuma. Suva stabla bukve, na lokalitetu "Hum - Bare", uništena poţarom od godine i na lokalitetima Koloţunske grede, Majstori iz poţara iz 2007.godine, moraju se ukloniti, a zatim na istim površinama izvršiti podsijavanje ţirom bukve (bukvicom). Plan zaštite šuma od poţara Da bi se sprijeĉila pojava poţara u šumama na podruĉju Lovćena, odnosno da bi isti u sluĉaju pojave bio što prije lokalizovan treba sprovesti sljedeće mjere: Mjere predohrane koje imaju za cilj da se iz šume uklone (po mogućnosti) svi mogući uzroci javljanja šumskih poţara. U okviru ovih mjera treba sprovesti sljedeće: - Predohrana na bazi izgradnje šuma. Pogodnom izgradnjom obrasta moţemo da utiĉemo na sprjeĉavanje (oteţavanje) pojave poţara, na njegovo širenje i kada se pojavi na lakše gašenje. Ove mjere naroĉito dolaze do izraţaja u ĉetinarskim kulturama i njena suština se svodi na rasparĉavanje ugroţenih ĉetinarskih kultura na manje djelove izmeċu kojih bi se sadile vrste drveća koje su otpornije na poţar (npr. lišćarske vrste), - Propisno uspostavljanje šumskog reda. Pravilnim uspostavljanjem reda u šumi uklanja se i redukuje materijal koji poţaru moţe da posluţi kao "izvor" za njegovu pojavu, odrţavanje i širenje. Treba posjeći i ukloniti sušike, sakupiti na gomile leţavine, ovrške, otpatke drveta zaostale poslije sjeĉe stabala, suve grane i sl. i sve to eliminisati iz šume. - Izgradnja protivpoţarnih prepreka. U jako ugroţenim borovim kulturama da bi se sprijeĉilo širenje poţara moraju se izgraditi protivpoţarne prepreke (pruge, brazde, kanali i sl.). - Uspostavljanje sistema obavještavanja u vezi pravila ponašanja u nacionalnom parku. Ova mjera je veoma vaţna jer Nacionalni park Lovćen u toku ljetnjih mjeseci posjećuju u velikom broju turisti, izletnici i vikendaši. Ova aktivnost ima uopšte za cilj da uputi šire slojeve na pravilno gledanje na zaštitu prirode i da se šuma posmatra kao jedno zajedniĉko dobro. Obavještenja u vezi pravila ponašanja u parku treba organizovati preko informativnih punktova, plakata, prikladnih brošura, filmova, edukativnih predavanja, i sl. Posjetiooce treba edukovati o šumskim poţarima, njihovim uzrocima, naĉinima širenja, lokalizaciji, gašenjima, štetama koje izazivaju i sl. Duţ turistiĉkih staza treba postaviti plakate sa upozorenjima da je zabranjeno paljenje vatre, bacanje opušaka, upaljenih šibica i sl. Nadzorna sluţba parka treba u toku poţarne sezone strogo da vodi raĉuna da li se ove mjere poštuju ili ne. - Uspostavljanje kvalitetnog nadzora igra vaţnu ulogu za sprjeĉavanje pojave šumskih poţara. Cilj ove mjere je u prvom redu da sprijeĉi namjerno izazivanje poţara, kao i poţara iz nehata. Plan nauĉno-istraţivaĉkog rada 1. Na prostoru Nacionalnog parka treba postaviti bioindikacijske taĉke i ogledna polja na svakih 2 kilometra, na kojih bi se svake godine vršio pregled stabala i vršio uvid o zdravstvenom stanju. Ova istraţivanja se baziraju na principima jedinstvene metodike za snimanje obima sušenja šuma u Evropi. Na

150 ovim taĉkama posebna paţnja će biti obraćena na stanje lišajske flore i epifitnih parazita kao znaĉajnih indikatora zagaċenosti sredine. 2. Organizovati izvještajno dijagnostiĉko - prognoznu sluţbu, da bi se bolesti i štetoĉine blagovremeno otkrivale prije nego se jave u epifitocijama, odnosno gradacijama. Ova sluţba mora biti direktno vezana sa nauĉnim institucijama. 3. U sastojinama bukve na podruĉju rezervata nastaviti istraţivanje i praćene "bolesti kore bukve" i poĉeti istraţivanja metoda za najefikasnije suzbijanje ove bolesti. 4. U kulturama crnog bora i munike na Jezerskom vrhu zapoĉeti radove na istraţivanju bioekologije parazitnih gljiva Sphaeropsis sapinea i Cenangium ferruginosum i poĉeti sa mjerama direktne kontrole ovih parazita. 5. Poĉeti radove na istraţivanju mikorize i mogućnosti korišćenja ovih gljiva u cilju poboljšanja opšteg zdravstvenog stanja pogotovu u ĉetinarskim kulturama. 6. Poĉeti sa radovima istraţivanja parazitske i saprofitske mikoflore i štetne entomofaune u sastojinama bukve i ĉetinarskim kulturama na podruĉju nacionalnog parka. 7. Nastaviti dalja istraţivanja i praćenja uticaja polutanata na šumske ekosisteme ovog podruĉja. 8. Istraţivanje optimalnog stanja šumskih ekosistema uţe zone. 9. Na odgovarajućem mjestu na podruĉju NP Lovćen (npr. na lok. Ivanova Korita) treba poĉeti sa podizanjem jedne botaniĉke bašte ili alpskog vrta koji će biti i atrakcija i za brojne posetioce parka SMJERNICE ZA IZVOĐENJE RADOVA Pošumljavanje goleti Na objektu "Njegoševa šuma" edafski uslovi za pošumljavanje su veoma nepovoljni. Podlogu ĉine kreĉnjaci koji na najvećem dijelu površine izbijaju u vidu stijena i krupnog kamenja. Zemljište je plitka i vrlo plitka crnica, ĉesto skeletna. U ovakvim uslovima priprema zemljišta za sadnju je vaţan preduslov za dobar prijem sadnica. Priprema se sastoji u kopanju rupa dubine 60 cm i širine 70 cm sa donošenjem zemlje u 65% iskopanih rupa. U povoljnim vremenskim uslovima mogu se koristiti i sadnice proizvedene na klasiĉan naĉin. Njega šuma Okopavanje šumskih kultura Okopavanje kultura obavlja se u kulturama podignutim na plitkim i skeletnim zemljištima koja su izloţena sušenju u vrijeme dugih suša. Okopavanja treba obavljati uglavnom u prve dvije godine nakon sadnje i to pri kraju ili odmah posle izrazito kišnog perioda, tj. u drugoj polovini juna pa do polovine jula. Njega šuma u zaštićenim objektima (rezervatima) U zonama I stepena zaštite "rezervatima", dozvoljene su samo neophodne sanacione i druge zaštitne mjere propisane zakonom. Ovim mjerama uklanjaju se: suva stabla, prelomi, izvale, oboljela stabla, stabla sa trulim pridankom, stabla sa simptomima "bolesti kore bukve", umiruća stabla i sl. Konverzija izdanaĉkih šuma (indirektna konverzija) U izdanaĉkim šumama koje se prevode u viši uzgojni oblik putem indirektne konverzije sprovode se sanitarne sjeĉe. Prorednim sjeĉama treba stimulisati debljinski prirast kvalitetnih stabala i obezbijediti dovoljan broj sjemenjaka za obilan urod sjemena. Teţište pri doznaci stabala treba usmjeriti na odabiranje i dovoċenje u povoljan poloţaj stabala nosioca proizvodnje i potencijalnih sjemenjaka. Za sjemenjake se biraju stabla dobrih fenotipskih osobina. Proredama je potrebno pomagati pojedinaĉna stabla ili grupe stabala plemenitih i drugih lišćara i saĉuvati ih za sjemenjake bez obzira na njihov kvalitet. Odabira se stabala po hektaru (ukoliko ih ima). U bukovim sastojinama prorede se mogu izvoditi energiĉnije, jer bukva brzo reaguje na prorede i zatvara otvore. Pravilno njegovane izdanaĉke sastojine bukve plodonose oko godine, zavisno od stepena prorijeċenosti. Sjeme iz prvih uroda je šturo i sa slabom klijavosti, te treba saĉekati da se pojavi obilan podmladak uz šumske puteve i progale što je znak da je sastojina dospjela za generativnu obnovu. Kada je podmlaċivanje dobro uspjelo i kada podmladak poĉinje da zaostaje u visinskom prirastu, a pogotovu kada doċe do ponovnog jaĉeg uroda sjemena treba izvršiti naknadni sjek vaċenjem 40-50% preostale zapremine. Ovaj sjek se obavlja 6-9 godina poslije prethodnog sjeka. Završnim sjekom uklanjaju se sva preostala stabala.

151 Tehnologija korišćenja šuma IzvoĊenje uzgojnih mjera i mjera zaštite šuma sjeĉom u šumama nacionalnih parkova u odnosu na privredne šume znatno je specifiĉnija. Osnovni cilj je svesti štete na minimum na preostalim stablima u sastojinama i zemljištu primjenom adekvatnih tehnoloških metoda i sredstava za rad. Ovakvo postavljeni cilj zahtijeva manje ili više modifikaciju tehnoloških metoda koji se primjenjuju u privrednim šumama. Tehnologija sjeĉe i izrade sortimenata Sjeĉu moraju vršiti specijalizovana preduzeća za ovu vrstu posla ili preduzetnici koji posjeduju licence za rad u šumarstvu. U sjeĉi i izradi mogu se primenjivati dva metoda: klasiĉni (sortimentni) i deblovni metod. Kod klasiĉnog metoda sortimenti se izraċuju u šumi (kod panja). Nedostaci ovog metoda su usitnjavanje drveta u šumi, što se negativno odraţava na efekte u prvoj fazi transporta i drugi nedostatak je veliki broj radnih operacija u šumi. Ovaj metod ima prednosti u odnosu na druge jer su štete na preostalim stablima i zemljištu u toku privlaĉenja šumskih sortimenata svedene na minimum. Tehnologija privlaĉenja sortimenata Prva faza transporta od panja do kamionskog puta (privlaĉenje) zavisi od konfiguracije terena i tehniĉke opremljenosti sa sredstvima za privlaĉenje. S obzirom na bioekološke uslove i tretman šumskih ekosistema u NP Lovćen za privlaĉenje sortimenata koristiće se animali i lake ţiĉano-uţetne naprave. U rezervatima gdje sjeĉe imaju karakter preventivne zaštite, za svaku konkretnu situaciju primjenjuju se najpovoljnija rješenja za izvoċenje sjeĉa i transport drveta pri ĉemu je prioritetna zaštita objekta na kome se sjeĉe izvode. 17. SAOBRAĆAJNI SISTEM 17.1 PLANIRANI RAZVOJ SISTEMA Za razvoj turizma i bolju povezanost i kontakt sa okruţenjem prostor NP Lovćen mora biti saobraćajno dobro povezan. NP se nalazi na obodima tri opštine i okruţeno je sa svih strana magistralnim i regionalnim putevima koji dijelom prolaze kroz širu zonu Parka. Magistralni putevi su u priliĉno dobrom stanju i solidnim graċevinsko-tehniĉkim elementima. Za razliku od njih, regionalni putevi su priliĉno loši, jer su malih širina, oštrih i horizontalnih krivina i na odreċenim dionicama lošeg zastora. U skladu sa planiranim razvojem podruĉja Nacionalnog parka Lovćen, dinamikom privrednog razvoja, planiranom infrastrukturom, populacionim razvojem itd. radi obezbjeċenja saobraćajnih uslova za unaprjeċenje turistiĉke privrede na osnovu odrţivog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja, planiran je i razvoj elemenata transportnog sistema tako da se zadovolje zahtjevi koji će se postaviti pred transportni sistem podruĉja. Saobraćajnu mreţu u obuhvatu Plana formiraju postojeće i planirane saobraćajnice koje su u funkciji namjene, integralnog i odrţivog razvoja podruĉja Nacionalnog parka Lovćen STRATEŠKI CILJEVI I ZADACI RAZVOJA Osnovni cilj razvoja transportnog sistema predmetnim Planom je obezbjeċenje saobraćajnih uslova za unaprjeċenje turistiĉke privrede na osnovu odrţivog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja, kroz: Poboljšanje prostorne organizacije transportnog sistema, povećanjem kvaliteta relacije prostor - vrijeme na teritoriji Plana i poboljšanjem vremenske komponente u toj relaciji putem poboljšanja postojećih i stvaranja novih komunikacijskih mogućnosti, kao što su revitalizacija i modernizacija postojećih regionalnih i lokalnih puteva; Modernizaciju lokalnih i nekategorisanih puteva izmeċu naselja i okolnog gravitacionog podruĉja; ObezbjeĊenje većeg stepena efikasnosti, racionalnosti i ekonomiĉnosti u transportu ljudi i dobara, stvaranjem uslova za odvijanje saobraćaja sa većim nivoom bezbjednosti, većim brzinama kretanja, kraćim vremenom putovanja itd.; Rezervaciju i zaštitu prostora za poboljšanje lokalnih elemenata saobraćajne infrastrukture;

152 Razvoj saobraćajne infrastrukture, kao osnovnog ĉinioca prostorne organizacije, tako da se omogući visok nivo usluge putniĉkog prevoza putem dobro organizovanog javnog prevoza putnika, optimiziranjem vremena putovanja i sl.; Ostvarenje mreţe linija javnog prevoza putnika koja omogućava i podstiĉe planiranu organizaciju sistema naselja; Povećanje ukupne mobilnosti stanovništva sa relativnim povećanjem broja putovanja u granicama gravitacionih zona pojedinih centralnih naselja; Poboljšanje ukupnog nivoa usluge saobraćajnog i transportnog sistema sa poboljšanjem odgovarajućih tehniĉkih elemenata saobraćajne infrastrukture sa posebnim osvrtima na negativne uticaje saobraćaja na druge podsisteme i ţivotnu sredinu; Prostorna povezanost Nacionalnog parka Lovćen sa susjednim opštinama i regionom DRUMSKI SAOBRAĆAJ Osnovni vid transporta putnika i roba, na teritoriji Nacionalnog parka Lovćen je drumski saobraćaj i kao takav će imati veliki znaĉaj u otvaranju i unaprjeċivanju podruĉja. U skladu sa tim treba i razvijati saobraćajnu infrastrukturu u drumskom saobraćaju kako rekonstrukcijom postojeće mreţe saobraćajnica, tako i dopunjavanjem mreţe izgradnjom novih saobraćajnica. Izgradnju novih puteva potrebno je raditi na koridorima postojećih puteva, uz poboljšanje geometrijskih i eksploatacionih karakteristika, ĉime se podiţe nivo usluge puteva, a pri tom se štiti prostor od trasiranja novih koridora. Putna mreţa predstavlja osnov privrednog i socijalnog ţivota stanovništva. Putna mreţa zadovoljavajućeg kvaliteta je uslov za korišćenje teritorije i njenih resursa. Stoga je generalni cilj, koji se postavlja u Planu u organizaciji putne mreţe (planiranja, a zatim i projektovanja i graċenja), da se formira takva mreţa koja treba da omogući privredno korišćenje svih potencijala teritorije (prije svega za turizam, stoĉarstvo, šumarstvo i dr.). Formiranjem putne mreţe treba da se obezbijede uslovi za materijalno rentabilan i socijalno kvalitetan ţivot stanovnika u mjestima koja oni nastanjuju. Imajući u vidu postojeće stanje ovaj zahtjev treba postaviti i shvatiti kao imperativ, kako planerima u procesu izrade Plana tako i nadleţnima u procesu sprovoċenja Plana. Primarna putna mreţa Predmetnim Planom data je funkcionalna kategorizacija putne mreţe koju ĉine saobraćajnice koje su u privrednoj i u funkciji integracije planiranih prostornih cjelina. Funkcionalnom kategorizacijom planirana putna mreţa podjeljena je na: magistralne, regionalne i opštinske puteve.

153 Slika 4s: Koncept planirane saobraćajne mreţe Magistralni putevi, M 2 i M 2.3, se u planskom periodu zadrţavaju na postojećim trasama. Na trasama pomenutih puteva potrebna je revitalizacija i modernizacija tehniĉko - eksploatacionih karakteristika, koji ugroţavaju bezbjednost saobraćaja i utiĉu na intezitet saobraćajnih tokova prije svega na dionicama gdje je širina kolovoza manja od 7 m. U neposrednom okruţenju PPPN za NP Lovćen Prostornim planom Crne Gore su planirani djelovi primarne putne mreţe Crne Gore koji će svakako doprinijeti lakšem i kvalitetnijem pristupu podruĉju NP Lovćen. Sa juţne strane, u pravcu sjeverozapad jugoistok, a u zoni izmeċu granice predmetnog Plana i Jadranske obale, Prostornim planom Crne Gore je planirana Jadranska magistrala za brzi motorni saobraćaj (tzv. Jadranska "brza" saobraćajnica) koja se proteţe trasom: Debeli brijeg (granica prema Hrvatskoj) Herceg Novi prelaz preko Bokokotorskog zaliva Tivat - Budva Bar Ulcinj reon Fraskanjela (granica prema Albaniji).

154 Sa sjeverne strane, u neposrednom okruţenju obuhvata PPPN za NP Lovćen, Prostornim planom Crne Gore u pravcu sjeverozapad - jugoistok planiran je magistralni put Cetinje - Nikšić. Okosnicu razvoja podruĉja Nacionalnog parka ĉine postojeći regionalni putevi. Regionalni putevi R 1, R 1.1. i R 22 se zadrţavaju na postojećim trasama. Na postojećim regionalnim putevima, tamo gdje je to potrebno, neophodno je izvršiti revitalizaciju i modernizaciju tehniĉko-eksploatacionih karakteristika, prvenstveno na dionicama gdje je širina kolovoza manja od 5,5 m. Dionicu regionalnog puta R-13 Cetinje-Ivanova korita-lovćen prekategorisati u opštinski put, u cilju obezbijeċenja boljeg odrţavanja i funkcionalnosti ovog putnog pravca, kako za turistiĉke potrebe, tako i za potrebe samih mještana koji gravitiraju prema tim podruĉjima. Veoma bitni za razvoj podruĉja Nacionalnog parka su postojeći i planirani opštinski putevi. Svi postojeći opštinski putevi u obuhvatu Plana se zadrţavaju, a ovim Planom se vrši i prekategorizacija nekategorisanih puteva u opštinske. Na postojećim opštinskim putevima neophodno je izvršiti revitalizaciju i modernizaciju tehniĉko - eksploatacionih karakteristika. Sve ostale opštinske puteve neophodno je izgraditi sa savremnim kolovozom i tehniĉko - eksploatacionim karakteristikama prema vaţećoj zakonskoj regulativi. Panoramske staze Sve postojeće panoramske staze i izletniĉke tj. rekreativne, biciklistiĉke, pješaĉke i planinarske staze za kretanje pješaka i planinskih biciklista koje su u funkciji prezentacije kulturnih i prirodnih vrijednosti i rekreacije se zadrţavaju na postojećim trasama. Postojeća pješaĉko-planinarska staza tzv. primorska planinarska transverzala PPT Orijen Lovćen Rumija sa svojim sporednim kracima se zadrţava na postojećim trasama. TakoĊe i sve postojeće markirane staze kao što su: ekološka ili rekreativna kruţna staza Ivanova korita Dolovi ispod ĐurĊeve glave ispod Trešteniĉkog vrha i kruţna biciklistiĉka staza Ivanova korita Dolovi Kuk Velji Bostur se zadrţavaju na svojim trasama. Formiranjem mreţe ovakvog vida saobraćajne infrastrukture povećava se efikasnost i nivo usluge transportnog sistema, smanjenjem negativnih uticaja saobraćaja na ostale naseljske funkcije i ţivotnu sredinu kroz povećanje bezbjednosti i obezbjeċenje optimalnih uslova za razvoj turizma i ostalih aktivnosti. Osim postojećih staza nove staze se mogu realizovati u profilu puta, ukoliko postoje prostorne mogućnosti, ili na stabilizovanoj bankini (ukoliko ne postoje prostorne mogućnosti) ili kao nezavisne. Minimalna širina panoramskih staza: biciklistiĉkih, pješaĉkih, rekreativnih i sl. iznosi 1,8 m. Uz izletniĉke staze, pješaĉke, jahaĉke i biciklistiĉke, potrebno je izgraditi odmorišta i vidikovce za predah posjetilaca, sa visokim hladovitim zelenilom, nadstrešnicama i sjedištima u ĉijoj izgradnji treba da se koriste prirodni materijali (drvo, kamen i sl.). Cikloturizam u poslednjih nekoliko godina u zemljama zapadne Evrope doţivljava ekspanziju. U okviru postojećih turistiĉkih kapaciteta u Ivanovim koritima, neophodno je formirati tzv. "ciklo centar" kojim će se obezbijediti sadrţaji potrebni za cikloturiste a koji obuhvataju: smještajne kapacitete, parkirališta za ĉuvanje bicikala, turistiĉko-informativni centar itd. Parkirališta i autokampovi ObezbjeĊivanje potrebnih kapaciteta za parkiranje putniĉkih vozila i autobusa na mjestima turistiĉkih i naseljskih kapaciteta, treba postaviti i shvatiti kao imperativ, kako planerima i projektantima u procesu izrade urbanistiĉke i tehniĉke dokumentacije, tako i nadleţnima u procesu sprovoċenja. Kapacitete za parkiranje vozila neophodno je obezbijediti u svim turistiĉkim, odnosno, naseljskim centrima, planiranih ovim Planom kako u postojećim tako i planiranim, i to u zoni: Ivanova korita, Krstac i Njeguši.

155 Kapacitete za parkiranje putniĉkih vozila i autobusa je potrebno organizovati na pristupima zaštićenim lokalitetima i pored zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara, a prema vaţećim standardima i normativima. Kapacitete za parkiranje vozila neophodno je obezbijediti u zonama kao što je podnoţje Jezerskog vrha (MeĊuvršje) itd. Za turistiĉke kapacitete u privatnim objektima (tip seoskog turizma) zahtjeve za parkiranjem je neophodno rješavati na pripadajućoj parceli. Na lokacijama atraktivnim za boravak u organizovanim izletištima/zaštićenim ambijentalnim cjelinama (Majstori, Konjsko) potrebno je obezbijediti odgovarajuće kapacitete za parkiranje putniĉkih vozila, kojima bi se odreċivao dozvoljeni broj korisnika i posjetilaca. Autokamp trajnog ili sezonskog karaktera moţe se organizovati u široj zoni Ivanovih korita. Lokacije za autokampove potrebno je infrastrukturno opremiti (pristupne saobraćajnice, elektriĉna energija, vodovod, kanalizacija i sl). Na lokaciji odabranoj za izgradnju autokampova neophodno je planirati objekte sa: zajedniĉkim prostorijama, sanitarnim ĉvorom i manjim trgovinskim objektom. Tabela S2. Normativi za proraĉun potrebnog broja parking mjesta Namjena 1 parking mjesto na: Stanovanje (rezidenti, vikendice) 1 stan Hotel (prema kategoriji) 4-10 kreveta + 1 p.m. za autobuse na 30 kreveta Hotel (apartmanskog tipa) 2 apartmana Izuz Dom zdravlja, ambulanta, apoteka 3 zaposlena etno Škole 1 uĉionicu u Poslovanje, administracija 80 m2 BRGP cent Restorani, kafići 4-8 stolica rima Sportski objekti gledalaca nase Dom kulture sjedišta lja (Njeguši), potreban broj parking mjesta moţe se obezbijediti istovremenom izgradnjom parkinga na drugoj parceli na udaljenosti manjoj od 50 m. Ukoliko se parking prostor obezbjeċuje na drugoj parceli obaveza je istovremeno izdavanje urbanistiĉkotehniĉkih uslova za objekat i za parking prostor i ne moţe se izdati upotrebna dozvola i izvršiti uknjiţba objekta, ukoliko nije izgraċen i parking prostor. Ţiĉara i turistiĉko-saobraćajni punktovi U cilju promovisanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen planira se izgradnja dvije ţiĉare: 1. Cetinje - Ivanova korita - Kuk - Dub (Kotor) i 2. Majstori - Budva. (napomena: ostavlja se mogućnost, da se nakon posebnih studija ekonomske opravdanosti i povredivosti predjela, razmotri mogućnost ţiĉare od Ivanovih korita ka široj zoni Mauzoleja). Planirane ţiĉare treba da uĉine nepristupaĉne terene Nacionalnog parka Lovćen dostupnim ĉime će se ovaj prostor valorizovati i postati atraktivan za turiste i istraţivaĉe prirode. Time će se postići bolja turistiĉka iskorišćenost Nacionalnog parka i pospješiti investiciona aktivnost na ovom prostoru. Trase ţiĉare moraju biti isprojektovane tako da su bezbjedne, da panorama u svakom pogledu impresionira posjetioca i da opravda predloţeno rješenje i kompletnu investiciju. U zonama poĉetnih stanica ţiĉare (Cetinje, Dub i šira zona Budve), neophodna je izgradnja i ureċenje tzv. turistiĉko-saobraćajnih punktova. Formiranje takvih punktova je potrebno da bi se zaštitile i unaprijedile kulturno-istorijske i prirodne vrijednosti prostora na podruĉju Nacionalnog parka. Sadrţaji turistiĉko-saobraćajnih punktova su sljedeći: parkirališta za autobuse i putniĉka vozila, stanica ţiĉare, turistiĉko-ugostiteljski objekti, informativno-turistiĉki centri, itd.

156 Turistiĉko-saobraćajni punkt treba da funkcioniše kao tzv. "presjedaĉki" punkt, odnosno prostor na koji posjetioci Parka dolaze autobusima ili putniĉkim automobilima, a zatim putovanje kroz Nacionalni park nastavljaju ţiĉarom. Primarni cilj formiranja jednog ovakvog punkta je da se prostori u zonama Nacionalnog parka zaštite od motornih vozila, kako putniĉkih tako i autobusa. Frekventnost putniĉkih vozila i autobusa koji dovoze i odvoze turiste, posjetioce Parka, negativno utiĉe na ţivotnu sredinu (izduvni gasovi, buka i sl.) i zahtjeva velike površine za smještaj vozila ĉime se prostor izuzetnih prirodnih karakteristika degradira i devastira. Poĉetna stanica Cetinje se planira na lokaciji u blizini amfiteatra (ljetnja pozornica). Lokacija je odabrana zbog njene blizine do centra grada, odgovarajuće valorizacije Cetinja i već postojeće saobraćajne infrastrukture, prvenstveno postojećeg parkirališta za putniĉke automobile i autobuse koje se nalazi na 80-ak m od predmetne lokacije. Na lokalitetima Ivanova Korita i Kuk planiraju se stajališta ţiĉare. Stajalište na vrhu, za ţiĉaru i sa Cetinja i sa Duba, planirano je na visoravni Ivanova Korita, sjeverozapadno od postojeće crkve, u centru Nacionalnog parka Lovćen. U ovoj osjetljivoj prirodnoj sredini, gabarit stajališnog objekta treba da sadrţi samo neophodne elemente kojima će se obezbijediti zaštita posjetilaca od atmosferskih pojava (kiše, snijega, sunca i vjetra) kao i tehniĉke elemente za kretanje ţiĉare. Ivanova Korita su centralna okretnica za ţiĉaru i sa Cetinja i sa Duba, gdje one imaju svoje stanice na vrhu. Stajalište na ţiĉari od Duba planirano je na lokalitetu Kuk. Gabarit stajališnog objekta, kao i na Ivanovim koritima, treba da sadrţi samo neophodne elemente kojima će se obezbijediti zaštita posjetilaca od atmosferskih pojava i tehniĉke elemente za kretanje ţiĉare. Da bi se pristupilo objektu stajališta Kuk sa postojećeg puta neophodna je izgradnja pristupne saobraćajnice. Stajalište na vrhu, za ţiĉaru od Budve do Majstora, planirano je na Majstorima. Gabarit stajališnog objekta i na ovom lokalitetu treba da sadrţi samo neophodne elemente kojima će se obezbijediti zaštita posjetilaca od atmosferskih pojava (kiše, snijega, sunca i vjetra) a takoċe i tehniĉke elemente za kretanje ţiĉare. Formiranjem turistiĉko-saobraćajnih punktova u zoni Cetinja, Duba i Budve obezbjeċuje se stacioniranje putniĉkih vozila i autobusa na parkiralištima a posjetioci se dalje prema Nacionalnom parku prevoze ţiĉarom. Izgradnjom navedene dvije ţiĉare stvaraju se povoljni uslovi i za dolazak i odlazak posjetilaca Parka i primorskim putem i preko aerodroma Tivat što će svakako, podruĉju Nacionalnog parka Lovćen omogućiti bolji i sa ekološkog aspekta kvalitetniji saobraćajni pristup. Javni prevoz putnika U skladu sa razvojem naselja i razmještajem aktivnosti, a na osnovu programa raspodjele putovanja na sredstva prevoza, planira se sistem javnog putniĉkog prevoza u okviru podruĉja Plana. Disperznost prostorne organizacije i prostorna udaljenost izmeċu pojedinih ciljnih zona uslovljavaju uvoċenje linija javnog putniĉkog prevoza. Linije javnog putniĉkog prevoza se mogu organizovati na svim drţavnim i opštinskim putevima a mogu se realizovati autobusima ili tzv. "paratranzitom", minibusevima, kombi vozilima, dţipovima i sl. u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama, kao redovne linije javnog prevoza tokom cijele godine ili kao sezonske linije za potrebe turista. Javni putniĉki prevoz moţe da se organizuje u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama i vaţećom zakonskom regulativom iz oblasti javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju. Stajališta javnog putniĉkog prevoza se mogu organizovati na svim magistralnim, regionalnim i opštinskim putevima, u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama. Stajališta na magistralnim putevima moraju biti odvojena razdjelnim ostrvom od protoĉne saobraćajne trake.

157 Prateći putni objekti Ovim Planom inicira se izgradnja i pratećih putnih objekata (putne baze, stanice za snabdijevanje gorivom, servisi). Planom se predvidja izgradnja putnih baza za redovno i zimsko odrţavanje puteva na sljedećim lokacijama: Krstac i Bjeloši. TakoĊe se planira izgradnja pratećih putnih sadrţaja kao što su stanice za snabdijevanje gorivom i servisi za putniĉka i teretna vozila i autobuse. Izgradnja ove vrste objekata je uslovljena pouzdanom zaštitom zemljišta, površinskih i podzemnih voda. Mjere zaštite je potrebno bliţe utvrditi procjenom uticaja na ţivotnu sredinu. Nove stanice za snabdijevanje gorivom se mogu realizovati u naseljskim centrima, tamo gdje se ukaţe potreba ili zainteresovanost potencijalnih korisnika u skladu sa planovima niţeg reda i vaţećom zakonskom regulativom u oblasti zaštite ţivotne sredine PRAVILA UREĐENJA I IZGRADNJE MREŢA I OBJEKATA SAOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE Svi putevi utvrċeni Planom su javni putevi i moraju se projektovati po propisima za javne puteve, uz primjenu odgovarajućih standarda (popreĉni profil puta, situacioni i vertikalni elementi trase, elementi za odvodnjavanje, saobraćajna oprema, signalizacija). Procedure izrade tehniĉko-investicione dokumentacije, kao i samo graċenje saobraćajne infrastrukture, mora se sprovoditi u svemu prema vaţećoj zakonskoj regulativi. Procedure na projektovanju i graċenju saobraćajne infrastrukture, instalacija tehniĉke infrastrukture i regulacija vodotokova, moraju se objedinjavati. Izgradnja i rekonstrukcija saobraćajnih površina vršiće se u skladu sa sljedećim pravilima: na postojećim putevima primarne putne mreţe (magistralni, regionalni i opštinski putevi), tamo gdje je to potrebno, neophodno je izvršiti revitalizaciju i modernizaciju tehniĉko-eksploatacionih karakteristika, širina kolovoza na planiranim magistralnim putevima je 7,7 m (bez izdignutih iviĉnjaka) odnosno 7,0 m (sa izdignutim iviĉnjacima), a na regionalnim putevima je 7,1 m (bez izdignutih iviĉnjaka) odnosno 6,5 m (sa izdignutim iviĉnjacima), širina kolovoza na postojećim i planiranim opštinskim putevima je 5,5-6,0 m, stajališta na magistralnim putevima moraju biti odvojena razdjelnim ostrvom od protoĉne saobraćajne trake, minimalna širina panoramskih staza: biciklistiĉkih, pješaĉkih, rekreativnih i sl. iznosi 1,8 m, minimalna širina trotoara u naseljenim podruĉjima iznosi 1,8 m, magistralni i regionalni putevi, kao i opštinski putevi koji prolaze kroz naselje, a koji su istovremeno i ulica u naselju, mogu se na zahtjev nadleţnog organa opštine, razradom kroz odgovarajuću tehniĉku dokumentaciju, izgraditi kao ulica sa elementima koji odgovaraju potrebama naselja (širim kolovozom, trotoarima i sl.) kao i sa putnim objektima na tom putu koji odgovaraju potrebama tog naselja, regulaciona linija magistralnih i regionalnih puteva je udaljena min. 5,0 m od linije putnog pojasa puta, regulaciona linija opštinskih puteva je udaljena min. 1,0 m od linije putnog pojasa puta, panoramske staze imaće podloge i profile koji odgovaraju njihovoj namjeni, što će se utvrditi posebnim projektima i uz poštovanje uslova zaštite prirode i ţivotne sredine. Ove staze treba maksimalno da koriste postojeće trase, sa minimalnim zemljanim radovima i obezbijeċenim odvodnjavanjem, kako bi se saĉuvalo tlo, ambijent i okruţenje, panoramske staze potrebno je izgraditi, sa nadstrešnicama i sjedištima u ĉijoj izgradnji treba da se koriste prirodni materijali (drvo, kamen i sl.), podloge panoramskih staza i parkirališta mogu biti makadamske, asfaltne, razne vrste poploĉanja (kamen, behaton ploĉe, beton-trava ploĉe, itd.) u skladu sa namjenom prostora gdje se grade, poloţaj trasa panoramskih staza i pratećih sadrţaja moraju se razraditi odgovarajućim planskim dokumentom i tehniĉkom dokumentacijom,

158 biciklistiĉke i druge panoramske staze koje će se graditi uz postojeće javne puteve moraju da imaju širinu najmanje od 1,8 m, pored javnih puteva, u naseljima ili van naselja ne mogu se graditi objekti, postavljati postrojenja, ureċaji i instalacije u dijelu puta koji se zove zaštitni pojas, a prema vaţećem Zakonu o javnim putevima, širina zaštitnog pojasa sa svake strane javnog puta iznosi: pored magistralnih puteva je 20m, pored regionalnih puteva je 10m, a pored opštinskih puteva 5m, u pojasu kontrolisane izgradnje, za sve javne puteve, koji predstavlja površinu sa spoljne strane od granice zaštitnog pojasa koji je iste širine kao i zaštitni pojas, zabranjeno je otvaranje rudnika, kamenoloma i deponija otpada i smeća, izgradnja graċevinskih i drugih objekata, kao i postavljanje postrojenja, ureċaja i instalacija osim izgradnje saobraćajnih površina pratećih sadrţaja javnog puta, kao i postrojenja, ureċaja i instalacija koji sluţe potrebama javnog puta i saobraćaja na javnom putu, u zaštitnom pojasu javnih puteva mogu da se grade, odnosno paralelno postavljaju, vodovod, kanalizacija, toplovod kao i telekomunikacioni i elektro vodovi, instalacije, postrojenja i sl. na min. udaljenosti od 3,0 m od krajnje taĉke popreĉnog profila - noţice nasipa trupa ili spoljne ivice putnog kanala za odvodnjavanje a sve prema saobraćajno-tehniĉkim uslovima i saglasnosti upravljaĉa javnog puta, ukrštanje instalacija (vodovoda, kanalizacije, toplovoda, kao i telekomunikacionih i elektro vodova, instalacija, postrojenja i sl.) sa magistralnim i regionalnim putevima mora da se izvodi uz sljedeće uslove: iskljuĉivo mehaniĉkim podbušivanjem ispod trupa puta, upravno na predmetni put u propisanoj zaštitnoj cijevi; zaštitna cijev mora biti postavljena na cijeloj duţini izmeċu krajnih taĉaka popreĉnog profila puta uvećana za po 3,0 m sa svake strane; min. dubina predmetnih instalacija i zaštitnih cijevi od najniţe gornje kote kolovoza do gornje kote zaštitne cijevi iznosi 1,35-1,5 m u zavisnosti od konfiguracije terena; min. dubina predmetnih instalacija i zaštitnih cijevi ispod putnog kanala za odvodnjavanje od kote dna kanala do gornje kote zaštitne cijevi iznosi 1,0-1,2 m; ukrštanje planiranih instalacija udaljiti od ukrštaja postojećih instalacija na min. 1,0 m, izgradnjom dijela puta ili putnog objekta ne smije se narušiti kontinuitet trase puta i saobraćaja na njemu, prilikom rekonstrukcije magistralnog puta, javno preduzeće nadleţno za odrţavanje puta, duţno je da smanji broj raskrsnica ili prikljuĉaka opštinskih ili nekategorisanih puteva na drţavni put, na najmanji mogući broj, a u cilju povećanja kapaciteta i povećanja nivoa bezbjednosti saobraćaja na drţavnom putu, u zaštitnom pojasu sa direktnim pristupom na magistralne i regionalne puteve, dozvoljeno je graditi stanice za snabdijevanje motornih vozila gorivom, autoservise, objekte za privremeni smještaj onesposobljenih vozila, autobaze za pruţanje pomoći i informacija uĉesnicima u saobraćaju sa prikljuĉcima u reţimu uliv-izliv (desno-desno), a sve to na osnovu planskog dokumenta za navedene tipove objekata sagledanih, ako je potrebno, i u širem regionu od obuhvata predmetnog Plana, radovi na putevima ili u zaštitnom pojasu (prekopavanje, potkopavanje, bušenje, obaranje drveća, odnošenje drvene graċe i drugog materijala i sl.), mogu da se izvode samo uz dozvolu javnog preduzeća koje upravlja putevima, prikljuĉivanje prilaznog na javni put vrši se prvenstveno njegovim povezivanjem sa drugim prilaznim ili nekategorisanim putem koji je već prikljuĉen na javni put, a na podruĉjima na kojima ovo nije moguće prikljuĉivanje prilaznog puta vrši se neposredno na javni put i to prvenstveno na put niţeg reda, ograde, drveće i zasadi pored puteva podiţu se tako da ne ometaju preglednost puta i ne ugroţavaju bezbjednost saobraćaja. Ograde, drveće i zasadi pored puteva se moraju ukloniti ukoliko se, prilikom rekonstrukcije ili rehabilitacije puta, doċe do zakljuĉka da negativno utiĉu na preglednost puta i bezbjednost saobraćaja, na svim javnim putevima potrebno je postaviti saobraćajnu signalizaciju o zabrani prevoza i ispuštanja opasnih i štetnih materija, kao i drugih materija u koliĉinama koje mogu trajno i u znaĉajnom obimu da ugroze prirodna dobra (izvorišta vode, floru, faunu i sl.), duţ javnih puteva potrebno je obezbijediti infrastrukturu za prikupljanje i kontrolisano odvoċenje atmosferskih voda, reklamne table i panoi, oznake kojima se obiljeţavaju turistiĉki objekti, natpisi kojima se obiljeţavaju kulturno-istorijski spomenici i spomen obiljeţja i drugi sliĉni objekti, mogu da se postavljaju pored magistralnih i regionalnih puteva na udaljenosti od 7m od ivice kolovoza, odnosno pored opštinskih puteva na udaljenosti od 5m od ivice kolovoza,

159 prateći putni objekti kao što su stanice za snabdijevanje gorivom, servisi za putniĉka vozila i autobuse i sl. moraju da zadovoljavaju higijensko-tehniĉke zahtjeve (neometan prilaz, protivpoţarna zaštita) i dr. parkiranje vozila za sve objekte, postojeće, planirane i objekte koji se rekonstruišu ili dograċuju, svih namjena u okviru granica Plana uslov za izgradnju je obezbjeċivanje potrebnog broja parking mjesta na pripadajućoj parceli i moţe se rješavati na otvorenim parkiralištima na slobodnoj površini parcele ili u garaţama, izvan površine javnog puta, saobraćajnice izvoditi sa savremenim kolovoznim zastorom na adekvatnom donjem stroju, tamponu a u naseljenim podruĉjima oiviĉiti iviĉnjacima, pješaĉke površine (staze/trotoari) obavezno fiziĉki izdvojiti, oiviĉiti iviĉnjacima, u posebne površine zaštićene od motornog saobraćaja. 18. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST HIDROTEHNIĈKA INFRASTRUKTURA Pri obradi plana u dijelu hidrotehniĉke infrastrukture korišćena je sljedeća raspoloţiva planska, projektna i ostala dokumentacija: Planski dokumenti - Prostorni plan Crne Gore do godine; - Prostorni plan podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen ; - Prostorni plan opštine Cetinje; - Prostorni plan opštine Budva; - Prostorni plan opštine Kotor. Plansko-razvojni dokumenti - Vodoprivredna osnova Crne Gore; - Projekcija dugoroĉnog vodosnabdijevanja Crne Gore, GraĊevinski fakultet Crne Gore; - Strateški master plan za otpadne vode za centralni i sjeverni dio Crne Gore; EAR, Safege, Tebodin, LDK - Master plan odvoċenja otpadnih voda Crnogorskog primorja, DHV Holandija, Fideco CG, 2004; - Strateški master plan za upravljanje ĉvrstim otpadom; EU, Gopa Ostala dokumentacija - Hidrogeloške karakteristike karstnih terena šire okoline Nacionalnog parka Lovćen, M.Vujisić, M.Radulović, P.Vujisić, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica Nacionalni park Lovćen - prirodna i kulturna dobra, Crnogorska akademija nauka, Podgorica, Cetinje, septembar Plan upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen, JP za NP CG - Program upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen 2011, JP za NP CG - Projektna dokumentacija J.P.ViK Cetinje za vodovod i kanalizaciju i podaci dobijeni iz ovog preduzeća. - Cost-benefit analiza varijantnih rješenja dugoroĉnog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, Ekonomski fakultet Podgorica i ITSC Montenegro Budva, 2005.; - Snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja - Projekat regionalnog vodovoda Crnogorskog primorje - Cost benefit analiza i koordinacija sa studijom Svjetske banke; Zakonska regulativa - Zakon o vodama ( Sluţbeni list CG, broj 27/07) - Pravilnik o odreċivanju i odrţavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograniĉenjima u tim zonama ( Sluţbeni list CG, broj 66/09) - Pravilnik o naĉinu odreċivanja garantovanog minimuna proticaja nizvodno od vodozahvata ( Sluţbeni list CG, broj 27/07)

160 - Pravilnik o kvalitetu i sanitarno tehniĉkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, naĉinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrċenom kvalitetu otpadnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 45/08) - Pravilnik o izmjenama pravilnika o kvalitetu i sanitarno tehniĉkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, naĉinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrċenom kvalitetu otpadnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 9/10) - Uredba o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 2/07); - Zakon o upravljanju otpadom ( Sluţbeni list CG, broj 64/11) VODOSNABDIJEVANJE KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Da bi se dimenzionisali potrebna distributivna vodovodna mreţa, potrebno je usvojiti specifiĉnu dnevnu potrošnju po korisniku, kao i koeficijente dnevne i satne neravnomjernosti. OdreĊivanje specifiĉne potrošnje je jako osjetljivo, jer se bazira na ĉitavom nizu pretpostavki i drugih parametara i osnovnih kriterijuma kao što su: veliĉina i tip naselja, struktura potrošaĉa, stepen opremljenosti stanova ili porodiĉnih kuća, struktura i kategorija hotelskih odnosno smještajnih kapaciteta, klimatski uslovi, zastupljenost kultivisanog zelenila, vrsta i veliĉina okućnica, saobraćajne površine i drugi zahtjevi koje treba da zadovolji procjenjena dnevna bruto potrošnja po korisniku. Da bi se provjerila opravdanost planiranih tehniĉkih rješenja i izbjegle veće greške u investicionim zahvatima vezanim za objekte vodosnabdijevanja, znaĉajno je utvrditi perspektivne potrebe za vodom. Kao polazni podatak za odreċivanje normi potrošnje vode razmatrane su specifiĉna potrošnja vode po stanovniku na dan iz Vodoprivredne osnove Republike Crne Gore i Prostornog plana Cetinja, Kotora i Budve. U Vodoprivrednoj osnovi predloţene su norma za potrošnju za seoske vodovodne sisteme za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan i to 300, 320, 360 litara po korisniku na dan, respektivno, odnosno za Crnomorski sliv 280, 300, 320 l/kor/dan respektivno. Za turiste su predloţene norma za potrošnju za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan 540, 570, 600 respektivno odnosno 490, 520, 550 za Crnomorski sliv respektivno. U zavisnosti od vrste hotela u Vodoprivrednoj osnovi usvojene su sljedeće specifiĉne potrošnje: hotel A kategorije 650 l/kor. na dan hotel B kategorije 450 l/kor. na dan hoteli niţih kategorija 350 l/kor. na dan privatan smještaj 350 l/kor. na dan Potrošnja za turiste se moţe posmatrati i kao prosjeĉna kroz zastupljenost turista razliĉitih kategorija pa su odreċene prosjeĉne norme potrošnje za turiste. Predloţene su norme za potrošnju za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan 540, 570, 600 respektivno odnosno 490, 520, 550 za Crnomorski sliv respektivno. S jedne strane, imajući u vidu da se od vremena kad je usvojena Vodoprivredna osnova ide na smanjenje specifiĉne potrošnje vode po stanovniku na dan, kao i da se u Vodoprivrednoj osnovi ne preporuĉuje striktno odreċivanje specifiĉne dnevne potrošnje prema Vodoprivrednoj osnovi, već prilagoċavanje datom sluĉaju za navedeno podruĉje, uobiĉajeno se usvajaju manje norme potrošnje od naznaĉenih u Vodoprivrednoj osnovi. S druge strane, prostor Nacionalnog parka Lovćen se nalazi na granici Jadranskog i crnomorskog sliva, ali po karakteristikama potrošnje više pripada Crnomorskom slivu, pa se usvajaju manje norme potrošnje prema Crnomorskom slivu. Razmatrane su i preporuke potrošnje u prostornim planovima ostalih nacionalnih parkova (PPPN Bjelasica i Komovi) u odmaralištima l/kor/dan, po zaposlenim licima koja noće uz mjesto rada 180l/kor/dan, odnosno 55 l/kor/dan za lica koja ne noće uz mjesto rada. Po katunima je usvojena potrošnja od 225l/leţaju/dan i u luksuznijim smještajnim kapacitetima 400 l/kor/dan. Iz Cetinjskog vodovodnog preduzeća se predlaţe da se u okviru potreba za vodom planiraju i koliĉine potrebne za protivpoţarne potrebe u turistiĉkim centrima i naseljima, za navodnjavanje i pravljenje snijega na ski stazama u zimskom periodu. TakoĊe je i preporuka da se u pojedine tehniĉke svrhe koriste vode nastale preĉišćavanjem sivih voda.

161 U okviru usvajanja potrošnje po stanovniku, odnosno gostu na prostoru lovćenskog parka, razmatralo se više ĉinjenica. Kao prvo ograniĉavajući faktor je nedostatak vode u ljetnom periodu, uprkos velikim prosjeĉnim padavinama u prosjeku tokom godine, odnosno neadekvatan vremenski raspored padavina za ljetni turizam. Razmatrana je izgradnja mini akumulacije. Podruĉje potrošnje nije skoncentrisano, nego je veoma raštrkano. Ivanova korita, kao najznaĉajniji turistiĉki punkt nalaze se u središnjem dijelu, istorijski znaĉajno naselje Njeguši u sjevernom dijelu Parka, katuni Majstori i Kuk su udaljeni 4 km vazdušne linije od Ivanovih Korita. Ulazni punkt Krstac je smješten na istoku, odnosno punkt Bjeloši na zapadnom dijelu Parka. Dakle raspored podruĉja potrošnje ne ide u prilog gradnji mini akumulacije. TakoĊe se razmatrala mogućnost da izgradnja mini akumulacije moţe imati negativne posljedice na ţivi svijet Lovćena koji je veoma znaĉajan za prirodnu vrijednost ovog nacionalnog parka. Nije zanemarljivo ni ekonomsko pitanje isplativosti izgradnje mini akumulacije uopšte, a pogotovo u karstnom terenu. Razmotrivši sve navedeno u ovom planskom dokumentu se odustalo od planiranja gradnje mini akumulacije, a vodosnabdijevanje se planira rješavati kroz smanjenu potrošnju po stanovniku, odnosno gostu i izgradnju većih rezervoarskih prostora od uobiĉajenih. Imajući u vidu da je Nacionalni park ugroţen poţarima, da su izvorišta za vodosnabdijevanje na podruĉju Budve, Kotora i Cetinja direktno povezana sa ponorima na Lovćenu (detaljnije navedeno u poglavlju OdvoĊenje otpadnih voda Postojeće stanje) posjete parku moraju biti kontrolisane kao i samo ponašanje posjetilaca. Park se planira razvijati kao cjelokupni edukativno razvojni centar. Ova dva faktora se mogu iskoristiti u oblasti vodosnabdijevanja pa se moţe formirati pilot projekat na Ivanovim koritima za edukaciju stanovništava za smanjenje potrošnje vode. Osim toga potrebno je ugraditi u turistiĉke objekte ureċaje ĉijim se korišćenjem smanjuje potrošnja kao što su vodokotlići sa smanjenom potrošnjom po ispiranju, jednoruĉne baterije, visoko rasprskavajući tuševi uz korišćenje manjeg pritiska, odnosno manje koliĉine vode, korišćenje ureċaja sa smanjenom potrošnjom vode. Za pojedinaĉno vodosnabdijevanje, potrebno je forsirati obnovu starih i izgradnju novih rezervoara - bistijerni za sakupljanje i skladištenje kišnice. Kišnicu je moguće sakupljati sa krovnih površina kao sa ploĉastih površina koje se mogu obloţiti kamenim ploĉama i formirati u nagibu uklopljene u okolni teren i sakupljenu vodu odvesti u rezervoarski prostor uz ugradnju mini ureċaja za preĉišćavanje vode. UreĊaji bi se bazirali na taloţenju, filtriranju i dezinfekciji. Ovako sakupljena voda se moţe koristiti za tehniĉke svrhe, a uz redovnu kontrolu kvaliteta i za odrţavanje liĉne higijene i pripremu hrane uz prokuvavanje. Dopunsko vodosnabdijevanje se ponekad moţe vršiti dovoţenjem vode u cisternama. Potrebno je razmotriti još jedan alternativni tip vodosnabdijevanja tehniĉkom vodom, usko povezan sa odvoċenjem i preĉišćavanjem otpadne vode koji se već duţe vremena primjenjuje u svijetu, a to je korišćenje preĉišćene sive vode. Otpadna voda kao i ĉvrsti otpad se moţe odvajati na samom mjestu nastanka na sivu vodu, vodu od pranja i crnu vodu, vodu od upotrebe toaleta. Po sakupljenim podacima, zavisno od potrošaĉa udio sive vode u otpadnoj vodi iznosi od 50 % do 80%. Ova siva voda je mnogo manje zagaċena od crne vode i ako se odmah prećišćava na mjestu nastanka odvojeno od crne vode u septiĉkim jamama za sivu vodu, pješĉanim filterima, poslije preĉišćavanja se moţe koristiti za zalivanje ili u odvojenim instalacijama za ispiranje toaleta. Sa druge strane u potrošnji vode na dio koji se koristi za ispiranje toaleta otpada oko 25% potrošnje po stanovniku. Dakle korišćenjem tehniĉke vode za ispiranje toaleta smanjila bi se potrošnja po stanovniku za 25%, a koliĉina otpadne vode za oko 50% (uz korišćenje ostatka tehniĉke vode za zalivanje). Ovakav naĉin vodosnabdijevanja zahtijeva temeljnu i sveobuhvatnu edukaciju stanovništva. Ovaj vid snabdijevanja i odvoċenja otpadne vode preĉišćavanjem sive vode mogao bi da se ostvari kao pilot projekat u nekim od objekata na Lovćenu ĉime bi se upotpunio edukativno razvojni sadrţaj Parka. Imajući sve navedeno u vidu, preporuĉuje se sljedeća specifiĉna potrošnja po stanovniku na dan: - gosti u hotelu 120 l/stan/dan - gosti u apartmanima 80 l/stan/dan - gosti u planinarskom domu 50 l/stan/dan - gosti u katunima 50 l/stan/dan - potrošnja u restoranu 100 l/mjestu/dan - potrošnja po stanovniku 120 l/stan/dan - potrošnja po stan. u vikend kućama 80 l/stan/dan Smatrajući da su navedene specifiĉne potrošnje u danu maksimalne potrošnje za maksimalnu satnu potrošnju se usvaja potrošnja sa usvojenim koeficijentom satne neravnomjernosti K hmax od 1,8.

162 U okviru proraĉuna potrebnih koliĉina vode u dnevnoj normi potrošnje po stanovniku, uobiĉajeno je da se sem dnevnih koliĉina potrebnih za jednog korisnika, obuhvaćene su i potrebne koliĉine za komercijalne potrebe, komunalne potrebe kao i samo zalivanje zelenih površina oko većih objekata. Gubici u mreţi, imajući u vidu da se radi o novoizgraċenoj vodovodnoj mreţi, procjenjeni na oko 15 % i ukalkulisani su u proraĉunu. Ovdje se predlaţe da se koristi autohtono rastinje koje je prilagoċeno velikim nesrazmjerama u koliĉinama padavina ljeti i zimi, koje nije potrebno dodatno zalivati. Tabela potebne vode za podruĉje Ivanova korita i Njeguša Naselje Ivanova korita Kategorija Potrošnja vode Qdnmax (l/s) Khmax Ukupno Qhmax (l/s) Potrosnja Ukupno Ukupno I i II potrošaĉa Br.korisnika l/kor/dan l/s l/s Hotel ,00 0,21 1,80 0,38 Bungalovi ,00 0,36 1,80 0,64 Kamp 40 50,00 0,02 1,80 0,04 zaposleni ,00 0,06 1,80 0,11 stanovnici ,00 0,17 1,80 0,30 Ukupno 0,82 1,47 Njeguši Dom ,00 0,09 1,80 0,17 Stanovnici ,00 0,21 1,80 0,38 Vikendaši ,00 0,09 1,80 0,17 Ukupno 0,39 0,71 Dakle maksimalna dnevna potrošnja za podruĉje Ivanovih korita iznosi 0.82 l/s i tu je koliĉinu potrebno dopremiti do distribucionog rezervoara predmetnog podruĉja te se prema njoj dimenzioniše dovodni vod naselja. Maksimalna satna potrošnja iznosi 1.47 l/s i na nju se dimenzioniše distribuciona mreţa naselja. Ukupna izdašnost izvorišta sa kojih se mogu snabdijevati Ivanova Korita je 0.4 l/s. Od toga je Ljubin potok od 0.1 l/s i Ivanovih korita 0.3 l/s,a Mala korita koja presušuju ne mogu se uzeti u proraĉun Predlaţe se izgradnja većih rezervoara od uobiĉajenih tako da imaju, ne kako je uobiĉajeno 14 satnu rezervu nego višednevnu rezervu. Rezervoar od 500 m 3 bi predstavljao 10-to dnevnu rezervu u potrošnji u odnosu na maksimalnu dnevnu potrošnju. Pored ovog rezervoara predlaţe se da se obrazuju dodatne akumulacije vode - dvije akumulacije od po 5000 m 3 sa po dvije komore od po 2500 m 3 smještene u novoizgraċene rezervoare. Ovo se u svakom sluĉaju smatra bolje, jeftinije, pouzdanije nego gradnja vještaĉkih akumulacionih jezera u karstnom terenu. Izgradnjom rezervoarskog prostora za akumulaciju vode manje se narušava hidrološka i ekološka ravnoteţa predmetnog podruĉja. Potrebno je rezervoarski prostor osmisliti tako da se arhitektonski uklopi u ambijent. Na Ivanovim koritima potrebno je ĉesmu za posjetioce napraviti tako da voda ne teĉe kontinuirano nego da bude ĉesma na zatvaranje da bi se sprijeĉilo rasipanje vode. U sluĉaju preĉišćavanja sive otpadne vode vode od pranja i njenog korišćenja za ispiranje toaleta, potrebne koliĉine vode potrebne za Ivanova korita bi se mogle smanjiti za ĉetvrtinu, odnosno sa 0.82 l/s na 0.62 l/s. Kao što je navedeno, po procjenama 25 % ukupne potrošnje po stanovniku se troši na ispiranje toaleta. Za podruĉje Njeguša (naselja Njeguši, Dugi do i Erakovići) maksimalna dnevna potrošnja za podruĉje iznosi 0.39 l/s i tu je koliĉinu potrebno dopremiti do distribucionog rezervoara podruĉja te se prema njoj dimenzioniše dovodni vod naselja. Maksimalna satna potrošnja iznosi 0.71 l/s i na nju se dimenzioniše distribuciona mreţa naselja. Ukupna izdašnost izvorišta Koritinik sa kojih se mogu snabdijevati Njeguši je 1 l/s. Postojeći rezervoar ima zapreminu od 1000 m 3 i sa ovom maksimalnom dnevnom potrošnjom predstavlja petnaestodnevnu rezervu. Postojeću mreţu od 200 mm je potrebno ispitati u narednom periodu kao i vodonepropusnost rezervoarskog prostora. Potrebno je napomenuti da su mjerenja na izvorištima vršena jednokratno i da se ne moţe govoriti o minimalnoj izdašnosti izvorišta sa npr 97 postotnom obezbijeċenošću, nego se radi o minimalno izmjerenoj izdašnosti.

163 U sluĉaju korišćenja preĉišćene sive otpadne vode vode od pranja za ispiranje toaleta, potrebne koliĉine vode potrebne za podruĉje Njeguša mogle bi se smanjiti za ĉetvrtinu, odnosno sa 0.7 l/s na 0.57 l/s. U okviru proraĉunate potrošnje u rezervoarskom prostoru potrebno je obuhvatiti i poţarnu rezervu. Potrebna koliĉina za gašenje poţara u naseljima do 1000 stanovnika je 10 l/s sa planiranim trajanjem od 2 sata odnosno pretpostavljenim jednim istovremenim poţarom, što iznosi 72. Za ovu koliĉinu treba uvećati rezervoarski prostor i ova koliĉina vode mora biti stalno u rezervoaru za gašenje eventualnog poţara. Obnovljena naselja Veliki Bostur i Mali Bostur će se snabdijevati sa pripadajućih izvorišta Kamenica i Studenac. Tabela proračuna potrebne vode u restoranima Bjeloše i Krstac Potrošnja Broj po gostu/mjestu Ukupno gostiju (l/gostu/dan) (l/s) 1 2 (1)*(2)/ ,09 Za restorane Bjeloš i Krstac planirano je 80 mjesta. Proraĉunata je potrebna koliĉina vode u danu kao i potreban rezervoarski prostor za jedan dan od 80 m3. Kao što je navedeno, u naselju Majstori nema postojećih izvorišta za vodosnabdijevanje i ovo naselje će se snabdijevati alternativnim naĉinima cistijernama u kojima će se sakupljati kišnica, odnosno po potrebi dovoziti voda. Tabela potebne voda za podruĉje Majstora Naselje Majstori Kategorija Potrošnja vode Qdnmax (l/s) Khmax Ukupno Qhmax (l/s) Potrosnja Ukupno Ukupno I i II potrošaĉa Br.korisnika l/kor/dan l/s l/s Turizam ,00 0,07 1,80 0,12 Ostale površine 5 50,00 0,01 1,80 0,01 zaposleni 25 40,00 0,01 1,80 0,02 stanovnici ,00 0,03 1,80 0,05 Ukupno 0,11 0,20 Oko svih izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje potrebno je uspostaviti propisan reţim zaštite izvorišta prema postojećoj zakonskoj regulativi, Pravilnik o odreċivanju i odrţavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograniĉenjima u tim zonama (Sl.l. CG br. 66/09). Zone sanitarne zaštite koje je potrebno odrediti i uspostaviti oko izvorišta su: I zona zaštite (zona neposredne zaštite) - zona strogog reţima zaštite II zona zaštite (Uţa zona zaštite) zona ograniĉenog reţima zaštite III zona zaštete (šira zona zaštite) zona nadzora Za izvorišta koja snabdijevaju do 200 stanovnika ne odreċuje se III zaštitna zona, a za izvorišta koja snabdijevaju vodom za piće do 20 stanovnika ne odreċuje se II I III zaštitna zona. I zona zaštite ima granicu udaljenu 10 m od objekata za zahvatanje vode. Podruĉje I zone zaštite mora biti ograċeno ogradom od neovlašćenog pristupa. U I zoni se mogu obavljati samo aktivnosti vezane za upravljanje vodosnabdijevanjem. II zona zaštite za izvorišta ĉija je izdašnost manja od 10 l/s ima granicu na udaljenosti od 10 m od granice I zaštitne zone. U drugoj zoni je zabranjeno izvoċenje radova i objekata koji mogu ugroziti izvorište (ispuštanje otpadnih voda, odlaganje otpada, graċenje saobraćajnica bez kontrolisanog sistema odvodnje, poljoprivredna proizvodnja sa vještaĉkim Ċubrivima, pesticidima i herbicidima), stoĉarska proizvodnja osim za vlastite potrebe domaćinstva. Za izvorišta manja od 50 l/s granica II zone je 50 m od granice I zone, a za izvorišta koja imaju izdašnost veću od 50 l/s granica II zone je najmanje 50 m udaljena od I zone. III zona zaštite se odreċuje nakon hidroloških i hidrogeoloških ispitivanja, odnosno u skladu sa hidrološkim, hidrogeološkim i drugim svojstvima zemljišta i slivnih podruĉja i predviċenim naĉinom njihovog korišćenja. U III zoni sanitarne zaštite zabranjeno je ispuštanje nepreĉišćenih otpadnih voda, odlaganje otpada sem

164 na sanitarne deponije, graċenje saobraćajnica bez kontrolisanog sistema odvodnje, graċenje industrijskih i drugih objekata ĉije otpadne vode mogu ugroziti, zagaditi izvorište). Zone sanitarne zaštite se utvrċuju Rješenjem o zaštiti izvorišta. Za izvorišta koja snabdijevaju manje od 20 stanovnika predlaţe se uvoċenje I zone i mada je zakonom neobavezujuće, po mogućnosti druge zaštitne zone. Kao što je navedeno granica I zone će biti 10 m od objekata vodozahvata, a granica II zone 20 m od granice I zone. Posebno za Ivanova korita, Ljubin potok, izvorišta koja su predviċena za snabdijevanje Ivanovih korita i izvorište Koritnik za snabdijevanje Njeguša predlaţe se uvoċenje I, II, i III zaštitne zone. Kao što je navedeno granica I zone će biti 10 m od objekata vodozahvata, granica II zone 20 m od granice I zone, a granica III zone, faktiĉki granica slivnog podruĉja će se utvrditi hidološkim i hidrogeološkim ispitivanjima. Posebno je potrebno uraditi kvalitetnu, kontrolisanu regulaciju odvodnje atmosferskih voda sa saobraćajnica u zaštitnim zonama, a pogotovu saobraćajnicama koje se nalaze u I i II zaštitnoj zoni Ivanovih korita tako da ne ugroţavaju kvalitet izvorišta. Na osnovu Zakona o vodama ( Sl.list CG, br. 27/07), poglavlje koje se odnosi na kontolu kvantiteta i kvaliteta vode, vidi se da nadleţno preduzeće za vodovod i kanalizaciju treba da postavi ureċaje, obezbijedi stalno i sistematsko registrovanje koliĉina vode i ispitivanje kvaliteta vode na vodozahvatu za izvorišta koja su zakonskom regulativom predviċena za vodosnabdijevanje. S obzirom da izvorišta na podruĉju uţe zone Nacionalnog parka Lovćen kao ni Ivanova korita ni Koritnik ne spadaju u navedenu kategoriju daje se sljedeći predlog - osmatranje izvorišta vršiti u okviru posebnog programa ili projekta finansiranog nezavisno od redovnih ispitivanja, odnosno da se predloţi da korisnik izvorišta vrši navedena ispitivanja. Jezero na Jezerskom vrhu potrebno je oĉistiti i zaštititi i nad njim postaviti reţim zaštite kao za potencijalno izvorište za vodosnabdijevanje. TakoĊe je potrebno zaštititi prostor Blatišta gdje se povremeno formira jezero od vode sa Ljubinog potoka i Ivanovih korita. Potrebno je i odrţavati prostor ponora u Blatištu ĉistim da ne bi došlo do većih poplava. Osim navedene poţarne rezerve u okviru rezervoarskog prostora po prostoru Nacionalnog parka Lovćen, potrebno je rasporediti burad sa rezervama vode za lokalizovanje manjih poţara. Burad je potrebno postaviti tako da mogu da se pune kišnicom, a da se smanji isparavanje vode iz njih (ostavljanjem poklopaca sa manjim otvorima). Burad je potrebno redovno kontrolisati i po mogućnosti dopunjavati vodom iz cisterni. Burad je potrebno postaviti pored kampova, pješaĉkih i biciklistiĉkih ruta, katuna i svih poznatih mjesta okupljanja izletnika. Burad je potrebno tako riješiti da se uklapaju u okolinu, ali da se mogu lako i pronaći. Potrebno je veliku paţnju usmjeriti na edukaciju stanovništva o radnjama kojima mogu prouzrokovati poţar kao i kako da to sprijeĉe. Dati veliki naglasak na edukaciju kao i kontrolu posjetilaca. Mjesto odreċeno za kamp, ukoliko se nalazi u šumi ili pored šume, mora biti odvojeno zaštitnim prosjekom odgovarajuće širine. Radi sprjeĉavanja izbijanja i širenja poţara u kampovima, organi koji su osnovali kamp duţni su da imaju ispravne aparate za gašenje poţara, burad sa vodom, poseban alat i drugu propisanu opremu. PLANIRANO RJEŠENJE U okviru posmatranog podruĉja, potrebno je dakle izvršiti snabdijevanje na navedeni naĉin. Podruĉje Ivanovih korita će se snabdijevati sa izvora Ivanovih korita i Ljubinog potoka. Dovodni cjevovod ne treba biti preĉnika manjeg od 90mm da moţe da sluţi i kao poţarni vod. Predlaţe se izgradnja većeg rezervoarskog prostora da bi se uspostavila višednevna rezerva. Prema proraĉunatoj maksimalnoj dnevnoj potrošnji od 0.82 l/s, odnosno maksimalnoj satnoj od 1.18 l/s predlaţe se usvajane rezervorskog prostora od 500 m 3 koji bi imao desetodnevnu rezervu. Kao što je prethodno navedeno potrebna poţarna rezerva od 36 m 3 je uraĉunata u okviru rezervoarskog prostora i mora ostati u rezervoaru stalno. Njeguši će se snabdijevati sa postojećeg rezervoara u Njegušima zapremine 1000 m 3 i sa postojećom razvodnom mreţom koja je, kao što je navedeno, u prethodnom periodu popravljena. Dovodna mreţa je preĉnika 200 mm pa ispunjava uslove za potrebnu protivpoţarnu zaštitu za potreban minimalni preĉnik od 90 mm. Maksimalna dnevna potrošnja za Njeguše iznosi 0.39 l/s odnosno maksimalna satna 0.71 l/s pa postojeći rezervoarski prostor predstavlja najmanje petnaestodnevnu rezervu.

165 Preĉnici u distribucionoj mreţi nijesu manji od 90 mm pa ujedno mogu predstavljati i hidrantsku mreţu. Prilikom projektovanja broja hidranata treba voditi raĉuna da jedan uliĉni hidrant pokriva krug u preĉniku od 50 m. U okviru rezervoarskog prostora, Njeguša, pri potrošnji vode, kao što je prethodno navedeno, potrebno je voditi raĉuna da je potrebno obezbjediti poţarnu rezervu od 36 m 3. PredviĊenu koliĉinu potrebno je uzeti u obzir pri proraĉunu potrebnog rezervoarskog prostora. Za restorane Krstac i Bjeloš kao što je navedeno usvaja se potrošnja od 0.09 l/s. Predlaţe se usvajanje višednevnog rezervoarskog prostora za 5 dana od 400 m 3 uz oba restorana i dvije komore od po 200 m 3 radi lakšeg odrţavanja i ĉišćenja, a i moguće faznosti gradnje. Na Krscu je potrebno ispitati mogućnost korišćenja postojećeg austrougarskog rezervoara. Obnovljeni katuni će se snabdijevati ili sa postojećih izvorišta kao Kuk sa Studenca ĉije je kaptaţe potrebno obnoviti i napraviti višednevni rezervoarski prostor. Ako nema izvorišta uz katune potrebno je napraviti prostor za sakupljanje kišnice i odgovarajući višednevni rezervoarski prostor. Potrebna maksimalna dnevna potrošnja vode za Majstore iznosi 0.11 l/s i tu je koliĉinu potrebno dopremiti do distribucionog rezervoara posmatranog podruĉja Majstora, te se prema njoj dimenzioniše dovodni vod naselja. Maksimalna satna potrošnja iznosi 0,20 l/s i na nju se dimenzioniše distribuciona mreţa naselja. Za podruĉje Majstora predlaţe se izgradnja većih rezervoara od uobiĉajenih tako da imaju, ne kako je uobiĉajeno 14 satnu rezervu nego višednevnu rezervu. Rezervoar od 10 m3 bi predstavljao cjelodnevnu vodnu rezervu za podruĉje Majstora. Predlaţe se usvajanje rezervoarskog prostora za 30 dana odnosno 300 m 3. Ovaj ukupni rezervoarski prostor bi se sastojao od 4 rezervoara od 80 m 3 iz kojih bi se voda distibuirala u 4 podruĉja potrošnje. Potrebno je rezervoarski prostor osmisliti tako da se arhitektonski uklopi u ambijent. U sluĉaju preĉišćavanja sive otpadne vode vode od pranja i njenog korišćenja za ispiranje toaleta, potrebne koliĉine vode potrebne za Majstore bi se mogle smanjiti za ĉetvrtinu, odnosno sa 0.20 l/s na 0.15 l/s. Kao što je navedeno, po procjenama 25 % ukupne potrošnje po stanovniku se troši na ispiranje toaleta. U okviru proraĉunate potrošnje za podruĉje Majstora, u rezervoarskom prostoru potrebno je obuhvatiti i poţarnu rezervu od 72 m 3. Za ovu koliĉinu treba uvećati rezervoarski prostor i ova koliĉina vode mora biti stalno u rezervoaru za gašenje eventualnog poţara. U sluĉaju Majstora predlaţe se da se formiraju 4 rezervoarska prostora od po 100 m 3 i da se do objekata turistiĉkog sadrţaja dovede vod 50mm za unutrašnju hidrantsku mreţu iz koje bi se mogao gasiti eventualni poţar u i oko objekata. Ovakva pretpostavka se moţe usvojiti s obzirom na mali gabarit objekata. Urbanistiĉko tehniĉki uslovi za projektovanje spoljašnjih vodovodnih instalacija daju kroz sljedeće preporuke. - U vodovodnu mreţu ugraċivati PEHD (polietilen visoke ĉvrstoće) za manje preĉnike i DCI (daktilni liv) za veće preĉnike cijevi. - Pritisak u distribucionoj vodovodnoj mreţi ne smije prelaziti 6 bara. - Na dovodne cjevovode do rezervoara zabranjeno je prikljuĉenje potrošaĉa. - Potrebno je da minimalni preĉnik bude 100mm, odnosno 90mm da bi se vodovodna mreţa koristila ujedno kao i hidrantska - Razmak hidranata treba da bude minimalno m i da se ugraċuju nadzemni hidranti. - Kućne prikljuĉke treba ugraċivati preko standardizovanih šahtova sa vodomjerima i svaka jedinica treba imati vlastiti vodomjer. U sluĉaju više stambenih jedinica u jednom objektu, ugraditi vodomjer posebno za svaku stambenu jedinicu - Uskladiti poloţaj vodovodnih instalacija sa drugim podzemnim instalacijama ODVOĐENJE OTPADNIH VODA KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Uobiĉajena praksa u planiranju je da se koliĉine otpadnih voda obraĉunavaju kao 80% potrošene koliĉine vode uzimajući u obzir da su za dimenzionisanje kanalizacionih infrastruktura mjerodavne maksimalne satne koliĉine potrošene vode. Kanalizaciona mreţa posmatranog podruĉja formira se tako da se omogući

166 odvoċenje otpadne vode sa planiranog podruĉja i da se poslije preĉišćavanja upušta u prirodni recipijent najkraćim mogućim putem. Otpadna voda se, koliko je to moguće, usmjerava gravitaciono kanalizacionom mreţom koja prati mreţu saobraćajnica. U sluĉaju potrebe izbjegavanja graniĉnog pada kanalizacionih cijevi, formiraju se kaskadni šahtovi. Tabela proraĉuna proticaja otpadnih voda za podruĉje Ivanovih korita i Njeguša Koeficijent. Otpadne Naselje Khmax vode Q(l/s) Ivanova Korita 1,47 0,8 1,18 Njeguši 0,71 0,8 0,57 Za podruĉje Ivanovih korita koliĉina otpadne vode koju treba odvesti je 1.18 l/s, a sa podruĉja Njeguša 0.57 l/s dakle zadovoljava minimalni preĉnik kanalizacionih cijevi od 200 mm. Na navedenom podruĉju se predlaţe da se ne gradi jedinstven sistem za podruĉja Njeguša i Ivanovih korita već da se grupišu bliski objekti i da se otpadne vode preĉišćavaju na septiĉkim jamama za jedan ili više objekata. Tabela proraĉuna proticaja otpadnih voda za podruĉje Majstora Koeficijent. otpadne Naselje Khmax vode Q(l/s) Majstori 0,20 0,8 1,16 Za podruĉje Majstora koliĉina otpadne vode koju treba odvesti je 0.16 l/s dakle zadovoljava minimalni preĉnik kanalizacionih cijevi od 200 mm. Na navedenom podruĉju se predlaţe da se ne gradi jedinstven sistem Majstora već da se grupišu bliski objekti i da se otpadne vode preĉišćavaju na septiĉkim jamama za jedan ili više objekata. Grupacija objekata će se izvršiti kao što je to izneseno u vodosnabdijevanju na 4 cjeline. U okviru preĉišćavanja otpadnih voda predlaţe se da se razmotri mogućnost odvojenog preĉišćavanja sivih i crnih voda, odnosno kao što je već navedeno otpadnih voda od pranja i od toaleta. Dakle, potrebno je ozbiljno razmotriti na ovom podruĉju odvajanje otpadne vode na mjestu nastanka na sive vode i crne vode. Siva voda nastala kao otpadna voda od pranja ima mnogo manje nitrata, mnogo manje patogenih organizama i brţe se razlaţe, a samim tim i preĉišćava od crne vode, vode od toaleta. Siva voda spajanjem sa crnom vodom gubi sve navedene pogodnosti za brţe preĉišćavanje i vrlo brzo poprima osobine crne vode i samim tim zahtijeva kompleksniji naĉin preĉišćavanja sa povećanim trajanjem. Kao što je navedeno prema podacima na osnovu iskustava upotrebe preĉišćene sive vode na nivou Evropskih drţava koliĉina sive otpadne vode se kreće od 50% do 80%. Dakle razdvajanjem otpadne vode na mjestu nastanka na crnu i sivu vodu koliĉina otpadne vode u Ivanovim Koritima bi se smanjila sa 1.18 l/s na 0.59 l/s, na podruĉju Njeguša sa 0.57 l/s na 0.29 l/s, a na podruĉju Majstora sa 0.16 l/s na 0.08 l/s. Siva otpadna voda bi se preĉišćavala tako što bi se nakon taloţenja u septiĉkoj jami i filtriranja na pješĉanim filterima vodila na preĉišćavanje u otvorene bazene koji su ukopani u zemlju i gdje su posaċene biljke koje vrše finalno preĉišćavanje. Ovako preĉišćena voda se moţe koristiti u tehniĉke svrhe, za zalivanje i za ispiranje toaleta. PLANIRANO RJEŠENJE Na osnovu planiranog broja turista u pojedinim naseljima potrebno je izgraditi lokalne kanalizacione sisteme sa sakupljanjem, sa preĉišćavanjem i ispuštanjem otpadnih voda u recipijent u skladu sa nacionalnim i meċunarodnim propisima. Domaćinstva u seoskim, udaljenijim podruĉjima će i dalje odvoditi svoje otpadne vode putem septiĉkih jama koje trebaju biti propisne septiĉke jame u kojima će se dostići potreban stepen preĉišćavanja otpadnih voda. Otpadne vode iz septiĉkih jama potrebno je odvoditi što dalje od ponora i to ako je moguće u porozan nanos. Prilikom planiranja i tokom dalje izrade projektne dokumentacije i izgradnje objekata za odvoċenje i preĉišćavanje otpadnih voda potrebno je striktno poštovati pravilo da se otpadne vode nigdje ne uvode direktno u ponore, bez obzira na stepen preĉišćenja. Ovo je potrebno poštovati u stalnim i povremenim naseljima na prostoru Parka, a i šire, jer je navedena dokazana povezanost ponora i izvorišta za

167 vodosnabdijevanje okolnih gradova. Propisna septiĉka jama se planira kao adekvatno rješenje za individualne objekte. Za prostor Ivanovih korita potrebno je grupisati objekte i formirati više manjih kanalizacionih jedinica sa ureċajima za preĉišćavanje. Nije potrebno izgraditi jedinstveni kanalizacioni sistem za cijelo podruĉje jer to nije isplativo. Izgradnjom više manjih kanalizacionih sistema, prema grupacijama objekata i etapama gradnje moţe se postići sigurnija i jeftinija evakuacija upotrebljenih voda. U sluĉaju nepostojanja recipijenta preĉišćena otpadna voda treba odvoditi u poniruće bunare po mogućnosti u porozan nanos. Isti se princip treba primijeniti i na prostor Njeguša. Dakle, ako se raĉuna da za ispiranje toaleta koristi 25% dnevne potrošnje po stanovniku potebna koliĉina vode bi se mogla smanjiti za ĉetvrtinu. Koliĉine otpadne vode u Ivanovim Koritima bi se smanjila sa 1.18 l/s na 0.59 l/s, na podruĉju Njeguša sa 0.57 l/s na 0.29 l/s, a na podruĉju Majstora sa 0.16 l/s na 0.08 l/s. Kao što je navedeno, odvajanjem otpadne vode na mjestu nastanka na sivu vodu i crnu vodu i njihovim odvojenim preĉišćavanjem koliĉine otpadne vode na Ivanovim koritima i Njegušima bi se mogle smanjiti za najmanje 50 %. Praksa je da ako se u pojedinim ugostiteljskim objektima pojave otpadne vode ĉiji kvalitet nije nivoa kvaliteta otpadnih komunalnih voda (najvjerovatnije po povećanim koliĉinama organskih materija, ulja i masti) takve otpadne vode treba preĉistiti na separatoru ulja i masti. Nakon tretmana, preĉišćene vode moraju imati kvalitet koji se zahtijeva prije upuštanja u recipijent prema Pravilniku o kvalitetu i sanitarno tehniĉkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, naĉinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrċenom kvalitetu otpadnih voda ( Sluţbeni list CG broj 45/08). Na ugostiteljskim objektima na Ivanovim koritima, Njegušima, Krstacu i Bjelošima potrebno je planirati postavljanje separatora ulja i masti. S obzirom da se radi o manjim koliĉinama otpadnih voda moţe se pokazati da je nerentabilna izgradnja ureċaja za predtretman, pa je druga varijanta da se prilikom projektovanja ureċaja za preĉišćavanje otpadnih voda voditi raĉuna da kvalitet otpadnih voda moţe biti van nivoa kvaliteta komunalnih otpadnih voda sa povećanim sadrţajem ulja i masti. Nakon ispuštanja preĉišćene otpadne vode u recipijent ne smije se ni u kom sluĉaju narušiti kvalitet recipijenta odnosno recipijent mora ostati u okviru klase i kategorije recipijenta predviċene Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda ( Sluţbeni list CG broj 27/07) i Zakonom o vodama ( Sluţbeni list CG broj 27/07). Urbanistiĉko tehniĉki uslovi za projektovanje fekalne kanalizacije daju se kroz sljedeće preporuke: - U kanalizacionu mreţu se ugraċuju PEHD i PE (polietilen) cijevi. - Minimalni, odnosno makimalni pad u kanalizacionoj mreţi iznosi 2 i 6% respektivno vodeći raĉuna o preĉnicima cijevi. - Na svim vertikalnim i horizonalnim lomovima, i mjestima promjene preĉnika i prikljuĉenja kanalizacionih cijevi, potrebno je predvidjeti revizione šahtove. - Na kanalizacionim cijevima u pravcu razmak šahtova predvidjeti ne veći od 30 m. - Ne upuštati kišnicu u fekalnu kanalizaciju. - U sluĉaju izgradnje objekata prije kanalizaciong sistema izgraditi propisne septiĉke jame sa ureċajima za preĉišćavanje otpadnih voda - Zabraniti izgradnju propusnih septiĉkih jama odnosno upojnih bunara - Uskladiti poloţaj fekalnih instalacija sa drugim podzemnim instalacijama ODVOĐENJE KIŠNIH VODA KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Podruĉje se ne urbanizuje u većoj mjeri i smatra se da je neracionalno graditi atmosfersku kanalizaciju za cijelo podruĉje. OdvoĊenje padavina sa krovnih površina potrebno je regulisati olucima kojima se padavine odvode do najbliţih zelenih površina. Prije ovakvog odvoċenja kišnih voda potrebno je, pogotovo u ljetnjem periodu razmotriti i realizovati mogućnosti sakupljanja kišnice kao vode koja se moţe koristiti u tehniĉke svrhe. I otpadne atmosferske vode sa kolovoznih površina regulisanjem padova je potrebno odvesti do najbliţih zelenih površina, s tim što je potrebno razmotriti mogućnost njihovog preĉišćavanja u sluĉaju eventualnog

168 zagaċenja parkirnih površina od ulja i masti vozila. To je posebno potrebno razmotriti u blizini navedenih ponora koji su povezani sa izvorištima primorja i zaleċa u niţim kotama. U pogledu smanjenja mogućnosti plavljenja potrebno je ponore i kanale za oticanje koliko to mogućnosti dozvoljavaju ĉistiti od otpada prirodnog (lišća, i ostalih ostataka biljnog i ţivotinjskog porijekla) i antropogenog porijekla (ĉvrsti otpad) bez abrazivnih metoda, da ne bi došlo do poremećaja tokova u ranjivom karstnom sistemu. Potrebno je provjeriti da oticanju voda nijesu uska grla dimenzije samog grotla nego zemljani nanosi pokrivaĉ, koje je u tom sluĉaju potrebno paţljivo i redovno ĉistiti. U pogledu sprjeĉavanja erozije zemljišta, potrebno je planski saditi drveće i ţbunasto rastinje po eventualno ugroţenim podruĉjima, sve buduće objekte, usjeke, nasipe kod izgradnje puteva i objekata potrebno je zatraviti i osigurati od erozije (odreċenim geotekstilnim strukturama) dok ne stasa zasaċeno drveće i rastinje. Potrebno je gdje je to god moguće zatravniti kanale kojim otiĉe voda. Potrebno je da se prati ponašanje terena kod svih novoizvedenih infrastrukturnih i drugih objekata. Ako se primijeti poĉetak erozije zemljišta, potrebno ga je blagovremeno sprijeĉiti odgovarajućim mjerama. U Nacionalnom parku Lovćen je jezero koje je formirano u udubljenju nastalom djelovanjem lednika. Smješteno je sjeverno od Jezerskog vrha na koti oko 1260 m.n.v i vrijedno je paţnje kao turistiĉki potencijal. Potrebno je posebnu paţnju usmjeriti na oĉuvanje kvantiteta i kvaliteta voda ovog jezera. Jezero ima kruţni oblik, preĉnika je oko 100 m, površine oko 7500 m 2. Zapunjeno je drobinama i glinama, tako da je veoma plitko pa u sušnim ljetima skoro ostane bez vode. Tehniĉke mogućnosti za njegovo ĉišćenje - produbljivanje naravno postoje kao i za kolmiranje dna ukoliko je potrebno, ali je to potrebno raditi veoma paţljivo i studiozno nakon podrobnog ispitivanja, da se ne bi narušila krhka ravnoteţa karstnog sistema i došlo do preusmjeravanaja voda odnosno oticanja jezera. PLANIRANO RJEŠENJE Kao što je već navedeno, podruĉje se ne urbanizuje u većoj mjeri i smatra se da je neracionalno graditi atmosfersku kanalizaciju za cijelo podruĉje. Za odvoċenje atmosferskih voda sa betonskih i ostalih poploĉanih površina i krovova manjih objekata mogu se izgraditi rezervoari za prihvat oborinskih voda za pojedinaĉne objekte ili za više susjednih objekata. Vode koje bi se sakupile na ovaj naĉin mogu se koristiti kao tehniĉka voda i voda za zalivanje. Mreţa za prikupljanje oborinske kanalizacije riješiće se na nivou buduće projektne dokumentacije. Uz rezervoare je potrebno predvidjeti i filtriranje oborinske vode. Voda će se koristiti kao tehniĉka voda i voda za zalivanje. Kanalisanje atmosferskih voda uz eventualno potrebne saobraćajnice planira se putem otvorenih rigola uz samu saobraćajnicu. Izgradnja zatvorenih kanalizacionih kolektora kojima bi se sakupljale i kanalisale kišne vode sa većih površina i grupe objekata i sakupljale u sabirni kanal za cijelo podruĉje nije potrebna ni na podruĉju Ivanovih korita ni na podruĉju Njeguša. Urbanistiĉko tehniĉi uslovi za projektovanje kišne kanalizacije u okviru odvodnje oko objekata ili u sluĉaju formiranja manjih jedinica za sakupljanje kišnice sa više objekata u cilju korišćenja preĉišćene oborinske vode u tehniĉke svrhe: - Striktno zabraniti upuštanje fekalne kanalizacije u bilo koji objekat za odvoċenje kišne kanalizacije - U mreţu za atmosferske padavine se ugraċuju PEHD i PE (polietilen) cijevi. - Ne upuštati kišnicu u fekalnu kanalizaciju UPRAVLJANJE OTPADOM Otpad je shodno Zakonu o upravljanju otpadom ( Sluţbeni list RCG, broj 80/05 i Sluţbeni list CG,broj 73/08) i prema Direktivi 75/442/EEC (dopunjena sa 2006/12/EC) svaka materija ili predmet koje je vlasnik odbacio ili je duţan da odbaci. Vlasnik otpada snosi troškove preventivnih mjera i mjera upravljanja otpadom, troškove sanacionih mjera zbog zagadjivanja i šteta koje se nanose ţivotnoj sredini i vlasnik otpada je duţan da upravlja otpadom u skladu sa zakonom i zahtjevima zaštite ţivotne sredine.

169 Prilikom planiranja upravljanja ĉvrstim otpadom rukovodilo se principima usvojenim u navedenim dokumetnima i zakonskim aktima: - Strateški master plan za upravljanje ĉvrstim otpadom na drţavnom nivou (Gopa 2004, Projekat finansiran od EU); - Plan upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period od do godine; - Nacionalna politika upravljanja otpadom (2004); - Zakon o upravljanju otpadom ( Sluţbeni list CG, broj 64/11); - Pravilnik o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade, prerade i odstranjivanja ( Sluţbeni list CG, br. 68/09 i 85/09); - Zakon o komunalnim djelatnostima ( Sluţbeni list RCG, broj 12/95); - Pravilnik o postupanju sa graċevinskim otpadom, naĉinu i postupku prerade graċevinskog otpada, uslovima i naĉinu odlaganja cement azbestnog graċevinskog otpada ( Sluţbeni list CG, broj 60/10); - Lokalni plan upravljanja otpadom Prijestonice Cetinje (Nacrt) Prilikom Upravljanja otpadom potrebno je posebno se rukovoditi osnovnim principima upravljanja otpadom koji su obuhvaćeni Zakonom o upravljanju otpadom (ĉlan 7). Principi su utvrdjeni i Drţavnim planom upravljanja otpadom i svi lokalni planovi upravljanja otpadom trebaju se rukovoditi ovim principima. 1. princip odrţivog razvoja kojim se obezbjedjuje efikasnije korišćenje resursa, smanjenje koliĉine otpada i postupanje sa otpadom na naĉin kojim se doprinosi ostvarivanju ciljeva odrţivog razvoja; 2. princip blizine i regionalnog upravljanja otpadom radi tretiranja ili odlaganja otpada što je moguće bliţe mjestu nastajanja u skladu sa ekonomskom opravdanošću izbora lokacije. Regionalno upravljanje otpadom obezbjedjuje se razvojem i primjenom regionalnih strateških planova zasnovanih na evropskom zakonodavstvu i nacionalnoj politici; 3. princip predostroţnosti, odnosno preventivnog djelovanja, preduzimanjem mjera za sprjeĉavanje degradacije ţivotne sredine i u sluĉaju nepostojanja nauĉnih i struĉnih podataka; 4. princip «zagadjivaĉ plaća» prema kojem vlasnik otpada snosi troškove preventivnih mjera i mjera upravljanja otpadom i troškove sanacionih mjera zbog zagadjivanja i šteta nanijetih ţivotnoj sredini; 5. princip hijerarhije kojim se obezbjedjuje poštovanje redosljeda prioriteta u praksi upravljanja otpadom (prevencija, redukcija, ponovna upotreba otpada, reciklaţa, iskorišćavanje vrijednosti otpada kroz kompostiranje, proizvodnju energije i dr., odlaganje ili spaljivanje otpada). Otpad na lokalnom nivou se stvara u domaćinstvima, proizvodnim kapacitetima, trgovinama, obrazovnim institucijama, turistiĉkim organizacijama i subjektima, medicinskim ustanovama i dr. Na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen otpad će se generisati u domaćinstvima i turistiĉkim subjektima. Jedinica lokalne samouprave ima obavezu praćenja aktivnosti upravljanja otpadom na svojoj teritoriji i to u saradnji sa Ministarstvom nadleţnim za poslove zaštite ţivotne sredine i Agencijom za zaštitu ţivotne sredine kao i da saĉinjava izvještaje o svim pitanjima zaštite ţivotne sredine i otpada. Poslovi sakupljanja, transporta i odlaganja otpada organizovani su u okviru Javnog komunalnog preduzeća, kome je to osnovna djelatnost i ĉiji je osnivaĉ Prijestonica na teritoriji, na teritoriji Prijestonice Cetinje, pa samim time i Nacionalnog parka Lovćen. Na podruĉju Nacionalnog parka najviše je zastupljen komunalni otpad, biorazgradljivi otpad i eventualno graċevinski otpad (usljed izgradnje rekonstrukcije turistiĉkih kapaciteta i stambenih objekata). Komunalni otpad je prema definiciji otpad nastao u domaćinstvima kao i drugi otpad koji je po svojim svojstvima sliĉan otpadu nastalom u domaćinstvima i koji ne sadrţi opasan otpad. U komunalni otpad spada i otpad dobijen iz turistiĉkih objekata. U ovaj otpad spada i otpad sa javnih površina (sastav komunalnog otpada mijenja se u zavisnosti od sredine u kojoj nastaje i zavisi od standarda stanovništva, tipa naselja, kvaliteta infrastrukture i sl.). Strateškim Master planom utvrdjeno je da se generalno komunalni otpad sastoji od sljedećih glavnih frakcija: Organski otpad (otpad iz dvorišta, trava, lišće, odsjeĉene grane, otpad od hrane, drveće); papir i karton (novine, knjige, ĉasopisi, kancelarijski materijal, papir za pakovanje, toaletni papir, papir za ĉišćenje i sl.); Plastika, ambalaţni materijal, kutije, boce, plastiĉne kese, folije; Staklo (boce, tegle za hranu i ambalaţa za piće, ravno staklo, napr. prozor i sl.); Metal (limene kante, aluminijum, gvoţdje i drugi metal); Tekstil i koţa;

170 Ostalo (prljavština,pepeo, uliĉno smeće, prašina, neidentifikovani materijal). Saglasno Strateškom Master planu, procjena sastava komunalnog otpada (prosjeĉni godišnji sastav), u Centralnom regionu, kome pripada i Prijestonica Cetinje, odnosno Nacionalni park Lovćen, iznosi: Papir i karton 17% Staklo 7% Metal 4% Plastika 10% Tekstil 5% Organski 25% Ostali 32% Na podruĉju Prijestonice, uslugama sakupljanja i odvoţenja otpada svakodnevno su obuhvaćeni proizvodjaĉi otpada na gradskom podruĉju, i u naseljima gradskog karaktera Njeguši i Rijeka Crnojevića, a na seoskom podruĉju Dodoša i Rvaša, Karuĉa kao i Nacionalnom parku Lovćen odvoţenje otpada se vrši povremeno. Na ostalom seoskom podruĉju otpad se odlaţe na «nelegalnim deponijama» što utiĉe na stvaranje velikog broja lokalnih smetlišta koja imaju negativan uticaj na okolinu i zdravlje ljudi. Sakupljanje, odvoţenje i odlaganje otpada, (neselektivno) vrši Javno komunalno preduzeće Cetinje u skladu sa Odlukom o odrţavanju ĉistoće i komunalnom uredjenju grada ( Sluţbeni list CG opštinski propisi» broj 35/04), a saglasno Odluci o organizovanju Javnog komunalnog preduzeća Cetinje ( Sluţbeni list RCG - opštinski propisi», br. 14/90 i 20/91) i ( Sluţbeni list CG opštinski propisi», br. 22/92, 12/93, 7/98, 17/99, 2/2000, 20/03, 40/06), u kojoj je definisan nivo usluga i naĉin formiranja cijena usluga. Sakupljanje otpada se vrši iz kontejnera gdje se odlaţu sve vrste otpada, a koji su postavljeni na lokacijama u gradu, naseljima gradskog karaktera u koje spadaju Njeguši i seoskom podruĉju Dodoša i Rvaša, Karuĉu, kao i Nacionalnom parku Lovćen, shodno planu postavljanja koji je donijelo Javno komunalno preduzeće uz saglasnost organa lokalne uprave za komunalne djelatnosti. Koriste se standardni kontejneri zapremine 1,1 m 3 i kontejneri zapremine 4 7 m 3. Zatim se otpad vozilima za sakupljanje transportuje do odlagališta deponije i odlaţe bez posebnog tretmana i obrade. Vozni park za transport komunalnog otpada karakteriše nedovoljan broj vozila, kao ni vozila odgovarajućeg tipa, a i starost postojećih je preko 20 godina, a sliĉna situacija je i sa kontejnerima koji se ne odrţavaju na odgovarajući naĉin. Gradjevinski otpad se odlaţe na nekontrolisanim odlagalištima jer za isti nijesu utvrdjene posebne lokacije, jedan dio ovog otpada se odlaţe na deponiju zajedno sa komunalnim otpadom. Na cijelom prostoru Nacionalnog parka ni u kom sluĉaju nije rentabilno organizovati sakupljanje otpada kao u urbanim strukturama. Potrebno je raditi na podizanju svijesti izletnika da bi sami izletnici sakupljali otpad koji proizvedu i iznosili ga van podruĉja Nacionalnog parka, odnosno u Nacionalnom parku na za sakupljanje otpada definisano mjesto. Potrebno je u okviru postojećih sluţbi kontrola Nacionalnog parka organizovati povremeno kontrolu izletnika i naĉina na koji oni upravljaju sa otpadom. To bi mogla biti ista ekipa koja bi obilazila park da vrši da li ima dobro neugašenih loţišta u šumi. U uţoj i široj zoni NP, a naroĉito oko ugostiteljskih i turistiĉkih objekata, vidikovaca, u zoni izletišta neophodno je odrţavati red i ĉistoću. Za sakupljanje komunalnog otpada koji se generiše na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen potrebno je postaviti korpe za otpad uz izletniĉke punktove, a na podruĉju Njeguša, Ivanovih korita i Majstora, potrebno je postaviti metalne kontejnere. Korpe uz izletniĉke punktove je potrebno postaviti uz saobraćajnice tako da bi se mogao nesmetano vršiti saobraćaj vozila za sakupljanje i odvoţenje otpada. Ovako sakupljeni otpad u kante i kontejnere bi se i dalje, kao i dosada odvozio sa Njeguša svakodnevno, a sa ostalih podruĉja povremeno, odnosno nekoliko puta sedmiĉno zavisno od potrebe na deponiju otpada na koju će se odvoziti i otpad sakupljen sa teritorije Prijestonice Cetinje. Najveći dio zone Nacionalnog parka se nalazi na teritoriji Prijestonice Cetinje ĉime se ovo samo nameće kao rješenje. Planira se odvoċenje otpada sa teritorije Prijestonice Cetinje na deponiju Livada u Podgorici.

171 Na teritoriji Prijestonice Cetinje planirano je da se vrši recikliranje otpada. PredviĊeno je da se postave kontejneri 1,1 m3 za materijale koji će se reciklirati: za papir i karton, za staklo, za konzerve i limenke i za otpad iz dvorišta. Potrebno je da se postave na teritoriji Nacionalnog parka na Njegušima i Ivanovim koritima kontejneri za odvojeno odlaganje papira i kartona; stakla; konzerve i limenke i još za sakupljanje plastike. Po mogućnosti potrebno je postaviti i korpe za otpad na izletištima za odvojeno sakupljanje stakla, limenki, plastike i ostalog otpada. Planom upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period od godine svaka jedinica lokalne samouprave je duţna da odredi lokaciju za zbrinjavanje graċevinskog otpada za navedeni period, kompostište kao i reciklaţno dvorište. Lokalnim Planom upravljanja otpadom Prijestonice Cetinje (nacrt) definisan je naĉin upravljanja otpadom za koji je nadleţna lokalna jedinica samouprave, formiranje pretovarnih stanica, reciklaţnih dvorišta, centar za kompostiranje, lokaciju za inertni graċevinski otpad, sanacija postojećeg odlagališta otpada Vrtijeljke i buduća lokacija deponije otpada za Prijestonicu Cetinje. Odlagalište smeća na Vrtijeljci ne ispunjava uslove predvidjene Zakonom o upravljanju otpadom i Direktivama EU i potrebno ga je sanirati, u skladu sa prethodno utvrċenim planom sanacije. Na deponiji odlagalištu smeća na Vrtijeljci, potrebno je u cilju sanacije preduzeti odgovarajuće aktivnosti sa adekvatnom opremom i materijalom, a u skladu sa zakonom i utvrdjenim standardima. Za Prijestonicu Cetinje je Planom upravljanja otpadom predvidjeno jedno potpuno opremljeno reciklaţno dvorište. Da bi se isto uradilo potrebno je prethodno uraditi Studiju o izboru lokacije i upravljanja ovim dvorištem. Nakon uradjene tehniĉke dokumentacije o postavljanju dvorišta potrebna je dozvola od lokalne samouprave. Planom upravljanja otpadom takodje je predvidjena izgradnja Reciklaţnog centra u Podgorici za opštine Podgorica, Danilovgrad i Cetinje. Reciklaţno dvorište je posebno nadgledani prostor i mjesto specijalno opremljeno za odvojeno sakupljanje iskoristivih frakcija otpada i to na mjestu njegovog nastanka kao i mjesto za problematiĉne opasne materije iz domaćinstva.u njemu se odvojeno odlaţu sve vrste otpada koje nastaju u domaćinstvu a po svom sadrţaju ne pripadaju komunalnom neopasnom otpadu. Reciklaţno dvorište treba biti na mjestu dostupnom graċanima. Dakle, planom upravljanja otpadom, predvidjeno je za Prijestonicu Cetinje jedno reciklaţno dvorište, potpuno opremljeno. U njemu će gradjani, u posebne kontejnere, moći bez nadoknade, odlagati: Karton, papir; Staklenu ambalaţu (obojenu i prozraĉnu); Ravno staklo (od polomljenih prozora, vrata i dr.); Limenke, gajbe (za pivo, vino, sokove i sl.); Ambalaţni materijali, stiropor; Automobilske gume; Kabasti plastiĉni materijal; Bijelu tehniku (friţideri, zamrzivaĉi, elektriĉni štednjaci dr.); Elektro opremu (video i audio tehnika, kompjuteri); Mobilne telefone; Ĉeliĉni manji otpad, otpadne kablove; Obojene metale (bakar, aluminijum, cink i dr.); Tekstil. U Nacionalnom parku Lovćen se ne predlaţe formiranje reciklaţnog dvorišta, ali kao što je navedeno planira se odvojeno sakupljanje otpada koje bi se odvozilo u reciklaţno dvorište. Strateškim Master planom predvidjen je Centar za kompostiranje za opštine Podgorica, Danilovgrad i Cetinje. Jedinica lokalne samouprave zavisno od svojih potreba i mogućnosti moţe realizovati i ovaj segment iako isti nije obavezujući do kraja planskog perioda. Za inertni graċevinski otpad, lokalna samouprava treba da odredi lokaciju za odlaganje ovog otpada a moţe se odrediti i zajedniĉka lokacija za više jedinica lokalne samouprave.lokacija bi trebalo da se nalazi

172 u preĉniku od km od mjesta nastanka otpada. Pravilno upravljanje ovim otpadom zahtijeva: odvojeno sakupljanje i nadzor proizvedenih i odloţenih koliĉina. U Nacionalnom parku se generišu znatne koliĉine biorazgradivog otpada od granja lišća i sanitarne sjeĉe oboljelih stabala. Potrebno je napraviti privremena kompostišta uz lokaciju gdje se u posmatranom periodu generiše najviše biorazgradivog otpada. Neracionalno je sakupljati i odvoziti biorazgradljivi otpad na buduće kompostište koje će biti odreċeno za Prijestonicu Cetinje. GraĊevinski otpad koji moţe nastati u toku gradnje i rekonstrukcije na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen, potrebno je propisno sakupljati i odvoziti na deponiju za graċevinski otpad koja će biti odreċena za teritoriju Prijestonice Cetinje. U periodu izgradnje graċevinski otpad će biti deponovan na deponiju graċevinskog otpada koja će biti odraċena Planom upravljanja otpadom u Crnoj Gori za naredni planski period, odnosno Planom upravljanja otpadom Prijestonice Cetinje za naredni planski period ( ). U sluĉaju postojanja azbest cementnog otpada definisanog navedenim Pravilnikom o postupanju sa graċevinskim otpadom, ovaj otpad je potrebno propisno skladištiti u propisne folije, prevoziti zatvorenim vozilima i propisno odlagati na deponiju graċevinskog otpada. Procijenjena je koliĉina otpada koja se generiše na podruĉju Nacionalnog parka Lovćen. Za stanovnike je planirano 0.8 kg/stan, a za turiste 1,o kg/stan. Popunjenost turistiĉkih kapaciteta na nivou godine je raĉunata kao 0.8. U narednoj tabeli je data koliĉina otpada na dnevnom mjeseĉnom i godišnjem nivou po naseljima Njeguši, Ivanova korita, Majstori. Koliĉina proizvedenog otpada u Nacionalnom parku Lovćen Naselje Kategorija Broj kg/stan Dnevno Mjeseĉno (kg) Koeficijent popunjenosti Godišnje (kg) Njeguši Turisti 100 1, , Stanovnici 250 0, , Ukupno Njeguši Ivanova Korita Turisti 501 1, , Stanovnici 120 0, , Ukupno Ivanova Korita Majstori Turisti 120 1, , Stanovnici 20 0, , Ukupno Majstori Ukupno ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE U skladu sa Pravilnikom za odreċivanje elemenata elektronskih komunikacionih mreţa i pripadajuće infrastrukture, širine zaštitnih zona i vrste radio-koridora u ĉijoj zoni nije dopuštena gradnja drugih objekata potrebno je planirati izgradnju predmetne infrastrukture vodeći raĉuna o sljedećim napomenama:

173 - Da se kod gradnje novih infrastrukturnih objekata posebna paţnja obrati zaštiti postojeće elektronske komunikacione infrastrukture - Da se uvijek obezbijede koridori za telekomunikacione kablove duţ svih postojećih i novih saobraćajnica - Da se gradnja, rekonstrukcija i zamjena elektronskih komunikacionih sistema mora izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim standardima. Savremeni trendovi razvoja elektronskih komunikacija daju veoma širok spektar elektronskih komunikacionih servisa kao i razliĉit pristup pojedinih operatera elektronskih komunikacija operatera. U elektonskoj komunikacionoj pristupnoj mreţi, koja je predmet ovog projekta, koristiće se kablovi tipa TK 59-GM i gradiće se kablovska kanalizacija sa cijevima PVC Ø110mm i pe Ø40mm odgovarajućih kapaciteta, koji će omogućiti dugoroĉni razvoj elektronskih komunikacionih servisa na ovom podruĉju. Do svakog kablovskog razdjelnika (KROS ormar) projektovana je kablovska kanalizacija sa minimalno 1 PVC Ø110mm i privodnim oknom unutrašnjih dimenzija cm. Radio - difuzni ( beţiĉni ) sistemi U fazi planiranja lokalne studije nije moguće planirati lokaciju za bazne stanice radio-difuznih sistema, jer to prevashodno zavisi od provajdera takvih usluga i njihovih mjerenja i zahtjeva za realizaciju konkretnih projekata date su samo predikcije entulanih pozicija MT baznih stanica mobilne telefonije. MeĊutim, mogu se, kao što je u daljem tekstu uraċeno, dati smjernice i tehniĉki zahtjevi za davanje urbanistiĉko- tehniĉkih uslova za svaki projekat te vrste. Osnovna koncepcija GSM sistema mobilne telefonije bazirana je na klasiĉnoj arhitekturi ćelijske radiomreţe. Osnovna jedinica ovakve mreţe je ćelija. U cilju pokrivanja ţeljene teritorije, servisne zone osnovnih ćelija se udruţuju i na taj naĉin formiraju jedinstven sistem. Svaka ćelija ima svoju baznu stanicu (BTS Base Transcevier Station ) koja radi na dodijeljenoj grupi radio-kanala. Radio-kanali dodijeljeni jednoj ćeliji u potpunosti se razlikuju od radio-kanala dodijeljenih susjednim ćelijama. Sve savremene GSM bazne stanice koncipirane su tako da se za njihovo normalno funkcionisanje ne zahtijeva stalna ljudska posada, što znaĉi da u okviru ureċenja bazne stanice ne treba da se radi dovod za vodu, kanalizaciju i td. Razlikuju se tri tipa baznih stanica, u zavisnosti od toga da li na planiranoj lokaciji bazne stanice postoji ili ne postoji odgovarajuća prostorija za smještaj opreme bazne stanice. Shodno tome postoje: --- INDOOR bazne stanice ( za montaţu u okviru postojećeg objekta ili kontejnera ), --- OUTDOOR bazne stanice ( za instalaciju na otvorenom ), i --- MICRO bazne stanice ( za pokrivanje manjih zona, kao što su hoteli, trţni centri i sl.) Što se tiĉe zaštite ţivotne sredine, bazne stanice svojim radom ne zagaċuju ţivotno i tehniĉko okruţenje. Ni na koji naĉin ne zagaċuju vodu, vazduh i zemljište. U manjoj mjeri i u ograniĉenom prostoru eventualno moţe doći do pojave nedozvoljenog nivoa elektromagnetskog zraĉenja baznih stanica, što se pravilnim planiranjem i projektovanjem, te testnim mjerenjima moţe preduprijediti, kao da se i u svemu pridrţava Zakona o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu i Zakona o ţivotnoj sredini. Maksimalni nivo izlaganja stanovništva za frekfencijski opseg od 10Mhz 300Ghz dati su Pravilnikom o najvećim dozvoljenim snagama zraĉenja radijskih stanica u gradovima i naseljima gradskog obiljeţja Agencija za radio - difuziju RCG (br ) iz 2005 god. Planirana TK kanalizacija Projektant se opredijelio da dimenzioniše novu tk kanalizaciju unutar zone NP Lovćen da ista bude povezana na TK kanalizacije Kotora, Budve i Cetinja duţ putnih pravaca. Planirano TK kanalizacija imaće za potrebu da se za sve znaĉajne objekte planira TK kanalizacioni privod od minimalno 2 PVC cijevi Ǿ 110 mm od kojih je jedna planirana za potrebe Crnogorskog Telekoma a jedna za potrebe registrovanih operatera elektronskih komunikacija kao i potrebne lokalne samouprave. Trasu planirane kanalizacije potrebno je uklopiti uz trase trotoara, saobraćajnica ili zelenih površina jer bi se da se okna rade u trasi saobraćajnica ili parking prostora morali ugraċivati teški poklopci sa ramom i u skladu sa tim raditi i ojaĉanja TK okana što bi bile neekonomiĉno. Pozicije TK okna nijesu date u grafiĉkom dijelu, planirana su u skladu sa praktiĉnim rješenima jer to prevashodno zavisi od provajdera servisa i zahtjeva za realizaciju konkretnih projekata date su samo predikcije eventualnih pozicija. TK okna na svakih 200 m u zoni lokalne tk mreţe (bakarni pristup) i

174 TK okna na svakih 4000 m optiĉki spojni putevi podruĉja opština Kotor, Budva i Prijestonice Cetinje. TK kanalizacija i TK okna moraju se izvoditi u svemu prema vaţećim propisima i preporukama ZJ PTT iz ove oblasti. U sluĉaju da se trasa tk kanalizacije poklapa sa trasom vodovodne, kanalizacione i elektro infrastrukture, treba poštovati propisna rastojanja i pozicije postavljanja a dinamiku izgradnje vremenski sinhronizovati. Izgradnjom nove TK kanalizacije treba da bude omogućeno maksimalno iskorištenje planiranih TK i KDS kablova. Projektima za pojedine objekte u zoni obuhvata treba definisati plan i naĉin prikljuĉenja svakog pojedinaĉnog objekta. Pojedinaĉnim projektima treba planirati privodnu TK kanalizaciju od tk okana do samih objekata i to sa Alkaten cijevima 2X PE Ǿ 40mm. Kućnu TK instalaciju u objektima treba izvoditi u tipskim ITO LI ormarićima, lociranim na ulazu objekta na propisanoj visini. Na isti naĉin planirati ormarić za koncentraciju kućne instalacije za potrebe distribucije kablovskog TV signala i sa opremom za pojaĉanje i modulaciju TV signala. Kućnu TK instalaciju u svim prostorijama izvoditi sa instalacionim kablovima FTP Cat6 4P 24AWG ili sa kablovima sliĉnih karakteristika koji se provlaĉe kroz gibljive PVC cijevi u odgovarajući broj prolaznih kutija i vode do ITO LI. Za poslovne prostore predvidjeti instalaciju za 4 tk prikljuĉka dok za stambene objekte treba predvidjeti instalaciju za 2 tk prikljuĉka. Takodje treba predvidjeti i mogućnost za montaţu javnih telefonskih govornica. Planirani TK kablovski pravci, TK - elektronske koncentracije (TC) TK kablovski pravci se poklapaju sa pravcima TK kanalizacije. Za novoizgradjene objekte je planirati privod sa optiĉkim kablom minimalnog kapaciteta 12 optiĉkih vlakana i bakarnim TK kablom TK59GM ili sliĉnih karakteristika prema tehniĉkim uslovima i potrebama Crnogorskog Telekoma i potrebama registrovanih operatera elektronskih komunikacija kao i potrebama lokalne samouprave. U zoni NP Lovćen takoċe treba planirati TK kanalizacionu infrastrukturu od minimalno 2 PVC cijevi Ǿ 110mm - elektronska komunikaciona infrastrukatura niţeg reda: 1. Kablovski pravac Kotor Krstac Njeguši - Cetinje 2. Kablovski pravac Krstac Dolovi Ivanova korita Cetinje ( sa pravcem Štirovnik i Mauzolej i sa pravcem Bjeloši Srednjaĉke poljane). Planirati TK kanalizacioni infrastrukturu od minimalno 4 PVC cijevi Ǿ 110mm od kojih su 2 planirane za potrebe Crnogorskog Telekoma a dvije za potrebe registrovanih operatera elektronskih komunikacija kao i potrebne lokalne samouprave - elektronska komunikaciona infrastruktura višeg reda: 1. Kablovski pravac Budva Cetinje (sa pravcem - ogrankom Pobori, Ugnji i Oĉinići) Po kablovskim pravcima su definisani i kapaciteti PVC cijevi i ukupna duţina planirane TK kanalizacije. Na predmetnom podruĉju planirani je TK kablovski razdjelnici (KROS ormar) i ITO LI ormari sa procijenjenim kapacitetima u skladu sa planiranim stanjem. Planirane su TC koncentracije elektronskih komunikacija u Njegušima, Ivanovim koritima, Oĉinićima, Ugnjima i Brajićima u skladu sa savremenim trendovima razvoja u elektronskim komunikacijama.ip orjentisane tehnologije sa širokom lepezom broadband servisa - IP televizuju, brzi internet, videonadzor i druge multimedijalne sadrţaje. Potrebno je takoċe ostaviti mogućnost provlaĉenja optiĉkih kablova do svake stambene odnosno poslovne odnosno stambene jedinice FTTX i FFTB, odnosno kablovska kanalizaciju za potrebe lokalne samouprave : linkovi za povezivanje opštinskih i drţavnih organa, video-nadzor, telemetrijske taĉke, informativni turistiĉki punktovi i sl ELEKTROENERGETIKA Ovim planom odreċene su potrebe kompleksa za elektriĉnom energijom u zavisnosti od strukture i namjene objekata. Za odreċivanje potrebnog jednovremenog opterećenja korišćeni su podaci o potrebama za elektriĉnom energijom pojedinih stanica prema projektu ŢIĈARE (knjiga 3-A) i to:

175 OBJEKAT Ukupna snaga kw Stanica DUB 219,00 Stanica KUK 1.899,00 Stanica IVANOVA KORITA 1.047,00 Stanica CETINJE 97,00 Planirani objekti (restorani, muzej, hotel I dr.) 2.000,00 Na osnovu navedenih podataka i matematiĉkih relacija dobija se da će vršno opterećenje, koje potiĉe od objekata, iznositi: Ukupno opterećenje od svih objekta je: P vo =P v1 +P v2 +P v3 +P v4 + P v5 = 219, , ,00+97, ,00= =5.262,00 (kw) Ukupno vršno opterećenje Procjenjujući faktor jednovremenosti, na nivou plana na k j =0,9 te gubitke i rezervu od 10%+10%, a uz cosφ=0,98 dolazi se do ukupnog vršnog opterećenja: S v =1,2 x 0,9 x P vo / 0,98 S v =1, 2x 0,9 x 5.262,00 / 0,98=5.798,94 kva Na osnovu Idejnog rješenja napajanja ţiĉare Dub Kuk - Ivanova korita - Cetinje (EPCG) uvaţavajući ĉinjenicu da se radi o objektu koji zahtijeva pouzdano napajanje predviċeno je dvostrano napajanje za svaku od stanica. Stanice Dub i Cetinje se nalaze u urbanom podruĉju i njihovo napajanje predviċeno uklapanjem u postojeću 10kV mreţu, kablom tipa XHE 49-A 1x150mm2, 12/20kV. Napajanje TS 10/0,4kV»Ţiĉara-Dub«predviĊeno je povezivanjem u prsten sa jedne strane na TS 35/10kV»Grbalj«a sa druge strane na TS 10/0,4 kv Tunel koja se napaja iz TS 35/10 kv Škaljari. Za potrebe prikljuĉka 10 kv kabla u TS 35/10 kv Grbalj potrebno je opremiti 10 kv ćeliju. Napajanje buduće TS 10/0,4 kv Ţiĉara-Cetinje predviċeno je povezivanjem u prsten sa jedne strane na TS 10/0,4 kv Manastir, a sa druge strane na TS 10/0,4 kv Gruda I. Obije trafostanice se u postojećem stanju napajaju iz TS 35/10 kv Stari Obod a za potrebe novog prikljuĉka neophodno im je zamijeniti SN blokove. Stanice Ivanova korita i Kuk imaju veliku vršnu snagu, a nalaze se na podruĉju sa slabo razvijenom elektroenergetskom mreţom. Za njihovo napajanje potrebno je izgraditi dvije TS 35/10 kv. Napajanje TS 35/10 kv 2x4 MVA Ivanova Korita i TS 35/10 kv 2x4 MVA Kuk, po sistemu ulaz-izlaz, predviċeno je izgradnjom: - DV 35 kv od TS 110/35 kv Cetinje do TS 35/10 kv Ivanova Korita - DV 35 kv od TS 35/10 kv Ivanova Korita do TS 35/10 kv Kuk - Dvostrukog DV 35 kv od TS 35/10 kv Kuk do uklapanja u postojeći DV 35 kv Cetinje-Škaljari Trasa DV 35 kv od TS 110/35 kv Cetinje usmjerena je jugo-zapadno do sela Gorniĉ odakle prati pravac ţiĉare (na odstojanju cca 70 m od osovine) do stanice Ivanova Korita i Kuk. Dvostruki DV 35 kv od stanice Kuk usmjeren je u sjevernom pravcu neposredno uz lokalni put, do mjesta uklapanja u postojeći DV 35 kv Cetinje-Škaljari, u blizini Ţanjevog Dola. Dalekovodi 35 kv su predviċeni sa ĉeliĉno-rešetkastim vruće cinkovanim stubovima, tipskom ovjesnom opremom i provodnikom Al-Fe 95 mm 2. Prikljuĉak na TS 110/35 kv Cetinje je nadzemni a na TS 35/10 kv Ivanova Korita i TS 35/10 kv Kuk podzemni, kablom tipa XHE 49-A 1x240 mm 2, 20/35kV. U TS 110/35 kv Cetinje postoji slobodna ćelija, bez opreme.

176 Na ovaj naĉin TS 35/10 kv Ivanova Korita bi se dvostrano napajala, sa jedne strane iz TS 110/35 kv Cetinje a sa druge iz TS 35/10 kv Kuk. Napajanje TS 35/10 kv Kuk obezbijeċeno je iz tri pravca, sa jedne strane iz TS 35/10 kv Ivanova Korita a sa druge, dvostrukim dalekovodom iz TS 110/35 kv Cetinje i TS 35/10 kv Škaljari. Kako je u toku rekonstrukcija postojeće TS 35/10 kv Škaljari u TS 110/35/10 kv, to će znaĉiti da će stanice Ivanova korita i Kuk imati napajanje iz dva nezavisna izvora 110/35 kv, što će obezbijediti veliku pouzdanost u napajanju ţiĉare jer su glavni pogonski motori u okviru ovih stanica. Razvod 10 kv mreţe, raspored i broj trafostanica 10/0,4 kv, na lokacijama Ivanova korita i Kuk, biće definisani Glavnim projektom u zavisnosti od ureċenja lokacije i strukture potrošaĉa ţiĉare koji će usloviti niskonaponski razvod. U svakom sluĉaju, trafostanice treba da budu povezane u 10 kv kablovski prsten kablom tipa XHE 49-A 1x150mm2, 12/20kV. Planirani objekati u zahvatu ovog plana (muzej, hotel, restoran i dr.) napajaće se zavisno od lokacije sa navedenih postojećih i planiranih trafostanica TS 35/10kV. Razvod 10 kv mreţe, raspored i broj trafostanica 10/0,4 kv, biće definisani u zavisnosti od lokacije i strukture objekata koji će usloviti niskonaponski razvod. U svakom sluĉaju, trafostanice treba da budu povezane u 10 kv kablovski prsten kablom tipa XHE 49-A 1x150mm 2, 12/20kV. Pri izboru lokacije za izgradnju novih TS 10/0,4kV treba voditi raĉuna da: - trafostanica bude što bliţe teţištu opterećenja, - prikljuĉni vodovi 10kV i 0,4kV napona budu što kraći, - da do trafostanica postoji lak prilaz radi montaţe graċevinskog dijela, energetskih transformatora i ostale opreme. Pri polaganju kablova voditi raĉuna o minimalnim horizontalnim i vertikalnim rastojanjima od drugih instalacija. Kablove polagati prema vaţećim tehniĉkim propisima i sve kablove polagati u PVC cijevima preĉnika 110 mm. Pri izgradnji objekta pridrţavati se propisa o minimalnom rastojanju od vodova pod naponom svih naponskih nivoa prema vaţećim pravilnicima o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih i podzemnih elektroenergetskih vodova napona od 1kV do 400kV (»Sluţbeni list SFRJ«, broj 65/88 i»sluţbeni list SRJ«, broj 18/92), a koji govori o minimalnoj sigurnosnoj horizontalnoj udaljenosti i sigurnosnoj visini objekata od vodova pod naponom. Stoga, pošto u zahvatu PPPN Lovćen je predviċena ţiĉara to treba ispoštovati odredbe navedenih pravilnika koji se odnose na ţiĉaru i to: - Pri ukrštanju elektroenergetskog voda sa ţiĉarom (iznad ili ispod ţiĉare), sigurnosna udaljenost u najnepovoljnijem poloţaju djelova ţiĉare i provodnika iznosi 5,0 m. - Pri prelasku elektroenergetskog voda preko ţiĉare izolacija mora biti mehaniĉki i elektriĉno pojaĉana. - U rasponu ukrštanja elektroenergetskog voda sa ţiĉarom nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitne uţadi. Ugao ukrštanja elektroenergetskog voda sa ţiĉarom mora biti manji od U rasponu ukrštanja elektroenergetskog voda sa ţiĉarom metalni djelovi susjednih nosećih konstrukcija ţiĉare moraju se uzemljiti. Pošto u zahvatu PPPN NP Lovćen planirani prikljuĉni visokonaponski vodovi 35kV i 10kV ukrštaju se sa postojećim DV 110kV, DV 35kV, kao i sa niskonaponskim vodovima to treba ispoštovati odredbe navedenog pravilnika koji se odnose na ukrštanje visokonaponskog voda sa drugim visokonaponskim vodovima i njihovo meċusobno pribliţavanje, kao i ukrštanje visokonaponskog voda sa niskonaponskim vodom i njihovo meċusobno pribliţavanje. Trafostanice TS 10/0,4 KV treba planirati tipa NDTS 10/0,4kV sa tipiziranom opremom, sa visokonaponskim postrojenjem, traformatorima snage i niskonaponskim postrojenjem. Pri projektovanju i izgradnji trafostranice, opremu tipizirati u skladu sa tehniĉkim preporukama EPCG AD Nikšić (TP-1b), odnosno zahtjevima nadleţne Elektrodistribucije. Tehniĉki uslovi i mjere koje treba da se primijene pri projektovanju i izgradnji prikljuĉka objekata na niskonaponsku mreţu definisani su Tehniĉkom preporukom TP-2 Elektroprivrede Crne Gore.

177 Pri polaganju kablova voditi raĉuna da sva eventualna ukrštanja, pribliţavanja ili paralelna voċenja kablova sa drugim podzemnim instalacijama budu izvedena u skladu sa vaţećim propisima i preporukama. MeĊusobni razmak energetskih kablova niskog napona ne smije biti manji od 7 cm, pri paralelnom voċenju, odnosno 20 cm pri meċusobnom ukrštanju. Kod paralelnog polaganja 10 kv kablova sa niskonaponskim kablovima, isti moraju biti odvojeni opekama, a minimalni meċusobni razmak mora iznositi 10 cm. Pri ukrštanju energetskih kablova istog ili razliĉitog naponskog nivoa razmak izmeċu energetskih kablova treba da iznosi najmanje 20 cm. Nije dozvoljeno paralelno voċenje kabla ispod ili iznad vodovodne ili kanalizacione cijevi (osim pri ukrštanju). Horizontalni razmak izmeċu kabla i vodovodne ili kanalizacione cijevi treba da iznosi najmanje 0, 40 m. Pri ukrštanju kablovi mogu biti poloţeni ispod ili iznad vodovodne ili kanalizacione cijevi, uz rastojanje od 0, 3 m. Ukoliko ovi razmaci ne mogu biti postignuti, tada energetski kabl treba poloţiti kroz zaštitnu cijev. Pri paralelnom voċenju kablovskog sa telekomunikacionim kablom najmanji dozvoljeni horizontalni razmak iznosi 0, 5 m. Ukrštanje energetskog i telekomunikacionog kabla izvesti uz meċusobni razmak od 0,50 m, s tim što se energetski kabal polaţe ispod telekomunikacionog kabla. Ugao ukrštanja treba da bude bliţi 90, ali ne manje od 45. Energetske kablove pored zidova i temelja zgrada treba polagati na rastojanju od najmanje 30 cm. Ako pored zgrade postoji trotoar onda kabal mora da bude van trotoara. Izgradnja spoljnog osvjetljenja Izgradnjom novog javnog osvjetljenja otvorenog prostora i saobraćajnica oko planiranih stanica ţiĉare i turistiĉkih objekata obezbijediti fotometrijske parametre date meċunarodnim preporukama (preporuke CIE). Pri projektovanju instalacija osvjetljenja u sklopu ureċenja terena oko planiranih objekata poseban znaĉaj dati i estetskom izgledu instalacije osvjetljenja. Sistem osvjetljenja treba da bude cjelonoćni. Pri izboru svjetiljki voditi raĉuna o tipizaciji u cilju jednostavnijeg odrţavanja. Maksimalno dozvoljeni pad napona u instalaciji osvjetljenja, pri radnom reţimu, moţe biti 5%. Kod izvedene instalacije moraju biti u potpunosti primijenjene mjere zaštite od elektriĉnog udara (zaštita od direktnog i indirektnog napona). U tom cilju, mora se izvesti polaganje zajedniĉkog uzemljivaĉa svih stubova instalacije osvjetljenja, polaganjem trake Fe-Zn 25x4mm i njenim povezivanjem sa stubovima i zemljenjem napojnih trafostanica. Obezbijediti selektivnu zaštitu kompletnog napojnog voda i pojedinih svjetiljki. Obezbjediti mjerenje utrošene elektriĉne energije. Komandovanje ukljuĉenjem i iskljuĉenjem javnog osvjetljenja obezbijediti preko uklopnog sata ili foto ćelije. Za polaganje napojnih vodova vaţe isti uslovi kao i kod polaganja ostalih niskonaponskih vodova. Mjere energetske efikasnosti Poboljšanje energetske efikasnosti posebno se odnosi na ugradnju ili primjenu; niskoenergetskih zgrada, unaprjeċenje ureċaja za klimatizaciju i pripremu tople vode, unaprjeċenje rasvjete, koncepta inteligentnih zgrada (upravljanje potrošnjom energije glavnih potrošaĉa s jednog centralnog mjesta). Sve nabrojane mogućnosti se u odreċenoj mjeri mogu koristiti pri izgradnji objekata na podruĉju NP Lovćen. 19. ZAŠTITA I UNAPRJEĐENJE ŢIVOTNE SREDINE Uvaţavajući nalaze iz Dokumentacione osnove, preporuke i smjernice iz drţavnih planova i strategija, vaţeće zakonske regulative i evropskih direktiva, odreċeni su sljedeći opšti ciljevi zaštite ţivotne sredine od znaĉaja za podruĉje NP Lovćen : Biološka raznovrsnost, fauna i flora, i zaštićena prirodna dobra

178 Zaštita biodiverziteta kao cjeline, a posebno komponenti specijskog biodiverziteta koji imaju konzervacijsku vrijednost, Stabilnost i trajnost ekosistema Šumska vegetacija Oĉuvati postojeću vegetaciju, Unaprijediti stanišne i sastojinske karakteristike Minimalizovati uticaj erozionih procesa i poţara. Oĉuvanje kvaliteta voda, zemljišta i vazduha eliminisati ili ograniĉiti zagaċenje voda, zemljišta i vazduha do nivoa koji neće ugroziti prirodne osobine i onemogućiti njihovo korišćenje u skladu s namjenom Zaštita flore, faune i gljiva Nuţno je unaprijediti nivo istraţivaĉkih aktivnosti u svim segmentima iz oblasti zaštite prirodnih resursa Parka, kao što su: - istraţivanja flore i vegetacije (ekosistema parka) i nastaviti zapoĉeta istraţivanja stanja i uspostavljanja monitoringa šumskih ekosistema sa posebnim akcentom na sušenje, eksploataciju i pojavu, kao i uzroke poţara u šumama Nacionalnog parka - istraţivanja faune (entomofauna, hidrofauna, herpetofauna, ornitofauna, mamalia itd.) - program praćenja - monitoringa izabranih vrsta faune (krupnih sisara - vuka); - istraţivanja nosivosti prostora, naroĉito u kontekstu najavljene izgradnje ţiĉare Kotor-Lovćen; Radi oĉuvanja floristiĉkog diverziteta potrebno je: - Na terenu ustanoviti lokalitete endemskih i zakonom zaštićenih vrsta; - Utvrditi granice areala rijetkih vrsta, ograniĉenog rasprostranjenja unutar NP, prikupiti populacione parametre, kartirati i uspostaviti monitoring; - Evidentirati prisustvo endemskih i zakonom zaštićenih vrsta duţ turistiĉkih staza i na vidikovcima, obezbijediti njihovu zaštitu i uspostaviti monitoring. Radi oĉuvanja staništa i populacija nešumskih ekosistema kao i njihova neometana prirodna sukcesija nuţno je: - kontrolisati ubiranje ljekovite flore, peĉuraka i šumskih plodova u komercijalne svrhe (primjena propisa, nadgledanje aktivnosti, praćenje stanja komercijalno korišćenih površina i populacija ljekovitih vrsta, pojaĉana kontrola staništa tokom ljetnjeg perioda); - unaprijediti rad sluţbe za brzo i efikasno gašenje; - uspostaviti monitoring opoţarenih staništa. Radi zaštite i popularizacije rijetkih i zakonom zaštićenih vrsta flore treba: - Pratiti vrste rijetke i zakonom zaštićene flore na podruĉju NP-a,prioritetno Edraianthus wettsteinii Hal. & Bald. subsp. lovcenicus Mayer & Bleĉić (Lovćenski zvonĉić) zbog uticaja planiranih objekata ţiĉare Dub Kuk Ivanova korita Cetinje i aktivnosti koje su povezane sa funkcionisanjem tog objekta. - Identifikovati prioritetne vrste, lokacije (staništa) i parametre koji će biti obuhvaćeni monitoringom, a na osnovu analize saznanja dobijenih bazom podataka. Sloţenost faune Lovćena, bogatstvo endemskim i reliktnim vrstama iziskuju odgovarajući tretman i zaštitu: - Iz faune gastropoda veliki broj endemskih vrsta ĉije je "locus typicus" tamo ukazuje na potrebu zaštite karsta jer su posljedica karstnog terena i njegov sastavni dio. - Veću paţnju posvetiti zaštiti entomofaune, posebno onim vrstama koje su indikatori zagaċenosti prirodne sredine. Insekti se ne smiju sakupljati u komercijalne svrhe a zaštićene vrste se mogu koristiti samo uz odobrenje nadleţnih organizacija. Uz to sprovoditi mjere za zaštitu od štetnih vrsta. Lovćen je jedan od najbogatijih centara biodiverziteta herpetofaune Evrope. Jezero pod Jezerskim vrhom ima jedinstvenu faunu vodozemaca i gmizavaca sa endemiĉnim, reliktnim vrstama tako da se kroz odgovarajuću zaštitu Jezera obezbijedi i zaštita ţivog svijeta. Takav prostor je i zamoĉvareno tlo ispod Ivanovih Korita kao i podruĉje kod Bjeloša sa Ublom Lasor (gušteri, mrmoljak, ţutotrbi mukaĉ).

179 U cilju upravljanja staništem jarebice kamenjarke (Alectoris graeca) i uspostavljanja dugoroĉnog monitoringa, potrebno je uspostavljanje platforme za monitoring (praćenje sezonske dinamike, praćenje biološkog ritma). Inventarizacija sisara na podruĉju Nacionalnog parka odvijaće se kroz praćenje brojnosti stanja i staništa populacija krupnih sisara (divlja svinja, medvjed, vuk), odnosno uspostavljanje dugoroĉnog monitoringa populacija vuka i medvjeda, uz sprovoċenje istraţivanja migratornih puteva u cilju boljeg poznavanja. Nuţno je inventarisanje vrsta gljiva i pravljenje check liste, na osnovu terenskog rada i podataka iz literature. Kroz identifikaciju meċunarodno i nacionalno znaĉajnih vrsta gljiva utvrditi stanje populacija znaĉajnih vrsta i izvršiti njihovo kartiranje te predvidjeti njihovu adekvatnu zaštitu. Kartiranje Natura 2000 i Emerald staništa te popunjavanje baze podataka (na osnovu propisanih / standardnih formulara) treba da bude prioritetno uradjeno za nacionalne parkove, poĉev od NP Lovćen, a u okviru procesa koji vode nadleţni vladini resori za zaštitu ţivotne sredine i ovlašćene institucije (Agencija za zaštitu ţivotne sredine) Zaštita šuma U cilju revitalizacije i obezbjeċenje stabilnosti šumskog ekosistema treba poboljšati njihov sastav, strukturu i kvalitet kroz: - donošenje godišnjih plansko - programskih dokumenata (za upravljanje, zaštitu od poţara ) - sanitarne i mjere njege šuma i šumskog zemljišta - evidentiranje, obiljeţavanje i uklanjanje vjetroizvala, snjegoizvala i bolesnih stabala - uspostavljanje higijene u šumi (šumski red, uklanjanje drugih otpadaka i ĉinioca koji narušavaju ambijentalno-estetsku funkciju, kao i materijala pogodnog za prenamnoţenje štetnih ĉinioca) - unaprjeċenje stanja šuma i šumskih kompleksa kroz koji prolaze turistiĉke staze - korišćenje drvne mase dobijene realizacijom sanitarnih mjera sa unaprijed predviċenih mjesta - pošumljavanje popunjavanjem ugroţenih sastojina sa autohtonim vrstama - sanaciju i obnovu oboljelih šumskih kultura - sanaciju degradiranog šumskog zemljišta - instrukcije privatnim vlasnicima šuma u Parku preko savjetodavnih sluţbi - uspostavljanje taĉne granice izmeċu privatnog i drţavnog vlasništva šuma - utvrċivanje privatnog vlasništva u zonama sa strogim reţimom - unaprjeċenje saradnje sa vlasnicima šuma u Parku Praćenje ugroţenosti i opšteg zdravstvenog stanja šuma i šumskog zemljišta u Parku sa posebnim osvrtom na šumske rezervate, ukljuĉujući sljedeće aktivnosti: terenske obilaske, definisanje i sprovoċenje mjera za zaštitu i oĉuvanje podruĉja pod strogom zaštitom, praćenje štetnih vrsta insekata u zaštićenim šumskim kompleksima. Treba obezbijediti inventarizaciju za podruĉje NP Lovćen, ĉiji će se rezultati koristiti za prostornu analizu šumskih i drugih habitata na podruĉju NP i Crne Gore (definisanje mreţe Natura 2000 u Crnoj Gori) Zaštita zemljišta, voda i vazduha Na podruĉju NP obavezno vršiti stalnu analizu i kontrolu zemljišta, prema programu praćenja. Ovaj monitoring treba da bude dio nacionalnog monitoringa, koji obezbjedjuje Agencija za zaštitu ţivotne sredine. Posebnim mjerama zaštite u NP, predviċa se zaštita zemljišta od pesticida, vještaĉkog Ċubriva i hemijskih sredstava uopšte. U interesu zaštite zemljišta i podzemnih voda zabraniti ispuštanje otpadnih voda ili fekalija iz turistiĉkih objekata i naselja u vodotoke ili zemljišta koja gravitiraju vodotocima. Na planinskim pašnjacima i livadama zabraniti obradu zemljišta i organizovati povremenu ispašu, zabraniti zemljišne radove i izgradnju komunikacija ili sliĉnih infrastrukturnih objekata bez preduzimanja mjera zaštite od pojave erozije.

180 Dodatne mjere zaštite zemljišta: zabranjena je sjeĉa stabala, ţbunja, kidanja grana, ugroţavanje prizemne flore i uklanjanje organske prostirke humusa, kopanje i nošenje zemlje i drugog materijala ili bilo kakvo narušavanje integriteta zaštićenog prostora. Na Lovćenu nijesu organizovana mjerenja kvaliteta vazduha, pa se koriste podaci meteorološke stanice Cetinje. Analizom rezultata mjerenja konstatuje se da su mjerodavne godišnje vrijednosti za dim i CO2 znatno ispod graniĉnih propisanih normi vaţećih za nacionalne parkove, što znaĉi da je na podruĉju ove stanice vazduh u klasi vrlo malo zagaċenog do ĉistog. Na ovom podruĉju registrovana je pojava kisjelih kiša, koja je transregionalnog karaktera a štetne posljedice su registrovane u šumama NP. Projekcije budućeg stanja iziskuju potrebu monitoringa integralnog zagaċenja vazduha, na osnovu meteoroloških mjerenja u NP Zaštita karsta Teren Lovćena pripada dijelu terena Crne Gore koji su po karstu ĉuveni u svijetu i treba da predstavljaju poligon za prouĉavanje karstva uopšte, sa mogućim formiranjem posebnog instituta. Karstne pojave koje treba staviti pod zaštitu su: - Jemski sistem: Duboki do u Kuku, Duboki do u Njegušima zajedno sa vrelom Gurdić u kotorskom zalivu. Jama Duboki do u katunu Kuk djelimiĉno je ispitana i nalazi se na apsolutnoj visini 1380 m do dubine oko 200 m. Tok koji se javlja na dnu jame otiĉe prema jami Duboki do u Njegušima, koja je prema istraţivanjima duboka oko 380 m. Poznata je hidrološka veza sa vrelom Gurdić. Konstatovan je podzemni sistem ĉija je dubina preko 1400 m. - Jama Golubišnica nalazi se izmeċu Ivanovih korita i uvale Veliki Bostur. Duboka je 198 m i ima ogromne dvorane od kojih je najveća preĉnika 112 m, a visoka 60 m. - Karstno vrelo kod Ivanovih korita, znaĉajno je kao izvor i lokalitet. - Jama Dvogrla u Majstorima u zaštitnoj zoni Parka svojim vertikalnim kanalom spušta se do 230 m i spada u red najvećih vertikala u svijetu. - Predlaţe se zaštita jame Duboki do i rezervata bora munike u površini 300 ha, kao spomenika prirode sa posebno izraţenom nauĉnom funkcijom. - Hidrogeološkim istraţivanjem terena Lovćena obezbijediti podatke i podloge za svestranije poznavanje karsta, što će doprinijeti aktivnostima u cilju zaštite podzemnih voda i njegovom racionalnijem korišćenju Strateška procjena uticaja na ţivotnu sredinu (poseban elaborat) Sastavni dio PPPN NP Lovćen je i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na ţivotnu sredinu koji sadrţi podatke kojima se opisuju i procjenjuju mogući znaĉajni uticaji na ţivotnu sredinu do kojih moţe doći realizacijom Plana, kao i razmatranih varijantnih rešenja, uz voċenje raĉuna o ciljevima i geografskom obuhvatu plana. Na osnovu ĉlana 15. Zakona o strateškoj procjeni uticaja na ţivotnu sredinu ("Sluţbeni list RCG", broj 80/05), pored naprijed navedenih podataka, Izvještaj o strateškoj procjeni sadrţi i sljedeće podatke: - Kratak pregled sadrţaja i glavnih ciljeva Plana i odnos prema drugim planovima i programima; - Opis postojećeg stanja ţivotne sredine i njenog mogućeg razvoja, ukoliko se Plan ne realizuje; - Identifikaciju podruĉja za koja postoji mogućnost da budu izloţena znaĉajnom riziku i karakteristike ţivotne sredine u tim podruĉjima; - Postojeće probleme u pogledu ţivotne sredine u vezi sa Planom, ukljuĉujući naroĉito one koje se odnose na oblasti koje su posebno znaĉajne za ţivotnu sredinu, kao što su staništa divljeg biljnog i ţivotinjskog svijeta sa aspekta njihovog oĉuvanja; - Opšte i posebne ciljeve zaštite ţivotne sredine ustanovljene na drţavnom ili meċunarodnom nivou koji su od znaĉaja za Plan; - Moguće znaĉajne posljedice po zdravlje ljudi i ţivotnu sredinu, ukljuĉujući faktore kao što su: biološka raznovrsnost, stanovništvo, fauna, flora, zemljište, voda, vazduh, klimatski ĉinioci, materijalni resursi, kulturno nasljeċe, pejzaţ i meċusobni odnos ovih faktora; - Mjere predviċene u cilju sprjeĉavanja, smanjenja ili otklanjanja, u najvećoj mogućoj mjeri, bilo kog znaĉajnog negativnog uticaja na zdravlje ljudi i ţivotnu sredinu do koga dovodi realizacija Plana; - Pregled razloga koji su posluţili kao osnova za izbor varijantnih rješenja koja su uzeta u obzir, kao i opis naĉina procjene, ukljuĉujući i eventualne teškoće do kojih je došlo prilikom formulisanja podataka;

181 - Prikaz mogućih znaĉajnih prekograniĉnih uticaja na ţivotnu sredinu; - Opis programa praćenja stanja ţivotne sredine, ukljuĉujući i zdravlje ljudi u toku realizacije Plana (monitoring); - Zakljuĉke do kojih se došlo tokom izrade Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na ţivotnu sredinu. 20. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I NESREĆA Planinsko podneblje podruĉja Nacionalnog parka Lovćen izloţeno je, u odreċenoj mjeri, opasnostima od elementarnih nepogoda, i to od: zemljotresa, poţara, vremenskih nepogoda (posebno zimskih), kao i od podzemnih voda. Ukupna zaštita od elementarnih nepogoda svih vrsta biće ujedinjena u jedinstvenu sluţbu osmatranja, javljanja i preduzimanja prethodnih intervencija. U sklopu ove sluţbe će se organizovati i gorsko spašavanje zalutalih, povrijeċenih i drugih korisnika. Ova sluţba imaće poseban znaĉaj i za sluĉaj odbrane zemlje u ratnim uslovima INŢENJERSKE I DRUGE MJERE ZA SMANJENJE SEIZMIĈKOG RIZIKA Podruĉje koje obuhvata prostor Parka ĉine uglavnom stabilan teren, te su zone predviċene za izgradnju pogodne za graċenje, kako sa stanovišta inţenjersko-geoloških uslova, tako i u seizmiĉkom smislu. Kod projektovanja i izgradnje svih kategorija novih objekata treba striktno poštovati odredbe Pravilnika o tehniĉkim normativima za izgradnju objekata u seizmiĉkim podruĉjima ("Sluţbeni list SFRJ", broj 52/90). Sve proraĉune seizmiĉke stabilnosti zasnivati na posebno izraċenim podacima mikroseizmiĉke rejonizacije, a objekte od zajedniĉkog znaĉaja raĉunati za 1 stepen više od seizmiĉkog kompleksa. Objekte koji ne spadaju u visokogradnju realizovati u skladu sa Pravilnikom o tehniĉkim propisima za graċenje u seizmiĉkim podruĉjima ( Sluţbeni list SFRJ, broj 39/64.) MJERE ZAŠTITE OD SNIJEGA Podruĉje Nacionalnog parka je izloţeno velikim snijeţnim padavinama tako da debljina snijeţnog pokrivaĉa na višim kotama iznosi i preko 200 cm. Geografski poloţaj Lovćena i opšta cirkulacija atmosfere ĉesto uslovljavaju da je snijeţni pokrivaĉ jako vlaţan ĉime mu se specifiĉna teţina uvećava. Kako se specifiĉna teţina snijega kreće od 80 do 200 kg/m2, to je opterećenje od snijega znatno, odnosno stvarna opterećenja su veća nego što ih odreċuju propisi koji definišu ovu oblast. Sa ciljem da se smanji rizik sigurnosti od opterećenja snijegom treba posvetiti posebnu paţnju kod arhitektonskog oblikovanja objekta i pri njihovom proraĉunu MJERE ZAŠTITE OD VJETRA Podruĉje Lovćena je izloţeno uticaju jakih vjetrova s mora i kopna (juga i bure). Opterećenje vjetrom je dominantno kod objekata kao što su: antenski stubovi, uspinjaĉe, dalekovidi i sl, a ĉija izgradnja se planira na prostoru Nacionalnog parka, pa se kod projektovanja treba pridrţavati Pravilnika o opterećenju vjetrom graċevinskih konstrukcija ("Sluţbeni list SFRJ", broj 70/91), odnosno grupe standarda JUS U. C do JUS U. C i JUS U. H MJERE ZAŠTITE OD POŢARA Poţar predstavlja najopasniju elementarnu nepogodu koja moţe zahvatiti veoma širok prostor NP. Neophodno je uraditi poseban plan zaštite od poţara uz uvaţavanje sljedećih elemenata: - predviċena saobraćajna pristupaĉnost svakom dijelu prostora nacionalnog parka šume biće realizovana izgradnjom mreţe javnih, sluţbenih i šumskih puteva i alpskih i nordijskih skijaških staza i ţiĉara, raĉunajući ove objekte istovremeno i kao protivpoţarne barijere, koje dijele šumu na manje segmente; - u Parku je zabranjeno loţenje otvorene vatre i odlaganje predmeta koji mogu prouzrokovati poţar, izuzev na odreċenim mjestima; - mjesto odreċeno za kamp, ukoliko se nalazi u šumi ili pored šume, mora biti odvojeno zaštitnim prosjekom odgovarajuće širine. Radi sprjeĉavanja izbijanja i širenja poţara u kampovima, organi koji su

182 osnovali kamp duţni su da imaju ispravne aparate za gašenje poţara, burad sa vodom, poseban alat i drugu propisanu opremu. - pri pošumljavanju novih površina rasporedom protivpoţarnih pruga i prolaza će se takoċe planski predvidjeti protivpoţarne barijere; - svi turistiĉki podcentri i centri, kao i ostali objekti biće propisno obezbijeċeni protivpoţarnom zaštitom; sluţba osmatranja i javljanja biće organizovana prvenstveno po zahtjevima protivpoţarne zaštite. Zaštita od poţara u zoni od uticaja na Nacionalni park sprovodiće se na uobiĉajeni naĉin za ovakve prostore i naselja, uz sadejstvo sredstava i sluţbe protivpoţarne zaštite podruĉja Parka MJERE ZAŠTITE OD PODZEMNIH VODA Usljed velike koliĉine padavina koje koncentrisano poniru u karst i daju karstnim izdanima velike koliĉine vode u kratkom vremenskom razdoblju, dolazi do naglog praţnjenja izdani preko karstnih breĉa. To izaziva poplave, kratkotrajne ali uz velike štete jer uvijek izbace i po nekoliko m 3 vode/sek. Ugroţena podruĉja su: Vrtaĉa Blatište od dotoka sa Ljubinog potoka; Uganjska vrela poplave dno vrtaĉe; ugroţena je i vrtaĉa Obzovice, Brajićka vrtaĉa koja plavljenjem ugroţava plodno tlo ovog naselja. Uz proces plavljenja je prisutan i proces odnošenja plodnog zemljišta. Periodiĉno je plavljeno i Njeguško polje a povremeno i cetinjsko. Sjeverozapadni dio Lovćena povremeno izliva svoje vode ka Kotoru. Osim mjera koje se preduzimaju a koje su nedovoljne da sprijeĉe nagla plavljenja, neophodno je sistematskim istraţivanjem naći odgovarajuće rješenje za eliminaciju štetnog uticaja ovakvog naglog izlivanja podzemnih voda karsta Lovćena. 21. KONCEPT KORIŠĆENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Analiza klimatskih podataka pokazuje da je predmetni prostor povoljan za primjenu tehnologija obnovljive energije. Energija koja je potrebna za realizaciju pojedinih projekta, djelimiĉno se moţe obezbijediti izvorima obnovljive energije koji se nalaze na širem podruĉju Lovćena. Upotreba solarne energije i energije vjetra, kiše, ĉak i otpadnih voda i otpada moţe da se integriše u manje ili više zatvoren sistem. Predloţen je sljedeći energetski koncept: tehnologije za što manje korišćenje ugljenika obnovljivi izvori energije: snaga sunca (fotovoltaika i termika), snaga vjetra, biomasa energetska mreţa za napajanje zgrada potencijalna energija usljed visinske razlike na pojedinim lokacijama (rezervoari za vodu) skupljanje i korištenje kišnice. Energetski efikasni dizajn podrazumijeva sljedeće elemente: oĉuvanje prirodnog okruţenja redukovana potreba energije za transport stvaranje ugodnih mikroklimatskih uslova u paţljivo osmišljenim i dizajniranim spoljnim prostorima energetski efikasni dizajn konfiguracije, oblika, širine i orijentacije gradjevinskih formi paţljivi izbor gradjevinskih materijala i boja za gradjevine upotreba vegetacije u skladu s klimom metoda izreţi i ugradi te ponovljeno korišćenje zemlje i kamena sa lokacije (iskopanih pri izgradnji) u formiranju morfologije fiziĉkih struktura na makro (naselja) i mikro nivou (pojedinaĉnog objekta) solarna geometrija primijenjena za osiguravanje pasivnog dobitka sunca u zimskom periodu, porast energije pomoću termalnih kolektora i fotovoltaţnih modula U narednoj fazi projektovanja, integracija tehnologija i sistema obnovljive energije u arhitektonski koncept i dizajn će biti od kljuĉnog znaĉaja za uspjeh i podrazumijevaće sljedeće mjere: redukovanje energije (lokalni gradjevinski materijali)

183 energetski efikasni plan, dizajn fasada i gradjevina, mehaniĉki sistemi korišćenje dnevne svjetlosti za osvjetljenje prostora, djelotvorna ventilacija, hladjenje prirodni sistemi za ventilaciju na pogon vjetra i termike inovativni sistemi niske energije, male buke fleksibilnost i prilagodljivost za buduće promjene. S obzirom na priliĉnu izdvojenost predmetnog prostora i postojeću infrastrukturnu izolovanost, moguće je formiranje autonomnih sistema kako se ne bi dodatno opterećivali sistemi energetike i vodosnabdijevanja. Stoga je moguće predvidjeti i povlastice kao stimulanse za investitore koji potenciraju energetsku efikasnost. Preporuka Plana je uvoċenje principa energetski efikasne i ekološki odrţive gradnje: smanjenjem gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljašnjih elemenata i povoljnijem odnosu površine i zapremine objekta; povećanjem toplotnih dobitaka u objektu povoljnijom orjentacijom objekta i korišćenjem sunĉeve energije, primjenom obnovljivih izvora energije (biomasa, sunce, vjetar i dr.); povećanjem energetske efikasnosti termoenergetskih sistema. Pri tome, korišćenje obnovljivih resursa, u najgoroj mogućoj varijanti, treba da ima neutralan uticaj na ambijent i očuvanje prirodnih resursa. Smjernice za povećanje energetske efikasnosti Odrţivoj potrošnji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potrošnje, te implementacijom mjera energetske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema. Odrţiva gradnja je svakako jedan od znaĉajnijih segmenata odrţivog razvoja koji ukljuĉuje: Upotrebu graċevinskih materijala koji nijesu štetni po ţivotnu sredinu Energetsku efikasnost zgrada Upravljanje otpadom nastalim prilikom izgradnje ili rušenja objekata Energetski i ekološki odrţivo graditeljstvo teţi: Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljnih elemenata i povoljnim odnosom osnove i volumena zgrade Povećanju toplotnih dobitaka u objektu povoljnom orijentacijom zgrade i korišćenjem sunĉeve energije Korišćenju obnovljivih izvora energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar itd.) Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sistema Cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite ţivotne sredine je stvoriti preduslove za sistemsku sanaciju i rekonstrukciju postojećih zgrada, a zatim i povećanje obavezne toplotne zaštite novih objekata. Prosjeĉni stariji postojeći objekti godišnje troše kwh/m2 energije za grijanje, standardno izolovane kuće ispod 100, savremene niskoenergetske kuće oko 40, a pasivne 15 kwh/m2 i manje. Nedovoljna toplotna izolacija dovodi do povećanih toplotnih gubitaka zimi, hladnih spoljnih konstrukcija i oštećenja nastalih vlagom (kondenzacijom). Posljedice su oštećenja konstrukcije, nekonforno i nezdravo stanovanje i rad. Zagrijavanje takvih prostora zahtjeva veću koliĉinu energije što dovodi do povećanja cijene korišćenja i odrţavanja prostora, ali i do većeg zagaċenja ţivotne sredine. Poboljšanjem toplotno izolacionih karakteristika zgrade moguće je postići smanjenje ukupnih gubitaka toplote za prosjeĉno 40 do 80%. Energetskom obnovom postojećih objekata, moguće je postići uštedu u potrošnji toplotne energije od preko 60%. Osim zamjenom prozora, najveće uštede se mogu postići izolacijom vanjskog zida. Dodatna ulaganja u toplotnu izolaciju pri obnovi već dotrajale fasade kreću se u ukupnoj cijeni sanacije fasade 20-40%, što daje povoljne ekonomske rezultate u poreċenju sa dugoroĉnim uštedama koje se postiţu. Kod gradnje novih objekata vaţno je već u fazi idejnog projekta u saradnji sa projektantom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski efikasna zgrada. Zato je potrebno:

184 Analizirati lokaciju, orjentaciju i oblik objekta Primjeniti visoki nivo toplotne izolacije kompletnog spoljnjeg omotaĉa objekta i izbjegavati toplotne mostove Iskoristiti toplotne dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunĉanja Koristiti energetski efikasan sistem grijanja, hlaċenja i ventilacije i kombinovati ga sa obnovljivim izvorima energije 22. USLOVI ZAŠTITE, UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA Imajući u vidu prostorne i funkcionalne karakteristike, kao i znaĉaj i vrijednost prirodnog i kulturnog nasljeċa, posebno kulturnog predjela Parka, identifikovano je nekoliko karakteristiĉnih zona, i to: I. Zone sa reţimom zaštite I i II stepena; II. III. IV. Zona zaštićenih kulturnih dobara; Zona ambijentalnih cjelina NP (narodna arhitektura u kulturnom predjelu); Zona karakteristiĉne tradicionalne ruralne gradnje Lovćenski katun; V. Zona tradicionalne ruralne gradnje sela i zaseoci u zaštitnoj zoni Parka; VI. Zona nove izgradnje. Prva zona je zona oĉuvanja netaknute prirode i biodiverziteta. Drugu zonu ĉine podruĉja na kojima će se sprovoditi mjere zaštite kulturnih dobara, tj. konzervatorske mjere (adaptacija, sanacija, konsolidacija, konzervacija, restauracija, rekonstrukcija). Treću i ĉetvrtu zonu arhitektonskih cjelina sa prirodnim posebnostima, tj. ambijentalne cjeline i katuni, ĉine podruĉja gdje će se sprovoditi one mjere zaštite (konzervacija, restauracija, rekonstrukcija, revitalizacija, anastiloza) koje odgovaraju zaštićenim prirodnim dobrima. Petu zonu predstavlja tradicionalna ruralna izgradnja, tj. izgraċena sela sa zaseocima, u kojoj će se sprovoditi reţim obnove, revitalizacije i oĉuvanja narodne arhitekture uz mogućnost izgradnje prema utvrċenim uslovima. Na šestu zonu, podruĉje nove izgradnje, biće primijenjene mjere ambijentalnog usaglašavanja ZONE SA REŢIMOM ZAŠTITE I I II STEPENA U zonu sa reţimom I stepena zaštite su izdvojeni djelovi zaštićenog prirodnog dobra (NP Lovćen ) u kome su neznatno izmijenjene osobine staništa koja imaju izuzetan funkcionalno-ekološki znaĉaj, odnosno djelovi u kojima se omogućava odvijanje prirodnih bioloških procesa, oĉuvanje integriteta staništa i ţivotnih zajednica, ukljuĉujući izuzetno vrijedna kulturna dobra. U zonama sa reţimom zaštite I stepena sprovodi se stroga zaštita i u njima se: - zabranjuje korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata; - ograniĉavaju radovi i aktivnosti na nauĉna istraţivanja i praćenje prirodnih procesa; - dozvoljava posjeta u obrazovne, rekreativne i opšte kulturne svrhe; - sprovode zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u sluĉaju poţara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i ţivotinjskih bolesti i prenamnoţavanja štetoĉina. U zonu sa reţimom II stepena zaštite su izdvojeni prostori u kojima su djelimiĉno izmijenjene osobine prirodnih staništa ali ne do nivoa da ugroţavaju njihov funkcionalno - ekološki znaĉaj, ukljuĉujući vrijedne

185 predjele i objekte geonasljeċa. U zonama sa reţimom zaštite II stepena sprovodi se aktivna zaštita i u tim podruĉjima se moţe vršiti: - intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeċenja zaštićenog prirodnog dobra; - kontrolisano korišćenje prirodnih resursa u zaštićenom prirodnom dobru, bez posljedica po primarne vrijednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obiljeţja predjela i objekata geonasljeċa. Potrebno je odrţavanje travnjaka ispašom ili kosidbom, uklanjanje stabala koja zarastaju travnjake te odrţavanje lokvi (Ošlja lokva, Lokve, Ruceve lokve) i bistijerni (individualne i kolektivne). Moguće je u skladu sa konzervatorskim smjernicama, omogućiti rekonstrukciju pastirskih stanova i drugih tradicionalnih graċevina, suvozida, lokvi, bistjerni na postojećim temeljima i zidovima u originalnim gabaritima na lokacijama i uz uslove odreċene ovim Planom. Rekonstrukcija postojećih planinarskih staza moguća je u II zoni zaštite, u skladu sa posebnim propisima ZONA ZAŠTIĆENIH KULTURNIH DOBARA Površine posebnog reţima korišćenja su parcele na kojima se nalaze zaštićena kulturna dobra i njihova zaštićena okolina, kao i parcele na kojima je identifikovano arhitektonsko nasljeċe kulturne vrijednosti od nacionalnog i lokalnog znaĉaja. Uslovi zaštite kulturnih dobara predstavljaju obavezne uslove za izradu planske i projektne dokumentacije za podruĉje nacionalnog parka i njegove zaštitne zone, a u skladu sa Zakonom o zaštiti ţivotne sredine ( Sluţbeni list CG, broj 48/08), Zakonom o zaštiti prirode ( Sluţbeni list CG, broj 51/08) i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ( Sluţbeni list CG, broj 49/10). Mjere zaštite i oĉuvanja kulturnih dobara (kao i kulturnih dobra za koja je utvrċen akt o preventivnoj zaštiti ili registraciji) nad kojima je uspostavljena zaštita prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara utvrċuje nadleţna institucija Ministarstva kulture (Uprava za zaštitu kulturnih dobara). Taĉan popis mjera zaštite utvrċuje se posebnim uslovima u postupku izdavanja urbanistiĉko-tehniĉkih uslova (kojima konzervatorski uslovi prethode), a odobrava prethodnim odobrenjem u postupku izdavanja graċevinske dozvole (saglasnošću na Glavni projekat). Prethodno odobrenje potrebno je izdati za sve radove koji se izvode na kulturnim dobrima ukljuĉujući i radove za koje se ne izdaje graċevinska dozvola prema vaţećem Zakonu, te za radove za koje se ne izdaju urbanistiĉko-tehniĉki uslovi, prema Zakonu o ureċenju prostora i izgradnji objekata. U sluĉaju izmjene zakona na snazi, mjere zaštite utvrditi će nadleţno tijelo (Konzervatorsko odjeljenje) na zahtjev stranke adekvatnim aktom (posebni uslovi zaštite kulturnog dobra), a prije izdavanja prethodnog odobrenja (graċevinske dozvole). Za kulturna dobra nad kojima nije uspostavljena zaštita, a koja su ovim Planom predloţena za zaštitu (u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara), tzv. preventivnu zaštitu, potrebno je pokrenuti postupak zaštite koji se završava registracijom. Postupak će po sluţbenoj duţnosti pokrenuti nadleţno tijelo Ministarstva kulture (Uprava) na inicijativu JP Nacionalni park Lovćen. Prethodno navedeno odnosi se na kulturna dobra: u granicama Parka - mauzolej Petra II Petrovića Njegoša, Lovćen - Preobraţenska crkva na Ivanovim koritima u zaštitnoj zoni Parka - Crkva sv. ĐorĊa, Erakovići, Njeguši - TvrĊava ĐurĊevac, Pobori - Manastir Stanjevići sa crkvom Sv. Trojice - Rodna kuća kralja Nikole, Njeguši - Crkva Uspenja Bogorodice, Raiĉevići, Njeguši - TvrĊava Kosmaĉ, Braići - Crkva sv Dimitrija, Braići - Kuća Toma Petrovića, Njeguši - Kuća Vladike Rada, Njeguši - Crkva sv. Jovana, Krstac, Rţani do - Crkva sv. ĐorĊa, Mirac SprovoĊenje probnih arheoloških istraţivanja mora se izvršiti prije vršenja graċevinskih i drugih radova za sva arheološka podruĉja i lokalitete utvrċene ovim Planom, kako bi se odredile granice zaštite i njihovo detaljno kartiranje i dokumentovanje. U skladu sa rezultatima istraţivanja utvrdit će se daljnji postupak o zaštiti predmetnog lokaliteta.

186 Prioritetna istraţivanja potrebno je sprovoditi na podruĉjima koja se namjenjuju za izvoċenje graċevinskih ili drugih radova. Ako se pri izvoċenju graċevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiċe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove duţna je prekinuti radove i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadleţno tijelo Ministarstva kulture. Sve navedeno odnosi se na zaštitu lokaliteta: - Gradina Petrova ljut Gradinsko utvrċenje datovano u ţeljezno doba na osnovu keramiĉkih ulomaka koji su pronaċeni u okolnim vrtaĉama. Nema terenskih potvrda o postojanju fortifikacionih elemenata na pomenutoj lokaciji. - Tumuli na obodu Krstaĉkog polja U kamenim humkama konstatovano je ţeljezno oruţje, ţeljezno oruċe i djelovi bronzanog nakita. Na osnovu analogija grobni inventar opredjeljen je u stariju fazu ţeljeznog doba. - Tumuli na Ivanovim koritima dvije gomile na lokalitetu Blatišta. - Gradina u Ugnjima Gradina na lokaciji Gradinski krš u blizini sela Ugnji. - Tumuli u Ugnjima Kamene humke na podruĉju sela Ugnji. - Maina Gradina Gradina se nalazi sjeverozapadno od Brajića. - Nekropola pod tumulima Grupacija kamenih tumulusa u blizini sela Pode. - Gradina Krimalj Gradinsko utvrċenje u blizini sela Mirac pripada grupi visokih gradina sa poligonalnom formom odbrambenog bedema. - Pećina Vodnica U pećini Vodnica u zaleċu Kotora konstatovani su bronzanodopski ulomci keramike. - Špiljari U bibliografiji lokalitet u Špiljarima dovodi se u vezu sa praistorijskim epohom. MeĊutim, precizna lokacija pretpostavljenog staništa nikada nije utvrċena. Pravila obnove, zaštite, prezentacije i korišćenja kulturnih dobara U cilju integralnog oĉuvanja prirodno i kulturno istorijskog podruĉja Lovćena, kao jedne od osnovnih vrijednosti, ovim Planom se štite: Kulturna dobra i njihova neposredna okolina; Identifikovani kulturni predjeli sa katunima; Identifikovana arhitektonska baština - praistorijska naselja, vjerska i vojna arhitektura i inţenjerske graċevine; Tradicionalna stambena arhitektura pojedinaĉne kuće i grupacije kuća, kao i karakteristiĉan naĉin gradnje na podruĉju. Smjernice za radove na zaštićenim i predloţenim za zaštitu kulturnim dobrima U ovom planskom dokumentu utvrdjuju se samo opšte odredbe i naĉelni principi zaštite arhitektonske baštine. Detaljni uslovi obradjuju se i primjenjuju kroz urbanistiĉke planove i projekte i investicione elaborate, kako za ansamble tako i pojedinaĉne graċevine. Za sve navedene nivoe planiranja i projektovanja, obavezna je primjena metodologije zaštite kulturnih dobara, koja je definisana Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ( Sluţbeni list CG, broj 49/10). U okviru ove metodologije spadaju sljedeće podloge i postupci: - dokumentacija o postojećem stanju cjeline ili objekta, - istorijat sa fazama razvoja stilsko/hronološka analiza, - izvorni oblik i pregradnje - geneza, - graditeljski postupci, - analize stanja materijala i konstrukcija, - pojave i uzroci ugroţenosti, - arhitektonska obnova predlog intervencija, saniranje konstrukcija, - adaptacija za savremeno korišćenje - valorizacija. Detaljnost dokumentacije i obrade objekta zavisi od njegove kompleksnosti, kulturne vrijednosti i znaĉaja. Investiciono-tehniĉka dokumentacija podlijeţe reviziji i saglasnosti sa aspekta zaštite arhitektonske baštine. Kod pristupanja radovima na pojedinaĉnim kulturnim dobrima, kao što su: crkve, memorijalni kompleks, utvrdjenja, inţenjerski i drugi objekti, mora se obezbijediti uĉešće kvalifikovanih saradnika u svim fazama, kako u pripremno-istraţivaĉkim, tako i u gradjevinsko-operativnim poslovima.

187 Zahvati na zaštićenim kulturnim dobrima i prethodno zaštićenim, posebno na onim koji imaju utilitarnu funkciju, kao što je stanovanje, poslovne aktivnosti, trgovina, zanati, ugostiteljstvo i sliĉno, treba da budu voċeni naĉelima aktivne zaštite arhitektonske baštine, odnosno zaštite koja ima dva osnovna cilja: da trajno osigura kulturne tekovine i graditeljsko-umjetniĉka ostvarenja i da ih uklopi u tokove savremenog ţivota. Time će se postići da arhitektonska baština, kao dio kulturnih tekovina zajednice, djeluje na sadašnje generacije i da postane neodvojivi dio i okvir njihovog ţivljenja danas. Istovremeno, time se osigurava ekonomski osnov za obnovu i odrţavanje fonda naslijedjenih pojedinaĉnih graċevina, cjelina i naselja. Pored svoje nesumnjive kulturne misije, naslijeċena kulturna dobra posjeduju manje ili veće ekonomske potencijale, koji moraju biti izraţeni i ukljuĉeni kao neophodni uslov dalje egzistencije urbanih cjelina, seoskih aglomeracija ili pojedinaĉnih gradjevina. Pri izboru budućih funkcija i odredjivanju mogućeg stepena adaptacije za današnje potrebe, ne smiju se ţrtvovati kulturne vrijednosti objekta ili ambijenta. Radi postizanja što uspješnijih spojeva tradicionalnih arhitektonskih rješenja i modernih tehnoloških zahtjeva potrebno je da se primjenjuje fazno projektovanje: programsko-idejne skice u više varijanti (alternativa), a zatim glavni projekti na osnovu izabrane najpovoljnije varijante. Opšti i tehnički uslovi zaštite Opšti i tehniĉki uslovi kao i dopušteni zahvati i tehniĉke mjere zaštite na kulturnim dobrima graditeljske baštine i njihovim djelovima odreċeni su prema valorizaciji kulturnih dobara, zavisno od kategorije kojoj pripadaju i sprovode se za sva pojedinaĉna kulturna dobra i njihove sklopove. Imajući u vidu da Sluţba zaštite kulturnih dobara nije obavila poslove na revalorizaciji zaštićenih i valorizaciji potencijalnih kulturnih dobara, definisanju zaštićenih zona i zona neposredne okoline kulturnih dobara, kao ni kategorizaciju kulturnih dobara, to su ovim Planom, a u skladu sa Zakonom definisanom kategorizacijom, predloţene mjere zaštite. Uslovi gradnje i mjere zaštite od nacionalnog značaja Uslovi gradnje i mjere zaštite na nacionalnom nivou su sljedeći: - sprovoċenje konzervacije, primjerenog odrţavanja i konsolidacije struktura koje nijesu oštećene ili nijesu izgubile svoja izvorna obiljeţja; - sanacija prema izvornim oblicima u izvornim materijalima i tehnikama, oštećenih djelova ili djelova koja su neznatno izgubila svoja izvorna obiljeţja; - u manjoj mjeri moguća je rekonstrukcija uništenih djelova ili obiljeţja, prema rezultatima istraţivanja, arhivskoj graċi i dokumentaciji, iskljuĉivo u izvornim materijalima i tehnikama, kao i realizacija cjelovitog rješenja projekta Mauzoleja; - prije izvoċenja planiranih zahvata potrebno je sprovesti sistematska istraţivanja (arheološka, konzervatorska, restauratorska, stanja stabiliteta i dr.), kao i detaljno dokumentovanje graċevine; - projektna dokumentacija izmeċu ostalog treba da sadrţi i elaborat prezentacije, korištenja i odrţavanja graċevine; - neposredna okolina graċevine predstavlja širi prostor koji pripada graċevini za obavljanje njene istorijske funkcije ukljuĉujući prateće graċevine i sadrţaje, odnosno prostor koji će štititi njen cjelovit integritet. Navedene kriterijume potrebno je primijeniti u zaštiti kulturnih vrijednosti. Za svako kulturno dobro koje se prezentuje javnosti, u vidu organizovanih posjeta i obilazaka, potrebno je uĉiniti ga dostupnim i za lica ograniĉene pokretljivosti. Odabir mogućeg tehniĉkog rješenja (kosa rampa, elevator, ili drugo) definisati tako da ova intervencija svojim rješenjem ne ugrozi i da pored svoje osnovne funkcije bude od najmanjeg uticaja na predmetno kulturno dobro. Imajući u vidu znaĉaj mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša, njegovu poziciju u pogledu oteţane pristupaĉnosti (kako prevoznim sredstvima do gumna u podnoţju tako i serpentinama pješaĉke staze po terenu ili stepeništem kroz tunel), kao i posjećenost u pogledu broja posjetilaca, ovim Planom predlaţe se mogućnost instaliranja elevatora. U daljem postupku realizacije ove ideje potrebno je pribaviti prethodne konzervatorske uslove od strane nadleţne Sluţbe zaštite. Uslovi gradnje i mjere zaštite - lokalnog značaja Preporuĉuje se sprovoċenje mjera zaštite kao i za kulturna dobra nacionalnog znaĉaja:

188 - istorijske strukture koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno odrţavati - sanaciju oštećenih istorijskih struktura moguće je sprovoditi prema tradicionalnim oblicima, materijalima i tehnikama koje nijesu u sukobu s izvornim; - rekonstrukciju uništenih djelova i sklopova moguće je sprovoditi prema savremenim oblicima koji ĉine skladnu cjelinu s tradicionalnim oblicima, u savremenim materijalima i tehnikama koje nijesu u sukobu s originalnim istorijskim strukturama; - prije izvoċenja planiranog zahvata potrebno je sprovesti istraţivanja potrebna za provoċenje istog; - projektna dokumentacija izmeċu ostalog, treba da sadrţi i snimak postojećeg stanja graċevine; - prostor unutar zaštićenih meċa kulturnog dobra, predstavlja neposrednu okolinu koja ne prelazi granice parcele na kojoj se graċevina nalazi. Memorijalna podruĉja i spomeniĉka mjesta potrebno je adekvatno odrţavati te primjereno obiljeţiti ukljuĉujući sve prirodne i graditeljske elemente koji ih saĉinjavaju. Za svako kulturno dobro koje se prezentuje javnosti, u vidu organizovanih posjeta i obilazaka, potrebno je uĉiniti dostupnim i za lica ograniĉene pokretljivosti. Odabir mogućeg tehniĉkog rješenja definisati tako da ova intervencija svojim rješenjem ne ugrozi i da pored svoje osnovne funkcije bude od najmanjeg uticaja na predmetno kulturno dobro ZONE AMBIJENTALNIH CJELINA NP (NARODNA ARHITEKTURA U KULTURNOM PREDJELU) To su uglavnom djelimiĉno kompaktni ambijenti, male gustine izgraċenosti, sa relativno dobro oĉuvanom prostornom fizionomijom (Kuk, Veliki Bostur, Mali Bostur, Ivanova korita, Dolovi, Majstori). Grupacije kuća sa gumnima, nekada zajedniĉkom bistijernom ili recipijentom za vodu i malim seoskim crkvama uz kameno zaleċe podzida terasastih vrtova ili u ravnim dolovima i poljima predstavljaju karakteristiĉne ambijentalno-arhitektonske cjeline naselja Parka. Glavni koncept je obnova i oĉuvanje ovih cjelina, kao i odrţavanje poljoprivrednih površina. S obzirom na odumiranje tradicionalnog stoĉarstva i izvornog naĉina korištenja prostora moguće je predvidjeti novu namjenu za korištenje prostora u okvirima muzeološke prezentacije ili planinarskog skloništa. Sistemom mjera zaštite u ovoj zoni, odnosno zonama, definišu se zaštita i oĉuvanje osnovnih elemenata tradicionalne planske matrice i karakteristiĉnih grupacija graċevina, pojedinih graċevina i drugih za ukupnost ove kulturno-istorijske cjeline vaţnih vrijednosti, a prije svega sklopova i gabarita i oblika graċevina, kao i istorijskih sadrţaja. Za podruĉje ove zone definišu se intervencije u smislu prilagoċavanja funkcija i sadrţaja savremenim potrebama, ali bez bitnih fiziĉkih izmjena saĉuvanih elemenata tradicionalnih istorijskih struktura. Svi zahvati u predmetnom prostoru moraju biti ujednaĉeni i ne smiju narušavati etnološki ambijent. Prilikom eventualnih zahvata u ovoj zoni definišu se metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja nasljeċenih s novim strukturama i sadrţajima koji proizlaze iz savremenih potreba. Odgovarajuću paţnju, u skladu s posebnim propisima, potrebno je posvetiti oĉuvanju postojećih ogradnih zidova meċa suvozida. Postojeću izgradnju potrebno je primjereno odrţavati u okvirima postojećih gabarita, tako da se ne gube njena izvorna obiljeţja. Zahvate konzervacije i sanacije potrebno je sprovoditi primjenom izvornih materijala, završnih obrada i tehnika gradnje. Sve zahvate potrebno je sprovoditi uz prethodna konzervatorska istraţivanja, a prema izvornim oblicima i gabaritima. Zabranjuje se izgradnja novih zgrada i graċevina izuzev objekata infrastrukture. Ambijenti sa tradicionalnim graditeljstvom u kamenu ne iskljuĉuju moderan arhitektonski jezik i savremene materijale uz ispunjavanje pojedinih uslova kao što su kvalitet i prilagodjavanje vjekovnim iskustvima. Saniranje starih kamenih struktura mora biti prilagodjeno kulturno-ambijentalnom integritetu objekta. Ugradnja novih aseizmiĉkih sklopova ne smije se izvesti po cijenu slabljenja ili trajnog gubitka elemenata istorijske arhitekture. Znatan stepen ojaĉanja moţe se postići zamjenom dotrajalih djelova u tradicionalnim materijalima i vezama (kamen, drvo, drvene tavanice sa zategama, svodovi i sl.). Ugradnja novih armirano-betonskih elemenata ili ĉeliĉnih ojaĉanja moţe se prihvatiti kao neizbjeţan dodatak, a ne kao zamjena originalnog materijala i tehnike. Pri tom nove konstrukcije mogu biti vidljive u enterijeru ili na fasadama.

189 Mjere zaštite tradicionalnih ruralnih cjelina utvrċene su po zonama i to za prostor Parka i prostor u zaštitnoj zoni Parka sa uslovima gradnje i mjerama zaštite ZONA KARAKTERISTIĈNE TRADICIONALNE RURALNE IZGRADNJE LOVĆENSKI KATUNI Posebnu vrijednost i znaĉaj, zbog svojih pejzaţnih i arhitektonskih vrijednosti, u Nacionalnom parku predstavljaju tipiĉni katuni na karstu. Planom je predviċena dobra pristupaĉnost do svih katuna i autentiĉna revitalizacija svih katuna na Lovćen u: Vuĉi do, Sjenĉenur, Pod jezero, Šanik, Trešnja, Kruševica, Vrage, Duge Njive i Srednje poljane. U katunima bi se uz pomoć drţave, a kroz interes ureċenja Nacionalnog parka, mogao pruţiti poseban oblik ponude za posjetioce Parka. Glavni koncept je obnova i odrţavanje organizacije domaćinstva sa posebnim poljoprivrednim površinama, polazeći od ĉinjenice da su one i danas dobro oĉuvane i da imaju dovoljno potencijala za dalje korišćenje. Revitalizacija moţe da se postigne primjenom odreċenih organizovanih "administrativnih" mjera i izgradnjom adekvatne infrastrukture koja će olakšati i omogućiti odvijanje ţivota u katunima. U dobro pristupaĉnim i obnovljenim katunima moţe se razviti i dobra turistiĉka ponuda koja predviċa prodaju razliĉitih proizvoda "katunske privrede" (tradicionalne i organske poljoprivrede), formiranje dnevnog izletniĉkog punkta (u II zoni zaštite), kao i "seoski" turizam kontrolisanog stacionarnog karaktera (u III zoni zaštite). Smjernice za zaštitu i revitalizaciju katuna U cilju oĉuvanja autentiĉnosti i jedinstvenosti rješenja zabranjeno je formiranje katunskih objekata na novim lokacijama. Objekte jedinstvenog katunskog gazdinstva treba odrţavati i štititi od propadanja, a već propale jedinice treba obnoviti. Obnovu planirati u svemu po uzoru na autentiĉno rješenje - saĉuvati dispoziciju, gabarit, oblik i izgled katunskih objekata. Obnovu oštećenih elemenata arhitekture (oblika i dimenzije osnove, visine zidova, krova nagiba krovnih ravni i krovnog pokrivaĉa i izgleda) treba raditi u svemu po uzoru na autentiĉno rješenje, tj. prema postojećim saĉuvanim primjerima tradicionalne arhitekture neposrednog okruţenja ili analognim primjerima sa podruĉja Lovćena. Objekti su prizemni, sa simetriĉnim krovom na dvije vode strmog nagiba ( 45º). Fasade su obraċene u kamenu, od krupnih poluobraċenih blokova sloţenih bez veziva (malter se moţe koristi kao vezivo ali u tom sluĉaju fuge trebaju biti upuštene tako da se stiĉe utisak suvozida ), sa lokaliteta ili iz neposrednog okruţenja. Izvorno rješenje krovnog pokrivaĉa bilo je od raţene slame, kasnije zamijenjeno kamenim ploĉama a potom kanalicom. Moguće je izvedenu drvenu krovnu konstrukciju zaštititi i izolovati svim potrebnim sredstvima a potom pokriti raţanom slamom. U cilju stimulisanja obnove tradicionalne ili organske poljoprivrede dozvoljeno je formiranje pomoćnih objekata na parceli iskljuĉivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje (za sakupljanje i preradu meda, mlijeka, voća, povrća, ljekovitog bilja; za ĉuvanje alata za obradu zemlje; i dr.). Katunski objekti se prevashodno koriste u svojoj osnovnoj namjeni i to za ispašu na katunima, tj. za stoĉarstvo i u manjoj mjeri zemljoradnju. Moguće je koristiti ih i u turistiĉke svrhe, tzv. seoski turizam i to preteţno izletniĉki u kombinaciji sa kontrolisanim stacionarnim, pod uslovom da vlasnik obezbijeċuje korišćenje poljoprivrednog i ispašnog zemljišta i redovnu njegu objekata (kuće, tora, terasastih vrtova, meċa). Da bi se katun koristio i u turistiĉke svrhe neophodno je obezbijediti vodu, javni toalet, tj. dodatnu koliĉinu vode i adekvatno tretirati otpadne vode. Sva pripadajuća obradiva zemljišta i pašnjake treba redovno obraċivati. Pašnjaci se moraju štititi od korova i zarašćivanja i moraju se redovno kositi. Vlasnik treba da odrţava i sve pripadajuće ograde od kamena - suvomeċe i terase. Kada vlasnik ne obnavlja ili ne odrţava katun, trebalo bi pokrenuti postupak za preuzimanje upravljanja nad kompleksom i njegovu obnovu. Sva uloţena sredstva u revitalizaciju kompleksa relevantno uĉestvuju u procesu otkupa ili zamjene vlasništva na nepokretnosti ZONA TRADICIONALNE RURALNE IZGRADNJE SELA I ZASEOCI U ZAŠTITNOJ ZONI NP Ova zona sadrţi prostorne i arhitektonske strukture koje ĉine integralni prostorni okvir i zaokruţuju središnje ruralno podruĉje kao kvalitetnu, urbanistiĉki definisanu i prepoznatljivu istorijsku cjelinu.

190 Unutar prostornih meċa ove zone definiše se ambijentalna zaštita koja se primjenjuje u djelovima kulturno-istorijske cjeline s prorijeċenim istorijskim strukturama ili bez znaĉajnijih primjeraka izgradnje, a osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-istorijskih vrijednosti narodne arhitekture. Na podruĉju ove zone prihvatljive su sve potrebne intervencije uz pridrţavanje osnovnih naĉela zaštite kulturno-istorijske cjeline. Pri radovima na ureċenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i ograniĉena izgradnja novih, u cilju boljeg povezivanja već izgraċenog zemljišta. Postojeća izgradnja zone je heterogena, te tipološki varira od zateĉene istorijske izgradnje, individualne stambene izgradnje s okućnicama do planinske infrastrukture. Moţe se reći da je više zastupljena istorijska od savremene izgradnje. Istorijsku tradicionalnu izgradnju potrebno je kvalitetno odrţavati i sanirati prema konzervatorskim uslovima, uz sva potrebna etnološka istraţivanja. Savremena izgradnja treba da zadrţi gabarite i oblikovanje koje neće narušavati cjelovitost i prostorna obiljeţja zone odnosno neposredne okoline. Posebno treba kontrolisati upotrebu savremenih materijala i tehnika prilikom ureċenja proĉelja, vanjske stolarije ili krovnog pokrivaĉa. Ova zona obuhvata preteţno dovršene predjele u kojoj bi trebalo sprovoditi urbanu revitalizaciju (Njeguši sa svim zaseocima, Ţanjev do, Mirac, Kneţevići, Đakonovići, Donji i Gornji Pobori, Zeĉevo selo, Viskovići, Stojanovići, Vrela, Oĉinići, Bjeloški paprati, Podi, Gorniĉ) i definišu se planovima niţeg reda kroz izradu, prostorno-urbanistiĉkih planova opština. Ovaj oblik intervencije odnosi se, uglavnom, na ambijentalne cjeline i pojedine lokacije u zaštitnoj zoni Parka. Funkcionalna zastarjelost i fiziĉka dotrajalost ovih podruĉja posljedice su dugogodišnjeg iseljavanja stanovništva u lokalne centre okruţenja. Zbog toga su poremećene socijalne, ekonomske i kulturne funkcije ovih podruĉja, kojima je, u meċuvremenu, kao istorijskim cjelinama ili pojedinaĉnim ambijentima i objektima, priznata znaĉajna društveno-kulturno-istorijska vrijednost. Samo kompleksnom urbanom revitalizacijom, na osnovu jedinstvenog nacrta koji ukljuĉuje pored prostorne i socijalno-ekonomsku komponentu, moguće je obezbijediti ovim podruĉjima razvoj osnovnih funkcija i to stanovanja, poljoprivrede i zanatstva koji mogu biti ukljuĉeni u dio turistiĉke ponude Parka. Urbana revitalizacija sadrţi mjere zaštite, sanacije i rekonstrukcije (rušenje uz nadomjesnu gradnju sa istom ili novom funkcijom). U urbanistiĉkom smislu zaštita se odnosi na: mjere za oĉuvanje urbanistiĉkooblikovnog identiteta, prezentaciju kulturnih dobara u prostoru, oĉuvanje postojeće namjene prostora i iskljuĉivanje funkcija, koje bi mogle imati negativan uticaj; zaštita ruralnog kapaciteta, sprjeĉavanje suviše intenzivnog korišćenja prostojećih površina. Sanacija je glavna mjera urbane revitalizacije i obuhvata otklanjanje nedostataka u izgraċenoj strukturi, saobraćajnom sistemu, servisima, uslugama, komunalnoj infrastrukturi (vodovima i objektima). Usmjerena je u opšte funkcionalno organizacijsko i ambijentalno poboljšanje podruĉja. Ukljuĉuje obnovu, rekonstrukciju pojedinih objekata, modernizaciju i izuzetno (iskljuĉivo u svrhu privredne obnove) upotrebu neizgradjenih površina za dogradnju. Rekonstrukcija je kao najradikalnija mjera u oblicima obnavljanja urbanog tkiva, vezana samo za manje intervencije, prije svega, rušenje pojedinih sasvim dotrajalih objekata, ili onih koji su za rušenje zbog prioritetnih funkcija: zaštite prirode (biodiverziteta), prezentacije kulturne baštine, ureċenja saobraćaja (unaprjeċenja bezbjednosti) ili infrastrukturnog opremanja. U socijalnom smislu revitalizacija se odnosi na oţivljavanje primarne stambene funkcije podruĉja ambijentalnih cjelina, raĉunajući sa potrebama, prije svega novog stanovništva i sa potrebama razliĉitih socijalnih grupa (starije osobe, osobe sa niskim dohocima). Sanacija u socijalnom smislu obuhvata prije svega mjere za poboljšanje socijalne strukture ovih podruĉja. Socijalna komponenta plana revitalizacije mora sadrţati i mjere za finansiranje stambene obnove (npr. sistem kreditiranja privatnih vlasnika kulturno znaĉajnih objekata). Ekonomska revitalizacija znaĉi organizovani, akcioni pristup, povezan sa koncentracijom sredstava za obnovu s jedne strane i uvoċenje ekonomski uspješnih djelatnosti, koje će povećati društveno-ekonomski znaĉaj podruĉja, sa druge strane. Ove djelatnosti treba da su u skladu sa realnim potencijalima prostora i sa stambenim znaĉajem podruĉja (ne smiju generisati veći saobraćaj, veću upotrebu energije). Stara, tradicionalna sela i njihovi zaseoci treba da se obnove na naĉin da ostanu takva kakva danas jesu, ali uz nekoliko bitnih dopuna, koje neće narušiti njihov duh, a koje će doprinijeti da se ovaj fond koristi na savremen naĉin i da odgovara današnjem i oĉekivanom shvatanju komfornog ţivljenja. Ta poboljšanja se sastoje u:

191 modernizaciji graċevinskog fonda kroz uvoċenje savremenih konstrukcija, instalacija, ureċaja, opreme, termiĉkih izolacija i sl., zatim kroz funkcionalno osavremenjavanje kuće prvenstveno kroz uvoċenje nedostajućih sanitarnih prostorija, ali i onih prostora koji su danas postali standardi kao što su trijemovi, natkriveni ulazi i sl.; oĉuvanju, popravljanju i daljem unaprjeċenju spoljašnjosti kuće i pomoćnih zgrada, dvorišta, ali i otvorenih prostora samog sela, njegovih ulica i javnih površina; i uklapanju zateĉenih osavremenjenih zgrada koje se svojom arhitekturom ne uklapaju u ambijent starog sela, na naĉin da se preoblikuju arhitektonski elementi (proporcije i oblikovanje otvora, krovni pokrivaĉ, obrada fasade i dr.) ali i njihov vrtni i hortikulturni tretman koji će doprinijeti njihovom potpunijem prilagoċavanju. Vlasnička i urbanistička parcelacija i preparcelacija Jedan od vaţnih strukturnih elemenata graditeljskog nasljeċa sela u zaleċu jeste zateĉena podjela zemljišta na parcele. Parcelacija u mnogome determiniše samu arhitekturu koja se nad njom uzdiţe. Isto tako su i nekadašnje namjere graditelja da podignu ovakvu ili onakvu graċevinu, da grade pojedinaĉno ili da se udruţe i izgrade jednostavan niz, uticale na parcelaciju. Na drugoj strani, raspoloţivo zemljište je determinisalo i same namjere, privodeći potrebe i aspiracije realnim okvirima nekadašnjeg ţivota i njegove moći. Sasvim je sigurno da su i stari imovinski odnosi i konkretna vlasništva nad pojedinim zemljištima uticali na to šta se moţe i koliko staviti pod kuću, koliko ostaviti slobodnim, koliku parcelu formirati. Postojeća parcelacija je takoċe posljedica odgovarajućeg prilagoċavanja i savladavanja orografskih, pedoloških, geoloških i hidroloških faktora. Ona sadrţi u sebi i odgovor na pitanje izgradnje suvomeċa i odvoċenja površinskih voda i niz drugih tehniĉkih odgovora. To znaĉi da u uslovima sela koja su iznikla na karstnom terenu, parcelacija ima i tehniĉku dimenziju. Sve to skupa znaĉi da je parcelacija odraz susticanja potreba i konfiguracije zemljišta i vlasniĉke potke. Sloţena iz većeg broja uzroka i ograniĉenja, parcelacija je jedan od elemenata nasljeċa koji treba da se ĉuva. Ovdje treba primijeniti sljedeće principe i pravila: Preparcelacija se ne vrši za zemljišta koja nijesu predviċena za obnovu, rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar tradicionalnog seoskog tkiva. To znaĉi da se preparcelacija ne vrši za podruĉje tradicionalnih kuća sa baštom na tarasastim vrtovima (potkutnjica), podruĉja zaštićenog kulturnog dobra, niti za podruĉja sa prirodnom posebnošću; Preparcelacija ne moţe da se vrši ukoliko postojeće parcele mogu da zadovolje traţene zahtjeve koji se odnose na uslove obnove, rekonstrukcije i izgradnje objekata; Preparcelacija ne moţe da se vrši za zemljišta ĉiji se vlasnici nijesu izjasnili da ţele preparcelaciju; Preparcelacija se vrši sa ciljem da se formiraju takve vlasniĉke parcele koje će sa urbanistiĉkog stanovišta nakon procesa preparcelacije biti u stanju da odgovaraju zahtjevima postavljenim u zadnjem dijelu ovog teksta (gdje se daju elementi za urbanistiĉko tehniĉke uslove za obnovu, rekonstrukciju i izgradnju); Preparcelacija treba da se izvrši u granicama poĉetno ţeljenih parcela, pri ĉemu spoljne granice ĉitavog obuhvata ne smiju da se mijenjaju; Preparcelacija se vrši za one parcele za koje su se njihovi vlasnici izjasnili da ţele da se njihovo zemljište preparceliše, kako bi na njemu mogli bolje da grade;

192 Preparcelacija treba da se izvrši tako da se ne ugroze susjedne parcele. To znaĉi da ne smiju da se ugroze interesi na privatnim parcelama, na parcelama koje su zajedniĉke (komunice i sl.), niti na parcelama koje su javne (putevi i sl.), a koji su dati na zadnjim stranicama ovog teksta; Preparcelaciju vrši organ opštine koji izdaje urbanistiĉke uslove i rješenje o lokaciji, na osnovu posebnog plana odnosno programa. Preparcelacija treba da se izvrši kao sastavni dio procesa izdavanja ovih dokumenata, pri ĉemu se finalno rješenje o lokaciji (unutar koga su i uslovi) moţe izdati samo nakon okonĉanog imovinsko pravnog postupka uknjiţenja vlasnika na parcele dobijene procesom preparcelacije. Drugim rijeĉima, rješenje o lokaciji se izdaje tek kada je poznat vlasnik novoformirane i preparcelacijom dobijene parcele. U procesu preparcelacije treba pribaviti mišljenje seoskog odbora o namjeravanoj preparcelaciji. Regulaciona i građevinska linija U ovako odreċenoj parcelaciji ne postoje posebni zahtjevi za postojeće objekte koji se obnavljaju, niti za objekte koji se rekonstruišu na starim kućištima kroz izgradnju novih kuća u gabaritu starih, jer su regulaciona i graċevinska linija zapravo definisane postojećim (zateĉenim) elementima urbanistiĉke regulacije. U sluĉaju izgradnje novih kuća unutar tradicionalnog tkiva, postoji jasan zahtjev da one svojim poloţajem i formom budu takve da poštuju pravila koja su data u kasnijem tekstu gdje se prikazuju elementi za urbanistiĉko-tehniĉke uslove. Prilikom ureċivanja dvorišta unutar starog tkiva, moguće je da se ograde postave iza regulacione linije, koja razdvaja privatnu parcelu od javne površine. Rekonstrukcija kućišta, tj. izgradnja kuće u gabaritu kućišta Veći broj kuća je do te mjere zapušten tako da su od njih ostali samo temelji i ponekad djelovi zidova. Kućišta su sa urušenim krovom, tavanicom, drvenim stepeništem i bez stolarije. Ove ruševine je racionalnije srušiti do zemlje i od istog graċevinskog materijala, uz nadopunu nedostajućeg, izgraditi novu u postojećem gabaritu, uz mogućnost dogradnje iskljuĉivo za uvoċenje sanitarnog prostora. Na ovaj naĉin sproveden postupak predstavlja rekonstrukciju kućišta. To je drugi tip izgradnje, za koji su ovdje predloţeni principi i pravila. Obnova karakteristične tradicionalne kuće U cilju revitalizacije sela obnova karakteristiĉne tradicionalne kuće predstavlja najvaţniju vrstu dozvoljenih intervencija i podrazumijeva: popravku, sanaciju, konstruktivno ojaĉanje, modernizaciju unutrašnjosti kuće, uvoċenje savremenih instalacija, promjenu namjena prostorija, dogradnju, uvoċenje sanitarnih prostorija, ili kombinaciju navedenih radova. Ova vrsta radova, ukoliko bude oslonjena na odgovarajuću finansijsku potporu kroz kredite i izvjesna oslobaċanja poreskih obaveza, vjerovatno će biti najĉešća. Razlog tome neće biti samo relativno veliki broj objekata za koje se traţi ova vrsta zahvata, već i raspoloţenje ţitelja da svoje nasljeċe i imovinu oĉuvaju. Obnova kuća treba da bude najvaţnija orijentacija nadleţnim organima u prvim etapama realizacije ovoga Plana. Završetak poluizgrađene kuće U pojedinim selima, unutar tradicionalnog seoskog tkiva, izmeċu starih kamenih kuća, izgraċeni su osavremenjeni, najĉešće stambeni i/ili porodiĉni objekti sezonskog i vikend stanovanja. Sa nekoliko izuzetaka, ovi objekti se uglavnom ne uklapaju u tradicionalno ruralno tkivo, a brojni nemaju završene

193 fasade. Završetak poluizgraċenih kuća, kojih takoċe ima u pojedinim selima, jeste naredni tip aktivnosti, za koji treba obezbijediti adekvatne urbanistiĉke uslove, projektnu dokumentaciju i nastavak graċevinskih radova. Zamjena provizornog objekta trajnom kućom Zamjena provizornih objekata trajnim kućama predstavlja posljednju aktivnost. Ona podrazumijeva uklanjanje ili rušenje takvog objekata i izgradnju novog objekta pod odgovarajućim uslovima i na osnovu projekta izgradnje novog objekta. U pogledu gabarita moţe biti identiĉan porušenom ili povećan za maksimalno jednu polovinu površine provizornog, a sve ne više od max 54 m² u osnovi, i oblikovan u tradicionalnom duhu. lzgradnja nove kuće u tradicionalnom maniru Treći tip odnosi se na izgradnju nove kuće, a u okviru tradicionalnog ruralnog tkiva, u tradicionalnom maniru. Rijeĉ je o novoj gradnji na nekim od parcela unutar seoskog tkiva, izmeċu postojećih kuća - interpolacija; dakle, o parceli na kojoj je moguće da se izgradi novi objekat tako da ne ugroţava susjede, ni vizure, niti cjelovitost ambijenta. Novoplanirani objekti u zoni nove izgradnje Podruĉja nove izgradnje obuhvataju slobodnostojeće individualne objekte koji su preteţno namijenjeni bilo za odmor tokom vikenda ili za ljetnji boravak vlasnika. Kuće su izgraċene na parcelama koje se nalaze uz seoske puteve, a ĉesto i u prvom redu uz sam kolovoz. Parcelacija je nepravilna, zasniva se na naslijeċenoj poljoprivrednoj parcelaciji i nastala je spontanom preparcelacijom od strane vlasnika zemljišta. GraĊevinski fond nema estetske vrijednosti, niti je uklopljen u ambijent u kojem su kuće podignute. Podruĉja nove izgradnje uglavnom liĉe na gradske periferije koje su nastale kroz samoniklu ili nelegalnu gradnju. Ono što je odlika većine zona nove izgradnje jeste da one ne obuhvataju velike površine niti su pregusto zaposjednute novim kućama. Karakteristiĉan primjer ovog tipa gradnje predstavlja prostor Krstca, a u manjoj mjeri prisutno je na prostoru sela Bjeloši i Obzovice. Ove zone se bliţe definišu planovima niţeg reda, Prostorno-urbanistiĉkim planovima opština ZONA NOVE IZGRADNJE Zone nove izgradnje su prostori definisani ovim Planom, koji se nalaze uz postojeće naseljske strukture, u okviru proširenja graċevinskih reona većih i manjih ruralnih cjelina / naselja, a gdje postoje uslovi za njihovo komunalno opremanje ili se njihovo infrastrukturno opremanje obezbjeċuje kao nezavisna cjelina sa svim osobinama odrţive gradnje. Preporuke za gradnju na neizgraċenim prostorima su sljedeće: - omogućavanje ureċenja i gradnje urbanistiĉko-ambijentalnih cjelina / kompleksa vrhunskog kvaliteta, meċusobno povezanih bogatim zelenilom i pješaĉkim planinarskim stazama; - na podruĉjima turistiĉke i mješovite namjene uvaţavati mjerila oblikovanja tradicionalnih planinskih urbanih ambijenata, gdje je indeks izgraċenosti (na lokacijama znaĉaja lokalnih ĉvorišta/repera) i indeks zauzetosti zemljišta 0,16-2,4; - urbanistiĉki koncept izgradnje turistiĉkih kompleksa i druga gradnja mora uvaţavati tradicionalno oblikovanje urbanistiĉko arhitektonskih cjelina i prilagoċavati se maksimalno konfiguraciji terena, te ispoštvati pravilo nesmetanog pogleda i dubokih vizura na predio;

194 - komplekse turistiĉke namjene, stambeni ili sezonski stanovi i kuće (gradnja tipologije vila i/ili apartmana) neophodno je oblikovati u prepoznatljive ambijente visokog arhitektonskog i hortikulturnog kvaliteta, indeks izgraċenosti 0,30-0,60, indeks zauzetosti zemljišta 0,15-0,30, - hotele sa ponudom konferencijskog centra locirati u blizini centralnog podruĉja Ivanovih korita, - servisno-komunalne zone za potrebe turizma graditi disperzno u blizini većih kompleksa sa dobrim dostupom, indeks izgraċenosti do 0,50, indeks zauzetosti zemljišta 0,25, mogućnost gradnje dvoranskih objekata visine do 10 m, ako ne narušavaju znaĉajne vizure pejzaţa, - polja solarnih kolektora i manja tehniĉka postrojenja moguće je postaviti na lokacijama manje vidljivosti, drugi plan dugog pogleda sa planinskih vrhova ili od mora (prirodna udubljenja terena), prije svega u sluĉaju kada, zbog potrebnih većih dimenzija ovih instalacija, nije moguće njihovo integrisanje u oblikovanju krovova fasada ili urbanog mobilijara. U okviru prostora nove izgradnje, treba predvidjeti i turistiĉko-ugostiteljske, usluţne i servisne objekte i uz njih obezbijediti adekvatnu infrastrukturu, parking prostore i eventualno autobuska stajališta. Ovaj plan sadrţi detaljne razrade za lokalitete Ivanova korita i Majstori. Detaljne razrade imaju nivo razrade koji odgovara drţavnoj studiji lokacije. Predvidjena je i izrada drţavne studije lokacije za Dolove. Direktnom primjenom propisanih uslova moguće je pristupiti izradi idejnog urbanistiĉko-arhitektonskog rješenja (u svemu prema pravilima "ECO Lodge") za lokacije na Ivanovim koritima (kp 5592 i 5593; dio i 640, sve K.O. Njeguši) i ulazno -kontrolih punktova Parka - Krstac i Bjeloši, koje su u III zoni zaštite. U cilju zadovoljenja standarda ili opštih karakteristika ECO Lodge naselja veoma je vaţno definisati ĉitav niz zahtjeva od samog poĉetnog koncepta i projektovanja nakon ĉega se pristupa realizaciji same fiziĉke strukture sa svim nedostacima i prednostima, koji u najvećoj mjeri zavise od karakteristika same lokacije. Gradnja na neizgraċenim prostorima zaštitne zone Parka ureċivaće se lokalnim studijama lokacije, a prema smjernicama ovog Plana i Prostorno-urbanistiĉkog plana opštine odnosno Prijestonice. Sastavni dio plana ĉine i urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za direktnu primjenu ĉime se omogućava brţa primjena plana i realizacija postavljenih ciljeva i investicionih projekata i ureċenje prostora na lokacijama koje zahtijevaju trajne promjene u prostoru (ţiĉara - poĉetna, meċu i krajnja stanica Dub, Kuk i Cetinje). 23. OPŠTE SMJERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANA Prostorni plan Nacionalnog parka Lovćen je osnovni dokument kojim se usmjerava prostorni razvoj podruĉja Parka i njegove zaštitne zone, ostvaruju zajedniĉki interesi i ciljevi subjekata planiranja, usmjerava organizacija, ureċenje i korišćenje prostora i osigurava zaštita i unaprjeċenje sredine na obuhvaćenoj teritoriji. Polazeći od ovoga: Prijestonica Cetinje te opštine Budva i Kotor ugradiće u svoje planove i programe mjere za ostvarivanje Prostornog plana Nacionalnog parka Lovćen ; sve institucije i subjekti koji obavljaju djelatnosti na podruĉju Nacionalnog parka i njegove zaštitne zone obavezni su da u svoje planove i programe unose zadatke i mjere kojim se obezbjeċuje ostvarivanje postavki Prostornog plana. SprovoĊenje Prostornog plana Nacionalnog parka predstavlja razradu mjera i instrumenata koji će obezbijediti odvijanje predviċenih aktivnosti u saglasnosti sa principima zaštite i usmjerenog razvoja. U ovom smislu treba: utvrditi katastarske granice Nacionalnog parka i njegove zaštitne zone u dijelu teritorija opština kojima ti prostori pripadaju; granice Nacionalnog parka treba oznaĉiti i materijalizovati na terenu; zone stroge zaštite moraju biti jasno i nedvosmisleno oznaĉene na terenu. utvrditi vlasniĉku strukturu po svim zonama zaštite Parka uspostaviti geografsko informacioni sistem radi obezbjeċenja neophodnih informacija o stanju i promjenama ekosistema šuma i šumskih zemljišta, šumskog fonda, uticaja na šume, gazdovanja

195 šumama, mreţe šumskih puteva i dr, kao i za potrebe planiranja, gazdovanja, praćenja, nadzora i izvještavanja, uspostaviti sistem nadoknade po osnovu korišćenja dobara NP odnosno degradacije prostora od strane izvodjaĉa raznih infrastrukturnih sistema (putna i telekomunikaciona mreţa, dalekovodi i ostali vodovi, ţiĉara ), a što treba definisati kroz srednjo- i dugoroĉne planove upravljanja NP, odnosno odgovarajuću uredbu o naplati nadoknade na zaštićenom prirodnom dobru. sprovesti inventuru šuma koja treba da obuhvati sve šume i šumska zemljišta i naroĉito ukljuĉi informacije o površinama, tipovima i strukturi šuma, drvnim zalihama, prirastu, biološkoj raznovrsnosti i drugim pokazateljima o šumama, u skladu sa meċunarodnim standardima. definisati podruĉja gdje se mogu koristiti nedrvni šumski proizvodi uz uslov da se ne ugroţava ekosistem i funkcije šuma u skladu sa propisima i prostornim planom podruĉja posebne namjene nacionalnog parka. pristupiti usaglašavanju planova gazdovanja šumama sa Prostornim planom, radi obezbjeċenja svih predviċenih uslova za odgovarajuću zaštitu, uzgoj šuma, korišćenje šuma, kao i izgradnju šumskih komunikacija. osmatranje izvorišta (stalno i sistematsko registrovanje koliĉina vode i ispitivanje kvaliteta vode) vršiti u okviru nekog posebnog programa ili predloţiti da korisnik izvorišta vrši navedena ispitivanja. pri izradi planske dokumentacije opština, ĉiji prostori ulaze u sastav podruĉja Nacionalnog parka Lovćen i njegove zaštitne zone, usaglasiti rješenja sa PPPN NP; za sva naselja ruralnog karaktera i lokalitete katuna u zaštitnoj zoni Parka za koje se ne radi detaljna razrada, koristiti smjernice ovog plana; poštovati, u skladu sa kriterijumima, smjernicama i namjenom definisanom Prostornim planom, uslove za ureċenje prostora, kod izgradnje konkretnih objekata i preduzimanja drugih radova na podruĉju Nacionalnog parka i njegove zaštitne zone. Sa posebnom paţnjom tretiraće se: kontrolni punktovi predviċeni na prostorima organizovanih ulaza u Park; revitalizacija "ugašenih" i sanacija postojećih katuna, posebno onih predviċenih za prihvat turista; pojedinaĉni objekti u funkciji poljoprivrede, šumarstva i turizma; posjeta Mauzoleju obogatiti pratećim izloţbama, a tehniĉkim unaprjeċenjima omogućiti dostupnost lica sa posebnim potrebama (npr. uvodjenje elevatora); rekonstrukcija postojeće i formiranje nove mreţe kolsko-pješaĉkih, panoramskih puteva u okviru Parka, te trase predviċenih regionalnih puteva, kao dio saobraćajnog "prstena" oko Nacionalnog parka; ureċenje površina za opštu rekreaciju, formiranje punktova za specijalizovane i ekstremne sportove kao i kamping prostora izvan zaštićenih rezervata prirode; vodozahvati i svi objekti vezani za vodosnabdijevanje; kanalisanje otpadnih voda i izbor naĉina njihove dispozicije; pri izradi PUP-ova opština koje gravitiraju Parku precizno definisati zone za razvoj turizma i drugi komplementarnih namjena u skladu sa ovim planom definisanim pricipima; pristupiti usaglašavanju šumsko-privrednih osnova sa Prostornim planom, radi obezbjeċenja svih predviċenih uslova za odgovarajuću zaštitu i uzgoj šuma; planove i programe za korišćenje poljoprivrednog zemljišta i razvoj stoĉarstva usaglasiti sa Prostornim planom i Programom ureċenja Nacionalnog parka u ovim djelatnostima; dugoroĉni program razvoja turizma, rekreacije i sporta prilagoditi uslovima organizacije predviċene Prostornim planom i mjerama definisanim u ovom pogledu Programom ureċenja Nacionalnog parka; sprovesti odgovarajuća istraţivanja u cilju pouzdanog definisanja izdašnosti izvora, sa kojih će se pokriti buduće potrebe u vodi za predviċene turistiĉke i druge sadrţaje; posebnim istraţivanjem identifikovati površine sa izrazitom erozijom, opoţarene, paljene i druge degradirane površine i predloţiti naĉin i mjere njihovog saniranja; dati prioritet sanaciji gleĉerskog jezera ispod Jezerskog vrha, u cilju ĉišćenja od mulja, zaštite od urušavanja sipara, eventualnog produbljivanja, vodeći pri tom raĉuna o izboru tehniĉkih rješenja koja neće izmijeniti njegov izgled u prirodnom ambijentu; ustanoviti "nulto stanje" ţivotne sredine na podruĉju Nacionalnog parka i njegove zaštitne zone, kao i šireg okruţenja; uspostaviti stalni monitoring osnovnih elemenata prirodne sredine - zemljišta, voda, vazduha i šuma; izraditi i odrţati bazu raspoloţivih podataka o svim komponentama biodiverziteta, odnosno biološke raznovrsnosti svijeta u Nacionalnom parku, unaprjeċujući je novim saznanjima iz ovog domena istraţivanja; nastaviti permanentna nauĉna i druga istraţivanja, u cilju stvaranja osnove za moguće izmjene i dopune Prostornog plana, te eventualne izmjene granica Nacionalnog parka;

196 u skladu sa Prostornim planom i drugim propisima, bliţe utvrditi uslove boravka u Nacionalnom parku i njegovu zaštitnu zonu, kretanje posjetilaca i vozila, kao i dozvoljeni broj jednovremeno prisutnih posjetilaca u pojedinim zonama Parka, zavisno od predviċenih stepena zaštite. 24. POSEBNE SMJERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANA Prostorni plan posebne namjene NP Lovćen primjenjivaće se adekvatnom razradom na niţim nivoima ili direktnom primjenom odredbi ovog ili nekog drugog plana. S obzirom da su osnovnim planskim dokumentom predloţene dvije lokacije kao zaokruţene cjeline (Ivanova korita i Majstori) njihova realizacija će biti sprovoċena prema detaljnim razradama u okviru ovog plana; Za podruĉje Dolova, predvidjena je izrada drţavne studije lokacije prema pravilima ovog Plana; Za lokacije na Ivanovim koritima (1 - kp 5592 i 5593; 2 - kp 6300-dio i 640, sve K.O. Njeguši) i ulazno - kontrolih punktova Parka - Krstac i Bjeloši, koje su u III zoni zaštite, moguća je direktna primjena propisanih uslova kroz izradu idejnog urbanistiĉko-arhitektonskog rješenja ("ECO Lodge"); Za pojedinaĉne postojeće objekte u okviru III zone zaštite, a izvan zona obuhvaćenih detaljnom razradom ili drţavnom studijom lokacije, definisani su urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za potrebe direktne primjene ovog Plana; Za lokacije katuna koje se nalaze u zahvatu PPPN date su generalne smjernice i preporuke na nivou koji omogućava izdavanje urbanistiĉko tehniĉkih uslova za obnovu i rekonstrukciju kroz direktnu primjenu ovog Plana; Zone kojima je definisana obnova katuna u funkciji turizma u zaštitnoj zoni NP, biće razraċene na osnovu preporuka iz ovog Plana, a u sklopu prostorno-urbanistiĉkih planova opština koji će odrediti adekvatan nivo detaljne razrade; Realizacija vidikovaca i kampa za mobile home odvijaće se prema urbanistiĉko-tehniĉkim uslovima iz ovog Plana; Realizacija ţiĉare Kotor Cetinje (trasa i stanice) odvijaće se prema urbanistiĉko-tehniĉkim uslovima iz ovog Plana; Realizacija dalekovoda 400 kv od Primorja do Pljevalja i sve zaštitne mjere odvijaće se prema smjernicama Detaljnog prostornog plana za koridor navedenog dalekovoda. U grafiĉkom prilogu 8. ovog Plana oznaĉene su zone za sprovoċenje plana: 1. Prema detaljnoj razradi iz PPPN; 2. Prema naknadnoj razradi kroz DSL; 3. Prema smjernicama i preporukama PPPN (preko izrade idejnog urbanistiĉko-arhitektonskog rješenja ili direktnom primjenom Plana preko urbanistiĉko-tehniĉkih uslova za postojeće objekte, vidikovce i kamp); 4. Prema UTU za ţiĉaru Kotor Cetinje; 5. Prema lokalnim planskim dokumentima u zaštitnoj zoni Parka; 6. Prema DPP za koridor dalekovoda 400 kv.

197 24.1. SMJERNICE ZA ZONE DETALJNE RAZRADE (IVANOVA KORITA I MAJSTORI) IVANOVA KORITA PRIMARNI TURISTIĈKO-REKREATIVNI CENTAR I MEĐUSTANICA ŢIĈARE Detaljna razrada pokriva površinu od oko 32 ha i uglavnom se odnosi na površine i sadrţaje JU Lovćen Beĉići i NP Lovćen. Planirani program turistiĉko-rekreacionih sadrţaja: Rekonstrukcija nekadašnjeg manastira za vjersko-kulturne sadrţaje; Mali hotel 4* 50 leţaja (rekonstrukcija objekta nekadašnjeg paviljona); Hotel 70 leţaja (rekonstrukcija ljetnje kuhinje uz mogućnost dogradnje i nadogradnje); Planinarski dom 40 leţaja (rekonstrukcija postojećeg objekta uz mogućnost dogradnje); Centar za posjetioce, prirodnjaĉki muzej, biblioteka; Spotska hala (rekonstrukcija natkrivanje terena za male sportove); Centralne i usluţne djelatnosti pošta, banka, hidrometeorološka stanica; Poligon za male sportove (2 teniska terena, 2 igrališta za male sportove, fudbalsko igralište); Kamp odmorište za šatore i mobile home ; MeĊustanica ţiĉare Kotor Cetinje i više ugostiteljsko-usluţnih sadrţaja; Proširenje avanturistiĉkog parka; Park brdskog biciklizma sa servisnim centrom. Planirani prateći programi: Autobuska stanica; Parking prostori; Sportsko-rekreativni (park i staze za šetnju i planinarenje, trim staza, staza za sankanje, kruţna i trim staza za hodanje i nordijsko skijanje); Usluţni u pogledu iznajmljivanja i servisiranja sportske opreme i rekvizita; Servisi osnovne turistiĉke infrastrukture (za odrţavanje objekata i ureċenje slobodnih rekreativnih površina u Parku, servis komunalne infrastrukture). Urbanistiĉki koncept izgradnje turistiĉkih kompleksa i druga gradnja mora uvaţavati oblikovanje ambijentalno-arhitektonskih cjelina, maksimalno se prilagoditi konfiguraciji terena, kao i ispoštovati pravilo nesmetanog pogleda na prirodu. Na lokacijama izgradnje turistiĉkih kapaciteta (gradnja po tipologiji slobodnostojeće vile, u nizu ili smaknutom nizu, ili kao grupacije) neophodno je primijeniti elemente tradicionalnog autentiĉnog oblikovanja i materijalizacije, tj. afirmisati prepoznatljiv ambijent sa objektima visokog arhitektonskog i hortikulturnog kvaliteta. Rekonstrukcija Prostor predviċen za rekonstrukciju namijenjen je razvoju turistiĉke djelatnosti. Ovaj oblik intervencija primjenjivaće se na lokacijama znaĉajnih sadrţaja kada druge intervencije nijesu moguće. Na podruĉju Ivanovih korita to su lokacije manastira, paviljona, planinarkog doma, ljetnje kuhinje, hale. Preporuke za lokacije rekonstrukcije su sljedeće: na lokacijama vjerske i turistiĉke namjene uvaţiti pravila oblikovanja u svemu po uzoru na izvorna rješenja, a prema relevantnoj dokumentaciji (projekti, monografije, fotodokumentacije i dr.); omogućavanje ureċenja i gradnje cjelina/ kompleksa meċusobno povezanih komunikacijom pješaĉkih staza i bogatim zelenilom.

198 Ostaci konaka Ivana Crnojevića, Preobraţenska crkva i stara nekropola Paviljon za oporavak i lječenje Gradnja na novim lokacijama Urbanistiĉko tehniĉki uslovi za sve novogradnje na prostoru koji je predmet detaljne razrade Ivanovih korita mogu se podijeliti na opšte i posebne uslove: Opšti uslovi su: Naselje shodno namjeni u potpunosti komunalno opremiti i urediti (urediti saobraćajnice kojima se meċusobno povezuju pojedini djelovi naselja i uspostaviti njihovu vezu sa glavnim putem; infrastrukturno opremiti prostor: dovod vode, odvoċenje i preĉišćavanje otpadnih voda, energetsko i elektronsko napajanje, odvoz otpada, i dr.). Izgradnju planski usmjeriti; treba imati u vidu da je prednost data plombiranju (popunjavanju prostora u okviru zateĉenog, postojećeg turistiĉkog tkiva) i kompoziciji graditeljskog fonda (rekonstrukcija - izgradnja na parcelama na kojima su zateĉeni ruševini ostaci ili postojeći objekti koji nijesu u funkciji). Svaka novogradnja treba da se gabaritom, oblikovanjem i materijalizacijom podredi susjednim zgradama (ukoliko stoji u izgraċenom dijelu naselja), odnosno da slijedi neposredno pejzaţno rješenje (ako je slobodnostojeći, tj. na otvorenom prostoru), a posebno ukoliko uĉestvuje u silueti predjela i to prvenstveno u vizurama sa glavnog puta. Planirani urbanistiĉki parametri zemljišta: indeks zauzetosti 0,15-0,30 i indeks izgraċenosti 0,35-0,50. Objekte koji shodno namjeni, standardu i kategorizaciji iziskuju krupni gabarit projektovati tako da se funkcionalno i oblikovno ne grade u jednom gabaritu već da se njihov gabarit dijeli na više prostornih jedinica u skladu sa programskom osnovom. Ukoliko program zahtjeva samo jedan veći gabarit, potrebno ga je vizuelno izlomiti/razbiti kako bi izgledao sastavljen iz više manjih jedinica, koje treba da budu bliţe arhitektonskim proporcijama postojećih objekata i predmetnog prostora Ivanovih korita. Visina objekta je ograniĉena na P+1, a u izuzetnim sluĉajevima (programski zahtjevi + zahtjevi koje nalaţe gradnja na zemljištu u nagibu) na P+1+Pk pri ĉemu je potkrovlje zapravo adaptiran tavan tj. iskorišćen prostorni kapacitet dobijen osnovnim rješenjem krova (bez nadziċivanja obodnih zidova). Na prostoru obuhvata zone detaljne razrade nije moguće predvidjeti objekte završene ravnim krovovima. Prilikom projektovanja potrebno je paţljivo oblikovati i petu fasadu. Krovove rješavati preteţno na dvije vode sa karakteristiĉnim nagibom od 27-33⁰, a izuzetno na ĉetiri ili kao sloţene. Za krovni pokrivaĉ predvidjeti tamnocrvenu kanalicu. Posebni uslovi za izgradnju objekata koji će u zavisnosti od namjene površine (za: turizam, centralne djelatnosti, sport i rekreaciju, šumske površine sa sadrţajem avanturistiĉkog parka, saobraćajne infrastrukture ţiĉare) bliţe definisati urbanistiĉke parametre u pogledu: veliĉine parcele, indeksa zauzetosti i izgraċenosti zemljišta. Urbanistiĉka parcela na kojoj se gradi mora imati veliĉinu (minimalna površina) i oblik koji omogućuje izgradnju objekta, sa pribliţnim odnosom strana od 1:1 do 1:2. Ukoliko parcela ima površinu veću od maksimalno propisane, veliĉina objekta se raĉuna u odnosu na max površinu. Do parcele mora postojati kolski prilaz min širine 3,0 m, koji obezbijeċuje vlasnik/korisnik parcele. Koeficjent izgraċenosti 0,50, toleriše se do 0,55. Otvorene terase, stepeništa i balkoni se raĉunaju sa faktorom 0,25, loċe sa 0,5, potkrovlja bez nadzitka sa 0,75. Srednji procenat korištenja/zauzetosti tla je 20%, toleriše se od 35%. Procenat se raĉuna kao odnos ukupne površine gabarita svih objekata na parceli raĉunajući projekcije balkona i spoljnih stepenica i ukupne površine parcele. Maksimalna visina objekta je 14 m raĉunajući od kote trotoara odnosno terena oko objekta i najviše kote krova. Minimalna udaljenost svakog dijela objekta od granice parcele je 5 m.

199 Ukoliko na susjednoj parceli već postoji izgraċen objekat, novi objekat mora biti tako lociran da ne umanjuje kvalitet boravka i korišćenja u postojećem, ne smije mu zakloniti vidik, smanjiti osunĉanje, zakloniti svjetlost. Izbjegavati praksu krupnih, kvadratnih osnova, Predvidjati kamen kao osnovni ili preteţni materijal nosivih zidova, Predvidjati upotrebu kamenog materijala oko otvora ( pragovi ), krovnim vijencima ( kotali ), Posebnu paţnju posvetiti detaljima glavnog ulaza - portala, Izbjegavati balkone duţ ĉitavih fasada, Otvore prozora i vrata dimenzionirati prema klimatskim zahtjevima i njihovo zatvaranje predvidjeti tradicionalnom stolarijom (odleţale borove graċe), dvokrilnom sa podjelom na tzv. polja, Predvidjeti da svaki objekat mora imati sopstvenu septiĉku jamu, Predvidjeti izradu bistijerne (cistijerne) za sakupljanje kišnice, kao nadopuna vodovodnog sistema. Svi ovi elementi, kojima se propisuju osnovne karakteristike, tehniĉki elementi i detalji konstrukcije i završne obrade su samo okvirni, orijentacioni primjeri koji treba da posluţe kao najšira osnova za izradu projektne dokumentacije. U izboru najpogodnijeg tipa objekta potrebno je koristiti sve dosad potvrċene korisne elemente tradicionalne kuće, bitne za racionalno korišćenje zemljišta i stvaranje novih pejzaţa kao i oĉuvanje starih. Kamp odmorište Kamp odmorište je vrsta kampa iskljuĉivo namijenjena za šatore i kamp vozila / mobile home. Predmetno kamp odmorište sadrţi 5 kamp parcela za vozila i 20 parcela za šatore uz odgovarajuću komunalnu infrastrukturu, odnosno servisni punkt kojeg ĉine prikljuĉci za struju, za vodu za piće i tehniĉke vode i rezervoar za otpadne vode. Prostor sporta i rekreacije Ovi sadrţaji locirani su na više pozicija. PredviĊena je samo niska izgradnja kao parkovno ureċenje igrališta. Na površinama livada predviċa se skijalište. Kao izgradnja predviċa se samo ski-lift a uz njega ureċenje skijaške staze. Prilikom izvoċenja radova voditi raĉuna o oĉuvanju stabala i trave. PredviĊeno je samo odstranjivanje većeg kamenja. Predmetni prostor se urbanistiĉki reguliše lokacijskom dokumentacijom Majstori i Konjsko revitalizacija katuna Detaljna razrada pokriva prostor od oko 20 ha. Planiran program turistiĉko-rekreacionih sadrţaja: Smještaj u rekonstruisanim kamenim kućama katuna; Panoramski restoran / kafana uz stanicu ţiĉare, sa tradicionalnom hranom; Planinarski dom sa 25 leţaja na prostoru šumskog pojasa izmeċu postojeće i planirane putne saobraćajnice sa pratećim programom u pogledu izdavanja opreme i servisiranja; Planinarske staze; Biciklistiĉke staze; Vidikovci. Planiran prateći program: Info punkt u okviru planinarskog doma; Usluţne djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina); Servisi osnovne turistiĉke infrastrukture (za odrţavanje objekta i ureċenje slobodnih rekreativnih površina u Parku, servis za komunalne infrastrukture); U jednom od objekata prezentovati fotografije, alate i interpretaciju filmovima o ţivotu u planinskom selu u prošlosti; Iznajmljivanje sportske opreme; Sport i rekreacija (park i staze za šetnju i planinarenje, trim staza, staza za sankanje); Krajnja stanica ţiĉare Budva Majstori. Rekonstrukcija

200 Ovaj oblik intervencija primenjivaće se na lokacijama znaĉajnih sadrţaja kada druge intervencije nijesu moguće. Na podruĉju Majstora to je lokacija ruševnih kamenih kuća katuna sa gumnom. Osnovni sklop objekta Tradicionalna kuća karakteristiĉna je po jednostavnoj nepravilnoj osnovi najĉešće pravougaonog oblika i skromnim arhitektonskim elementima u kamenu (okviri otvora). Prilikom bilo kakve intervencije ili obnove kuće mora se voditi raĉuna o oĉuvanju svih njenih karakteristiĉnih elemanata; pozicija u prostoru i odnos prema okruţenju, gabarit, oblik i izgled, kao i konstruktivni sklop, materijalizacija, funkcionalna organizacija, proporcije i dr. Obnova kuće podrazumijeva zadrţavanje osnovnog horizontalnog i vertikalnog gabarita objekta bez nadogradnje i dogradnje. Konstruktivnom sanacijom kuće ne smiju se narušiti njen oblik i izgled, kao ni poremetiti osnovni odnosi u prostoru. Konstruktivne elemente je dozvoljeno mijenjati ukoliko originalni više nijesu u stanju da vrše svoju funkciju i nije ih moguće sanirati ni ojaĉati. Pozicija novih konstruktivnih elemenata treba da bude identiĉna poziciji onih koji se mijenjaju. Ukoliko su neophodna dodatna konstruktivna ojaĉanja, ona ne smiju biti vidljiva, kako na fasadama tako ni u unutrašnjosti. Gdje god je to moguće oĉuvati originalne konstruktivne elemente ili ih sanirati na naĉin koji neće ugroziti njihov originalni izgled (npr. oĉuvati spoljašnji izgled konstruktivnog elementa, a unutrašnjost ojaĉati savremenim materijalima koji su noseći, u skladu sa konzervatorskom praksom). Zamjena instalacija i uvoċenje novih radi obezbjeċivanja savremenih uslova stanovanja dozvoljena je na naĉin da ne narušava unutrašnji ni spoljašnji izgled objekta. Krov Obavezna obnova osnovnog oblika i nagiba krova. Osnovni oblik krova je simetriĉan na dvije vode, nagiba od Krovna konstrukcija je drvena. Krovni pokrivaĉ je raţana slama, izuzetno nepravilne kamene ploĉe. Materijalizacija Oĉuvanje ili obnova kuće podrazumijeva korišćenje istih materijala koji su upotrebljeni prilikom izgradnje kuće. Poţeljno je prilikom zamjene kamenih blokova koristiti kamen iz istog kamenoloma ili neki drugi autohtoni ĉije karakteristike odgovaraju izvorno upotrebljenom kamenu. Prilikom zamjene bilo kog dotrajalog ili nedostajućeg elementa (arhitektonskog, konstruktivnog, funkcionalnog) obavezna je upotreba istog ili srodnog materijala. Nije dozvoljena upotreba opeke na fasadi. Otvori Oĉuvanje ili obnova kuće podrazumjeva i obnovu pozicije i proporcije otvora vrata i prozora. Oĉuvati ili obnoviti raspored, proporcije i obradu otvora kuće. Nije dozvoljeno probijanje novih otvora koji bi narušili proporcije i sklad fasade. Izuzetno nove otvore moguće je formirati na strani prema brdu ili boĉnim stranama samo ukoliko je na tim stranama okućnica istog vlasnika, susjedni objekat udaljen min 6,0m; u protivnom treba zatraţiti saglasnost susjeda. U pogledu pozicije, proporcije i oblikovanja otvora treba analizirati predmetni objekat. U svemu prema autentiĉnom rješenju obnoviti stolariju. Iskljuĉuje se mogućnost upotrebe eloksirane bravarije i roletni. OgraĊivanje i ureċenje partera Ogradne zidove zadrţati ili obnoviti zidane kamenom u tehnici suvozida. Prilikom odrţavanja ili obnove tradicionalne kuće obavezna je i obnova partera sa svim saĉuvanim elementima. Obnoviti sve postojeće elemente ureċenja partera tradicionalne kuće, a što podrazumijeva kaldrmisanje, tj. poploĉanje, kamene klupe, odrine, pergole, zelenilo, razvijena stabla i ostale elemente vrtne arhitekture. Zadrţati ili obnoviti (ukoliko su urušeni) postojeće denivelacije terena, kao i terasaste podzide i ograde u tehnici «suvomeċe». Ograde u suvomeċi oĉuvati u originalnim gabaritima ili ukoliko je dio uništen, izvršiti doziċivanje do prvobitne visine, u skladu sa tehnikom zidanja suvomeċe od kamena iste vrste, boje i dimenzija. Materijali koji se koriste za ureċenje partera moraju biti u skladu sa materijalizacijom glavnog objekta. Materijalizaciju partera moguće je obaviti uz primjenu tradicionalnih i savremenih materijala koji ĉine skladnu cjelinu sa oĉuvanim elementima partera.

201 24.2. SMJERNICE ZA DRŢAVNU STUDIJU LOKACIJE DOLOVI Usljed velikog interesovanja vlasnika za turistiĉkom ali i stambenom izgradnjom na prostoru Dolova, a imajući u vidu prostorni obuhvat ovog katuna, ovim Planom predloţena je izrada Drţavne studije lokacije Dolovi, kao i granica maksimalnog obuhvata. Za sve postojeće objekte vaţe pravila definisana za ambijentalne cjeline u NP, opisana u poglavlju TakoĊe vaţe i sljedeća pravila: Vlasnička i urbanistička parcelacija i preparcelacija Jedan od vaţnih strukturnih elemenata graditeljskog nasljeċa sela u zaleċu jeste zateĉena podjela zemljišta na parcele. Parcelacija u mnogome determiniše samu arhitekturu koja se nad njom uzdiţe. Isto tako su i nekadašnje namjere graditelja da podignu ovakvu ili onakvu graċevinu, da grade pojedinaĉno ili da se udruţe i izgrade jednostavan niz, uticale na parcelaciju. Na drugoj strani, raspoloţivo zemljište je determinisalo i same namjere, privodeći potrebe i aspiracije realnim okvirima nekadašnjeg ţivota i njegove moći. Sasvim je sigurno da su i stari imovinski odnosi i konkretna vlasništva nad pojedinim zemljištima uticali na to šta se moţe i koliko staviti pod kuću, koliko ostaviti slobodnim, koliku parcelu formirati. Postojeća parcelacija je takoċe posljedica odgovarajućeg prilagoċavanja i savladavanja orografskih, pedoloških, geoloških i hidroloških faktora. Ona sadrţi u sebi i odgovor na pitanje izgradnje suvomeċa i odvoċenja površinskih voda i niz drugih tehniĉkih odgovora. To znaĉi da u uslovima sela koja su iznikla na karstnom terenu, parcelacija ima i tehniĉku dimenziju. Sve to skupa znaĉi da je parcelacija odraz susticanja potreba i konfiguracije zemljišta i vlasniĉke potke. Sloţena iz većeg broja uzroka i ograniĉenja, parcelacija je jedan od elemenata nasljeċa koji treba da se ĉuva. Ovdje treba primijeniti sljedeće principe i pravila: Preparcelacija se ne vrši za zemljišta koja nijesu predviċena za obnovu, rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar tradicionalnog seoskog tkiva. To znaĉi da se preparcelacija ne vrši za podruĉje tradicionalnih kuća sa baštom na tarasastim vrtovima (potkutnjica), podruĉja zaštićenog kulturnog dobra, niti za podruĉja sa prirodnom posebnošću; Preparcelacija ne moţe da se vrši ukoliko postojeće parcele mogu da zadovolje traţene zahtjeve koji se odnose na uslove obnove, rekonstrukcije i izgradnje objekata; Preparcelacija ne moţe da se vrši za zemljišta ĉiji se vlasnici nijesu izjasnili da ţele preparcelaciju; Preparcelacija se vrši sa ciljem da se formiraju takve vlasniĉke parcele koje će sa urbanistiĉkog stanovišta nakon procesa preparcelacije biti u stanju da odgovaraju zahtjevima postavljenim u zadnjem dijelu ovog teksta (gdje se daju elementi za urbanistiĉko tehniĉke uslove za obnovu, rekonstrukciju i izgradnju); Preparcelacija treba da se izvrši u granicama poĉetno ţeljenih parcela, pri ĉemu spoljne granice ĉitavog obuhvata ne smiju da se mijenjaju; Preparcelacija se vrši za one parcele za koje su se njihovi vlasnici izjasnili da ţele da se njihovo zemljište preparceliše, kako bi na njemu mogli bolje da grade; Preparcelacija treba da se izvrši tako da se ne ugroze susjedne parcele. To znaĉi da ne smiju da se ugroze interesi na privatnim parcelama, na parcelama koje su zajedniĉke (komunice i sl.), niti na parcelama koje su javne (putevi i sl.), a koji su dati na zadnjim stranicama ovog teksta;

202 Preparcelaciju vrši organ opštine koji izdaje urbanistiĉke uslove i rješenje o lokaciji, na osnovu posebnog plana odnosno programa. Preparcelacija treba da se izvrši kao sastavni dio procesa izdavanja ovih dokumenata, pri ĉemu se finalno rješenje o lokaciji (unutar koga su i uslovi) moţe izdati samo nakon okonĉanog imovinsko pravnog postupka uknjiţenja vlasnika na parcele dobijene procesom preparcelacije. Drugim rijeĉima, rješenje o lokaciji se izdaje tek kada je poznat vlasnik novoformirane i preparcelacijom dobijene parcele. U procesu preparcelacije treba pribaviti mišljenje seoskog odbora o namjeravanoj preparcelaciji. Regulaciona i građevinska linija U ovako odreċenoj parcelaciji ne postoje posebni zahtjevi za postojeće objekte koji se obnavljaju, niti za objekte koji se rekonstruišu na starim kućištima kroz izgradnju novih kuća u gabaritu starih, jer su regulaciona i graċevinska linija zapravo definisane postojećim (zateĉenim) elementima urbanistiĉke regulacije. U sluĉaju izgradnje novih kuća unutar tradicionalnog tkiva, postoji jasan zahtjev da one svojim poloţajem i formom budu takve da poštuju pravila koja su data u kasnijem tekstu gdje se prikazuju elementi za urbanistiĉko-tehniĉke uslove. Prilikom ureċivanja dvorišta unutar starog tkiva, moguće je da se ograde postave iza regulacione linije, koja razdvaja privatnu parcelu od javne površine. Izgradnju na neizgrađenim prostorima predvidjeti prema sljedećim uslovima: Naselje shodno namjeni u potpunosti komunalno opremiti i urediti (urediti saobraćajnice kojima se meċusobno povezuju pojedini djelovi naselja i uspostaviti njihovu vezu sa glavnim putem; infrastrukturno opremiti prostor: dovod vode, odvoċenje i preĉišćavanje otpadnih voda, energetsko i elektronsko napajanje, odvoz otpada, i dr.). Izgradnju planski usmjeriti; treba imati u vidu da je prednost data plombiranju (popunjavanju prostora u okviru zateĉenog, postojećeg turistiĉkog tkiva) i kompoziciji graditeljskog fonda (rekonstrukcija - izgradnja na parcelama na kojima su zateĉeni ruševini ostaci ili postojeći objekti koji nijesu u funkciji). Svaka novogradnja treba da se gabaritom, oblikovanjem i materijalizacijom podredi susjednim zgradama (ukoliko stoji u izgraċenom dijelu naselja), odnosno da slijedi neposredno pejzaţno rješenje (ako je slobodnostojeći, tj. na otvorenom prostoru), a posebno ukoliko uĉestvuje u silueti predjela i to prvenstveno u vizurama sa glavnog puta. Objekte koji shodno namjeni, standardu i kategorizaciji iziskuju krupni gabarit, izuzev sportske hale, projektovati tako da se funkcionalno i oblikovno ne grade u jednom gabaritu već da se njihov gabarit dijeli na više prostornih jedinica u skladu sa programskom osnovom. Ukoliko program zahtjeva samo jedan veći gabarit, potrebno ga je vizuelno izlomiti/razbiti kako bi izgledao sastavljen iz više manjih jedinica, koje treba da budu bliţe arhitektonskim proporcijama zateĉenih, postojećih objekata i predmetnog prostora Ivanovih korita. Urbanistiĉki koncept planiranja izgradnje novih pojedinaĉnih objekata i grupacija mora uvaţiti tradicionalnu organizaciju i oblikovanje ambijentalne cjeline Dolovi i maksimalno se prilagoditi konfiguraciji terena, te ispoštovati pravilo nesmetanog pogleda i dubokih vizura na predio; Omogućiti izgradnju i ureċenja cjelina/ grupacija vrhunskog kvaliteta, meċusobno povezanih bogatim zelenilom i pješaĉkim planinarskim stazama; Na prostorima turistiĉke i mješovite namjene uvaţiti sljedeće urbanistiĉke parametre: površina parcele min 2000m², indeks zauzetosti zemljišta 0,15; izgraċenosti 0,30; parcele površine 2000m² mogu imati max BGP=3000m² i max 60 leţaja. Servisno-komunalne zone za potrebe turizma graditi disperzno u blizini većih kompleksa sa dobrim dostupom, indeks izgraċenosti do 0,50, indeks zauzetosti zemljišta 0,30, mogućnost gradnje dvoranskih objekata visine do 10m, ako ne narušavaju znaĉajne vizure pejzaţa, Na prostorima stambene namjene uvaţiti sljedeće urbanistiĉke parametre: površina parcele min 500m²; indeks zauzetosti zemljišta 0,10; izgraċenosti 0,20; BGP=100m², i jedna stambena jedinica; parcele površine 1000m² mogu imati objekat max BGP=200m² i dvije stambene jedinice. Polja solarnih kolektora i manja tehniĉka postrojenja moguće je postaviti na lokacijama manje vidljivosti, drugi plan dugog pogleda sa planinskih vrhova ili od mora (prirodna udubljenja terena), prije svega u sluĉaju kada, zbog potrebnih većih dimenzija ovih instalacija, nije moguće njhovo integrisanje u oblikovanju krovova, fasada ili urbanog mobilijara.

203 Visina objekta je ograniĉena na P+1, a u izuzetnim sluĉajevima (programski zahtjevi + zahtjevi koje nalaţe gradnja na zemljištu u nagibu) na P+1+Pk pri ĉemu je potkrovlje zapravo adaptiran tavan tj. iskorišćen prostorni kapacitet dobijen osnovnim rješenjem krova (bez nadziċivanja obodnih zidova). Na prostoru obuhvata zone detaljne razrade nije moguće predvidjeti objekte završene ravnim krovovima. Prilikom projektovanja potrebno je paţljivo oblikovati i petu fasadu. Krovove rješavati preteţno na dvije vode sa karakteristiĉnim nagibom od 27-33⁰, a izuzetno na ĉetiri ili kao sloţene. Za krovni pokrivaĉ predvidjeti tamnocrvenu kanalicu. Posebni uslovi za izgradnju objekata Da je parcela minimalne površine 500m²; Urbanistiĉka parcela na kojoj se gradi mora imati veliĉinu (minimalna površina shodno namjeni) i oblik koji omogućuje izgradnju objekta, sa pribliţnim odnosom strana od 1:1 do 1:2; Do parcele mora postojati kolski prilaz min širine 3,0m, koji obezbijeċuje vlasnik/korisnik parcele. da je širina parcele prema pristupnom kolskom prilazu min 15m; objekat je potrebno pozicionirati na obroncima obradive površine; objekat je gabarita u osnovi dimenzija cca 6,0-9,0x9,0-12,0m) i visine max dvije etaţe (P+Pk); Otvorene terase, stepeništa i balkoni se raĉunaju sa faktorom 0,25, loċe sa 0,5, potkrovlja bez nadzitka sa 0,75, i sa nadzitkom visine 1,2m sa 1,00; Procenat zauzetosti tla se raĉuna kao odnos ukupne površine gabarita svih objekata na parceli raĉunajući projekcije balkona i spoljnih stepenica i ukupne površine parcele; Minimalna udaljenost svakog dijela objekta od granice parcele je 5 m; Ukoliko na susjednoj parceli već postoji izgraċen objekat, novi objekat mora biti tako lociran da ne umanjuje kvalitet boravka i korišćenja u postojećem, ne smije mu zakloniti vidik, smanjiti osunĉanje, zakloniti svjetlost; Izbjegavati praksu krupnih, kvadratnih osnova (trakta dimenzija 9,00m); Predvidjati kamen kao osnovni ili preteţni materijal nosivih zidova; Predvidjati upotrebu kamenog materijala oko otvora ( pragovi ); Posebnu paţnju posvetiti detaljima glavnog ulaza portala; Izbjegavati balkone duţ ĉitavih fasada; Otvore prozora i vrata dimenzionisati prema klimatskim zahtjevima i njihovo zatvaranje predvidjeti tradicionalnom stolarijom (odleţale borove graċe), dvokrilnom, sa podjelom na tzv. polja; Predvidjeti da svaki objekat mora imati sopstvenu septiĉku jamu; Predvidjeti izradu bistjerne (cisterne) za sakupljanje kišnice; U cilju stimulisanja obnove tradicionalne ili organske poljoprivrede dozvoljeno je formiranje pomoćnih objekata na parceli iskljuĉivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje (za sakupljanje i preradu meda, mlijeka, voća, povrća, ljekovitog bilja; za ĉuvanje alata za obradu zemlje; i dr.). Svi ovi elementi, kojima se propisuju osnovne karakteristike, tehniĉki elementi i detalji konstrukcije i završne obrade su samo okvirni, orijentacioni primjeri koji treba da posluţe kao najšira osnova za izradu Planskog dokumenta. U izboru najpogodnijeg tipa objekta potrebno je koristiti sve dosad potvrċene korisne elemente tradicionalne kuće, bitne za racionalno korišćenje zemljišta i stvaranje novih pejzaţa kao i oĉuvanje starih. Ograđivanje i ozelenjavanje Preporuka je da se parcele ne ograċuju, a izuzetno da se ograċuju suvomeċom, drvenom ili ţivom ogradom. Zidane i druge vrste ograda postavljaju se iza regulacione linije, i to tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na parceli koja se ograċuje. Vrata i kapije na uliĉnoj ogradi ne mogu se otvarati izvan regulacione linije.

204 24.3. SMJERNICE ZA IDEJNA URBANISTIĈKO-ARHITEKTONSKA RJEŠENJA ( ECO LODGE ) Opšti principi i faktori u procesu projektovanja ECO Lodge naselja Na poĉetku je neophodno uraditi analizu i procjenu prirodnih uslova date lokacije, kroz analizu klimatskih uslova, konfiguracije terena, vegetacije, sastava zemljišta, blizine površinskih voda i podzemnih tokova i njihovih kapaciteta, blizine saobraćajnica i tipova transportnih sredstava, rezervi i kapaciteta energetskih resursa i dr. Zoniranje prostora se ne moţe kvalitetno obaviti bez poznavanja specifiĉnih klimatskih zahtjeva neophodnih za planirane aktivnosti. Klimatska analiza je direktno povezana sa vaţećom regulativom i propisima, mjerama za zaštitu okoline i opštim planovima razvoja. Analiza klimatskih uslova lokacije obuhvata podatke o nadmorskoj visini, orijentaciji i broju sunĉanih ĉasova, pravcu i brzini vjetra i uticaju dominantnih vjetrova i njihovih frekvencija, opsegu spoljnih temperatura, koliĉini vodenog taloga, oblaĉnosti, magli i dr. Mikroklimatska odstupanja su najĉešće posljedica razlike u nadmorskoj visini odreċenih lokacija, nagibu terena i njegovoj orijentaciji, konfiguraciji, blizini velikih vodenih površina i sl. Usljed navedenih karakteristika pojavljuju se i razlike u dnevnoj temperaturi vazduha, izloţenosti vjetru i sunĉevom zraĉenju, što sve znaĉajno utiĉe na energetske potrebe objekta. Neke od projektantskih odluka su i npr. ukoliko lokacija nudi dobru ekspoziciju prema jugu, projektom treba obezbijediti maksimalnu apsorpciju Sunĉevog zraĉenja u toku grejne sezone i na taj naĉin se mogu ostvariti znaĉajne energetske uštede, kroz tzv. pasivni zahvat. Ukoliko je lokacija izloţena jakim vjetrovima u proljeće, jesen ili tokom zime, prema vjetru treba da budu okrenute površine objekta koje omogućavaju najveći otpor. U sluĉaju jakog uticaja vjetra kao zaklon mogu posluţiti i karakteristike zemljišta, kao što je nagib, vegetacija i sl. Kompleksnost samog procesa projektovanja jasno ukazuje na neophodnost multidisciplinarnog pristupa u toku svih faza procesa projektovanja bez obzira na veliĉinu i vrijednost projekta ili investicije. Svakoj od navedenih analiza je potrebno pristupiti odgovorno i temeljno. Greške i propusti nastali u poĉetnim fazama procesa projektovanja u daljim fazama se umnoţavaju i mogu dovesti do povećanja troškova u toku korišćenja i odrţavanja objekta, sa neţeljenim posljedicama po pitanju komfora i uticaja na okolinu, tj. same odrţivosti projekta. Pod opštu odrednicu turistiĉko naselje uvedena je kategorija selo Camin (zidanje u kamenu). Ova kategorija omogućava preduzetnicima da uĉestvuju u ciljanom razvoju turizma zasnovanom na prirodi. Camin Village smatra se za specifiĉan brend turistiĉkih smještajnih kapaciteta u primorskom i centralnom regionu Crne Gore. Za potrebe razvoja kvalitetnog turizma u Nacionalnim parkovima u klasifikaciju je uvrštena i kategorija eko-koliba. Eko-koliba predstavlja meċunarodni standard; to je specijalizovani hotel ili hotelsko naselje zasnovano na prirodi, sa definisanim ekološkim kriterijumima, gradnjom niskog stepena uticaja, sa korištenjem obnovljivih energetskih izvora i naprednih tehnika gradnje koje koriste sunce za grijanje i vjetar za klimatizaciju, koje koriste lokalne graċevinske materijale i koje imaju izgled usaglašen sa pejzaţom. Minimalni smještajni kapaciteti iznose 7 soba odnosno 14 kreveta, a gornja granica je 30 jedinica sa najviše 50 kreveta. Eko-kolibe integrišu ekološke, odrţive turistiĉke aktivnosti sa komercijalnim poslovanjem. *** Za Izradu Idejnih urbanistiĉko-arhitektonskih rješenja turistiĉkih katuna Parka i ulazno-kontrolih punktova definisana su sljedeća pravila i smjernice: Opšta pravila grupacije turistiĉke namjene neophodno je paţljivo oblikovati i pozicionirati u ambijente visokog arhitektonskog i hortikulturnog kvaliteta; urbanistiĉki parametri turistiĉke namjene su sljedeći: indeks zauzetosti zemljišta 0,15-0,30 i indeks izgraċenosti 0,35-0,60. moguće je planirati dvoranske objekte visine do 10m, ako ne narušavaju znaĉajne vizure pejzaţa,

205 servisno-komunalne zone za potrebe turizma graditi disperzno u blizini sa dobrim dostupom, indeks izgraċenosti do 0,50, indeks zauzetosti zemljišta 0,30; polja solarnih kolektora i manja tehniĉka postrojenja moguće je postaviti na lokacijama manje vidljivosti, drugi plan dugog pogleda sa planinskih vrhova ili od mora (prirodna udubljenja terena), prije svega u sluĉaju kada, zbog potrebnih većih dimenzija ovih instalacija, nije moguće njhovo integrisanje u oblikovanju krovova, fasada ili urbanog mobilijara. Principi prostorne organizacije Grupaciju objekata organizovati u neposrednoj blizini planinskog puta sa kojeg treba da bude riješen i pristup recepciji sa prihvatnim parkirališnim površinama. Nezavisno od pristupa za posjetioce, potrebno je obezbjediti ekonomsku saobraćajnicu (pristupna saobraćajnica za dostavu). Kolski saobraćaj zaustaviti sa parkiralištem i kruţnim tokom ispred recepcije, tako da pristupne površine objektima smještaja budu riješeni iskljuĉivo preko pješaĉkih površina. Objekte zajedniĉkih sadrţaja pozicionirati disperzivno unutar predmetne grupacije, a pristup njima takoċe predvidjeti preko pješaĉkih površina. To naravno ne iskljuĉuje kretanje servisnih i interventnih vozila unutar samog naselja za potrebe odrţavanja. Osnovne namjene površina turizam; usluţno - komercijalni sadrţaji; saobraćajne površine (servisne i pješaĉke komunikacije); ureċene zelene površine. Koncept turističkog katuna Prema pravilima ECO Lodge koncept turistiĉkih katuna nudi mogućnost smještaja gostima koji ţele doţivjeti prirodu i tradicionalni naĉin ţivota - smješteni u ruralnim ali komfornim objektima. Osim usluge smještaja, gosti imaju priliku uĉiti tradicionalne recepte, baviti se poljoprivrednim i stoĉarskim aktivnostima (razlog istorijskog nastanka katuna), uţivati u sportu i rekreaciji na otvorenom ili se opuštati u prirodi. Program sadrţaja turističkog katuna Naselje katuna se sastoji od smještajnih jedinica (katuni kućice), wellness sadrţaja, zajedniĉkog prostora za druţenje, centralnog sadrţaja hrane i pića, servisnih sadrţaja (recepcija / administracija, back-ofhouse, najam opreme za sport/rekreaciju, itd.) i prostora na otvorenom (ljetni sjenik, štala / tor). Katun naselje sadrţi od 20 do 30 katun kućica sa smještajnim mogućnostima od 60 do 100 posjetilaca sa maksimalno m² bruto razvijene površine. Maksimalna dozvoljena spratnost objekata je P+1, pri ĉemu je krov nagiba max 33º ili P+Pk kada je krov nagiba 33º-45º. Forma planiranog rješenja Grupaciju je potrebno formirati po principu tradicionalne organizacije i urbanistiĉkog oblikovanja arhitektonskih cjelina i maksimalno se prilagoditi konfiguraciji terena, te ispoštovati pravilo nesmetanog pogleda i dubokih vizura na predio. Npr. poĉetak predloţene grupacije ĉini recepcija, u središtu su javni sadrţaji ( club house ), na krajnjim rubovima su: mini spa, nadstrešnica sa kaminom, štala / tor (nešto udaljenija od naselja). Objekti smještaja su orjentisani na naĉin da imaju slobodan pogled na dolinu i okolna brda. Unutar samog naselja nema prometa vozilima (izuzev servisnih vozila za snabdijevanje) već se isti ostavljaju na parking uz recepciju. Arhitektonski idejni koncept Projektovanje turistiĉkih katuna podrazumijeva standardizaciju u arhitektonskom dizajnu smještajnih jedinica i ostalih elemenata u naselju, kako bi se izbjegle neadekvatne koncepcije. Preporuĉuje se korišćenje simbola, arhitektonskih elemenata i autohtonih materijala na tradicionalan naĉin, sa unutrašnjim ureċenjem na višem nivou. Doslovno praćenje sadašnjeg izgleda katuna se ne preporuĉuje, zbog nemogućnosti obezbjeċivanja komfora katuna takvih veliĉina. Vrlo je vaţno arhitektonski osmisliti novi oblik, koji omogućava komfor sa jedne strane, a sa druge strane da nedvosmisleno pokazuje kulturu ruralne arhitekture. Lajt motiv je da svi tehnološki sistemi budu usklaċeni sa eko standardima EU posljednje generacije.

206 Materijalizacija i oblikovanje objekata savremena je reinterpretacija ruralne arhitekture katuna koji su karakteristiĉni za ovo podneblje. Objekte raditi najvećim dijelom u kamenu. Postament i konstrukciju objekata moguće je izvesti od armiranog betona ali je sva obrada u kamenu (nepravilni blokovi priklesanog kamena sive boje sloţeni u pribliţno pravilnim redovima na naĉin da odaju utisak «suvozida» (iskljuĉena je mogućnost fugovanja spojnica). Za krovni pokrivaĉ predvidjeti kamene ploĉe (autentiĉno rješenje) eventualno tamnocrvenu kanalicu. Budući da je kamen osnovni materijal za gradnju na ovom prostoru, to će oblikovanje enterijera i eksterijera u najvećem djelu biti odraz tog materijala SMJERNICE ZA PRISTUPNE ZONE PARKU Glavni ulazi: Krstac Bjeloši Sekundarni ulaz: - Majstori (uz stanicu ţiĉare) Ulazni punktovi mogu imati sljedeće sadrţaje: - naplatu ulaznica - informativnu taĉku - suvenirnicu, izloţbeni prostor - manju ugostiteljsku uslugu - sanitarni prostor - prostor za odmor i okupljanje/edukacija na otvorenom (nadstrešnice) - prostorije nadzorne sluţbe Parka i sluţbe spašavanja - parkiralište i druge sadrţaje potrebne za rad Javne ustanove Parka. Glavni ulazi sadrţe minimalno sljedeće funkcije: naplata ulaznica, informativna taĉka, sanitarije, parkiralište, prostor za odmor posjetilaca (nadstrešnica, klupe), nadzorna stanica. Sekundarni ulazi sadrţe minimalno informatvnu taĉku i prostor za odmor posjetilaca (nadstrešnica, klupe). Ulazne i prateće funkcije ureċuju se u postojećim zgradama i na prostoru neposredno uz njih, a parkirališni prostor mora se urediti uz postojeću javnu saobraćajnicu na površini koja nije obrasla šumom. Sadrţaj pojedinih ulaznih punktova definisaće se planom i programom upravljanja, odnosno uslovima nadleţne sluţbe. Površina je definisana sadrţajima. Oblikovanje je potrebno prilagoditi pejzaţu i lokalnim uslovima, te posebno koristiti tradicionalni materijal (preteţno kamen za fasadne zidove a minimalno za pristupnu fasadu i drvo za krovnu konstrukciju i stolariju) SMJERNICE ZA ZAŠTITNU ZONU PARKA Na neizgraċenim prostorima u zaštitnoj zoni Parka predloţena je izrada nekoliko Lokalnih studija lokacije turistiĉke namjene i to za: Belveder, Ţanjev do, Pode, Bjeloše, Bajice i Konak ili generalnom razradom za Njeguše u okviru izrade PUP-a Cetinje. U okviru prostora nove izgradnje, treba predvidjeti i turistiĉko-ugostiteljske, usluţne i servisne objekte i uz njih obezbjediti adekvatnu infrastrukturu, parking prostore i eventualno autobuska stajališta. U pripremi planova niţeg reda u zaštitnoj zoni NP, primijeniti pravila iz poglavlja ovog Plana ( Zona tradicionalne ruralne izgradnje sela i zaseoci ) URBANISTIĈKO-TEHNIĈKI USLOVI ZA POSTOJEĆE OBJEKTE (DIREKTNA PRIMJENA PLANA) Sve vrste intervencija na postojećim objektima ovim planskim dokumentom planirane su po principima uklapanja u arhitektonsko-ambijetalne vrijednosti prostora, kako ne bi konkurisali zateĉenim objektima koji se ĉuvaju i obnavljaju u autentiĉnom okruţenju, karakteristiĉnom za njihov istorijski kontekst. U cilju oĉuvanja i zaštite autentiĉnosti ambijentalne cjeline Parka, postojeći objekti koji se nalaze u ambijentalnoj cjelini ne mogu se rušiti radi izgradnje novih već se rekonstruišu do zadatih kapaciteta.

207 Izuzetno, u sluĉaju kada je postojeći objekat dotrajao ili je u ruševnom stanju, kada Investitor iskaţe zahtjev za njegovim rušenjem radi obnove istog, a po prethodno pribavljenom odobrenju o rušenju nadleţnog organa, objekat se moţe rekonstruisati prema uslovima ovog Plana. URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA REKONSTRUKCIJU KUĆIŠTA/RUŠEVINA Ovi uslovi podrazumjevaju obnovu uništenih djelova objekta na osnovu autentiĉne dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu i sadrţini. u Parku se nalaze brojna kućišta koja je potrebno obnoviti Rekonstrukcija ruševina je obnova ruševnih objekata kojima se uspostavlja gabarit, izgled i uvodi namjena kojom se ne ugroţava njegova arhitektonsko-ambijentalna vrijednost. Ovaj postupak podrazumjeva i uvoċenje adekvatne infrastrukturne opreme. IzvoĊenje ovih radova se smatra graċenjem. Imajući u vidu da se na samom objektu sagledavaju svi bitni arhitektonski elementi za njegovu rekonstrukciju (u pogledu horizontalnog i vertikalnog gabarita, rješenja krova, oblika i izgleda). Neophodno je da vlasnici ovih objekata uĉine parcelu pristupaĉnom i objekat saglediv, sa svih strana. Urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za rekonstrukciju ruševina/kućišta se mogu izdati na osnovu: Saĉuvanih materijalnih podataka na terenu (u pogledu horizontalnog i vertikalnog gabarita sagledivih na ruševnim ostacima objekta na parceli); Dokumentacije austrougarskih katastarskih podloga, ranijih dokumenata parcelacije, planova izgradnje, fotografija, kao i drugih izvora (literatura, privatne zbirke itd); Steĉenih urbanistiĉkih prava i principa urbanizacije prostora, u pogledu oĉuvanja vizura, osunĉanja, provjetrenosti. Uslovi za rekonstrukciju ruševina/kućišta glase: Rekonstruisani objekat je u pogledu gabarita (horizonatalnog i vertikalnog - spratnosti) prilagoċen zateĉenom stanju na terenu i sa postojećim okruţenjem predstavlja jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. U postupku njihove obnove graċenje prilagoditi tradicionalnim tehnikama i materijalima - kamen, drvo, crijep ili savremenim materijalima koji u finalnoj obradi podraţavaju primijenjena rješenja iz tradicionalne arhitekture (kuća u kamenu sa kosim krovom, krovnog pokrivaĉa od kanalice, otvori prozora i vrata u kamenom okviru, i dr.). Ukoliko su neke fasade obraċene u malteru potrebno je odabrati boje maltera koje se uklapaju u ukupnu sliku predmetne zgrade i neposrednog okruţenja (patinirane boje terakote ili boji koja je u tonalitetu sliĉna boji kamena (beţ, oker-sivo). Gabarit, oblik, forma i izgled su jednostavni, svedenog kubusa, ravnih linija i izgleda fasada koje u svim elementima podraţavaju zateĉeno rješenje. Fasade izvoditi u punim kamenom zidanim platnima sa pravougaonim otvorima koji su u etaţi prizemlja dimenzija svijetlog otvora max 70x100 cm, oblikovani u kamenim okvirima iz više elemenata. Dispozicija, oblik i proporcije otvora prozora i vrata imaju znaĉajnu ulogu u oblikovanju fasada. Otvore prozora prema broju, rasporedu i oblikovanju prilagoditi tradicionalnom rješenju (dvije, tri ose). Iskljuĉuje se mogućnost formiranja otvora velikih površina, okrugli ili kvadratni prozori; panorama-prozori ne odgovaraju graċevinama u istorijskom ambijentu i negativno utiĉu na ukupan

208 izgled ambijentalne cjeline. Otvore predvidjeti u kamenim okvirima a njihovo zatvaranje stolarijom. Rješenje krova predvidjeti po uzoru na tradicionalno, simetriĉan krov na dvije vode. Krovnu konstrukciju raditi od drvenih nosaĉa, sa nagibom krova od min 33⁰ do max 45⁰. Iskljuĉivo u okviru prostornih uslova osnovnog rješenja krova moguće je adaptirati tavan u potkrovlje za stanovanje. Osvjetljenje etaţe potkrovlja, pored postojećih otvora na kalkanskim zidovima, predvidjeti leţećim krovnim prozorima. Za krovni pokrivaĉ predvidjeti kamene ploĉe ili tamnocrvenu kanalicu. Stolariju predvidjeti kao dvokrilnu sa podjelom na polja, a otvore vrata kao puna ili poluzastakljena. Iskljuĉuje se mogućnost upotrebe bravarije, jednokrilnih otvora bez podjele kao i jedinstvenih staklenih krila krupnih proporcija (panoramski stakleni otvori). Iskljuĉuje se mogućnost formiranja balkonskih otvora u nivou etaţe potkrovlja. Zaštitu otvora od sunca predvidjeti drvenim škurima. Iskljuĉuje se mogućnost upotrebe roletni. Boja spoljašnje stolarije je tamno zelena. Parcele se ograċuju punom zidanom ogradom u kamenu do visine od 1.8 m (raĉunajući od kote trotoara). U okviru ogradnog zida ulazni portal je blago naglašen, nadvišenjem za cca 40cm, max 2 reda kamena. URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA OBNOVU KARAKTERISTIĈNE TRADICIONALNE KUĆE Ovi uslovi predstavljaju prilagoċavanje novoj namjeni, funkciji i/ili standardima dijelatnosti, bez bitne promjene izgleda. IzvoĊenje ovih radova se smatra graċenjem. Ovim Planom se utvrċuju sljedeći uslovi za obnovu: Pri adaptaciji obavezno zaštititi, oĉuvati i prezentovati originalno, tradicionalno rješenje (osnovni gabarit i masivnu konstrukciju kao i materijale korišćene u finalnoj obradi). Na djelovima koji se adaptiraju podraţavati materijale i izvornu tehniku zidanja, a sve prema tradicionalnom rješenju, tj. obradu uskladiti sa primijenjenim karakteristiĉnim tradicionalnim rješenjima za predmetne ambijentalne cjeline. Materijali koje treba koristiti pri adaptaciji su tradicionalni: kamen, drvo, a samo izuzetno u cilju povećanja stabilnosti i ukrućenja, giter blok i betonske ili ĉeliĉne elemente konstrukcije, koji u zavisnosti od cjelovitosti rješenja mogu ostati vidni - sagledivi ili ne. Adaptacija postojećih etaţa tavana u potkrovlja za stanovanje moguća je iskljuĉivo u okviru prostornih uslova osnovnog rješenja krova (bez nadzitka). Osvjetljenje obezbijediti prozorskim otvorima na kalkanskim zidovima i leţećim krovnim prozorima. Iskljuĉuju se rješenja osvjetljenja prozorskim otvorima u ravni fasade - tipa viċenica ili povuĉenih tipa lukjerna ili badţa. Formiranje novih otvora na fasadama, a koji ne ugroţavaju steĉena prava susjeda, moguće je po uzoru na tradicionalna rješenja (u kamenom okviru, pravougaoni, dvokrilni sa podjelom na polja). Iskljuĉuje se mogućnost formiranja balkonskih otvora u nivou etaţe potkrovlja. Rekonstrukcija sa ograničenim širenjem - interpolacijom Ovaj oblik intervencije primjenjivaće se na pojedinim lokacijama ruralnih naselja na podruĉju Parka (Kuk, Veliki Bostur, Mali Bostur) kod kojih je, u cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, zaštite prirodne sredine i kulturne baštine i zaštite vodozaštitnog podruĉja, neophodno ograniĉiti dalji rast. Oblik intervencije rekonstrukcije sa ograniĉenim širenjem - interpolacijom primenjivaće se u cilju ograniĉenja nove gradnje, tj. formiranja novih zona za gradnju. Uz izvodjenje radova na obnovi ruševnih i odrţavanju postojećih objekata postoji mogućnost manje dogradnje i komunalnog opremljanja zemljišta (do max 10m² po stambenom objektu iskljuĉivo za potrebe infrastrukturnog opremanja). Smjernice za ostvarivanje ovog koncepta: Preparcelacija se ne vrši za zemljišta koja nijesu predviċena za obnovu, rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar tradicionalnog seoskog tkiva. To znaĉi da se preparcelacija ne vrši za podruĉje tradicionalnih kuća sa baštama na tarasastim vrtovima (potkutnjica), podruĉja zaštićenog kulturnog dobra, niti za podruĉja sa prirodnom posebnošću; Ove cjeline treba da se saĉuvaju u formi u kojoj se danas srijeću u svakom selu obuhvaćenom ovim Planom. One predstavljaju likovni i prostorno-funkcionalni sadrţaj tradicionalnog neimarstva, privrede

209 i hortikulture. Njihovo glavno obiljeţje, parcelaciju i mreţu suvomeċa koje formiraju terasaste vrtove, treba ĉuvati bez preparcelacije ili drugih intervencija koje bi narušile izvornost obrade partera; SuvomeĊe koje ĉine terase na kojima su vrtovi treba u graċevinskom pogledu i dalje odrţavati kao "meke" konstrukcije. Ekološki efekat ovih konstrukcija, protok hranljivih materija, protok vode i prolaz ţivotinja, treba da bude saĉuvan. SuvomeĊe ne treba da se zamjenjuju zidanim ili betonskim potpornim zidovima. Postojeće zgrade koje se na njima nalaze zadrţavaju se u površini i u gabaritu u kome su (uz mogućnost povećanja horizontalnog gabarita do max 10 m²). URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA ZAVRŠETAK KUĆE U IZGRADNJI Ovi uslovi se odnose na osavremenjene karakteristiĉne tradicionalne kuće najĉešće bez završene fasade. Za sve objekte koji su završeni ravnom betonskom ploĉom planirano je da se završe na tradicionan naĉin - kosim simetriĉnim krovom i pokriju kanalicom. Rješenje krova prilagoditi tipološkim karakteristikama arhitekture objekta (poduţne pravougaone osnove na dvije vode ili pribliţno kvadratne osnove na ĉetiri vode) i karakteristiĉnim elementima rješenja krova u pogledu nagiba krovnih ravni, min 33⁰ do max 45⁰, sa krovnim pokrivaĉem od tamnocrvene kanalice (iskljuĉuje se mogućnost postavljanja profilisanih limenih pokrivaĉa). Rješenje stolarije vrata i prozora planirati po uzoru na tradicionalna rješenja; dvokrilni otvori sa podjelom na dva ili tri polja i puna ili poluzastakljena vrata. Zaštitu otvora predvidjeti škurima, tipa puna ili finta grilja. Iskljuĉuje se upotreba roletni i bravarije. Nadstrešnice (neprimjerenog gabarita, oblika, materijala) ukloniti i/ili zamjeniti adekvatnim; Preoblikovati terase i balkone (koji se prostiru s kraja na kraj fasade), balkonske ograde (umjesto od betonskih elemenata koji podrţavaju stilske balustere drvene ili metalne jednostavne profilacije) i dr. Balkonske otvore u nivou etaţe potkrovlja preoblikovati u pravougaone prozorske otvore, krovni otvori oblikovani po uzoru na tradicionalna rješenja, tzv badţe. URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA ZAMJENU PROVIZORNOG OBJEKTA TRAJNOM KUĆOM U cilju poboljšanja izvedenog stanja definišu se mjere koje se preduzimaju u cilju uspostavljanja arhitektonsko-ambijentalne usaglašenost, tj. uklanjaju i/ili preoblikuju neautentiĉni arhitektonski djelovi i elementi, strani arhitektonskim karakteristikama ruralnog ambijenta i u suprotnosti sa tradicionalnim arhitektonskim vrijednostima Parka. Osnova objekta pravougaona, dimenzija cca 6,0x9,0 m, maksimalne spratnosti P+Pk. Raspored otvora prozora i vrata (jedna, dvije ili više prozorskih osa na glavnoj fasadi) njihove proporcije i veliĉinu (svijetlog otvora 70x100 cm), kao i izgled, obradu u kamenim okvirima (tzv. pragovi ) predvidjeti po uzoru na tradicionalna rješenja; Rješenje krova predvidjeti na dvije vode simetriĉnog nagiba, min 33⁰ do max 45⁰. Za krovni pokrivaĉ predvidjeti kamene ploĉe ili kanalicu tamnocrvene boje. Osvjetljenje etaţe potkrovlja, pored prozorskih otvora na kalkanskim zidovima, moguće je predvidjeti leţećim krovnim prozorima. Eventualno, moguće je rješenja krova sa krovnim otvorima tipa badţe, jer predstavljaju autentiĉnu arhitektonsku karakteristiku ovog prostora; Obradu fasada predvidjeti u kamenu, najmanje pristupne fasade, dok ostale mogu biti malterisane i bojene u svijetlom tonu. Rješenje stolarije vrata i prozora planirati po uzoru na tradicionalan rješenja; dvokrilni otvori sa podjelom na dva ili tri polja i puna ili poluzastakljena vrata. Zaštitu otvora predvidjeti škurima, tipa puna ili finta grilja. Ukoliko to nije autentiĉno rješenje onda predvidjeti zaštitu sa unutrašnje strane, tzv. škureta. Iskljuĉuje se upotreba roletni. Boja spoljašnje stolarije je tamno zelena, a moţe se prihvatiti boja tonirane stolarije dobijena zaštitnim premazom za drvo.

210 24.7. URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA FORMIRANJE VIDIKOVACA Lovćen, zahvaljujući svom dominantnom poloţaju u atraktivnom okruţenju, predodredjen je za panoramsko sagledavanje i doţivljavanje širih i uţih prostora. Skoro svi vrhovi, prevoji i pojedine pozicije na pristupima i serpentinama mogu biti vidikovci (Jezerski vrh, Brajići, Konjsko, Majstori (Murakovac), Dolovi, Kuk, Krstac, Hum, Trešteniĉki vrh). Na ovim lokacijama dopušteno je formiranje platformi koje su u funkciji sagledavanja širih prostora razliĉitih pejzaţnih karakteristika i ĉijom se realizacijom obezbjeċuje atraktivnost i unaprjeċuju sadrţaji Parka. Obiljeţavanje vidikovca se vrši informativnim tablama ĉiji će poloţaj, oblik i dimenzije biti propisani planom upravljanja Parkom. Oprema za sagledavanje podrazumijeva dvoglede, durbine. U formiranju mjesta vidikovca primjeniti koncept što manjeg ulaganja i što manjeg uticaja na prirodu u cilju što većeg uţivanja u prirodi. Materijali upotrijebljeni za graċenje treba da budu prirodni, preporuka je što manja upotrebe betona, a sve u cilju da se minimalno utiĉe na prirodu. Prilikom formiranja i ureċenja platforme vidikovca, uz neophodno obezbjeċenje ogradom potrebno je predvidjeti odreċen broj mjesta za sjedenje, dozvoljene su manje intervencije u smislu nivelacije terena i donošenja materijala za podlogu (zemlja, pijesak, šljunak). UreĊenje terena provoditi uz maksimalnu zaštitu drveća i grmlja, a mogući su i manji zahvati u terenu izgradnjom podzida, ogradnih zidova i zidanje postolja iskljuĉivo od kamena, iz lokalnog majdana u okruţenju, i/ili drveta. Prilikom postavljanja urbane opreme (klupe, stolovi, sjenici, kante za otpatke) voditi raĉuna da ona bude saĉinjena od autohtonog ili biomaterijala, uklopljena u postojeći ambijent URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA FORMIRANJE KAMP ODMORIŠTA Kamp odmorište je vrsta kampa namijenjena iskljuĉivo za šatore i kamp vozila / mobile home. U obuhvatu Plana prostori za kampovanje u šatorima identifikovani su na urbanistiĉkim parcelama UP30 i UP41 (detaljna razrada za Ivanova Korita), dok je za potrebe odmorišta kamp vozila definisan dio katastarske parcele 6405 K.O. Njeguši. Kamp treba da je udoban i ušuškan u bukovoj šumi, omeċen prirodnim razdjelnicama na terenu (kaskade, stijene) i putem koji vodi ka Dolovima ili ka nekom sadrţaju i šumi. Kamp odmorište sadrţi 5 kamp parcela za vozila i 2x20 parcela za šatore uz odgovarajuću komunalnu infrastrukturu, odnosno servisni punkt kojeg ĉine prikljuĉci za struju, za vodu za piće i tehniĉke vode i rezervoar za otpadne vode. Za prilaz kamping vozila parceli predvidjeti put od tucanika.

211 U izgradnji primjeniti koncept što manjeg ulaganja i što manjeg uticaja na prirodu u cilju što većeg uţivanja u prirodi. Materijali upotrijebljeni za graċenje treba da budu prirodni, preporuka je što manja upotreba betona. Predvidjeti korišćenje obnovljive izvore energije, zagrijavanje vode putem solarnih panela i proĉišćavanje fekalija sanitarnog ĉvora sve u cilju da kamperi minimalno utiĉu na prirodu. Uz kamp predvidjeti kompletan mobilijar sa sanitarnim objektom (ĉetiri tuša, toaleta i umivaonika) URBANISTIĈKO-TEHNIĈKI USLOVI ZA IZGRADNJU ŢIĈARE DUB (KOTOR) - CETINJE Prostorni plan Crne Gore je, u dijelu saobraćajne infrastrukture, postavio za cilj unaprjeċenje panoramskih puteva, koje treba tretirati kao sredstvo za razvoj turizma. Naime, izvanredni pejzaţi su jedna od jedinstvenih atrakcija Crne Gore, pa će se uspostavljanjem ''panoramskih puteva'' uvećati privlaĉnost turistiĉkih destinacija. Prostorni plan Nacionalnog parka Lovćen iz godine je smjernicama predvidio detaljna istraţivanja kojima bi se razmotrila mogućnost povezivanja Kotora sa podruĉjem Nacionalnog parka ţiĉarom. Na osnovu ovih smjernica uraċena je Studija izvodljivosti i Idejni projekat za ţiĉaru, koji je dobio saglasnost za realizaciju od strane sljedećih institucija: Opštine Kotor (br od godine), Prijestonice Cetinje (br / od godine), Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor (br. 251/ od godine), Republiĉkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Cetinje (br od godine), JP Nacionalni parkovi Crne Gore (br od godine), Ministarstva kulture (br od godine) i Zavoda za zaštitu prirode (br /2 od godine). 1. Izgradnja I faze trase ţiĉare podrazumijeva izgradnju: - 4 stanice (poĉetna - Dub, 2 meċustanice - Kuk i Ivanova korita i krajnja - Cetinje), - trase stubova i vodova sa širinom koridora od oko 6m. Poĉetna stanica Dub nalazi se u Grbaljskom polju, pribliţno 200 m od puta Budva Tivat i oko 500m od aerodroma u Tivtu, na 65 m nadmorske visine. Kompleks poĉetne stanice zauzima prostor od cca m², od ĉega je pod objektom oko 1.600m², 5.000m² je namijenjeno za parking kapaciteta 30 autobusa i 6.000m² za parking putniĉkih automobila. TakoĊe, treba planirati i dodatni prostor za prateće objekte koji će ovu lokaciju uĉiniti atraktivnijom za turiste. Spratnost objekta stanice je P+1 (prizemlje+sprat), sa bruto graċevinskom površinom od cca 2.100m². U okviru objekta predvidjeti prostor za: stanicu (ulaz-izlaz i transfer), informacioni pult sa blagajnom, javni prostor hol, sluţbene prostorije, skladište, svlaĉionice za osoblje, toalet za osoblje, javni toalet, prodavnicu i depo za gondole. MeĊustanica Kuk nalazi se na visoravni Kuk, na m nadmorske visine (prema grafiĉkom prilogu). Spratnost objekta stanice je P (prizemlje), sa bruto graċevinskom površinom od cca 600m². U okviru objekta predvidjeti prostor za: stanicu (ulaz-izlaz i transfer), informacioni pult sa blagajnom, javni prostor hol, sluţbene prostorije, skladište, svlaĉionice za osoblje, toalet za osoblje, javni toalet, prodavnicu, strujni relej i transformator. Medjustanica Ivanova korita nalazi se u samom centru Nacionalnog parka Lovćen, na m nadmorske visine. Udaljena je cca 400m od glavnog puta i oko 200m od hotela. Spratnost objekta stanice je P (prizemlje), sa bruto graċevinskom površinom od cca 1.500m². U okviru objekta predvidjeti prostor za: stanicu (ulaz-izlaz i transfer), informacioni pult sa blagajnom, javni prostor hol, sluţbene prostorije, skladište, svlaĉionice za osoblje, toalet za osoblje, javni toalet, prodavnicu, strujni relej i transformator. Ova stanica ima funkciju centralnog raskršća odnosno u njoj se završavaju dvije trase ţiĉare jedne koja dolazi iz Kotora i druge koja dolazi sa Cetinja. TakoĊe, perspektivno se planira i treća trasa koja će voditi do Njegoševog mauzoleja.

212 Zbog navedenog, ovu funkciju stanice treba uzeti u obzir prilikom odreċivanja kapaciteta prostora i putnika, koji direktno utiĉu na veliĉinu objekta stanice, ali da se zbog toga što se nalazi u NP Lovćen, mora strogo voditi raĉuna da se njena veliĉina, oblik i izgled, uklope prirodni ambijent. Lokacija za polaznu stanicu na Cetinju se nalazi direktno uz planiranu zaštićenu zonu (UNESCO-va svjetska kulturna baština) Cetinja. Kako se ne bi narušila ova lokacija (park, pozorište na otvorenom), stanica će se postaviti na oko 1,50 m ispod površine. Na ovaj naĉin i uz nasip prema parku, veliki dio bazne stanice u suštini nestaje u terenu. Samo vrh krova ostaje vidljiv kao horizontalna linija. Kako bi bio još manje vidljiv, krov stanice će biti pokriven slojem trave. Pored toga, osa kabla ţiĉare (duţina i visina) je tako postavljena da ne narušava otvorenu pozornicu (Ljetnja pozornica). Trasiranje stubova i vodova projektovati tako da se, što je moguće manje, posjeĉe šume kako bi se izbjegla degradacija ambijentalne cjeline, staništa i odreċenih vrsta ţivotinja. Objekte stanica projektovati u skladu sa tehniĉkim propisima, normativima i standardima za projektovanje ove vrste objekata, uz obavezno poštovanje ovih urbanistiĉko-tehniĉkih uslova. 2. Izrada tehniĉke dokumentacije za izgradnju objekta ţiĉare zahtijeva izuzetno paţljiv odnos prema prostoru, jer trasa ţiĉare prolazi kroz podruĉje zaštićene prirodne i kulturne baštine. Projektom postići vizuelno jedinstvo prostornog rješenja koje će istaći arhitektonski izraz predmetnog objekta uz poštovanje visokih standarda shodno njegovoj funkciji. Oblikovanje prostora i materijalizaciju projektovati u skladu sa namjenom i sadrţajem objekta, uz poštovanje vizuelnog jedinstva cjelovitog prostornog rješenja, na naĉin kojim će se potencirati identitet i arhitektonski izraz objekata, adekvatan njegovoj funkciji. Koristiti materijale koji odgovaraju ambijentu i obezbjeċuju adekvatnu zaštitu enterijera objekata. Arhitektonski volumen objekata paţljivo projektovati sa ciljem dobijanja homogene slike sa okruţenjem. Kolorit objekata uskladiti sa njihovom funkcijom, okolinom i klimatskim uslovima. Objekte projektovati u skladu sa tehniĉkim propisima, normativima i standardima za projektovanje ove vrste objekata. 3. Prije izrade tehniĉke dokumentacije izvršiti detaljno geodetsko snimanje terena. 4. Prije izrade tehniĉke dokumentacije potrebno je, shodno ĉlanu 7 Zakona o geološkim istraţivanjima (»Sluţbeni list RCG«, br. br.28/93, 27/94, 42/94, 26/07) izraditi Projekat geoloških istraţivanja tla za predmetnu lokaciju i elaborat o rezultatima izvršenih geoloških istraţivanja. 5. Objekti moraju biti graċeni prema vaţećim propisima za graċenje u seizmiĉkim podruĉjima. Proraĉune raditi na IX (deveti) stepen seizmiĉkog intenziteta po MCS skali. 6. Potrebno je obezbijeditii prilaz i upotrebu objekata licima koja se oteţano kreću ili se koriste invalidskim kolicima, u skladu sa ĉlanom 73. Zakona o ureċenju prostora i izgradnji objekata (»Sluţbeni list CG«, broj 51/08). 7. Za potrebe proraĉuna koristiti podatke Hidrometeorološkog zavoda o klimatskim i hidrološkim karakteristikama u zoni predmetne lokacije. 8. Tehniĉkom dokumentacijom predvidjeti mjere zaštite od poţara shodno propisima za ovu vrstu objekata. U cilju zaštite od elementarnih nepogoda postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ( Sluţbeni list CG, broj 13/07) i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda ( Sluţbeni list RCG, broj 8/93). 9. Tehniĉkom dokumentacijom predvidjeti rekonstrukciju dalekovoda 110 kv Podgorica - Cetinje i 110 kv Budva - Cetinje na mjestu ukrštaja sa planiranom ţiĉarom 10. Instalacione mreţe u objektima i van njih, na pripadajućim lokacijama, projektovati u skladu sa propisima, a prikljuĉenje na infrastrukturne sisteme prema uslovima koje je potrebno pribaviti od nadleţnih institucija. 11. Projekat poĉetne stanice u Grblju (Dub), zbog blizine aerodroma, mora da sadrţi mjere koje će obezbijediti bezbjednost vazdušnog saobraćaja.

213 12. Uslove za projektovanje saobraćajnica i saobraćajnih površina u zoni stanica, kao i prilaza stanicama, pribaviti od Direkcije za drţavne puteve. Saobraćajni uslovi za stanicu Dub su naroĉito bitni sa aspekta usaglašavanja lokacije polazne stanice Dub, da ne bi došlo do preklapanja planirane trase Brze saobraćajnice u zaleċu Crnogorskog primorja, kao i trase dalekovoda, sa trasom ţiĉare. 13. Sastavni dio projektne dokumentacije je i ureċenje terena na pripadajućoj lokaciji. Ozelenjavanje vršiti autohtonim vrstama, otpornim na ekološke uslove sredine, usklaċeno sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima. Predvidjeti odgovarajuće elemente urbane opreme, mobilijara, rasvjete i sl. na stanicama. Odabrani elementi moraju biti funkcionalno-estetski usklaċeni na namjenom i oblikovanjem objekta. 14. Shodno Zakonu o vodama ( Sluţbeni list CG, broj 27/07), prije izrade tehniĉke dokumentacije pribaviti vodne uslove od nadleţnog organa. 15. Shodno ĉlanu 7 Zakona o zaštiti na radu ( Sluţbeni list RCG, broj 79/04), pri izradi tehniĉke dokumentacije predvidjeti propisane mjere zaštite na radu u skladu sa projektnim zadatkom. Pri izgradnji objekta potrebno je izraditi Elaborat o ureċenju gradilišta u skladu sa aktom nadleţnog ministarstva, shodno ĉlanu 8 Zakona o zaštiti na radu ( Sluţbeni list RCG, broj 79/04). 16. Prilikom izvoċenja zemljanih radova neophodno je obezbijediti struĉan nadzor od strane arheološke sluţbe nadleţne institucije, kako bi se preduzele sve neophodne mjere za zaštitu arheološkog nalazišta saglasno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ( Sluţbeni list CG, broj 49/10). Ovo se posebno odnosi na lokalitete stanica ţiĉare na Ivanovim koritima (zona konaka Ivana Crnojevića sa starom nekropolom i crkva Sv. Preobraţenja sa gumnima) i Cetinju (zbog blizine kulturnog dobra (Mlin Ivana Crnojevića) moţe se pretpostaviti da predmetni prostor predstavlja dio poljoprivredno-ekonomskog gazdinstva Crnojevića). 17. Tehniĉkom dokumentacijom predvidjeti uslove i mjere za zaštitu ţivotne sredine u skladu sa odredbama Zakona o ţivotnoj sredini ( Sluţbeni list CG, broj 48/08) i Zakona o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu ( Sluţbeni list CG, broj 80/05) URBANISTIĈKO-TEHNIĈKI USLOVI ZA IZGRADNJU U KORIDORU DALEKOVODA 400 KV Gradnja dalekovoda 400KV sa optiĉkim kablom od Crnogorskog primorja do Pljevalja moţe imati odreċene negativne uticaje na prostor kroz koji prolazi. Iz tog razloga su za potrebe izrade DPP-a za koridor dalekovoda 40kV sa optiĉkim kablom, raċene studije za aspekt zaštite prirode i zaštite biodiverziteta u kopnenom dijelu trase dalekovoda/kabla. Pored prostorne distribucije vrsta i staništa koje su identifikovane po osnovu Bernske konvencije (EMERALD sajt Lovćen ) i direktive EU o habitatima, uzete su u obzir i tzv. ustaljene funkcionalno ekološke veze koje obezbjeċuju zone izmeċu ranije identifikovanih rezervata prve zone zaštite unutar NP-a. Po svom karakteru, te zone nijesu od najvećeg ekološkog znaĉaja za oĉuvanje vrsta-staništa koja se nalaze u njima, već za meċusobno povezivanje drugih, ekološki znaĉajnijih zona, a time i za obezbjeċenje ekološkog integriteta NP Lovćen. Ne zanemarujući ostale tipove habitata, po svom znaĉaju za obezbjeċenje ekološkog integriteta NP Lovćen istiĉu se šume, posebno šumski habitati koji su već identifikovani po osnovu Bernske konvencije (EMERALD sajt Lovćen ) i direktive EU o habitatima. Za izgradnju dvosistemskog 400kV dalekovoda Lastva Grbaljska Pljevlja kroz prostor NP Lovćen moţe se obezbijediti ekološki integritet za najvaţnije šumske i druge habitate u kontinuiranoj zoni sa meċusobnim povezivanjem definisane I zone zaštite i rezervata. Uticaj planiranog dalekovoda odraţava se kroz neminovne promjene u fiziĉkoj strukturi, a time i vizuelnoj percepciji pejzaţa i kroz moguća obezvrjeċenja njegovih ekoloških i kulturno-istorijskih vrijednosti.

214 S obzirom na znaĉaj objekta, kako u pogledu sigurnosti pogona i napajanja tako i u pogledu sigurnosti ljudi, objekata i imovine, Planom je predviċeno da se pri projektovanju i izgradnji treba pridrţavati svih vaţećih zakona i propisa koji regulišu predmetnu problematiku. Posebna paţnja će se posvetiti ukrštanju trase dalekovoda sa postojećim i planiranim dalekovodima, putevima, infrastrukturnim objektima te drugim znaĉajnim postojećim, ali i projektovanim objektima. Na dijelu trase koja prolazi kroz nacionalne parkove i osjetljiva podruĉja primijeniće se sve poznate metode i postupci koji će minimizirati uticaj dalekovoda na prirodni ambijent ( uklapanje u ambijent primjenom odgovarajućih premaza - boja za stubove, oblikom i visinom stuba, smanjenjem broja pristupnih puteva, voċenje dva dalekovoda na zajedniĉkim stubovima, i sliĉno). Pri transportu materijala na stubna mjesta potrebno voditi raĉuna da se u što je moguće većoj mjeri koriste postojeći i djelimiĉno zapušteni prilazni putevi, da se u što je moguće manjoj mjeri uzurpira i devastira postojeće obradivo zemljište i da se nastoji sa jednog prilaznog puta opsluţivati što veći broj stubova. Nakon izgradnje predmetnog dalekovoda potrebno je urediti trasu, odstraniti otpadni materijal i suvišni iskop na lokacije predviċene za deponovanje takvog materijala, popraviti eventualno oštećene puteve te rasformirati gradilište i urediti okolni teren. Teren koji je bio zauzet za vrijeme gradnje potrebno je dovesti u stanje koje je zateĉeno prije izgradnje. Teren oko stubnih mjesta treba dovesti u prvobitno stanje. Trasa je detaljno analizirana, posebno na osjetljivim podruĉjima nacionalnih parkova i odabranom širinom koridora 1 km je omogućeno dodatno eventualno pomjeranje ose trase unutar koridora tokom projektovanja. Preporuka je da se pri projektovanju uvaţe prirodne karakteristike terena kao i vlasniĉka struktura zemljišta radi lakše realizacije Projekta. Pri projektovanju i izvoċenu dalekovoda u okviru koridora precizno odrediti zone stubnih mjesta na naĉin da se obezbjedi najmanji negativni uticaj zavisno od konkretne lokacije. Izbjegavati doline koje se uobiĉajeno u praksi koriste kao pogodna mjesta i obzirom na konfiguraciju terena i malo plodnih porvšina u zoni koridora, u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati doline, vrtaĉe kako bi ostale rezervisane za poljoprivrednu proizvodnju, katune i sl. Stubna mjesta i voċenje dalekovoda kroz projekat prilagoditi na naĉin da budu najmanje vidljivi sa atraktivnih vidikovaca. U koridoru od oko 60 m ukupne širine (oko 30 m od ose dalekovoda) se ne dozvoljava gradnja stambenih i drugih objekata. Mogućnost gradnje van zone zaštite treba uskladiti sa vaţećim propisima. Obaveza investitora je da nakon izgradnje energetskog objekta sprovede geodetsko snimanje izvedenog objekta, izradi elaborat izvedenog stanja i preda na katastar gdje se vodi evidencija energetskih objekata katastar vodova, kako bi se sprijeĉile moguće kolizije istih sa planiranim objektima i aktivnostima na nekom podruĉju. U sluĉaju sprovoċenja bilo kakvih istraţnih radova izvoċaĉ radova je duţan pribaviti sve potrebne dozvole i napraviti popis objekata sa njihovim taĉnim poloţajem (koordinatama) kako bi se sprijeĉile eventualne štete na postojećim objektima. Za lociranje trase dalekovoda u nacionalnim parkovima mogu se koristiti trase postojećih visokonaponskih elektro-energetskih vodova. Obezbjediti optimizaciju prostornog lociranja stubnih mjesta na planiranoj trasi dalekovoda na naĉin da se izbjegne krĉenje šuma, kako u prostoru koji zauzima trasa dalekovoda, tako i sama stubna mjesta. Lociranje mreţe pristupnih puteva neophodnih za izgradnju i odrţavanje planiranog/ih dalekovoda treba obaviti na naĉin da se u nacionalnim parkovima koriste postojeći putevi u zoni postojećih 110 kv dalekovoda, uz eventualna proširenja manjeg obima, kako bi se izbjeglo krĉenje šuma i razoravanje pašnjaka / livada. Preporuĉuje se da objekti za skladištenje opreme i graċevinskog materijala za izgradnju dalekovoda sa optiĉkim kablom, kao i objekti za smještaj angaţovanih radnika lociraju van teritorije nacionalnih parkova i drugih zaštićenih prirodnih dobara. U taĉkama konflikta planirane trase dalekovoda s vodoprivrednim objektima potrebno je: kod postojećih (trenutno korišćenih) vodoizvorišta, uz konsultaciju s nadleţnim preduzećem, prema dokumentaciji o zonama sanitarne zaštite korigovati trasu.

215 kod potencijalnih vodoizvorišta angaţujući eksperte za hidrogeologiju utvrditi obim i teţinu konflikta dalekovoda s namjenom za vodosnabdijevanje. Prema dobijenim zakljuĉcima zajedno traţiti što optimalnije tehniĉko rješenje. kod objekata vodovoda postupati u skladu s Pravilnikom o odreċivanju i odrţavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograniĉenjima u tim zonama. kod eventualnih postojećih ribnjaka, postrojenja za flaširanje voda i sl. (u podlogama za izradu Plana takvi objekti u koridoru dalekovoda nijesu bili identifikovani) maksimalno udaljiti trasu dalekovoda, konsultovati subjekat koji njima gazduje. Siguronosna visina i sigurnosno rastojanje kod nadzemnih vodova je preporuĉeno prema Pravilniku o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kv do 400 kv ( Sluţbeni list SRFJ, broj 65/88 i Sluţbeni list SRJ, broj 18/92), U Izvještaju o SPU na ţivotnu sredinu, izmedju ostalog, date su sljedeće mjere zaštite: Poljoprivredne površine koje se nalaze ispod same trase dalekovoda (tj. ispod provodnika dalekovoda) mogu se koristiti samo kroz odreċene vidove poljoprivredne proizvodnje, kao što je korišćenje za ispašu, košenje i proizvodnju sijena, mehanizovanu obradu zemljišta i zasnivanja jednogodišnjih ili višegodišnjih ratarskih kultura, dok se ne mogu koristiti za podizanje voćnjaka, pogotovu voćnih vrsta sa visoko rastućim rodnim stablima, kao ni za podizanje privremenih ili trajnih infrastrukturnih objekata u poljoprivredi. Za sva stubna mjesta koja se budu locirala na poljoprivrednim površinama koje se intenzivno koriste ili će se iskorišćavati uz primjenu poljoprivredne mehanizacije većih gabarita (traktori sa prikljuĉcima i sl.) potrebno je iz sigurnosnih razloga predvidjeti nešto širi zaštitni pojas. Smanjenje šuma i šumskog zemljišta u zoni neposrednog uticaja trase dalekovoda potrebno je kompenzovati šumsko-uzgojnim radovima na šumskim zemljištima i goletima. Novu sadnju usmjeriti na podizanje šumskih staništa na šumskim zemljištima i goletima na bezbednoj udaljenosti od dalekovoda pri ĉemu se investitor mora obavezati da ponudi takva rješenja u biološkom i estetsko-vizuelnom smislu koja trasi dalekovoda, pored funkcionalnosti daje i pozitivnu estetsku karakteristiku. Sadnju drveća i šiblja obaviti sa odabirom materijala koja moţe dostići rast od oko 2.5 m, u kojima će biti zastupljene i zimzelene vrste šiblja i vrste sa gustom krošnjom, radi obezbeċenja gustine biljaka u starosti i zaštite terena, ali i doprinijeti estetskom ureċenju koridora trasa dalekovoda. Na mjestima gde trasa dalekovoda prolazi šumskim podruĉjem, odnosno terenom obraslim šikarom i niskim rastinjem, biće potrebno, izraditi odgovarajuću šumsku prosjeku. Pri tome je potrebno izvršiti ureċenje terena odvoţenjem trupaca i posjeĉene mase s lokacije trase, odnosno deponovanjem, da se sprijeĉi eventualno izazivanje poţara. Mjere za unapreċenje postojećeg stanja vegetacije pošumljavanje na šumskim zemljištima vršiće se izmještanjem sadnje na dozvoljenoj udaljenosti od ivice dalekovoda, odnosno na rastojanje koje dozvoljava rast šumskog drveća. Mjere za zaštitu stanovništva od dugoroĉne izloţenosti elektriĉnim i magnetnim poljima moraju biti dio procesa planiranja projekta, ukljuĉujući i odgovarajuće pozicioniranje dalekovodnih stubova u odnosu na naseljene oblasti i obrazovanje sigurnosnih tampon zona. Kao osnova za praćenje uticaja na ţivotnu sredinu potrebno je, u fazi projektovanja i izrade Studije procjene uticaja na ţivotnu sredinu, uraditi nultno mjerenje elektriĉnog i magnetnog polja na lokacijama na kojima se oĉekuje najveći uticaj dalekovoda na ţivotnu sredinu. Kako se na osnovu dosadašnjih razmatranja moţe zakljuĉiti da dalekovod nema uticaja na kvalitet vazduha, vode i zemljišta, nije potrebno vršiti praćenje kvaliteta istih SMJERNICE ZA RAZVOJ STOĈARSTVA NA PODRUĈJU NP LOVĆEN S obzirom na strukturu i obim raspoloţivih poljoprivrednih površina na prostoru zahvata Parka i njegove šire zone glavna poljoprivredna djelatnost biće stoĉarstvo i to upravo iz razloga što se jedino putem gajenja preţivara mogu efkasno iskoristiti niskoproduktivne površine (pašnjaci, kamenjari i dijelom šumska zemljišta) koja dominiraju na prostoru Parka. Iz navedenog razloga glavne stoĉarske grane treba da budu: govedarstvo, ovĉarstvo i kozarstvo. Optimalni model za razvoj stoĉarstva na ovom podruĉju treba da bude:

216 formiranje govedarskih farmi kapaciteta 5-7 muznih grla, sa orjentacijom na proizvodnju i preradu mlijeka(u široj zoni Parka bar još farmi), formiranje kozarskih farmi kapaciteta priplodnih grla, orjentisanih na proizvodnju jarećeg mesa i mlijeka, odnosno kozjeg sira (u zoni Parka bar još farmi) i formiranje ovĉarskih farmi kapaciteta priplodnih grla i proizvodnju jagnjećeg mesa (u široj zoni Parka bar još farmi). Slijedi pregled naĉelnih potreba za zasnivanje i funkcionisanje razliĉitih modela farmi, te obim oĉekivanog prihoda. 1. Model govedarske farme: Pravac proizvodnje Kapacitet farme Izbor rase Proizvodnje po grlu Struktura grla na farmi Potrebne poljoprivredne površine Tip i veliĉina potrebnog objekta Oprema i mehanizacija Proizvodnja mlijeka i telećeg/junećeg mesa 5 muznih grla SmeĊa rasa (brown swiss) ili simentalac ili sivo tirolsko 4500 kg mlijeka 5 krava, 2 junadi, 2-3 teladi 7 ha livada za proizvodnju sijena (u vlasništvu ili u zakup ili dokup nedostajućih koliĉina kabaste hrane), 20 ha pašnjaka 100 m 2 objekta ĉvrste gradnje, zatvoren ili poluotvoren Oprema za muţu, samohodna kosaĉica, motokultivator ili manji traktor Potrebne investicije 5 muznih grla 5 x 1500 eura = 7500 Oprema i mehanizacija - oko 7000 Izgradnja i opremanje objekta Obim i vrijednost godišnje proizvodnje kg mlijeka za preradu ili 2000 kg sira u tipu njeguškog teleta (po 150 kg) i 2 juneta (po 300 kg) 2500, 1 izluĉena krava 1000 Godišnji obim troškova (hrana i dr. troškovi) 1600 / kravi 2. Model kozarske farme Pravac proizvodnje Kapacitet farme Izbor rase Proizvodnja po grlu Potrebne poljoprivredne površine Tip i veliĉina potrebnog objekta Oprema i mehanizacija Proizvodnja i prerada mlijeka i jarećeg mesa 70 muznih grla Alpina rasa ili melezi domaća balkanaskarasa x Alpina 250 kg mlijeka i 1,2 jareta / kozi 5 ha livada za proizvodnju sijena (u vlasništvu ili u zakup ili dokup nedostajućih koliĉina kabaste hrane), 25 ha pašnjaka 140 m 2 objekta od drveta ili ĉvrsta gradnja Oprema za muţu, samohodna kosaĉica, motokultivator ili manji traktor Potrebne investicije Priplodna grla Oprema i meahnizacija Izgradnja i opremanje objekta 6000 Obim i vrijednost godišnje proizvodnje Godišnji obim troškova (hrana i dr.) kg mlijeka za preradu ili 1400 kg sira u tipu njeguškog jaradi (po 18 kg) 4200, Izluĉenih grla / priplodnom grlu 3. Model ovĉarske farme Pravac proizvodnje Kapacitet farme Izbor rase Proizvodnja po grlu Proizvodnja jagnjećeg mesa 70priplodnih grla Oplemenjena sjeniĉka rasa 1,2 jagnjeta/ovci i 3 jagnjenja u dvije godine

217 Potrebne poljoprivredne površine 5 ha livada za proizvodnju sijena (u vlasništvu ili u zakup ili dokup nedostajućih koliĉina kabaste hrane), 25 ha pašnjaka Tip i veliĉina potrebnog objekta 150 m 2 objekta ĉvrste gradnje ili od drveta Oprema i mehanizacija Samohodna kosaĉica, motokultivator ili manji traktor Potrebne investicije Priplodna grla Oprema i meahnizacija Izgradnja i opremanje objekta 6000 Obim i vrijednost godišnje proizvodnje 100 jagnjadi kg sira izluĉenih grla 1500 Godišnji obim troškova (hrana i dr.) 120 / priplodnom grlu Imajući u vidu da se govori o proizvodnji koja se organizuje u široj zoni Nacionalnog parka, kao i ĉinjenici da se radi o poluintenzivnoj proizvodnji maksimalno oslonjenoj na korišćenje raspoloţivih resursa, proizvodnja na svim ovim farmama od starta treba da se zasniva na principima organske proizvodnje i da u najkraćem zakonskom roku (od 3 godine) budu certifikovane za organsku proizvodnju. Sve farme u toku prelaznog perioda i usklaċivanja proizvodnje sa principima organske poljoprivrede mogu da ostvare pravo na podsticaje koji se obezbjeċuju iz Agrobudţeta. Osim ovog, vlasnici farmi ostvaruju pravo na druge podsticaje, kao što su odgajivaĉke premije, korišćenje planinskih pašnjaka i sl. 25. FAZE I DINAMIKA REALIZACIJE Ovaj je plan u najvećoj mjeri pošao od utvrċenih smjernica Prostornog Plana Crne Gore kao i drugih relevantnih planskih dokumenata, a što je obrazloţeno u uvodnom dijelu Plana. Sve opštine treba da na osnovu ovog Plana utvrde prioritete i elemente razvojne politike sa ukljuĉenim mjerama realizacije Plana na njihovoj teritoriji, kako bi se izbjegli eventualni konflikti u prostoru. Koncept dat ovim planom je usklaċen sa vaţećim internacionalnim standardima i normama kojih je potpisnik Crna Gora i omogućava usklaċivanje regulacije prostora u Crnoj Gori sa pozicije evropskog zakonodavstva. Pri realizaciji ovog planskog dokumenta pridrţavati se sljedećeg: Na osnovu ovog Plana sve opštine odnosno šire podruĉje Parka treba da definišu kljuĉne projekte za podršku realizaciji ovog plana sa pozicije sada otvorenih ali i oĉekivanih projekata EU (IPA, INTERREG i drugi projekti finansiranja EU) u Crnoj Gori; Usaglasiti izradu prostornih urbanistiĉkih planova (ĉija je izrada u toku ili će biti) i razvojnih programa sa planskim ciljevima, vizijom i prioritetima ovog Plana; Obezbijediti sveukupnu organizaciono-institucionalnu podršku ostvarivanja ovog Plana nadleţnih drţavnih organa, lokalne samouprave i drugih crnogorskih institucija ovlaštenih za poslove praćenja i realizacije Plana; Formirati (ekstenzivne i centralne) baze podataka za praćenje i ocjenu realizacije ovog Plana; Formirati jedinstveni informacioni sistem u formi GIS-a za potrebe planiranja i kontrole izvoċenja svih projekata u prostoru Plana; Ovo je dugoroĉni plan ali i plan sa vrlo konkretnim projektima (uvodjenje ţiĉare u ovaj atraktivni planinski prostor). Stoga je dinamika njegovog sprovoċenja povezana sa opštim politiĉkim i privrednim procesima u Crnoj Gori ĉija će Vlada ovom Planu odnosno njegovoj realizaciji davati prostor u mjeri koliko je isti trţišno izvodljiv, profesionalan i primjeren globalnim rješenjima planiranja i razvoja planinskih podruĉja od ĉega će zavisiti i eksterna podrška Planu. Osim privatnim domaćim i stranim investitorima, ovaj je Plan zbog primijenjenog koncepta odrţivosti razvoja planinske poljoprivrede, prilagoċen aplikacijama za razliĉite evropske fondove, posebno na polju infrastrukture i zaštite ţivotne sredine. Za utvrċivanje realnih faza i dinamike realizacije Plana u obzir su uzeti sljedeći kljuĉni argumenti: drţavna politika razvoja Crne Gore kao ekološke drţave na osnovama odrţivog razvoja

218 potreba usaglašavanja ovog Plana sa drţavnim institucijama i agencijama, opštinskim organima, stanovništvom podruĉja Plana i konaĉno zainteresovanim privatnim sektorom odnosno privrednim subjektima na prostoru Plana; potrebe usaglašavanja Prostornih planova opština nakon donošenja ovog Plana; trţišna analiza koja je nesumnjivo potvrdila da se ozbiljniji oporavak trţišta investitora i posebno trţišta nekretnina u Crnoj Gori moţe oĉekivati tek za 3 do 4 godine. U tom kontekstu se mogu definisati logiĉne vremenske faze realizacije ovog Plana, a koje poĉinju da teku tokom godine: Period od naredne 3 godine se moţe definisati kao "start up" period gdje se, osim donošenja i harmonizacije Plana sa ostalim drţavnim i lokalnim planovima, mora pripremiti interna i eksterna promocija projekta ţiĉare Kotor Cetinje. Ovaj period ukljuĉuje i dodatno kandidovanje dijela prije svega infrastrukturnih projekata prema budţetu Crne Gore, ali i meċunarodnim fondovima kao i na projekat razvoja lokalnog kapaciteta i projekte zaštite prirodnih i kulturnih resursa ovog podruĉja. Takodje, mogu se aktivirati i projekti u poljoprivrednoj proizvodnji, ukljuĉujući sertifikaciju proizvoda. Drugim rijeĉima, zbog trenutne trţišne depresije, ovaj se inicijalni period ocjenjuje kao period dalje profesionalne pripreme projekta ţiĉare kako bi se isti ukljuĉio na trţište domaćeg i internacionalnog kapitala. Realizacija svih planiranih sadrţaja u okviru Nacionalnog parka, a posebno onih koji su u direktnoj funkciji Parka, moţe biti nezavisna od realizacije sadrţaja na širem području. Takav pristup omogućava nesmetanu realizaciju planskog koncepta PPPN u periodu od narednih 5 godina. Period od 5 do 10 godine plana, gdje će se uglavnom aktivirati projekti turistiĉkih katuna kao i projekti inicijalne infrastrukture. Nadalje, oĉekuju se projekti turistiĉke infrastrukture predloţene ovim planom, posebno planinski putevi i staze, vidikovci, poĉetak revitalizacije nekoliko eko-etno sela uz pomoć drţavnih i internacionalnih fondova. Treća faza realizacije ovog Plana od 11 do 20 godine, se moţe oznaĉiti već kao zrela faza gdje se razvijaju ostali projekti turistiĉkog programa saglasno trţišnim uslovima, ali i nastavak aktivne poljoprivredne revitalizacije prostora usmjeren na stvaranje dodatnih vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, ukljuĉujući aktivniji izlazak poljoprivredne proizvodnje na strano trţište.

219 Sintezni grafiĉki prilog

220

221 Prilog: PROGRAMSKI ZADATAK

222 Detaljna razrada lokaliteta Ivanova korita DETALJNA RAZRADA LOKACIJE IVANOVA KORITA 1. UVODNI DIO Ivanova korita primarni turistiĉko-rekreativni centar i meċustanica ţiĉare Predmetna lokacija obuhvata podruĉje izvorišta Ivanova korita i prostor izgraċenih struktura djeĉjeg odmarališta. Pozicionirana je u pravcu i na raskrsnici svih najvitalnijih komunikacija u Parku i to ka: Mauzoleju, Njegušima i Cetinju, Krscu i Kotoru, ili preko Bjeloša ka Cetinju, Majstorima ka Budvi. satelitski snimak sa unesenom granicom obuhvata plana Prostor Ivanovih korita, zahvaljujući povoljnostima poloţaja i nadmorske visine, lakom pristupaĉnošću i dobrom saobraćajnom povezanošću, pruţa povoljne uslove za organizovanje rekreativno-turistiĉkih i obrazovno-kulturnih sadrţaja i odgovara zahtjevima za formiranje primarnog turistiĉkog centra Nacionalnog parka. U centralnom dijelu koncentrisana je zona rekreativno-turistiĉkih sadrţaja, kao što su Centar za posjetioce sa turistiĉko informativnim punktom, objekat JP Nacionalnog parka sa bungalovima, centar za odmor i rekreaciju djece, mali hotel i rezidencijalni apartman u ljetnjikovcu knjaza Nikole. Zona rekreativno-turistiĉkih sadrţaja proširuje se novim sadrţajima koji prate lokaciju stanice ţiĉare na Ivanovim koritima. Ovaj centar se oprema odgovarajućom saobraćajnom i tehniĉkom infrastrukturom kao i brojnim usluţnim djelatnostima. Ograniĉenja u okviru zone definisana su ureċenjem terena, pravilima graċenja, kao i uslovima oblikovanja i materijalizacije. 1

223 Detaljna razrada lokaliteta Ivanova korita pokriva površinu od 32ha (319710m²) i odnosi se na površine meċustanice ţiĉare, sadrţaje JU Nacionalni park Lovćen, JU Lovćen Beĉići i svih drugih mogućih korisnika. Planirani program turistiĉko-rekreacionih sadrţaja: Kulturni sadrţaji u rekonstruisanom manastirskom konaku; Mali hotel 3* 47 leţaja (rekonstrukcija objekta nekadašnjeg paviljona); Rekonstrukcija paviljonske kuhinje sa trepezarijom i smještajem (19 leţaja); Centar za posjetioce, prirodnjaĉki muzej, biblioteka rekonstrukcija planinarskog doma; Spotska sala (izgradnja sale na poziciji terena za male sportove); Centralne i usluţne djelatnosti ambulanta, hidrometeorološka stanica, pošta, banka; Poligon za male sportove (2 teniska terena, 2 igrališta za male sportove, fudbalsko igralište); Kamp odmorište za šatore i kamp vozila (mobile home); MeĊustanica ţiĉare Kotor Cetinje sa pratećim i više ugostiteljsko-usluţnih sadrţaja; Proširenje avanturistiĉkog parka; Park brdskog biciklizma sa servisnim centrom. Planirani prateći programi: Autobuska stanica; Parking prostori; Sportsko-rekreativni sadrţaji (park i staze za šetnju i planinarenje, trim staza, staza za sankanje i skijanje); Usluţni - u pogledu iznajmljivanja i servisiranja sportske opreme i rekvizita; Servisni u pogledu odrţavanja osnovne turistiĉke infrastrukture (za odrţavanje objekata, ureċenje slobodnih rekreativnih površina u Parku, servis komunalne infrastrukture). Urbanistiĉki koncept izgradnje turistiĉkih objekata i druga gradnja planirana je na naĉin da podraţava oblikovanje zateĉenih arhitektonsko-ambijentalnih cjelina u neposrednom okruţenju, Velikog i Malog Bostura, i maksimalno se prilagodi konfiguraciji terena, kao i da poštuje pravilo nesmetanog pogleda na pejzaţ i prirodu. Na lokacijama izgradnje turistiĉkih kapaciteta (gradnja po tipologiji slobodnostojeće vile, u nizu ili smaknutom nizu, ili kao grupacije) neophodno je primjeniti elemente tradicionalnog autentiĉnog oblikovanja i materijalizacije, tj. afirmisati prepoznatljiv ambijent sa objektima visokog arhitektonskog i hortikulturnog kvaliteta. Razvoju turistiĉke djelatnosti i posebno proširenju smještajnih kapaciteta u priliĉnoj mjeri doprinosi prostor koji je u urbanistiĉkom smislu predviċen za rekonstrukciju. Ovaj oblik intervencije primjenjivaće se na lokacijama znaĉajnih sadrţaja i kada druge intervencije nijesu moguće, a to su konak manastira, nekadašnji zdravstveni paviljoni, planinarski dom, ljetnja kuhinja. Preporuĉene lokacije za rekonstrukciju su sljedeće: na lokacijama kulturne i turistiĉke namjene uvaţiti pravila oblikovanja u svemu po uzoru na izvorna rješenja, a prema relevantnoj dokumentaciji (projekti, monografije, fotodokumentacija i dr.); 2

224 omogućiti ureċenje i gradnju grupacija/cjelina meċusobno povezanih komunikacijom pješaĉkih staza i bogatim zelenilom. Ostaci konaka Ivana Crnojevića, Preobraženska crkva i stara nekropola Paviljon za oporavak i lječenje 2. USLOVI U POGLEDU PLANIRANIH NAMJENA Ovim planom svaka urbanistiĉka parcela definisana je odreċenom namjenom, tako da su za cjelokupan prostor prepoznati sadrţaji, a time i aktivnosti koje će se na njoj odvijati. Pojedinaĉne namjene za urbanistiĉke parcele date su kroz posebne uslove za ureċenje prostora, u tekstualnom i analitiĉkom dijelu plana, kao i na grafiĉkim prilozima. Na predmetnom prostoru definisane su sljedeće namjene: površine za stanovanje malih gustina površine za centralne djelatnosti površine za turizam površine za kulturu površine za sport i rekreaciju zelene površine javne namjene zelenilo uz saobraćajnice zelene površine ograniĉene namjene - sportsko rekreativne površine šumske površine - šume sa posebnom namjenom površine za poljoprivredu površine za vjerske objekte površine kopnenih voda - izvorište vode površine saobraćajne infrastrukture površine komunalne infrastrukture (trafostanice, kontejnerska mjesta, hidro rezervoar) Površine za stanovanje su one koje su ovim planskim dokumentom namijenjene za stalno i povremeno (sezonsko, vikend) stanovanje. Ove površine predviċene su na naĉin da zaokruţe turistiĉko-rekreativni centar Nacionalnog parka. Na površinama za stanovanje predviċeni su i sadrţaji koji ne ometaju osnovnu namjenu, a koji sluţe potrebama stanovnika i posjetilaca Parka, i to; prodavnice, ugostiteljski objekti i zanatske radnje, poslovne djelatnosti koje se mogu obavljati u stanovima, za smještaj turista, kao i dr. poslovni sadrţaji koji se mogu smjestiti u prizemljima stambenih objekata; pomoćni poljoprivredni objekti za pripadajuće obradive površine; parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (stanovnika i zaposlenih) i posjetilaca. U okviru namjene stanovanje mogu se planirati objekti turizma po parametrima koji vaţe za namjenu turizam a u skladu sa planom šire teritorijalne cjeline. Površine za centralne djelatnosti su površine koje se ovim planskim dokumentom predviċaju za smještaj centralnih (pošta, banka, zdravstvena ambulanta i dr.) i upravnih djelatnosti - Upravne zgrade Nacionalnog parka i Centra za posjetioce. Prostorno ovi sadrţaji su organizovani u centralnom dijelu parka. Površine za turizam su površine koje su ovim planskim dokumentom namijenjene prvenstveno za razvoj turizma. Na površinama turistiĉko-rekreativnog naselja na Ivanovim koritima planirane su grupacije manjih objekata za smještaj turista (na poziciji gdje je Cetinjski Higijenski zavod na Ivanovim koritima imao 3

225 klimatsko ljeĉilište - Paviljon za oporavak i lijeĉenje lakših plućnih bolesnika godine) i to: paviljoni, organizovani i privremeni kampovi, planinarski i lovaĉki dom kuće, kao i ugostiteljski objekti. Usljed brojnih specifiĉnosti prostora NP prednost je data razvoju geoturizma i smještajnim kapacitetima po konceptu Eco Lodge, te se na ovim površinama ne mogu formirati hoteli i drugi turistiĉki kompleksi. Na ovim površinama mogu se planirati parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (gostiju, posjetilaca i zaposlenih). Površine za kulturu su površine koje su ovim planskim dokumentom namijenjene razvoju kulture i to prvenstveno u pogledu oĉuvanja lokalne tradicije naĉina ţivota i rada na prostoru Parka. Na ovoj površini, a nakon sprovedenih arheoloških istraţivanja i u skladu sa rezultatima nalaza, planira se rekonstrukcija konaka Ivana Crnojevića. U obimu ostvarenih prostornih kapaciteta moguće je smjestiti sadrţaje namijenjene za etno-zbirku, arheološko-etnološki park, galeriju, muzej, kao i njima pratećih poslovnih, komercijalnih i usluţnih djelatnosti. Površine za sport i rekreaciju su površine koje su ovim planskim dokumentom namijenjene razvoju sportsko-rekreativnih sadrţaja. Na ovim površinama mogu se planirati kompleksi i objekti za sportove na otvorenom i u zatvorenom prostoru, kao što su: - sportske dvorane; - sportski tereni za sportove na otvorenom; - ostali tereni, poligoni i površine za druge sportove; - trim staze i staze zdravlja ; - staze za voţnju bicikala (biciklistiĉke staze); - staze za skijanje, staze za sankanje, ski liftovi i ski ţiĉara; - pješaĉke planinske (obiljeţene) staze; - prateći objekti koji su u funkciji sporta i rekreacije (ostave za sportske rekvizite, toaleti, svlaĉionice, tuševi, kontrolni punktovi, spasilaĉki punktovi i sl.). Površine za zelenilo šume NP Šumske površine obuhvataju sve površine obrasle šumskim drvećem, odnosno površine na kojima je, zbog njihovih prirodnih osobina i ekonomskih uslova, najracionalnije da se uzgaja šumsko drveće, kao i površine koje su u neposrednoj prostornoj i ekonomskoj vezi sa šumom i ĉijem korišćenju sluţe. Šumske površine se dijele na privredne šume, zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom. Na ovim površinama, u III zoni zaštite prirode, dopušteni su objekti koji su u funkciji gazdovanja šumama, tj. djelatnosti ĉijom se realizacijom obezbjeċuje odrţavanje i unaprjeċivanje postojećeg šumskog fonda (uzgoj, zaštita, ureċivanje i korišćenje šuma, izgradnja i odrţavanje šumskih saobraćajnica) i unaprjeċivanje svih ostalih funkcija šuma. Moguće je graditi i planinarske i lovaĉke domove kuće. Zelene površine javne namjene zelenilo uz saobraćajnice ima zaštitnu ulogu na prostoru oko kolskih saobraćajnica, parking prostora i ţiĉare. Ţiĉara je infrastrukturni objekat saobraćaja za koju je formirana posebna urbanistiĉka parcela uz koju je obezbijeċena zelena površina javne namjene. Zelene površine ograniĉene namjene, tj. sportsko rekreativne površine, su namijenjene rekreaciji, turistiĉkom i izletniĉkom turizmu. Dozvoljeni su zahvati i radnje koji ne mijenjaju njena svojstva i namjenu. Dozvoljeno je postavljanje prenosive opreme sezonskog karaktera (klupe, stolovi, sportske oprema mreţe za badminton, stolovi za stoni tenis i sl.), ski lifta i druge opreme u funkciji sporta i rekreacije koja neće trajno uticati na izgled pejzaţa ili njegovu trajnu promjenu. Šumske površine sa posebnom namjenom namijenjene su nauĉnim istraţivanjima, nastavi, odmoru i rekreaciji, turistiĉkom i izletniĉkom turizmu. Na ovim površinama dopuštena je izgradnja objekata koji su u funkciji gazdovanja šumama, tj. djelatnosti ĉijom se realizacijom obezbjeċuje odrţavanje i unaprjeċivanje postojećeg šumskog fonda (uzgoj, zaštita, ureċivanje i korišćenje šuma, izgradnja i odrţavanje šumskih saobraćajnica) i unaprjeċivanje svih ostalih funkcija šuma. Moguće je graditi i planinarske i lovaĉke domove - kuće. Dozvoljena je gradnja i ureċivanje staza (biciklistiĉke, trim i pješaĉke staze), postavljanje opreme za djeĉiju igru (tobogani, ljuljaške i sl.), opremanje urbanom opremom (info-table, klupe, stolovi, sjenici, roštilji, kante za otpatke), uz maksimalno zaštitu drveća i grmlja. Dozvoljeno je formiranje avanturistiĉkog parka minimalne površine od 2ha koji neće svojim 4

226 aktivnostima ugroziti niti oštetiti postojeća stabla. U šumi je moguće formiranje kamp odmorišta namijenjenih iskljuĉivo za šatore i kamp vozila ( mobile home ). Površine za poljoprivredu su namijenjene prvenstveno poljoprivrednoj proizvodnji. Površine za poljoprivredu se u skladu sa posebnim zakonom klasifikuju na: - oranice, bašte, voćnjake, livade, pašnjake, trstike, bare i moĉvare; - drugo zemljište koje, po svojim prirodnim i ekonomskim uslovima se koristi ili moţe da se koristi za poljoprivrednu proizvodnju; - površine i objekte za stoĉarstvo (katuni, farme za uzgoj domaćih i drugih ţivotinja i sl). Na ovim površinama mogu se planirati objekti koji su u funkciji gazdovanja poljoprivrednim zemljištem. Površine za vjerske objekte su površine koje su ovim planskim dokumentom namijenjene za objekte u kojima se odrţavaju vjerski obredi i ostale djelatnosti za vjerske potrebe. Vjerski objekat se odrţava u skladu sa namjenom i prema odgovarajućim propisima, tj. uslovima Sluţbe zaštite (Preobraţenska crkva je registrovano kulturno dobro), crkve i vjerske zajednice. Površine kopnenih voda - izvorište vode na Ivanovim koritima predstavlja suštinu ţivota Nacionalnog parka i determinišu njegov smisao, kako istorijski tako i njegove svakodnevice. Za ovu površinu je definisan zaštitni prostor prema saobraćajnoj i ostalim infrastrukturama. Površine saobraćajne infrastrukture ovim planskim dokumentom su namijenjene za koridore infrastrukture drumskog saobraćaja i to kao sabirne i pristupne (kolsko pješaĉke) ulice. Po pravilu, gdje je god to moguće, površine saobraćajnih i ostalih infrastrukturnih sistema se poklapaju i meċusobno usklaċuju. Površine komunalne infrastrukture (trafostanice, hidrorezervoari, kontejnerska mjesta) Površine ostale infrastrukture planskim dokumentom su namijenjene i sluţe izgradnji hidrotehniĉke infrastrukture, elektroenergetske, elektronske komunikacije, osim saobraćajne infrastrukture. Na ovim površinama mogu se planirati: objekti elektronske komunikacije: objekti, mreţe, bazne stanice i antenski stubovi fiksne i mobilne telefonije, kablovski distributivni sistemi, repetitori RTV stanica, sistemi PTT veza, sistemi veza policije, vojske i drugih drţavnih organa i sluţbi; objekti elektroenergetske infrastrukture: trafostanice svih nivoa transformacije, nadzemni i podzemni dalekovodi i niskonaponska mreţa; objekti hidrotehniĉke infrastrukture: potisni cjevovodi, rezervoari, crpne stanice, atmosferska kanalizacija, fekalna kanalizacija; objekti komunalne infrastrukture. Površine svih infrastrukturnih sistema se poklapaju i medjusobno uskladjuju, što je prikazano na grafiĉkom prilogu br. 05 Sinhron plan infrastrukture. Namjena površina je predstavljena na grafiĉkom prilogu br. 03 Plan namjena površina. 3. ELEMENTI URBANISTIĈKE REGULACIJE Elementi urbanistiĉke regulacije su: Urbanistiĉka parcela je osnovna i najmanja jedinica graċevinskog zemljišta. Sastoji se od jedne ili više katastarskih parcela ili njihovih djelova i zadovoljava uslove izgradnje propisane planskim dokumentom. Urbanistiĉka parcela sadrţi numeriĉku oznaku koja je ovim planskim dokumentom definisana arapskim brojem i to od broja 1 do broja 63 i tri slovnom oznakom TF - namijenjene trafostanicama. Parcelacija - Prostor je Planom podijeljen na urbanistiĉke parcele pri ĉemu je maksimalno uvaţena postojeća katastarska parcelacija, naroĉito kada se radilo o već zauzetim parcelama. U cilju oĉuvanja pejzaţnih/ambijentalnih karakteristika prostora urbanistiĉke parcele definisane su i u odnosu na meċe /podzide. Linije urbanistiĉkih parcela su nepravilne u sluĉajevima kada prate izohipse terena, ili kada prate liniju razdvajanja površina pod drugim namjenama, npr. šume i livade, šume i poljoprivrede. 5

227 Urbanistiĉke parcele u obuhvatu plana dobijene su i djelimiĉnom preparcelacijom. Planersko opredjeljenje pri preparcelaciji slijedilo je postavke o definisanoj namjeni i urbanistiĉkim parametrima, u dijelu minimalnog obuhvata pejzaţno/ambijentale cjeline, kao i oblika parcele (pribliţno pravilnog oblika kako bi se objekat na parceli mogao nesmetano organizovati), minimalnih površina (površina nove urbanistiĉke parcele ne manja od 500m²) i odnosa prema regulacionoj liniji (duţina izlaska na liniju regulacije ne manja od 15m). Veliĉina novoformiranih urbanistiĉkih parcela prilagoċena je planiranoj namjeni. Stav planera bio je i da se postojeće parcele većih površina ne dijele, već da se zadrţe kako bi vjerodostojno, tj. što slikovitije prikazale naĉin korišćenja zemljišta, kao i naĉin ţivota na ovom prostoru. Na ovaj naĉin Planom je definisano 66 urbanistiĉkih parcela. Površina parcele je veća od 500m² i izuzetno manjih površina od 100m² kada se radi o parcelama infrastrukturnih i komunalnih objekata: trafostanice i kontejnerska mjesta. Formirano je ukupno 24 urbanistiĉke parcele na kojima je planirana rekonstrukcija /izgradnja novih objekata. Urbanistiĉko-tehniĉke uslove i graċevinsku dozvolu nadleţni organ će izdati nakon što bude izvršena parcelacija, odnosno formirana urbanistiĉka parcela prema Planu parcelacije iz ove Detaljne razrade. Izuzetno, gdje jednu urbanistiĉku parcelu ĉini više katastarskih parcela vlasniĉki podjeljenih moţe se odobriti izgradnja objekata u okviru urbanistiĉkih parametara definisanih ovim Planom. Ukoliko, na postojećim granicama parcela doċe do neslaganja izmeċu zvaniĉnog katastra i grafiĉkog dijela plana, mjerodavan je postojeći katastar. Plan parcelacije je predstavljen na grafiĉkom prilogu 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. Namjena parcele definiše namjenu i sadrţaj koji se na urbanistiĉkoj parceli mogu odvijati, a što je detaljnije opisano u tekstualnom dijelu plana, poglavlje 02 Uslovi u pogledu planiranih namjena. Regulaciona linija je linija koja dijeli javnu površinu od površina namijenjenih za druge namjene. Rastojanje izmeċu dvije regulacione linije definiše profil saobraćajno infrastrukturnog koridora. Regulaciona linija je predstavljena na grafiĉkom prilogu 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. GraĊevinska linija je linija na zemlji (GL 1) do koje se moţe graditi i predstavljena na grafiĉkom prilogu 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. Vertikalni gabarit, ovim planskim dokumentom, odreċen je kroz dva parametra. Prvi parametar definiše spratnost objekta - kao zbir podzemnih i nadzemnih etaţa, a drugi parametar predstavlja maksimalno dozvoljenu visinu objekta koja se izraţava u metrima i znaĉi distancu od najniţe kote okolnog konaĉno ureċenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do kote šljemena. Vertikalni gabarit se definiše i za nadzemne i za podzemne etaţe objekta. Prema poloţaju u objektu etaţe mogu biti podzemne i to su podrum i suteren, i nadzemne tj. prizemlje, sprat(ovi) i potkrovlje. Oznake etaţa su: Po (podrum), Su (suteren), P (prizemlje), 1 do 2 (spratovi), Pk (potkrovlje). Ovim Planom definisane su samo nadzemne etaţe. Ukoliko uslovi terena to dozvoljavaju moguće je formirati jednu podzemnu etaţu namijenjenu iskljuĉivo za garaţu i/ili tehniĉki sistem objekta. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graċevine, mjerena izmeċu gornjih kota meċuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3,0m; tradicionalno 2,20-2,50m. za stambene etaţe do 3,5m; tradicionalno 2,50-2,80m. Maksimalno dozvoljeni kapacitet objekta definisan je površinom pod objektom i bruto graċevinskom površinom objekta. Površinu pod objektom ĉini zbir površina prizemlja svih objekata na urbanistiĉkoj parceli. Otvoreni bazeni se ne obraĉunavaju u površinu pod objektom. Bruto građevinsku površinu parcele ĉini zbir bruto površina svih izgraċenih etaţa (podzemnih i nadzemnih) svih objekata na parceli. Površina obuhvaćena erkerima, loċama i balkonima dio je bruto razvijene graċevinske površine definisane planskim parametrima za tretiranu parcelu. U proraĉun bruto graċevinske 6

228 površine sve etaţe uraĉunavaju se sa 100% (ukljuĉujući i suterenske, podrumske i potkrovne etaţe ĉiji su nadzici visine 1,2m; izuzetak predstavlja obraĉun etaţe potkrovlja koja nema nadzidak i tada iznosi 0,75. U bruto razvijenu graċevinsku površinu ne obraĉunavaju se servisni prostori neophodni za funkcionisanje podzemne garaţe i tehniĉki sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini, ostave, poslovni prostori). Indeks zauzetosti zemljišta je parametar koji pokazuje zauzetost graċevinskog zemljišta na nivou urbanistiĉke parcele. Indeks izgraċenosti zemljišta je parametar koji pokazuje intenzitet izgraċenosti, odnosno iskorišćenosti graċevinskog zemljišta na nivou urbanistiĉke parcele. 4. URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI 4.1 USLOVI POD KOJIMA SE OBJEKTI ZADRŢAVAJU ILI RUŠE Pod postojećim objektima se podrazumjevaju svi zateĉeni objekti na terenu (ĉija je izgradnja zapoĉeta, ĉija je izgradnja u toku - u smislu dogradnje i nadogradnje, kao i oni koji su potpuno završeni) u vrijeme izrade Plana, a koji su evidentirani na topografsko geodetsko-katastarskoj podlozi i na grafiĉkim prilozima postojećeg stanja (tokom izrade plana evidentirani su ruševni objekti, objekti u izgradnji i završeni objekti). Ovim planom se zadrţavaju svi postojeći, tj. zateĉeni objekti, bez obzira na njihov legalitet i ostvareni kapacitet, a koji se prema PPPN NP Lovćen, kao planu višeg reda, ne nalaze u zaštićenim zonama, tj. nalaze se u zonama planiranim za izgradnju i u skladu sa planiranom namjenom stanovanje, turizam. Imajući u vidu da je izvjestan manji broj pojedinaĉnih objekata nastao spontano i stihijski. Plan je radjen tako da postojeću izgraċenu fiziĉku strukturu u najvećoj mjeri uklopi u urbanistiĉku matricu i novu saobraćajnu strukturu, kao i da obezbijedi adekvatno infrastrukturno opremanje. Provlaĉenje trasa saobraćajnica adekvatnog profila poštovalo je zateĉenu strukturu, a izuzetno obavljeno je na raĉun okolnih parcela, ravnomjerno. S obzirom da na predmetnom prostoru nema objekata koji se nalaze na koridorima saobraćajnica to ovim Planom rušenje nije planirano. 4.2 OPŠTI USLOVI ZA INTERVENCIJE NA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA Sve vrste intervencija na postojećim objektima, kako u ambijentalnim cjelinama Parka tako i van njih, ovim planskim dokumentom planirane su po principima uklapanja u arhitektonsko-ambijentalne vrijednosti prostora, kako ne bi konkurisali zeteĉenim objektima karakteristiĉne tradicionalne arhitekture koji se ĉuvaju i odrţavaju u autentiĉnom okruţenju, karakteristiĉnom za njihov istorijski kontekst. U cilju oĉuvanja i zaštite autentiĉnosti narodne arhitekture Parka, postojeći objekti koji se nalaze u ambijentalnoj cjelini ne mogu se rušiti radi izgradnje novih već se rekonstruišu prema zadatim uslovima. Izuzetno, u sluĉaju kada je postojeći objekat dotrajao ili je u ruševnom stanju, kada Investitor iskaţe zahtjev za njegovim rušenjem radi obnove istog, a po prethodno pribavljenom odobrenju o rušenju nadleţnog organa, objekat se moţe rekonstruisati prema konzervatorskim uslovima, kao i uslovima ovog Plana. Za intervencije na ovim objektima vaţe sljedeća pravila: Objekti se mogu legalizovati u skladu sa uslovima i parametrima ovog Plana; Prije zahtjeva za izdavanje rješenja za intervencije na postojećem objektu potrebno je provjeriti statiĉku stabilnost objekta i geomehaniĉka svojstva terena na mikrolokaciji; Moguće je vršiti rekonstrukciju do zateĉenih graċevinskih linija i kapaciteta i prema pravilima za rekonstrukciju; 7

229 Postojeći objekti koji pri izgradnji nijesu obezbijedili neophodan broj parking mjesta prema ostvarenim kapacitetima potrebno je da u okviru svoje parcele, a prema raspoloţivim prostornim mogućnostima na slobodnoj površini ili u okviru objekta podzemne ili prizemne etaţe, organizuju parking prostor; U okviru postojećih stambenih objekata dozvoljena je prenamjena prizemlja iz stanovanja u poslovanje. Prilikom izrade UTU-a nadleţni organ će na osnovu zahtjeva investitora procijeniti rekonstrukciju u smislu dogradnje i nadogradnje postojećeg objekta, a u skladu sa uslovima i parametrima ovog Plana U sluĉaju nadzidjivanja objekta vaţe sljedeća pravila: Prije izdavanja rješenja za graċenje tj. rekonstrukciju postojećeg objekta, u pogledu dogradnje i nadogradnje, potrebno je provjeriti statiĉku stabilnost objekta i geomehaniĉka svojstva terena na mikrolokaciji. Visina nadzidanog dijela objekta ne smije preći planom definisanu spratnost i visinu. Ovim planom predviċeno je formiranje etaţe potkrovlja i to na naĉin bez nadzitka, kada je koeficijent za obraĉun površina 0,75, ili sa nadzitkom do visine 1,20m, kada je koeficijent za obraĉun površina 1,0. Nije dozvoljena izgradnja mansardnih krovova u vidu tzv. "kapa" sa prepustima. Uz stambene objekte na parceli, u manjem broju sluĉajeva (karakteristiĉno za stalno stanovanje), uoĉava se postojanje pomoćnih objekata. Plan je prepoznao sve pojedinaĉne pomoćne objekte i zadate vrijednosti urbanistiĉkih parametara odnose se na urbanistiĉku parcelu kao cjelinu (glavni stambeni objekat i svi pomoćni objekti na parceli). Stoga, maksimalna planirana BGP i maksimalna zauzetost parcele ukljuĉuju i pomoćne objekte, što znaĉi da se u sluĉaju dogradnje i nadogradnje osnovnog objekta na parceli, od maksimalne dozvoljene zauzetosti osnove i maksimalne BGP oduzima površina postojećeg osnovnog objekta i površina svih pomoćnih objekata pa se urbanistiĉko-tehniĉki uslovi izdaju na osnovu tako dobijene razlike. U sluĉaju izgradnje pomoćnog objekta vaţe sljedeća pravila: Dozvoljava se izgradnja novog pomoćnog objekta samo u sluĉaju kada zbir postojećih i novih pomoćnih objekata ne prelazi maksimalnu dozvoljenu zauzetost parcele; Pomoćni objekti su prizemne spratnosti (nije dozvoljena vertikalna nadogradnja pomoćnih objekata); Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih objekata u stanovanje, ali je moguća prenamjena u poslovni prostor, ako njegov poloţaj na lokaciji, površina, visina i sl. zadovoljavaju uslove za obavljanje odreċene poslovne djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, agencija) i ne zagadjuju ţivotnu sredinu URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA ODRŢAVANJE POSTOJEĆIH OBJEKATA Za sve postojeće objekte, bez obzira na namjenu, potrebno je obezbijediti i sprovoditi redovno tehniĉko odrţavanje. Intervencije odrţavanja prepoznate su na parcelama: STANOVANJA UP 42, UP 43, UP 44, UP 46, UP 48, UP 52, UP 53, UP 58, UP 59, UP 60; CENTRALNIH DJELATNOSTI UP 37; TURIZMA - UP 12,UP 22, UP 25, UP 28, UP 57; VJERSKOG OBJEKTA UP URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA ADAPTACIJU OBJEKATA predstavljaju prilagoċavanje novoj namjeni, funkciji i/ili standardima djelatnosti, bez bitne promjene izgleda - UP 40. IzvoĊenje ovih radova se smatra graċenjem. Ovim Planom se utvrċuju sljedeći uslovi za adaptaciju: Pri adaptaciji obavezno zaštititi, oĉuvati i prezentovati originalno, tradicionalno rješenje (osnovni gabarit i masivnu konstrukciju kao i materijale korišćene u finalnoj obradi - kamen). Na djelovima koji se adaptiraju podraţavati materijale i izvornu tehniku zidanja, u svemu prema tradicionalnom 8

230 rješenju, tj. obradu uskladiti sa primijenjenim karakteristiĉnim tradicionalnim rješenjima za predmetnu ambijentalnu cjelinu (vrsta kamena, proporcije i obrada kamenih blokova, slog, konstruktivni zidovi zidani od kamenih blokova obostrano). Materijali koje treba koristiti pri adaptaciji su tradicionalni: kamen, drvo, a samo izuzetno u cilju povećanja stabilnosti i ukrućenja, moguće je koristiti giter blok i betonske ili ĉeliĉne elemente konstrukcije, koji u zavisnosti od cjelovitosti rješenja mogu ostati vidni/sagledivi ili ne. Adaptacija postojećih etaţa potkrovlja moguća je iskljuĉivo u okviru prostornih uslova osnovnog rješenja krova (bez nadziċivanja). Osvjetljenje potkrovlja obezbijediti prozorskim otvorima na kalkanskim zidovima i leţećim krovnim prozorima. Iskljuĉuju se rješenja osvjetljenja prozorskim otvorima u ravni fasade - tipa viċenica, ili povuĉenih tipa lukjerna ili badţa. Formiranje novih otvora na fasadama moguće je, ali u svemu po uzoru na tradicionalno riješenje (pravougaoni, vertikalni, u kamenom okviru, zatvoreni dvokrilnom stolarijom sa podjelom na polja). Iskljuĉuje se mogućnost formiranja balkonskih otvora u nivou etaţe potkrovlja URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA REKONSTRUKCIJU RUŠEVINA OBJEKATA NAMIJENJENIH: STANOVANJU UP 48, UP 52, UP 53, UP 54, UP 61, UP 62; CENTRALNIM DJELATNOSTIMA UP 32; TURIZMU UP 33, UP 34, UP 35, UP 38, UP 39, UP 38, KULTURI - UP 8. Ovi uslovi podrazumjevaju obnovu uništenih djelova objekta ili cijelih objekata na osnovu autentiĉne dokumentacije o njegovom obliku, izgledu. Rekonstrukcija ruševina je obnova ruševnih objekata kojima se uspostavlja gabarit, izgled i uvodi namjena kojom se ne ugroţava njegova arhitektonsko-ambijentalna vrijednost. Ovaj postupak podrazumjeva i uvoċenje adekvatne infrastrukturne opreme. Izuzetno, za UP 34, rekostrukcija podrazumjeva i mogućnost povećanja gabarita dogradnjom i nadogradnjom potkrovlja. IzvoĊenje ovih radova se smatra graċenjem. Imajući u vidu da se na samom objektu sagledavaju svi bitni arhitektonski elementi za njegovu rekonstrukciju (oblik i izgled - u pogledu horizontalnog i vertikalnog gabarita, kao i rješenja krova) ovim Planom je izvršena njihova identifikacija i u tabelarnom prikazu urbanistiĉkih pokazatelja po parcelama prikazani su maksimalni kapaciteti na osnovu kojih se mogu izdati uslovi za rekonstrukciju. Ukoliko je objekat nesaglediv (obrastao zelenilom) neophodno je da vlasnik uĉini parcelu pristupaĉnom i objekat saglediv sa svih strana. Urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za rekonstrukciju ruševina se mogu izdati na osnovu: Saĉuvanih materijalnih podataka na terenu (u pogledu horizontalnog i vertikalnog gabarita sagledivih na ruševnim ostacima objekta na parceli); Dokumentacije katastarskih podloga, ranijih dokumenata parcelacije, planova izgradnje, kao i drugih izvora (literatura, fotografija iz privatne zbirke, itd); Steĉenih urbanistiĉkih prava i principa urbanizacije prostora, u pogledu oĉuvanja vizura, osunĉanja, provjetrenosti. Uslovi za rekonstrukciju objekata glase: Rekonstruisati objekat koji je u pogledu gabarita (horizontalnog i vertikalnog - spratnost), oblika i izgleda u svemu prema zateĉenom rješenju i sa postojećim okruţenjem predstavlja jedinstvenu arhitektonsko-ambijentalnu cjelinu. Gabarit, oblik, forma i izgled su jednostavni, svedenog kubusa, ravnih linija i izgleda fasada koje u svim elementima podraţavaju zateĉeno rješenje (ako je objekat djelimiĉno srušen), ili karakteristiĉno tradicionalno rješenje na ovom prostoru (ako su na terenu ruševni ostaci). Fasade izvoditi u punim kamenom zidanim platnima sa pravougaonim otvorima koji u etaţi prizemlja imaju dimenzije svijetlog otvora max 70x100cm. 9

231 U postupku rekonstrukcije tehniku graċenja prilagoditi tradicionalnoj tehnici na ovom prostoru u materijalima - kamen, drvo, crijep ili uz upotrebu savremenih materijala koji u finalnoj obradi treba da podraţavaju primijenjena rješenja iz tradicionalne arhitekture (kuća u kamenu sa kosim krovom, krovnog pokrivaĉa od kanalice, otvori prozora i vrata u kamenom okviru, i dr.). Ukoliko su neke fasade obraċene u malteru potrebno je odabrati boje maltera koje se uklapaju u ukupnu sliku predmetne zgrade i neposrednog okruţenja (boji koja je u tonalitetu sliĉna boji kamena (sivo, oker-sivo, beţ). Dispozicija, oblik i proporcije otvora prozora i vrata imaju znaĉajnu ulogu u oblikovanju fasada. Otvore prozora prema broju, rasporedu i oblikovanju prilagoditi tradicionalnom rješenju (npr. dvije, tri ose). Iskljuĉuje se mogućnost formiranja otvora prozora velikih površina i okruglog ili kvadratnog oblika; panorama-prozori/vrata ne odgovaraju graċevinama u istorijskom ambijentu i negativno utiĉu na ukupan izgled ambijentalne cjeline. Otvore predvidjeti u kamenim okvirima a njihovo zatvaranje stolarijom. Rješenje krova predvidjeti po uzoru na tradicionalno, simetriĉan krov na dvije vode. Krovnu konstrukciju raditi od drvenih nosaĉa, sa nagibom krova od min 27⁰ do max 33⁰. Izuzetno, ukoliko se formira krovni vijenac tada je prepust max 30cm. Iskljuĉivo u okviru prostornih uslova osnovnog rješenja krova moguće je adaptirati tavan u potkrovlje za stanovanje. Osvjetljenje etaţe potkrovlja, pored postojećih otvora na kalkanskim zidovima, predvidjeti leţećim krovnim prozorima. Za krovni pokrivaĉ predvidjeti tamnocrvenu kanalicu. Stolariju predvidjeti kao dvokrilnu sa podjelom na polja, a otvore vrata kao puna ili poluzastakljena. Iskljuĉuje se mogućnost upotrebe bravarije, jednokrilnih otvora bez podjele kao i jedinstvenih staklenih krila krupnih proporcija (panoramski stakleni otvori). Iskljuĉuje se mogućnost formiranja balkonskih otvora u nivou etaţe potkrovlja. Boja unutrašnje stolarije je bijela i spoljašnje tamno zelena, a moţe se prihvatiti boja tonirane stolarije dobijena zaštitnim premazom za drvo. Zaštitu otvora od sunca predvidjeti drvenim škurima. Iskljuĉuje se mogućnost upotrebe roletni. Preporuka je da se parcele van regulacije ne ograċuju, a izuzetno da se ograċuju suvomeċom, drvenom ili ţivom ogradom. Vrata i kapije na uliĉnoj ogradi ne mogu se otvarati izvan regulacione linije. 4.3 URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA STANOVANJA MALIH GUSTINA U sluĉaju kada je postojeći objekat dotrajao, a nije dio ambijentalne cjeline, ili kada korisnik odluĉi da ga zamijeni novim, objekat se moţe srušiti po prethodno pribavljenom odobrenju nadleţnog organa i na parceli izgraditi objekat u svemu prema definisanim urbanistiĉkim parametrima i uslovima za izgradnju objekata ovog Plana. Ova izgradnja se moţe planirati fazno. Dozvoljava se uklanjanje i drugih postojećih osnovnih ili pomoćnih objekata i gradnja novih, a sve na osnovu urbanistiĉkih parametara za urbanistiĉku parcelu. Izbor objekata prilagoditi postojećim uslovima i obliku parcele, npr. na izduţenim parcelama uskog fronta prema regulacionoj liniji planirati gradnju individualnih objekata tipa: kuće u nizu, dupleks kuća. UP 14, UP 15, UP 16, UP 17, UP 18, UP 19, UP 20, UP 21. Urbanistiĉki parametri predstavljaju maksimalne parametre za objekte stanovanja malih gustina. Dozvoljene površine objekta, za svaku pojedinaĉnu parcelu su date u tabelama u poglavlju 5 - Analitički podaci plana, koji predstavljaju maksimalne parametre izgradnje za konkretnu parcelu. Objekat moţe biti i manjeg kapaciteta od datog, ili se moţe realizovati fazno do maksimalnih parametara. Kapaciteti dati u tabelama su odreċeni tako da je indeks zauzetosti definisan u odnosu na zadatu maksimalnu veliĉinu osnove objekta (dimenzija 6,0x9,0=54,0m²) i indeks izgraċenosti u odnosu na njegovu spratnost (P+Pk), tj. max BRP=108,0m², jer se etaţa potkrovlja sa nadzitkom maksimalne visine od 1,2m raĉuna sa koeficijentom 1,0. U zoni stanovanja male gustine, djelatnosti su predviċene u prizemlju i mogu zauzeti površinu prizemne etaţe. Djelatnosti u ovim objektima podrazumjevaju centralne i komercijalne sadrţaje 10

232 koji svojim karakterom ne narušavaju integritet osnovne funkcije stanovanja, kao što su: trgovina, zanatstvo, poslovanje, ugostiteljstvo, servisne i druge usluge. U jednom stambenom objektu mogu biti organizovane maksimalno 2 stambene jedinice. Na parceli se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji korišćenja stambenog objekta (garaţa, ostava i sl), maksimalne površine 20,0m², a ĉiji kapacitet nije ušao u obraĉun ukupnih kapaciteta na parceli. U zoni detaljne razrade dominiraju objekti sezonskog karaktera, za odmor, urbanistiĉki parametri su definisani prema njima. Imajući u vidu da se ovim Planom nastoji obnoviti ţivot i rad na zemlji to se za sve parcele na kojima je planirana obnova imanja - poljoprivredne djelatnosti dozvoljava formiranje pomoćnih objekata površine 20,0m², iskljuĉivo u funkciji ĉuvanja, skladištenja i obrade poljoprivrednih proizvoda (stoĉarstva, ratarstva, povrtlarstva, medarstva i dr.), a koji svojim kapacitetima nijesu ušli u obraĉun ukupnog kapaciteta na parceli. Pravila za izgradnju objekata Na urbanistiĉkim parcelama, u cilju oĉuvanja postojećih stabala, kroz razradu projektne dokumentacije izvršiti detaljni snimak stabala i buduće objekte uklopiti prema stablima. Ukoliko se radi izgradnje objekta planira uklanjanje nekog stabla (max 1-2) ili ako postoji bolesno stablo, isto ukloniti i zamijeniti sa dvije zdrave sadnice. Urbanistiĉki parametri regulacije, parcelacije i nivelacije prikazani su u grafiĉkom prilogu br. 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. Dozvoljeni kapaciteti objekata su dati u tekstualnom dijelu Plana, kao i u poglavlju 5 Analitički podaci, i to kao maksimalne vrijednosti, a mogu biti i manje. Objekti mogu biti: slobodnostojeći objekti na parceli, dvojni objekti ili u nizu. Dvojni i objekti u nizu, a koji nijesu već definisani ovim Planom, mogu se graditi ukoliko se investitori - vlasnici susjednih parcela pismeno dogovore da je granica parcela podudarna liniji razgraniĉenja objekata. GraĊevinska linija predstavlja liniju do koje se moţe postaviti objekat. Realizacija je moguća fazno do maksimalnih parametara. Dozvoljena je izgradnja podrumskih etaţa koje ne smiju nadvisiti kotu terena, trotoara više od 1,0m. Ukoliko je konfiguracija terena sa većim nagibom, dozvoljena je izgradnja suterenske etaţe, koja je sa tri strane ukopana u teren. Podrumske i suterenske etaţe ulaze u obraĉun BGP, osim ako se koriste za garaţiranje, kao i tehniĉki sistem objekata. Minimalno rastojanje objekta od boĉnih granica parcele je 2,0m, a izuzetno moţe biti i manje uz obaveznu saglasnost susjeda. Minimalno rastojanje objekta od boĉnog susjeda je 5,0m, pri ĉemu je na boĉnim fasadama objekta dozvoljeno otvaranje prozora samo pomoćnih prostorija. Otvaranje prozora stambenih prostorija na boĉnim fasadama objekta dozvoljeno je ukoliko je rastojanje od boĉnog susjeda veće od 6,0m. Kota poda prizemlja moţe biti za stambene prostore od 0 do 1,0m, a za komercijalne sadrţaje max 0,2m od kote konaĉno ureċenog i nivelisanog terena oko objekta. Maksimalna visina objekata je 9,0m za objekte spratnosti dvije etaţe -P+1, tj. 6,0m za objekte spratnosti P+Pk, i to raĉunajući od najniţe kote konaĉno ureċenog i nivelisanog terena oko objekta do sljemena. Ukoliko se u potkrovnom prostoru dobije odgovarajuća visina moţe se organizovati galerijski prostor ali samo u funkciji donje etaţe, a nikako kao nezavisna stambena površina. Princip ureċenja zelenila u okviru stambenih parcela je dat u uslovima pejzaţnog ureċenja a detaljna razrada je ostavljena vlasnicima. Uslovi za oblikovanje i materijalizaciju Arhitekturu objekta prilagoditi tradicionalnim oblicima i formama uz upotrebu lokalnih materijala (kamen, drvo). Izbjegavati krupne monolitne gabarite (npr. 12x12-15m) već koristiti strukture bliţe tradicionalnim (poduţne, širine traktova od 6,0m, maksimalne duţine do 9,0m, osim kada je rješenje organizacije kuća u nizu ). 11

233 Fasade izvoditi u kamenu (pristupnu u cjelini ili djelimiĉno u niţim etaţama; etaţa suterena i prizemlja), ili malterisanu i bojenu u sivoj, sivo-beţ ili oker boji pastelnog tonaliteta. Krovovi su kosi, nagiba krovnih ravni 27 o do 33 o. Krovovi mogu biti dvovodni i rjeċe ĉetvorovodni. Nije dozvoljena izgradnja mansardnih krovova u vidu tzv. "kapa" sa prepustima. Osvjetljenje potkrovlja, pored otvora na kalkanskim zidovima, predvidjeti leţećim krovnim prozorima. Krovni pokrivaĉ je tamnocrvena kanalica. Iskljuĉuje se mogućnost formiranja balkonskih otvora u nivou etaţe potkrovlja. Zaštitu otvora prozora i vrata predvidjeti škurima, punim ili tipa finta grilja, roletne nijesu dozvoljene. Boja unutrašnje stolarije je bijela i spoljašnje tamno zelena, a moţe se prihvatiti boja tonirane stolarije dobijena zaštitnim premazom za drvo. Terase u nivou etaţe prizemlja formirati kao manje ispuste sa fasade; iskljuĉuju se terase s kraja na kraj objekta. Ograda na terasama treba da bude od drveta jednostavne profilacije i sloga, ili puna zidana (iskljuĉuje se mogućnost upotrebe balustera). Nije dozvoljena upotreba prefabrikovanih betonskih ornamenata na fasadama. Pomoćni i ekonomski objekti Gabariti pomoćnih i ekonomskih objekata nijesu ucrtavani na grafiĉkim prilozima, već je njihova izgradnja dozvoljena na svakoj parceli stanovanja malih gustina, do max 20,0m², ukoliko su ispoštovani uslovi u pogledu zauzetosti. Za sve parcele na kojima je planirana obnova imanja - poljoprivredne djelatnosti dozvoljava se formiranje pomoćnih objekata površine 20,0m², iskljuĉivo u funkciji ĉuvanja, skladištenja i obrade poljoprivrednih proizvoda (stoĉarstva, ratarstva, povrtlarstva, meda i dr.); kapaciteti ovih objekata nijesu ušli u obraĉun ukupnog kapaciteta na parceli. Na svim parcelama individualnog stanovanja dozvoljena je izgradnja pomoćnih objekata i garaţa, ukoliko takva izgradnja ne ugroţava uslove korišćenja osnovnog i susjednih objekata. Nadleţna institucija ima ingerence da izdaje odobrenja za izgradnju ovakvih objekata iskazanih u namjeni kao «pomoćni objekti». Pomoćnim objektima smatraju se garaţe, spremišta i sl., kada je osnovna namjena stanovanje, kao i objekti u funkciji poljoprivrede (ĉuvanja, skladištenja i prerade proizvoda). Ekonomskim objektima se smatraju šupe, ljetnje kuhinje, spremišta poljoprivrednih proizvoda. Udaljenje pomoćnog i ekonomskog objekta od ivice parcele ne smije biti manje od 2,0m, osim ako ima pismenu saglasnost susjeda. Saglasnost ima trajni karakter bez obzira na eventualnu promjenu vlasnika. Pomoćni i ekonomski objekti se mogu formirati kao dvojni na susjednim urbanistiĉkim parcelama. Pozicija garaţe u odnosu na pristupnu saobraćajnicu definisana je graċevinskom linijom. Moguće je graditi pomoćne objekte kao horizontalne dogradnje gabarita osnovnog objekta, pritom poštujući uslove za dogradnju postojećih objekata, kao i opšte uslove stambene izgradnje. Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih objekata u stanovanje, ali je moguća prenamjena u poslovni prostor, ako njegov poloţaj na parceli, površina, visina i sl. zadovoljavaju uslove za obavljanje odreċene poslovne djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, agencija) i ne zagadjuju ţivotnu sredinu. Odobrenje za izgradnju (odnosno prenamjenu) garaţa i svih pomoćnih objekata na parceli izdaje Sekretarijat za ureċenje prostora i zaštitu ţivotne sredine, a u skladu s odredbama plana i uvidom na licu mjesta. Parkiranje Potreban broj parking mjesta treba obezbijediti u okviru parcele, na otvorenom, u garaţi u sklopu ili van objekta. Kod objekata na nagnutom terenu, garaţe se mogu graditi u sklopu ureċenja dvorišta, u denivelaciji ispred objekta. Broj mjesta za parkiranje vozila se odreċuje po principu: stanovanje 1 PM na 1 stan trgovine 1 PM na 60 m² BGP usluge 1 PM na 60 m² BGP ugostiteljski objekti 1 PM na sto sa 4 stolice 12

234 Ograđivanje i ozelenjavanje Parcele objekata individualnog stanovanja se mogu ograċivati prema sljedećim uslovima: Preporuka je da se parcele, naroĉito van regulacije, ograċuju suvomeċom, drvenom ili ţivom ogradom. Parcele se ograċuju zidanom ogradom do visine od 1.0m (raĉunajući od kote trotoara) odnosno transparentnom ili ţivom ogradom do visine od 1.80m sa coklom od kamena ili betona visine 0,60m. Zidane i druge vrste ograda postavljaju se iza regulacione linije, i to tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na parceli koja se ograċuje. Vrata i kapije na uliĉnoj ogradi ne mogu se otvarati izvan regulacione linije URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA CENTRALNE DJELATNOSTI I TURIZMA Objekti ovih namjena evidentirani su na urbanistiĉkim parcelama UP 4 i UP 49 i za koje su definisani sljedeći urbanistiĉki parametri: UP NAMJENA P parc br. obj P objekata m² P svih obj. m² spratnost BGP m² iz ii UP 4 CD (88)+50(88) 100 P+Pk UP49 TURIZAM P+Pk UP 4 - Centralni sadrţaji podrazumijevaju centralne institucije socijalne zaštite, sporta kao i komercijalne sadrţaje tipa: zanatstvo, trgovina, poslovanje, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, usluge. Smjernice za uvoċenje osnovnih centralnih sadrţaja koje zadovoljavaju potrebe povećanog broja korisnika na nivou naselja date su kroz preporuke o minimalnoj BGP. Administracija 20m² Telekomunikacije i informatika: 30m² (pošta, informacioni punkt) Usluge 75m² Finansijsko poslovanje: 50m² Ukupno centralni sadrţaji: 175 m² UP 49 predstavlja parcelu sa turistiĉkim sadrţajima (restoran, suvenirnica i smještajni kapaciteti u etaţi potkrovlja) organizovanim u slobodnostojećem objektu. TakoĊe, na parceli se organizuju i rekreativni sadrţaji rekonstrikcija bućarskog terena. Za izgradnju objekta na predmetnoj parceli vaţe isti uslovi kao i za izgradnju objekata stanovanja malih gustina, iskazani u poglavlju Urbanistiĉko-tehniĉkih uslova URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA OBJEKAT SPORTA I REKREACIJE - SPORTSKE HALE UP NAMJENA P parc br. obj P objekata m² visina objekta spratnost BGP m² iz ii UP 24 sport m Su+P Navedeni urbanistiĉki parametri za predmetnu parcelu predstavljaju maksimalne parametre izgradnje za objekat sportske sale. Objekat moţe biti i manjeg kapaciteta od datog, ili se moţe realizovati fazno do maksimalnih parametara. Maksimalna visina objekata je 12,0 m za spratnosti Su+P raĉunajući od najniţe kote konaĉno ureċenog i nivelisanog terena oko objekta do sljemena. Dimenzionisanje sadrţaja za sport i rekreaciju u skladu je sa potrebama i mogućnostima korišćenja JU Lovćen-Beĉići. Cilj je da mala sportska dvorana sublimira više javnih graċevina koje će se vremenom povezati sa stvarnim potrebama današnjih i budućih korisnika. 13

235 PredviĊena sportska sala, najveći objekat nakon djeĉjeg odmarališta, istovremeno treba da je i dvorana za društvene sadrţaje. Svojom dimenzijom i brojem korisnika sala/dvorana postaje najveći javni objekat na lokalitetu, postaje nova sportska sala i naseljska dvorana. Volumen je predodreċen odabranom funkcijom rukometnog terena i terena malih sportova, a moţe se modifikovati dodatnim programom. Otvoreni sportski tereni i sportska sala treba da ostvare meċuodnos koji dimenzioniše otvoren spoljašnji prostor po mjeri turistiĉkog naselja. Odnosom izgraċenih i slobodnih površina stvoreni su preduslovi da se funkcije sale/dvorane prirodnije stope sa budućom ponudom korisnicima centra i navikama stanovnika iz okruţenja. Arhitekturom objekta treba da se afirmiše lokalna kultura okupljanja koja je vezana uz razliĉite svetkovine, gradske (Prijestonice) i školske dogaċaje, sportske priredbe i druge skupove. U pogledu finalne obrade treba da predstavlja kompoziciju savremenih (beton, ĉelik, lamelirano drvo i dr.) i lokalnih rudimentalnih materijala (kamen i drvo). U pogledu materijalizacije i oblikovanja, rješenje treba naći u interpretaciji tradicionalnih naĉina gradnje uz pomoć novih tehnologija. Tradicionalni motiv suvomeċe, nepravilni priklesani kameni blokovi sloţeni u pribliţno pravilne redove, treba koristiti kao uzorak i motiv fasadne obloge, a za krovni pokrivaĉ moguće je koristiti, shodno rješenju konstrukcije, adekvatno savremeno rješenje. Višenamjenska sala treba da je ukopana sjeverozapadnom stranom u teren, kako bi se oslobodio prostor sa svih strana za pristup ili razliĉite aktivnosti na otvorenom sa jugoistoka. Jednostavan kubus dvorane treba uklopiti sa okolnim terenom, npr. preko otvorenih tribina i obostranih dugih prilaznih rampi u prostor ispred. Otvorima na istoĉnoj strani prostor ispred dvorane s tribinama postaje ljetnji bioskop i pozornica za razna dogaċanja. Konstrukciju mogu ĉiniti betonski skelet, rešetkaste krovne konstrukcije (ĉeliĉne ili od lepljenog lameliranog drveta) uz adekvatan krovni pokrivaĉ. Sloboda forme prirodni materijali kamen i drvo u okviru novog arhitektonskog jezika, treba da se odlikuje velikom ekonomiĉnošću, fleksibilnošću, posebnim dizajnom i izuzetnim stepenom funkcionalnosti. Koncept sale/dvorane prilagoditi brzini projektovanja i izgradnje armirano - betonskim i laminatnim prefabrikovanim elementima. Njeno prilagoċavanje okruţenju treba da je namjera i cilj - postavljanjem što manjeg volumena, korišćenjem ambijenta, ali i fasadne obloge od lokalnog kamena. Pri projektovanju voditi raĉuna da se u unutrašnjem prostoru omogući fazno izvoċenje, usljed objektivnih mogućnosti. Enterijeri treba da su elementarni i racionalni URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA POVRŠINE OSTALE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Za potrebe elektrosnabdijevanja ovim planom prepoznate su tri urbanistiĉke parcele; UPTF1; UPTF2 i UPTF3. Za potrebe odlaganja otpada na prostoru detaljne razrade identifikovane su dvije urbanistiĉke parcele: UP3 i UP 63. Za potrebe vodosnabdijevanja planirana je izgradnja hidrorezervoara od 500m³, koji je pozicioniran van obuhvata ovog Plana, na koti 1310 m.n.m., a na kat.parc K.O. Njeguši u vlasništvu Prijestonice Cetinje. Urbanistički parametri Gradjevinska linija predstavlja krajnju liniju do koje se gradi objekat; Minimalno odstojanje objekta od granica parcele je prikazano u odnosu na pristupnu ulicu distancom u odnosu na liniju regulacije koja se nalazi u grafiĉkom prilogu br. 04 Plan parcelacije,regulacije i nivelacije. Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 1.0m. Principi uredjenja zelenila su dati u uslovima za ozelenjavanje, a detaljna razrada će se uraditi projektom. Pravila za izgradnju objekata Spratnost objekta je odreċena kao prizemna. 14

236 Visina etaţe kao ni maksimalna visina objekata nije propisana i zavisiće od funkcionalnog zahtjeva sluţbi. Organizacija sadrţaja unutar parcele i funkcionalno - tehnološki proces u njoj mora biti takav da ne utiĉe negativno na stanje ţivotne sredine i njenih osnovnih ĉinilaca vode, vazduha i zemljišta, niti proizvoditi buku, zagaċenje ili neprijatne mirise. Ograđivanje parcele Parcele se mogu ogradjivati transparentnom ili djelimiĉno punom ogradom, visine do 2,0 m. Ograda se postavlja iza regulacione linije prema protokolu regulacije i to tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na parceli koja se ograċuje. Uz ogradu moguće je planirati zasad ţivice (ţiva ograda). 4.4 URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA ZELENE POVRŠINE OGRANIĈENE NAMJENE (sportsko-rekreativne površine) Zelene površine ograniĉene namjene zahvataju površine sljedećih urbanistiĉkih parcela: UP 2, UP 13, UP 23 i UP 27. Ova parcela prema namjeni predstavlja površinu javnog korišćenja, park-šumu (PŠ) na kojoj se organizuju odmor i rekreacija. Sadrţaji odmora i rekreacije locirani su na više pozicija i za njih je predviċena samo niska izgradnja, kao parkovno ureċenje igrališta. Oprema ovih površina predstavlja postavljanje prenosive (mobilne) opreme sezonskog karaktera (klupe, stolovi, sportska oprema mreţe za badminton, stolovi za stoni tenis i sl.), vrši se na postojećim zelenim površinama na prirodnoj travnatoj podlozi. Oprema mora biti saĉinjena od autohtonog ili biomaterijala, uklopljena u postojeći ambijent. Moguća je upotreba i druge mobilne opreme u funkciji sporta i rekreacije, koja neće trajno promijeniti izgled pejzaţa. Na površinama livada predviċa se skijalište, na travi ili snijegu. Kao izgradnja predviċa se postavljenje skilifta i uz njega ureċenje skijaške staze. Prilikom izvoċenja radova voditi raĉuna o oĉuvanju stabala i trave. PredviĊeno je samo odstranjivanje većeg kamenja. Predmetni prostror se urbanistiĉki reguliše lokacijskom dokumentacijom. Postojeći ski lift za djecu moguće je modernizovati i unaprijediti, a na UP 2, planirano je i postavljanje ski ţiĉare. Na ovim parcelama mogu se organizovati sljedeći sadrţaji: tereni za male sportove (košarka, odbojka, rukomet, mali fudbal); trim staze i staze za trĉanje; sprave za rekreaciju; djeĉje igralište; urbani mobilijar - prateća komunalna oprema (ĉesme, klupe, korpe za otpatke, osvjetljenje ); ugostiteljski objekat - kafe-restoran u osnovi površine do 100m², prizemne spratnosti. Za izgradnju objekta na predmetnoj parceli vaţe isti uslovi kao i za izgradnju objekata stanovanja malih gustina, iskazani u poglavlju Urbanistiĉko-tehniĉkih uslova Opšte smjernice za ureċenje javnog zelenila su date u tekstualnom dijelu pejzaţne arhitekture, a detaljna razrada će biti predmet projekta. Mogući primjeri korišćenja terena - uređenje i oprema 15

237 4.5 URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA ŠUMSKE POVRŠINE SA POSEBNOM NAMJENOM Šumske površine sa posebnom namjenom zahvataju sljedeće urbanistiĉke parcele: UP 1, UP 6, UP 10, UP 26, UP 29, UP 30, UP 31, UP 36, UP 41, UP 45, UP 47, UP 50, UP 51. Na ovim površinama dopuštena je izgradnja objekata koji su u funkciji gazdovanja šumama, tj. djelatnosti ĉijom se realizacijom obezbjeċuje odrţavanje i unaprjeċenje postojećeg šumskog fonda (uzgoj, zaštita, ureċivanje i korišćenje šuma, izgradnja i odrţavanje šumskih saobraćajnica), kao i svih ostalih funkcija šuma. Moguće je graditi i planinarske i lovaĉke domove. Za izgradnju ovih objekta vaţe isti uslovi kao i za izgradnju objekata stanovanja malih gustina, iskazani u poglavlju Urbanistiĉko-tehniĉkih uslova Prilikom gradnje i ureċenja staza (biciklistiĉke, trim staze, pješaĉke staze) dozvoljene su manje intervencije u smislu nivelacije terena i donosa materijala za podloge (pijesak, zemlja, šljunak). Obiljeţavanje staza se vrši informativnim tablama ĉiji će poloţaj, oblik i dimenzije biti propisani planom upravljanja Nacionalnog parka Lovćen. 16

238 tematske staze Prilikom postavljanja opreme za djeĉiju igru (tobogani, ljuljaške i sl.), urbane opreme (klupe, stolovi, sjenici, roštilji, kante za otpatke) i ureċenje terena uz maksimalnu zaštitu drveća i grmlja, mogući su manji zahvati u terenu izgradnjom podzida, ogradnih zidova i zidanje postolja za roštilje, iskljuĉivo od kamena, iz lokalnog majdana u okruţenju, i drveta. Oprema mora biti saĉinjena od autohtonog ili biomaterijala, uklopljena u postojeći ambijent. Dozvoljeno je formiranje avanturistiĉkog parka obuhvata minimalne površine od 2ha koji svojim aktivnostima neće ugroziti niti oštetiti postojeća stabla. avanturistički park Komunalna oprema roštilji, sjenici sanitarni čvorovi U šumi je moguće formiranje kamp odmorišta namijenjenog iskljuĉivo za postavljenje šatora i kamp vozila/mobile home. 17

239 ECO kamp (odmorište) Kamp odmorište je vrsta kampa namijenjena iskljuĉivo za šatore i kamp vozila / mobile home. U obuhvatu Plana prostori za kampovanje u šatorima identifikovani su na urbanistiĉkim parcelama UP30 i UP41, dok je za potrebe odmorišta kamp vozila definisan dio katastarske parcele 6405 K.O. Njeguši. Kamp treba da je udoban i ušuškan u bukovoj šumi, omeċen prirodnim razdjelnicama na terenu (kaskade, stijene) i putem koji vodi ka Dolovima ili ka nekom sadrţaju i šumi. Predmetno kamp odmorište sadrţi 5 kamp parcela za vozila i 2x20 parcela za šatore uz odgovarajuću komunalnu infrastrukturu, odnosno servisni punkt kojeg ĉine prikljuĉci za struju, za vodu za piće i tehniĉke vode i rezervoar za otpadne vode. Za prilaz kamping vozila parceli predvidjeti put od tucanika. U izgradnji primjeniti koncept što manjeg ulaganja i što manjeg uticaja na prirodu u cilju što većeg uţivanja u prirodi. Materijali upotrebljeni za graċenje treba da budu prirodni, preporuka je što manja upotreba betona. Predvidjeti korišćenje obnovljivih izvora energije, zagrijavanje vode putem solarnih panela i proĉišćavanje fekalije sanitarnog ĉvora sve u cilju da kamperi minimalno utiĉu na prirodu. Uz kamp predvidjeti kompletan mobilijar sa sanitarnim objektom (ĉetiri tuša, toaleta i umivaonika). 4.6 URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA POVRŠINE JAVNE NAMJENE zelenilo uz saobraćajnice - urbanistiĉke parcele UP 5 i UP 7. Prilikom izrade projekta za objekat ţiĉare izraditi i projekat ureċenja zelenila oko objekta. Planirano zelenilo mora biti od autohtonih vrsta stabala, u vidu solitera ili u grupacijama sa ţbunjem. Sadnice moraju biti zdrave (vis.2,5-3,0m), sa pravim deblom koje je ĉisto od grana do visine od 2,0m. Unutar zelene površine mogu se postavljati i instalacije komunalne i ostale infrastrukture (podzemne instalacije, stubovi javne rasvjete i sl.). TakoĊe, mogu se organizovati tereni za igru djece i sprave za rekreaciju. Na parking mjestima planirati po jedno stablo na svaka dva do tri parking mjesta. 18

240 5. ANALITIĈKI PODACI PLANA 5.1 URBANISTIĈKI POKAZATELJI NA NIVOU PLANA Za teritoriju cijelog plana, ukupne površine 39,3 ha, osnovni urbanistiĉki pokazatelji su sljedeći: Namjena površina namjena površina površina m² % šume ,6 livade ,6 turizam ,5 saobraćaj ,3 stanovanje ,9 poljoprivreda ,1 sport ,2 zelenilo uz sao ,6 CD ,5 kultura ,7 vjerski objekat ,6 izvoriste ,4 komunalna inf 59 0,02 ukupno Urbanistiĉki pokazatelji i kapaciteti Ukupna površina prizemlja 9674m² Ukupna razvijena površina BGP 18354m² Ukupna površina stanovanja 2506m² Ukupna površina djelatnosti i turizma 10266m² Broj stambenih jedinica 34 Indeks zauzetosti zemljišta 0,03 Indeks izgraċenosti zemljišta 0,06 broj stanovnika i korisnika =621 broj zaposlenih 130 Napomena: Za obračun kapaciteta korišćeni su sljedeći parametri : Prosjeĉna površina stambene jedinice u individualnoj gradnji: 108m² Prosjeĉan broj stanovnika po stanu 4 Prosjeĉna površina namijenjena gostu u turizmu 20m² 5.2 URBANISTIĈKI POKAZATELJI NA NIVOU PARCELE OBJAŠNJENJA ZA SVAKI TIP PODATAKA Namjena parcele Ovaj podatak je oznaĉen šifrom i predstavlja planiranu funkciju odreċene parcele. U grafiĉkom prilogu ovaj podatak je predstavljen i razliĉitim šrafurama. Šifre namjene su: 19

241 površine za stanovanje malih gustina SMG površine za centralne djelatnosti CD površine za turizam T površine za kulturu K površine za sport i rekreaciju ZOP zelene površine javne namjene zelenilo uz saobraćajnice ZUS zelene površine ograniĉene namjene - sportsko rekreativne površine SMG šumske površine - šume sa posebnom namjenom ŠPN površine za poljoprivredu PO površine za vjerske objekte VO površine kopnenih voda - izvorište vode VK površine saobraćajne infrastrukture DS površine komunalne infrastrukture IOK Broj parcele Ovaj broj oznaĉava broj urbanistiĉke parcele i obiljeţen je arapskim brojevima od 1 do n, po sistemu broj lokacije broj parcele. Ovaj podatak je upisan u svakoj parceli. Površina parcele Ovaj broj predstavlja ukupnu površinu urbanistiĉke parcele i izraţen je u m². Indeks zauzetost zemljišta Ovaj broj predstavlja odnos površine zauzetog dijela i ĉitave parcele. Indeks izgraċenosti zemljišta Podatak predstavlja odnos površine parcele i bruto-razvijene površine svih objekata na parceli. Površina pod objektom Podatak predstavlja bruto površinu pod svim objektima na parceli i izraţen je u m². Spratnost Podatak oznaĉava preporuĉenu spratnost objekta na parceli; prizemlje je oznaĉeno sa P, svaka etaţa sa numeriĉkim brojem, od 1 do n, dok se potkrovlje oznaĉava sa Pk. Ukupna BGP (bruto razvijena graċevinska površina) Podatak predstavlja ukupnu bruto razvijenu graċevinsku površinu svih nadzemnih etaţa objekta na parceli, izraţeno u m 2. Površina (BGP) stanovanja Podatak predstavlja maksimalnu površinu namijenjenu stanovanju. Broj stanova Podatak predstavlja ukupan broj stambenih jedinica u individualnom stanovanju. Broj stanovnika Podatak predstavlja ukupan broj stanovnika u individualnom stanovanju, sa podacima o broju stalnih i sezonskih stanovnika. Površina (BGP) djelatnosti Podatak predstavlja maksimalnu površinu namijenjenu djelatnostima. Broj zaposlenih Podatak predstavlja ukupan broj zaposlenih u svim djelatnostima. TABELARNI PRIKAZ PLANIRANOG RJEŠENJA NA NIVOU URBANISTIĈKIH PARCELA (tabelarni prikaz dat je na sljedećim stranama) 20

242 br. UP NAMJENA sadržaj P parcele broj obj na parceli površina svih objekta (BRGP) P pod objektima spratnost max koef spratnosti BRGP iz ii korisnici kapaciteti zaposleni intervencije 1 šume livade komunalna inf kontejneri 35 4 CD planirano (88)+50(88) 100 P+Pk izgradnja TS3 komunalna inf trafostanica 35 1 P izgradnja 5 zelenilo uz sao šume zelenilo uz sao žičara plan maxh=10,45m izgradnja 8 kultura ostaci ruševna na osnovu rezultata arheološki istraživanja P+1 3 rekonstrukcija 9 vjerski objekat postojede P održavanje 10 šume sport postojede P održavanje postojede 25(45)+25(45)+27(46) 12 turizam bungalovi (46)+27(46) 131 P+Pk održavanje 13 livade 5380 TS2 komunalna inf trafostanica 35 1 P izgradnja 14 stanovanje planirano P+Pk izgradnja 15 stanovanje planirano P+Pk izgradnja 16 stanovanje planirano P+Pk izgradnja 17 stanovanje planirano P+Pk izgradnja 18 stanovanje planirano P+Pk izgradnja 19 stanovanje planirano P+Pk izgradnja 20 stanovanje planirano P+Pk izgradnja 21 stanovanje planirano P+Pk izgradnja postojede dječje 22 turizam odmaralište (3592) P+1+Pk održavanje 23 livade

243 br. UP NAMJENA sadržaj P parcele broj obj na parceli površina svih objekta (BRGP) P pod objektima spratnost max koef spratnosti BRGP iz ii korisnici kapaciteti zaposleni intervencije 24 sport 25 turizam planirano sportska hala Su+P izgradnja postojede rezidencija P+1+Pk održavanje 26 šume livade turizam postojede hotel (977) P+1+Pk održavanje 29 šume šume kamp izgradnja 31 šume avant park TS1 komunalna inf trafostanica 35 1 P izgradnja postojede 32 CD planinarski dom P+1+Pk rekonstrukcija 33 turizam planirano paviljon P rekonstrukcija postojede, rekonstr. sa 34 turizam restor+hotel P+Pk dogr. i nadogr. 35 turizam planirano paviljon P rekonstrucija 36 šume CD postojede - ambulanta Po+P+Pk održavanje 38 turizam ruševni ostaci paviljon P rekonstrukcija 39 turizam ruševni ostaci paviljon P rekonstrukcija 40 CD postojede; centar i Uprava NP Lovden P+Pk adaptacija 41 šume planirano - kamp izgradnja 42 stanovanje postojede P+Pk održavanje 43 stanovanje postojede (106)+8+25(ter) 93 P+Pk održavanje 61(106)+54(94) stanovanje postojede (ter) 153 P+Pk održavanje 45 šume

244 br. UP NAMJENA sadržaj P parcele broj obj na parceli površina svih objekta (BRGP) P pod objektima spratnost max koef spratnosti BRGP iz ii korisnici kapaciteti zaposleni intervencije 46 stanovanje postojede (90) P+Pk održavanje 47 šume stanovanje postojede P+Pk održavanje 49 turizam planirano P+Pk izgradnja 50 šume šume stanovanje postojede P+Pk održavanje 53 stanovanje postojede P+Pk održavanje 54 stanovanje postojede +planira (177) P+Pk rekonstrukcija 55 izvoriste poljoprivreda turizam postojede - hotel Su+P+2+2Pk održavanje 58 stanovanje postojede (158) P+Pk održavanje 59 stanovanje postojede P+Pk održavanje 60 stanovanje postojede (105)+60(105) P+Pk održavanje 61 stanovanje postojede P rekonstrukcija 62 stanovanje postojede P rekonstrukcija 63 komunalna inf 24 saobradaj Ukupno

245 6. SAOBRAĆAJNO RJEŠENJE 6.1 POSTOJEĆE STANJE - Putna mreţa Podruĉje Ivanovih korita, kao centralni dio Nacionalog parka "Lovćen" naslanja se na regionalni put R13 Cetinje - Lovćen preko koga se ostvaruje i saobraćajna veza sa gradovima i opštinskim centrima u neposrednom i širem okruţenju. Regionalnim putem R 13 Cetinje - Lovćen preko regionalnog puta R1 Cetinje - Njeguši - Kotor ostvaruje se veza sa magistralnim putevima M-2.3 Cetinje - Budva i M-2 Jadranska magistrala, kao i regionalnim putem R-15 Ĉekanje - Ĉevo - Nikšić. Regionalni put R13 ima širinu asfaltnog kolovoza 5,0-5,5 m, odlikuje se velikim brojem oštrih krivina i serpentina (ne toliko na podruĉju Ivanovih korita) ali bez većih uzduţnih nagiba. Osim navedenog regionalnog puta i veze ovoga puta sa planinarskim domom (jedna saobraćajna traka) na podruĉju Ivanovih korita nema više puteva sa asfaltnim kolovoznim zastorom. Na dionici Cetinje - Ivanova korita (13,8 km), voze se brdske autotrke koje su veoma posjećene. Put Ivanova korita - Dolovi - Veliki Bostur - Kuk - Krstac duţine 12,5 km je veza Ivanovih korita sa regionalnim putem Cetinje - Njeguši - Kotor (R-1) a i ulaz u Nacionalni park sa kotorske strane. Put je asfaltiran i promjenljive širine kolovoza, tako da je na dionici Ivanova korita - Dolovi - Kuk širina 3,0-3,5 m a na dionici Kuk - Krstac širina kolovoza je 5,0-5,5 m. Sa podruĉja Ivanovih korita odvajaju se neasfaltirani putevi za katune Majstore i Mali Bostur koji predstavljaju, bez obzira na nizak nivo upotrebljivosti, jedini pristup ovim katunima. Pratećih sadrţaja (auto servis, benzinske pumpe) na podruĉju Ivanovih korita nema i najbliţi su u Cetinju, Budvi i Kotoru. Nije organizovan javni autobuski saobraćaj izmeċu ovih gradova i Ivanovih korita. 6.2 PLANIRANO RJEŠENJE Putna mreţa Podruĉje Ivanovih korita svojim povoljnim poloţajem i nadmorskom visinom, pristupaĉnošću i saobraćajnom povezanošću, povoljnim uslovima za organizovanje rekreativnih turistiĉkih i kulturnih sadrţaja, uklapa se u zahtjeve za formiranje primarnog turistiĉkog centra Nacionalnog parka. Ivanova korita su locirana u pravcu i na raskrsnici svih najvitalnijih komunikacija u Parku i to ka: Mauzoleju, Krscu, Majstorima i Cetinju. Turistiĉko-rekreativna ponuda ovog lokaliteta proteţe se na cijelu godinu. Ljeti je u prvom planu turizam vezan za posjetu Njegoševom mauzoleju. Zbog odliĉne mikroklime ovaj lokalitet, zaštićen od vjetra, sa obiljem šuma i livada, već po samoj svojoj tradiciji ima veoma dobre uslove za prihvatanje posjetilaca za odmor i klimatsku zdravstvenu preventivu. Analizom planova višeg reda, uslovljenostima u pogledu kategorizacije postojeće i planiranih djelova putne mreţe kao i potrebe da reţim saobraćaja u zoni kompleksa Ivanova korita bude racionalan, definisan je koncept saobraćajnih površina kojima se sa visokim nivom usluge obezbjeċuje pristup svim postojećim i planiranim sadrţajima. Kod oblikovanja saobraćajnih površina poštovani su pored saobraćajno-tehniĉkih uslova i zahtjeva, kao što su: kapacitet, bezbjednost, vrijeme putovanja i dr. i zahtjevi koji proizilaze iz specifiĉnih zahtjeva oĉuvanja prostora izuzetnih prirodnih vrijednosti kojima se odlikuje Nacionalni park "Lovćen". PPPN NP "Lovćen" izvršena je prekategorizacija postojećeg regionalnog puta R 13 Cetinje - Lovćen u opštinski. Postojeće stanje ovog puta ne odgovara u potpunosti funkciji koju treba da obavlja pa su potrebne odreċene korekcije trase da bi se dobili bolji tehniĉki elementi (povećanje polupreĉnika krivina, proširenje kolovoza da cijelom duţinom put bude širok 6,0 m). Planirane saobraćajne površine za kolski saobraćaj su predviċene za kolski pristup planiranim sadrţajima i 24

246 obezbjeċuju odvijanje saobraćaja na svim planiranim saobraćajnicama u dvosmjernom reţimu. U sklopu kompleksa Ivanova korita, za potrebe vozila u drumskom saobraćaju, u sjeverozapadnom dijelu kompleksa, u zoni planiranog stajališta ţiĉare predviċene su saobraćajne površine na kojima su planirane potrebne pristupne saobraćajnice, parkirališta za posjetioce i zaposlene, terminus i parkiralište za autobuse i taksi stajalište. Putem Cetinje - Ivanova korita voze se brdske autotrke, da bi trka bila bezbjedna obavezno je postaviti odbojne grede, a u prostoru od 10 metara pored staze ne smiju se nalaziti nikakvi objekti. Na dionici MeĊuvršje - Lovćen se u zavisnosti od potreba moţe uvesti i poseban reţim saobraćaja. To znaĉi da u vremenu kada se oĉekuje velika posjeta Mauzoleju na ovoj dionici treba dozvoliti saobraćaj samo autobusima. Parking mjesta je neophodno obezbijediti na Ivanovim koritima - centar Parka (što je ovim Planom i predviċeno) i MeĊuvršju, gde bi posjetioci koji doċu putniĉkim automobilima ostavili svoja vozila i autobusima se odvezli na Lovćen (tzv. "park and ride" sistem). Stacionarni saobraćaj Parkiranje vozila rješavano je na pripadajućim parcelama, prema zahtjevima koji proistiĉu iz namjene prostora, a u skladu sa vaţećim standardima i normativima i to kako za putniĉka vozila tako i za autobuse. Ukupan broj parking mjesta koji je obezbjeċen planiranim rješenjem za cio obuhvat Plana je: 260 parking mjesta za putniĉka vozila, 3 parking mjesta za autobuse ili mini buseve i 6 ĉeonih perona sa putniĉkim platformama sa desne strane za autobuse ili mini buseve. Za potrebe stacioniranja putniĉkih vozila u zoni stajališta ţiĉare Ivanova korita planirano je parkiralište kapaciteta 126 parking mjesta kako je i prikazano na situaciji u odgovarajućem grafiĉkom prilogu. Za posjetioce hotela, odmarališta, restorana i kampa obezbjeċeno je 80 parking mjesta. Za objekat centralnih djelatnosti na urbanistiĉkoj parceli UP 32 obezbjeċeno je parkiralište sa 14 parking mjesta. Za potrebe objekata u kome je smješteno sjedište uprave Nacionalnog parka planirano je parkiralište kapaciteta 15 parking mjesta, dok je parkiralište za potrebe izvorišta planirano u istoĉnom dijelu obuhvata Plana i ima kapacitet od 25 parking mjesta. Javni prevoz putnika U skladu sa razvojem i razmještajem aktivnosti, a na osnovu programa raspodjele putovanja na sredstva prevoza, planira se sistem javnog putniĉkog prevoza u okviru podruĉja Plana. Disperznost prostorne organizacije i prostorna udaljenost izmeċu pojedinih ciljnih zona uslovljavaju uvoċenje linija javnog putniĉkog prevoza. Linije javnog putniĉkog prevoza se mogu organizovati na regionalnom putu, a mogu se realizovati autobusima ili tzv. "paratranzitom", minibusevima, kombi vozilima, dţipovima i sl. u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama, kao redovne linije javnog prevoza tokom cijele godine ili kao sezonske linije za potrebe turista. Javni putniĉki prevoz moţe da se organizuje u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama i vaţećom zakonskom regulativom iz oblasti javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju. Stajališta javnog putniĉkog prevoza se mogu organizovati na regionalnom putu, a u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama. Neophodno je javnim autobuskim saobraćajem povezati Ivanova korita sa Cetinjem, odnosno Kotorom, a izgradnjom ţiĉare Budva - Majstori neophodno je uvesti interni saobraćaj na relaciji Majstori - Ivanova korita - Lovćen. 25

247 Terminalnu taĉku lokalnih ili meċumjesnih autobuskih linija, kako u periodima turistiĉke sezone tako i van nje, kojom treba da se obezbijedi visok nivo usluge posjetilaca Nacionalnog parka predstavljaće autobuski terminus planiran predmetnim Planom u zoni stajališta ţiĉare Ivanova korita. U okviru kompleksa planiran je terminal i parkiralište za autobuse. Kapacitet parkirališta za autobuse ili mini buseve je 3 parking mjesta a kapacitet terminusa je 6 ĉeonih perona sa putniĉkim platformama sa desne strane za autobuse ili mini buseve. Na parkiralištu za putniĉka vozila u zoni stajališta ţiĉare, u dijelu koji je protoĉan i bliţi parkiralištu autobusa, moţe se organizovati taxi stajalište ĉiji kapacitet će se definisati u zavisnosti od potreba koje se budu pojavile nakon izgradnje stajališta ţiĉare. URBANISTIĈKO-TEHNIĈKI USLOVI ZA SAOBRAĆAJNE POVRŠINE Trase projektovanih saobraćajnica u situacionom i nivelacionom planu prilagoditi terenu i kotama izvedenih saobraćajnica sa odgovarajućim padovima. Dimenzionisanje kolovoznih površina izvesti u skladu sa oĉekivanim saobraćajnim opterećenjem po vaţećim propisima. Nivelaciju novih kolskih i pješaĉkih površina uskladiti sa okolnim prostorom i sadrţajima, kao i sa potrebom zadovoljavanja efikasnog odvodnjavanja atmosferskih voda. Odvodnjavanje atmosferskih voda izvršiti putem slivnika i cjevovoda do kanalizacije, a izbor slivnika uskladiti sa obradom površine na kojoj se nalazi (kolovoz ili trotoar). Kolovozne zastore svih planiranih i postojećih - zadrţanih saobraćajnica raditi sa asfaltnim materijalima. Površine za mirujući saobraćaj na otvorenim parkiralištima raditi sa zastorom od asfalt-betona ili od prefabrikovanih betonskih elemenata u zavisnosti od koncepcije parterne obrade. Površinsku obradu pješaĉkih staza izvesti poploĉanjem prefabrikovanim betonskim elementima ili sa završnom obradom od asfaltnog betona ili livenog asfalta. Oiviĉenje kolovoza, pješaĉkih površina i parkirališta izvesti ugradnjom betonskih prefabrikovanih iviĉnjaka. Na svakom pješaĉkom prelazu obavezno ugraditi upuštene iviĉnjake ili druge odgovarajuće prefabrikovane elemente kako bi se omogućilo neometano kretanje invalidskih kolica i biciklista. Od ukupnog ostvarenog kapaciteta parkirališta 5% parking mjesta mora biti namijenjeno za invalide. Parking mjesta za invalide projektovati u zonama parkinga bliţe pješaĉkim prelazima i prolazima kao i bliţe objektima terminala za dolazak i odlazak putnika. Obavezno uraditi kvalitetnu rasvjetu svih saobraćajnica i saobraćajnih površina. Horizontalnu i vertikalnu saobraćajnu signalizaciju uraditi u skladu sa odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Parking mjesta upravna na osu kretanja predvideti sa dimenzijama 2,5 x 5,0 m (min. 2,3 x 4,8 m), sa širinom prolaza 6,0 m (min. 5,4 m), a za poduţna sa dimenzijama min. 5,5 m x 2,0 m. Propisan broj parking mjesta riješiti u okviru graċevinske parcele. 26

248 7. PEJZAŢNO UREĐENJE Šume koje se nalaze u središnjem dijelu Ivanovih korita sa najznaĉajnijim objektima za odmor i rekreaciju (izvor Ivanovih korita, Djeĉje odmaralište, Planinski dom, restoran), spadaju u kategoriju šuma za rekreaciju. Biorekreativne funkcije, ova kategorija šuma vrši naroĉito intenzivno onim svojim djelovima koji su u blizini navedenih objekata i saobraćajnica, a koje posjetioci (turisti, izletnici i dr.) koriste za odmor i rekreaciju. Odmjereno upotpunjavanje prirodnog rekreativnog potencijala šuma na ovom prostoru objektima za odmor i rekreaciju (odmorišta sa klupama i stolovima, parkirališta, kampinzi, ureċenje izvora i dovod dovoljnih koliĉina vode, skloništa za izletnike, staze, ognjišta i dr.) uz odgovarajuće ponašanje posjetilaca još snaţnije će istaći vrijednost i funkcije šume u ovom prostoru. Od samog centra za posjetioce polaze dvije edukativne staze opremljene mobilijarom koji je predstavljen edukativnim tablama. Smjernice za pejzaţno oblikovanje na ovom lokalitetu Namjensko i racionalno korišćenje prostora podrazumijeva uravnoteţeno i koordinirano utvrċivanje odnosa izmeċu razliĉitih funkcija (turizam, sport, rekreacija, nauĉno istraţivaĉki rad, zaštita prirode). Prilikom ureċenja lokaliteta vodilo se raĉuna o poloţaju objekata, naroĉito centralnih, koji opredjeljuju prostornu kompoziciju. Svi objekti su ukomponovati u pejzaţ i locirni na ivicu šume. Oblikovani su na savremen naĉin, horizontalno poloţeni po terenu i sa malom spratnošću. U modelovanju spoljnih oblika ispoštovane su propozicije arhitektonskog nasljeċa i prirodnih materijala, naroĉito kod manjih objekata namijenjenih servisima, pomoćnim objektima, infrastrukturnim punktovima, nastrešnicama protiv kiše i sunca samostalnim saniranim objektima i kampovima, kao i pri izgradnji slobodnih garnitura za sjedenje, odmor i uţivanje. Kod ureċenja slobodnih površina koristiti iskljuĉivo prirodni materijal za izgradnju klupa za odmor, nadstrešnica, stolova, kaptiranog izvora, vidikovca, mostića, putokaza, loţišta i ognjišta za pripremu hrane, prostora i sudova za otpatke i drugo. Na svim ovim prostorima zelenilu se mora posvetiti posebna paţnja. Predlog sadnog materijala Obnovu šumskog pokrivaĉa na ovom prostoru treba zasnovati na spontanoj evoluciji postojeće vegetacije i intervencijama putem pošumljavanja koje su usmjerene ka "modelu" klimazonalne bukove šume na kreĉnjaku. Predloţene vrste sadnog materijala su sljedeće: Acer pseudollatanus - gorski javor, Betula alba - breza, Corylus avellana lijeska, Crataegus monogina - bijeli glog, Cornus sanguinea svib, Fagus silvatica bukva, Fraxinus excelsior - bijeli jasen, Ilex alluifolium boţikovina, Lonicera alpigena - alspko pasje groţċe, Lonicera xylosteum - crveno pasje groţċe, Picea abies smreĉa, Pinus heldreichii munika, Pinus mugo var. moghus - bor krivulj, Pinus nigra - crni bor, Pinus silvestris - bijeli bor, Rhamnus fallax ljigovina, Sorbus aria mukinja, Sorbus aucuparia jarebika, Sorbus torminalis brekinja, Taxus baccata tisa, Tilia parvifolia - sitnolisna lipa, Tilia tomentosa - srebrnasta lipa, Viburnum lantana šibikovina. Odlike navedenih vrsta, taĉnije, njihova bioekološka svojstva i zahtjevi, upućuju i na odgovarajući naĉin pošumljavanja, umjesto ranijeg velikopovršinskog, monokulturnog metoda pošumljavanja koji u ovakvim, ekstremno lošim ekološkim uslovima nije dao oĉekivane rezultate i efekte (tipiĉan primjer je pošumljavanje crnim borom u podruĉju Jezerskog vrha). 27

249 8. HIDROTEHNIĈKA INFRASTRUKTURA Pri obradi plana u dijelu hidrotehniĉke infrastrukture korišćena je sljedeća raspoloţiva planska, projektna i ostala dokumentacija: Planski dokumenti - Prostorni plan Crne Gore do godine; - Prostorni plan podruĉja posebne namjene za Nacionalni park ''Lovćen''; Nacrt Prostornog plana podruĉja posebne namjene za Nacionalni park ''Lovćen''; Prostorni plan opštine Cetinje; 1992 Plansko-razvojni dokumenti - Vodoprivredna osnova Crne Gore; - Projekcija dugoroĉnog vodosnabdijevanja Crne Gore, GraĊevinski fakultet Crne Gore; - Strateški master plan za otpadne vode za centralni i sjeverni dio Crne Gore; EAR, Safege, Tebodin, LDK - Master plan odvoċenja otpadnih voda Crnogorskog primorja, DHV Holandija, Fideco CG, 2004; - Strateški master plan za upravljanje ĉvrstim otpadom; EU, Gopa Ostala dokumentacija - Hidrogeloške karakteristike karstnih terena šire okoline Nacionalnog parka «Lovćen», M.Vujisić, M. Radulović, P. Vujisić, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica Nacionalni park «Lovćen» - prirodna i kulturna dobra, Crnogorska akademija nauka, Podgorica, Cetinje, septembar Plana upravljanja Nacionalnim parkom (NP) Lovćen, JP za NP CG - Program upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen 2011, JP za NP CG - Projektna dokumentacija J.P.ViK Cetinje za vodovod i kanalizaciju i podaci dobijeni iz ovog preduzeća. Zakonska regulativa - Zakon o vodama, ( Sluţbeni list RCG, broj 27/07) - Pravilnik o odreċivanju i odrţavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograniĉenjima u tim zonama ( Sluţbeni list CG, broj 66/09) - Pravilnik o naĉinu odreċivanja garantovanog minimuna proticaja nizvodno od vodozahvata ( Sluţbeni list RCG, broj 27/07) - Pravilnik o kvalitetu i sanitarno tehniĉkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, naĉinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrċenom kvalitetu otpadnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 45/08) - Pravilnik o izmjenama pravilnika o kvalitetu i sanitarno tehniĉkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, naĉinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrċenom kvalitetu otpadnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 9/10) - Uredba o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda ( Sluţbeni list RCG, broj 2/07) - Zakon o upravljanju otpadom ( Sluţbeni list CG, broj 64/11) 8.1 VODOSNABDIJEVANJE UVOD Snabdijevanje higijenski ispravnom vodom za piće i za ostale potrebe, u dovoljnim koliĉinama, sa potrebnim pritiskom tokom cijelog dana, neophodan je preduslov razvoja turistiĉkih regiona i ţivota naselja, gradova i ostalih podruĉja. Snabdijevanje vodom u opštem smislu, podrazumijeva javno snabdijevanje vodom odreċenog podruĉja. Javni vodovod treba da posjeduje rezerve u kapacitetu, što znaĉi da mora, izmeċu ostalog, da pokrije potrebe za vodom sljedećih godina, što odgovara vremenskom okviru ovog planskog dokumenta koji je odreċen za period od 2011 do Vodovodnu mreţu je potrebno tako koncipirati da omogući i lako proširenje kapaciteta za sljedećih godina. 28

250 Kod planiranja budućih vodovodnih sistema potrebno je obuhvatiti ona seoska naselja koja se, na ekonomski racionalan naĉin, s obzirom na njihov prostorni poloţaj, mogu ukljuĉiti u seoski vodovod. Po Vodoprivrednoj osnovi kriterijum za prikljuĉivanje seoskih naselja je da se prepumpavanjem voda sa izvorišta doprema do visine do 200m iznad izvorišta. Na podruĉjima gdje je izgradnja javnih vodovoda daleko ispod praga rentabilnosti, potrebno je razmotriti alternativne naĉine snabdijevanja vodom s tim da tako snabdijevena voda ispunjava kvalitet vode za piće dat u navedenoj zakonskoj regulativi. POSTOJEĆE STANJE Na podruĉju Ivanovih Korita kao i cijelog podruĉja Nacionalnog parka koji obiluje padavinama, zastupljen je specifiĉni karstni teren koji lako propušta, a teţe zadrţava akumulacije atmosferskih padavina. Uprkos velikoj godišnjoj koliĉini padavina na podruĉju NP "Lovćen" koja iznosi l/m², zbog neravnomjerne raspodjele u vremenu kao i propusnosti karstnog terena na posmatranom podruĉju nema izvorišta vode znaĉajnijeg kapaciteta. Izvorište Ivanova Korita (1.235 m.n.m.) smješteno je uz put od Bostura ka Jezerskom vrhu sa lijeve strane i izdašnost mu je vrlo nestabilna i direktno zavisi od reţima padavina pogotovu u ljetnjem periodu. U vrijeme hidrološkog maksimuma ovaj izvor formira površinski tok koji teĉe do vrtaĉe Blatište, gdje ponire preko ponora i u svom toku povremeno plavi okolne terene. Izvor je kaptiran za lokalne potrebe. Izdašnost mu je u ljetnom minimumu 0.40 l/s. Izvor Ljubin potok je na visini od oko m.n.m. sjeveroistoĉno od Dolova i sluţi za lokalno snabdijevanje. U periodu visokih voda formira površinski tok do ponora u Blatištu. Prema podacima iz navedene studije Hidrogeološke karakteristike karstnih terena šire okoline Nacionalnog parka «Lovćen», (u vrijeme obilaska terena juli 1989) izdašnost mu je bila 0.1 l/s. Kao i na svim bezvodnim podruĉjima, stanovnici ovog bezvodnog terena su gradili objekte za alternativno snabdijevanje vodom. To su objekti u koje su hvatali kišnicu i ĉuvali za sušno doba godine: bistijerne, ublovi, ubline i lokve. Najĉešće su graċeni od kamena u kreĉnom malteru sa crvenicom. Na katunima, na visinama iznad 1000 m.n.m, se u jame i snijeţnice (bunaraste jame u kojima se snijeg ĉuva pokriven bukovim lišćem) hvatao i ĉuvao snijeg. KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Da bi se dimenzionisala potrebna distributivna vodovodna mreţa, potrebno je usvojiti specifiĉnu dnevnu potrošnju po korisniku, kao i koeficijente dnevne i satne neravnomjernosti. OdreĊivanje specifiĉne potrošnje je jako osjetljivo, jer se bazira na ĉitavom nizu pretpostavki i drugih parametara i osnovnih kriterijuma kao što su: veliĉina i tip naselja, struktura potrošaĉa, stepen opremljenosti stanova ili porodiĉnih kuća, struktura i kategorija hotelskih odnosno smještajnih kapaciteta, klimatski uslovi, zastupljenost kultivisanog zelenila, vrsta i veliĉina okućnica, saobraćajne površine i drugi zahtjevi koje treba da zadovolji procijenjena dnevna bruto potrošnja po korisniku. Da bi se provjerila opravdanost planiranih tehniĉkih rješenja i izbjegle veće greške u investicionim zahvatima vezanim za objekte vodosnabdijevanja, znaĉajno je utvrditi perspektivne potrebe za vodom. Kao polazni podatak za odreċivanje normi potrošnje vode razmatrane su specifiĉna potrošnja vode po stanovniku na dan iz Vodoprivredne osnove Republike Crne Gore i Prostornog plana Cetinja. U Vodoprivrednoj osnovi predloţene su norma za potrošnju za seoske vodovodne sisteme za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan i to 300, 320, 360 odnosno litara po korisniku na dan, respektivno, odnosno za Crnomorski sliv 280, 300, 320 l/kor/dan respektivno. Za turiste su predloţene norma za potrošnju za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan 540, 570, 600 respektivno odnosno 490, 520, 550 za Crnomorski sliv respektivno. U zavisnosti od vrste hotela u Vodoprivrednoj osnovi usvojene su sljedeće specifiĉne potrošnje: hotel A kategorije 650 l/kor. na dan hotel B kategorije 450 l/kor. na dan hoteli niţih kategorija 350 l/kor. na dan privatan smeštaj 350 l/kor. na dan 29

251 Potrošnja za turiste se moţe posmatrati i kao prosjeĉna kroz zastupljenost turista razliĉitih kategorija pa su odreċene prosjeĉne norme potrošnje za turiste. Predloţene su norme za potrošnju za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan 540, 570, 600 respektivno odnosno 490, 520, 550 za Crnomorski sliv respektivno. S jedne strane, imajući u vidu da se od vremena kad je usvojena Vodoprivredna osnova ide na smanjenje specifiĉne potrošnje vode po stanovniku na dan, kao i da se u Vodoprivrednoj osnovi ne preporuĉuje striktno odreċivanje specifiĉne dnevne potrošnje prema Vodoprivrednoj osnovi, već prilagoċavanje datom sluĉaju za navedeno podruĉje, uobiĉajeno se usvajaju manje norme potrošnje od naznaĉenih u Vodoprivrednoj osnovi. S druge strane, prostor Nacionalnog parka Lovćen se nalazi na granici Jadranskog i Crnomorskog sliva, ali po karakteristikama potrošnje više pripada Crnomorskom slivu, pa se usvajaju manje norme potrošnje prema Crnomorskom slivu. Razmatrane su i preporuke potrošnje u prostornim planovima ostalih nacionalnih parkova (PPPN Bjelasica i Komovi) u odmaralištima l/kor/dan, po zaposlenim licima koja noće uz mjesto rada 180l/kor/dan, odnosno 55 l/kor/dan za lica koja ne noće uz mjesto rada. Po katunima je usvojena potrošnja od 225l/leţaju/dan i u luksuznijim smještjnim kapacitetima 400 l/kor/dan. Iz Cetinjskog vodovodnog preduzeća se predlaţe da se u okviru potreba za vodom planiraju i koliĉine potrebne za protivpoţarne potrebe u turistiĉkim centrima i naseljima, za navodnjavanje i pravljenje snijega na ski stazama u zimskom periodu. TakoĊe je i preporuka da se u pojedine tehniĉke svrhe koriste vode nastale preĉišćavanjem sivih voda. U okviru usvajanja potrošnje po stanovniku, odnosno gostu na prostoru Ivanovih korita kao i samog Lovćenskog parka, razmatralo se više ĉinjenica. Kao prvo, ograniĉavajući faktor je nedostatak vode u ljetnjem periodu, uprkos velikim prosjeĉnim padavinama u prosjeku tokom godine, odnosno neadekvatan vremenski raspored padavina za ljetnji turizam. Razmatrana je izgradnja mini akumulacije. Podruĉje potrošnje nije skoncentrisano, nego je veoma raštrkano. Ivanova korita kao najznaĉajniji turistiĉki punkt su u središnjem dijelu, istorijski znaĉajno naselje Njeguši u sjevernom dijelu Parka, katuni Majstori i Kuk su udaljeni najmanje 4 km zraĉne linije od Ivanovih Korita. Ulazni punktovi Krstac - smješten na istoku, odnoso Bjeloši na zapadnom dijelu Parka. Dakle raspored podruĉja potrošnje ne ide u prilog gradnji mini akumulacije. TakoĊe se razmatrala mogućnost da izgradnja mini akumulacije moţe imati negativne posljedice na ţivi svijet Lovćena koji je veoma znaĉajan za prirodnu vrijednost ovog NP. Nije zanemarljivo ni ekonomsko pitanje isplativosti izgradnje mini akumulacije uopšte, a pogotovo u karstnom terenu. Razmotrivši sve navedeno u planskom dokumentu Prostorni plan posebne namjene Nacionalnog parka «Lovćen» odustalo se od planiranja gradnje mini akumulacije, a vodosnabdijevanje se planira rješavati kroz smanjenu potrošnju po stanovniku, odnosno gostu i izgradnju većih rezervoarskih prostora od uobiĉajenih. Ovakav princip se usvaja i na prostoru Ivanovih korita kao sastavnom dijelu Nacionalnog parka «Lovćen». Osim toga, potrebno je ugraditi u turistiĉke objekte ureċaje ĉijim se korišćenjem smanjuje potrošnja kao što su vodokotlići sa smanjenom potrošnjom po ispiranju, jednoruĉne baterije, visoko rasprskavajući tuševi uz korišćenje manjeg pritiska, odnosno manje koliĉine vode, korišćenje ureċaja sa smanjenom potrošnjom vode. Za pojedinaĉno vodosnabdijevanje, potrebno je forsirati obnovu starih i izgradnju novih rezervoara - bistijerni za sakupljanje i skladištenje kišnice. Kišnicu je moguće sakupljati sa krovnih površina kao i sa ploĉastih površina u nagibu koje se mogu obloţiti kamenim ploĉama i biti uklopljene u okolni teren,a sakupljenu vodu odvesti u rezervoarski prostor uz ugradnju mini ureċaja za preĉišćavanje vode. UreĊaji bi se bazirali na taloţenju, filtriranju i dezinfekciji. Ovako sakupljena voda se moţe koristiti za tehniĉke svrhe, a uz redovnu kontrolu kvaliteta i za odrţavanje liĉne higijene. Dopunsko vodosnabdijevanje se ponekad moţe vršiti dovoţenjem vode u cistjernama. Potrebno je razmotriti još jedan alternativni tip vodosnabdijevanja tehniĉkom vodom, usko povezan sa odvoċenjem i preĉišćavanjem otpadne vode koji se već duţe vremena primjenjuje u svijetu, a to je korišćenje preĉišćene sive vode. Otpadna voda kao i ĉvrsti otpad se moţe odvajati na samom mjestu nastanka na sivu vodu, vodu od pranja i crnu vodu, vodu od upotrebe toaleta. Po sakupljenim podacima, zavisno od potrošaĉa udio sive vode u otpadnoj vodi iznosi od 50 % do 80%. Ova siva voda je mnogo manje zagaċena od crne vode i ako se odmah prećišćava na mjestu nastanka odvojeno od crne vode u septiĉkim jamama za sivu vodu, pješĉanim filterima, poslije preĉišćavanja se moţe koristit za zalivanje ili u odvojenim instalacijama za ispiranje toaleta. 30

252 Sa druge strane u potrošnji vode na dio koji se koristi za ispiranje toaleta otpada oko 25% potrošnje po stanovniku. Dakle korišćenjem tehniĉke vode za ispiranje toaleta smanjila bi se potrošnja po stanovniku za 25%, a koliĉina otpadne vode za oko 50% (uz korišćenje ostatka tehniĉke vode za zalivanje). Ovakav naĉin vodosnabdijevanja zahtijeva temeljnu i sveobuhvatnu edukaciju stanovništva. Ovaj vid snabdijevanja i odvoċenja otpadne vode preĉišćavanjem sive vode mogao bi da se ostvari kao pilot projekat u nekim od objekata na Ivanovim koritima, ĉime bi se upotpunio edukativno razvojni sadrţaj Parka. Imajući sve navedeno u vidu, preporuĉuje se sljedeća specifiĉna potrošnja po stanovniku na dan koja je usvojena i u Prostornom planu posebne namjene Nacionalnog parka «Lovćen»: - gosti u hotelu 120 l/stan/dan - gosti u bungalovima i paviljonima 100 l/stan/dan - gosti u apartmanima 80 l/stan/dan - gosti u planinarskom domu 50 l/stan/dan - gosti u katunima 50 l/stan/dan - potrošnja u restoranu 100 l/mjestu/dan - potrošnja po stanovniku 120 l/stan/dan - potrošnja po stan. u vikend kućama 80 l/stan/dan - potrošnja u kampovima 50 l/stan/dan - potrošnja po zaposlenom 40 l/stan/dan Smatrajući da su navedene specifiĉne potrošnje u danu maksimalne potrošnje za maksimalnu satnu potrošnju se usvaja potrošnja sa usvojenim koeficijentom satne neravnomjernosti K hmax od 1,8. U okviru proraĉuna potrebnih koliĉina vode u dnevnoj normi potrošnje po stanovniku, uobiĉajeno je da se sem dnevnih koliĉina potrebnih za jednog korisnika, obuhvate i potrebne koliĉine za komercijalne potrebe, komunalne potrebe kao i samo zalivanje zelenih površina oko većih objekata. Gubici u mreţi, imajući u vidu da se radi o novoizgraċenoj vodovodnoj mreţi, procijenjeni na oko 15 % i ukalkulisani su u proraĉunu. Ovdje se predlaţe da se koristi autohtono rastinje koje je prilagoċeno velikim nesrazmjerama u koliĉinama padavina ljeti i zimi, koje nije potrebno dodatno zalivati. Koliĉina vode potrebna za pravljenje snijega na ski stazama neće se uzimati u obraĉun koji se provodi uz izdašnost izvorišta u ljetnjem periodu. Vodovi za pravljenje vještaĉkog snijega će se praviti odvojeno od vodova za vodosnabdijevanje stanovništva, a u zimskom periodu kad je izdašnost karstnih izvorišta od 50 do 100 puta veća od izdašnosti u ljetnjem periodu neće biti problema sa nedostatkom vode na izvorištima. Tabela potrebne količine voda za snabdijevanje Ivanovih Korita Naselje Potrošnja vode Qdnmax (l/s) Khmax Ukupno Qhmax (l/s) Kategorija Potrosnja Ukupno Ukupno I i II Ivanova korita potrošaĉa Br.stanov. l/stan/dan l/s l/s Hotel ,00 0,21 1,80 0,38 Bunagalovi i paviljoni ,00 0,36 1,80 0,64 Kamp 40 50,00 0,02 1,80 0,04 Turizam Zaposleni ,00 0,06 1,80 0,11 Stanovanje Stanovanje ,00 0,17 1,80 0,30 Ukupno 0,82 1,47 Dakle maksimalna dnevna potrošnja za podruĉje Ivanovih korita iznosi 0.82 l/s i tu je koliĉinu potrebno dopremiti do distribucionog rezervoara posmatranog podruĉja te se prema njoj dimenzioniše dovodni vod naselja. Maksimalna satna potrošnja iznosi 1.47 l/s i na nju se dimenzioniše distribuciona mreţa naselja. 31

253 Ukupna izdašnost izvorišta sa kojih se mogu snabdijevati Ivanova Korita je 0.4 l/s. Od toga je Ljubin potok od 0.1 l/s i Ivanovih korita 0.3 l/s, a Mala korita, izvorište smješteno istoĉno od Ivanovih korita, koja presušuju ne uzimaju se u proraĉun u ljetnjem periodu. Predlaţe se izgradnja većih rezervoara od uobiĉajenih tako da imaju, ne kako je uobiĉajeno 14 satnu rezervu nego višednevnu rezervu. Rezervar od 500m³ bi predstavljao 7 dnevnu rezervu u potrošnji u odnosu na maksimalnu dnevnu potrošnju. Pored ovog rezervoara predlaţe se da se obrazuju dodatne akumulacije vode. U ovom planskom dokumentu se predlaţe, da se obrazuju dvije akumulacije od po m³ sa po dvije komore od po 2.500m³ smještene u novoizgraċene rezervoare. Ovo se u svakom sluĉaju smatra bolje, jeftinije, pouzdanije nego gradnja vještaĉkih akumulacionih jezera u karstnom terenu. Izgradnjom rezervoarskog prostora za akumulaciju vode manje se narušava hidrološka i ekološka ravnoteţa predmetnog podruĉja. Potrebno je rezervoarski prostor osmisliti tako da se arhitektonski uklopi u ambijent. Podruĉje potrošnje se prostire od 1.228m.n.m do m.n.m. Rezervoar je potrebno smjestiti na visinu od 1310 m.n.m. Na Ivanovim Koritima potrebno je ĉesmu za posjetioce napraviti tako da voda ne teĉe kontinuirano nego da bude ĉesma na zatvaranje da bi se sprijeĉilo rasipanje vode. U sluĉaju preĉišĉavanja sive otpadne vode vode od pranja i njenog korišćenja za ispiranje toaleta, potrebne koliĉine vode potrebne za Ivanova Korita bi se mogle smanjiti za ĉetvrtinu, odnosno sa 0.82 l/s na 0.62 l/s. Kao što je navedeno, po procjenama 25 % ukupne potrošnje po stanovniku se troši na ispiranje toaleta. U okviru proraĉunate potrošnje u rezervoarskom prostoru potrebno je obuhvatiti i poţarnu rezervu. Potrebna koliĉina za gašenje poţara naseljima do stanovnika je 10 l/s sa planiranim trajanjem od 2 sata odnosno pretpostavljenim jednim istovremenim poţarom, što iznosi 72m³. Za ovu koliĉinu treba uvećati rezervoarski prostor i ova koliĉina vode mora biti stalno u rezervoaru za gašenje eventualnog poţara. Oko svih izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje potrebno je uspostaviti propisan reţim zaštite izvorišta prema postojećoj zakonskoj regulativi, Pravilnik o odreċivanju i odrţavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograniĉenjima u tim zonama (Sl.l. CG br. 66/09). Potrebno je zaštitit prostor Blatišta gdje se povremeno formira jezero od vode sa Ljubinog potoka i Ivanovih korita. Potrebno je i odrţavati prostor ponora u Blatištu ĉistim da ne bi došlo do većih poplava. Osim navedene poţarne rezerve u okviru rezervoarskog prostora po prostoru Nacionalnog parka Lovćen oko Ivanovih korita, potrebno je rasporediti burad sa rezervama vode za lokalizovanje manjih poţara. Burad je potrebno postaviti tako da mogu da se pune kišnicom, a da se smanji isparavanje vode iz njih (ostavljanjem poklopaca sa manjim otvorima). Burad je potrebno redovno kontrolisati i po mogućnosti dopunjavati vodom iz cisterni. Burad je potrebno postaviti pored kampova, pješaĉkih i biciklistiĉkih ruta, katuna i svih poznatih mjesta okupljanja izletnika. Burad je potrebno tako riješiti da se uklapaju u okolinu, ali da se mogu lako i pronaći. Potrebno je veliku paţnju usmjeriti na edukaciju stanovništva o radnjama kojima mogu prouzrokovati poţar kao i kako da to sprijeĉe. Dati veliki naglasak na edukaciju kao i kontrolu posjetilaca. Mjesto odreċeno za kamp, ukoliko se nalazi u šumi ili pored šume, mora biti odvojeno zaštitnim prosjekom odgovarajuće širine. Radi sprjeĉavanja izbijanja i širenja poţara u kampu, organi koji su osnovali kamp duţni su da imaju ispravne aparate za gašenje poţara, burad sa vodom, poseban alat i drugu propisanu opremu. PLANIRANO RJEŠENJE Podruĉje Ivanovih korita će se snabdijevati sa izvora Ivanovih Korita i Ljubinog potoka. Dovodni cjevovod od izvorišta Ljubin potok (1320m.n.m) do rezervora (1310m.m.n.) je gravitacioni, a sa izvorišta Ivanova korita (1235m.n.m) je pod pritiskom. Predlaţe se da se usvoji cjevovod pod pritiskom od 50mm i kaptaţa na izvorištu kako bi se optimizirali troškovi elektiĉne energije. I dovodni cjevovod sa Ljubinog potoka se usvaja od 50mm radi transporta većih koliĉina voda u zimskom periodu. Predlaţe se izgradnja većeg rezervoarskog prostora da bi se uspostavila višednevna rezerva. Prema proraĉunatoj maksimalnoj dnevnoj potrošnji od 0.82 l/s, odnosno maksimalnoj satnoj od 1.18l/s predlaţe se rezervoarski prostor od 500m³ koji bi imao sedmodnevnu rezervu. 32

254 Kao što je prethodno navedeno potrebna poţarna rezerva od 72m³ je uraĉunata u okviru rezervoarskog prostora i mora ostati u rezervoaru stalno. Predlaţe se da se uz navedeni rezervoar od 500m³ obrazuju dodatne akumulacije vode od m³ i to da se obrazuju dvije akumulacije od po 5000m³ sa po dvije komore od po 2500m³ smještene u novoizgraċene rezervoare. Planirani preĉnici u distribucionoj mreţi nisu manji od 90mm pa ujedno mogu predstavljati i hidrantsku mreţu. Prilikom projektovanja broja hidranata treba voditi raĉuna da jedan uliĉni hidrant pokriva krug u preĉniku od 50m, tako da je potrebno projektovati hidrante na svakih 70 do 100m udaljenosti. Urbanistiĉko tehniĉki uslovi za projektovanje spoljašnjih vodovodnih instalacija dati su kroz sljedeće preporuke. - U vodovodnu mreţu ugraċivati PEHD (polietilen visoke ĉvrstoće) za manje preĉnike i DCI (daktilni liv) za veće preĉnike cijevi. - Pritisak u distribucionoj vodovodnoj mreţi ne smije prelaziti 6 bara. - Na dovodne cjevodode do rezervoara zabranjeno je prikljuĉenje potrošaĉa. - Potrebno je da minimalni preĉnik bude 100 mm, odnosno 90 mm da bi se vodovodna mreţa koristila ujedno kao i hidrantska. - Razmak hidranata treba da bude minimalno 70 do 100m i da se ugraċuju nadzemni hidranti. - Kućne prikljuĉke treba ugraċivati preko standardizovanih šahtova sa vodomjerima i svaka jedinica treba imati vlastiti vodomjer. U sluĉaju više stambenih jedinica u jednom objektu, ugraditi vodomjer posebno za svaku stambenu jedinicu. - Uskladiti poloţaj vodovodnih instalacija sa drugim podzemnim instalacijama. 8.2 ODVOĐENJE OTPADNIH VODA UVOD OdvoĊenje i tretman upotrebljenih voda je nuţna potreba, i igra vaţnu ulogu u urbanizaciji podruĉja i predstavlja glavni uslov za higijenu i zdrav ţivot u pojedinim naseljenim podruĉjima. Kanalizacija u svojoj cjelokupnosti predstavlja jedan neprekidan spojen sistem odvodnje, koja obuhvata poĉetne taĉke sistema tj. sanitarne objekte i ureċaje u zgradama, povezanih sa kućnim instalacijama, sekundarnim kanalizacionim mreţama i glavnim kolektorima, ureċajima za tretman upotrebljenih voda i upuštanje tako preĉišćenih voda u prirodni recipijent. Na podruĉjima gdje je izgradnja javnih kanalizacionih sistema daleko ispod praga rentabilnosti potrebno je razmotriti alternativne naĉine sakupljanja, odvoċenja i preĉišćavanja otpadnih voda uz uslov da preĉišćene otpadne vode u pogledu kvaliteta ispunjavaju uslove za upuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent date u navedenoj zakonskoj regulativi. Još je jedan neophodan aspekt koji je potrebno veoma ozbiljno razmotriti i koji se ni u kom sluĉaju ne smije zanemariti, a to je da se ni u kom sluĉaju kišnica ne upušta u fekalnu kanalizaciju. POSTOJEĆE STANJE Na posmatranom podruĉju nema izgraċenih kanalizacionih sistema. Podruĉje Ivanovih korita se prostire na teritoriji opštine Cetinje ali zbog velike udaljenosti od samog Cetinja nije tehnoekonomski isplativo povezivanje kanalizacionog sistema Ivanovih korita na gradski kanalizacioni sistem Cetinja. Karakteristika komunalnih otpadnih voda je da se iz pojedinih objekata odvode septiĉkim jamama. Ono što se na dosta podruĉja Crne Gore naziva septiĉka jama, nije propisna višekomorna septiĉka jama, sa odreċenim stepenom preĉišćavanja otpadne vode i ispumpavanjem nataloţenog fekalnog sadrţaja, nego su to u stvari odreċene vrste upojnih bunara. Navedene septiĉke jame su betonirani ili ozidani rezervoari za otpadne vode sa propusnim dnom, a ĉesto i zidovima iz kojih se otpadna voda nedovoljno preĉišćena upušta u okolinu. Posmatrano podruĉje je karstno gdje je veoma brz protok podzemnih voda (srednja brzina proticanja je 2,5m/s) u koje mogu dospijeti nepreĉišćene otpadne vode i proširiti zagaċenje velikom brzinom. 33

255 Vodeći raĉuna da su pojedini karstni oblici Lovćena povezani sa primorskim izvorištima ovakve pojave bi trebalo što prije preduprijediti. Obiljeţavanjima podzemnih voda utvrċena je veza izmeċa pojedinih ponora Lovćena i izvorišta na niţim kotama u primorju i zaleċu, odnosno veza izmeċu ponora Ivanovih korita i vrulje Gurdić u Kotoru. KRITERIJUMII ZA DIMENZIONISANJE Uobiĉajena praksa u planiranju je da se koliĉine otpadnih voda obraĉunavaju kao 80% potrošene koliĉine vode uzimajući u obzir da su za dimenzionisanje kanalizacionih infrastruktura mjerodavne maksimalne satne koliĉine potrošene vode. Kanalizaciona mreţa posmatranog podruĉja formira se tako da se omogući odvodjenje otpadne vode sa planiranog podruĉja i da se poslije preĉišćavanja upušta u prirodni recipijent najkraćim mogućim putem. Otpadna voda se koliko je to moguće usmjerava gravitaciono kanalizacionom mreţom koja prati mreţu saobraćajnica. U sluĉaju potrebe izbjegavanja graniĉnog pada kanalizacionih cijevi, formiraju se kaskadni šahtovi. Tabela proračuna proticaja otpadnih voda za područje Ivanovih korita Naselje Khmax Koeficijent. Otpadne vode Q(l/s) Ivanova Korita 1,47 0,8 1,18 Za podruĉje Ivanovih korita koliĉina otpadne vode koju treba odvesti je 1.18 l/s dakle zadovoljava minimalni preĉnik kanalizacionih cijevi od 200mm. Na navedenom podruĉju se predlaţe da se ne gradi jedinstven sistem Ivanovih korita već da se grupišu bliski objekti i da se otpadne vode preĉišćavaju na septiĉkim jamama za jedan ili više objekata. U okviru preĉišćavanja otpadnih voda predlaţe se da se razmotri mogućnost odvojenog preĉišćavanja sivih i crnih voda, odnosno kao što je već navedeno otpadnih voda od pranja i od toaleta. Dakle, potrebno je ozbiljno razmotriti na ovom podruĉju odvajanje otpadne vode na mjestu nastanka na sive vode i crne vode. Siva voda nastala kao otpadna voda od pranja ima mnogo manje nitrata, mnogo manje patogenih organizama i brţe se razlaţe, a samim tim i preĉišćava od crne vode, vode od toaleta. Siva voda spajanjem sa crnom vodom gubi sve navedene pogodnosti za brţe preĉišćavanje i vrlo brzo poprima osobine crne vode i samim tim zahtijeva kompleksniji naĉin preĉišćavanja sa povećanim trajanjem. Kao što je navedeno prema podacima na osnovu iskustava upotrebe preĉišćene sive vode na nivou evropskih drţava koliĉina sive otpadne vode se kreće od 50% do 80%. Dakle razdvajanjem otpadne vode na mjestu nastanka na crnu i sivu vodu koliĉina otpadne vode u Ivanovim Koritima bi se smanjila sa l/s na 0.59 l/s. Siva otpadna voda bi se preĉišćavala tako što bi se nakon taloţenja u septiĉkoj jami i filtriranja na pješĉanim filterima vodila na preĉišćavanje u otvorene bazene koji su ukopani u zemlju i gdje su posaċene biljke koje vrše finalno preĉišćavanje. Ovako preĉišćena voda se moţe koristiti u tehniĉke svrhe, za zalivanje i za ispiranje toaleta. PLANIRANO RJEŠENJE Na osnovu planiranog broja turista u pojedinim naseljima potrebno je izgraditi lokalne kanalizacione sisteme sa sakupljanjem, sa preĉišćavanjem i ispuštanjem otpadnih voda u recipijent u skladu sa republiĉkim i meċunarodnim propisima. Domaćinstva i turistiĉki objekti će i dalje odvoditi svoje otpadne vode putem septiĉkih jama za jedan ili više objekata. Septiĉke jame trebaju biti propusne septiĉke jame u kojima će se dostići potreban stepen preĉišćavanja otpadnih voda. Otpadne vode iz septiĉkih jama potrebno je odvoditi što dalje od ponora. Dakle, kao prilikom planiranja, tako i tokom dalje izrade projektne dokumentacije i izgradnje objekata za odvoċenje i preĉišćavanje otpadnih voda potrebno je striktno poštovati pravilo da se otpadne vode nigdje ne uvode direktno u ponore, bez obzira na stepen preĉišćenja. Propusna septiĉka jama se planira kao adekvatno rješenje za individualne objekte. 34

256 Za prostor Ivanovih korita potrebno je grupisati objekte i formirati više manjih kanalizacionih jedinica sa ureċajima za preĉišćavanje. Nije potrebno izgraditi jedinstveni kanalizacioni sistem za cijelo podruĉje jer to nije isplativo. Izgradnjom više manjih kanalizacionih sistema, prema grupacijama objekata i etapama gradnje moţe se postići sigurnija i jeftinija evakuacija upotrebljenih voda. U sluĉaju nepostojanja recipijenta preĉišćena otpadna voda treba odvoditi u poniruće bunare po mogućnosti u porozan nanos. Ako se raĉuna da za ispiranje toaleta koristi 25% dnevne potrošnje po stanovniku, potrebna koliĉina vode bi se mogla smanjiti za ĉetvrtinu korišćenjem preĉišćene sive vode. Kao što je navedeno, odvajanjem otpadne vode na mjestu nastanka na sivu vodu i crnu vodu i njihovim odvojenim preĉišćavanjem koliĉina tpadne vode na Ivanovim koritima bi se mogla smanjiti za najmanje 50 %. Samim tim koliĉina otpadne vode u Ivanovim Koritima bi se smanjila sa 0.51 l/s na 0.26 l/s. Praksa je da ako se u pojedinim ugostiteljskim objektima pojave otpadne vode ĉiji kvalitet nije nivoa kvaliteta otpadnih komunalnih voda (najvjerovatnije po povećanim koliĉinama organskih materija, ulja i masti) takve otpadne vode je potrebno preĉistiti na separatoru ulja i masti. Nakon tretmana otpadnih voda naselja na ureċaju za preĉišćavanje otpadnih voda, preĉišćene vode moraju imati kvalitet koji se zahtijeva prije upuštanja u recipijent prema Pravilniku o kvalitetu i sanitarno tehniĉkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, naĉinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrċenom kvalitetu otpadnih voda (Sl.l. CG 45/08). Ugostiteljski objekti na Ivanovim koritima potrebno je da imaju postavljene separatore ulja i masti. S obzirom da se radi o manjim koliĉinama otpadnih voda moţe se pokazati da je nerentabilna izgradnja ureċaja za predtretman, pa je druga varijanta da se prilikom projektovanja ureċaja za preĉišćavanje otpadnih voda vodi raĉuna da kvalitet otpadnih voda moţe biti van nivoa kvaliteta komunalnih otpadnih voda sa povećanim sadrţajem ulja i masti. Nakon ispuštanja preĉišćene otpadne vode u recipijent ne smije se ni u kom sluĉaju narušiti kvalitet recipijenta odnosno recipijent mora ostati u okviru klase i kategorije recipijenta predviċene Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda ( Sl.list CG br. 27/07) i Zakonom o vodama ( Sl.list CG br. 27/07). Urbanistiĉko tehniĉki uslovi za projektovanje fekalne kanalizacije daju se kroz sljedeće preporuke: - U kanalizacionu mreţu se ugraċuju PEHD i PE (polietilen) cijevi. - Minimalni, odnosno makimalni pad u kanalizacionoj mreţi iznosi 2 i 6% respektivno vodeći raĉuna o preĉnicima cijevi. - Na svim vertikalnim i horizonalnim lomovima, i mjestima promjene preĉnika i prikljuĉenja kanalizacionih cijevi, potrebno je predvidjeti revizione šahtove. - Na kanalizacionim cijevima u pravcu razmak šahtova predvidjeti ne veći od 30m. - Ne upuštati kišnicu u fekalnu kanalizaciju. - U sluĉaju izgradnje objekata prije kanalizaciong sistema izgraditi propisne septiĉke jame sa ureċajima za preĉišćavanje otpadnih voda - Zabraniti izgradnju propusnih septiĉkih jama odnosno upojnih bunara - Uskladiti poloţaj fekalnih instalacija sa drugim podzemnim instalacijama 8.3 ODVOĐENJE KIŠNIH VODA UVOD Sakupljanje, regulisanje i odvoċenje atmosferskih voda i bujiĉnih tokova je takoċe vaţna faza za pravilnu urbanizaciju naselja, gradova i ĉitavih regiona u smislu zaštite od plavljenja nastalog od padavina. Zavisno od geografskog poloţaja, nagiba terena, kvaliteta voda, prirode i namjene recipijenta u koji se ove vode ulivaju u planovima je potrebno predvidjeti i stepen tretiranja atmosferskih voda, kako ne bi došlo do degradacije recipijenta. Podruĉje Nacionalnog parka Lovćen, odlikuje se i plavljenjem pojedinih podruĉja od povremenih površinskih tokova. Specifiĉnost karstnih oblika reljefa karstnih polja i vrtaĉa je ta da se u njima nakupljene padavine obiĉno dreniraju preko ponora. Ponekad ti ponori ne mogu da evakuišu nakupljenu vodu u poljima i vrtaĉama, usljed prirodno malih dimenzija u odnosu na veliku koliĉinu padavina, pa dolazi do plavljenja navedenih karstnih formacija. Ponekad su ti ponori zapušeni slojevima crvenice, a ponekad i ljudskom nemarnošću, odnosno otpadom, pa i to prouzrokuje povećano plavljenje. 35

257 POSTOJEĆE STANJE Po naseobinama u Nacionalnom parku Lovćen, pa tako i na Ivanovim koritima, nema izgraċenih sistema odvoċenja kišnih voda. U pojedinim objektima kišnica sa krovnih površina se prihvata olucima i odvodi do rezervoara za kišnicu. Voda se moţe sakupljati i u za to posebno izgraċenim kamenim površinama. Ovako sakupljena voda se koristi dalje za tehniĉku vodu u domaćinstvu. Ovakav naĉin korišćenja kišnice u tehniĉke svrhe smanjuje slobodno oticanje kišnice oko objekata. Kao što je u uvodnom dijelu navedeno pojedina podruĉja se povremeno plave od površinskih tokova na podruĉju karstnih polja i vrtaĉa. U vrtaĉi Blatište preko koje otiĉu tokovi izvora Ivanovih korita i Ljubinog potoka u periodu velikih voda, povremeno dolazi do plavljenja. Ponor Blatište je potrebno redovno ĉistiti da se nesmetano vrši evakuacija oborinskih voda, odnosno da ne bi došlo do plavljenja Uz plavljenje je prisutan i proces odnošenja plodnog zemljišta. Potrebno je ispitivanjima kroz jednu pilot konstrukciju, napraviti projekat za konstrukciju koja bi se formirala u širem obimu oko ponora od kamenog nabaĉaja i sluţila istovremeno da sprijeĉi zapunjavanje ponora zemljom i njihovo zapunjavanje i odnošenje plodnog tla. Konstrukcija bi trebala da ima procjedno prelivni dio i retenzioni dio za istaloţavanje zemlje. Potrebno je precizno odrediti visinu ovakve prelivne konstrukcije da ne bi dolazilo do još većeg plavljenja navedenih podruĉja. KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Podruĉje se ne urbanizuje u većoj mjeri i smatra se da je neracionalno graditi atmosfersku kanalizaciju za cijelo podruĉje. OdvoĊenje padavina sa krovnih površina potrebno je regulisati olucima kojima se padavine odvode do najbliţih zelenih površina. Prije ovakvog odvoċenja kišnih voda potrebno je, pogotovo u ljetnjem periodu, razmotriti i realizovati mogućnosti sakupljanja kišnice kao vode koja se moţe koristiti u tehniĉke svrhe. I otpadne oborinske vode sa kolovoznih površina, regulisanjem padova, je potrebno odvesti do najbliţih zelenih površina, s tim što je potrebno, u okviru projektne dokumentacije, razmotriti mogućnost njihovog preĉišćavanja u sluĉaju eventualnog zagaċenja parkirnih površina od ulja i masti vozila. To je posebno potrebno razmotriti u blizini ponora koji su povezani sa izvorištima primorja i zaleċa u niţim kotama. U pogledu smanjenja mogućnosti plavljenja potrebno je ponore i kanale za oticanje koliko to mogućnosti dozvoljavaju ĉistiti od otpada prirodnog (lišća i ostalih ostataka biljnog i ţivotinjskog porijekla) i antropogenog porijekla (otpad) bez abrazivnih metoda, da ne bi došlo do poremećaja tokova u ranjivom karstnom sistemu. Potrebno je provjeriti da oticanju voda nisu uska grla dimenzije samog grotla nego zemljani nanosni pokrivaĉ, koje je u tom sluĉaju potrebno paţljivo i redovno ĉistiti. U pogledu sprjeĉavanja erozije zemljišta, potrebno je planski zasaċivati drveće i ţbunasto rastinje po eventualno ugroţenim podruĉjima, sve buduće usjeke, nasipe kod izgradnje puteva i objekata potrebno je zatraviti i osigurati od erozije (odreċenim geotekstilnim strukturama) dok ne stasa zasaċeno drveće i rastinje. Potrebno je, gdje je to god moguće, zatravniti kanale kojim otiĉe voda. Potrebno je da se prati ponašanje terena kod svih novoizvedenih infrastrukturnih i drugih objekata. Ako se primijeti poĉetak erozije zemljišta, potrebno ga je blagovremeno sprijeĉi odgovarajućim mjerama. PLANIRANO RJEŠENJE Kao što je već navedeno, podruĉje se ne urbanizuje u većoj mjeri i smatra se da je neracionalno graditi atmosfersku kanalizaciju za cijelo podruĉje. Za odvoċenje atmosferskih voda sa betonskih i ostalih poploĉanih površina i krovova manjih objekata mogu se izgraditi rezervoari za prihvat oborinskih voda za pojedinaĉne objekte ili za više susjednih objekata. Vode koje bi se sakupile na ovaj naĉin mogu se koristiti kao tehniĉka voda i voda za zalivanje. Mreţa za prikupljanje oborinske kanalizacije riješiće se na nivou buduće projektne dokumentacije. Uz rezervoare je potrebno predvidjeti i filtriranje oborinske vode. Voda će se koristiti kao tehniĉka voda i voda za zalivanje. Kanalisanje atmosferskih voda uz eventualno potrebne saobraćajnice planira se putem otvorenih rigola uz samu saobraćajnicu. 36

258 Izgradnja zatvorenih kanalizacionih kolektora kojima bi se sakupljale i kanalisale kiše sa većih površina i grupe objekata i sakupljale u sabirni kanal za cijelo podruĉje nije potrebna na podruĉju Ivanovih Korita. Urbanistiĉko tehniĉi uslovi za projektovanje kišne kanalizacije u okviru odvodnje oko objekata ili u sluĉaju formiranja manjih jedinica za sakupljanje kišnice sa više objekata u cilju korišćenja preĉišćene oborinske vode u tehniĉke svrhe: - Striktno zabraniti upuštanje fekalne kanalizacije u bilo koji objekat za odvoċenje kišne kanalizacije - U oborinsku mreţu se ugraċuju PEHD i PE (polietilen) cijevi. - Ne upuštati kišnicu u fekalnu kanalizaciju. 8.4 UPRAVLJANJE OTPADOM Na cijelom prostoru Nacionalnog parka ni u kom sluĉaju nije rentabilno organizovati sakupljanje otpada kao u urbanim strukturama. Potrebno je raditi na podizanju svijesti izletnika da bi sami izletnici sakupljali svoje smeće i iznosili ga van podruĉja Nacionalnog parka, odnosno u Nacionalnom parku na za ostavljanje otpadaka definisano mjesto. Potrebno je u okviru postojećih sluţbi kontrola Nacionalnog parka organizovati povremeno kontrolu izletnika i naĉina na koji oni upravljaju sa svojim «liĉnim» otpadom. To bi mogla biti ista ekipa koja bi obilazila park da vrši kontrolu da li su sva loţišta u šumi dobro ugašena. U uţoj i široj zoni NP, a naroĉito oko ugostiteljskih i turistiĉkih objekata, vidikovaca, u zoni izletišta neophodno je odrţavati red i ĉistoću. Za uţi dio NP moraju se obezbijediti odgovarajuće deponije, njihovo odrţavanje i ĉišćenje u roku od 2-3 dana i odnošenje materijala iz Parka na za to odreċeno mjesto van granica NP. Ne smiju se dozvoliti nikakva privremena rješenja već se ovaj problem mora generalno riješiti. Deponije se moraju obezbijediti u zajednici sa struĉnom sluţbom NP uz obaveze koje proizilaze iz odnosnih zakona. 9. ELEKTROENERGETIKA 9.1 POSTOJEĆE STANJE Na podruĉju koje je u obuhvatu Detaljne razrade lokaliteta «Ivanova korita» nalaze se dvije trafostanice TS 10/0,4kVi to: BTS 10/0,4kV Ivanova korita I, 100kVA i STS 10/0,4kV Ivanova korita II, 50kVA 9.2 PLANSKO RJEŠENJE Ovim planom su odreċene potrebe zahvata, obuhvaćenog Detaljnom razradom lokaliteta «Ivanova korita» za elektriĉnom snagom, a u zavisnosti od strukture i namjene objekata, a napajanje ţiĉare nije predmet ovog plana pošto je ono riješeno razradom za trasu ţiĉare Dub-Krstac-Ivanova korita-cetinje. Vršno operećenje se sastoji od vršnog optrećenja: stanovanja bungalova, objekata centralnog sadrţaja turistiĉkih objekata, sportskih objekata, objekta kulture, vjerskog objekta i rasvjete saobraćajnica. Ukupni pokazatelji planiranog stanja za zahvat Detaljne razrade lokaliteta «Ivanova korita» je: stanovanje (broj stambenih jedinica) 34 bungalovi (broj) 5 objekti centralnog sadrţaja (BRGP/m²) 932 turistiĉki objekti (BRGP/m²)

259 sportski objekti, (BRGP/m²) objekat kulture, (BRGP/m²) 300 vjerski objekat (BRGP/m²) 39 Vršno opterećenje kompleksa obuhvaćenog ovim Planom sastoji se od vršnih opterećenja: - objekti stanovanja - tercijalnih djelatnosti - javne rasvjete Vršna opterećenja navedenih kategorija odreċena su, analitiĉkom metodom koja se bazira na standardu elektrificiranosti objekata i procentualnom uĉešću vršnih opterećenja po kategorijama, u ukupnom vršnom opterećenju kompleksa. U daljem tekstu biće dat prikaz vršnih opterećenja svih kategorija. Objekti stanovanja Vršno opterećenje svih objekata stanovanja raĉunato je na osnovu obrazaca: P v = P vs x n x k n gdje je: P vs vršno opterećenje jednog objekta stanovanja n broj objekata stanovanja k n faktor jednovremenosti grupe objekata. Tabela 1. Prostorija Instalisano opterećenje i broj prikljuĉnih mjesta Dnevna Spavaća Trpezarija Kuhinja Kupatilo Hodnik Ostava soba soba Vrsta potrošaĉa Instalirano opterećenje W El. rasvjeta El. grijanje 1500 El. šporet 8000 El. bojler Maš. za pranje veša Maš. za pranje 2500 sudja Friţider 400 El. pegla 1500 RTV 400 Utiĉnice opš. namjene Pi = Vršno opterećenje jednog objekta stanovanja dobija se na osnovu instalisanog opterećenja (Tabela 1) i faktora jednovremenosti (dijagrama sl.1), dok se faktor jednovremenosti grupe objekata odreċuje relacijom: k n = k 1 + (1-k 1 )xn 0,5, gdje je: k 1 faktor jednovremenosti zavistan od vrijednosti vršnog opterećenja objekta. Vršno opterećenje po objektu stanovanja uz faktor jednovremenosti: f p = 0,45 P vs1 = f p x P i = 0,45 x = W Iz dijagrama odnos faktora beskonaĉnosti i vršnog opterećenja, nalazimo da je: k 1 = 0,190 Za n = 35 objekata stanovanja imamo da je: k n = k 1 + ( 1 k 1 ) x n 0,5 = 0,190 + ( 1 0,190 ) x 34-0,5 = 0,329 38

260 pa je vršno opterećenje od stanovanja: P vs = x 34 x 0,329 = ,02 (W). Bungalovi Za n = 5 i vršno opterećenje od 3kW imamo da je: k n = 0,25 + (1 0,25) x n 0,5 = 0,25 + (1 0,25) x 5-0,5 = 0,585 pa je vršno opterećenje od svih bungalova: P vb = 3000 x 5 x 0,585 = 8775 (W). Vršno opterećenje tercijalnih djelatnosti Proraĉun je uraċen na osnovu površina i prosjeĉnog specifiĉnog vršnog opterećenja, pa je na osnovu istog i površine (S), te faktora jednovremenosti, izraĉunata vršna snaga pojedinih objekata: P vtd = p v * S * k (W) Rezultati su sreċeni i dati u tabeli broj 2. Tabela 2 Bruto Namjena površina (S) Specifiĉno vršno opterećenje koeficijent jednovremenosti k Vršno opterećenje m2 (W/m2) (W) Centralni sadrţaji 932, , ,00 Turistĉki objekti , , ,00 Sportski objekti 3.264, , ,00 Objekti kulture 300, , ,00 vj. objekti 39, ,00 780,00 ukupno: ,00 Javna rasvjeta Vršno opterećenje javne rasvjete u ukupnom vršnom opterećenju zone ili naselja kreće se oko 1,5% i odreċeno je prema relaciji: P vjr = 0,015 (P vs + P vb + P vt ) gdje su: P vs vršno opterećenje stanovanja P vs vršno opterećenje bungalova P vt vršno opterećenje tercijalnih djelatnosti (bez ţiĉare) Rezultati su sreċeni u okviru tabele 3. Tabela 3 Vršno opterećenje stanovanja (W) Vršno opterećenje bungalova (W) Vršno opterećenje terc. djel. (W) Ukupno vršno opterećenje stan., bung. i terc.djel.. (W) Spoljna rasvjeta (W) Ukupno vršno opterećenje (W) , , , , ,39 Vršno opterećenje kompleksa Uzimajući u obzir sva vršna opterećenja koja se predviċaju u ovom kompleksu, dolazimo do ukupnog vršnog opterećenja. 39

261 Koristeći faktor jednovremenosti Kj=0,85, zatim gubitke i rezervu od 10%, a uz cosf=0,98 dolazimo do ukupno vršnog opterećenja po zonama, a zatim u ukupno vršno opterećenje kompleksa. Rezultati su sreċeni i dati tabelom 4. Tabela 4 Vršno opterećenje (W) Gubici +rezerva 10% (W) faktor jednovremenosti k Vršno opterećenje uz k Ukupno vršno opterećenje uz cos fi=o,98 (W) , , , ,58 U kompleksu koji obuhvata ovaj Plan postoje dvije trafostanice TS 10/0,4KV, ali one ne bi mogle da podmire potrebe za elektriĉnom energijom kompleksa. Pošto je jedna postojeća trafostanica STS 10/0,4kV Ivanova korita II snage samo 50kVA to je potrebno ovu trafostanicu zamijeniti novom trafostanicom NDTS 10/0,4kV snage 630kVA na naznaĉenoj lokaciji. Pored toga u postojećoj trafostanici BTS 10/0,4kVA Ivanova korita I" transformator snage 100kVA zamijeniti transformatorom snage 630kVA. PredviĊena trafostanica TS 10/0,4 KV je tipa NDTS 10/0,4kV sa tipiziranom opremom u skladu sa vaţećim preporukama "TP-1a" donesenim od strane Sektora za distribuciju - Podgorica, "Elektroprivreda Crne Gore", a.d. - Nikšić. Sastoje se od 10 kv postrojenja, transformatora snage 630kVA i 0,4kV postrojenja prema uslovima nadleţne elektrodistribucije. Opteretivost trafostanica je: k = 1.131,84 / = 0,848 što je zadovoljavajuće. Napajanje planirane trafostanice predvidjeti prema uslovima nadleţne elektrodistribucije sa postojeće 10kV mreţe. NN mreţu za napajanje objekata ovog zahvata predvidjeti podzemnim kablovima. Tip i presjek 1kV kablova za napajanje objekata i javne rasvjete usvojiće se nakon pribavljanja svih potrebnih podataka i uslova prikljuĉenja nadleţne elektrodistribucije. Koridori za kablovske vodove sekundarne infrastrukture 0,4kV su predviċeni iskljuĉivo na javnim površinama (trotoari) usaglašeno sa ostalim podzemnim instalacijama i zelenilom. Osvjetljenje saobraćajnica riješiće se u sklopu rješenja ureċenja kompleksa. 40

262 10. ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE 10.1 POSTOJEĆE STANJE Podruĉje Detaljne razrade lokaliteta Ivanova korita se posamatra kao dio PPPN NP Lovćen koji sa aspekta veliĉine obraċivanog prostora ĉini znaĉajan dio prostora Crne Gore i obuhvata djelove podruĉja Prijestonice Cetinje te opština Kotor i Budva. TakoĊe, ovom podruĉju pripada i tranzitna telekomunikaciona infrastruktura i resursi sa kojom su podruĉja navedenih opština meċusobno povezana kao i djelovi telekomunikacione infrastrukture i resursa koji povezuju navedene opštine sa drugim opštinama van granica PPPN NP Lovćen. U skladu sa savremenim trendovima razvoja telekomunikacija imamo veoma širok spektar telekomunikacionih servisa kao i razliĉit pristup pojedinih telekomunikacionih i kablovskih i TV operatera. Osim telefonije operateri pruţaju usluge Broadband Internet prenosa, prenos TV signala ţiĉnim i beţiĉnim putem, prenos podataka, VOIP, VoD i sliĉno. U zoni zahvata Detaljne razrade lokaliteta Ivanova korita ni jedan operater elektronskih komunikacija nije zastupljen sa fiksnom telekomunikacionom infrastukturom. Putem mobilne telefonije su zastupljena sva tri operatera. U zaštitno/kontaktnoj zoni Crnogorski telekom je zastupljen tk infrastrukturom kako slijedi: 1. putni pravac Cetinje Budva sa telekomunikacionom kablovskom kanalizacijom i magistralnim optiĉkim kablom od meċunarodnog znaĉaja. 2. zaleċe Kotora i Budve i naseljima koja gravitiraju putnim pravcima Cetinje-Troica-Kotor i Cetinje Budva sa telekomunikacionom pristupnom mreţom. 3. djelimiĉno u naseljima koja gravitiraju Njeguškom kraju sa pristupnom mreţom iz izdvojenog telekomunikacionog centra RASM Njeguši Kada su u pitanju televizijski kablovski sistemi KDS na podruĉju PP Lovćen ne postoji KDS koja je zastupljena u gradskom podruĉju. Glavni Radio difuzni sistem RTCG se nalazi na Štirovniku i TV kablovski operateri prenos TV signala realizuju beţiĉnim RD putem osim BBM koji prenos vrši beţiĉnim putem koristeći MMDS tehnologiju. U skladu sa savremenim trendovima razvoja telekomunikacija imamo veoma širok spektar telekomunikacionih servisa kao i razliĉit pristup pojedinih telekomunikacionih i kablovskih i TV operatera. Osim telefonije operateri pruţaju usluge Broadband Internet prenosa, prenos TV signala ţiĉnim i beţiĉnim putem, prenos podataka, VOIP, VoD i sliĉno. Crnogorski Telekom pruţa servise Fiksne telefonije (POTS, ISDN BRA, ISDN PRA), Interneta i Prenosa podataka (ADSL, LLICG, MIPNET, LLTCG) i prenos TV signala najnovije generacije IP Televiziju. Svi ovi servisi se ostvaruju ţiĉnim putem preko bakarnih i optiĉkih kablova. M-Tel pruţa usluge Fiksne telefonije i Interneta beţiĉnim putem i uskoro će na ovaj naĉin ove sevise realizovati i operatori elektronskih komunikacija Telenor, BBM, WiMAX Montenegro i Montenegro Connect koji su kod agencije registrovani za navedene vrste usluga. Servise mobilne telefonije pruţaju tri operatera i to Crnogorski Telekom, Telenor i M-Tel i na podruĉju Lovćena imamo visokokvalitetnu pokrivenost signalom sva tri operatera. Kvalitet pokrivenosti signalom mobilne telefonije i kvalitet Data odnosno Mobil Internet servisa zavisi od pozicije i udaljenosti bazne stanice kao i od tipa baznih stanica (ćelija) GPRS, EGPRS ili EDGE i 3G. Mobilna telefonija treće generacije 3G korišćenjem HSDPA tehnologije omogućava prenos video-poziva, gledanje TV programa, brzi internet, videonadzor i druge multimedijalne sadrţaje. Zbog geografije obraċivanog prostora pokrivenost signalima nije na zadovoljavajućem nivou i znatno je manja od prosjeĉne pokrivenosti na nivou Crne Gore. Treba napomenuti da je pokrivenost signalom zadovoljavajuća u kontaktnim zonama - gradskim sredinama i naseljenim mjestima, dok je u uţoj zoni zahvata podruĉja plana pokrivenost veoma loša, a na nekim djelovima gotovo i ne postoji. 41

263 Slijedi kratak pregled pozicija postojećih baznih stanica sva tri mobilna operatera: Crnogorski telekom site latitude longitude altitude ent. Lovćen N E 1740m Uţa zona Brajići N E 768m Kontaktna zona Pobore N E 550m Kontaktna zona Telenor (Gauss-Kruger korsinatni sistem) site latitude longitude altitude ent. Lovćen m Uţa zona Obzovica m Kontaktna zona Kotor (Škaljari) N E 172m Kontaktna zona Pobore (ripiter) 550m Kontaktna zona Vrmac (ripiter) m Kontaktna zona M-tel site latitude longitude altitude ent. Lovćen N E 1745m Uţa zona Brajići N E 750m Kontaktna zona Obzovica N E 1054m Kontaktna zona Vrmac N E 67m Kontaktna zona Aktuelno stanje u elektronskim komunikacijama se determiniše Zakonom o elektronskim komunikacijma i djelovanjem Agencije za elektronske komunikacije. Radio difuzni centar u obraċivanoj zoni posjeduje najvaţniji emisioni objekat - emisioni centar Štirovnik. Emisioni centar ima zidani objekat na više nivoa, dva antenska stuba sa antenama i antenskim sistemima, rezervoare za gorivo, bistijernu za vodu, agregate, trafostance 35/0.4kV, dalekovod 35kV iz pravca Kotora i makadamskog pristupnog puta koji polazi sa MeĊuvršja. Za ovu kotu su vezani radio koridori prema sljedećim emisionim objektima: Luštica, Vrmac, Bratogošt, Tović, Krnovska Glavica, Bjelasica, RTV Dom Cetinje. Na osnovu iznijetih ĉinjenica i uvida u postojeće stanje TK infrastrukture predmentnog podruĉja, imajući u vidu razvojno opredjeljenje predmetnog podruĉja, moţe se zakljuĉiti, da je potrebna izgradnja - proširenje kablovske telekomunikacione pristupne mreţe, kablovske distributivne mreţe kao i dijela kablovske kanalizacije. Kontaktne zone predmetnog podruĉja se oslanjaju na podruĉja Njeguša, Krsca i Cetinja gdje u kontaktnoj zoni Njeguši i Cetinje postoji kablovska infrastruktura dok na podruĉju Krsca nema nikakave tk infrastrukture PLANIRANO RJEŠENJE U cilju adekvatne procjene stepena razvoja Elektronskih komunikacija za NP Lovćen i Detaljne razrade lokaliteta Ivanova korita, moţemo se posluţiti podacima o penetraciji fiksnog i širokopojasnog pristupa u Crnoj Gori kao i za nekoliko drţava koje su obuhvaćene izvještajem Cullen International-a Enlargement countries monitoring report I Nov PoreĊenje penetracije fiksne telefonije i fiksnog širokopojasnog pristupa sa prosjekom za Crnu Goru (tabela u nastavku), kao i prosjekom posmatrane zemlje i prosjekom EU- 27 (dijagram 1 i dijagram 2), ukazuje da je penetracija fiksnih telefonskih prikjuĉaka i penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa internetu znatno iznad prosjeka u CG a ispod prosjeka u EU. 42

264 Detaljna razrada lokaliteta Ivanova korita je planirana u skladu sa savremenim trendovima razvoja elektronskih komunikacija, implementacije novih trţišta i tehnologija, liberalizacije trţišta i konkurencija u sektoru elektronskih komunikacija. Plan je takoċe opredijeljen u skladu sa rastom broja i vrsta servisa i njihovoj ekonomskoj i geografskoj dostupnosti, boljoj i većoj informisanosti društva i brţem razvoju privrede i opštine u cjelini. Jedan od glavnih ciljeva Detaljne razrade lokaliteta Ivanova korita je da se na predmetnom podruĉju omogući planiranje i izgradnja elektronske komunikacione infrastrukture koja će zadovoljiti zahtjeve više operatera elektronskih komunikacija, koji će graċanima ponuditi kvalitetne savremene elektronske komunikacione usluge po ekonomski povoljnim uslovima, a koje će se moći koristiti i za potrebe organa lokalne samouprave. U skladu sa Pravilnikom za odreċivanje elemenata elektronskih komunikacionih mreţa i pripadajuće infrastrukture, širine zaštitnih zona i vrste radio-koridora u ĉijoj zoni nije dopuštena gradnja drugih objekata potrebno je planirati izgradnju predmetne infrastrukture vodeći raĉuna o sljedećim napomenama: Da se kod gradnje novih infrastrukturnih objekata posebna pažnja obrati zaštiti postojeće elektronske komunikacione infrastrukture; Da se uvijek obezbijede koridori za telekomunikacione kablove duž svih postojećih i novih saobraćajnica; Da se gradnja, rekonstrukcija i zamjena elektronskih komunikacionih sistema mora izvoditi po najvišim tehnološkim,ekonomskim i ekološkim standardima. 43

265 Savremeni trendovi razvoja elektronskih komunikacija daju veoma širok spektar elektronskih komunikacionih servisa kao i razliĉit pristup pojedinih operatera elektronskih komunikacija operatera. U elektonskoj komunikacionoj pristupnoj mreţi, koja je predmet ovog projekta, koristiće se kablovi tipa TK 59-GM i gradiće se kablovska kanalizacija sa cijevima PVC Ø110mm i pe Ø40mm odgovarajućih kapaciteta, koji će omogućiti dugoroĉni razvoj elektronskih komunikacionih servisa na ovom podruĉju. Do svakog kablovskog razdjelnika (KROS ormar) projektovana je kablovska kanalizacija sa minimalno 1 PVC Ø110mm i privodnim oknom unutrašnjih dimenzija cm. Radio - difuzni (beţiĉni) sistemi U fazi planiranja ovog plana nije moguće planirati lokaciju za bazne stanice radio-difuznih sistema, jer to prevashodno zavisi od provajdera takvih usluga i njihovih mjerenja i zahtjeva za realizaciju konkretnih projekata date su samo predikcije eventualnih pozicija MT baznih stanica mobilne telefonije. MeĊutim, mogu se, kao što je u daljem tekstu uraċeno, dati smjernice i tehniĉki zahtjevi za davanje urbanistiĉko- tehniĉkih uslova za svaki projekat te vrste. Osnovna koncepcija GSM sistema mobilne telefonije bazirana je na klasiĉnoj arhitekturi ćelijske radiomreţe. Osnovna jedinica ovakve mreţe je ćelija. U cilju pokrivanja ţeljene teritorije, servisne zone osnovnih ćelija se udruţuju i na taj naĉin formiraju jedinstven sistem. Svaka ćelija ima svoju baznu stanicu (BTS Base Transcevier Station) koja radi na dodijeljenoj grupi radio-kanala. Radio-kanali dodijeljeni jednoj ćeliji u potpunosti se razlikuju od radio-kanala dodijeljenih susjednim ćelijama. Sve savremene GSM bazne stanice koncipirane su tako da se za njihovo normalno funkcionisanje ne zahtijeva stalna ljudska posada, što znaĉi da u okviru ureċenja bazne stanice ne treba da se radi dovod za vodu, kanalizaciju i td. Razlikujemo tri tipa baznih stanica, u zavisnosti od toga da li na planiranoj lokaciji bazne stanice postoji ili ne postoji odgovarajuća prostorija za smještaj opreme bazne stanice. Shodno tome imamo: INDOOR bazne stanice (za montaţu u okviru postojećeg objekta ili kontejnera), OUTDOOR bazne stanice (za instalaciju na otvorenom) i MICRO bazne stanice (za pokrivanje manjih zona, kao što su hoteli, trţni centri i sl.) Što se tiĉe zaštite ţivotne sredine, bazne stanice svojim radom ne zagaċuju ţivotno i tehniĉko okruţenje. Ni na koji naĉin ne zagaċuju vodu, vazduh i zemljište. U manjoj mjeri i u ograniĉenom prostoru eventualno moţe doći do pojave nedozvoljenog nivoa elektromagnetskog zraĉenja baznih stanica, što se pravilnim planiranjem i projektovanjem, te testnim mjerenjima moţe preduprijediti, kao da se i u svemu pridrţava Zakona o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu ( Sluţbeni list RCG broj 80/05) i Zakona o ţivotnoj sredini ( Sluţbeni list RCG br.12/96 i 55/00 ). Maksimalni nivo izlaganja stanovništva za frekfencijski opseg od 10Mhz 300Ghz dati su Pravilnikom o najvećim dozvoljenim snagama zraĉenja radijskih stanica u gradovima i naseljima gradskog obiljeţja Agencija za radio - difuziju RCG (br ) iz 2005 god. Planirana TK kanalizacija, objekti i antenski stubovi Strategijom razvoja informacionog društva , daje se prioritet razvoju širokopojasnih pristupnih mreţa, kako ţiĉnih tako i beţiĉnih. U skladu sa time je potrebno da se planirani kapaciteti (kanalizacija, objekti i antenski stubovi) predvide za korišćenje od strane više operatera ravnopravno. Projektant se opredijelio da dimenzioniše novu tk kanalizaciju unutar zone Plana Ivanova korita da ista bude povezana na RSS Njeguši preko TK kanalizacije Kotora, Njeguši i Cetinja duţ putnih pravaca. Planirana TK kanalizacija imaće za potrebu da se za sve znaĉajne objekte planira TK kanalizacioni privod od minimalno 2 PVC cijevi Ǿ 110mm od kojih je jedna planirana za potrebe Crnogorskog Telekoma i jedna za potrebe registrovanih operatera elektronskih komunikacija kao i potrebne lokalne samouprave. Trasu planirane kanalizacije potrebno je uklopiti uz trase trotoara, saobraćajnica ili zelenih površina jer bi se da se okna rade u trasi saobraćajnica ili parking prostora morali ugraċivati teški poklopci sa ramom i u skladu sa tim raditi i ojaĉanja TK okana što bi bilo neekonomiĉno. Pozicije TK okna su date u grafiĉkom dijelu, planirana su u skladu sa praktiĉnim rješenima koja prevashodno zavise od provajdera servisa i zahtjeva za realizaciju konkretnih projekata. 44

266 TK kanalizacija i TK okna u okviru ovog Plana moraju se izvoditi u svemu prema vaţećim propisima i preporukama ZJ PTT iz ove oblasti. U sluĉaju da se trasa tk kanalizacije poklapa sa trasom vodovodne, kanalizacione i elektro infrastrukture, treba poštovati propisna rastojanja i pozicije postavljanja a dinamiku izgradnje vremenski sinhronizovati. Izgradnjom nove TK kanalizacije treba da bude omogućeno maksimalno iskorištenje planiranih TK i KDS kablova. Projektima za pojedine objekte u zoni obuhvata treba definisati plan i naĉin prikljuĉenja svakog pojedinaĉnog objekta. Pojedinaĉnim projektima treba planirati privodnu TK kanalizaciju od tk okana do samih objekata i to sa Alkaten cijevima 2X PE Ǿ 40mm. Kućnu TK instalaciju u objektima treba izvoditi u tipskim ITO LI ormarićima, lociranim na ulazu objekta na propisanoj visini. Na isti naĉin planirati ormarić za koncentraciju kućne instalacije za potrebe distribucije kablovskog TV signala i sa opremom za pojaĉanje i modulaciju TV signala. Kućnu TK instalaciju u svim prostorijama izvoditi sa instalacionim kablovima FTP Cat6 4P 24AWG ili sa kablovima sliĉnih karakteristika koji se provlaĉe kroz gibljive PVC cijevi u odgovarajući broj prolaznih kutija i vode do ITO LI. Za poslovne prostore predvidjeti instalaciju za 4 tk prikljuĉka dok za stambene objekte treba predvidjeti instalaciju za 2 tk prikljuĉka. Takodje treba predvidjeti i mogućnost za montaţu javnih telefonskih govornica. Planirani TK kablovski pravci, TK - elektronske koncentracije (TC) TK kablovski pravci se poklapaju sa pravcima TK kanalizacije.za novoizgradjene objekte planirati privod sa optiĉkim kablom minimalnog kapaciteta 12 optiĉkih vlakana i bakarnim TK kablom TK59GM ili sliĉnih karakteristika prema tehniĉkim uslovima i potrebama registrovanih operatera elektronskih komunikacija kao i potrebama lokalne samouprave. U zoni obuhvata ovog Plana takodje treba planirati TK kanalizacionu infrastrukturu od minimalno 2 PVC cijevi Ǿ 110mm - elektronska komunikaciona infrastruktura niţeg reda: 1. Kablovski pravac Krstac Dolovi Ivanova korita Cetinje Po kablovskim pravcima su definisani i kapaciteti PVC cijevi i ukupna duţina planirane TK kanalizacije. Na predmetnom podruĉju planirani su TK kablovski razdjelnici (KROS ormar) i ITO LI ormari sa procijenjenim kapacitetima u skladu sa planiranim stanjem. Planirana je TC koncentracije elektronskih komunikacija na Ivanovim koritima u skladu sa savremenim trendovima razvoja u elektronskim komunikacijama. IP orjentisane tehnologije sa širokom lepezom broadband servisa - IP televizuju, brzi internet, videonadzor i druge multimedijalne sadrţaje. Potrebno je takoċe ostaviti mogućnost provlaĉenja optiĉkih kablova do svake stambene odnosno poslovne jedinice FTTX i FFTB, odnosno kablovsku kanalizaciju za potrebe lokalne samouprave: linkovi za povezivanje opštinskih i drţavnih organa, video-nadzor, telemetrijske taĉke, informativni turistiĉki punktovi i sl. 45

267 P R O G R A M S K I Z A D A T A K ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE NACIONALNOG PARKA LOVĆEN UVODNE NAPOMENE Prostorni plan posebne namjene Nacionalnog parka Lovćen (u daljem tekstu PPPN NP Lovćen ) radi se u skladu sa Zakonom o ureċenju prostora i izgradnji objekata (''Sluţbeni list CG'', broj 51/08). Programski zadatak se radi sa ciljem da se odrede polazna opredjeljenja planskog dokumenta, zahtjevi i potrebe korisnika prostora, odnosno: - utvrde osnovna pitanja koja će se razmatrati i rješavati planom, - odrede preliminarne granice plana, - postavi okvirni sadrţaj, - definiše predmet, cilj, metod, organizacija i dinamika izrade plana. Osnovni cilj izrade PPPN NP Lovćen je da se stvore formalne i planske pretpostavke za zaštitu, ureċenje, osmišljen razvoj i organizaciju prostora Lovćena u skladu sa osnovnim razvojnim opredjeljenjima, na principima odrţivog razvoja. Plan treba da definiše odnosno potvrdi osnovni koncept namjene prostora i infrastrukturne opremljenosti koji će omogućiti zaštitu i valorizaciju prirodnih potencijala u funkciji odrţivog razvoja. U tom smislu poseban znaĉaj ima plansko povezivanje predmetnog prostora sa centrima neposrednog okruţenja. Programski zadatak ĉini sastavni dio Odluke o izradi Prostornog plana posebne namjene NP Lovćen. I VRSTA I VREMENSKI HORIZONT PROSTORNOG PLANA Vrsta planskog dokumenta Prostorni plan posebne namjene izraċuje i donosi za teritoriju ili djelove teritorije jedne ili više lokalnih samouprava sa zajedniĉkim prirodnim, regionalnim ili drugim obiljeţjima koji su od posebnog znaĉaja za Crnu Goru i koji zahtevaju poseban reţim ureċenja i korišćenja. PPPN NP Lovćen stvaraju se pretpostavke za razvoj, racionalnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih dobara od izuzetnog nacionalnog znaĉaja i zaštitu ţivotne sredine. S tim u vezi, Prostornim planom razraċuju se naĉela prostornog ureċenja, utvrċuju ciljevi prostornog razvoja, organizacija, zaštita, korišćenje i namjena prostora, kao i drugi elementi znaĉajni za podruĉje Nacionalnog parka Lovćen i za prirodna i kulturna dobra od izuzetnog znaĉaja koji se nalaze na ovom podruĉju. Vremenski horizont Plana Prostorni planovi se rade za period od najmanje 10 godina. Vremenski horizont PPPN NP Lovćen odreċen je za period od do godine. Osnovne pretpostavke Plana prikazuju se u skladu sa potencijalima i ograniĉenjima, prioritetima i sredstvima, u vidu projekcija do godine, sa detaljnijom razradom i etapama implementacije prioritetnih planskih rješenja do godine. II PROSTORNI OBUHVAT PLANSKOG DOKUMENTA Prostorni plan posebne namjene NP Lovćen obuhvata podruĉje Nacionalnog parka Lovćen sa zaštitnom zonom i koridor ţiĉare Kotor Lovćen Cetinje. Nacionalni park obuhvata površinu 6220 ha, od ĉega u okviru teritorije Prijestonice Cetinje 5650 ha i teritorije opštine Budva 570 ha. Podruĉje Nacionalnog parka Lovćen ne zalazi u opštinu Kotor, već samo njegova zaštitna zona. Nacionalni park zahvata centralni, najviši dio masiva Lovćena u kome šume i šumska zemljišta predstavljaju dominantan ekosistem, a time i dominantan ekološki faktor. Zaštitna zona Nacionalnog parka obuhvata površinu 8530 ha, od ĉega u okviru teritorije Prijestonice Cetinje 5010 ha, opštine Budva 2090 ha i opštine Kotor 1430 ha. U Nacionalnom parku Lovćen izdvojene su dvije zone sa posebnim reţimom zaštite prirode, i to: I zona posebnog reţima zaštite predstavlja rezervat bora munike na sjevernim padinama Lovćena (površine 68 ha) i II zona posebnog reţima zaštite predstavlja prostor izmeċu Jezerskog vrha, Štirovnika, Trešteniĉkog vrha, Babljika i Goliša, površine oko 876 ha, što znaĉi da je u zoni sa posebnim reţimom zaštite ukupno 944 ha površine Parka. Prepoznaju se i prostorno su definisane ĉetiri grupe naselja. Na sjeveru Nacionalnog parka, pod Lovćenom, su naselja Njeguškog kraja: Dugi Do, Erakovići, Njeguši, Vrba i Ţanjev Do. Istoĉnu stranu NP podrţavaju naselja iz šireg okruţenja grada Cetinja: Dubovik, Bjeloši, Oĉinići, i nešto dalje naselja koja su naslonjena na putni pravac Cetinje Budva: Ugnji, Vrela i Obzovica. Treća grupa pripada naseljima u zaleċu primorja:

268 Brajići, Lapĉići i Pobori, dok ĉetvrtu posebnu prostornu cjelinu predstavljaju naselja Ĉavori i Mirac koja su izdvojena od Nacionalnog parka planinskim pojasom Branjevina. Valorizacijom posebnih prirodnih vrijednosti NP Lovćen, Zakonom o zaštiti prirode utvrċena su 4 rezervata I stepena zaštite (opšti rezervati najstroţijeg stepena zaštite). To su: - prvi rezervat obuhvata prostore izmeċu Jezerskog vrha, Štirovnika, Trešteniĉkog vrha, Babljaka i Goliša. To su bukove šume i kulture crnog bora i drugih ĉetinara i rijetki lišćari, površine 876 ha. - drugi rezervat obuhvata prostor sjevernih padina Lovćena i Štirovnika na kome se pojedinaĉno i u fragmentima nalazi bor munika. Zahvata površinu oko 69 ha. - treći rezervat je lokalitet Konjsko sa visokom bukvom sastojinom. Granica ovog rezervata poĉinje sa Mainskog vrha (1324mnv) i ide granicom Parka u pravcu sjeverozapada, skreće na kotu (1403 mnv) i preko Rujiškog vrha izlazi na krivinu kolskog puta za Konjsko, dalje prema Batrićevoj glavi i odatle ka poĉetnoj taĉki. Površina rezervata je oko 400 ha. - ĉetvrti rezervat šume bora krivulja na prostoru izmeċu Rupa i Blatišta, na oko 1100 mnv poleglih stabala do 3 m visine (klekasti planinski bor). III RAZLOZI ZA IZRADU I DONOŠENJE PLANA Osnovni razlog za izradu i donošenje PPPN NP Lovćen je revizija postojećeg Plana odnosno stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju razvojnih projekata (turistiĉkih, poljoprivrednih, infrastrukturnih i dr). Plan će obezbijediti stvaranje uslova za razvoj, zaštitu, ureċenje i korišćenje podruĉja Lovćena na principima odrţivog razvoja, a naroĉito za zaštitu i oĉuvanje prirodnih dobara od izuzetnog nacionalnog znaĉaja, kao i drugih znaĉajnih prirodnih resursa i posebno vrijednih kulturno-istorijskih dobara. Sam status podruĉja asocira na podruĉje od posebnog znaĉaja i podruĉje potencijalne traţnje. S druge strane podruĉje Nacionalnog parka ima niz negativnih elemenata koje se, prije svega, ogledaju u njegovoj potpunoj atrofiranosti i neukljuĉenosti u ekonomski ţivot okruţenja. Ovaj prostor je ostao po strani, iako svojom ponudom moţe da bude vrlo znaĉajan. Ovo je posebno znaĉajno ako se ima u vidu da je Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Lovćen donijet 1997.godine ( Sluţbeni list CG, broj 19/97) i da je od tada do danas došlo do povećanog pritiska na najvrijednije dijelove prirodnog dobra, kao i promjene zakonske regulative u oblasti planiranja, izgradnje i zaštite ţivotne sredine. Jedan od razloga za izradu ovog plana je i stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju projekta izgradnje ţiĉare Kotor Lovćen Cetinje. Realizacijom ovog projekta će se napraviti vaţan korak ka poboljšanju turistiĉke privrede u cilju izgradnje mreţe turistiĉkih destinacija van primorskog podruĉja. Na taj naĉin turistiĉko podruĉje, sa Nacionalnim parkom Lovćen u njegovom središtu, će se povezati sa savremenim sistemom adekvatne transportne infrastrukture. Referentni osnov za definisanje polaznih opredeljenja za izradu PPPN NP Lovćen ĉine, prije svega, ''Prostorni plan Crne Gore do godine'' (u daljem tekstu: PPCG), ''Nacionalna strategija odrţivog razvoja'', ''Master plan razvoja turizma'', kao i deklarisana politika razvoja na drţavnom nivou, koje ĉine osnov sa kojim treba da bude usklaċen predmetni Plan. Aktuelni Prostorni plan podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen predstavlja obavezu ĉija rešenja treba kritiĉki sagledati sa aspekta opredjeljenja novog PPCG. PPCG identifikovao je prostor Lovćena kao turistiĉko podruĉje primorskih planina i koji ima potencijale dopune ponude kupališnog turizma, kao i skijaškog turizma (Ivanova korita na Lovćenu). PPCG obavezuje na funkcionalnu diferencijaciju pojedinih mikrolokaliteta, za koje treba opredijeliti komplementaran razvoj u skladu sa nosivim kapacitetima prostora. Kroz politike za prostorni razvoj Juţnog regiona u PPCG Nacionalni park Lovćen treba da bude ukljuĉen u razvoj turizma i rekreacije. Ograniĉeni kapacitet obale, kao i potreba da se obogati turistiĉka ponuda, zahtijeva da se iskoriste pogodnosti susjednih planinskih masiva u svrhu rekreacije, ĉime bi se pritisak na plaţe umanjio. Razliĉita sportska igrališta i ostale zabavne i rekreativne sadrţaje treba razvijati i u turistiĉkim centrima i u rekreacionim podruĉjima van centara. Prostornim planovima posebne namjene, za intenzivni razvoj turizma treba utvrditi programe razvoja sportskih i ostalih sadrţaja, staza za jahanje, pa do lokaliteta za izlete i kampovanje u planinskom dijelu.

269 IV PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA Pravni osnov za izradu PPPN NP Lovćen sadrţan je u odredbama Zakona o ureċenju prostora i izgradnji objekata ĉijim je ĉlanom 21., propisano da se Prostorni plan posebne namjene izraċuje i donosi za podruĉje nacionalnog parka, odnosno teritoriju koja je od posebnog znaĉaja za Crnu Goru i koji zahtijevaju poseban reţim ureċenja i korišćenja. Pored osnovnog, sistemskog, Zakona o ureċenju prostora i izgradnji objekata, pravni osnov za izradu PPPN NP Lovćen predstavljaju i odredbe koje su sadrţane u drugim zakonima i podsistemskim aktima, i to: a. MeĊunarodni sporazumi i konvencije Konvencija UN (Rio) o biološkom diverzitetu, Ramsar Konvencija o moĉvarama od meċunarodne vaţnosti, naroĉito onima koje su staništa pernate divljaĉi, Konvencija o vrstama koje migriraju, Pariska konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Evropska konvencija o zaštiti arheološkog nasljeċa, Konvencija za zaštitu arhitektonskog nasljeċa Evrope, Konvencija Savjeta Evrope o vrijednosti kulturnog nasljeċa za društvo, Aarhus konvencija o pristupu informacijama, uĉešću javnosti u donošenju odluka i pristup pravosuċu u oblasti ţivotne sredine, Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama, Espoo konvencija o prekograniĉnom uticaju, Sporazum o formiranju energetske zajednice, Direktiva o staništima, 1992 (Direktiva Savjeta 92/43/EEC), Relevantna regulativa EU. b. Propisi Energetika Zakon o energetici ( Sluţbeni list RCG, broj 39/03), Strategija razvoja energetike Crne Gore do godine (2007. godina), Akcioni plan godine (2008. godina). Zaštita prirode Zakon o ţivotnoj sredini ( Sluţbeni list CG, broj 48/08), Zakon o zaštiti prirode ( Sluţbeni list CG, broj 51/08), Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih, endemiĉnih i ugroţenih biljnih i ţivotinjskih vrsta ( Sluţbeni list RCG, broj 30/68), Zakon o nacionalnim parkovima ( Sluţbeni list CG, broj 28/14), Zakon o šumama ( Sluţbeni list RCG, broj 55/00), Zakon o divljaĉi i lovstvu ( Sluţbeni list CG, broj 52/08), Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi ( Sluţbeni list CG, broj 56/09), Zakon o slatkovodnom ribarstvu ( Sluţbeni list CG, broj11/07), Uredba o visini naknada, naĉina obraĉuna i plaćanja naknada zbog zagaċivanja ţivotne sredine ("Sluţbeni list RCG", broj 26/97, 9/00, 52/00, "Sluţbeni list CG", broj 33/08, 05/09, 64/09). Zaštita kulturne baštine Zakon o zaštiti spomenika kulture ( Sluţbeni list RCG, broj 41/91). Procjena uticaja na ţivotnu sredinu Zakon o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu ( Sluţbeni list RCG, broj 80/05), Zakon o strateškoj procjeni uticaja na ţivotnu sredinu ("Sluţbeni list RCG", broj 80/05). ZagaĊenje vazduha Zakon o kvalitetu vazduha ( Sluţbeni list CG, broj 48/07). Buka Zakon o zaštiti od buke ( Sluţbeni list RCG, broj 45/06). Vode Zakon o morskom dobru ( Sluţbeni list RCG, broj 14/92), Zakon o vodama ( Sluţbeni list RCG, broj 27/07), Uredba o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 2/07). Otpad Zakon o upravljanju otpadom ( Sluţbeni list RCG", broj 80/05, "Sluţbeni list CG", broj 73/08).

270 Pravilnik o bliţim karakteristikama lokacije, uslovima izgradnje, sanitarno-tehniĉkim uslovima, naĉinu rada i zatvaranja deponija za otpad, struĉnoj spremi, kvaliflkacijama rukovodioca deponije i vrstama otpada i uslovima za prihvatanje otpada na deponiji ( Sluţbeni list CG", broj 84/09). Zemljište Zakon o geološkim istraţivanjima ( Sluţbeni list RCG, broj 28/93, 42/94 i 26/07), Zakon o poljoprivrednom zemljištu ( Sluţbeni list RCG, broj 15/92 i 59/92), Zakon o rudarstvu ( Sluţbeni list CG, broj 65/08). Putna infrastruktura Zakon o putevima ("Sluţbeni list RCG, br: 42/04, 21/09, 54/09). Planski osnov za izradu PPPN NP Lovćen sadrţan je u Prostornom planu Crne Gore do godine kojim se utvrċuju osnove dugoroĉne organizacije i ureċenja prostora. Planom su odreċeni drţavni ciljevi kao i mjere prostornog razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem. PPCG ĉini planski dokument višeg reda sa kojim PPPN NP ' Lovćen '' treba biti usklaċen. Ovo obavezuje na poštovanje osnovnih opredjeljenja i utvrċenih politika u PPCG uz mogućnost njihove dalje razrade kroz planove niţeg reda. PPCG je u svojim odrednicama identifikovao prostor Lovćena kao turistiĉko podruĉje za razvoj planinskog turizma. Izradom PPPN NP ' Lovćen '' stvoriće se planske pretpostavke za razvoj, organizaciju, ureċenje i zaštitu prostora Lovćena u skladu sa mjerama i uslovima zaštite prirode i kulturnih dobara koji su odreċeni u svrhu oĉuvanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti. V OSNOVNI PRINCIPI PLANIRANJA PROSTORA PPPN NP Lovćen, u skladu sa vaţećim zakonima, utvrċuju se zajedniĉki interesi, ciljevi i zadaci razvoja i zaštite prostora i prirodnih vrijednosti, politike prostornog razvoja, kao i kriterijumi i koncepcija organizacije, ureċenja i korišćenja prostora. U osnovne principe razvoja i zaštite prostora spadaju: 1. Izrada, donošenje i implementacija Prostornog plana kao integralnog planskog instrumenta za kontinualno upravljanje dugoroĉnim razvojem, zaštitom i ureċenjem podruĉja NP Lovćen ; 2. Namjensko korišćenje i racionalno upravljanje prostorom u skladu sa ekološkim potencijalom i kroz primjenu prostorno-planskih mjera; 3. Stvaranje prostornih uslova za ureċenje i korišćenje planskog podruĉja zoning u funkciji zaštite i razvoja, a posebno stvaranje uslova za izgradnju objekata u funkciji posebne namjene prostora. Ovo podrazumijeva da budu u funkciji razvoja (turizma, poljoprivrede, usluga i drugih kompatibilnih aktivnosti) i poboljšanja demografske slike ali striktno poštujući nosive kapacitete predmetnog prostora kao i njegove ambijentalne osobenosti; 4. Zaštita prirodnih dobara i kulturno istorijske baštine stvaranje uslova da se normativna zaštita planski sprovodi, što podrazumijeva da mjere zaštite imaju ekonomsku opravdanost i socijalnu prihvatljivost; 5. Oĉuvanje, unaprjeċenje i zaštita posebnih prirodnih vrijednosti NP Lovćen (zemljište, voda, vazduh, šume, flora i fauna i dr) i obezbjeċenje stabilnosti ekosistema poboljšanjem njihovog sastava, strukture i kvaliteta; 6. Uspostavljanje sistema efikasnog monitoringa stanja u prostoru kako bi se pratile sve aktivnosti koje bi mogle da ugroze zaštićena prirodna i kulturno-istorijska dobra na podruĉju Plana. Praćenje ukljuĉuje i poštovanje reţima korišćenja zemljišta i izgradnje, blagovremeno preduzimanje svih mjera u cilju prevencije aktivnosti koje bi mogle da ugroze osnovni potencijal ovog podruĉja. Prilikom definisanja ciljeva razvoja, ureċenja i zaštite prostora potrebno je voditi raĉuna o uslovima i reţimima korišćenja ovog podruĉja uz poseban akcenat na prostor Nacionalnog parka Lovćen. U nacionalnim parkovima prioritet je: - oĉuvanje prirode, razvijanje nauĉno-edukativnog i izletniĉkog turizma koji mora biti kontrolisan i organizovan; - oplemenjivanje i ureċivanje postojećih stacionarnih, servisnih, usluţnih i drugih kapaciteta prvenstveno u granicama postojeće zauzetosti prostora, usklaċeno sa interesima zaštite prirode i kulturnih dobara; - uklanjanje ili promjena sadrţaja koji su u konfliktu sa zaštitom prirode i okolinom, a lokacija novih po pravilu treba da bude izvan parka, kako bi se podstakao razvoj naselja izvan granica parka. Potrebno je utvrditi graniĉni kapacitet prostora Nacionalnog parka za razvoj komplementarnih djelatnosti, zavisno od zahtjeva ekonomije i mogućih antropogenih uticaja na prirodu.

271 VI OSNOVNI I POSEBNI CILJEVI Polazna osnova izrade Plana je definisanje opštih i posebnih ciljeva. Ciljevi su definisani na osnovu analize stanja, odnosno potencijala i ograniĉenja koja je neophodno prevazići, odnosno relativizirati. Osnovni ciljevi se mogu definisati kao: - Dalji razvoj podruĉja prije svega djelatnosti koje su i dosada bile osnova razvoja, turizma i poljoprivrede. - Formiranje adekvatne infrastrukturne mreţe okruţenja, posebno pravaca koji su danas zanemareni. - UnaprjeĊenje integralnog razvoja turizma. Cetinje i Budva, pa i Kotor nemaju konkurentske, već komplementarne sadrţaje za podsticaj turistiĉke privrede. - Usporavanje demografske koncentracije u centrima, ulaganjem u djelatnosti koje ne zahtijevaju urbane uslove, prije svega turizam i poljoprivreda. - Definisanje politike usporavanja demografskog odliva i gašenja privredne matrice ruralnog podruĉja. Izvršiti izbor uţih podruĉja gdje je moguće formirati punktove kao potencijalna ţarišta na ovom prostoru. To su prije svega naselja uz frekventne putne pravce i naselja sa djelimiĉno saĉuvanom demografskom strukturom. Pored osnovnih ciljeva u Prostornom planu se definišu i posebni ciljevi razvoja. Sagledavajući postojeće stanje kao posebni ciljevi se mogu izdvojiti: - Aktiviranje Nacionalnog parka na formiranoj osnovi. To je prije svega kulturno-istorijsko nasljeċe okruţenja, prirodna osnova Parka i Mauzolej. - Usmjeravanje turistiĉke ponude u okviru Nacionalnog parka, razvojem paţljivo odabranih i smišljenih sadrţaja ugostiteljsko-turistiĉke djelatnosti. - Poboljšanje ponude na bazi zanatstva sa prepoznatljivim elementima ovog podruĉja uz forsiranje integralne ponude okruţenja. - Liberalniji reţim prema stoĉarstvu, kada je rijeĉ o stanovništvu koje koristi ove prostore. - Poboljšanje infrastrukturnih sistema u okviru Nacionalnog parka i u kontaktu sa neposrednim okruţenjem. VII PRISTUP I METODOLOGIJA IZRADE PROSTORNOG PLANA U toku izrade Plana, neophodno je istraţiti, analizirati i ocijeniti ukupno stanje i potencijale prirodnih, socio-ekonomskih i infrastrukturnih faktora, kao i utvrditi moguća ograniĉenja koja proizilaze iz potrebe preduzimanja razliĉitih mjera zaštite prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara, kao i naĉine njihovog prevazilaţenja. Metodološki pristup izrade Prostornog plana zasniva se na sljedećim principima: - kombinaciji ciljeva, opredjeljenja i prioriteta i instrumenata realizacije; - transparentnosti procesa planiranja u svim fazama izrade, donošenja i implementacije. Potrebno je pomenuti da je podruĉje Nacionalnog parka, kao prostorna cjelina sa posebnim prirodnim karakteristikama i rijetkostima, kao i kulturnim vrijednostima, stavljeno pod zaštitu, ĉime je ustanovljena i posebna obaveza drţave da se stara o njegovoj zaštiti i razvoju. Tome moraju biti prilagoċeni i podreċeni svi interesi drţavnog, regionalnog i lokalnog nivoa. Osnovne smjernice za izbor prioriteta i prioritetnih aktivnosti treba da proisteknu iz usaglašavanja ţelja, potreba i mogućnosti. Prilikom izbora prioriteta potrebno je imati u vidu potrebe da se: - sagledava razvoj i zaštita na dugi rok u opštem interesu, a ne samo kratkoroĉno sa pojedinaĉnih stanovišta i interesa; - ostvari demografsko i ekonomsko oţivljavanje ovog podruĉja, a ne da se nastavi proces depopulacije i ekonomske stagnacije; - obezbijedi participacija lokalnog stanovništva u razvoju, korišćenju i upravljanju resursima;

272 - ostvari umreţavanje ovog podruĉja sa svim svojim vrijednostima sa okruţenjem. Imajući prethodno u vidu, prioritetna aktivnost se odnosi na infrastrukturno opremanje ovog podruĉja, kako bi se stvorili preduslovi za privlaĉenje privatnog kapitala za ulaganje u izgradnju turistiĉkih i pratećih sadrţaja. Strategija razvoja se pored zaštite prirodnih vrijednosti i kulturnog nasleċa zasniva i na potrebi ubrzanog socio-ekonomskog i demografskog razvoja ovog podruĉja uz stvaranje uslova poboljšane dostupnosti infrastrukturnim sistemima i javnim sluţbama, uz racionalno upravljanje prirodnim i stvorenim resursima. Strategija razvoja planskog podruĉja treba da obezbijedi elemente na osnovu kojih će se izvršiti procjena ekonomske opravdanosti i socijalne prihvatljivosti planiranih aktivnosti, objekata i funkcija posebne namjene. Iz prethodnog proizilazi da PPPN NP Lovćen treba da bude uraċen na osnovama integralnog planiranja i principa odrţivog razvoja, integrisanog društveno-ekonomskog razvoja i zaštite ţivotne sredine sa primarnim zadatkom postizanja optimalne organizacije, ureċenja, korišćenja i zaštite. Metodološki osnov za izradu planskog dokumenta, u uţem smislu, predstavljaju metode nauĉnog istraţivanja (analiza i sinteza, komparativni metod, indukcija i dedukcija, statistiĉki metod, kartografski metod i dr.), odnosno primijenjene metode praćenja stanja objekata, odnosno pojava i procesa u prostoru. Izrada Prostornog plana se zasniva na sljedećim strateškim i metodološkim postavkama: princip integralnog pristupa prostoru (ekonomska, socijalna, ekološka), odnosno na principima odrţivog razvoja. PPPN NP Lovćen obuhvata sve aspekte procesa planiranja: prikupljanje i obradu podataka; prireċivanje odgovarajućih analiza; izrada varijantih rješenja plana; vrijednovanje; implementacija i monitoring. ObraĊivaĉ radi kritiĉkog sagledavanja uticaja na prostor moţe da primijeni SWOT analizu, kako bi kroz unaprijed definisana pitanja dobio neophodne informacije za upravljanje razvojem, zaštitom, ureċenjem i organizacijom prostora obuhvaćenog Planom. SWOT analiza predstavlja vaţan metod za identifikaciju komparativnih prednosti ovog podruĉja, preko koje se dobijaju i inputi za razvoj. PPPN NP Lovćen ima dva nivoa razrade. Prvi nivo obrade je osnovni planski dokument kojim će se izvršiti kritiĉka ocjena i revizija postojećeg Prostornog plana podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen u smislu cjelovitog pristupa organizaciji ukupnog prostora, uz provjeru postojećeg plana zona. Segment Plana koji se odnosi na podruĉje Nacionalnog parka se posebno razraċuje u fazama Nacrta i Predloga i iskazuje u tekstualnoj i grafiĉkoj formi razmjere 1: Prostorni plan treba da sadrţi i detaljne razrade za pojedine zone i lokalitete, ĉime se obezbeċuju preduslovi za realizaciju investicionih projekata i ureċenje prostora na lokacijama koje zahtijevaju trajne promjene u prostoru. To su, prije svega, dva lokaliteta iz vaţećeg Plana - Ivanova korita i Majstori, kao i detaljna razrada proširenja Plana za dio koji se odnosi na planirani koridor ţiĉare Kotor Ivanova Korita Cetinje (u skladu sa Studijama izvodljivosti i Idejnim projektom). Obaveza Obradjivaĉa je i da posebno tretira uticaj Projekta ţiĉare na kapacitete prostora Nacionalnog parka i u tom smislu predloţi (planira) konkretna rješenja upravljanja posjetiocima. Nakon analize postojećeg stanja i postojeće dokumentacije, sagledaće se mogućnost da se detaljno razrade još neki lokaliteti za koje se utvrdi da posjeduju odgovarajuće potencijale sa naglašenom razvojnom perspektivom (njeguški kraj, primorsko zaledje, okruţenje Cetinja i sl.) OSNOVNI PLANSKI DOKUMENT ZA PPPN NP LOVĆEN Naĉin izrade U odnosu na predmetni Plan, PPCG do godine ĉini planski dokument višeg reda i sa kojim ovaj Plan mora biti usklaċen. Ovo obavezuje na poštovanje osnovnih opredjeljenja PPCG-a uz mogućnost njihove dalje razrade kroz analitiĉke i sintezne faze izrade Plana. Za definisanje planskih opredjeljenja potrebno je, na adekvatnom nivou, izvršiti analizu i ocjenu postojećeg stanja i iz nje rekognoscirati potencijale, ograniĉenja, postojeće i moguće konflikte u prostoru, kao i pravce i prioritete razvoja. Analiza postojeće dokumentacije (Prostorni planovi opština PPO, ĉije djelove obuhvata Plan) i do sada raċenih planova i projekata treba da doprinese pouzdanijem sagledavanju karakteristika i razvojnih mogućnosti ovog podruĉja. TakoĊe, potrebno je razmotriti i neophodnost izrade Studije zaštite kulturne baštine. U analitiĉkoj fazi izrade Plana potrebno je provjeriti i ocijeniti zahtjeve korisnika, potencijalnih investitora i stanovništva na podruĉju Plana i okoline. U ovoj fazi plana potrebno je pribaviti smjernice od

273 Ministarstava nadleţnih za poslove zaštite ţivotne sredine, turizma, energetike, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, saobraćaja, kulture, odbrane. Planska rješenja treba da budu voċena jasnom vizijom budućeg stanja u prostoru koje će uvaţavati principe odrţivog razvoja i obezbijediti racionalnu organizaciju i ureċenje prostora. Planom treba obezbijediti funkcionalno objedinjavanje predmetnog prostora sa širim prostorom, i naroĉito neposrednim okruţenjem, poštujući komplementarni razvoj. Ovo podrazumijeva da se pouzdano sagledaju sadrţaji kontaktnih zona (postojeći i planirani) i opredijeli najefikasniji naĉin funkcionalne integracije prostora. Sadrţaj Sadrţaj Plana je definisan Zakonom o ureċenju prostora i izgradnji objekata. Osnovni dokument se radi u grafiĉkoj (R=1: ) i tekstualnoj formi u fazama Nacrta i Predloga. Tekstualni dio sadrţi: A) Analiza i ocjena postojeće dokumentacije i postojećeg stanja - Opis zahvata i poloţaj; - Smjernice iz planova višeg reda (PPCG); - Analiza planske dokumentacije relevantne za prostor zahvata (PPPPN NP Lovćen, Prostorni planovi opština i Generalni urbanistiĉki planovi); - Dosadašnje koncepcije (planovi i projekti) i stepen realizacije; - Ocjena postojećeg stanja prostornog ureċenja; - Odnos prema okruţenju; - Prirodne karakteristike (reljef - morfologija, ekspozicije i nagibi; hidrografija; pedologija, mineralne sirovine; vegetacija šume; klimatske karakteristike...); - Izdvajanje predionih cjelina ili jedinica (karakter predjela po tipovima); - Procjena strukture predjela (analiza pogodnosti); - Stvoreni uslovi (stanovništvo i naselja; raspored privrednih i društvenih djelatnosti; infrastrukturna opremljenost saobraćajna, hidrotehniĉka i energetska infrastruktura; komunalni servisi...); - Ekonomsko - demografska analiza; - Potencijali, ograniĉenja i konflikti u prostoru. B) Planski dio (koncepti) - Koncept organizacije, ureċenja, izgradnje i korišćenja prostora; - Koncepcija infrastrukturnih sistema i naĉin njihovog povezivanja sa infrastrukturnim sistemima u okruţenju; - Uslovi, faze i dinamika realizacije infrastrukturnih mreţa i objekata; - Zaštitne zone; - Reţim zaštite kulturne i prirodne baštine; - Mjere za zaštitu pejzaţnih vrijednosti; - Plan predjela; - Mjere za zaštitu ţivotne sredine; - Mjere za zaštitu spomenika kulture; - Koncept korišćenja obnovljivih izvora energije i primjena mjera energetske efikasnosti; - Smjernice za razvoj seoskih naselja i katuna; - Smjernice za izgradnju objekata, ureċivanje, korišćenje i zaštitu za prostor za koji se ne predviċa donošenje drţavne studije lokacije; - Smjernice i mjere za realizaciju plana; - Podruĉja, zone, lokacije i objekti od opšteg interesa; - Koncesiona podruĉja; - Ekonomsko-trţišna projekcija; - Naĉin, faze i dinamika realizacije plana; - Smjernice za izradu drţavne studije lokacije. Grafiĉki dio sadrţi: A) Analiza i ocjena postojeće dokumentacije i postojećeg stanja - Granice podruĉja za koje se radi Plan; - Izvod iz PPCG;

274 - Sintezni prikaz prostornih planova opština ĉiji se djelovi nalaze u zahvatu Plana; - Poloţaj i pravci razvoja u odnosu na okruţenje (rang i sadrţaji okolnih centara i veze na infrastrukturnu mreţu šireg podruĉja); - Karta podjele podruĉja na predione cjeline; - Stvoreni uslovi (namjena površina, infrastrukturna opremljenost saobraćajna, hidrotehniĉka i energetska infrastruktura; komunalni servisi...); - Sintezni prikaz postojećeg stanja sa potencijalima, ograniĉenjima i konfliktima u prostoru. B) Planski dio (koncepti) - Generalna namjena prostora; - Prostorni koncept djelatnosti i veza sa okruţenjem; - Zone od posebnog znaĉaja za razvoj (za dalju detaljnu razradu); - Infrastrukturni sistemi (saobraćaj, hidrotehnika, energetika, komunalni servisi) i njihova povezanost sa infrastrukturnim sistemima u okruţenju; - Podruĉja, zone, lokacije i objekti od opšteg interesa i koncesiona podruĉja; - Zaštita ţivotne sredine i ureċenje predjela; - Reţim zaštite kulturne i prirodne baštine; - Naĉin, faze i dinamika realizacije plana. Bliţi sadrţaj i formu planskog dokumenta, kriterijume namjene površina, elemente urbanistiĉke regulacije, jedinstvene grafiĉke simbole i ostali potrebni sadrţaj propisuje resorno Ministarstvo kroz Pravilnik. STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU I IZVJEŠTAJ O STRATEŠKOJ PROCJENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU Sastavni dio PPPN NP Lovćen je Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na ţivotnu sredinu koji sadrţi podatke kojima se opisuju i procjenjuju mogući znaĉajni uticaji na ţivotnu sredinu do kojih moţe doći realizacijom Plana, kao i razmatranih varijantnih rešenja, uz voċenje raĉuna o ciljevima i geografskom obuhvatu plana. Na osnovu ĉlana 15. Zakona o strateškoj procjeni uticaja na ţivotnu sredinu ("Sluţbeni list CG", broj 80/05), pored naprijed navedenih podataka, Izvještaj o strateškoj proceni sadrţi i sljedeće podatke: - Kratak pregled sadrţaja i glavnih ciljeva Plana i odnos prema drugim planovima i programima; - Opis postojećeg stanja ţivotne sredine i njenog mogućeg razvoja, ukoliko se Plan ne realizuje; - Identifikaciju podruĉja za koja postoji mogućnost da budu izloţena znaĉajnom riziku i karakteristike ţivotne sredine u tim podruĉjima; - Postojeće probleme u pogledu ţivotne sredine u vezi sa Planom, ukljuĉujući naroĉito one koje se odnose na oblasti koje su posebno znaĉajne za ţivotnu sredinu, kao što su staništa divljeg biljnog i ţivotinjskog svijeta sa aspekta njihovog oĉuvanja; - Opšte i posebne ciljeve zaštite ţivotne sredine ustanovljene na drţavnom ili meċunarodnom nivou koji su od znaĉaja za Plan; - Moguće znaĉajne posljedice po zdravlje ljudi i ţivotnu sredinu, ukljuĉujući faktore kao što su: biološka raznovrsnost, stanovništvo, fauna, flora, zemljište, voda, vazduh, klimatski ĉinioci, materijalni resursi, kulturno nasleċe, pejzaţ i meċusobni odnos ovih faktora; - Mjere predviċene u cilju sprjeĉavanja, smanjenja ili otklanjanja, u najvećoj mogućoj mjeri, bilo kog znaĉajnog negativnog uticaja na zdravlje ljudi i ţivotnu sredinu do koga dovodi realizacija Plana; - Pregled razloga koji su posluţili kao osnova za izbor varijantnih rješenja koja su uzeta u obzir, kao i opis naĉina procjene, ukljuĉujući i eventualne teškoće do kojih je došlo prilikom formulisanja podataka; - Prikaz mogućih znaĉajnih prekograniĉnih uticaja na ţivotnu sredinu; - Opis programa praćenja stanja ţivotne sredine, ukljuĉujući i zdravlje ljudi u toku realizacije Plana (monitoring); - Zakljuĉke do kojih se došlo tokom izrade Izveštaja o strateškoj procjeni uticaja na ţivotnu sredinu. DETALJNA RAZRADA ZONA LOKALITETA U ZAHVATU PLANA Plan treba da sadrţi i detaljne razrade za pojedine zone i lokalitete koje će omogućiti brzu primjenu plana i realizaciju postavljenih ciljeva, ĉime će se obezbijediti preduslovi za realizaciju investicionih projekata i ureċenje prostora na lokacijama koje zahtijevaju trajne promjene u prostoru (infrastruktura,

275 turistiĉka naselja, objekti za razvoj preduzetništva, prostor za zaštitu i sl.). Detaljne razrade imaju nivo razrade koji odgovara drţavnoj studiji lokacije. Razrade iskazati u tekstualnom dijelu i na grafiĉkim prilozima (R= 1:2500 i 1:1000) za faze Nacrta i Predloga. Detaljne razrade će sadrţati: Tekstualni dio A) Analiza i ocjena postojećeg stanja - Prikaz granica i opis zahvata; - Odnos prema okruţenju; - Prirodne karakteristike; - Stvoreni uslovi; - Ekonomsko - demografska analiza; - Ocjena stanja ţivotne sredine; - Potencijali, ograniĉenja i konflikti. B) Planski dio (koncepti) - Koncept ureċenja prostora; - Namjene površina i objekata sa prikazom kapaciteta; - Urbanistiĉko - tehniĉki uslovi za izgadnju objekata; - Trase infrastrukturnih mreţa i saobraćajnica i smjernice za izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; - Smjernice urbanistiĉkog i arhitektonskog oblikovanja prostora sa smjernicama za primjenu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije; - Reţim zaštite kulturne i prirodne baštine; - Mjere za zaštitu ţivotne sredine; - Mjere za zaštitu spomenika kulture; - Mjere za zaštitu pejzaţnih vrijednosti i smjernice za realizaciju projekata pejzaţne arhitekture, odnosno ureċenja terena; - Ekonomsko-trţišna projekcija; - Naĉin, faze i dinamika realizacije plana. Grafiĉki dio (u R=1:2500 i 1:1000) A) Analiza i ocjena postojećeg stanja - Geodetska podloga sa granicom zahvata; - Stvoreni uslovi - izgraċenost i opremljenost prostora. B) Planski dio (koncepti) - Namjena površina i objekata; - Plan parcelacije; - GraĊevinske i regulacione linije; - Nivelaciona i regulaciona rješenja; - Spratnost i karakteristike objekata; - Taĉke i uslovi prikljuĉenja na saobraćajnice, infrastrukturne mreţe i komunalne objekte; - Plan pejzaţne arhitekture; - Naĉin, faze i dinamika realizacije. URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI Urbanistiĉko tehniĉke uslove treba posebno obraditi za svaku urbanistiĉku parcelu i objekat u zoni detaljne razrade i iskazati u posebnom prilogu (separatu) koji će sadrţati sve neophodne tekstualne, numeriĉke i grafiĉke podatke u skladu sa ĉlanom 62. Zakona o ureċenju prostora i izgradnji objekata. Plan, po utvrċenim fazama i za definisane segmente, treba da bude uraċen i prezentovan u analognom i digitalnom formatu. Digitalni oblik za tekstualni dio u standardu Microsoft Word i PDF formatu, a grafiĉki u standardu Auto Cad i GIS fromatu. Plan će biti predstavljen na crnogorskom i engleskom jeziku. Za pojedine lokalitete iz zone zahvata potrebno je uraditi 3D animaciju.

276 VIII POSTOЈЕĆA DOKUMЕNTАCIЈA I PODLOGE ZA IZRADU PLANA U toku izrade Programskog zadatka, na osnovu preliminarne procjene raspoloţivih podataka o postojećoj dokumentaciji i podlogama, izvršena je klasifikacija relevantne dokumentacije koja se moţe koristiti za izradu Plana. Planski dokumenti - Prostorni plan Crne Gore do godine; - Prostorni plan podruĉja posebne namjene za Nacionalni park Lovćen ; - Prostorni plan opštine Cetinje; - Prostorni plan opštine Budva; - Prostorni plan opštine Kotor. Plansko-razvojni dokumenti - Nacionalna strategija odrţivog razvoja Crne Gore; - Strategija razvoja turizma Crne Gore do godine; - Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori; - Vodoprivredna osnova Crne Gore; - Projekat ''Pravci razvoja ekološke drţave Crne Gore''; - Strateški master plan za otpadne vode za centralni i sjeverni dio Crne Gore; - Strateški master plan za upravljanje ĉvrstim otpadom; - Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore; - Strategija razvoja i redukcija siromaštva Crne Gore; - Crnogorska poljoprivreda i Evropska Unija (Strategija razvoja proizvodnje hrane i ruralnih podruĉja); - Strategija razvoja energetike Republike Crne Gore do (Realizovani energetski bilansi, knjiga A); - Zdravstvene politike u Republici Crnoj Gori do godine; - Agenda ekonomskih reformi; - Makroekonomski ambijenti u Crnoj Gori u godini. Studije i projekti - Studija izvodljivosti za Ţiĉaru Kotor - Lovćen Cetinje; - Procjena uticaja na ţivotnu sredinu za Ţiĉaru Kotor - Lovćen Cetinje; - Idejni projekat za Ţiĉaru Kotor - Lovćen Cetinje. Podaci o stanovništvu, aktivnostima i prostoru Podaci o stanovništvu su dostupni iz Popisa stanovništva godine. Republiĉki zavod za statistiku raspolaţe i drugim statistiĉkim podacima koji mogu biti od koristi prilikom izrade Plana. Dodatni i nedostajući podaci će se obezbijediti anketiranjem i istraţivanjem planskog podruĉja. Podaci o prostoru i aktivnostima se mogu preuzeti iz dokumentacije raznih planova, studija, istraţivaĉkih institucija, struĉnih i nauĉnih radova i dr. Dostupne su sektorske i podsektorske studije (analize i ekspertize) za potrebe izrade Prostornog plana Crne Gore. Podaci o stvorenim uslovima će se obezbijediti terenskim istraţivanjima uz korišćenje dokumentacije. Pored ekspertiza u uţem smislu, za potrebe izrade ovog Plana mogu se koristiti i ekspertska mišljenja struĉnjaka, lokalnih poznavaoca stanja i problema na terenu. Podloge Za potrebe izrade Plana koristiće se postojeće upotrebljive geodetske podloge, kao i topografske karte u razmjeri 1: (TK 25). Potrebno je koristiti karte u digitalnom obliku, kao i po mogućstvu aerofoto i satelitske snimke. Odredbama ĉlana 38. Zakona, organi, privredna društva, ustanove i druga pravna lica nadleţna za odreċene poslove (projekcije razvoja; vodoprivrede; elektroprivrede; saobraćaja; telekomunikacija; radio difuzije; zdravstva; odbrane zemlje; kulture; stambeno-komunalne djelatnosti; geodetske, geološke, geofiziĉke, seizmiĉke i hidro-meteorološke poslove; poslove statistike; poljoprivrede, šumarstva, turizma, zaštite prirode, zaštite kulturne i prirodne baštine; zaštite ţivotne sredine i dr.) duţna su da, na zahtev Nosioca pripremnih poslova, u roku od 15 dana, dostave raspoloţive podatke, u analognoj i digitalnoj formi, kao i svoje predloge i mišljenja koja su neophodna za izradu planskog dokumenta.

277 Detaljna razrada lokaliteta Majstori 1. UVODNI DIO Turistiĉko-rekreativni centar i stanica ţiĉare Budva - Majstori Prostorna cjelina Majstora reprezentuje pejzaţne karakteristika karsta i način ţivota na njemu. Antropogeni dio pejzaţa komponovan je od obrađenih vrtača (livada i njiva), krševitih grebena, kamenih ograda uz koje su pripijeni ostaci desetak kuća i kućišta sa crkvicom u ruševinama, spomenikom palim borcima i svega tri obnovljene kuće. satelitski snimak sa unesenom granicom obuhvata plana Značaj ove lokacije ima dvije ključne vrijednosne odrednice. Prva je poloţaj iznad Budve odakle se najimpresivnije doţivljava panorama budvanske rivijere, a zbog klime, pejzaţa i načina katunskog ţivljenja, moţe biti komplementarna vrijednost u turističkoj ponudi ovog grada. Druga je obnova autentičnog izgleda katuna sa svim funkcijama tradicionalnog načina ţivljenja i privređivanja. Konjsko, rezervat bukove šume, u kontaktnim zonama ima formirane ambijentalne cjeline antropogenog pejzaţa, kultivisanih obradivih površina i atraktivnih seoskih aglomeracija skladno uklopljenih u kraški supstrat. Turistički centar Majstori, u konceptu uređenja i distribuciji sadrţaja Nacionalnog parka "Lovćen", ima ulogu prihvatanja posjetilaca parka iz pravca Budve. Ţičarom Budva - Majstori za Budvu se otvara rekreacioni centar sa mogućnošću korišćenja u rekreativne svrhe tokom cijele godine. Turizam na budvanskoj rivijeri ovdje bi mogao imati dopunu godišnjeg korišćenja kapaciteta - ljetnji turističko-rekreativni centar i direktan pristup "sa mora" na planinski masiv Lovćena. Revitalizovani katun Majstori na platou, u kojem bi bilo obnovljeno korišćenje skromnih, ali vrijednih površina zemlje usred velikog pašnjačkog kamenjara i intenzivno korišćeno za ispašu stada, mogao bi biti najveća turistička privlačnost ovog lokaliteta. Majstori kao obnovljeno selo treba da pokaţe sve vrijednosti tradicionalnog ţivota na planini i u saradnji s prirodom. 1

278 Katun bi svoju ponudu mogao dopuniti turističko-ugostiteljskim sadrţajima i to specijalne ugostiteljske ponude i smještaja. Atraktivnost ovog katuna upotpunjuje Konjsko. Ovaj zanimljivi ambijent netaknute prirode treba sačuvati u svom autentičnom obliku i moguće ga je koristiti tokom cijele godine. očuvanje obradivog zemljišta pozicioniranje kuće na parceli način organizacije kuća u nizu javni prostori - gumna grupacija kućišta bratstva tradicionalni recipijenti za vodu Detaljna razrada pokriva površinu od 20,03ha ( m²) i odnosi se na površine turističkih sadrţaja organizovanih u autentičnim objektima katunskog naselja i revitalizovanog stanovanja, kao i stanice ţičare Budva Majstori. Planiran program turističko-rekreacionih sadrţaja: Smještaj u rekonstruisanim kamenim kućama katuna; Panoramski restoran / kafana uz stanicu ţičare, sa tradicionalnom hranom; Planinarski dom sa 25 leţaja na prostoru šumskog pojasa između postojeće i planirane putne saobraćajnice sa pratećim programom u pogledu izdavanja opreme i servisiranja; Planinarske staze; Biciklističke staze; Vidikovci. Planiran prateći program: Info punkt u okviru planinarskog doma; Usluţne djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina); Servisi osnovne turističke infrastrukture (za odrţavanje objekta i uređenje slobodnih rekreativnih površina u Parku, servis za komunalne infrastrukture); U jednom od objekata prezentovati fotografije, alate i interpretaciju filmovima o ţivotu u planinskom selu u prošlosti; Iznajmljivanje sportske opreme; Sport i rekreacija (park i staze za šetnju i planinarenje, trim staza, staza za sankanje,..). Krajnja stanica ţičare Budva - Majstori 2. USLOVI U POGLEDU PLANIRANIH NAMJENA Ovim planom svaka urbanistička parcela definisana je određenom namjenom, tako da su za cjelokupan prostor prepoznati sadrţaji, a time i aktivnosti, koji će se na njoj odvijati. Pojedinačne namjene za urbanističke parcele date su kroz posebne uslove za uređenje prostora, u tekstualnom i analitičkom dijelu plana, kao i na grafičkim prilozima. 2

279 Na predmetnom prostoru definisane su sljedeće namjene: površine za stanovanje malih gustina površine za turizam šumske površine površine za poljoprivredu površine za vjerske objekte površine saobraćajne infrastrukture površine komunalne infrastrukture (trafostanice, hidro-rezervoari) Površine za stanovanje su one koje su ovim planskim dokumentom namijenjene za stalno i povremeno (sezonsko, vikend) stanovanje. Ove površine predviđene su da omoguće revitalizaciju ruševnih objekata i zemljišta, kao i da zaokruţe ovaj sekundarni turističko-rekreativni centar Nacionalnog parka. Na površinama za stanovanje predviđeni su i sadrţaji koji ne ometaju osnovnu namjenu, a koji sluţe potrebama stanovnika i posjetilaca Parka, i to; prodavnice, ugostiteljski objekti i zanatske radnje, poslovne djelatnosti koje se mogu obavljati u stanovima, za smještaj turista, kao i dr. poslovni sadrţaji koji se mogu smjestiti u prizemljima stambenih objekata pomoćni poljoprivredni objekti za pripadajuće obradive površine; parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (stanara i zaposlenih) i posjetilaca. Površine za turizam su površine koje su ovim planskim dokumentom namijenjene prvenstveno za razvoj turizma. Na površinama za turizam prostora Majstora planirana je rekonstrukcija autentičnih objekata katuna i na taj način formiran specifičan oblik smještajnih kapaciteta. U kompleksu tradicionalno grupisanih kuća planirano je postavljanje sanitarnih čvorova i formiranje zajedničke kuhinje i trpezarije. Pored toga objekti za smještaj turista mogu biti: organizovani i privremeni kampovi, planinarski i lovački dom kuće, kao i za pruţanje usluga ishrane i pića. Usljed brojnih specifičnosti prostora NP prednost je data razvoju geoturizma i smještajnim kapacitetima po konceptu Eco Lodge, te se na ovim površinama ne mogu formirati hoteli i drugi turistički kompleksi. Površine za rekreaciju su površine koje su ovim planskim dokumentom namijenjene razvoju rekreativnih sadrţaja. Ove površine se mogu organizovati na površinama koje su osnovnom namjenom prepoznate kao ostale prirodne površine. Na ovim površinama mogu se planirati kompleksi i objekti za sportove na otvorenom i u zatvorenom prostoru, kao što su: - sportski tereni za sportove na otvorenom; - ostali tereni, poligoni i površine za druge sportove; - trim staze i staze zdravlja ; - pješačke planinske (obiljeţene) staze; - staze za voţnju bicikala (biciklističke staze); - staze za skijanje, staze za sankanje, ski liftovi; - prateći objekti koji su u funkciji sporta i rekreacije (ostave za rekvizite, toaleti, svlačionice, i sl.). Šumske površine Šumske površine obuhvataju sve površine obrasle šumskim drvećem, odnosno površine na kojima je, zbog njihovih prirodnih osobina i ekonomskih uslova, najracionalnije da se uzgaja šumsko drveće, kao i površine koje su u neposrednoj prostornoj i ekonomskoj vezi sa šumom i čijem korišćenju sluţe. Šume kao prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa potrebno je odrţavati i koristiti pod uslovima i na način kojima se obezbjeđuje: trajno očuvanje i uvećanje njihovih prirodnih vrijednosti i ekoloških funkcija; trajno funkcionalno korišćenje; zaštita od štetnih posljedica koje ugroţavaju te vrijednosti i uzgoj koji obezbjeđuje stalno uvećanje prirasta i prinosa. Šumske površine se dijele na privredne šume, zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom, a na prostoru Majstora zastupljene su zaštitne šume. Na ovim površinama dopušteni su objekti koji su u funkciji gazdovanja šumama, tj. djelatnosti čijom se realizacijom obezbjeđuje odrţavanje i unaprjeđivanje postojećeg šumskog fonda (uzgoj, zaštita, uređivanje i korišćenje šuma, izgradnja i odrţavanje šumskih saobraćajnica) i unaprjeđivanje svih ostalih funkcija šuma. Moguće je obnoviti planinarske i lovačke domove kuće. 3

280 Površine za poljoprivredu su namijenjene prvenstveno poljoprivrednoj proizvodnji. Površine za poljoprivredu se u skladu sa posebnim zakonom klasifikuju na: - oranice, bašte, voćnjake, livade, pašnjake, trstice, bare i močvare; - drugo zemljište koje se po svojim prirodnim i ekonomskim uslovima koristi ili se moţe koristiti za poljoprivrednu proizvodnju; - površine i objekte za stočarstvo (farme za uzgoj domaćih i drugih ţivotinja, katuni, i sl). Na ovim površinama mogu se planirati objekti koji su u funkciji gazdovanja poljoprivrednim zemljištem. USLOVI ZA POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Obradivo zemljište zahvata parcele UP6, UP12, UP13, UP15, UP29, UP30, UP31, UP32, UP35, UP36. Predmetne parcele su namijenjene obavljanju tradicionalne ili ekološke poljoprivrede, bez mogućnosti izgradnje objekata za stanovanje na njima. Zatečeni, postojeći objekti, u funkciji poljoprivredne proizvodnje se zadrţavaju i potrebno ih je odrţavati, a ako su to ruševni objekti onda se mogu rekonstruisati (u zatečenom horizontalnom gabaritu prizemne spratnosti). Postojeće vrtače i podzide u suvomeđi zadrţati i po potrebi obnoviti, u tehnici zidanja u svemu prema tradicionalnom autentičnom rješenju. Druge poljoprivredne površine nalaze se na parcelama UP8, UP17, UP26, UP27, UP28, UP34, UP37, UP38 i mogu se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Ostale prirodne površine su neplodne površine. Na ovim površinama se mogu organizovati površine za rekreaciju. USLOVI ZA OSTALE PRIRODNE POVRŠINE Ostale prirodne površine nalaze se na parcelama UP7, UP18, UP25, UP40. Na njima se zatečeni objekti zadrţavaju i nema uslova za izgradnju novih. Površine za vjerske objekte su površine koje su ovim planskim dokumentom namijenjene za objekte u kojima se odrţavaju vjerski obredi i ostale vjerske djelatnosti, hramovi za bogosluţbene potrebe. Vjerski objekat crkva i groblje u okviru porte se odrţavaju u skladu sa namjenom, a prema odgovarajućim propisima, tj. uslovima Sluţbe zaštite, crkve i vjerske zajednice. Površine saobraćajne infrastrukture ovim planskim dokumentom su namijenjene za koridore infrastrukture drumskog saobraćaja i to kao sabirne i pristupne (kolsko pješačke) ulice. Po pravilu, gdje je god to moguće, površine saobraćajnih i ostalih infrastrukturnih sistema se poklapaju i međusobno usklađuju. Površine komunalne infrastrukture (trafostanice, hidro-rezervoari). Površine ostale infrastrukture planskim dokumentom su namijenjene i sluţe izgradnji hidrotehničke infrastrukture, elektroenergetske, elektronske komunikacije, osim saobraćajne infrastrukture. Na ovim površinama mogu se planirati: objekti elektronske komunikacije: objekti, mreţe, bazne stanice i antenski stubovi fiksne i mobilne telefonije, kablovski distributivni sistemi, repetitori RTV stanica, sistemi PTT veza, sistemi veza policije, vojske i drugih drţavnih organa i sluţbi; objekti elektroenergetske infrastrukture: trafostanice svih nivoa transformacije, nadzemni i podzemni dalekovodi i niskonaponska mreţa; objekti hidrotehničke infrastrukture: potisni cjevovodi, rezervoari, crpne stanice, atmosferska kanalizacija, fekalna kanalizacija; objekti komunalne infrastrukture. Površine svih infrastrukturnih sistema se poklapaju i medjusobno uskladjuju. 4

281 Namjena površina je predstavljena na grafičkom prilogu br. 03 Plan namjena površina. 3. ELEMENTI URBANISTIĈKE REGULACIJE Elementi urbanistiĉke regulacije su: Urbanistiĉka parcela je osnovna i najmanja jedinica građevinskog zemljišta. Sastoji se od jedne ili više katastarskih parcela ili njihovih djelova i zadovoljava uslove izgradnje propisane planskim dokumentom. Urbanistička parcela sadrţi numeričku oznaku koja je ovim Planskim dokumentom definisana arapskim brojem i to od broja 1 do broja 40, i jedna namijenjena za trafostanicu. Parcelacija - Prostor je Planom podijeljen na urbanističke parcele pri čemu je maksimalno uvaţena postojeća katastarska parcelacija, naročito kada se radilo o već zauzetim parcelama. Takođe, u cilju očuvanja pejzaţnih/ambijentalnih karakteristika prostora urbanistička parcela definisana je i u odnosu na suvomeđe/podzide. Linije urbanističkih parcela su nepravilne u slučajevima kada prate izohipse terena, ili kada prate liniju razdvajanja poljoprivrednih i šumskih površina sa drugim površinama. Urbanističke parcele u obuhvatu plana dobijene su i djelimičnom preparcelacijom. Planersko opredjeljenje pri preparcelaciji slijedilo je postavke o definisanoj namjeni i urbanističkim parametrima, u dijelu minimalnog obuhvata pejzaţno/ambijentalne cjeline, kao i oblika parcele (pribliţno pravilnog oblika kako bi se objekat ili grupacija objekata na parceli mogao/mogli nesmetano organizovati), minimalnih površina (površina nove urbanističke parcele ne manja od 500m²) i odnosa prema regulacionoj liniji (duţina izlaska na liniju regulacije ne manja od 15m). Veličina novoformiranih urbanističkih parcela prilagođena je planiranoj namjeni. Stav planera bio je i da se postojeće parcele većih površina ne dijele, već da se zadrţe kako bi vjerodostojno, tj. što slikovitije prikazale način korišćenja zemljišta, kao i način ţivota na ovom prostoru. Na ovaj način Planom je definisana 41 urbanistička parcela. Površina parcele je veća od 500m² i izuzetno manjih površina od 100m² kada se radi o parcelama infrastrukturnih i komunalnih objekata: trafostanice. Formirano je ukupno 5 urbanističkih parcela na kojima je planirana rekonstrukcija/izgradnja novih objekata. Urbanističko-tehničke uslove i Građevinsku dozvolu nadleţni organ će izdati nakon što bude izvršena parcelacija, odnosno formirana urbanistička parcela prema Planu parcelacije iz Detaljne razrade. Izuzetno, gdje jednu urbanističku parcelu čini više katastarskih parcela vlasnički podjeljenih moţe se odobriti izgradnja objekata u okviru urbanističkih parametara definisanih ovim Planom. Ukoliko, na postojećim granicama parcela dođe do neslaganja između zvaničnog katastra i grafičkog dijela plana, mjerodavan je postojeći katastar. Plan parcelacije je predstavljen na grafičkom prilogu 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. Namjena parcele definiše namjenu i sadrţaj koji se na urbanističkoj parceli mogu odvijajati, a što je detaljnije opisano u tekstualnom dijelu plana, poglavlje 4. Uslovi u pogledu planiranih namjena. Regulaciona linija je linija koja dijeli javnu površinu od površina namijenjenih za druge namjene. Rastojanje između dvije regulacione linije definiše profil saobraćajno infrastrukturnog koridora. Regulaciona linija je predstavljena na grafičkom prilogu 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. GraĊevinska linija je linija na zemlji (GL 1) do koje se moţe graditi. Građevinska linija na zemlji (GL 1) je predstavljena na grafičkom prilogu 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. Vertikalni gabarit, ovim planskim dokumentom, određen je kroz dva parametra. 5

282 Prvi parametar definiše spratnost objekta - kao zbir podzemnih i nadzemnih etaţa, a drugi parametar predstavlja maksimalno dozvoljenu visinu objekta koja se izraţava u metrima i znači distancu od najniţe kote okolnog konačno uređenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do kote sljemena. Vertikalni gabarit se definiše i za nadzemne i za podzemne etaţe objekta. Prema poloţaju u objektu etaţe mogu biti podzemne i to su podrum i suteren, i nadzemne prizemlje. Oznake etaţa su: Po (podrum), Su (suteren), P (prizemlje). Ovim Planom definisane su samo nadzemne etaţe (P). Ukoliko uslovi terena to dozvoljavaju moguće je formirati jednu podzemnu etaţu namijenjenu isključivo za garaţu i/ili tehnički sistem objekta. Najveća visina etaţe za obračun visine građevine, mjerena između gornjih kota međuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehničke prostorije (tradicionalno) - 2,20-2,50m. za stambene etaţe (tradicionalno) - 2,50-2,80m. Maksimalno dozvoljeni kapacitet objekta definisan je površinom pod objektom i bruto građevinskom površinom objekta. Površinu pod objektom čini zbir površina prizemlja svih objekata na urbanističkoj parceli. Bruto građevinsku površinu parcele čini zbir bruto površina svih izgrađenih etaţa (podzemnih i nadzemnih) svih objekata na parceli. Površina obuhvaćena lođama i balkonima dio je bruto razvijene građevinske površine definisane planskim parametrima za tretiranu parcelu. U proračun bruto građevinske površine sve etaţe uračunavaju se sa 100% (uključujući i suterenske, podrumske) U bruto razvijenu građevinsku površinu ne obračunavaju se servisni prostori neophodni za funkcionisanje podzemne garaţe i tehnički sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini, ostave, poslovni prostori). Indeks zauzetosti zemljišta je parametar koji pokazuje zauzetost građevinskog zemljišta na nivou urbanističke parcele. Indeks izgraċenosti zemljišta je parametar koji pokazuje intenzitet izgrađenosti, odnosno iskorišćenosti građevinskog zemljišta na nivou urbanističke parcele. Ukoliko podrumske etaţe objekta, sluţe za obezbjeđenje potrebnog kapaciteta mirujućeg saobraćaja unutar parcele i kao takve rasterećuju javne površine istih sadrţaja, ne računaju se u bruto razvijenu građevinsku površinu po kojoj se obračunava indeks izgrađenosti. 4. URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI Pod postojećim objektima se podrazumjevaju svi zatečeni objekti na terenu (čija je izgradnja započeta, čija je izgradnja u toku - u smislu dogradnje, koji su potpuno završeni) u vrijeme izrade Plana, a koji su evidentirani na topografsko geodetsko-katastarskoj podlozi i na grafičkim prilozima postojećeg stanja (tokom izrade plana evidentirani su ruševni objekti, objekti u izgradnji i završeni objekti). 4.1 USLOVI POD KOJIMA SE OBJEKTI ZADRŢAVAJU ILI RUŠE Ovim planom se zadrţavaju svi postojeći, tj. zatečeni objekti, bez obzira na njihov legalitet i kapacitet, a koji se prema PPPN NP Lovćen kao planu višeg reda ne nalaze u zaštićenim zonama, tj. nalaze se u zonama planiranim za izgradnju i u skladu sa planiranom namjenom stanovanje, turizam. Imajući u vidu da je manji broj pojedinačnih objekata nastao spontano i stihijski. Plan je radjen tako da postojeću izgrađenu fizičku strukturu u najvećoj mjeri uklopi u urbanističku matricu i novu saobraćajnu strukturu, kao i da obezbijedi adekvatno infrastrukturno opremanje. Provlačenje trasa saobraćajnica adekvatnog profila poštovalo je zatečenu strukturu, a izuzetno obavljeno je na račun okolnih parcela, ravnomjerno. S obzirom da na predmetnom prostoru nema objekata koji se nalaze na koridorima saobraćajnica to ovim Planom rušenje nije planirano. 6

283 4.2 OPŠTI USLOVI ZA INTERVENCIJE NA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA Sve vrste intervencija na postojećim objektima, kako u ambijentalnim cjelinama Parka tako i van njih, ovim planskim dokumentom planirane su po principima uklapanja u arhitektonsko-ambijentalne vrijednosti prostora, kako ne bi konkurisali zatečenim objektima karakteristične tradicionalne arhitekture koji se čuvaju i odrţavaju u autentičnom okruţenju, karakterističnom za njihov istorijski kontekst. U cilju očuvanja i zaštite autentičnosti narodne arhitekture Parka, postojeći objekti koji se nalaze u ambijentalnoj cjelini ne mogu se rušiti radi izgradnje novih već se rekonstruišu prema zadatim uslovima. Izuzetno, u slučaju kada je postojeći objekat dotrajao ili je u ruševnom stanju, kada Investitor iskaţe zahtjev za njegovim rušenjem radi obnove istog, a po prethodno pribavljenom odobrenju o rušenju nadleţnog organa, objekat se moţe rekonstruisati prema konzervatorskim uslovima, kao i uslovima ovog Plana. Za intervencije na ovim objektima vaţe sljedeća pravila: Objekti se mogu legalizovati u skladu sa uslovim i parametrima ovog Plana; Prije zahtjeva za izdavanje rješenja za intervencije na postojećem objektu potrebno je provjeriti statičku stabilnost objekta i geomehanička svojstva terena na mikrolokaciji; Moguće je vršiti rekonstrukciju do zatečenih građevinskih linija i kapaciteta i prema pravilima za rekonstrukciju; Maksimalna visina objekta spratnosti jedne etaţe (P) je 5,50m, a na terenima u nagibu, koji dozvoljavaju izgradnju suterena i spratnost dvije etaţe (Su/Po+P), max visina objekta je 8,0m; U okviru postojećih stambenih objekata dozvoljena je prenamjena dijela prizemlja iz stanovanja u poslovanje. Prilikom izrade UTU-a nadleţni organ će na osnovu zahtjeva investitora procijeniti rekonstrukciju u smislu dogradnje postojećeg objekta, u skladu sa uslovima i parametrima ovog Plana. Uz stambene objekte na parceli uočava se postojanje pomoćnih objekata. Plan je prepoznao sve pojedinačne pomoćne objekte i zadate vrijednosti urbanističkih parametara odnose se na urbanističku parcelu kao cjelinu (glavni stambeni objekat i svi pomoćni objekti na parceli). Stoga, maksimalna planirana BGP i maksimalna zauzetost parcele uključuju i pomoćne objekte, što znači da se u slučaju dogradnje osnovnog objekta na parceli, od maksimalne dozvoljene zauzetosti osnove i maksimalne BGP oduzima površina postojećeg osnovnog objekta i površina svih pomoćnih objekata pa se urbanističkotehnički uslovi izdaju na osnovu tako dobijene razlike. Dozvoljava se izgradnja novog pomoćnog objekta samo u slučaju kada zbir postojećih i novih pomoćnih objekata ne prelazi maksimalnu dozvoljenu zauzetost parcele; Pomoćni objekti su prizemne spratnosti; Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih objekata u stanovanje, ali je moguća prenamjena u poslovni prostor, ako njegov poloţaj na lokaciji, površina, visina i sl. zadovoljavaju uslove za obavljanje određene poslovne djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, agencija) i ne zagadjuju ţivotnu sredinu URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA ODRŢAVANJE OBJEKATA Za sve postojeće objekte, bez obzira na namjenu, potrebno je obezbijediti i sprovoditi redovno tehničko odrţavanje. Intervencije odrţavanja prepoznate su na parcelama: STANOVANJA UP 9, TURIZMA UP 24; VJERSKOG OBJEKTA UP URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA REKONSTRUKCIJU RUŠEVINA OBJEKATA NAMIJENJENIH: STANOVANJU UP 14; TURIZMU UP 2, UP 3. 7

284 Ovi uslovi podrazumjevaju obnovu uništenih djelova objekta ili cijelih objekata na osnovu autentične dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu i sadrţini. Rekonstrukcija ruševina je obnova ruševnih objekata kojima se uspostavlja gabarit, izgled i uvodi namjena kojom se ne ugroţava njegova arhitektonsko-ambijentalna vrijednost. Ovaj postupak podrazumjeva i uvođenje adekvatne infrastrukturne opreme. Izvođenje ovih radova se smatra građenjem. Imajući u vidu da se na samom objektu sagledavaju svi bitni arhitektonski elementi za njegovu rekonstrukciju (oblika i izgleda - u pogledu horizontalnog i vertikalnog gabarita, kao i rješenja krova) ovim Planom je izvršena njihova identifikacija i u tabelarnom prikazu urbanističkih pokazatelja po parcelama prikazani su maksimalni kapaciteti na osnovu kojih se mogu izdati uslovi za rekonstrukciju. Ukoliko je objekat nesaglediv (zarastao) neophodno je da vlasnik učini parcelu pristupačnom i objekat saglediv sa svih strana. Urbanističko-tehnički uslovi za rekonstrukciju ruševina se mogu izdati na osnovu: Sačuvanih materijalnih podataka na terenu (u pogledu horizontalnog i vertikalnog gabarita sagledivih na ruševnim ostacima objekta na parceli); Dokumentacije katastarskih podloga, ranijih dokumenata parcelacije, planova izgradnje, kao i drugih izvora (literatura, fotografija iz privatne zbirke, itd); Stečenih urbanističkih prava i principa urbanizacije prostora, u pogledu očuvanja vizura, osunčanja, provjetrenosti. Uslovi za rekonstrukciju objekata glase: Rekonstruisati objekat koji je u pogledu gabarita (horizonatalnog i vertikalnog - spratnost), oblika i izgleda u svemu prema zatečenom rješenju i sa postojećim okruţenjem predstavlja jedinstvenu arhitektonsko-ambijentalnu cjelinu. Gabarit, oblik, forma i izgled su jednostavni, svedenog kubusa, ravnih linija i izgleda fasada koje u svim elementima podraţavaju zatečeno rješenje (ako je objekat djelimično srušen), ili karakteristično tradicionalno rješenje na ovom prostoru (ako su na terenu ruševni ostaci). Fasade izvoditi u punim kamenom zidanim platnima sa pravougaonim otvorima koji u etaţi prizemlja imaju dimenzije svijetlog otvora max 70x100cm. U postupku rekonstrukcije tehniku građenja prilagoditi tradicionalnoj tehnici na ovom prostoru; u materijalima - kamen, drvo, kamene ploče za krovni pokrivač. Dispozicija, oblik i proporcije otvora prozora i vrata imaju značajnu ulogu u oblikovanju fasada. Otvore prozora prema broju, rasporedu i oblikovanju prilagoditi tradicionalnom rješenju (npr. dvije, tri ose). Isključuje se mogućnost formiranja otvora prozora velikih površina i okruglog ili kvadratnog oblika; panorama-prozori/vrata ne odgovaraju građevinama u istorijskom ambijentu i negativno utiču na ukupan izgled ambijentalne cjeline. Otvore predvidjeti u kamenim okvirima a njihovo zatvaranje stolarijom. Rješenje krova predvidjeti po uzoru na tradicionalno, simetričan krov na dvije vode. Krovnu konstrukciju raditi od drvenih nosača, sa nagibom krova od min 33⁰ do max 45⁰. Isključivo u okviru prostornih uslova osnovnog rješenja krova moguće je adaptirati tavan u galeriju za smještajni kapacitet. Osvjetljenje galerije predvidjeti otvorima na kalkanskim zidovima, dimenzija svijetlog otvora 40x 70cm. Za krovni pokrivač predvidjeti kamene ploče sloţene u nepravilnim redovima. Stolariju predvidjeti kao dvokrilnu sa podjelom na polja, a otvore vrata kao puna. Isključuje se mogućnost upotrebe bravarije, jednokrilnih otvora bez podjele kao i jedinstvenih staklenih krila krupnih proporcija (panoramski stakleni otvori). Isključuje se mogućnost formiranja balkona. U sklopu uređenja terena moguće je predvidjeti drvene pergole. Boja unutrašnje stolarije je bijela i spoljašnje tamno zelena, a moţe se prihvatiti boja tonirane stolarije dobijena zaštitnim premazom za drvo. Zaštitu otvora od sunca predvidjeti drvenim punim škurima. Isključuje se mogućnost upotrebe roletni. 8

285 Preporuka je da se parcele ne ograđuju, a izuzetno da se ograđuju suvomeđom, drvenom ili ţivom ogradom. Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati izvan regulacione linije. 4.3 URBANISTIĈKO - TEHNIĈKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA NAMIJENJENIH: STANOVANJU UP 19; TURIZMU UP 21. U slučaju kada je postojeći objekat dotrajao, ili kada korisnik odluči da ga zamjeni novim, objekat se moţe srušiti po prethodno pribavljenom odobrenju nadleţnog organa i na parceli izgraditi objekat u svemu prema definisanim urbanističkim parametrima i uslovima za rekonstrukciju ruševina objekata ovog Plana (sadrţani u poglavlju 4.2.2). Dozvoljava se uklanjanje i drugih postojećih osnovnih ili pomoćnih objekata i gradnja novih, a sve na osnovu urbanističkih parametara za urbanističku parcelu. Izbor objekata prilagoditi postojećim uslovima i obliku parcele, npr. na izduţenim parcelama uskog fronta prema regulacionoj liniji planirati gradnju individualnih objekata tipa: kuće u nizu, dupleks kuća. Urbanistički parametri predstavljaju maksimalne parametre za objekte stanovanja malih gustina. Dozvoljene površine objekta, za svaku pojedinačnu parcelu su date u tabelama u poglavlju 5 - Analitički podaci plana, koji predstavljaju maksimalne parametre izgradnje za konkretnu parcelu. Objekat moţe biti i manjeg kapaciteta od datog, ili se moţe realizovati fazno do maksimalnih parametara. Kapaciteti dati u tabelama su određeni tako da je indeks zauzetosti definisan u odnosu na zadatu maksimalnu veličinu osnove objekta (dimenzija 6,0x9,0=54,0m²) i indeks izgrađenosti u odnosu na njegovu spratnost (P), tj. max BRP=54,0m². U zoni stanovanja male gustine, djelatnosti su predviđene u prizemlju i mogu zauzeti površinu prizemne etaţe ili njenog dijela. Djelatnosti u ovim objektima podrazumjevaju centralne i komercijalne sadrţaje koji svojim karakterom ne narušavaju integritet osnovne funkcije stanovanja, kao što su: trgovina, zanatstvo, poslovanje, ugostiteljstvo, servisne i druge usluge. U jednom stambenom objektu mogu biti organizovane maksimalno 2 stambene jedinice. Na parceli se mogu graditi pomoćni objekti koji su u funkciji korišćenja stambenog objekta (garaţa, ostava i sl), maksimalne površine 20,0 m², a čiji kapacitet nije ušao u obračun ukupnih kapaciteta na parceli. Imajući u vidu da u zoni detaljne razrade dominiraju objekti za odmor (sezonskog karaktera) urbanistički parametri su definisani prema njima. Međutim, imajući u vidu i to da se ovim Planom nastoji obnoviti ţivot i rad na zemlji to se za sve parcele na kojima je planirana obnova poljoprivredne djelatnosti dozvoljava formiranje pomoćnih objekata u funkciji čuvanja, skladištenja i obrade poljoprivrednih proizvoda (stočarstva, ratarstva, povrtlarstva, meda i dr.) koji svojim kapacitetima ne ulaze u obračun ukupnog kapaciteta na parceli. Pravila za izgradnju objekata Na urbanističkim parcelama, u cilju očuvanja postojećih stabala, kroz razradu projektne dokumentacije izvršiti detaljni snimak stabala i buduće objekte uklopiti prema stablima. Ukoliko se radi izgradnje objekta planira uklanjanje nekog stabla (max 1-2) ili ako postoji bolesno stablo, isto ukloniti i zamjeniti sa dvije zdrave sadnice. Urbanistički parametri regulacije, parcelacije i nivelacije prikazani su u grafičkom prilogu br. 04 Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. Dozvoljeni kapaciteti objekata su dati u tekstualnom dijelu Plana, kao i u poglavlju 5 Analitički podaci, i to kao maksimalne vrijednosti, a mogu biti i manje. Objekti mogu biti: slobodnostojeći objekti na parceli, dvojni objekti ili u nizu. Dvojni i objekti u nizu, a koji nijesu već definisani ovim Planom, mogu se graditi ukoliko se investitori - vlasnici susjednih parcela pismeno dogovore da je granica parcela podudarna liniji razgraničenja objekata. Na parcelama koje izlaze na liniju regulacije u širini 15,0m obavezujuća je izgradnja dvojnih objekata na način da je granica parcela podudarna liniji razgraničenja objekata. Građevinska linija predstavlja liniju do koje se moţe postaviti objekat. Realizacija je moguća fazno do maksimalnih parametara. Dozvoljena je izgradnja podrumskih etaţa koje ne smiju nadvisiti kotu terena, trotoara više od 1,0m. 9

286 Ukoliko je konfiguracija terena sa većim nagibom, dozvoljena je izgradnja suterenske etaţe, koja je sa tri strane ukopana u teren. Podrumske i suterenske etaţe ulaze u obračun BGP, osim ako se koriste za garaţiranje, kao i tehnički sistem objekata. Minimalno rastojanje objekta od bočnih granica parcele je 2m, a izuzetno moţe biti i manje uz obaveznu saglasnost susjeda. Minimalno rastojanje objekta od bočnog susjeda je 5m, pri čemu je na bočnim fasadama objekta dozvoljeno otvaranje prozora samo pomoćnih prostorija. Otvaranje prozora stambenih prostorija na bočnim fasadama objekta dozvoljeno je ukoliko je rastojanje od bočnog susjeda veće od 6m. Kota poda prizemlja moţe biti za stambene prostore od 0 do 1,0m, a za komercijalne sadrţaje maks. 0,2m od kote konačno uređenog i nivelisanog terena oko objekta. Maksimalna visina objekata je 6,0m za prizemne objekte, i to računajući od najniţe kote konačno uređenog i nivelisanog terena oko objekta do sljemena. Ukoliko se u tavanskom prostoru dobije odgovarajuća visina moţe se organizovati galerijski prostor ali samo u funkciji donje etaţe, a nikako kao nezavisna stambena površina. Princip uređenja zelenila u okviru stambenih parcela je dat u uslovima pejzaţnog uređenja a detaljna razrada je ostavljena vlasnicima. Uslovi za oblikovanje i materijalizaciju Oblikovanje i arhitekturu objekta prilagoditi tradicionalnim formama uz upotrebu lokalnih materijala (kamen, drvo). Izbjegavati krupne monolitne gabarite (npr. 12x12-15m) već koristiti strukture bliţe tradicionalnim (poduţne, širine traktova od 6,0m, maksimalne duţine do 6,0m, osim kada je organizacija niza). Fasadu izvoditi u kamenu, u svemu podraţavajući tradicionalnu tehniku zidanja; nepravilni, pribliţno pravougaoni kvaderi kamenih blokova, grubo obrađeni - priklesani, sloţeni u pribliţno pravilnim redovima. Krovovi su kosi, nagiba krovnih ravni 33 o do 45 o, na dvije vode, a rijeđe i četvorovodni, ako je osnova kvadratna. Nije dozvoljena izgradnja mansardnih krovova u vidu tzv. "kapa" sa prepustima. Krovni pokrivač su kamene ploče, ili tamnocrvena kanalica. Okviri otvora prozora i vrata su formirani iz segmenata. Zaštitu otvora prozora i vrata predvideti punim škurima, roletne nijesu dozvoljene. Stolarija je tonirana, dobijena zaštitnim premazom za drvo. Nije dozvoljena upotreba prefabrikovanih betonskih ornamenata na fasadama. Pomoćni i ekonomski objekti Gabariti pomoćnih i ekonomskih objekata nijesu ucrtavani na grafičkim prilozima, već je njihova izgradnja dozvoljena na svakoj parceli stanovanja malih gustina, do max 20,0m², ukoliko su ispoštovani uslovi u pogledu zauzetosti. Za sve parcele na kojima je planirana obnova poljoprivredne djelatnosti dozvoljava se formiranje pomoćnih objekata površine 20,0m², isključivo u funkciji čuvanja, skladištenja i obrade poljoprivrednih proizvoda (stočarstva, ratarstva, povrtlarstva, meda i dr.); kapaciteti ovih objekat nijesu ušli u obračun ukupnog kapaciteta na parceli. Na svim parcelama individualnog stanovanja dozvoljena je izgradnja pomoćnih objekata i garaţa, ukoliko takva izgradnja ne ugroţava uslove korišćenja osnovnog i susjednih objekata. Nadleţna institucija ima ingerence da izdaje odobrenja za izgradnju ovakvih objekata iskazanih u namjeni kao «pomoćni objekti». Pomoćnim objektima smatraju se garaţe, spremišta i sl., kada je osnovna namjena stanovanje, kao i objekti u funkciji poljoprivrede (čuvanja, skladištenja i prerade proizvoda). Ekonomskim objektima se smatraju šupe, ljetnje kuhinje, spremišta poljoprivrednih proizvoda Udaljenje pomoćnog i ekonomskog objekta od ivice parcele ne smije biti manje od 2,0 m, osim ako ima pismenu saglasnost susjeda. Saglasnost ima trajni karakter bez obzira na eventualnu promjenu vlasnika. Pomoćni i ekonomski objekti se mogu formirati kao dvojni na susjednim urbanističkim parcelama. Pozicija garaţe u odnosu na pristupnu saobraćajnicu definisana je građevinskom linijom. 10

287 Moguće je graditi pomoćne objekte kao horizontalne dogradnje gabarita osnovnog objekta, pritom poštujući uslove za dogradnju postojećih objekata, kao i opšte uslove stambene izgradnje. Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih objekata u stanovanje, ali je moguća prenamjena u poslovni prostor, ako njegov poloţaj na lokaciji, površina, visina i sl. zadovoljavaju uslove za obavljanje određene poslovne djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, agencija) i ne zagadjuju ţivotnu sredinu. Odobrenje za izgradnju (odnosno prenamjenu) garaţa i svih pomoćnih objekata na parceli izdaje Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu ţivotne sredine, a u skladu s odredbama plana i uvidom na licu mjesta. Parkiranje Potreban broj parking mjesta treba obezbijediti u okviru parcele, na otvorenom, u garaţi u sklopu ili van objekta. Kod objekata na nagnutom terenu, garaţe se mogu graditi u sklopu uređenja dvorišta, u denivelaciji ispred objekta. Broj mjesta za parkiranje vozila se određuje po principu: stanovanje 1 PM na 1 stan trgovine 1 PM na 60 m² BGP usluge 1 PM na 60 m² BGP ugostiteljski objekti 1 PM na sto sa 4 stolice Ograđivanje i ozelenjavanje Preporuka je da se parcele ne ograđuju, a izuzetno da se ograđuju suvomeđom, drvenom ili ţivom ogradom. Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati izvan regulacione linije URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA POVRŠINE OSTALE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Za potrebe elektrosnabdijevanja planirana je izgradnja jedne trafostanice na - UP TF1. Za potrebe vodosnabdijevanja planirana je izgradnja više hidrorezervoara koji su pozicionirani u sklopu urbanističkih parcela namijenjenih turizmu i to na: UP 2, UP 4, UP 10, a za potrebe urbanističkih parcela UP 20, UP 21, UP 22, jedan hidrorezervoar pozicioniran na koti 1233m.n.m., van obuhvata ovog Plana, na kat. parc K. O. Njeguši. Za potrebe odlaganja otpada na prostoru detaljne razrade nijesu identifikovane urbanističke parcele. Naime, na cijelom prostoru Nacionalnog parka ni u kom slučaju nije rentabilno organizovati sakupljanje otpada kao u urbanim strukturama. Potrebno je raditi na podizanju svijesti izletnika da bi sami izletnici sakupljali svoje smeće i iznosili ga van područja Nacionalnog parka, odnosno u Nacionalnom parku na za to definisano mjesto, a što se bliţe definiše Planom upravljanja. Urbanistički parametri Gradjevinska linija predstavlja krajnju lniju do koje se gradi objekat; Minimalno odstojanje objekta od granica parcele je prikazano u odnosu na pristupnu ulicu distancom u odnosu na liniju regulacije koja se nalazi u grafičkom prilogu br. 04 Plan regulacije i nivelacije. Minimalno odstojanje objekta od zadnje granice parcele je 1,0m. Principi uredjenja zelenila su dati u uslovima za ozelenjavanje, a detaljna razrada će se uraditi projektom. Pravila za izgradnju objekata Spratnost objekta je određena kao prizemna. Visina etaţe kao ni maksimalna visina objekata nije propisana i zavisiće od funkcionalnog zahtjeva sluţbi. Organizacija sadrţaja unutar parcele i funkcionalno-tehnološki proces u ovoj sluţbi mora biti takav da ne utiče negativno na stanje ţivotne sredine i njenih osnovnih činilaca vode, vazduha i zemljišta, niti proizvoditi buku, zagađenje ili neprijatne mirise. Ogradjivanje parcele Parcele se mogu ogradjivati transparentnom ogradom, visine do 2,0 m. 11

288 Ograda se postavlja iza regulacione linije prema protokolu regulacije, i to tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na parceli koja se ogradjuje. Uz ogradu moguće je planirati zasad ţivice (ţiva ograda) URBANISTIĈKO-TEHNIĈKI USLOVI ZA IZGRADNJU ŢIĈARE BUDVA MAJSTORI Sekundarni ulaz u Nacionalni Park Prostorni plan Crne Gore je, u dijelu saobraćajne infrastrukture, postavio za cilj unaprjeđenje panoramskih puteva, koje treba tretirati kao sredstvo za razvoj turizma. Naime, izvanredni pejzaţi su jedna od jedinstvenih atrakcija Crne Gore, pa će se uspostavljanjem ''panoramskih puteva'' uvećati privlačnost turističkih destinacija. Prostorni plan Nacionalnog parka Lovćen iz godine je smjernicama predvidio detaljna istraţivanja kojima bi se razmotrila mogućnost povezivanja Budve sa područjem Nacionalnog parka ţičarom. Na osnovu ovih smjernica potrebno je uraditi Studiju izvodljivosti i Idejni projekat za ţičaru, kojima bi se bliţe definisale lokacije stanica. Stanice Majstori planirana je na visoravni Ravan, na uzvišenju m nadmorske visine (prema grafičkom prilogu). Spratnost objekta stanice je P (prizemna), sa bruto građevinskom površinom od cca 600m². U okviru objekta predvidjeti prostor za: stanicu (ulaz-izlaz i transfer), informacioni pult sa blagajnom, javni prostor hol, sluţbene prostorije, skladište, svlačionice za osoblje, toalet za osoblje, javni toalet, prodavnicu, strujni relej i transformator. Zbog navedenog, javne funkcije stanice treba uzeti u obzir prilikom određivanja kapaciteta prostora i putnika, koji direktno utiču na veličinu objekta stanice, ali da se zbog toga što se nalazi u NP Lovćen, mora strogo voditi računa da se njena veličina, oblik i izgled, uklope u prirodni ambijent. Trasiranje stubova i vodova projektovati tako da se, što je moguće manje, posječe šume kako bi se izbjegla degradacija ambijentalne cjeline, staništa i određenih vrsta ţivotinja. Objekte stanica projektovati u skladu sa tehničkim propisima, normativima i standardima za projektovanje ove vrste objekata, uz obavezno poštovanje ovih urbanističko - tehničkih uslova. Izrada tehničke dokumentacije za izgradnju objekta ţičare zahtijeva izuzetno paţljiv odnos prema prostoru, jer trasa ţičare prolazi kroz područje zaštićenog prirodnog dobra i zaštićene kulturne baštine. Projektom postići vizuelno jedinstvo prostornog rješenja koje će istaći arhitektonski izraz predmetnog objekta uz poštovanje visokih standarda shodno njegovoj funkciji. Oblikovanje prostora i materijalizaciju projektovati u skladu sa namjenom i sadrţajem objekta, uz poštovanje vizuelnog jedinstva cjelovitog prostornog rješenja, na način kojim će se potencirati identitet i arhitektonski izraz objekata, adekvatan njegovoj funkciji. Koristiti materijale koji odgovaraju ambijentu i obezbjeđuju adekvatnu zaštitu enterijera objekata. Arhitektonski volumen objekata paţljivo projektovati sa ciljem dobijanja homogene slike sa okruţenjem. Kolorit objekata uskladiti sa njihovom funkcijom, okolinom i klimatskim uslovima. Objekat projektovati u skladu sa tehničkim propisima, normativima i standardima za projektovanje ove vrste objekata. 1. Prije izrade tehničke dokumentacije izvršiti detaljno geodetsko snimanje terena. 2. Prije izrade tehničke dokumentacije potrebno je, shodno članu 7 Zakona o geološkim istraţivanjima (»Sluţbeni list RCG«, br.28/93, 27/94, 42/94,»Sluţbeni list CG«, broj 26/07) izraditi Projekat geoloških istraţivanja tla za predmetnu lokaciju i elaborat o rezultatima izvršenih geoloških istraţivanja. 3. Objekti moraju biti građeni prema vaţećim propisima za građenje u seizmičkim područjima. Proračune raditi na IX (deveti) stepen seizmičkog intenziteta po MCS skali. 4. Potrebno je obezbijeditii prilaz i upotrebu objekata licima koja se oteţano kreću ili se koriste invalidskim kolicima, u skladu sa članom 73. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (»Sluţbeni list CG«, broj 51/2008). 5. Za potrebe proračuna koristiti podatke Hidrometeorološkog zavoda o klimatskim i hidrološkim karakteristikama u zoni predmetne lokacije. 12

289 6. Tehničkom dokumentacijom predvidjeti mjere zaštite od poţara shodno propisima za ovu vrstu objekata. U cilju zaštite od elementarnih nepogoda postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju (»Sluţbeni list CG«, broj 13/07) i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda (»Sluţbeni list RCG«, broj 8/93). 7. Instalacione mreţe u objektima i van njih, na pripadajućim lokacijama, projektovati u skladu sa propisima, a priključenje na infrastrukturne sisteme prema uslovima koje je potrebno pribaviti od nadleţnih institucija. 8. Uslove za projektovanje saobraćajnica i saobraćajnih površina u zoni stanica, kao i prilaza stanicama, pribaviti od Direkcije za drţavne puteve. 9. Sastavni dio projektne dokumentacije je i uređenje terena na pripadajućoj lokaciji. 10. Ozelenjavanje vršiti autohtonim vrstama, otpornim na ekološke uslove sredine, usklađeno sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima. 11. Predvidjeti odgovarajuće elemente urbane opreme, mobilijara, rasvjete i sl. na stanicama. Odabrani elementi moraju biti funkcionalno-estetski usklađeni sa namjenom i oblikovanjem objekta. 12. Shodno Zakonu o vodama (»Sluţbeni list CG«, broj 27/07), prije izrade tehničke dokumentacije pribaviti vodne uslove od nadleţnog organa. 13. Shodno članu 7 Zakona o zaštiti na radu ( Sluţbeni list RCG, broj 79/04), pri izradi tehničke dokumentacije predvidjeti propisane mjere zaštite na radu u skladu sa projektnim zadatkom. 14. Pri izgradnji objekta potrebno je izraditi Elaborat o uređenju gradilišta u skladu sa aktom nadleţnog ministarstva, shodno članu 8 Zakona o zaštiti na radu ( Sluţbeni list RCG, broj 79/04). 15. Tehničkom dokumentacijom predvidjeti uslove i mjere za zaštitu ţivotne sredine u skladu sa odredbama Zakona o ţivotnoj sredini ( Sluţbeni list CG, broj 48/08). 4.4 URBANISTIĈKO TEHNIĈKI USLOVI ZA ŠUMSKE POVRŠINE Ovim Planom šumske površine su definisane na sljedećim urbanističkim parcelama: UP1, UP5, UP10, UP16, UP22, UP41, UP42. Na šumskim površinama mogu se organizovati prostori rekreacije i stim u vezi postavljati adekvatna oprema. Na ovim površinama dopuštena je izgradnja objekata koji su u funkciji gazdovanja šumama, tj. djelatnosti čijom se realizacijom obezbjeđuje odrţavanje i unaprjeđenje postojećeg šumskog fonda (uzgoj, zaštita, uređivanje i korišćenje šuma, izgradnja i odrţavanje šumskih saobraćajnica), kao i svih ostalih funkcija šuma. Moguće je graditi i planinarske i lovačke domove. Za izgradnju ovih objekta vaţe isti uslovi kao i za izgradnju objekata stanovanja malih gustina, iskazani u poglavlju Urbanističko-tehničkih uslova Prilikom gradnje i uređenja staza (biciklističke, trim staze, pješačke staze) dozvoljene su manje intervencije u smislu nivelacije terena i donosa materijala za podloge (pijesak, zemlja, šljunak). Obiljeţavanje staza se vrši informativnim tablama čiji će poloţaj, oblik i dimenzije biti propisani planom upravljanja Nacionalnog parka Lovćen. tematske staze Prilikom postavljanja opreme za dječiju igru (tobogani, ljuljaške i sl.), urbane opreme (klupe, stolovi, sjenici, roštilji, kante za otpatke) i uređenje terena uz maksimalnu zaštitu drveća i grmlja, mogući su manji zahvati u terenu izgradnjom podzida, ogradnih zidova i zidanje postolja za roštilje, isključivo od 13

290 lokalnog kamena i drveta. Oprema mora biti sačinjena od autohtonog ili biomaterijala, uklopljena u postojeći ambijent. Dozvoljeno je formiranje avanturističkog parka obuhvata minimalne površine od 2ha koji svojim aktivnostima neće ugroziti niti oštetiti postojeća stabla. Mogući primjeri koršćenja terena - uređenje i oprema klupe, sjenici roštilj sanitarni čvorovi recipijenti za vodu ECO kamp (odmorište) U šumi je moguće formiranje kamp odmorišta namijenjenih isključivo za šatore. U obuhvatu Plana prostor za kampovanje u šatorima moguće je organizovati na urbanističkim pacelama UP 1, UP 5, i UP 41, a što će bliţe biti definisano Planom upravljanja Parka. Kamp odmorište sadrţi 20 parcela za šatore uz odgovarajuću komunalnu infrastrukturu, odnosno servisni punkt kojeg čine rezervoari za vodu za piće i tehničke vode, kao i rezervoar za otpadne vode. Kamp treba da je udoban i ušuškan u prelijepoj bukovoj šumi, omeđen prirodnim razdjelnicama na terenu (kaskade, stjene) i putem koji vodi ka Ivanovim koritima ili ka nekom sadrţaju (ţičara iz pravca Budve). Uz kamp predvidjeti kompletan mobilijar sa sanitarnim objektom (četiri tuša, toaleta i umivaonika). U izgradnji primjeniti koncept što manjeg ulaganja i što manjeg uticaja na prirodu u cilju što većeg uţivanja u prirodi. Materijali upotrebljeni za građenje treba da budu prirodni, preporuka je bez upotrebe 14

291 betona. Predvidjeti korišćenje obnovljivih izvora energije, zagrijavanje vode putem solarnih panela i pročišćavanje fekalije sanitarnog čvora sve u cilju da kamperi minimalno utiču na prirodu. 5. ANALITIĈKI PODACI PLANA 5.1 URBANISTIĈKI POKAZATELJI NA NIVOU PLANA Za teritoriju cijelog plana, ukupne površine 20,03 ha, osnovni urbanistički pokazatelji su sljedeći: Namjena površina namjena površina površina m² % ostale prirodne površine ,4 poljoprivreda - drugo poljoprivredno zemljište ,0 poljoprivreda - obradivo zemljište ,1 saobradaj ,2 stanovanje ,6 šume ,1 turizam ,2 vjerski objekat ,7 žičara ,8 ukupno Urbanistički pokazatelji i kapaciteti Ukupna površina prizemlja 3838m² Ukupna razvijena površina BGP 3838m² Ukupna površina stanovanja 428m² Ukupna površina djelatnosti i turizma 1553m² Broj stambenih jedinica 11 Indeks zauzetosti zemljišta 0,107 Indeks izgrađenosti zemljišta 0,107 broj stanovnika i korisnika =165 broj zaposlenih 18 Napomena: Za obračun kapaciteta korišćeni su sljedeći parametri : Prosječana površina stambene jedinice u individualnoj gradnji: 54m² 15

292 Prosječan broj stanovnika po stanu 4 Prosjećna površina namijenjena gostu u turizmu 20m² 5.2 URBANISTIĈKI POKAZATELJI NA NIVOU PARCELE OBJAŠNJENJA ZA SVAKI TIP PODATAKA Namjena parcele Ovaj podatak je označen šifrom i predstavlja planiranu funkciju određene parcele. U grafičkom prilogu ovaj podatak je predstavljen različitim šrafurama. Šifre namjene su: površine za stanovanje malih gustina SMG površine za turizam T šumske površine Š obradivo zemljište PO drugo poljoprivredno zemljište PD ostale prirodne površine OP površine za vjerske objekte VO površine saobraćajne infrastrukture DS površine komunalne infrastrukture (trafostanica, hidro rezervoari) IOK Broj parcele Ovaj broj označava broj urbanističke parcele i obiljeţen je arapskim brojevima od 1 do n, po sistemu broj lokacije broj parcele. Ovaj podatak je upisan u svakoj parceli. Površina parcele Ovaj broj predstavlja ukupnu površinu urbanističke parcele i izraţen je u m². Indeks zauzetost zemljišta Ovaj broj predstavlja odnos površine zauzetog dijela i čitave parcele. Indeks izgraċenosti zemljišta Podatak predstavlja odnos površine parcele i bruto-razvijene površine svih objekata na parceli. Površina pod objektom Podatak predstavlja bruto površinu pod svim objektima na parceli i izraţen je u m². Spratnost Podatak označava preporučenu spratnost objekta na parceli; prizemlje je označeno sa P, svaka etaţa sa numeričkim brojem, od 1 do n, dok se potkrovlje označava sa Pk. Ukupna BGP (bruto razvijena građevinska površina) Podatak predstavlja ukupnu bruto razvijenu građevinsku površinu svih nadzemnih etaţa objekta na parceli, izraţeno u m 2. Površina (BGP) stanovanja Podatak predstavlja maksimalnu površinu namijenjenu stanovanju. Broj stanova Podatak predstavlja ukupan broj stambenih jedinica u individualnom stanovanju. Broj stanovnika Podatak predstavlja ukupan broj stanovnika u individualnom stanovanju, sa podacima o broju stalnih i sezonskih stanovnika. Površina (BGP) djelatnosti Podatak predstavlja maksimalnu površinu namijenjenu djelatnostima. Broj zaposlenih Podatak predstavlja ukupan broj zaposlenih u svim djelatnostima. 16

293 TABELARNI PRIKAZ PLANIRANOG RJEŠENJA NA NIVOU URBANISTIĈKIH PARCELA - dat je na sljedećim stranama) 17

294 br. UP NAMJENA P parcele broj obj na parceli 1 šume površina svih objekta (BRGP) P pod objektima iz=ii korisnici kapaciteti zaposl eni intervencije 2 turizam kamp rekonstrukcija/izgradnja turizam rekonstrukcija 4 turizam održavanje/izgradnja 5 šume poljoprivreda - obradivo zemljište održavanje 7 ostale prirodne površine drugo poljoprivredno zemljište održavanje 9 stanovanje održavanje 10 šume turizam poljoprivreda - obradivo zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište 641 održavanje/rekonstrukci ja 14 stanovanje rekonstrukcija 15 poljoprivreda - obradivo zemljište šume drugo poljoprivredno zemljište ostale prirodne površine održavanje 19 stanovanje izgradnja 20 turizam održavanje 21 turizam izgradnja 22 žičara izgradnja 23 šume stanovanje održavanje 25 ostale prirodne površine TS1 komunalna infrastruktura izgradnja br. UP NAMJENA P parcele broj obj površina svih objekta (BRGP) P pod iz=ii korisnici zaposl intervencije 18

295 na parceli objektima kapaciteti eni 26 drugo poljoprivredno zemljište drugo poljoprivredno zemljište drugo poljoprivredno zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište drugo poljoprivredno zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište poljoprivreda - obradivo zemljište drugo poljoprivredno zemljište drugo poljoprivredno zemljište vjerski objekat održavanje 40 ostale prirodne površine saobradaj Ukupno

296 6. SAOBRAĆAJNO RJEŠENJE Ambijentalna cjelina Majstori ili Ravan smještena je u centralnom dijelu Nacionalnog parka naslanjajući se uţom zapadnom ivicom na sami rub lovćenskog odsijeka strmih litica iznad Budve. Jedini postojeći kolski pristup lokalitetu Majstori je preko postojećeg lokalnog puta Ivanova korita - Majstori koji je bez asfaltnog kolovoznog pokrivača. Lokalitetu Majstori se moţe prići i preko pješačke staze, tzv. Planinsko-primorske transverzale, iz pravca Budve, Konjskog i Ivanovih korita ispod Trešteničkog vrha. Analizom planova višeg reda, uslovljenostima u pogledu kategorizacije postojeće i planiranih djelova putne mreţe, kao i potrebe da reţim saobraćaja u zoni lokaliteta Majstori bude racionalan, definisan je koncept saobraćajnih površina kojima se obezbjeđuje pristup svim postojećim i planiranim sadrţajima. Kod oblikovanja saobraćajnih površina poštovani su pored saobraćajno-tehničkih uslova i zahtjeva, kao što su: kapacitet, bezbjednost, vrijeme putovanja i dr. i zahtjevi koji proizilaze iz specifičnih zahtjeva očuvanja prostora izuzetnih prirodnih vrijednosti kojima se odlikuje Nacionalni park "Lovćen". Planirane saobraćajne površine za kolski saobraćaj su predviđene za kolski pristup planiranim sadrţajima i obezbjeđuju odvijanje saobraćaja na svim planiranim saobraćajnicama u dvosmjernom reţimu. Turistički lokalitet Majstori, u koncepciji uređenja Nacionalnog parka "Lovćen", imaće ulogu prihvatanja posjetilaca parka iz pravca Budve pomoću planirane ţičare Budva Majstori, ili iz pravca Ivanovih korita kolskim putem. Izgradnjom ţičare Budva - Majstori, Majstori postaju još jedan od glavnih ulaza u Nacionalni park. Ţičarom Budva - Majstori za Budvu se otvara rekreacioni centar sa mogućnošću korišćenja u rekreativne svrhe tokom cijele godine. Najveća rekonstrukcija i modernizacija vezana je za put Ivanova korita - Majstori. Umjesto sadašnjeg teško prohodnog puta planira se moderni asfaltni put sa dvije saobraćajne trake, širine kolovoza od 5,5m i on se proteţe do planirane stanice ţičare u Majstorima. Postojeći kolski put ka Majstorima se zadrţava kao interna saobraćajnica sa kolovozom širine 5,0m na postojećoj trasi i proteţe se do parcele crkve, tj. UP 39. Stacionarni saobraćaj Parkiranje vozila rješavati na pripadajućim parcelama, prema zahtjevima koji proističu iz namjene prostora, a u skladu sa vaţećim standardima i normativima i to kako za putnička vozila tako i za autobuse. Izuzetno potreban broj parking mjesta moţe se obezbijediti istovremenom izgradnjom parkinga na drugoj parceli na udaljenosti manjoj od 50m. Ukoliko se parking prostor obezbjeđuje na drugoj parceli obaveza je istovremeno izdavanje urbanističkotehničkih uslova za objekat i za parking prostor i ne moţe se izdati upotrebna dozvola i izvršiti uknjiţba objekta, ukoliko nije izgrađen i parking prostor. Normativi za proračun potrebnog broja parking mjesta su: 1 parking mjesto na 80m 2 sadrţaje i 1 parking mjesto na 4-6 stolica za ugostiteljske objekte. BRGP za centralne Javni prevoz putnika U skladu sa razvojem i razmještajem aktivnosti, a na osnovu programa raspodjele putovanja na sredstva prevoza, planira se sistem javnog putničkog prevoza u okviru područja Plana. Disperznost prostorne organizacije i prostorna udaljenost između pojedinih ciljnih zona uslovljavaju uvođenje linija javnog 20

297 putničkog prevoza. Linije javnog putničkog prevoza se mogu organizovati na putu Ivanova korita - Majstori a mogu se realizovati tzv. "paratranzitom", minibusevima, kombi vozilima, dţipovima i sl. u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama, kao redovne linije javnog prevoza tokom cijele godine ili kao sezonske linije za potrebe turista. Javni putnički prevoz moţe da se organizuje u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama i vaţećom zakonskom regulativom iz oblasti javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju. Neophodno je javnim autobuskim saobraćajem povezati Ivanova korita sa Cetinjem, odnosno Kotorom, a izgradnjom ţičare Budva - Majstori neophodno je uvesti interni saobraćaj na relaciji Majstori - Ivanova korita - Lovćen. URBANISTIĈKO-TEHNIĈKI USLOVI ZA SAOBRAĆAJNE POVRŠINE Trase projektovanih saobraćajnica u situacionom i nivelacionom planu prilagoditi terenu i kotama izvedenih saobraćajnica sa odgovarajućim padovima. Dimenzionisanje kolovoznih površina izvesti u skladu sa očekivanim saobraćajnim opterećenjem po vaţećim propisima. Nivelaciju novih kolskih i pješačkih površina uskladiti sa okolnim prostorom i sadrţajima, kao i sa potrebom zadovoljavanja efikasnog odvodnjavanja atmosferskih voda. Odvodnjavanje atmosferskih voda izvršiti putem slivnika i cjevovoda do kanalizacije, a izbor slivnika uskladiti sa obradom površine na kojoj se nalazi (kolovoz ili trotoar). Kolovozne pokrivače svih planiranih i postojećih - zadrţanih saobraćajnica raditi sa asfaltnim materijalima. Površine za mirujući saobraćaj na otvorenim parkiralištima raditi sa pokrivačem od asfalt-betona ili od prefabrikovanih betonskih elemenata u zavisnosti od koncepcije parterne obrade. Površinsku obradu pješačkih staza izvesti popločanjem prefabrikovanim betonskim elementima ili sa završnom obradom od asfaltnog betona ili livenog asfalta. Oivičenje kolovoza, pješačkih površina i parkirališta izvesti ugradnjom betonskih prefabrikovanih ivičnjaka. Na svakom pješačkom prelazu obavezno ugraditi upuštene ivičnjake ili druge odgovarajuće prefabrikovane elemente kako bi se omogućilo neometano kretanje invalidskih kolica i biciklista. Od ukupnog ostvarenog kapaciteta parkirališta 5% parking mjesta mora biti namijenjeno za invalide. Parking mjesta za invalide projektovati u zonama parkinga bliţe pješačkim prelazima i prolazima, kao i bliţe objektima terminala za dolazak i odlazak putnika. Obavezno uraditi kvalitetnu rasvjetu svih saobraćajnica i saobraćajnih površina. Horizontalnu i vertikalnu saobraćajnu signalizaciju uraditi u skladu sa odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Parking mjesta upravna na osu kretanja predvideti sa dimenzijama 2,5 x 5,0 m (min. 2,3 x 4,8 m), sa širinom prolaza 6,0 m (min. 5,4 m), a za poduţna sa dimenzijama min. 5,5 m x 2,0 m. Propisan broj parking mjesta riješiti u okviru građevinske parcele. 21

298 7. PEJZAŢNO UREĐENJE Prediona cjelina Majstori ili Ravan, u širem smislu, zahvata prostor tri kilometra u prečniku smješten izmedju vrhova srednje visine Djurdjevca (1465 m) na sjeveru, Osmogrka (1327 m) i Huma (1415 m) na istoku te Rujiskog vrha (1403 m) i Murakovca (1275 m) na jugu. Sa Vitinim pločama, koje se nastavljaju prema istoku poprima koritasti oblik naslanjajući se uţom zapadnom ivicom na sami rub lovćenskog odsjeka strmih litica iznad Budve. Selo Majstori i Budva su poloţeni na istom meridijanu. Radi se o snaţno zakaršćenoj površi sa manjim uticajem glacijacije na morfološku osnovu sa bezbroj djelimično zaravnjenih i zatravnjenih vrtača. Asocira na plitko uzburkani suvat smješten izmedju vrhova čiji se bukovi jednotipni šumski kompleksi jezicima i flekama spuštaju niz njihove padine. Zone ovih padina na kontaktima su prošarane livadskim kompleksima i predstavljaju najatraktivniji dio predjela. Iz suvata posvuda proviruju razdrobljeni komadi kamena. Antropogeni dio predjela je lociran uglavnom na sjeverozapadnom uglu prostora. Komponovan je od obradjenih vrtača (livada i njiva), krševitih grebena, kamenih ograda uz koje su pripijeni ostaci desetak kuća i kućišta sa crkvicom u ruševinama, spomenikom palim borcima i svega tri obnovljene kuće. Značaj ove lokacije ima dvije ključne vrijednosne odrednice. Prva je poloţaj iznad Budve odakle se najimpresivnije doţivljava panorama čitave budvanske rivijere, sto Budvi zbog klime, pejsaţa i načina katunskog ţivljenja, moţe sluţiti kao komplementarna vrijednost za korišcenje turističkoj ponudi. Druga je obnova naselja kao katuna u autentičnom izgledu sa svim funkcijama tradicionalnog načina ţivljenja i privređivanja, prilagodjena turističkim potrebama. Ukupno gledajući prostorna cjelina Majstora moţe postati reprezent predionih karakteristika karsta i načina ţivljenja na njemu. Smjernice za pejzaţno oblikovanje Prilikom uređenja lokaliteta mora se voditi računa o poloţaju objekata, naročito centralnih, koji opredjeljuju prostornu kompoziciju. Svi objekti moraju se ukomponovati u pejzaţ i locirati na ivicu šume ili visoravni. Moraju biti oblikovani na savremen način, horizontalno poloţeni po terenu i sa malom spratnošću. U modelovanju spoljnih oblika koristiti propozicije arhitektonskog nasljeđa i prirodne materijale, naročito kod manjih objekata namijenjenih servisima, pomoćnim objektima, infrastrukturnim punktovima, nastrešnicama protiv kiše i sunca, samostalnim sanitarnim objektima i kampovima, kao i pri izgradnji slobodnih garnitura za sjedenje, odmor i uţivanje. Kod uređenja slobodnih površina koristiti isključivo prirodni materijal za izgradnju klupa za odmor, nadstrešnica, stolova, kaptiranog izvora, vidikovca, mostića, putokaza, loţišta i ognjišta za pripremu hrane, prostora i sudova za otpatke i drugo. Na svim ovim prostorima zelenilu se mora posvetiti posebna paţnja. U cilju očuvanja pojedinačnih primjera ili grupacija objekata izvorne arhitekture, rekonstrukciju i adaptaciju obavljati u skladu sa konzervatorskim principima Predlog sadnog materijala Obnovu šumskog pokrivača na ovom prostoru treba zasnovati na spontanoj evoluciji postojeće vegetacije i intervencijama putem pošumljavanja koje su usmjerene ka "modelu" klimazonalne bukove šume na krečnjaku. Predloţene vrste sadnog materijala su sljedeće: Acer pseudollatanus - gorski javor, Betula alba - breza, Corylus avellana lijeska, Crataegus monogina - bijeli glog, Cornus sanguinea svib, Fagus silvatica bukva, Fraxinus excelsior - bijeli jasen, Ilex alluifolium boţikovina, Lonicera alpigena - alspko pasje groţđe, Lonicera xylosteum - crveno pasje groţđe, Picea abies smreča, Pinus heldreichii munika, Pinus mugo var. moghus - bor krivulj, Pinus nigra - crni bor, Pinus silvestris - bijeli bor, Rhamnus fallax ljigovina, Sorbus aria mukinja, Sorbus aucuparia jarebika, Sorbus torminalis brekinja, Taxus baccata tisa, Tilia parvifolia - sitnolisna lipa, Tilia tomentosa - srebrnasta lipa, Viburnum lantana šibikovina. Odlike navedenih vrsta, tačnije, njihova bioekološka svojstva i zahtjevi, upućuju i na odgovarajući način 22

299 pošumljavanja, umjesto ranijeg velikopovršinskog, monokulturnog metoda pošumljavanja koji u ovakvim, ekstremno lošim ekološkim uslovima nije dao očekivane rezultate i efekte (tipičan primjer je pošumljavanje crnim borom u području Jezerskog vrha). 8. HIDROTEHNIĈKA INFRASTRUKTURA Pri obradi plana u dijelu hidrotehniĉke infrastrukture korišćena je sljedeća raspoloţiva planska, projektna i ostala dokumentacija: Planski dokumenti - Prostorni plan Crne Gore do godine; - Prostorni plan područja posebne namjene za Nacionalni park ''Lovćen''; - Nacrt Prostornog plana područja posebne namjene za Nacionalni park ''Lovćen''; Prostorni plan opštine Cetinje; 1992 Plansko-razvojni dokumenti - Vodoprivredna osnova Crne Gore; - Projekcija dugoročnog vodosnabdijevanja Crne Gore, Građevinski fakultet Crne Gore; - Strateški master plan za otpadne vode za centralni i sjeverni dio Crne Gore; EAR, Safege, Tebodin, LDK - Master plan odvođenja otpadnih voda Crnogorskog primorja, DHV Holandija, Fideco CG, 2004; - Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom; EU, Gopa Ostala dokumentacija - Hidrogeloške karakteristike karstnih terena šire okoline Nacionalnog parka «Lovćen», M.Vujisić, M. Radulović, P. Vujisić, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica Nacionalni park «Lovćen» - prirodna i kulturna dobra, Crnogorska akademija nauka, Podgorica, Cetinje, septembar Plan upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen, JP za NP CG - Program upravljanja Nacionalnim parkom Lovćen 2011, JP za NP CG - Projektna dokumentacija JP ViK Cetinje za vodovod i kanalizaciju i podaci dobijeni iz ovog preduzeća. Zakonska regulativa - Zakon o vodama ( Sluţbeni list RCG, broj 27/07) - Pravilnik o određivanju i odrţavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograničenjima u tim zonama ( Sluţbeni list CG, broj 66/09) - Pravilnik o načinu određivanja garantovanog minimuna proticaja nizvodno od vodozahvata ( Sluţbeni list RCG, broj 27/07) - Pravilnik o kvalitetu i sanitarno tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 45/08) - Pravilnik o izmjenama pravilnika o kvalitetu i sanitarno tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrđenom kvalitete otpadnih voda ( Sluţbeni list CG, broj 9/10) - Uredba o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda ( Sluţbeni list RCG, broj 2/07) - Zakon o upravljanju otpadom ( Sluţbeni list CG, broj 64/11) 8.1 VODOSNABDIJEVANJE UVOD Snabdijevanje higijenski ispravnom vodom za piće i za ostale potrebe, u dovoljnim količinama, sa potrebnim pritiskom tokom cijelog dana, neophodan je preduslov razvoja turističkih regiona i ţivota naselja, gradova i ostalih područja. Snabdijevanje vodom u opštem smislu, podrazumijeva javno snabdijevanje vodom određenog područja. Javni vodovod treba da posjeduje rezerve u kapacitetu, što znači da mora, između ostalog, da pokrije 23

300 potrebe za vodom sljedećih godina, što odgovara vremenskom okviru ovog planskog dokumenta koji je određen za period od 2011 do Vodovod je potrebno tako koncipirati da omoguće i lako proširenje kapaciteta za sljedećih godina. Kod planiranja budućih vodovodnih sistema potrebno je obuhvatiti ona seoska naselja koja se, na ekonomski racionalan način, s obzirom na njihov prostorni poloţaj, mogu uključiti u seoski vodovod. Po Vodoprivrednoj osnovi kriterijum za priključivanje seoskih naselja je da se prepumpavanjem voda sa izvorišta doprema do visine do 200m iznad izvorišta. Na područjima gdje je izgradnja javnih vodovoda daleko ispod praga rentabilnosti, potrebno je razmotriti alternativne načine snabdijevanja vodom s tim da tako snabdijevena voda ispunjava kvalitet vode za piće dat u navedenoj zakonskoj regulativi. POSTOJEĆE STANJE Na području Ivanovih Korita kao i cijelog područja Nacionalnog parka koji obiluje padavinama, zastupljen je specifični karstni teren koji lako propušta, a teţe zadrţava akumulacije atmosferskih padavina. Uprkos velikoj godišnjoj količini padavina na području NP "Lovćen" koja iznosi l/m², zbog neravnomjerne raspodjele u vremenu kao i propusnosti karstnog terena na posmatranom području nema izvorišta vode značajnijeg kapaciteta. Izvorište Ivanova Korita (1.235 m.n.m.) smješteno je uz put od Bostura ka Jezerskom vrhu sa lijeve strane i izdašnost mu je vrlo nestabilna i direktno zavisi od reţima padavina pogotovu u ljetnjem periodu. U vrijeme hidrološkog maksimuma ovaj izvor formira površinski tok koji teče do vrtače Blatište, gdje ponire preko ponora i u svom toku povremeno plavi okolne terene. Izvor je kaptiran za lokalne potrebe. Izdašnost mu je u ljetnom minimumu 0.40 l/s. Izvor Ljubin potok je na visini od oko m.n.m. sjeveroistočno od Dolova i sluţi za lokalno snabdijevanje. U periodu visokih voda formira površinski tok do ponora u Blatištu. Prema podacima iz navedene studije Hidrogeološke karakteristike karstnih terena šire okoline Nacionalnog parka «Lovćen», (u vrijeme obilaska terena juli 1989) izdašnost mu je bila 0.1 l/s. Kao i na svim bezvodnim područjima, stanovnici ovog bezvodnog terena su gradili objekte za alternativno snabdijevanje vodom. To su objekti u koje su hvatali kišnicu i čuvali za sušno doba godine: bistijerne, ublovi, ubline i lokve. Najčešće su građeni od kamena u krečnom malteru sa crvenicom. Na katunima, na visinama iznad 1000 m.n.m se u jame i snijeţnice (bunaraste jame u kojima se snijeg čuva pokriven bukovim lišćem) hvatao i čuvao snijeg. KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Da bi se dimenzionisala potrebna distributivna vodovodna mreţa, potrebno je usvojiti specifičnu dnevnu potrošnju po korisniku, kao i koeficijente dnevne i satne neravnomjernosti. Određivanje specifične potrošnje je jako osjetljivo, jer se bazira na čitavom nizu pretpostavki i drugih parametara i osnovnih kriterijuma kao što su: veličina i tip naselja, struktura potrošača, stepen opremljenosti stanova ili porodičnih kuća, struktura i kategorija hotelskih odnosno smještajnih kapaciteta, klimatski uslovi, zastupljenost kultivisanog zelenila, vrsta i veličina okućnica, saobraćajne površine i drugi zahtjevi koje treba da zadovolji procijenjena dnevna bruto potrošnja po korisniku. Da bi se provjerila opravdanost planiranih tehničkih rješenja i izbjegle veće greške u investicionim zahvatima vezanim za objekte vodosnabdijevanja, značajno je utvrditi perspektivne potrebe za vodom. Kao polazni podatak za određivanje normi potrošnje vode razmatrane su specifična potrošnja vode po stanovniku na dan iz Vodoprivredne osnove Republike Crne Gore i Prostornog plana Cetinja. U Vodoprivrednoj osnovi predloţene su norma za potrošnju za seoske vodovodne sisteme za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan i to 300, 320, 360 odnosno litara po korisniku na dan, respektivno, odnosno za Crnomorski sliv 280, 300, 320 l/kor/dan respektivno. Za turiste su predloţene norma za potrošnju za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan 540, 570, 600 respektivno odnosno 490, 520, 550 za Crnomorski sliv respektivno. U zavisnosti od vrste hotela u Vodoprivrednoj osnovi usvojene su sljedeće specifične potrošnje: hotel A kategorije 650 l/kor. na dan hotel B kategorije 450 l/kor. na dan 24

301 hoteli niţih kategorija privatan smeštaj 350 l/kor. na dan 350 l/kor. na dan Potrošnja za turiste se moţe posmatrati i kao prosječna kroz zastupljenost turista različitih kategorija pa su određene prosječne norme potrošnje za turiste. Predloţene su norme za potrošnju za Jadranski sliv, za period 2001, 2011, 2021, u l/kor/dan 540, 570, 600 respektivno odnosno 490, 520, 550 za Crnomorski sliv respektivno. S jedne strane, imajući u vidu da se od vremena kad je usvojena Vodoprivredna osnova ide na smanjenje specifične potrošnje vode po stanovniku na dan, kao i da se u Vodoprivrednoj osnovi ne preporučuje striktno određivanje specifične dnevne potrošnje prema Vodoprivrednoj osnovi, već prilagođavanje datom slučaju za navedeno područje, uobičajeno se usvajaju manje norme potrošnje od naznačenih u Vodoprivrednoj osnovi. S druge strane, prostor Nacionalnog parka Lovćen se nalazi na granici Jadranskog i Crnomorskog sliva, ali po karakteristikama potrošnje više pripada Crnomorskom slivu, pa se usvajaju manje norme potrošnje prema Crnomorskom slivu. Razmatrane su i preporuke potrošnje u prostornim planovima ostalih nacionalnih parkova (PPPN Bjelasica i Komovi) u odmaralištima l/kor/dan, po zaposlenim licima koja noće uz mjesto rada 180l/kor/dan, odnosno 55 l/kor/dan za lica koja ne noće uz mjesto rada. Po katunima je usvojena potrošnja od 225l/leţaju/dan i u luksuznijim smještajnim kapacitetima 400 l/kor/dan. Iz Cetinjskog vodovodnog preduzeća se predlaţe da se u okviru potreba za vodom planiraju i kolicine potrebne za protivpoţarne potrebe u turističkim centrima i naseljima, za navodnjavanje i pravljenje snijega na ski stazama u zimskom periodu. Takođe je i preporuka da se u pojedine tehničke svrhe koriste vode nastale prečišćavanjem sivih voda. U okviru usvajanja potrošnje po stanovniku, odnosno gostu na prostoru Ivanovih korita kao i samog Lovćenskog parka, razmatralo se više činjenica. Kao prvo ograničavajući faktor je nedostatak vode u ljetnom periodu, uprkos velikim prosječnim padavinama u prosjeku tokom godine, odnosno neadekvatan vremenski raspored padavina za ljetni turizam. Razmatrana je izgradnja mini akumulacije. Područje potrošnje nije skoncentrisano, nego je veoma raštrkano. Ivanova korita kao najznačajniji turistički punkt su u središnjem dijelu, istorijski značajno naselje Njeguši u sjevernom dijelu Parka, katuni Majstori i Kuk su udaljeni najmanje 4 km zračne linije od Ivanovih Korita. Ulazni punktovi Krstac - smješten na istoku, odnosno Bjeloši na zapadnom dijelu Parka. Dakle raspored područja potrošnje ne ide u prilog gradnji mini akumulacije. Takođe se razmatrala mogućnost da izgradnja mini akumulacije moţe imati negativne posljedice na ţivi svijet Lovćena koji je veoma značajan za prirodnu vrijednost ovog NP. Nije zanemarljivo ni ekonomsko pitanje isplativosti izgradnje mini akumulacije uopšte, a pogotovo u karstnom terenu. Razmotrivši sve navedeno u planskom dokumentu Prostorni plan posebne namjene Nacionalnog parka «Lovćen» odustalo se od planiranja gradnje mini akumulacije, a vodosnabdijevanje se planira rješavati kroz smanjenu potrošnju po stanovniku, odnosno gostu i izgradnju većih rezervoarskih prostora od uobičajenih. Ovakav princip se usvaja i na prostoru Ivanovih korita kao sastavnom dijelu Nacionalnog parka «Lovćen». Osim toga, potrebno je ugraditi u turističke objekte uređaje čijim se korišćenjem smanjuje potrošnja kao što su vodokotlići sa smanjenom potrošnjom po ispiranju, jednoručne baterije, visoko rasprskavajući tuševi uz korišćenje manjeg pritiska, odnosno manje količine vode, korišćenje uređaja sa smanjenom potrošnjom vode. Za pojedinačno vodosnabdijevanje, potrebno je forsirati obnovu starih i izgradnju novih rezervoara - bistjerni za sakupljanje i skladištenje kišnice. Kišnicu je moguće sakupljati sa krovnih površina kao i sa pločastih površina u nagibu koje se mogu obloţiti kamenim pločama i biti uklopljene u okolni teren,a sakupljenu vodu odvesti u rezervoarski prostor uz ugradnju mini uređaja za prečišćavanje vode. Uređaji bi se bazirali na taloţenju, filtriranju, i dezinfekciji. Ovako sakupljena voda se moţe koristiti za tehničke svrhe, a uz redovnu kontrolu kvaliteta i za odrţavanje lične higijene. Dopunsko vodosnabdijevanje se ponekad moţe vršiti dovoţenjem vode u cistjernama. Potrebno je razmotriti još jedan alternativni tip vodosnabdijevanja tehničkom vodom, usko povezan sa odvođenjem i prečišćavanjem otpadne vode koji se već duţe vremena primjenjuje u svijetu, a to je korišćenje prečišćene sive vode. 25

302 Otpadna voda kao i čvrsti otpad se moţe odvajati na samom mjestu nastanka na sivu vodu, vodu od pranja i crnu vodu, vodu od upotrebe toaleta. Po sakupljenim podacima, zavisno od potrošača udio sive vode u otpadnoj vodi iznosi od 50 % do 80%. Ova siva voda je mnogo manje zagađena od crne vode i ako se odmah prećišćava na mjestu nastanka odvojeno od crne vode u septičkim jamama za sivu vodu, pješčanim filterima, poslije prečišćavanja se moţe koristiti za zalivanje ili u odvojenim instalacijama za ispiranje toaleta. Sa druge strane u potrošnji vode na dio koji se koristi za ispiranje toaleta otpada oko 25% potrošnje po stanovniku. Dakle korišćenjem tehničke vode za ispiranje toaleta smanjila bi se potrošnja po stanovniku za 25%, a količina otpadne vode za oko 50% (uz korišćenje ostatka tehničke vode za zalivanje). Ovakav način vodosnabdijevanja zahtijeva temeljnu i sveobuhvatnu edukaciju stanovništva. Ovaj vid snabdijevanja i odvođenja otpadne vode prečišćavanjem sive vode mogao bi da se ostvari kao pilot projekat u nekim od objekata na Ivanovim koritima, čime bi se upotpunio edukativno razvojni sadrţaj Parka. Imajući sve navedeno u vidu, preporučuje se sljedeća specifična potrošnja po stanovniku na dan koja je usvojena i u Prostornom planu posebne namjene Nacionalnog parka «Lovćen»: - gosti u hotelu 120 l/stan/dan - gosti u bungalovima i paviljonima 100 l/stan/dan - gosti u apartmanima 80 l/stan/dan - gosti u planinarskom domu 50 l/stan/dan - gosti u katunima 50 l/stan/dan - potrošnja u restoranu 100 l/mjestu/dan - potrošnja po stanovniku 120 l/stn/dan - potrošnja po stan. u vikend kućama 80 l/stan/dan - potrošnja u kampovima 50 l/stan/dan - potrošnja po zaposlenom 40 l/stan/dan Smatrajući da su navedene specifične potrošnje u danu maksimalne potrošnje za maksimalnu satnu potrošnju se usvaja potrošnja sa usvojenim koeficijentom satne neravnomjernosti K hmax od 1,8. U okviru proračuna potrebnih količina vode u dnevnoj normi potrošnje po stanovniku, uobičajeno je da se sem dnevnih količina potrebnih za jednog korisnika, obuhvate i potrebne količine za komercijalne potrebe, komunalne potrebe kao i samo zalivanje zelenih površina oko većih objekata. Gubici u mreţi, imajući u vidu da se radi o novoizgrađenoj vodovodnoj mreţi, procijenjeni na oko 15 % i ukalkulisani su u proračunu. Ovdje se predlaţe da se koristi autohtono rastinje koje je prilagođeno velikim nesrazmjerama u količinama padavina ljeti i zimi, koje nije potrebno dodatno zalivati. Količina vode potrebna za pravljenje snijega na ski stazama neće se uzimati u obračun koji se provodi uz izdašnost izvorišta u ljetnjem periodu. Vodovi za pravljenje vještačkog snijega će se praviti odvojeno od vodova za vodosnabdijevanje stanovništva, a u zimskom periodu kad je izdašnost karstnih izvorišta od 50 do 100 puta veća od izdašnosti u ljetnjem periodu neće biti problema sa nedostatkom vode na izvorištima. Tabela potrebne količine voda za snabdijevanje Ivanovih Korita Naselje Potrošnja vode Qdnmax (l/s) Khmax Ukupno Qhmax (l/s) Kategorija Potrosnja Ukupno Ukupno I i II Ivanova korita potrošača Br.stanov. l/stan/dan l/s l/s Hotel ,00 0,21 1,80 0,38 Bunagalovi i paviljoni ,00 0,36 1,80 0,64 Kamp 40 50,00 0,02 1,80 0,04 Turizam Zaposleni ,00 0,06 1,80 0,11 Stanovanje Stanovanje ,00 0,17 1,80 0,30 Ukupno 0,82 1,47 26

303 Dakle maksimalna dnevna potrošnja za područje Ivanovih korita iznosi 0.82 l/s i tu je količinu potrebno dopremiti do distribucionog rezervoara posmatranog područja te se prema njoj dimenzioniše dovodni vod naselja. Maksimalna satna potrošnja iznosi 1.47 l/s i na nju se dimenzioniše distribuciona mreţa naselja. Ukupna izdašnost izvorišta sa kojih se mogu snabdijevati Ivanova Korita je 0.4 l/s. Od toga je Ljubin potok od 0.1 l/s i Ivanovih korita 0.3 l/s, a Mala korita, izvorište smješteno istočno od Ivanovih korita, koja presušuju ne uzimaju se u proračun u ljetnjem periodu. Predlaţe se izgradnja većih rezervoara od uobičajenih tako da imaju, ne kako je uobičajeno 14 satnu rezervu nego višednevnu rezervu. Rezervar od 500m³ bi predstavljao 7 dnevnu rezervu u potrošnji u odnosu na maksimalnu dnevnu potrošnju. Pored ovog rezervoara predlaţe se da se obrazuju dodatne akumulacije vode. U ovom planskom dokumentu se predlaţe, da se obrazuju dvije akumulacije od po m³ sa po dvije komore od po 2.500m³ smještene u novoizgrađene rezervoare. Ovo se u svakom slučaju smatra bolje, jeftinije, pouzdanije nego gradnja vještačkih akumulacionih jezera u karstnom terenu. Izgradnjom rezervoarskog prostora za akumulaciju vode manje se narušava hidrološka i ekološka ravnoteţa predmetnog područja. Potrebno je rezervoarski prostor osmisliti tako da se arhitektonski uklopi u ambijent. Područje potrošnje se prostire od 1.228m.n.m do m.n.m. Rezervoar je potrebno smjestiti na visinu od 1310 m.n.m. Na Ivanovim Koritima potrebno je česmu za posjetioce napraviti tako da voda ne teče kontinuirano nego da bude česma na zatvaranje da bi se spriječilo rasipanje vode. U slučaju prečiščavanja sive otpadne vode vode od pranja i njenog korišćenja za ispiranje toaleta, potrebne količine vode potrebne za Ivanova Korita bi se mogle smanjiti za četvrtinu, odnosno sa 0.82 l/s na 0.62 l/s. Kao što je navedeno, po procjenama 25 % ukupne potrošnje po stanovniku se troši na ispiranje toaleta. U okviru proračunate potrošnje u rezervoarskom prostoru potrebno je obuhvatiti i poţarnu rezervu. Potrebna količina za gašenje poţara naseljima do stanovnika je 10 l/s sa planiranim trajanjem od 2 sata odnosno pretpostavljenim jednim istovremenim poţarom, što iznosi 72m³. Za ovu količinu treba uvećati rezervoarski prostor i ova količina vode mora biti stalno u rezervoaru za gašenje eventualnog poţara. Oko svih izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje potrebno je uspostaviti propisan reţim zaštite izvorišta prema postojećoj zakonskoj regulativi, Pravilnik o određivanju i odrţavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograničenjima u tim zonama (Sl.l. CG br. 66/09). Potrebno je zaštititi prostor Blatišta gdje se povremeno formira jezero od vode sa Ljubinog potoka i Ivanovih korita. Potrebno je i odrţavati prostor ponora u Blatištu čistim da ne bi došlo do većih poplava. Osim navedene poţarne rezerve u okviru rezervoarskog prostora po prostoru Nacionalnog parka Lovćen oko Ivanovih korita, potrebno je rasporediti burad sa rezervama vode za lokalizovanje manjih poţara. Burad je potrebno postaviti tako da mogu da se pune kišnicom, a da se smanji isparavanje vode iz njih (ostavljanjem poklopaca sa manjim otvorima). Burad je potrebno redovno kontrolisati i po mogućnosti dopunjavati vodom iz cisterni. Burad je potrebno postaviti pored kampova, pješačkih i biciklističkih ruta, katuna i svih poznatih mjesta okupljanja izletnika. Burad je potrebno tako riješiti da se uklapaju u okolinu, ali da se mogu lako i pronaći. Potrebno je veliku paţnju usmjeriti na edukaciju stanovništva o radnjama kojima mogu prouzrokovati poţar kao i kako da to spriječe. Dati veliki naglasak na edukaciju kao i kontrolu posjetilaca. Mjesto određeno za kamp, ukoliko se nalazi u šumi ili pored šume, mora biti odvojeno zaštitnim prosjekom odgovarajuće širine. Radi sprječavanja izbijanja i širenja poţara u kampu, organi koji su osnovali kamp duţni su da imaju ispravne aparate za gašenje poţara, burad sa vodom, poseban alat i drugu propisanu opremu. PLANIRANO RJEŠENJE 27

304 U okviru posmatranog područja, potrebno je dakle izvršiti snabdijevanje na navedeni način. Područje Ivanovih korita će se snabdijevati sa izvora Ivanovih Korita i Ljubinog potoka. Dovodni cjevovod od izvorišta Ljubin potok (1320 m.n.m) do rezervora (1310 m.m.n.) je gravitacioni, a sa izvorišta Ivanova korita (1235 m.n.m) je pod pritiskom. Predlaţe se da se usvoji cjevovod pod pritiskom od 50mm i kaptaţa na izvorištu kako bi se optimizirali troškovi elektične energije. I dovodni cjevovod sa Ljubinog potoka se usvaja od 50mm radi transporta većih količina voda u zimskom periodu. Predlaţe se izgradnja većeg rezervoarskog prostora da bi se uspostavila višednevna rezerva. Prema proračunatoj maksimalnoj dnevnoj potrošnji od 0.82 l/s, odnosno maksimalnoj satnoj od 1.18 l/s predlaţe se usvajane rezervorskog prostora od 500m³ koji bi imao sedmodnevnu rezervu. Kao što je prethodno navedeno potrebna poţarna rezerva od 72 m³ je uračunata u okviru rezervoarskog prostora i mora ostati u rezervoaru stalno. Predlaţe se da se uz navedeni rezervoar od 500m³ obrazuju dodatne akumulacije vode od m³ i to da se obrazuju dvije akumulacije od po 5000m³ sa po dvije komore od po 2500m³ smještene u novoizgrađene rezervoare. Planirani prečnici u distribucionoj mreţi nisu manji od 90mm pa ujedno mogu predstavljati i hidrantsku mreţu. Prilikom projektovanja broja hidranata treba voditi računa da jedan ulični hidrant pokriva krug u prečniku od 50m, tako da je potrebno projektovati hidrante na svakih 70 do 100m udaljenosti. Urbanističko tehnički uslovi za projektovanje spoljašnjih vodovodnih instalacija dati su kroz sljedeće preporuke. - U vodovodnu mreţu ugrađivati PEHD (polietilen visoke čvrstoće) za manje prečnike i DCI (daktilni liv) za veće prečnike cijevi. - Pritisak u distribucionoj vodovodnoj mreţi ne smije prelaziti 6 bara. - Na dovodne cjevodode do rezervoara zabranjeno je priključenje potrošača. - Potrebno je da minimalni prečnik bude 100 mm, odnosno 90 mm da bi se vodovodna mreţa koristila ujedno kao i hidrantska. - Razmak hidranata treba da bude minimalno 70 do 100m i da se ugrađuju nadzemni hidranti. - Kućne priključke treba ugrađivati preko standardizovanih šahtova sa vodomjerima i svaka jedinica treba imati vlastiti vodomjer. U slučaju više stambenih jedinica u jednom objektu, ugraditi vodomjer posebno za svaku stambenu jedinicu. - Uskladiti poloţaj vodovodnih instalacija sa drugim podzemnim instalacijama. 8.2 ODVOĐENJE OTPADNIH VODA UVOD Odvođenje i tretman upotrebljenih voda je nuţna potreba, i igra vaţnu ulogu u urbanizaciji područja i predstavlja glavni uslov za higijenu i zdrav ţivot u pojedinim naseljenim područjima. Kanalizacija u svojoj cjelokupnosti predstavlja jedan neprekidan spojen sistem odvodnje, koja obuhvata početne tačke sistema tj. sanitarne objekte i uređaje u zgradama, povezanih sa kućnim instalacijama, sekundarnim kanalizacionim mreţama i glavnim kolektorima, uređajima za tretman upotrebljenih voda i upuštanje tako prečišćenih voda u prirodni recipijent. Na područjima gdje je izgradnja javnih kanalizacionih sistema daleko ispod praga rentabilnosti potrebno je razmotriti alternativne načine sakupljanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda uz uslov da prečišćene otpadne vode u pogledu kvaliteta ispunjavaju uslove za upuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent date u navedenoj zakonskoj regulativi. Još je jedan neophodan aspekt koji je potrebno veoma ozbiljno razmotriti i koji se ni u kom slučaju ne smije zanemariti, a to je da se ni u kom slučaju kišnica ne upušta u fekalnu kanalizaciju. POSTOJEĆE STANJE Na posmatranom području nema izgrađenih kanalizacionih sistema. Područje Ivanovih korita se prostire na teritoriji Prijestonice Cetinje ali zbog velike udaljenosti od samog Cetinja nije tehnoekonomski isplativo povezivanje kanalizacionog sistema Ivanovih korita na gradski kanalizacioni sistem Cetinja. 28

305 Karakteristika komunalnih otpadnih voda iz pojedinih objekata je da se odvode septičkim jamama. Ono što se na dosta područja Crne Gore naziva septička jama, nije propisna višekomorna septička jama, sa određenim stepenom prečišćavanja otpadne vode i ispumpavanjem nataloţenog fekalnog sadrţaja, nego su to u stvari određene vrste upojnih bunari. Navedene septičke jame su betonirani ili ozidani rezervoari za otpadne vode sa propusnim dnom, a često i zidovima iz kojih se otpadna voda nedovoljno prečišćena upušta u okolinu. Posmatrano područje je karstno područje gdje je veoma brz protok podzemnih voda (srednja brzina proticanja je 2,5m/s) u koje mogu dospijeti neprečišćene otpadne vode i proširiti zagađenje velikom brzinom. Vodeći računa da su pojedini karstni oblici Lovćena povezani sa primorskim izvorištima ovakve pojave bi trebalo što prije preduprijediti. Obiljeţavanjima podzemnih voda utvrđena je veza između pojedinih ponora Lovćena i izvorišta na niţim kotama u primorju i zaleđu, odnosno veza između ponora Ivanovih korita i vrulje Gurdić u Kotoru. KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Uobičajena praksa u planiranju je da se količine otpadnih voda obračunavaju kao 80% potrošene količine vode uzimajući u obzir da su za dimenzionisanje kanalizacionih infrastruktura mjerodavne maksimalne satne količine potrošene vode. Kanalizaciona mreţa posmatranog područja formira se tako da se omogući odvodnja otpadne vode sa planiranog područja i da se poslije prečišćavanja upušta u prirodni recipijent najkraćim mogućim putem. Otpadna voda se koliko je to moguće usmjerava gravitaciono kanalizacionom mreţom koja prati mreţu saobraćajnica. U slučaju potrebe izbjegavanja graničnog pada kanalizacionih cijevi, formiraju se kaskadni šahtovi. Tabela proračuna proticaja otpadnih voda za područje Ivanovih korita Naselje Khmax koeficijent otpadne vode Q(l/s) Ivanova Korita 1,47 0,8 1,18 Za područje Ivanovih korita količina otpadne vode koju treba odvesti je 1.18 l/s dakle zadovoljava minimalni prečnik kanalizacionih cijevi od 200mm. Na navedenom području se predlaţe da se ne gradi jedinstven sistem Ivanovih korita već da se grupišu bliski objekti i da se otpadne vode prečišćavaju na septičkim jamama za jedan ili više objekata. U okviru prečišćavanja otpadnih voda predlaţe se da se razmotri mogućnost odvojenog prečišćavanja sivih i crnih voda, odnosno kao što je već navedeno otpadnih voda od pranja i od toaleta. Dakle, potrebno je ozbiljno razmotriti na ovom području odvajanje otpadne vode na mjestu nastanka na sive vode i crne vode. Siva voda nastala kao otpadna voda od pranja ima mnogo manje nitrata, mnogo manje patogenih organizama i brţe se razlaţe, a samim tim i prečišćava od crne vode, vode od toaleta. Siva voda spajanjem sa crnom vodom gubi sve navedene pogodnosti za brţe prečišćavanje i vrlo brzo poprima osobine crne vode i samim tim zahtijeva kompleksniji način prečišćavanja sa povećanim trajanjem. Kao što je navedeno prema podacima na osnovu iskustava upotrebe prečišćene sive vode na nivou evropskih drţava količina sive otpadne vode se kreće od 50% do 80%. Dakle razdvajanjem otpadne vode na mjestu nastanka na crnu i sivu vodu količina otpadne vode u Ivanovim Koritima bi se smanjila sa 1.18 l/s na 0.59 l/s. Siva otpadna voda bi se prečišćavala tako što bi se nakon taloţenja u septičkoj jami i filtriranja na pješčanim filterima vodila na prečišćavanje u otvorene bazene koji su ukopani u zemlju i gdje su posađene biljke koje vrše finalno prečišćavanje. Ovako prečišćena voda se moţe koristiti u tehničke svrhe, za zalivanje i za ispiranje toaleta. PLANIRANO RJEŠENJE Na osnovu planiranog broja turista u pojedinim naseljima potrebno je izgraditi lokalne kanalizacione sistem sa sakupljanjem, sa prečišćavanjem i ispuštanjem otpadnih voda u recipijent u skladu sa republičkim i međunarodnim propisima. 29

306 Domaćinstva i turistički objekti će i dalje odvoditi svoje otpadne vode putem septičkih jama za jedan ili više objekata. Septičke jame trebaju biti propisne septičke jame u kojima će se dostići potreban stepen prečišćavanja otpadnih voda. Otpadne vode iz septičkih jama potrebno je odvoditi što dalje od ponora. Dakle, kao prilikom planiranja, tako i tokom dalje izrade projektne dokumentacije i izgradnje objekata za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda potrebno je striktno poštovati pravilo da se otpadne vode nigdje ne uvode direktno u ponore, bez obzira na stepen prečišćenja. Propisna septička jama se planira kao adekvatno riješenje za individualne objekte. Za prostor Ivanovih korita potrebno je grupisati objekte i formirati više manjih kanalizacionih jedinica sa uređajima za prečišćavanje. Nije potrebno izgraditi jedinstveni kanalizacioni sistem za cijelo područje jer to nije isplativo. Izgradnjom više manjih kanalizacija sistema, prema grupacijama objekata i etapama gradnje moţe se postići sigurnija i jeftinija evakuacija upotrijebljenih voda. U slučaju nepostojanja recipijenta prečišćena otpadna voda treba odvoditi u poniruće bunare po mogućnosti u porozan nanos. Ako se računa da za ispiranje toaleta koristi 25% dnevne potrošnje po stanovniku, potrebna količina vode bi se mogla smanjiti za četvrtinu korišćenjem prečišćene sive vode. Kao što je navedeno, odvajanjem otpadne vode na mjestu nastanka na sivu vodu i crnu vodu i njihovim odvojenim prečišćavanjem količine otpadne vode na Ivanovim koritima bi se mogla smanjiti za najmanje 50 %. Samim tim količine otpadne vode u Ivanovim Koritima bi se smanjila sa 0.51 l/s na 0.26 l/s. Praksa je da ako se u pojedinim ugostiteljskim objektima pojave otpadne vode čiji kvalitet nije nivoa kvaliteta otpadnih komunalnih voda (najvjerovatnije po povećanim količinama organskih materija, ulja i masti) takve otpadne vode je potrebno prečistiti na separatoru ulja i masti. Nakon tretmana otpadnih voda naselja na uređaju za prečišćavanje otpadnih voda, prečišćene vode moraju imati kvalitet koji se zahtijeva prije upuštanja u recipijent prema Pravilniku o kvalitetu i sanitarno tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadrţaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda (Sl.l. CG 45/08). Ugostiteljski objekti na Ivanovim koritima potrebno je da imaju postavljene separatore ulja i masti. S obzirom da se radi o manjim količinama otpadnih voda moţe se pokazati da je nerentabilna izgradnja uređaja za predtretman, pa je druga varijanta da se prilikom projektovanja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda vodi računa da kvalitet otpadnih voda moţe biti van nivoa kvaliteta komunalnih otpadnih voda sa povećanim sadrţajem ulja i masti. Nakon ispuštanja prečišćene otpadne vode u recipijent ne smije se ni u kom slučaju narušiti kvalitet recipijenta odnosno recipijent mora ostati u okviru klase i kategorije recipijenta predviđene Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda (Sl.l. CG 27/07) i Zakonom o vodama (Sl.l. CG 27/07). Urbanističko tehnički uslovi za projektovanje fekalne kanalizacije daju se kroz sljedeće preporuke: - U kanalizacionu mreţu se ugrađuju PEHD i PE (polietilen) cijevi. - Minimalni, odnosno maksimalni pad u kanalizacionoj mreţi iznosi 2 i 6% respektivno vodeći računa o prečnicima cijevi. - Na svim vertikalnim i horizonalnim lomovima, i mjestima promjene prečnika i priključenja kanalizacionih cijevi, potrebno je predvidjeti revizione šahtove. - Na kanalizacionim cijevima u pravcu razmak šahtova predvidjeti ne veći od 30m. - Ne upuštati kišnicu u fekalnu kanalizaciju. - U slučaju izgradnje objekata prije kanalizaciong sistema izgraditi propisne septičke jame sa uređajima za prečišćavanje otpadnih voda - Zabraniti izgradnju propusnih septičkih jama odnosno upojnih bunara - Uskladiti poloţaj fekalnih instalacija sa drugim podzemnim instalacijama 8.3 ODVOĐENJE KIŠNIH VODA UVOD Sakupljanje, regulisanje i odvođenje atmosferskih voda i bujičnih tokova je takođe vaţna faza za pravilnu urbanizaciju naselja, gradova i čitavih regiona u smislu zaštite od plavljenja nastalog od padavina. Zavisno od geografskog poloţaja, nagiba terena, kvaliteta voda, prirode i namjene recipijenta u koji se ove vode 30

307 ulivaju u planovima je potrebno predvidjeti i stepen tretiranja atmosferskih voda, kako ne bi došlo do degradacije recipijenta. Područje Nacionalnog parka Lovćen, odlikuje se i plavljenjem pojedinih područja od povremenih površinskih tokova. Specifičnost karstnih oblika reljefa karstnih polja i vrtača je ta da se u njima nakupljene padavine obično dreniraju preko ponora. Ponekad ti ponori ne mogu da evakuišu nakupljenu vodu u poljima i vrtačama, usljed prirodno malih dimenzija u odnosu na veliku količinu padavina, pa dolazi do plavljenja navedenih karstnih formacija. Ponekad su ti ponori zapušeni slojevima crvenice, a ponekad i ljudskom nemarnošću, odnosno otpadom, pa i to prouzrokuje povećano plavljenje. POSTOJEĆE STANJE Po naseobinama u Nacionalnom parku Lovćen, pa tako i na Ivanovim koritima, nema izgrađenih sistema odvođenja kišnih voda. U pojedinim objektima kišnica sa krovnih površina se prihvata olucima i odvodi do rezervoara za kišnicu. Voda se moţe sakupljati i u za to posebno izgrađenim kamenim površinama. Ovako sakupljena voda se koristi dalje za tehničku vodu u domaćinstvu. Ovakav način korišćenja kišnice u tehničke svrhe smanjuje slobodno oticanje kišnice oko objekata. Kao što je u uvodnom dijelu navedeno pojedina područja se povremeno plave od površinskih tokova na području karstnih polja i vrtača. U vrtači Blatište preko koje otiču tokovi izvora Ivanovih korita i Ljubinog potoka u periodu velikih voda, povremeno dolazi do plavljenja. Ponor Blatište je potrebno redovno čistiti da se nesmetano vrši evakuacija oborinskih voda, odnosno da ne bi došlo do plavljenja Uz plavljenje je prisutan i proces odnošenja plodnog zemljišta. Potrebno je ispitivanjima kroz jednu pilot konstrukciju, napraviti projekat za konstrukciju koja bi se formirala u širem obimu oko ponora od kamenog nabačaja i sluţila istovremeno da spriječi zapunjavanje ponora zemljom i njihovo zapunjavanje i odnošenje plodnog tla. Konstrukcija bi trebala da ima procjedno prelivni dio i retenzioni dio za istaloţavanje zemlje. Potrebno je precizno odrediti visinu ovakve prelivne konstrukcije da ne bi dolazilo do još većeg plavljenja navedenih područja. KRITERIJUMI ZA DIMENZIONISANJE Područje se ne urbanizuje u većoj mjeri i smatra se da je neracionalno graditi atmosfersku kanalizaciju za cijelo područje. Odvođenje padavina sa krovnih površina potrebno je regulisati olucima kojima se padavine odvode do najbliţih zelenih površina. Prije ovakvog odvođenja kišnih voda potrebno je, pogotovo u ljetnjem periodu, razmotriti i realizovati mogućnosti sakupljanja kišnice kao vode koja se moţe koristiti u tehničke svrhe. I otpadne oborinske vode sa kolovoznih površina, regulisanjem padova, je potrebno odvesti do najbliţih zelenih površina, s tim što je potrebno, u okviru projektne dokumentacije, razmotriti mogućnost njihovog prečišćavanja u slučaju eventualnog zagađenja parkirnih površina od ulja i masti vozila. To je posebno potrebno razmotriti u blizini ponora koji su povezani sa izvorištima primorja i zaleđa u niţim kotama. U pogledu smanjenja mogućnosti plavljenja potrebno je ponore i kanale za oticanje koliko to mogućnosti dozvoljavaju čistiti od otpada prirodnog (lišća, i ostalih ostataka biljnog i ţivotinjskog porijekla) i antropogenog porijekla (otpad) bez abrazivnih metoda, da ne bi došlo do poremećaja tokova u ranjivom karstnom sistemu. Potrebno je provjeriti da oticanju voda nisu uska grla dimenzije samog grotla nego zemljani nanosi pokrivač, koje je u tom slučaju potrebno paţljivo i redovno čistiti. U pogledu sprječavanja erozije zemljišta, potrebno je planski zasađivati drveće i ţbunasto rastinje po eventualno ugroţenim područjima, sve buduće usjeke, nasipe kod izgradnje puteva i objekata potrebno je zatraviti i osigurati od erozije (određenim geotekstilnim strukturama) dok ne stasa zasađeno drveće i rastinje. Potrebno je, gdje je to god moguće, zatravniti kanale kojim otiče voda. Potrebno je da se prati ponašanje terena kod svih novoizvedenih infrastrukturnih i drugih objekata. Ako se primijeti početak erozije zemljišta, potrebno ga je blagovremeno spriječiti odgovarajućim mjerama. PLANIRANO RJEŠENJE Kao što je već navedeno, područje se ne urbanizuje u većoj mjeri i smatra se da je neracionalno graditi atmosfersku kanalizaciju za cijelo područje. Za odvođenje atmosferskih voda sa betonskih i ostalih 31

308 popločanih površina i krovova manjih objekata mogu se izgraditi rezervoari za prihvat oborinskih voda za pojedinačne objekte ili za više susjednih objekata. Vode koje bi se sakupile na ovaj način mogu se koristiti kao tehnička voda i voda za zalivanje. Mreţa za prikupljanje oborinske kanalizacije riješiće se na nivou buduće projektne dokumentacije. Uz rezervoare je potrebno predvidjeti i filtriranje oborinske vode. Voda će se koristiti kao tehnička voda i voda za zalivanje. Kanalisanje atmosferskih voda uz eventualno potrebne saobraćajnice planira se putem otvorenih rigola uz samu saobraćajnicu. Izgradnja zatvorenih kanalizacionih kolektora kojima bi se sakupljale i kanalisale kiše sa većih površina i grupe objekata i sakupljale u sabirni kanal za cijelo područje nije potrebna na području Ivanovih Korita. Urbanističko-tehnički uslovi za projektovanje kišne kanalizacije u okviru odvodnje oko objekata ili u slučaju formiranja manjih jedinica za sakupljanje kišnice sa više objekata u cilju korišćenja prečišćene oborinske vode u tehničke svrhe: - Striktno zabraniti upuštanje fekalne kanalizacije u bilo koji objekat za odvođenje kišne kanalizacije - U oborinsku mreţu se ugrađuju PEHD i PE (polietilen) cijevi. - Ne upuštati kišnicu u fekalnu kanalizaciju. 8.4 UPRAVLJANJE OTPADOM Na cijelom prostoru Nacionalnog parka ni u kom slučaju nije rentabilno organizovati sakupljanje otpada kao u urbanim strukturama. Potrebno je raditi na podizanju svijesti izletnika da bi sami izletnici sakupljali svoje smeće i iznosili ga van područja Nacionalnog parka, odnosno u Nacionalnom parku na za ostavljanje otpadaka definisano mjesto. Potrebno je u okviru postojećih sluţbi kontrola Nacionalnog parka organizovati povremeno kontrolu izletnika i načina na koji oni upravljaju sa svojim «ličnim» otpadom. To bi mogla biti ista ekipa koja bi obilazila park da vrši kontrolu da li su sva loţišta u šumi dobro ugašena. U uţoj i široj zoni NP, a naročito oko ugostiteljskih i turističkih objekata, vidikovaca, u zoni izletišta neophodno je odrţavati red i čistoću. Za uţi dio NP moraju se obezbijediti odgovarajuće deponije, njihovo odrţavanje i čišćenje u roku od 2-3 dana i odnošenje materijala iz Parka na za to određeno mjesto van granica NP. Ne smiju se dozvoliti nikakva privremena rješenja već se ovaj problem mora generalno riješiti. Deponije se moraju obezbijediti u zajednici sa stručnom sluţbom NP uz obaveze koje proizilaze iz odnosnih zakona. 9. ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA 9.1. POSTOJEĆE STANJE Na području obuhvata Detaljne razrade lokaliteta «Majstori» nema zatečene -postojeće trafostanice 10/0,4kV. 9.2 PLANSKO RJEŠENJE Ovim Planom su određene potrebe zahvata, obuhvaćenog Detaljnom razradom lokaliteta «Majstori» za električnom snagom, a u zavisnosti od strukture i namjene objekata, dok napajanje ţičare Budva-Majstori nije predmet ovog plana i biće naknadno rješen adekvatnom urbanističko-tehničkom dokumentacijom. Vršno operećenja se sastoji od vršnog optrećenja: stanovanja turističkih objekata, objekta kulture, vjerskog objekta i rasvjete saobraćajnica. Ukupni pokazatelji planiranog rješenja za obuhvat Plana su: 32

309 stanovanje (broj stambenih jedinica) 11 turistički objekti (BRGP/m2) vjerski objekat (BRGP/m2) 40 Vršno opterećenje kompleksa u obuhvatu Plana sastoji se od vršnih opterećenja: - objekata stanovanja - tercijalnih djelatnosti - javne rasvjete Vršna opterećenja navedenih kategorija određena su, analitičkom metodom koja se bazira na standardu elektrificiranosti objekata i procentualnom učešću vršnih opterećenja po kategorijama, u ukupnom vršnom opterećenju kompleksa. U daljem tekstu biće dat prikaz vršnih opterećenja svih kategorija. Objekti stanovanja Vršno opterećenje svih objekata stanovanja računato je na osnovu obrazaca: P v = P vs x n x k n gdje je: P vs vršno opterećenje jednog objekta stanovanja n broj objekata stanovanja faktor jednovremenosti grupe objekata. k n Tabela 1. Prostorija Instalisano opterećenje i broj priključnih mjesta Dnevna Spavaća Trpezarija Kuhinja Kupatilo Hodnik Ostava soba soba Vrsta potrošača Instalirano opterećenje W El. rasvjeta El. grijanje 1500 El. šporet 8000 El. bojler Maš. za pranje veša Maš. za pranje 2500 sudja Friţider 400 El. pegla 1500 RTV 400 Utičnice opš. namjene Pi = Vršno opterećenje jednog objekta stanovanja dobija se na osnovu instalisanog opterećenja (Tabela 1) i faktora jednovremenosti (dijagrama sl.1), dok se faktor jednovremenosti grupe objekata određuje relacijom: k n = 0,25 + ( 1 0,25) x n 0,5, Vršno opterećenje po objektu stanovanja uz faktor jednovremenosti: f p = 0,45 P vs1 = f p x P i = 0,45 x = W Za n = 11 objekata stanovanja imamo da je: k n = 0,25 + ( 1 0,25) x n 0,5 = 0,25 + ( 1 0,25 ) x 11-0,5 = 0,476 33

310 pa je vršno opterećenje od stanovanja: P vs = x 11 x 0,476 = ,22 W Vršno opterećenje tercijalnih djelatnosti Proračun je urađen na osnovu površina i prosječnog specifičnog vršnog opterećenja, pa je na osnovu istog i površine (S), te faktora jednovremenosti, izračunata vršna snaga pojedinih objekata: P vtd = p v * S * k (W) Rezultati su sređeni i dati u tabeli broj 2. Tabela 2 Namjena Bruto površina (S) Specifično vršno opterećenje koeficijent jednovremenosti k Vršno opterećenje m2 (W/m2) (W) Turistčki objekti 1.553, , ,00 vj. objekti 40, ,00 800,00 ukupno: ,00 Javna rasvjeta Vršno opterećenje javne rasvjete u ukupnom vršnom opterećenju zone ili naselja kreće se oko 1,5 % i određeno je prema relaciji: P vjr = 0,015 (P vs + P vt ) gdje su: P vs vršno opterećenje stanovanja i bungalova P vt vršno opterećenje tercijalnih djelatnosti (bez ţičare) Rezultati su sređeni u okviru tabele 3. Tabela 3 Vršno opterećenje stanovanja (W) Vršno opterećenje terc. djel. (W) Ukupno vršno opterećenje stan., bung. i terc.djel. (W) Spoljna rasvjeta (W) Ukupno vršno opterećenje (W) , , , , Vršno opterećenje kompleksa Uzimajući u obzir sva vršna opterećenja koja se predviđaju u ovom kompleksu, dolazimo do ukupnog vršnog opterećenja. Koristeći faktor jednovremenosti Kj=0,85, zatim gubitke i rezervu od 10%, a uz cosf=0,98 dolazimo do ukupno vršnog opterećenja po zonama, a zatim u ukupno vršno opterećenje kompleksa. Rezultati su sređeni i dati tabelom 4. Tabela 4 Vršno opterećenje (W) Gubici +rezerva 10% (W) faktor jednovremenosti k Vršno opterećenje uz k Ukupno vršno opterećenje uz cos fi=0,98 (W) , ,41 0, , ,99 34

311 S obzirom da u kompleksu koji obuhvata detaljna razrada i okruţenju nema izgrađene trafostanice TS 10/0,4KV koja bi mogla da podmiri ove potrebe to je za napajanje predmetnog područja potrebno izgraditi novu trafostanicu NDTS 10/0,4kV snage 400kVA na naznačenoj lokaciji. Predviđena trafostanica TS 10/0,4KV je tipa NDTS 10/0,4kV sa tipiziranom opremom u skladu sa vaţećim preporukama "TP-1a" donesenim od strane Sektora za distribuciju-podgorica, "Elektroprivrede Crne Gore", a.d. - Nikšić. Sastoje se od 10kV postrojenja, transformatora snage 400kVA i 0,4kV postrojenja prema uslovima nadleţne elektrodistribucije. Opteretivost trafostanica je: k = 189,78 / 400 = 0,4744 što je zadovoljavajuće. Pri izboru lokacije za trafostanice vodilo se računa da do trafostanica postoji lak prilaz radi montaţe građevinskog dijela, energetskih transformatora i ostale opreme. Napajanje planirane trafostanice predvidjeti prema uslovima nadleţne elektrodistribucije sa postojeće 10 kv mreţe. NN mreţu za napajanje objekata ovog zahvata predvidjeti podzemnim kablovima. Tip i presjek 1kV kablova za napajanje objekata i javne rasvjete usvojiće se nakon pribavljanja svih potrebnih podataka i uslova priključenja nadleţne elektrodistribucije. Koridori za kablovske vodove sekundarne infrastrukture 0,4kV su predviđeni isključivo na javnim površinama (trotoari) usaglašeno sa ostalim podzemnim instalacijama i zelenilom. Osvjetljenje saobraćajnica riješiće se u sklopu rješenja uređenja kompleksa. 35

312 10. ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE 10.1 POSTOJEĆE STANJE Područje obuhvata Detaljne razrade lokaliteta Majstori se posamatra kao dio PPPN NP Lovćen koji sa aspekta veličine obrađivanog prostora čini značajan dio prostora Crne Gore i obuhvata djelove područja Prijestonica Cetinje, opština Kotor i Budva. Takođe, ovom području pripada i tranzitna telekomunikaciona infrastruktura i resursi sa kojom su područja navedenih opština međusobno povezana kao i djelovi telekomunikacione infrastrukture i resursa koji povezuju navedene opštine sa drugim opštinama van granica PPPN NP Lovćen. U skladu sa savremenim trendovima razvoja telekomunikacija imamo veoma širok spektar telekomunikacionih servisa kao i različit pristup pojedinih telekomunikacionih i kablovskih i TV operatera. Osim telefonije operateri pruţaju usluge Broadband Internet prenosa, prenos TV signala ţičnim i beţičnim putem, prenos podataka, VOIP, VoD i slično. U zoni obuhvata Plana ni jedan operater elektronskih komunikacija nije zastupljen sa fiksnom tk infrastukturom, samo putem mobilne telefonije gdje su zastupljen sva tri operatera. Kada su u pitanju televizijski kablovski sistemi KDS na području PP Lovćen ne postoji, zastupljen je jedino u gradskom području. Glavni Radio difuzni sistem RTCG se nalazi na Štirovniku i TV kablovski operateri prenos TV signala realizuju beţičnim RD putem osim BBM koji prenos vrši beţičnim putem koristeći MMDS tehnologiju. U skladu sa savremenim trendovima razvoja telekomunikacija imamo veoma širok spektar telekomunikacionih servisa kao i različit pristup pojedinih telekomunikacionih i kablovskih i TV operatera. Osim telefonije operateri pruţaju usluge Broadband Internet prenosa, prenos TV signala ţičnim i beţičnim putem, prenos podataka, VOIP, VoD i slično. Crnogorski Telekom pruţa servise Fiksne telefonije (POTS, ISDN BRA, ISDN PRA), Interneta i Prenosa podataka (ADSL, LLICG, MIPNET, LLTCG) i prenos TV signala najnovije generacije IP Televiziju. Svi ovi servisi se ostvaruju ţičnim putem preko bakarnih i optičkih kablova. M-Tel pruţa usluge Fiksne telefonije i Interneta beţičnim putem i uskoro će na ovaj način ove servise realizovati i operatori elektronskih komunikacija Telenor, BBM, WiMAX Montenegro i Montenegro Connect koji su kod agencije registrovani za navedene vrste usluga. Servise mobilne telefonije pruţaju tri operatera i to Crnogorski Telekom, Telenor i M-Tel i na području Plana imamo visokokvalitetnu pokrivenost signalom sva tri operatera. Kvalitet pokrivenosti signalom mobilne telefonije i kvalitet Data odnosno Mobil Internet servisa zavisi od pozicije i udaljenosti bazne stanice kao i od tipa baznih stanica (ćelija) GPRS, EGPRS ili EDGE i 3G. Mobilna telefonija treće generacije 3G korišćenjem HSDPA tehnologije omogućava prenos video-poziva, gledanje TV programa, brzi internet, videonadzor i druge multimedijalne sadrţaje. Zbog geografije obrađivanog prostora pokrivenost signalima nije na zadovoljavajućem nivou i znatno je manja od prosječne pokrivenosti na nivou Crne Gore. Treba napomenuti da je pokrivenost signalom zadovoljavajuća u kontaktnim zonama - gradskim sredinama i naseljenim mjestima, dok u uţoj zoni zahvata područja plana pokrivenost je veoma loša, a na nekim djelovima gotovo i ne postoji. Slijedi kratak pregled pozicija postojećih baznih stanica sva tri mobilna operatera: Crnogorski telekom site latitude longitude altitude ent. Lovćen N E 1740m Uţa zona Brajići N E 768m Kontaktna zona Pobore N E 550m Kontaktna zona 36

313 Telenor (Gauss-Kruger korsinatni sistem) site latitude longitude altitude ent. Lovćen m Uţa zona Obzovica m Kontaktna zona Kotor (Škaljari) N E 172m Kontaktna zona Pobore (ripiter) 550m Kontaktna zona Vrmac (ripiter) m Kontaktna zona M-tel site latitude longitude altitude ent. Lovćen N E 1745m Uţa zona Brajići N E 750m Kontaktna zona Obzovica N E 1054m Kontaktna zona Vrmac N E 67m Kontaktna zona Aktuelno stanje u elektronskim komunikacijama se determiniše Zakonom o elektronskim komunikacijma i djelovanjem Agencije za elektronske komunikacije. Radio difuzni centar u obrađivanoj zoni posjeduje najvaţniji emisioni objekat - emisioni centar Štirovnik. Emisioni centar ima zidani objekat na više nivoa, dva antenska stuba sa antenama i antensnkim sistemima, rezervoare za gorivo, bistijernu za vodu, agregate, trafostance 35/0.4kV, dalekovod 35kV iz pravca Kotora i makadamskog pristupnog puta koji polazi sa Međuvršja. Za ovu kotu su vezani radio koridori prema sljedećim emisionim objektima: Luštica, Vrmac, Bratogošt, Tović, Krnovska Glavica, Bjelasica, RTV Dom Cetinje. Na osnovu iznijetih činjenica i uvida u postojeće stanje TK infrastrukture predmentnog područja, imajući u vidu razvojno opredeljene predmetnog područja, moţe se zaključiti, da je potrebna izgradnja - proširenje kablovske telekomunikacione pristupne mreţe, kablovske distributivne mreţe kao i dijela kablovske kanalizacije. Kontaktne zone predmetnog područja se oslanjaju na područja opština Kotor, Budva i Cetinje gdje u kontaktnoj zoni ne postoji kablovska infrastruktura dok na području Majstora nema nikakave tk infrastrukture PLANIRANO RJEŠENJE U cilju adekvatne procjene stepena razvoja Elektronskih komunikacija za NP Lovćen i Detaljne razrade lokaliteta Majstori, moţemo se posluţiti podacima o penetraciji fiksnog i širokopojasnog pristupa u Crnoj Gori kao i za nekoliko drţava koje su obuhvaćene izvještajem Cullen International-a Enlargement countries monitoring report I Nov Poređenje penetracije fiksne telefonije i fiksnog širokopojasnog pristupa za sa prosjekom za Crnu Goru (tabela u nastavku), kao i prosjekom posmatrane zemlje i prosjekom EU-27 (dijagram 1 i dijagram 2), ukazuje da je penetracija fiksnih telefonskih priključaka i penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa internetu znatno iznad prosjeka u CG a ispod prosjeka u EU. 37

314 Plan Detaljne razrade lokaliteta Majstori planiran je u skladu sa savremenim trendovima razvoja elektronskih komunikacija, implementacije novih trţišta i tehnologija, liberalizacije trţišta i konkurencija u sektoru elektronskih komunikacija. Plan je takođe opredijeljen u skladu sa rastom broja i vrsta servisa i njihovoj ekonomskoj i geografskoj dostupnosti, boljoj i većoj informisanosti društva i brţem razvoju privrede i opštine u cijelini. Jedan od glavnih ciljeva plana Majstori je da se na predmetnom području omogući planiranje i izgradnja elektronske komunikacione infrastrukture koja će zadovoljiti zahtjeve više operatera elektronskih komunikacija, koji će građanima ponuditi kvalitetne savremene elektronske komunikacione usluge po ekonomski povoljnim uslovima, a koje će se moći koristiti i za potr ebe organa lokalne samouprave. U skladu sa Pravilnikom za određivanje elemenata elektronskih komunikacionih mreţa i pripadajuće infrastrukture, širine zaštitnih zona i vrste radio-koridora u čijoj zoni nije dopuštena gradnja drugih objekata potrebno je planirati izgradnju predmetne infrastrukture vodeći računa o sljedećim napomenama: Da se kod gradnje novih infrastrukturnih objekata posebna paţnja obrati zaštiti postojeće elektronske komunikacione infrastrukture; De se uvijek obezbijede koridori za telekomunikacione kablove duţ svih postojećih i novih saobraćajnica; Da se gradnja, rekonstrukcija i zamjena elektronskih komunikacionih sistema mora izvoditi po najvišim tehnološkim,ekonomskim i ekološkim standardima. Savremeni trendovi razvoja elektronskih komunikacija daju veoma širok spektar elektronskih komunikacionih servisa kao i različit pristup pojedinih operatera elektronskih komunikacija operatera. U elektonskoj komunikacionoj pristupnoj mreţi, koja je predmet ovog projekta, koristiće se kablovi tipa TK 59-GM i 38

do minimalno 8 kreativnih objava mjesečno Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn

do minimalno 8 kreativnih objava mjesečno Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn do 30.09.2015. 9 2 Društvene mreže izrada nove ili redizajn postojeće fan stranice minimalno 4 kreativnih objava mjesečno 1.200,00 kn 50% 600,00 kn Povlaštena cijena nakon završetka akcije: 900,00 kn Yellow:

Detaljer

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE. Neka je f() = ln 4e 3 e. Odredite a) f b) D(f) i R(f) c) Odredite min f, inf f, ma f, sup f. 2. Odredite prirodnu domenu funkcije f() = ln (3e e 3 ) + 5 log 5 +3 + ( cos

Detaljer

ODLUKU O DONOŠENJU DRŢAVNE STUDIJE LOKACIJE "DIO SEKTORA 66 POSTOJEĆA HOTELSKA GRUPACIJA I MODUL I" VELIKA PLAŢA. Član 1

ODLUKU O DONOŠENJU DRŢAVNE STUDIJE LOKACIJE DIO SEKTORA 66 POSTOJEĆA HOTELSKA GRUPACIJA I MODUL I VELIKA PLAŢA. Član 1 1474. Na osnovu člana 217 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list CG", br. 64/17, 44/18 i 63/18), Vlada Crne Gore, na sjednici od 8. novembra 2018. godine, donijela je ODLUKU

Detaljer

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije SPECIJALNA BOLNICA ZA LEČENјE I REHABILITACIJU 36210 Vrnjačka Banja, Bul. Srpskih ratnika br. 18 Telefon i telefaks: 036/515-514-5 Broj: 01-3114/4 Datum: 25.07.2017.godine Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Detaljer

1. DHB-E 18/21/24 Sli art ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE

1. DHB-E 18/21/24 Sli art ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE ZAGREB, SRPANJ, 2017. VELEPRODAJNI CIJENIK STIEBEL ELTRON ZA 2017 G. PROTOČNI BOJLERI 1. DHB-E 18/21/24 Sli art.232016 - ELEKTRONIČKI PROTOČNI GRIJAČ VODE Protočni grijač vode za trenutno zagrijavanje

Detaljer

Obrađivač: MEDIX d.o.o. - Podgorica STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU ZA DETALJNI URBANISTIČKI PLAN BUŠAT Radni tim: Prof. dr Darko Vuksan

Obrađivač: MEDIX d.o.o. - Podgorica STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU ZA DETALJNI URBANISTIČKI PLAN BUŠAT Radni tim: Prof. dr Darko Vuksan STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU ZA DETALJNI URBANISTIČKI BUŠAT Podgorica, jul 2011. godine Obrađivač: MEDIX d.o.o. - Podgorica STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU ZA DETALJNI URBANISTIČKI

Detaljer

Izvještaj o poslovanju CGES-a za godinu

Izvještaj o poslovanju CGES-a za godinu Izvještaj o poslovanju CGES-a za 2010. godinu SADRŢAJ OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU 3 1. ORGANIZACIONA STRUKTURA DRUŠTVA 4 2. CILJEVI I USPJEŠNOST POSLOVANJA U GODINI 5 3. ELEKTROENERGETSKI PRENOSNI SISTEM

Detaljer

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama.

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama. Projekat EUROWEB+ 1. Otvoren je Konkurs za novi program mobilnosti studenata i osoblja na Univerzitetu u Nišu EUROWEB+ Konkurs je otvoren do 15.02.2015. 2. Ko može da se prijavi? Ovim programom biće omogućen

Detaljer

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALU. VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA AV 04.01-04.10...jer o tome mnogo ovisi... S C H W O L L E R - L U Č I Ć AL 400 AV 04.01 minijska vodilica za odjeljivanje

Detaljer

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA BREZNICA PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BREZNICA

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA BREZNICA PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BREZNICA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA BREZNICA PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BREZNICA Izmjene i dopune - 2. izmjene i dopune - PRIJEDLOG Veljača, 2011. godine PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BREZNICA 2. IZMJENE

Detaljer

DETALJNI URBANISTIČKI PLAN T O P L A

DETALJNI URBANISTIČKI PLAN T O P L A INVESTITOR: OPŠTINA HERCEG NOVI DETALJNI URBANISTIČKI PLAN T O P L A - izmjene i dopune - OBRAÐIVAČI: KOTORPROJEKT a.d. K o t o r R&S ARHITEKTI d.o.o. Herceg-Novi juni 2009. godine DETALJNI URBANISTIČKI

Detaljer

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA ZADARSKE ŽUPANIJE. str. 1. Naručitelj: Zadarska županija. Izrađivač: ZADRA d.o.o.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA ZADARSKE ŽUPANIJE. str. 1. Naručitelj: Zadarska županija. Izrađivač: ZADRA d.o.o. RURALNOG PROGRAM RURALNOG RAZVOJA ZADARSKE ŽUPANIJE 2012.2014. str. 1 Naručitelj: Zadarska županija Izrađivač: ZADRA d.o.o. Naručitelj: Zadarska županija Izrađivač: ZADRA d.o.o. Partner: UNDP Hrvatska

Detaljer

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o.

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o. SMM RODA COMPANY d.o.o. BAŠTENSKI PROGRAM Proizvodnja creva obuhvata širok asortian proizvoda od plastike sa prieno u poljoprivredi / hortikulturi. Visok kvalitet creva po veoa konkurentni cenaa nas čini

Detaljer

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof.

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte u RH Izradba topografskih karata srednjih i sitnijih mjerila bila je prije osamostaljenja Republike Hrvatske u nadležnosti saveznih

Detaljer

ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA VODICA (pročišćeni tekst)

ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA VODICA (pročišćeni tekst) Na temelju članka 40. Statuta Grada Vodica ( Službeni vjesnik Šibensko -kninske županije, broj 09/09, 09/11-ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst i 05/15), članka 19. Poslovnika Gradskog vijeća Grada

Detaljer

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA 1. DOMAĆE PLATNE TRANSAKCIJE U DINARIMA (Ne obuhvataju transakcije plaćanja, naplate i prenosa u dinarima izmeďu rezidenata i nerezidenata, koje se izvršavaju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE PETROVA GORA ZA RAZDOBLJE GODINE

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE PETROVA GORA ZA RAZDOBLJE GODINE LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE PETROVA GORA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. GODINE Napomena: Sve navedeno u dokumentu ne predstavlja konačni tekst. Očekivano je kako će se nakon donošenja

Detaljer

Naručitelj projekta Agenciji za ruralni razvoj Istarske županije d.o.o. (AZRRI) Šetalište pazinske gimnazije 1, Pazin

Naručitelj projekta Agenciji za ruralni razvoj Istarske županije d.o.o. (AZRRI) Šetalište pazinske gimnazije 1, Pazin Naručitelj projekta Agenciji za ruralni razvoj Istarske županije d.o.o. (AZRRI) Šetalište pazinske gimnazije 1, 52000 Pazin Izvršitelj Sveučilište u Zagrebu :: Agronomski fakultet Zavod za upravu poljoprivrednog

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a 5 ZA RAZDOBLJE

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a 5 ZA RAZDOBLJE LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a 5 ZA RAZDOBLJE 2016.-2020. Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Podmjera 19.1. Pripremna pomoć

Detaljer

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU ROBA za potrebe HE Perućica po partijama kako slijedi:

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU ROBA za potrebe HE Perućica po partijama kako slijedi: OBRAZAC 3 Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić Broj iz evidencije postupaka javnih nabavki: 38/18 Redni broj iz Plana javnih nabavki: 32, 33, 34 i 36 Mjesto i datum: Nikšić, 22.03.2018.godine Na onovu člana

Detaljer

ODLUKA O DODJELI UGOVORA

ODLUKA O DODJELI UGOVORA ODLUKA O DODJELI UGOVORA I IME I ADRESA NARU IOCA Naru ilac: Republi ki fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore Adresa: Vaka urovi a bb Grad: Podgorica Telefon: + 382 20 404 106; 404 116; 404 156 Elektronska

Detaljer

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI OPŠTINSKI PLAN ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE OD POPLAVA Herceg Novi, mart 2014.godine 1 Izradu ovog dokumenta je finansijski i tehnički podržao GIZ Njemačka medjunarodna saradnja,

Detaljer

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister. Nynorsk/Bokmål

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister.  Nynorsk/Bokmål Eksamen 20.11.13 FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister Nynorsk/Bokmål Oppgåve 1 Skriv ein kort tekst på 4 5 setningar der du svarer på spørsmåla nedanfor. Skriv

Detaljer

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Lærerveiledning Bosnisk, 2. og 3. trinn Lærerveiledning Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Priručnik za učitelje Ispitivanje sposobnosti čitanja 2. i 3. razred na bosanskom jeziku 2013

Detaljer

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Tipovi datoteka Datoteke se mogu podeliti na binarne i tekstualne. Iako su na prvi pogled ova dva tipa veoma slična oni se suštinski razlikuju. Binarne

Detaljer

OPĆINA NOVI GOLUBOVEC

OPĆINA NOVI GOLUBOVEC Strana 2190 - Broj 22. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Ponedjeljak, 24. prosinca, 2007. KLASA:340-09/07-01/10 URBROJ:2113/02-02-07-2 Marija Bistrica, 03. prosinca 2007.godine NAČELNIK OPĆINE

Detaljer

Na temelju članka 20. Zakona o javnoj nabavi (N.N. 90/11) i članka 28. Statuta Doma zdravlja Đakovo ravnatelj Doma zdravlja Đakovo donosi:

Na temelju članka 20. Zakona o javnoj nabavi (N.N. 90/11) i članka 28. Statuta Doma zdravlja Đakovo ravnatelj Doma zdravlja Đakovo donosi: DOM ZDRAVLJA ĐAKOVO Petra Preradovića 2 31400 Đakovo Na temelju članka 20. Zakona o javnoj nabavi (N.N. 90/11) i članka 28. Statuta Doma zdravlja Đakovo ravnatelj Doma zdravlja Đakovo donosi: PLAN ZA 2013.

Detaljer

MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje

MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje MINIMARK stampac za industrijsko obelezavanje SISTEM 710141 MINIMARK + Markware (evropska verzija) 800975 Markware softver PRIBOR 710118 Kofer za transport stampaca 710257 Kofer za transport potrosnog

Detaljer

STRATEGIJA LAG ZRINSKA GORA- TUROPOLJE

STRATEGIJA LAG ZRINSKA GORA- TUROPOLJE STRATEGIJA 2014.-2020. LAG ZRINSKA GORA- TUROPOLJE WYG Savjetovanje d.o.o. Zagreb, ožujka 2016. Naručitelj: Izrađivač: LAG Zrinska gora - Turopolje WYG savjetovanje d.o.o. Ulica Grada Vukovara 269 G/IV,

Detaljer

DPU ZONE MONTE MULINI

DPU ZONE MONTE MULINI GRAD ROVINJ CITTA DI ROVIGNO DPU ZONE MONTE MULINI STUDIO 3LHD Rovinj, lipanj 2007. Županija: ISTARSKA Grad: ROVINJ Naziv prostornog plana: Detaljni plan uređenja zone Monte Mulini Program mjera za unapređenje

Detaljer

Lokalna razvojna strategija LAG-a Južna Istra

Lokalna razvojna strategija LAG-a Južna Istra Lokalna razvojna strategija LAG-a Južna Istra 2014.-2020. Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj,podmjera 19.1. Pripremna pomoć u okviru Mjere 19

Detaljer

nastri adesivi adhesive tape collection

nastri adesivi adhesive tape collection nastri adesivi adhesive tape collection Comet d.o.o. / Varaždinska 40c / 42220 Novi Marof. Hrvatska Tel: +385 42 408 500 / Fax: +385 42 408 510 / E-mail: comet@comet.hr GEKO KREP TRAKA BASIC GEKO KREP

Detaljer

STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI

STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI Izrada ove studije omogućena je podrškom američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj studije ne mora neophodno

Detaljer

STRATEGIJA I STRATEŠKO PLANIRANJE

STRATEGIJA I STRATEŠKO PLANIRANJE STRATEGIJA I STRATEŠKO PLANIRANJE prof.dr.sc. Zdenko Klepić 2.5.2015. 1 STRATEGIJA Strategus starogrčki jezik osoba sa visokim vojnim činom Do sredine 18. St. riječ strategija odnosila se na vojnu i političku

Detaljer

P R A V I L N I K O ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA URE AJE I SISTEME SA MJERNOM FUNKCIJOM

P R A V I L N I K O ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA URE AJE I SISTEME SA MJERNOM FUNKCIJOM 634. 12-29 22. 2013. Na osnovu lana 14 stav 4 Zakona o metrologiji ( Službeni list CG, broj 79/08 ) i lana 6 Zakona o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti ( Službeni list CG broj

Detaljer

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA POSTUPAK JAVNE NABAVKE ŠOPINGOM ZA NABAVKU USLUGA Ispitivanje električnih zaštita generatora, transformatora, 6kV razvoda

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA POSTUPAK JAVNE NABAVKE ŠOPINGOM ZA NABAVKU USLUGA Ispitivanje električnih zaštita generatora, transformatora, 6kV razvoda OBRAZAC 9 Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić Broj iz evidencije postupaka javnih nabavki: 20-00-1736 Redni broj iz Plana javnih nabavki : 143 Mjesto i datum: Nikšić, 26.04.2017. godine Na onovu člana

Detaljer

SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM...

SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM... 2 SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM... Table za pisanje sa kredom su najbolji način da ostavite željenu poruku Vašim posetiocima i gostima. Područja primene

Detaljer

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE EKOLOŠKE DOZVOLE

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE EKOLOŠKE DOZVOLE ZAHTJEV ZA IZDAVANJE EKOLOŠKE DOZVOLE ZA IZGRADNJU INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA U LUCI BRČKO I POVEZIVANJA SA ŽELJEZNIČKOM STANICOM BRČKO NOVO I ZONOM RADA I INDUSTRIJE Banja Luka, septembar 2012. godine

Detaljer

TRAKTORI za 2015.godinu

TRAKTORI za 2015.godinu 1 JP "VOJVODINAŠUME" Petrovaradin, Preradovićeva 2 Broj: 423/1 Dana: 30.06.2015. KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU DOBARA TRAKTORI za 2015.godinu U OTVORENOM POSTUPKU Redni broj javne nabavke: 50

Detaljer

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA POSTUPAK JAVNE NABAVKE ŠOPINGOM ZA NABAVKU KANCELARIJSKOG MATERIJALA

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA POSTUPAK JAVNE NABAVKE ŠOPINGOM ZA NABAVKU KANCELARIJSKOG MATERIJALA AKADEMIJA ZNANJA DOO, BUDVA Broj iz evidencije postupaka javnih nabavki: 581/5 Redni broj iz Plana javnih nabavki : 06 Mjesto i datum: Budva, 23.06.2017 Na onovu člana 54 stav 1 Zakona o javnim nabavkama

Detaljer

Prvi Hrvatski ruralni parlament Kako zadržati mlade u ruralnom prostoru?

Prvi Hrvatski ruralni parlament Kako zadržati mlade u ruralnom prostoru? Prvi Hrvatski ruralni parlament Kako zadržati mlade u ruralnom prostoru? Baranja, 2015. Što je to ruralni parlament? Posljednjih četvrt stoljeća jača spoznaja o tome da uspjeh ruralnog razvoja u velikoj

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE VIROVITIČKI PRSTEN ZA RAZDOBLJE

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE VIROVITIČKI PRSTEN ZA RAZDOBLJE LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE VIROVITIČKI PRSTEN ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. V6.0 OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Detaljer

KLASA: /18-01/07 URBROJ: 2103/ Bjelovar, 6. srpnja GRADSKO VIJEĆE GRADA BJELOVARA

KLASA: /18-01/07 URBROJ: 2103/ Bjelovar, 6. srpnja GRADSKO VIJEĆE GRADA BJELOVARA REPUBLIKA HRVATSKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA GRAD BJELOVAR GRADONAČELNIK KLASA: 810-01/18-01/07 URBROJ: 2103/01-01-18-3 Bjelovar, 6. srpnja 2018. GRADSKO VIJEĆE GRADA BJELOVARA PREDMET: Utvrđivanje

Detaljer

P R A V I L A ZA FUNKCIONISANJE DISTRIBUTIVNOG SISTEMA ELEKTRI NE ENERGIJE I. OSNOVNE ODREDBE

P R A V I L A ZA FUNKCIONISANJE DISTRIBUTIVNOG SISTEMA ELEKTRI NE ENERGIJE I. OSNOVNE ODREDBE Na osnovu lana 91 stava 1 Zakona o energetici ( Sl.list CG broj 28/10) i lana 52 Statuta Elektoprivrede Crne Gore AD Nikši, Odbor Direktora Društva, na IV sjednici održanoj dana 27.07.2012. godine, donio

Detaljer

Kako dostaviti logo. USBnet. Powered by

Kako dostaviti logo. USBnet. Powered by Kako dostaviti logo USBnet Powered by Sadržaj Sadržaj Upute za dostavljanje loga Vektorski dokumenti Bitmap dokumenti Tekst i fontovi Boje Dimenzije i površina loga 2 3 4 5 6 7 8 2 Upute za dostavu loga

Detaljer

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz Strukture Strukture Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik sastoji se od više komponenti komponente imaju identifikatore ne moraju biti istog tipa struktura se smatra jednim objektom

Detaljer

Br. 03/2006. Službene novine Grada Vodnjana Str. 46

Br. 03/2006. Službene novine Grada Vodnjana Str. 46 Br. 03/2006. Službene novine Grada Vodnjana Str. 46 Na temelju lanka 45a. Zakona o prostornom ure enju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), lanka 17. Uredbe o ure enju i zaštiti zašti enog obalnog

Detaljer

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU PRIMJENA OD GODINE

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU PRIMJENA OD GODINE CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU PRIMJENA OD. 7. 203. GODINE Zagreb, lipanj 203. godine STAVKA I UNIVERZALNA USLUGA 2. 25 PISMOVNA POŠILJKA 2.. 25 PISMO bez -a 25 do 50 g kom 7,60 252 iznad

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA

KONKURSNA DOKUMENTACIJA 1 JP "VOJVODINAŠUME"Petrovaradin ŠG Banat Pančevo Maksima Gorkog 24 Broj: 01-103/3 Dana: 06.12.2018. godine stranica:http://www.vojvodinasume.rs KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI

Detaljer

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PULA, Flanatika br.29, p.p.198 tel.052/352-155, fax: 052/352-154 KLASA: 400-01/17-01/06 URBROJ: 2163/1-06/6-17-16 Pula,

Detaljer

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U UNUTARNJEM PROMETU

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U UNUTARNJEM PROMETU CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U UNUTARNJEM PROMETU Vrijedi od.. 208. STAVKA I 24 UNIVERZALNA USLUGA. 24 PISMOVNA POŠILJKA.. 24 Pismo 24 do 50 g kom 3,0 242 iznad 50 g do 00 g kom 4,50 243 iznad 00 g do 250

Detaljer

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA

DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Mark Tven DO ŽIV LJA JI HAK L BE RI JA FI NA Nas lov ori gi na la Mark Twa in Adven tu res of Huc k le ber ry Finn 1884 Pre vod Je li sa ve ta Mar ko vić Beleška Ko po ku ša da na đe ne ku po bu du u ovom

Detaljer

Neprekidne funkcije nestandardni pristup

Neprekidne funkcije nestandardni pristup nestandardni pristup Predavanje u sklopu Teorije, metodike i povijesti infinitezimalnih računa fniksic@gmail.com PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu 10. veljače 2011. Ciljevi predavanja Ciljevi

Detaljer

III IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OGULINA

III IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OGULINA III IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OGULINA - RAZLIKOVNI TEKST URBAN DESIGN d.o.o. ZAGREB 1 URBAN DESIGN d.o.o. ZAGREB 2 NARUČITELJ VIJEĆE GRADA OGULINA PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA GRADONAČELNIK

Detaljer

Kantonalno javno komunalno preduzeće RAD d.o.o.

Kantonalno javno komunalno preduzeće RAD d.o.o. Kantonalno javno komunalno preduzeće RAD d.o.o. Paromlinska 57, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Telefon: 658-038, 616-101, 641-051, 710-270, 611-766; Fax: 656-812, 654-480, 643-966 E-mail: jkpradsa@bih.net.ba;

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI D O M ZDRAVLjA NIŠ Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 7-13/16 NABAVKA VODOVODNOG MATERIJALA ZA POTREBE RADA TEHNIČKE SLUŽBE DOMA ZDRAVLJA NIŠ NIŠ,

Detaljer

M-BOX INTELIGHT Inteligentno osvetljenje

M-BOX INTELIGHT Inteligentno osvetljenje INTELIGHT Inteligentno osvetljenje Regulatori osvetljenja UVOD Zašto koristiti regulatore osvetljenja? Smanjenje potrošnje električne energije kako u javnim tako i u privatnim zgradama postalo je tema

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI Broj: 0601 52/16 6 KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI NABAVKA USLUGA SERVISIRANJE I ODRŽAVANJE BIROTEHNIČKE OPREME, SA TONERIMA ZA POTREBE PRIRODNO MATEMATIČKOG FAKULTETA U NOVOM SADU

Detaljer

SLUŽBENO GLASILO GRADA VARAŽDINA S A D R Ž A J

SLUŽBENO GLASILO GRADA VARAŽDINA S A D R Ž A J ISSN 1334-3769 SLUŽBENO GLASILO GRADA VARAŽDINA 2011. BROJ: 2 Godina XVIII Varaždin, 25. siječnja 2011. List izlazi jedanput mjesečno i po potrebi S A D R Ž A J AKTI GRADSKOG VIJEĆA 9. Odluka o izmjenama

Detaljer

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU OBRAZAC 3 Doo Vodovod i kanalizacija Herceg Novi Broj iz evidencije postupaka javnih nabavki: 03(05-1081/16) Redni broj iz Plana javnih nabavki : 09 Mjesto i datum: Herceg Novi, 06.04.2016.g Na onovu člana

Detaljer

Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1

Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1 Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1 Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 2 IZDAVAČ: ZA IZDAVAČA: UREDNIK: RECENZENTI: LEKTOR I KOREKTOR: NASLOVNA STRANA: SLOG I PRELOM: ŠTAMPA: ZA ŠTAMPARIJU: TIRAŽ:

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU RADNIKA ŽELEZNICE SRBIJE Broj: 15-7/14-2 Dana: 21.05.2014. godine Beograd, Ul. Savska br. 23 KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA DOBARA POTROŠNOG MATERIJALA ZA APOTEKU I

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje 2014.-2020. MALIM KORACIMA DO SIGURNOG USPJEHA Plesmo 2017. KRATICE KORIŠTENE U TEKSTU ARKOD APPRRR CLLD DZS EPFRR ES EU ha HACCP HGK HZMO HZZ IPARD JLS LEADER

Detaljer

MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA JAVNA NABAVKA USLUGA PUTEM OTVORENOG POSTUPKA

MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA JAVNA NABAVKA USLUGA PUTEM OTVORENOG POSTUPKA Anex I MODEL STANDARDNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA UGOVORE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA JAVNA NABAVKA USLUGA PUTEM OTVORENOG POSTUPKA Usluge preventivnog i interventnog servisa vozila i nabavka rezervnih dijelova:

Detaljer

Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste. Strukture na jeziku C (2) Strukture na jeziku C (1)

Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste. Strukture na jeziku C (2) Strukture na jeziku C (1) Zadatak 1 strukture (C110) P2: Jedanaesta nedelja Strukture i liste Date su sledeće deklaracije: typedef int CeoBroj; typedef int *PokazivacNaCeoBroj; typedef int NizCelihBrojeva[100]; CeoBroj *pokaza;

Detaljer

PROGRAM POSLOVANJA PREDUZEĆA ZA GODINU

PROGRAM POSLOVANJA PREDUZEĆA ZA GODINU ЈАВНО КОМУНАЛНО ПРЕДУЗЕЋЕ СУБОТИЧКА ТОПЛАНА JAVNO KOMUNALNO PODUZEĆE SUBOTIČKA TOPLANA JAVNO KOMUNALNO PODUZEĆE SUBOTIČKA TOPLANA SZABADKAI TÁVFŰTŐMŰVEK KOMMUNÁLIS KÖZVÁLLALAT 24000 SUBOTICA, Segedinski

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje radna verzija

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje radna verzija LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA za razdoblje 2014.-2020. radna verzija MALIM KORACIMA DO SIGURNOG USPJEHA Lipik, 2016. KRATICE KORIŠTENE U TEKSTU ARKOD APPRRR CLLD DZS EPFRR ES EU ha HACCP HGK HZMO HZZ IPARD

Detaljer

DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI BROD Borovska 7. SLAVONSKI BROD

DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI BROD Borovska 7. SLAVONSKI BROD DOM ZDRAVLJA Na temelju članka 18. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi ( Narodne novine broj 90/11,83/13,143/13,13/14) i Pravilnika o provedbi nabave roba, usluga i radova na koju se ne primjenjuje Zakon

Detaljer

D O M ZDRAVLjA NIŠ. Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 7-18/18

D O M ZDRAVLjA NIŠ. Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 7-18/18 D O M ZDRAVLjA NIŠ Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 7-18/18 NABAVKA VODOVODNOG MATERIJALA ZA POTREBE RADA TEHNIČKE SLUŽBE DOMA ZDRAVLJA NIŠ NIŠ,

Detaljer

21000 SPLIT, POLJIČKA CESTA 32 tel.: 021 / , fax.: 021 / PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA OPĆINA KISTANJE

21000 SPLIT, POLJIČKA CESTA 32 tel.: 021 / , fax.: 021 / PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA OPĆINA KISTANJE 1. ALFA ATEST d.o.o. aa@alfa-atest.hr 21000 SPLIT, POLJIČKA CESTA 32 tel.: 021 / 270 506, fax.: 021 / 270 507 ZAŠTITA NA RADU INSPEKCIJA DIZALA ISPITIVANJA ZAŠTITA OKOLIŠA ZAŠTITA OD POŽARA PROCJENA UGROŽENOSTI

Detaljer

D O M Z D R A V LJ A N I Š

D O M Z D R A V LJ A N I Š D O M Z D R A V LJ A N I Š KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU SREDSTAVA ZA HIGIJENU U OTVORENOM POSTUPKU Javna nabavka 1-1-8/2014 NIŠ, mart, 2014. 1/43 Na osnovu čl. 32. i 61. Zakona o javnim nabavkama

Detaljer

Objektno orijentisano programiranje 2. Tipovi podataka u C#

Objektno orijentisano programiranje 2. Tipovi podataka u C# Objektno orijentisano programiranje 2 Klasifikacija tipova Osnovna podela na: vrednosne (value) tipove ukazane (reference) tipove Vrednosni tipovi: jednostavni tipovi (kao što su npr. byte, int, long,

Detaljer

E-18/10 - II NOSILAC PROJEKTA: MESTO: AD FABRIKA ŠEĆERA TE TO SENTA

E-18/10 - II NOSILAC PROJEKTA: MESTO: AD FABRIKA ŠEĆERA TE TO SENTA NOSILAC PROJEKTA: MESTO: AD FABRIKA ŠEĆERA TE TO SENTA NAZIV: STUDIJA O PROCENI UTICAJA ZATEČENOG STANJA KOMPLEKSA AD FABRIKA ŠEĆERA TE - TO SENTA NA ŽIVOTNU SREDINU IZMENA I DOPUNA BROJ PROJEKTA: E-18/10

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI NABAVKA AKUMULATORA I ELEKTROINSTALACIJA. Broj strana (33)

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI NABAVKA AKUMULATORA I ELEKTROINSTALACIJA. Broj strana (33) Naziv naručioca: JKP ČISTOĆA I ZELENILO Adresa: Beogradska 17, Zrenjanin Lice ovlašćeno za potpisivanje ugovora: Duško Zec, ing.poljoprivrede Internet stranica naručioca: www.jkpciz.co.rs Vrsta postupka:

Detaljer

Sustavi za rad u stvarnom vremenu

Sustavi za rad u stvarnom vremenu SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Skripta iz predmeta Sustavi za rad u stvarnom vremenu Leonardo Jelenković

Detaljer

Aktivnost. 12 Demontaža RRU jedinice kom 9 Zamjena neispravne RRU jedinice na stubu, postojećem nosaču (po komadu RRU 13 jedinice) kom 6

Aktivnost. 12 Demontaža RRU jedinice kom 9 Zamjena neispravne RRU jedinice na stubu, postojećem nosaču (po komadu RRU 13 jedinice) kom 6 Prilog 1 : Predmjer opreme i spisak lokacija do 50km Lokalni javni tender za izbor izvođača za pružanje usluga montaže novih kao i održavanja postojećih antenskih sistema za potrebe Crnogorskog Telekoma

Detaljer

Osiguranje kotlova i strojeva

Osiguranje kotlova i strojeva GE Insurance Solutions Bosnia Re Workshop Osiguranje kotlova i strojeva Markus Wittke Senior Loss Prevention Consultant GE GAP Services PREGLED GE Global Asset Protection Services Izvod iz osiguranja kotlova

Detaljer

K O N K U R SN A D O K U ME N T A C I J A R E Z E R V N I D E L O V I Z A I T S E R V I S

K O N K U R SN A D O K U ME N T A C I J A R E Z E R V N I D E L O V I Z A I T S E R V I S JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "BEOGRAD-PUT" ul. Dragoslava Srejovića br. 8a 11000 Beograd K O N K U R SN A D O K U ME N T A C I J A R E Z E R V N I D E L O V I Z A I T S E R V I S Redni broj postupka javne

Detaljer

Fitness centar SuperFit BIZNIS PLAN. Novi Sad, maj 2015.

Fitness centar SuperFit BIZNIS PLAN. Novi Sad, maj 2015. Fitness centar SuperFit BIZNIS PLAN Novi Sad, maj 2015. Ovaj primer biznis plana preuzet je sa portala MojBiznisPlan.com. Dozvoljena je neograničena upotreba ovog plana u edukativne svrhe ili kao osnove

Detaljer

UPUTSTVO MSV-F2 DN DN DN Slika 2. Slika 3. Slika 1. Slika 5 Slika 6. Slika 4 Slika 7. VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 1

UPUTSTVO MSV-F2 DN DN DN Slika 2. Slika 3. Slika 1. Slika 5 Slika 6. Slika 4 Slika 7. VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 1 UPUTSTVO MSV-F2 DN 50 300 DN 50-150 DN 200-300 Slika 2 Slika 1 Slika 3 5D 2D Slika 5 Slika 6 Slika 4 Slika 7 VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 1 DN 50 DN 65 DN 80 DN 100 2 VI.B1.B4.45 Danfoss 02/2007 DN 125

Detaljer

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU vodovodnog i kanalizacionog materijala i šaht poklopaca

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVKE ZA NABAVKU vodovodnog i kanalizacionog materijala i šaht poklopaca OBRAZAC 3 Doo Vodovod i kanalizacija Herceg Novi Broj iz evidencije postupaka javnih nabavki: 02(05-803/16 Redni broj iz Plana javnih nabavki : 07,15,18 Mjesto i datum: Herceg Novi, 22.03.2016.g Na onovu

Detaljer

D O M ZDRAVLjA NIŠ. Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 9-7/17

D O M ZDRAVLjA NIŠ. Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 9-7/17 D O M ZDRAVLjA NIŠ Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 9-7/17 JAVNA NABAVKA USLUGE SERVISIRANJA I ODRŽAVANJA NEMEDICINSKIH APARATA I OPREME NIŠ, maj

Detaljer

Pirot, jul 2013.godine

Pirot, jul 2013.godine OPŠTA BOLNICA PIROT Broj: 02-1777 09.07.2013. godine P I R O T KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI br. 11/2013 Nabavka usluga SERVISIRANJE MEDICINSKE OPREME - PO PARTIJAMA ZA POTREBE OPŠTE

Detaljer

Čujte naše glasove: Građani prije svega!

Čujte naše glasove: Građani prije svega! Čujte naše glasove: Građani prije svega! Europska konferencija samozastupnika 4. - 6.10.2013., Zagreb, Hrvatska Hotel Dubrovnik, Ljudevita Gaja 1, PP 246, 10000 Zagreb Program konferencije Uz podršku:

Detaljer

Uvod u Veb i Internet tehnologije HTML

Uvod u Veb i Internet tehnologije HTML Uvod u Veb i Internet tehnologije Filip Marić Vesna Marinković Filip Marić, Vesna Marinković Uvod u Veb i Internet tehnologije 1 / 49 Jezici za obeležavanje Pristupi kreiranju dokumenata Dva osnovna pristupa

Detaljer

INFORMACIJA O SUBJEKTIMA BANKARSKOG SISTEMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA STANJEM NA DAN GODINE

INFORMACIJA O SUBJEKTIMA BANKARSKOG SISTEMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA STANJEM NA DAN GODINE INFORMACIJA O SUBJEKTIMA BANKARSKOG SISTEMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA STANJEM NA DAN 31.03.2018. GODINE Sarajevo, juni/ lipanj 2018. godine IZDAVAČ AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Detaljer

Analizu stanja sustava civilne zaštite Općine Ivanska za godinu

Analizu stanja sustava civilne zaštite Općine Ivanska za godinu Na temelju članka 17. stavak 1., alineja 1. Zakona o sustavu civilne zaštite («Narodne novine» broj 82/15) i članka 32. Statuta Općine Ivanska (Službeni vjesnik, br.1/13 i11/13), Općinskog vijeće Općine

Detaljer

PEKARA ZLATNA PECIVA BIZNIS PLAN. - proizvodnja hljeba i peciva - Sarajevo, januar 2014.

PEKARA ZLATNA PECIVA BIZNIS PLAN. - proizvodnja hljeba i peciva - Sarajevo, januar 2014. PEKARA ZLATNA PECIVA BIZNIS PLAN - proizvodnja hljeba i peciva - Sarajevo, januar 2014. Ovaj primjer biznis plana preuzet je sa portala MojBiznisPlan.com. Dozvoljena je neograničena upotreba ovog plana

Detaljer

Primena računara u fizičkoj hemiji. Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović

Primena računara u fizičkoj hemiji. Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović Primena računara u fizičkoj hemiji Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović Literatura i ispit: Literatura: 1. Predavanja 2. Internet 3. Knjige Ocenjivanje 1. aktivnost u toku predavanja

Detaljer

LIST GRADA BEOGRADA GENERALNI PLAN BEOGRADA Godina XLVII Broj oktobar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA GENERALNI PLAN BEOGRADA Godina XLVII Broj oktobar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVII Broj 27 15. oktobar 2003. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 22. septembra 2003. godine, na osnovu ~l. 36. i 54.

Detaljer

SKUP[TINA OP[TINE PETROVAC. AD ZA PLANIRAWE, PROJEKTOVAWE AOP I "INFOPLAN" ARAN\ELOVAC, Aran elovac, Kraqa Petra I br.

SKUP[TINA OP[TINE PETROVAC. AD ZA PLANIRAWE, PROJEKTOVAWE AOP I INFOPLAN ARAN\ELOVAC, Aran elovac, Kraqa Petra I br. PREDMET: GENERALNI PLAN "PETROVAC 2026" NARU^ILAC: SKUP[TINA OP[TINE PETROVAC OBRA\IVA^: AD ZA PLANIRAWE, PROJEKTOVAWE AOP I IN@EWERING "INFOPLAN" ARAN\ELOVAC, 34300 Aran elovac, Kraqa Petra I br. 29 RUKOVODILAC

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE FRANKOPAN

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE FRANKOPAN V10.0 LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE FRANKOPAN 2014-2020 Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj, Podmjera 19.1. Pripremna

Detaljer

INFORMACIJA O BANKARSKOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE godine

INFORMACIJA O BANKARSKOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE godine BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE INFORMACIJA O BANKARSKOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 30. 09. 2017. godine Sarajevo, novembar

Detaljer

Likovna umjetnost umjetnost, matematika i algoritmi

Likovna umjetnost umjetnost, matematika i algoritmi Likovna umjetnost, matematika i algoritmi Vlatko Čerić Sadržaj Kratak pregled povijesti veze umjetnosti i matematike Matematika i računalna tehnologija u likovnoj umjetnosti Algoritamska umjetnost Neki

Detaljer

Život na selu. CL Country Living (1946) Ellen G. White

Život na selu. CL Country Living (1946) Ellen G. White 1 Život na selu CL Country Living (1946) Ellen G. White 2 Autor: Ellen G. White ŽIVOT NA SELU Naslov originala: Country Living Urednik: Borislav Subotin Preveo sa engleskog: Borislav Subotin Istina Ministry,

Detaljer

Činjenice o hepatitisu A, B i C i o tome kako izbjeći zarazu

Činjenice o hepatitisu A, B i C i o tome kako izbjeći zarazu Činjenice o hepatitisu A, B i C i o tome kako izbjeći zarazu Fakta om hepatitt A, B og C og om hvordan du unngår smitte Bosnisk/kroatisk/serbisk/norsk Hva er hepatitt? Hepatitt betyr betennelse i leveren.

Detaljer

Činjenice o HIV u i aidsu

Činjenice o HIV u i aidsu Činjenice o HIV u i aidsu Bosnisk/kroatisk/serbisk/norsk Fakta om hiv og aids Aids er en alvorlig sykdom som siden begynnelsen av 1980-tallet har spredd seg over hele verden. Aids skyldes et virus, hiv,

Detaljer

ZAKON O REPUBLIČKIM ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA

ZAKON O REPUBLIČKIM ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs ZAKON O REPUBLIČKIM ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA ("Sl. glasnik RS", br. 43/2003, 51/2003 - ispr., 61/2005, 101/2005 - dr. zakon, 5/2009,

Detaljer

VOLKSWAGEN Golf V (1K) V TDi (AZV) Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje

VOLKSWAGEN Golf V (1K) V TDi (AZV) Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje VOLKSWAGEN Golf V (1K) 2.0 16V TDi (AZV) 01.2004-01.2009 Motor -> Priručnik za popravak -> Remen razvodnog mehanizma: uklanjanje/postavljanje 4.2.2016. Upozorenja i preporuke Osim ako nije drugačije savjetovano

Detaljer

Kantonalno javno komunalno preduzeće RAD d.o.o.

Kantonalno javno komunalno preduzeće RAD d.o.o. Kantonalno javno komunalno preduzeće RAD d.o.o. Paromlinska 57, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Telefon: 658-038, 616-101, 641-051, 710-270, 611-766; Fax: 656-812, 654-480, 643-966 E-mail: jkpradsa@bih.net.ba;

Detaljer