S NJIMA SVAKAKO NA ZAPAD! Razgovarao: Robert Urli}

Transkript

1 VELIKI POVRATAK JINXA/DESET GODINA BEZ NATKA DEV^I]A/HRVAT SKA GLAZBA U OSORU/XV. VE^ERI ANTUNA DOBRONI]A/FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE SPLIT '07/ 10. FESTIVAL DALMATINSKE [ANSONE/SVE^ANOSTI KAJKAVSKE POPEVKE/CD IZLOG NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 146 RUJAN CIJENA 20 kn ISSN CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS Razgovor s Gordanom Muratovi}em Cocom povodom ponovnog okup lja nja Jinxa S NJIMA SVAKAKO NA ZAPAD! Razgovarao: Robert Urli} Nakon {est godina izbiva nja, Jinxi, jedna od najzna~ajnijih pop skupina u Hrvat skoj tijekom zad njih desetak godina, ponov - no su na sceni {to je, s obzirom na sta - nje na{e glazbene scene, jedna od naj - ljep{ih i najbo ljih ovogodi{ njih glaz - benih vijes ti. Nisu se vra ti li tek da bi odr`ali nekoliko povratni~kih koncerata, svirali stare stvari i ubirali plodove minulog rada. Poznavaju}i Cocu, kod njega ne ide tako. Iako su se za nastavak surad nje dogovorili prije gotovo osamnaest mjeseci, dr`ali su to u tajnosti, vje`baju}i i pripremaju}i novi materijal i tek kad su poslo`ili sve kockice, kada su osjetili da su spremni, objavili su: ponovo smo zajedno i imamo novi album Na zapadu. Album se pojavio sredinom lip nja i prema o~ekiva njima s razlogom je postao najtra`eniji hrvat ski glazbeni projekt. Coco, Yaya, Berko, Mr. Goody i Pavlica uz novoga ~lana, basista Adama Matija {evi}a, po nov no su u pogonu, sjajni, spremni pru`iti nam jo{ puno glazbenog u`itka, a u to smo se mogli uvjeriti ve} na prvom koncertu u zagreba~koj Tvornici. Ne sje}am se kad sam na jednom doma}em koncertu osjetio toliko pozitivnih vibracija, sre}e zbog ponovnog susreta, dobre svirke. Pri~a je krenula da lje, a prva s - ljede}a postaja bila je Dubrovnik, gdje smo porazgovarali s autorom, gitaristom i guruom Jinxa Gordanom Muratovi}em Cocom. Je li ovdje u Dubrovniku prevladao lokalpatriotizam s obzirom da ste iz Grada? Raspored turneje nismo radili mi, pa ne mogu re}i da smo namjestili Du - brov nik. Ali bilo mi je posebno drago, jer mislim da je dubrova~ka publika dobar test. Zahtjev nija je i stro`a i drago mi je da smo dobro pro {li. Ne mislim da nas zbog toga {to smo Berko i ja iz Dubrovnika do`iv ljavaju druk ~ije nego u ostalim gradovima. (nastav lja se na str. 3) CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

2 2 UVUDNIK UVODNIK UVUDNIK UVUDNIK UVUDNIK UVUDNIK UVUDNIK UVUDNIK UVUDNIK UVUDNIK UVUDNIK NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE PO[TOVANI ^ITATE LJI CANTUSA! Hrvat sko je dru{tvo skladate lja po~et - kom rujna pokrenulo svoju osvje `e - nu internet sku stranicu Kroz ve}i broj tema: O nama, ^lanovi, Manifestacije, Novine Cantus, ZAMP, Cantus d.o.o i Na{e teme redovito }emo vas izvje{ - tavati o aktivnostima Dru{tva i nje govih ~lanova, a dostupne su i informacije koje }e vam olak{ati obav lja nje posla ili pomo}i u prikupljanju podataka. Na stranici Novine Cantus mo`ete se upoznati s op}im podacima o glasilu Dru{tva i pro~itati ~lanke iz prethodnih brojeva jer su na toj stranici dostupne u PDF formatu po~ev{i od broja 139. Osim toga, od ovoga }e mjeseca na stranci Dru{tva biti dostupni i ~lanci koji zbog ograni~enog prostora ne mogu biti objav ljeni u novinama, a svojom kvalitetom ili aktualno{}u zaslu`uju va{u pa` nju, te cjelovite verzije tekstova koje u novinama mogu biti objav ljene tek djelomi~no. Tako ve} sada na internet skoj stranici mo`ete pro~itati cjeloviti razgovor s dr. Bojanom Buji}em te ~lanke o osnutku Sredi{ njega hrvat skog fonoarhiva i deset godina rada Hrvat skoga dru{tva glazbenih teoreti~ara. U novom broju novina Cantus bi lje`imo me unarodne uspjehe, zatim prizna nja i nagrade hrvat skim glazbenim umjetnicima, izvje{tavamo o zastup ljenosti i kvaliteti hrvat ske glazbe na ljetnim priredbama, prisje}amo se zaslu`nih skladate lja i inter pre - ta poput Natka Dev~i}a, Antuna Dobroni}a i Josipa Ka{mana, slavimo glazbu prerano preminulih Zdenka Ru nji}a i Kre{imira Bla`evi}a, donosimo razgovor s Gordanom Muratovi}em Cocom koji govori o po vrat - ku skupine Jinx na scenu, izvje{ ta va mo o no - vi tetima na{e di skografije i jo{ mnogo toga. Davor Hrvoj, urednik Mi ljenko Grgi} jedan od dobitnika Nagrade Grada Splita Komisija za dodjelu javnih prizna nja Grada Splita ove je godine odlu~ila dodijeliti pet nagrada za `ivotno djelo, tri osobne te ~etiri skupne nagrade. Jedan od dobitnika osobne nagrade je i split ski muzikolog, glazbeni pisac, pedagog i kulturni djelatnik dr. Mi ljenko Grgi}. Dekan umjetni~ke akademije u Splitu i umjetni~ki ravnate lj Festivala dalmatin skih klapa Omi{, Mi ljenko Grgi} dobitnik je brojnih nagrada i prizna nja te ~lan Hrvat skog muzikolo{kog dru{tva i Hrvat skog dru{tva skladate lja. Nagrade su laureatima dodije ljene u povodu proslave Dana grada u Hrvat skom narodnom kazali{tu u Splitu. (B.P.) Ivan Repu{i} dobitnik nagrade Orlando za najbo lje glazbeno ostvarenje Nagrada Orlando Hrvatske radiotelevizije za najbo lje glazbeno ostvare - nje na 58. Dubrova~kim ljetnim igrama dodije ljena je dirigentu Ivanu Repu{i}u za ravna nje koncertima Dubrova~kog simfonij skog orkestra i laureata ovogodi{njeg me unarodnog natjecanja P. I. ^ajkov ski te Zadar skoga komornog orkestra i violinista Stefana Milenkovi}a odr`anima u atriju Kne`eva dvora. Stru~ni sud u sastavu Mario Polzer (predsjednik), Ileana Grazio i Vladimir First jednoglasno je odlu~io nagradu dodijeliti mladom dirigentu Repu{i}u koji je prema njihovu mi{ lje nju»... pokazao visoko umije}e i izrazitu senzibilnost prepoznava nja glazbenog tkiva...«te je»ostavio dojam respektabilna glazbenika pred kojim je bogata umjetni~ka karijera.«(b.p.) IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IZ SKLADATELJSKE RADIONICE IN MEMORIAM IN MEMORIAM Nakon kratke, galopiraju}e bo - les ti Maja Papandopulo Mija~ preminula je 10. rujna u zagreba~koj bolnici Rebro. Tu`nom ispra}aju pokojnice na Krematoriju 14. rujna bili su nazo~ni, uz o`alo{}enu obite lj, mnogobrojni prijate lji cijeli glazbeni Zagreb sastao se da joj oda posljednji znak pa`nje. Poliglot izuzetne memorije K}i akademika Borisa Papandopula i proslav ljene operne pjeva~ice Jane Puleve, udovica uglednog basa Ante U povodu smrti Maje Papandopulo Mija~ Pi{e: Dr. Zdenka Weber Napustila nas je osoba koja je kao rijetko tko u hrvat skoj glazbenoj sredini zra~ila onom prepoznatom toplinom {arma koji glazba daruje svojim zaljubljenicima. Mija~a, pridru`ila se Maja Papandopulo Mija~ svojim vo ljenima na zad njoj postaji ovozemaljskog ljudskog `ivota. Ro ena u Sarajevu 1. svib nja oti{la je Maja prerano za svako poima nje pravednosti vje~ne izmjene u borbi `ivota i smrti. Napustila nas je osoba koja je kao rijetko tko u hrvat skoj glazbenoj sredini zra~ila onom prepoznatom toplinom {arma koji glazba daruje svojim za ljub - ljenicima. Od najranijeg djeti njstva provedenog uz rodite lje u Rijeci, gdje je u HNK Ivan pl. Zajc njezin otac obav ljao zahtjevnu fun - kciju ravnate lja Opere, a maj ka pjevala glavne uloge, bila je Maja sastavni dio hrvat ske glazbene kulture i to je ostala do svojeg pos - ljed njeg dana. U vlastitoj se karijeri posve}ivala glazbi lak{eg `anra i ostvarila broj - ne nastupe, posebice u dr `a - vama biv{eg Sovjet skog Sa - ve za, a pos ljed njih je godina bila i vjerna pratite ljica Don skih kozaka s kojima je gostovala di ljem Europe. Kao poliglot izuzetne me - mo rije bila je uvijek tra`eni vodite lj glazbenih programa, osobito prisutna na opatij - skoj Ljetnoj pozornici i na Histria festivalu u Puli. Iako je glazba velikana Bo - risa Papandopula nezaobilazna sastavnica repertoara hrvat skih solista i ansamba - la, zalagala se Maja Papandopulo Mija~ izuzetnom energijom za promica nje i o~u - va nje te preva`ne ostav{tine pohraniv{i njezin glavni dio u arhivu Hrvat skoga glazbenog zavoda. Svijest o zna~aju vrijednog naslije a, kao potomak uglednih obite lji Strozzi i Papandopulo, pratila je Maju tijekom cijelog `i - vota i njezin stan u Opatiji ~uva jo{ mnoge vrijednosti koje va lja dostojno plu}ima«u pro{loj godini, posve}enoj 100. ob - ljetnici ro e nja maestra Borisa Papandopula, Maja je nevjerojatnom energijom pratila svaki od koncerata, sakup ljala not - ne materijale i snimke, sudjelovala u pripremi izuzetno uspjele praizvedbe ba - leta Maestro u HNK u Zagrebu. Kada je bilo {to zapelo, glazbenici su se njoj obra - }ali i ona je uvijek iznalazila pravo rje{e - nje. Uz sve te poslove va`ne za javni `ivot, Maja je s velikom ljubav lju pomagala k}erki Ani koja joj je podarila unuka Dominika. Posebna pak zna~ajka njezina izuzetnog karaktera ogledala se u kontaktima s ~lanovima u`e obite lji te s mnogobrojnim prijate ljima. Rijetko tko je spo so - ban na uvijek srda~an na~in susretati svoje suvremenike kako je to ~inila Maja. Uvijek spremna pomo}i, uvijek iskreno zainteresirana za svojeg sugovornika, stjecala je Maja prijate lje gdje god se pojavila. A imala je i poseban dar za okup lja nje, trajno `e ljna da i njezini bli` nji, dugogodi{ nja prijate ljica Edita Ambrozi, tatina udovica Zdenka Papandopulo, {ogorica Ljerka Papandopulo i niz drugih bli skih osoba, mogu u`ivati u glazbenim zbiva njima koja je ona sama s izuzetnom pa` njom pratila. Komunikativna i uvijek srda~na, `ivjela je Maja intenzivno i punim plu}ima na relaciji Opatija Zagreb, uvijek nazo~na tamo gdje se doga alo ne{to vezano uz glazbu njezina oca. A pratila je i stva ra la{ - tvo svih drugih hrvat skih skladate lja i nastupe glazbenih umjetnika, uvijek zainteresirana za doga a nja na glazbenoj sceni. U hrvat skom glazbenom `ivotu svima }e nedostajati jedinstvena, nepre`a ljena Maja Papandopulo Mija~. Urna pokojnice polo`ena je, uz rodite lje, na Grad skom grob - lju u Opatiji. PRAIZVEDBA KLAVIRSKOG KVINTETA PATER NOSTER NIKOLE GLASSLA Pi{e: Ana Vidi} Na program svojega drugog koncerta u ovogodi{ njem ciklusu ^etiri godi{ nja doba Guda~ki kvartet Rucner uvrstio je i jedno novo djelo hrvat skog autora, Pater Noster Nikole Glassla, izvev{i ga uz gosta, makedon skog pijanista Nikolu Pa skalova, 13. lip nja u Hrvat skom glazbenom zavodu. Skladate lj, ro en godine u Budimpe{ti, preselio se s obite lji iz Ma ar ske zbog o~eva anga`mana u osje~koj Operi, gdje je poha ao grad sku glazbenu {kolu. Kao ~etrnaestogodi{ njak stigao je u Zagreb i tu se upisao u privatnu glazbenu {kolu Elly Ba{i}, da bi upisao kompoziciju na Muzi~koj akademiji. UMRLA LJILJANA MOLNAR-TALAJI] Kao glazbenik bavio se razli~itim poslovima, primjerice svirao je po terasama i kavanama. Studij kompozicije dovr{io je u razredu Stjepana [uleka, nakon ~ega je odmah anga`iran kao pijanist i asistent Milana Horvata, {efa dirigenta Zagreba~ke filharmonije. Godine Glassl je oti{ao u Njema~ku poku{av{i se vi{e posvetiti skla - da nju. Tamo je, me u ostalima, sura i vao s uglednim radio stanicama i orkestrima, te je kao komorni glazbenik snimio nekoliko nosa~a zvuka. Iako je umirov ljen, Glassl i da lje sklada, pa je tako svoje novo djelo napisao za klavir i guda~ki kvartet. Nazvav{i ga latin skim imenom Pater Noster, kvintet je oblikovao u ~etiri stavka. U prvome Moderato religioso i u zak lju~nome Moderato solenne guda~i i glasovir u ravnopravnom su odnosu, dok u drugom stavku In modo di toccata guda~ki instrumenti predstav ljaju samo harmonij ski kostur kojemu je klavir dekorativna varijacija. Djelo romanti~ar - skog zvu~a nja i ugo aja, u ~vrstim okvirima tonaliteta, autor je oblikovao prema svojemu vi e nju molitve ~iji naslov nosi jednostavnim i spontanim harmonij skim raz - vo jem po uzoru na spontanost iskrene mo - lit ve, ali i ponekim iznena e njem poput spaja nja vrlo uda ljenih harmonija. Skladba zavr{ava u D duru, koji je prema skladate - lju»vje~nost, potpuna predaja sudbini te prostorna i vremen ska be skona~nost«. Operna diva Ljiljana Molnar Talaji} umrla je nakon kratke bolesti u Bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu u posljednjim minutama ponedjeljka 17. rujna. Jedna od najve}ih hrvatskih opernih umjetnica i dugogodi{nja profesorica na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, ro ena je 30. prosinca u Bosanskom Brodu. Debitirala je kao Grofica u Mozartovu Figarovom piru jo{ za studija na sarajevskoj Akademiji, potom je od do bila ~lanica sarajevske Opere, a od do prvakinja zagreba~ke Opere. Taj posljednji veliki verdijanski glas, kako ju je nedavno nazvao urednik opere na Austrijskom radiju, Gottfried Cervenka, pro~uo se svijetom nakon spektakularne produkcije Aide pod ravnanjem Zubina Mehte u Firenci, na festivalu Maggio Musicale Fiorentino godine. Uslijedili su nastupi u Be~koj dr`avnoj operi, milanskoj Scali, londonskom Covent Gardenu i njujor{kom Metropolitanu s nezaboravnim ulogama Verdijevih i Puccinijevih heroina. Hrvatska je glazba pamti po povijesnim interpretacijama Jelene i Eve u Zaj~evu Zrinskom te \ule u Gotov~evu Eri. (JH) IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Maja Saboli} / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, Zagreb / E mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS a besplatno), ISSN

3 3 FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI 42. festival kajkav skih popevki Krapina SUVREMENO RUHO SVE^ANOSTI KAJKAVSKIH POPEVKI Pi{e: Dalibor Paulik O vogodi{ nji Tjedan kajkav ske kulture odr`an od 6. do 8. rujna, jedna od najve}ih tradicionalnih rujan skih svetkovina u sjevernoj Hrvat skoj, zavr{nicu je imao 8. rujna Sve~anostima kajkav skih popevki, koje organizira Dru{tvo za kajkav sko kulturno stvarala{tvo Krapina. Nakon dje~jeg festivala Kaj u rije~i, pjesmi, slici i plesu, recitala stihova pjesnika koji pi{u na kajkav skom, znanstvenog skupa Kajkav ski jezik, knji`evnost i kultura kroz sto lje}a, ~etrdesetdvogodi{ nju tradiciju Festivala potvrdila je retrospektivna ve~er kantautora Arsena Dedi}a, jednoga od najuglednijih skladate lja koji su dali doprinos promica nju kajkav ske popevke. Uz simpati~nu i nenamet ljivu najavu samog autora, izvedeno je dvadeset popevki koje su napisane isk lju~ivo za Krapin ski festival u razdob lju od do godine. Izvo a~e je pratio Festival ski orkestar HRT a pod ravna - njem Stjepana Miha ljinca i Josipa Cvitanovi}a, a nastupili su Arsen Dedi}, Gabi Novak, Danijela Pintari}, Barbara Othman, Bojan Kodri~, Branko Ov~ari}, Ivica Bobinec, Suzana ^e{ njaj, Ivana Trogrli} i Kvartet Gubec. Redala se tako pjesmarica Dedi}eva, nastala na stihove Dragutina Dom - jani}a, Drage Britvi}a, An~ice Koprek, Ladislava Radeka, Jure Stu bi ~anca, a svi izvo a~i zajedno su zapjevali kultnu popevku Fala Vlahe Pa ljetka na Domjani}eve stihove. Ponovo su zazvu~ale antologij ske Dugo me ni bilo (1971.), Lehka nojca (1973.), Sam jena je (1982.) u Arsenovoj izvedbi, Podraga{ lasi (1973.), Kmica (1976.), [estin ske ambrele (1990.), Oko jene hi`e navek fti~i lete (1980.) u interpretaciji Gabi, a zajedno su otpjevali i Gdo ti je rekel (1984.), Fali{ mi (1991.). Danijela Pintari} po prvi put je otpjevala Napali lampu za spomenek (1983.) i Fergismajniht (1984.), a publiku je razgalila i instrumentalna obrada popevke Jo{ va njku{i na te di{iju (1981.) u izvedbi klarinetista Branka Ov~ari}a. Bojan Kodri~ podsjetio je na Angelu{ (1972.), a Barbara Othman na popevku Doma (2005.), pos ljed nju Dedi}evu krapin sku surad nju s preminulim Dragom Britvi}em, vjerojatno najve}im pjesnikom novouglazb ljene kajkav ske popevke. Croatia Records izdala je CD s ovim popevkama. Evergreene kajkav ske popevke zanim ljivo je usporediti sa sedamnaest novih koje su se na{le i na CD u spomenutog di skografa. Od pro{le godine umjetni~ko ravnate ljstvo krapin skih Sve~anosti preuzeo je Josip Cvitanovi} najav ljuju}i suvremenije ruho, kako u autor skom i izvo a~kom smislu, tako i u sma njenom i osuvreme njenom orkestralnom korpusu, uz nagla{eniju ulogu ritam sekcije te diskretniji zvuk guda~a i tamburica. Ove je godine to bo lje uspjelo zahva ljuju}i preure enoj festival skoj dvorani i kvalitetnijem zvuku popevki. Festival ska pjesmarica zapo~ela je `ivom popevkom [pancir fest (S. Doro - njga, R. Stlinovi}, J. Cvitanovi}) koju je izveo Pero Rogan, a zatim je Barbara Othman uvjer ljivo otpjevala Krapina, Krapina Fedora Kopse u aran`manu Stjepana Miha ljinca, osvojiv{i tre}u nagradu stru~nog `irija (S. Kalogjera, M. Tomasovi}, D. Mesar, N. Mikac, Z. Hr{ak, K. Gregurovi}). ^uli smo i dva nova uglazb lje nja Domjani}evih stihova, A. Kabi ljo je skladao ^e i krova ni, koju je izveo i skusni \ani Stipani~ev, a Daj ruku S. Cvije (arr. T. Eterovi}) otpjevali su mladi Antonija Besednik i Antonio Mari~evi}. Ljubavnu, pjevnu popevku Ak se jemput vrne{ meni (D. Paulik, R. Novina, T. Eterovi}) nadahnuto je otpjevao \uka ^ai}, dok su Stjepan Jer{ek [tef i zbor Ilirci izveli Popevku v popevki (V. Crnek, Z. Crnec, J. Cvitanovi}), za koju je autor stihova Zlatko Crnec dobio nagradu stru~nog `irija. Oktet Kaj izveo je Jo{ imam jenu `e lju (R. Suhodol~an, Z. Marku lj), debitant, popularni Vinko Coce Magdalenu (T. Eterovi}, D. Kova~i}ek) kojom je razgalio krapin sku publiku, a Lea Buli} izvela je hitov sku Ruda (B. Fo~i}, Z. Dvor`ak). Vi{ nja Korbar potvrdila je svoju interpretativnu zrelost u Se nje jene mladosti (A. Dobri} Jela~a, R. Novina, S. Miha ljinec). Prvi je put na Festivalu nastupio i Ivo Pattiera izvode}i duhovitu popevku Dotepenec (A. Dedi}, N. Zuban, A. Dedi}). Jacques Houdek istaknuo je svoju specifi~nu interpretaciju u No}as ti nosim srce i du{u osvojiv{i autorima Kre{imiru Hercegu, Zlatku Crnecu i Josipu Cvitanovi}u drugu nagradu stru~nog i bandisti na osebujan su na~in izveli Dok pred oltar stane ona (V. Ko~i{ Zec, L. Baksa ^e~i, M. [venda), Ksenija Erker je otpjevala nje`nu Leta letiju (H. Hegedu{i}, Lj. [eme{), a Marko Novosel `ivu Zagor sku veselicu (E. Fliser, M. Dole`al, S. Miha ljinec). Nagradu publike osvojila je ritmi~na popevka Puca je bela Zrinka Tuti}a ljka Pavi~i}a u aran`manu Josipa Cvitanovi}a, zahva ljuju}i i izvedbi doma}ih snaga Kvarteta Gubec. Ove je godine pobjednik Sve~anosti prvonagra ena popevka stru~nog `irija Jo{ o tebi se njam, balada Mirjane Pospi{ (arr. J. Cvitanovi}) u sigurnoj i uvjer ljivoj interpretaciji Danijele Pintari}. Uz interprete zna~ajan doprinos zvuku popevki dao je i Festival ski orkestar HRT a pod ravna njem Pere Gotovca, Sini{e Leopolda, Zlatka Dvor`aka, Viktora Crneka i Josipa Cvitanovi}a. Suvremeno ruho novih kajkav skih popevki pretvara manifestaciju u festival zabavne glazbe ~ija je namjera ulazak u krug probranih festival skih doga a - nja, kojemu kao identitet i poveznica s pro{lo{}u ostaje ponajprije uglazb - ljena kajkav ska rije~. RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI Razgovor s Gordanom Muratovi}em Cocom povodom ponovnog okup lja nja Jinxa S NJIMA SVAKAKO NA ZAPAD! Razgovarao: Robert Urli} (nastavak sa str.1) Kako je ponovno biti na pozornici? Ja sam, kao i ostali dio ekipe, bio stra{no nervozan. Nije nam bilo svejedno nakon {est godina iza}i pred publiku. Bili smo svjesni da moramo biti pravi i to nas je mo`da malo sputalo na po~etku, ali kako je vrijeme odmicalo toga je nestajalo i bili smo sve opu{teniji, a samim tim i bo lji. Na tom smo prvom koncertu bili solidni. Nismo mi velike i stare zvijezde da bi samim izla skom na binu izazvali euforiju, a kako }e{ odsvirati koncert nije bitno. Nama je to bilo vrlo bitno, bojali smo se gre{aka i to je bio glavni razlog nervoze i treme. Jesu li taj uteg postav ljali i prethodni uspjesi, albumi i pjesme, koje su podjednako hvalili i publika i kritika? Odlu~ili smo se za nastavak rada, nije ovo samo comeback zbog svirke. Jinxi `ele raditi nove pjesme, novu glazbu, ono {to nas sad fura. Naravno da }e se novi materijal i neki budu}i uspo re - ivati s prija{ njim albumima, ali volio bih da nas gledaju kroz ne{to {to smo sada, kroz pjesme koje su nastale prije nekoliko mjeseci, a ne prije desetak godina. Ne bje`im od njih, nikako, to su sve Jinxi, samo smo sada stariji i zreliji. Upravo je na koncertu u Zagrebu bilo zanim ljivo vidjeti i ~uti da publika osim prija{ njih hitova zna i rije~i novih pjesama, a album se pojavio samo desetak dana ranije. To je ono {to nas je najvi{e iznenadilo i razveselilo. To je onaj feedback publike koji nam je pokazao da i ovo novo {to radimo ima smisla i to nam je puno va`nije od onoga starog, barem u ovom trenutku. Kao autor materijala na albumu, kao i na prethodnima, sla`e{ li se s konstatacijom da je ovo va{ najzreliji i najujedna~eniji album? Svatko }e to do`ivjeti na svoj na~in. Mislim da sam HRVAT SKO GLAZBENO STVARALA[TVO NA 58. DUBROVA^KIM LJETNIM IGRAMA Atrijem Kne`eva dvora i tvr avom Revelin proteklog su srp nja i kolovoza prodefilirali brojni vrhun - ski hrvat ski i svjet ski glazbenici, me u kojima violinistica Midori i pijanist Charles Abramovich, sopranistica Inva Mula, gitaristica Xuefei Yang, violinisti Vadim Rjepin, Gidon Kremer, Stefan Milenkovi}, te dirigenti Krzysztof Penderecki i George Pehlivanian. Zastup ljenost hrvat ske glazbe na ovogodi{ njim Dubrova~kim ljetnim igrama mogla bi se opisati zadovo ljavaju}om, a nacionalno se glazbeno stvarala{tvo u podjednakoj mjeri na{lo na programima hrvat skih i inozemnih umjetnika. Ansambl Sinfonietta Cracovia pod vodstvom ovogodi{ njeg biennal skog gosta Krzysztofa Pendereckog izvela je Preobrazbe za orkestar Dubravka Detonija, skladbu nastalu godine, koju je dvije godine kasnije praizveo Simfonij ski orkestar RTZ pod vodstvom Pavla De{pa lja. Ansambl Lado predstavio je Kalvariju, oratorij za sole, mu{ki, `en ski i mje{oviti zbor, a udara ljka{ Igor Le{nik i orgu lja{ Mario Penzar, koji ~ine Duo Attaccantilena, izveli su Le{nikovu Uskrsnu tokatu za udara ljke i orgu lje. Dubrova~ki gitar ski trio, u sastavu Ante Skaramuca, Frano Matu{i} i Maroje Br~i}, na koncertu u atriju Kne`eva dvora izveo je Uvertiru (8. simfoniju) u G duru Luke Sorko~evi}a i skladbu Hommage a Sorko~evi} Nik{e Njiri}a. To djelo, napisano za dubrova~ki komorni sastav Collegium musicum, skladate lj je obradio godine za trio gitara, a Dubrova~ki gitar ski trio djelo je iste godine praizveo na Osor skim glazbenim ve~erima. Ameri~ki klarinetist Michael Edwards i Dubrova~ki simfonij ski orkestar pod ravna njem Zlatana Srzi}a na programu su imali Koncert za klarinet i guda~e Brune Bjelin skog, koji je autor skladao u brazil skome gradu Teresopolisu. Na pos ljed njem festival skom koncertu, Sloven ska filharmonija pod vodstvom uglednoga dirigenta Georgea Pehlivaniana izvela je Dramatsku predigru, op. 25a Blagoja Berse, najpoznatiji dio njegove nedovr{ene Simfonije u c molu, op. 25 koju je skladao tijekom studija u Be~u, od do godine. (Bojana Ple}a{) prije svega sazrio kao osoba i jo{ vi{e tehni~ki kao producent. U zad njih {est godina dosta sam vremena provodio u studiju gdje sam puno toga nau~io. Kao autor druk~ije vidim i do`iv ljavam sve oko sebe nego prije. Danas me ma nje toga mo`e zadiviti, a i `ivot, kako tvoj tako i okoline, mije nja se i to sve utje~e na mene kao autora. U tih {est godina, koliko nismo radili, sva{ta se dogodilo s glazbom i na svim drugim po ljima, a mi nismo `ivjeli u inkubatoru da te promjene ne bi utjecale i na nas. Jinxi su se mije njali od samog po~etka iz rock 'n' roll trash disco benda s prvog albuma Sextazy, preko funka, loungea i bossa nove tako da promjene i nisu neka novost. Odluku o ponovnom djelova nju donijeli ste prije godinu i pol dana, a slu`beno ste to objavili tek po~etkom lip nja. ^emu tajnovitost? Nije to bila tajnovitost. Mislili smo da je bez veze najav ljivati ne{to {to se treba dogoditi za godinu i vi{e dana. Druga stvar je {to smo trebali mir, jer da smo tada objavili da se ponovo okup ljamo bili bi ma - nje posve}eni glazbi zbog svega {to bi ta vijest povukla za sobom. Usredoto~ili smo se na vje`banje, usviravanje i snima nje novih pjesama. Bila je to logi~na odluka jer u tom trenutku jo{ nismo imali nove skladbe i glupo bi bilo pri~ati o ne~emu {to se tek treba napraviti i snimiti za godinu dana. Iza ili ispred scene, hamletov ska dvojba. Kao netko tko je {est godina bio u logistici, bez direktnog kontakta s publikom, moram priz nati da je ovo puno ljep{e i da tek sada vi di m koliko mi je nedostajala pozornica i iz rav ni kontakt. U`itak je kada ne{to napravi{ po pe ti se na binu i dobiti tu izravnu reakciju, jednostavno je druk~iji osje}aj, bo lji. Ako se Jinxi jednom i raspadnu, sebi vi{e ne}u doz vo liti {est godina logistike, ni u kojem slu ~a ju. Za{to niste napravili ne{to novo u ovih {est godina? Mo`da je razlog tomu i to {to sam ja negdje u podsvijesti osje}ao da Jinxi kao bend nisu rekli zad nju rije~ i da s njima nije sve gotovo. Dubravko Detoni i Krzysztof Pendercki u Dubrovniku

4 4 DAMIL KALOGJERA ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI ME\UNARODNI USPJESI Zbor Ivan Filipovi} u Rimu Jo{ jedan uspjeh zbora Ivan Filipovi} K omorni zbor Ivan Filipovi} iz Zagreba sudjelovao je na 2. me unarodnom natjeca nju pjeva~kih zborova pod nazivom Musica Sacra a Roma Maestri della Schola Romana. Natjeca nje se odr`avalo u Rimu od 10. do 15. srp nja u organizaciji INTERKULTUR Foundation i Musica Mundi. Sudjelovalo je dvadesetak zborova iz Rusije, Ma ar - ske, Njema~ke, Gr~ke, Italije, Latvije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Hrvat - ske. Natjeca nje se odvijalo u dvije etape: zborovi su se prvo nadmetali unutar kategorija, a potom je osam najbo lje plasiranih sudjelovalo na zavr{nom koncertu, natjeca nju za grand prix na kojemu se odlu~ivalo o ukupnom pobjedniku. U kategoriji komornih zborova Filipovi} je osvojio Zlatnu diplomu i time osigurao utrku za Gran premio. Zavr{ni dio natjeca nja odr`an je 14. srp nja u crkvi San Josemaría Escrivá de Balaguer, a odlukom stru~nog `irija Gran premio dodije ljen je hrvat skom zboru i dirigentu Goranu Jerkovi}u. Zbor je na natjeca nju nastupio sa {arolikim programom. Izme u djela Palestrine, Lottija, Brucknera, Lauridsena, Biebla i Durufléa, na{la se i skladba hrvat skog autora, Zdrava Devica Mate Le{}ana. Prema ocjenama stru~nog ocje - njiva~kog suda, a i po reakcijama publike, kao i dirigenata i pjeva~a iz drugih zborova, Komorni zbor Ivan Filipovi} i njihov dirigent svojim su nastupom odu{evili sve prisutne. Tako je i ovaj rezultat, jo{ jedan u nizu njihovih vrijednih me unarodnih nagrada, pokazao iznimnu kvalitetu rada i najvi{e umjetni~ke standarde koje je, kao svoj trajni ci lj i kriterij, Zbor postavio od osniva nja. Osim nastupa na natjeca - nju, nagra eni ansambl je 16. srp nja sudjelovao na sve~anosti u povodu 20. godi{ njice otvore nja i obnove doma za hrvat ske hodo~asnike Domus Croata, kao i na misi koju je tom prilikom predvodio ba njalu~ki bi skup monsignor Fra njo Komarica. (G.J.) Uspjeh violon~elistice Zite Varga u Austriji N a 14. Me unarodnom natjeca nju Johannes Brahms odr`anom u Pörtshachu, Brahmsovu omi - ljenom ljetovali{tu u kojem je skladao svoja brojna remek djela, s velikim je uspjehom sudjelovala hrvat ska violon~elistica Zita Varga, studentica profesora Valtera De{pa lja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Jedna od najmla ih izme u 43 violon~elista iz 18 zema lja svijeta, Zita je osvojila drugu i posebnu nagradu poziv za sudjelova njem na uglednom festivalu Les Sommets Musicaux u Gstaadu. Svojim je izvedbama mlada violon~elistica pokazala zavidnu tehni~ku sigurnost, zrelost i glazbenu osobnost i time osvojila nepodije ljene simpatije `irija i publike. (B.P.) Koncert Tamare Jurki} Sviben u Madridu U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvat ske u Madridu, u madrid skom je Kulturnom centru Nicolas Salmeron 29. svib nja recital odr`ala pijanistica Tamara Jurki} Sviben. Koncertu organiziranom u okviru kulturne i gospodar ske promocije Republike Hrvat ske u [pa njol skoj, uz redovnu publiku programa klasi~ne glazbe Kulturnog centra, prisustvovali su i predstavnici diplomat skog zbora. Tamara Jurki} Sviben izvela je pred oko 150 slu{ate lja program sastav ljen od djela {pa njol skih i hrvat skih skladate lja Padre Antonia Solera, Tome Restija, Joaquina Turine, Ivane Lang i Bo`idara Kunca. Prema rije~ima pijanistice koja se pos ljed njih godina intenzivno bavi stvarala{tvom Ivane Lang i Bo`idara Kunca, {pa njol ska je publika vrlo zahvalna te je pozitivno reagirala na hrvat sku glazbu, a osobito je dobro prihvatila Kuncovu 4. sonatu za klavir u As duru, op. 43. U znak zahvale za dugotrajni p ljesak, Tamara Jurki} Sviben odsvirala je u dodatku Ru`u Dore Peja~evi}, nakon ~ega je publika dobila mogu}nost podijeliti svoje dojmove s pijanisticom na koktelu odr`anom u galeriji Chamartin u sklopu Centra. (B.P.) Uspjeh violon~elistice Petre Ku{an na 41. me unarodnom radij - skom natjeca nju mladih glazbenika Concertino Praga 2007 K andidatki nja Redakcije ozbi ljne glazbe Hrvat skoga radija, violon~elistica Petra Ku{an osvojila je drugu nagradu i nagradu za najbo lju izvedbu zadane skladbe (Sonata Miloslava Kabela~a) u kategoriji violon~ela na 41. me unarodnom radij skom natjeca nju mladih glazbenika Concertino Praga. Petra Ku{an (Zagreb, 1988.) po~ela je u~iti violon~elo u dobi od {est godina, ve} postaje u~enica prof. Valtera De{pa lja, a i studenticom na Muzi~koj akademiji. Nastupala je u Hrvat skoj i inozemstvu te osvojila brojne nagrade na dr`avnim i me u - na rodnim natjeca njima. Kao solistica nastupila je uz Zagreba~ke soliste, a od po~etka studija ~lanica je violon~elisti~kog ansambla Cellomania s kojim aktivno koncertira. Redovito se usavr{ava kod uglednih pedagoga poput V. De{pa lja, J. Bergera, K. Botvaya, D. Ferschtmana, R. Latzka, R. Leopolda i drugih. Na ovogodi{ nji Concertino Praga, ugledno natjeca nje duge tradicije pristiglo je 36 snimki radio postaja iz 14 zema lja (Bugar ska, ^e{ka, Hrvat ska, Letonija, Ma ar ska, Njema~ka, Portugal, Ru - mu nj ska, Rusija, Srbija, Slova~ka, Taj van, Ukrajina i Uzbekistan), a najbo lje u kategorijama glasovira, violine, violon~ela i klasi~ne gitare odabrao je ocje njiva~ki sud u sastavu Vaclav Hude~ek, [tepan Rak, Leonid Gorokhov, Jenoe Jando, Shizuka Ishikawa, Marco Mauceri i Veronika Brvar. Apsolutnim pobjednikom natjeca nja progla{en je ru ski pijanist Alexey Sychev (1988.). Nagra eni natjecate lji iz Rusije (pijanist A. Sychev i violinist Sergej Pospelov), Njema~ke (gitaristica Judith Bunk), Hrvat ske (violon~elistica Petra Ku{an) i Republike ^e{ke (violinistica Bar bora Vale~kova i violon~elist Petr [pa~ek) nastupili su 17. lip nja na sve~anom koncertu u pra{kom Rudolfinumu uz Sim fonij ski orkestar Pra{kog radija i dirigenta Vladimira Valeka, koji je bio emitiran u izravnom prijenosu na 3. pro gramu ^e{kog radija Vltava te naknadno na ^e{koj televiziji. Petra Ku{an predstavila se kao solistica u izvedbi Ronda za violon~elo i orkestar u g molu, op. 94 A. Dvoûaka. Koncertnu turneju na kojoj su im se pridru`ili i dobitnici diploma iz Portugala i Rumu nj ske, gitarist Francisco Franco i pijanistica Cristiana Mihart, laureati su nastavili na festivalu Concertino Praga, odr`anom od 18. do 22. lip nja u gradovima ju`ne ^e{ke (^esky Krumlov, ^e ske Budejovice, Trebon i Jindrichuv Hradec). (Bojana Ple}a{) Ameri~ko prizna nje Neboj{i Buhinu S kladbe gitarista Neboj{e Buhina Would you s albuma 10 Guitar Stories i Guitar Language s istoimena albuma, na}i }e se na kompilaciji Guitars of Tomorrow Vol. 1 u izda nju K. T. Records iz Kankakee Illinois, di skograf ske ku}e koja pa` nju usmjerava na izvo a~e i grupe s podru~ja smooth jazza, fusiona, rocka, bluesa i drugih sli~nih glazbenih `anrova. Guitars of Tomorrow Vol. 1. iza}i }e do kraja rujna u po~etnoj nakladi od primjeraka. Pjesme koje }e se na}i na albumu dostupne su na web stranici Kompilacija okup lja sljede}e izvo a~e Jimmy Warren, Neboj{a Buhin, Juan Coronado, Spiros Soukis, Eric Brewer, Bandidos De Amor, Arek Religa, Shawn Needham, 900 Pound Gorilla i James Filkins. (M.S.) Orgu lja{ Mario Perestegi u Parizu i Salzburgu H rvat ski orgu lja{ Mario Perestegi odr`ao je koncerte u Parizu i Salzburgu. U Parizu je nastupio 27. svib nja u Crkvi sv. Augustina u elitnom VIII. pari{kom okrugu. Perestegi je na vrhun skim orgu ljama najpoznatije francu ske orgu lj ske marke Cavaillé Coll svirao djela hrvat skih skladate lja B. Papandopula, K. Odaka i A. Klobu~ara, te skladbe J. S. Bacha i francu skih skladate lja C. Francka i J. Alaina. Koncertu, odr`anom u organizaciji Veleposlanstva RH u Francu skoj, nazo~ili su mnogi francu ski uzvanici te hrvat - ski diplomati na ~elu s veleposlanikom, gospodinom Mir kom Gali}em. Bio je to prvi koncert hrvat skog orgu lja{a takve vrste odr`an u Francu skoj u zad njih nekoliko godina. U Salzburgu je Perestegi odr`ao recital 31. kolovoza u Katedrali, u sklopu me unarodnog festivala Orgel zu Mittag. Na programu su bila djela A. Klobu~ara i F. Dugana uz repertoarne naslove J. S. Bacha i C. Saint Saënsa. Nastupio je na glavnim velikim orgu ljama salzbur{ke Katedrale koja ima ukupno sedam izvrsnih orgu lja, a na njima je ~esto svirao i sam W. A. Mozart. Nakon koncerta umjetni~ki direktor festivala dr. Heribert Metzger pozvao je Perestegija da i s ljede}e godine nastupi u istom ciklusu. (Hina) HDS izabran u radnu grupu CIAM a U Var{avi je 11. i 12. rujna odr`ana konferencija CIAM a, vije}a skladate lja pri CISAC u, krovnoj konfederaciji svih svjet skih autor - sko pravnih dru{tava. Na konferenciji su odr`ani izbori za predstavnike u radnoj skupini, na kojima je, uz sedam ostalih dru{tava, po prvi put izabrano i Hrvat sko dru{tvo skladate lja (HDS). Uspjeh predstavnika HDS a utoliko je ve}i {to su svi ostali ~lanovi radne skupine djelovali i u pro{lom mandatu. Va lja podsjetiti da je pro{le godine zamjenik direktora ZAMP a Nenad Mar~ec izabran za koordinatora radne grupe za pita nja publishinga u zem ljama jugoisto~ne Europe. Sve to svjedo~i o porastu ugleda i zna~aja Hrvat skoga dru{tva skladate lja, nje go vih ~lanova i djelatnika u me unarodnoj zajednici autora i kreativne industrije. Za predsjednika CIAM a izabran je norve{ki skladate lj Bendik Hofseth. Na konferenciji je, uz niz izvje{taja i referata, ponajvi{e bilo rije~i o ulozi samih autora u sustavima autor sko pravne za {tite, koja je zad nje dvije godine jasno artikulirana osniva njem europ skih saveza skladate lj skih dru{tava. Jedna od teme ljnih ideja jest {ire nje autor skog udru`iva nja iz Europe na ostatak svijeta, ~ime bi se oja~ao polo`aj kreativaca skladate lja u globalnom lancu glazbene industrije. Na konferenciji je hrvat ske autore zastupao glavni tajnik HDS a Antun Tomislav [aban koji }e u novom mandatu obna{ati funkciju predstavnika HDS a u radnoj skupini CIAM a. (A.K.) Razgovor s dr. Bojanom Buji}em, muzikologom i umirov ljenim profesorom na Magdalen Collegeu u Oxfordu Ljubav prema estetici glazbe Razgovarao: Og njen Tvrtkovi} P odrijetlom Dalmatinac, rodom iz Sarajeva, dr. Bojan Bui} je u Sa - rajevu zavr{io studij engle skoga jezika i k nji`evnosti te diplomirao na Muzikolo{kom odjelu Muzi~ke aka de mije. Doktorat iz muzikologije stekao je na Sveu~ili{tu u Oxfordu. Osno vao je i vodio ansambl Musica rediviva s kojim je izvodio sred njovjekovnu i rene sansnu glazbu, a djelovao je i kao dirigent sveu~ili{nog komornog zbora Palestrina na Sveu~ili{tu u Readingu gdje je predavao na katedri za muzi ko logiju. Autor je brojnih radova i k njiga na podru~ju muzikologije. Nedavnim odla - skom u mirovinu okon~ao je du go godi{ - nju karijeru sveu~ili{nog pro fesora, ali ne i djelova nje na znan stve nom po lju. Kako se osje}ate kao ~ovjek koji vi{e ne predaje na presti`nom Magdalen College u Oxfordu i je li se mnogo toga sada izmijenilo u Va{em znanstvenom `ivotu? Osje}am da stalno prolazim kroz kon - trastiraju}e dojmove. Sje}am se mno gih jutara kada sam `urio na predava nja prolaze}i pored ulaza u Bodleian Library, jedne od na jzna ~ajnijih k nji` nica u kulturnome svijetu uop}e, svjes tan da ni toga dana niti tijekom idu}ega tjedna ne}u prona}i vremena da u nju i u em. ^injenicu da sada mogu u toj knji`nici provoditi vi{e vremena do`ivio sam kao veliki dar, kao povratak u ona vremena postdiplom skih studija u Oxfordu prije vi{e od ~etr deset godina. Moja titula u Oxfordu bila je Reader, {to odgovara terminu»izvanredni profe sor«, pa sam se ~esto s kolegama {alio da, jednom kada ~ovjek postane Rea der, uglavnom mu vi{e ne ostaje vre mena za ~ita nje, svo vrijeme odlazi na studente ili administrativne du`nosti. Sada toga nema, ali mi ujedno nedo staje onaj stalni kontakt s mladim i znati`e ljnim mozgovima u Oxfordu postoji bli skost u kontaktima izme u studenata i njihovih profesora koja je nezamisliva u kontinentalnoj Europi a koja ukida opasnost da se studentima prilazi ex cathedra. Svaki od nas, bez obzira na poziciju i titulu, morao je biti spreman na to da mu se, ~ak i u pro lazu, u hodniku, student obrati s kakvim zaku~astim pita - njem. (Razgovor u cijelosti na RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

5 5 FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI Djela hrvat skih skladate lja na 32. Osor skim glazbenim ve~erima RAJSKI VRT HRVATSKE GLAZBE Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber Od do danas Osor ske glaz be - ne ve~eri (OGV), koje se odr`avaju u drevnom gradi}u na prevlaci otoka Cresa i Lo{i nja, uporno{}u svojeg osniva~a i kontinuiranog ravnate lja, ugled - nog redate lja Daniela Maru{i}a, ustraju u uk lju~iva nju skladbi hrvat skih autora na svaki od koncerata. Bilo da se radi o po no - v ljenim izvedbama, o prvim suvremenim predstav lja njima ili o praizvedbama glaz - be hrvat skih skladate lja, svaki od solista ili ansambala koji nastupaju u osor skoj Crkvi Marijina uznese nja, obavezno u svoj program uk lju~uju doma}e djelo. Budu}i da svaka festival ska sezona obuhva}a dvadesetak koncerata, u protekle 32 godine odr`ano je oko 640 programa s gotovo toliko izvedbi djela hrvat skih skladate lja. Monografija OGV a objav ljena pro{le godine pod nazivom Arkadija hrvat ske glazbe 30 godina festivala Osor ske glazbene ve~eri (izdava~ Hrvat ska udruga Osor ske glazbene ve~eri 2006.), zorno predo~uje bogatstvo izvedenog repertoara svih glaz - benih vrsta, uk lju~uju}i i stotine osvrta koji su o osor skim sve~anostima glazbe ob jav ljeni u hrvat skim novinama i ~a so - pisima. To opse`no izda nje izuzetnom je pom njom u nala`e nju svih relevantnih podataka o izvedbama i prate}im dokumentima priredila Dodi Komanov. Ne iz - mjer no je to bogatstvo skladate lj skih potencijala koji su svakog ljeta predstav ljeni osor skoj, prete`no inozemnoj publici. Jednako tako te ~i njenice upozoravaju na inspirativnu snagu OGV a kao jedinog hr - vat skog nacionalnog festivala koji trajno pobu uje hrvat ske skladate lje na pisa nje novih djela, nerijetko posve}enih upravo onim interpretima koji su ih u Osoru pra - izvodili. Za~u uje stoga premalo zanima - nje Hrvat skog radija i televizije za taj Festival, trajno snima nje doga aja, a da ne govorimo o mogu}nostima izravnih prijenosa otvara nja godi{ njeg OGV a, prigoda u kojima se gotovo bez izuzetka, pra - izvode skladbe na{ih autora. Za hrvat sku glazbu izuzetno plodan, OGV jo{ uvijek nije dovo ljno prepoznati festival u okviru kojega se afirmiraju hrvat ski skladate lji kao {to se i potvr uju oni koji su ve} odavno stekli ugled u okvirima tradicio - nalno bogate hrvat ske glazbene tvorbe. Mileti} u sredi{tu Prema prihva}enoj praksi Osor skih glaz - be nih ve~eri, svake je godine Festival u znaku pojedinog skladateljskog imena. Ovoga je ljeta u sredi{tu pozornosti bio skladate lj Miroslav Mileti} (1925.) te je tako izvedeno {est njegovih djela, me u kojima dvije praizvedbe. ^ast otvara nja Festivala 14. srp nja pripala je Bukure{tan - skm sinfonijskom orkestru pod ravna njem Florina Totana. Gosti iz Rumu nj ske pra - izveli su Mileti}evu Laudu Osoru, skladbu nepretenciozna traja nja kao spontani i skaz sje}a nja na djela koja je autor pisao za Osor u prija{ njim godinama, sa stavcima Vi{e od stotinu sudionika, tisu}e prije enih kilometara, morskih milja i odu{evljenih posjetite lja, obi lje pjesme i plesa... zna~ajke su jedinstvenog glazbenog festivala duge tradicije koji generacijama promi~e ~akav ski izri~aj, taj najstariji oblik hrvat skoga jezika, koristi primorski i istarski melos, ali i prisje}a na povijesne i turisti~ke posebnosti kroz najavne televizij ske pri~e o gradovima sudionicima. Tu`balica, Nada i Ples. Mladi orkestar izveo je i bitno revidirani Koncert za violinu i orkestar (Promenadni) Miroslava Mileti}a, iz kada je praizveden u Roga{koj Slatini. Za taj Koncert sâm autor ka`e da»odi{e vedrinom«, a u drugom stavku, violin skom solu, koristi glazbu iz skladate ljeve jo{ neizvedene opere Karolina Suhodolska. Druga Mileti}eva praizvedba bio je Hommage à Ferdo Livadi} Notturno (1822.). Zamisao za verziju tog djela u izvo e nju glasovira i guda~kog ansambla (izvrstan po lj ski Guda~ki kvartet Frédéric Chopin i pijanist Marek Drewnow ski), potekla je u surad nji ravnate lja OGV a Daniela Maru{i}a i skladate lja Miro - slava Mileti}a. Rije~ je o inspiriranoj obradi antologij ske klavir ske minijature iz hrvat ske glazbene ba{tine, kao Mileti}ev aktivni odnos prema prvom hrvat skom notturnu, skladanom prije Chopinovih remek djela s no}nim ugo ajima. Na programima drugih glazbenika bili su jo{ Mileti}eva antologij ska Me imurska suita za gitaru (Darko Petri njak), ^etiri plesa iz dje~jeg baleta Djeca ple{u (poljski Aquamarine kvartet) i Suite du bourdon (Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet). U 32. godini postoja nja Osor ske glazbene ve~eri nastavile su kro~iti putem koji afirmira hrvat sku glazbu i mo`emo se nadati da }e skladbe predstav ljene u Osoru `ivjeti na koncertnim podijima u Hrvat skoj i di ljem svijeta. Potencijali hrvat skog glazbenog stvarala{tva to svojim dometima zavre uju. Bobi}eve tri praizvedbe S tri se praizvedbe u Osoru predstavio Davor Bobi}, skladate lj u izrazitom usponu, koji se rado odaziv lje pozivima izvo a~a u nekonvencionalnim formacijama. Za Kvartet tuba»xl«zagreba~ke filharmonije skladao je djelo pod naslovom Kroatina, {to upu}uje na bli skost s hrvat skim nacionalnim glazbenim idiomom. Davor Bobi} znala~ki koristi virtuozne mo gu - }nosti odabranih instrumenata, a u melodij - sko harmonij skom izrazu je inventivan, ne napu{taju}i tonalnu prepoznat ljivost glazbenog protoka. Praizveden je bio jo{ i njegov Concertino za 13 glazbenika (Grand Wind Zagreb pod ravna njem Ante Mili}a) te Dje~ja suita br. 4 za bajan solo (Miran Vaupoti}), opse`an niz stavaka s program skim naslovima. Bajan je instrument kojemu je Bobi} ve} posvetio vrlo uspjela djela, jer je uz diplomu iz kompozicije na Konzervatoriju u Kijevu stekao i diplomu iz harmonike. S tri je skladbe iz bogate ostav{tine remek djela bio zastup ljen i akademik Boris Papandopulo, jedan od najzna~ajnijih skla da - te lja hrvat ske glazbe 20. sto lje}a. Papandopu - lo va su djela nezaobilazna na repertoarima na{ih solista i ansambala i trajno svjedo~e o najvi{oj razini skladate lj ske inventivnosti. Flautistica Renata Penezi} i gitarist Darko Petri - njak izveli su maestrova Tri dijaloga, harfistica Diana Grubi{i} ]ikovi} i hornist Bo{tjan Li - MIK, kako od mi lja tepaju Melodijama Istre i Kvarnera, i ove je godine sigurnom rukom vodio i skusni kapetan od nota, direktor Festivala Andrej Ba{a. Glazbenici su ljetos posjetili Mali Lo{i nj, Nova lju, Labin, ^avle, Gra~i{}e, Novi, Krk (na`alost, koncert nije odr`an zbog nevremena), Kostrenu, Pulu i na kraju stigli do velike zavr{nice na rije~kome Korzu, uz izravni radio i TV prijenos. Jedno od obi lje`ja MIK a jest izostanak festival ske nervoze. Navija~kim strastima Ba{a je do - sko~io tako {to publika ve} godinama glasuje za dvije, po njima najbo lje skladbe. Pa, ako prvo mjesto etape i osvoji pjeva~ posebno Dubrova~ki gitarski trio omi ljen u tome mjestu, uvijek }e isplivati i objektivno vrijedna pjesma. Primorci, Istrani i oto~ani tako su plebiscitarno na prvo mjesto postavili skladbu Barka lipog imena autora Andreja Ba{e. Prednost je bila tako velika da je pobjednica bila znana ve} na pola manifestacije. Gina Picini}, koja ve} sedmu godinu na MIK dolazi iz New Jerseya, a karijeru je zapo~ela pjevaju}i na dje~jem festivalu u New Yorku, nova je mi ljenica brojne mikov ske publike. Do drugoga mjesta stigli su autori R. Grubi{i} i M. Bobu{ s kompozicijom Dobro jutro, kraju primor ski u izvedbi dueta Mirjana pov {ek Legendu za rog i harfu, a gitarist Darko Petri njak na solisti~kom je recitalu interpretirao Ples br. 3. Sva su ta djela, predstav ljena u vrsnim interpretacijama, nailazila na spontani pljesak odu{evljene publike. Otkri}e bra}e Fumi} Otkri}e u skladbama za gitaru jesu bra}a Slav - ko i Rudolf Fumi} ~iju glazbu promi~e gitarist Darko Petri njak. Rije~ je o glazbenim minijaturama»jednostavnoga izri~aja, a koje dozivaju romanti~ku atmosferu«, kako je zapisano u program skoj k nji`ici Festivala. Ro eni u Zagrebu, bra}a Fumi} glazbom su se bavili iz ljubavi, a gitara im je bila glavna preokupacija. Rudolf Fumi} je 13. svib nja priredio solisti~ki cjelove~er nji koncert u Hrvat skom glazbenom zavodu u Zagrebu, {to je bio prvi takav gitar ski recital u Hrvat skoj. Darko Petri - njak je u Osoru, kao prve suvremene izvedbe, predstavio Malu melodiju, Romanzu i Preludij br. 2 Slavka Fumi}a i Preludije br. 4 i 5 Rudolfa Fumi}a. Op}enito, koncert Darka Petri - njaka bio je sa sedam djela najposve}eniji hr - vat skoj glazbi, {to je publika prepoznala kao osobit domet i nagradila burnim p lje skom. Praizvedbama su se jo{ istakli Goran Liste{ (Tulipan za flautu i gitaru), Gordan Tudor (Nekoliko minijatura za kvartet saksofona), Alfi Kabiljo (Party za dva glasovira), Josip Mata no - vi} (Me imurska/vehni, vehni, za dvije harmo ni - ke) i Davorin Kempf (Tri pogleda na osor sku katedralu za glasovir). Izuzetno dobar prijem kod publike imala je trostava~na skladba Party Alfija Kabi lja u izvedbi Katarine i Vladimira Krpana. Glasovir ski je duo ponovio prvi stavak Kolo. Kako i inozemni interpreti uk lju~uju u svoj program djela hrvat skih skladate lja, tako je ugledni talijan ski pijanist Virginio Pavarana praizveo Tre sguardi sul duomo di Osor/Tri pogleda na osor sku katedralu, novu partituru uglednika me u hrvat skim skladate ljima, Davorina Kempfa. Novoosnovani ansambl U doista reprezentativnom broju djela hrvat - skih skladate lja razli~itih stil skih pripadnosti i GINA PICINI] POBJEDNICA 37. MIK a Bobu{ i Mario Lipov{ek, a tre}u skladbu u ukupnom poretku Moja ru`a za Trio Rio napisali su S. Martinovi} i L. Domijan. Stru~ni sud ocijenio je najbo ljom skladbu Roberta Grubi{i}a i Marine Valkovi} Kanet na vetru u izvedbi Damira Ked`e. Drugoplasirani je autor Bruno Krajcar napisav{i [pe- ga lj za Sabrinu. Tre}u stru~nu nagradu primio je kantautor \ani Mar {an za Kameliju na tekst D. Na~inovi}a. Plakete povodom 30 godina nastupa na MIK u dobile su Vesna Ne`i} Ru`i} i Ljubica Bestuli} Stankovi}. (Maja Saboli}) generacija bili su jo{ svojom glazbom zastup - ljeni Juraj Stahu ljak (Zagreba~ki kvartet), Ruben Radica (Izdaleka, tri stavka za guda~ki orkestar, I Cameristi Italiani), Luka Sorko~evi} (Simfonija br. 7, Dubrova~ki simfonij ski or ke - star pod ravna njem Pavla De{pa lja), Pero [i{a (Glasovirski koncert br. 2, Pavica Gvozdi} i Dubrova~ki simfonij ski orkestar), Josip Kaplan (Bodulski tanac, Trio Osor), Luka Sorko~evi} (Simfonija br. 3, Dubrova~ki gitar ski trio), Stanko Horvat (Paysage sombre, Pavica Gvozdi}), Tomislav Uhlik (Qartetto concertante, Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet) i Bruno Bjelin ski (Sinfonietta za saksofon, guda~e i udara ljke; Lovro Mer~ep, saksofon, Hrvat ski komorni orkestar pod ravna njem Dinka Appelta). U tom su nizu ponov ljenih izvedbi osobitu pozornost ostvarili nadahnuta glazba Pere [i{e u njegovom opse`nom, romanti~ki intoniranom Drugom glasovir skom koncertu u magistralnoj izvedbi pijanistice Pavice Gvozdi} kao i, u slijedu komornih minijatura, Bodulski tanac Josipa Kaplana. Tu istar skim folklorom inspiriranu skladbu izveo je Trio Osor, novi komor - no glaz beni sastav na koncertnim podijima u Hrvat skoj. U triju su se okupili flautistica Renata Penezi}, violon~elist Petar Kova~i} i pijanistica Zarija Alajbeg Galuf, koji su odabirom imena (na poticaj Daniela Maru{i}a) o~ito odlu~ili promicati ljepote drevnog Osora i izvan njegova domicilnog Festivala. U 32. godini postoja nja OGV su nastavile kro - ~iti putom koji afirmira hrvat sku glazbu i mo`emo se nadati da }e skladbe predstav ljene u Osoru `ivjeti na koncertnim podijima u Hrvat skoj i di ljem svijeta. Potencijali hrvat - skog glazbenog stvarala{tva to svojim dometima zavrje uju. Da je za to da lj nje {ire nje hrvat ske glazbene produkcije neophodno potrebno ispu nje nje nekih drugih uvjeta, prvenstveno na planu uprav lja nja i izdava{tva, dobro je poznato i izlazi iz okvira ljetnog Festivala. Ali, nije naodmet i na to upozoriti. Ispu - nje njem svega potrebnoga moglo bi se jo{ uvjer ljivije govoriti o»idili~nom raj skom vrtu«hrvatske glazbe. Gina Picini} ARHIV MELODY

6 6 FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI Festival zabavne glazbe Split '07. bez nagrada U REVIJALNOM IZDANJU Pi{e: Goran Pelaji} Dvije festival ske ve~eri s revijalnim predznakom posebnost su 47. Festivala zabavne glazbe Split (FZG), odr`anog 6. i 7. srp nja na kultnim, veli~anstvenim Prokurativama, koje su (barem {to se scen skoga rukopisa ti~e) nenadma{ne u svojoj ljepoti i ambijentu stvorenom za velike festivale i velike festival ske pjesme. Ako je suditi po broju pjesama, ovogodi{ nji je Split bio velik festival, ali su, na`alost, izostale one bitne karakteristike po kojima se poimaju festivali. Naime, odlukom Savjeta FZG Split i direktora Tomislava Mrdu lja{a, 47. izda - nje, jo{ uvijek najja~eg (pa i najbo ljeg) festivala zabavne glazbe u Hrvat skoj, nije imalo natjecate lj ski karakter. Ugledni skladate lj smatra da:... u ovakvoj konkurenciji, u kojoj se najbo lje pjesme bore protiv najbo ljih, nagrada gubi smisao. Uostalom, p - ljesak za vokalnu (autor sku) izvedbu zna~i puno vi{e od formalnog prizna nja uobli~ena u neku statuu. Ove godine pjesma je imperativ, a ne rivalitet sudionika. Ukusi su razli~iti pa je potrebno odre eno vrijeme da slu{ate lji profiliraju njima najdra`u pjesmu, jer su na koncu, one za njih i pisane. Mrdulja{ je ve} 2005., prve godine s njegovim potpisom, uspio vratiti FZG Split na sna`nije teme - lje po kojima je kroz pro{lost ova glazbena manifestacija dosegnula vrhunac. Upravo stoga, {to je razvidno da brojni autori jo{ uvijek imaju (umjetni~kog) interesa da svoje pjesme predstave na toj sceni, nije trebalo ukidati nagrade. One su i poticaj autorima i izvo a~ima, prizna nje za kvalitetu i na koncu radost za publiku, pa bi ih idu}e godine na Prokurative trebalo vratiti. I program ski, Festival se razlikovao od dosada{ njih. Prva ve~er bila je u znaku ponajbo ljih klapa koje su izvele svima dobro poznate glazbene bisere iz bogate festivalske riznice. Split u klap skoj pjesmi, autora Mojmira ^a~ije, okupio je 12 klapa koje su pjeva~ki imponirale, a vrhunac ve~eri bile su dodjele Nagrade za izuzetan doprinos hrvat skoj glazbenoj kulturi. Nakon Zdenka Ru nji}a, Josipa Bi skupovi}a, Nikice Kalogjere i Vice Vukova, ove godine to prizna nje dobili su Tereza Kesovija, Zvonko [pi{i} i Radojka [verko. Uva`ene je umjetnike split ska publika do~ekala ovacijama, potvr uju}i na taj na~in da je nagrada do{la u prave ruke, a laureatima pripada i naziv maestra. Ako je prva festival ska ve~er bila u znaku starog, dobro poznatog zvuka i sjaja, druga je pod nazivom Ve~er novih skladbi predstavila 27 Festival zabavne glazbe Split stoji na ~vrstim nogama, i prema 50. izda nju ide i nada lje bez financij ske potpore grada ~ije ime nosi. A ho}e li u takvoj situaciji festival ski prvokategornik do~ekati svoj jubilej `iv i zdrav, ovisi ne samo o organizatoru ve} i o politici u kojoj se grad ski o~evi odri~u o~instva nad manifestacijom koja je proteklih pet deset lje}a na najbo lji na~in predstavila darovite autore i izvo a~e iz svih hrvat skih krajeva, a sve pod nazivom Nima Splita do Splita. glazbeno pjeva~kih uradaka, od kojih }e neki zasigurno ostati u `ivotu i koje ljeto vi{e. Bila je to dobro koncipirana glazbena priredba slo`ena po principu»za svakoga pone{to«. Uz veliki festival ski orkestar kojim su ravnali Jo{ko Banov, Josip Cvitanovi} - ljko [parmajer, nastupili su nadolaze}e nade hrvat ske zabavno glazbene scene, ali i imena poput Zorice Kond`e, Tereze Kesovije, Giuliana, Zrinke, Harija Ron~evi}a... I dok su poneki zadivili publiku pjeva~kim kreacijama, drugi su se zadovo ljili glamuroznim modnim deta ljima, {to opet spada u festival ski mi lje. Tereza Kesovija, Zvonko [pi{i} i Radojka [verko laureati nagrade za izuzetan doprinos hrvat skoj glazbenoj kulturi Zanim ljivo je i ohrabruju}e {to su split ske Prokurative nakon niza godina ponovno bile ispu njene do pos ljed njeg mjesta, a ove godine pored gotovo svih hrvat skih redakcija, akreditacije za pra}e nje Festivala zatra`ili su novinari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, ^e{ke, Slova~ke, Crne Gore i Bugar ske. Gdje su po~etkom srp nja nastupale»velike pjeva~ke zvijezde«kojima je Split toliko dao? Ove godine nisu se trebali nadmetati i time dovoditi svoj zvjezdani status i ego u pita nje! ZVONIMIR BARI[IN FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI 2. festival komorne glazbe Rijeka 2007 NOVA RIJE^KA KONCERTNA SEZONA Pi{e: Ramiro Palmi} Svi mi koji pratimo rije~ki glazbeni `ivot ugodno smo bili iznena eni kada je prije dvije godine bez velikog glamura i pompe u organizaciji Glazbene agencije Haller po~eo Festival komorne glazbe. Idejni za~etnik i organizator ove ljetne glazbene svetkovine je Roberto Haller, ugledni i svestrani rije~ki glazbenik. Prostori u kojima se odvijaju koncerti Festivala ~etvrtkom tijekom mjeseca srp nja i kolovoza prekrasne su rije~ke akusti~ne Crkve Uznese nja Bla`ene Djevice Marije, sv. Jeronima i Katedrala sv. Vida. Ovogodi{ nji 2. Festival komorne glazbe Rijeka po~eo je koncertom izvrsnih mladih glazbenika, studenata i profesionalaca iz Praga okup ljenih u komorni zbor i orkestar pod nazivom Piccolo coro & Piccola orchestra koji vodi poznati ~e{ki dirigent i pedagog Marek Vala{ek. Zbor skim ciklusima U prirodi Antonina Dvoûaka i Ljubav i smrt Petra Ebena, komorni mje{oviti zbor pod maestrovom pedantnom rukom demonstrirali su od njegovano i ~uvstveno pjeva - nje. Ebenova skladba De tempore pod ravna njem studentice Jane Secke izvedena je uzornim vokalnim slogom. Suitu Leo{a Jana~eka, komorni guda~ki orke - star pod vodstvom dirigentova asistenta Lubo{a Pribyla interpretirao je zvukovno izbalansirano i s intonativnom jasno}om. Vokalno instrumentalno djelo turobna raspolo`enja Litanije Crnoj Madoni F. Poulenca primjereno su izveli `en ski zbor i orkestar, a sve~ani Magnificat J. Dismasa Zelenike cjelokupan ansambl i njihov dirigent predstavili su duboko pro`iv ljeno i bravurozno. Festival je nastav ljen nastupom zagreba~kog Guda~kog kvarteta Cadenza u sastavu: Kre{imir Marmili} i Gorjana Juri lj violine, Mirko Boch, viola i Dora Kuzmin, violon~elo. Nakon melodioznih i prozra~nih [est talijan skih menueta Stjepana Spadine, ma nje poznata skla - date lja i plemi}a koji se potpisivao Stephano N. detta Spadina, Gentiluomo Dalmatino, ro ena oko u Zadru, ~uli smo Guda~ki kvartet br. 1 u d molu {pa njol skog skladate lja Juana C. de Arriaga. Opse`no ~etverostava~no djelo izvedeno je anga`irano, plemenitom komornom zvu~no{}u i posebno efektnim dijalozima violine i ~ela. Koncert gostiju iz Zagreba nastav ljen je u ozra~ju plesne glazbe, skladbama Alla Mazurka A. Glazunova, Ma arskim plesom br. 4 J. Brahmsa i Slavenskim plesovima A. Dvoûaka u kojima su nagla{eni ljupkost melodij skih linija i ritmi~ki obrasci djela. Na tre}em koncertu muzicirao je rije~ki guda~ki duo, violinistica Vedrana Ve - lja~i} i Mauro [estan, violon~elo. To je i jedna od osobitosti Festivala koji anga`ira i rije~ke glazbene umjetnike. U prvom dijelu suptilnim osje}ajem za stil ska obi lje`ja epohe te uskla - enim zajedni~kim nastupima svirali su Dva dueta J. S. Bacha i Passacagliu G. F. Händela. Sviraju}i opuse J. F. Zbindena, Z. Kodalya i M. Ravela rije~ki su umjetnici pristupom interpretaciji na upe~at ljiv na~in pribli`ili slu{ate - ljima moderniju glazbu. Barok na rije~ki na~in Dosada{ nji koncerti rije~kog komornog an - sam bla Collegium musicum Fluminense koji koncertira na autenti~nim glazbalima 17. i 18. sto lje}a, popra}eni su la skavim prizna njima publike i kritike. Sastav ansambla se mije nja ovisno o djelima i stilovima, a na ovogodi{ njem Festivalu svirali su Branimir Rizoniko, barokna oboa, violinisti Tea Grubi{i} i Eduard Kra lji}, Valerya Caschenko, viola, David Stefanuti, violon~elo i umjetni~ko vodstvo, Valter Ve ljak, kontrabas i Roberto Haller, ~embalo. Suz dr - `ana tempa i dinamike, ansambl je na po~etku s elegancijom predstavio stavke iz baleta Les fontaines de Versailles francuskog dvorskog skladate lja i orgu lja{a M. R. de Lalandea, a Koncert u g molu A. Vivaldija u nastavku je predstavio baroknom motorikom. Ova glazbena ve~er nastav ljena je instrumentalnim dijelovima iz opere Didona i Enej najzna~ajnijeg skladate lja engle skog baroka H. Purcella koji su interpretirani `ivim baroknim pulsira njem. Nakon Koncerta u C duru A. Vivaldija, koncertna ve~er zaokru`ena je instrumentalnim ulomcima iz Händelove opere Rinaldo ~iju su izvedbu krasili efektni solo nastupi, dueti i uskla enost zajedni~kog muzicira nja. Maestro D. Stefanuti, istodobno sviraju}i ~elo, diskretno je i sigurno vodio cjelokupnu izvedbu. Potaknuti uspjehom Festivala komorne glazbe koji se do sada odr`avao u tijeku ljetnih mjeseci, Glazbena agencija Haller, priprema cjelogodi{ nju koncertnu sezonu 2007./ 2008., {to }e uvelike obogatiti, osvje`iti i pokrenuti cjelokupni stagniraju}i glazbeni `ivot grada na Rje~ini u tijeku godine. Prvorazredni koncert Koncert Baroknog orkestra Europ ske unije predstav ljao je izniman glazbeni doga aj i pravu baroknu poslasticu. Ravnate lj orkestra {to ga ~ine sedamnaest glazbenih talenata raznih europ skih konzervatorija iz dvanaest zema lja, karizmati~ni je dan ski dirigent i ~embalist Lars Ulrik Mortensen. Kao vrstan poznavate lj zna~ajki baroknog stila Mortensen je dobitnik brojnih me unarodnih prizna nja. Interpretacija suite iz Pan i Syrinx J. E. Gaillarda odisala je savr{enom uigrano{}u i zvu kov - nom homogeno{}u, kao i Simfonija za guda~e u e molu J. H. Romana, svje`e razra enih ukrasa i appoggiatura. U tom dijelu osobitom zvukovnom izvorno{}u puha~kog trija, dvije oboe i fagot, izvedena je suita iz opere Zoroastra J. Ph. Rameaua. Bachov Koncert za violinu u a molu nizozem ska violinistica Lidewij van der Voort svirala je osebujnom ugla eno{}u, ~istim dvoglasjima i finim pianissimima, a na samom kraju koncerta, ~embalist i dirigent Mortensen te blistavi orkestar izveli su savr{enom disciplinom i stra{}u Orkestralnu suitu u C duru br. 1 istog autora. Va lja odati prizna nje organizatoru posebno ovog festival - skog koncerta, kao i pokrovite ljima Odjelu za kulturu Grada Rijeke, Primor sko goran skoj `upaniji i Ministarstvu kulture RH koji su omo gu}ili gostova nje koje bi rado ~ula i najve}a glazbena sredi{ta. Ma{ti na vo lju [esti koncert Festivala bio je rezerviran za Duo Grubi{i}, dvije darovite rije~ke umjetnice, sestre Teu Grubi{i}, violina i Dianu Grubi{i} ^ikovi}, harfa. Prvi dio ve~eri bio je u znaku baroka. U Sonati u D duru za violinu i basso continuo (harfu) A. Corellija, u ~etiri kontrastna stavka simpati~ne i darovite umjetnice pru`ile su ma{tovite i sabrane kreacije. T. Grubi{i} puno}om i zaob ljeno{}u violin skog tona i tehni~kom lako}om suvereno je interpretirala Partitu u E duru br. 3 za violinu solo J. S. Bacha. Glazbena ve~er bila je ispu njena kra}im skladbama izvorno pisanima i u transkripcijama za violinu i harfu. Razigrane su umjetnice poeti~no{}u i iskrenim o`iv ljava - njem glazbenog teksta pru`ile osebujnu ve~er. Na pretpos ljed njem koncertu uz poznati guda~ki kvartet Moyzes iz Bratislave, nastupio je glazbeni virtuoz, {vicar ski klarinetist Nocola Bulfone. Svirati na cjelove~er njem koncertu tri zahtjevna komorna djela vrlo je rijetka praksa i za to moraju postojati goleme glazbene i kondicij ske mogu}nosti. N. Bulfone na najbo - lji je na~in pokazao da sve to ima. U kra}em stavku Allegro u B duru W. A. Mozarta, Bulfone je prikazao tehni~ku lepr{avost i perfekciju, a u Kvintetu u Es duru, br. 3, op. 23 H. J. Baermana b lje{tavilo i romanti~ku melodioznost. Na kraju, Kvintet u B duru op. 43 C. M. von Webera, skladbu raznolika tempa i ugo aja koje obiluje brojnim ukrasima, trilerima i pasa`ama, Bulfone je izveo fenomenalno, te je izvedba majstor ski privedena impresivnom i bravuroznom zavr{etku. Zavr{nicu 2. festivala komorne glazbe Rijeka obi lje`io je nastup Rije~kog komornog orkestra i Adriana Martinollija D' Arcija, solista i gosta dirigenta iz Trsta. U tri Sonate da chiesa za orgu lje i orkestar, orgu lja{ Roberto Haller uz ansambl pod vodstvom talijan skog maestra muzicirali su u Mozartovu stilu rafinirano delikatno. Sredi{ nje djelo ve~eri bio je Mozartov Koncert za flautu, harfu i orkestar u C duru, KV 299. Solisti, flautist Metod Sironi}, ~isto}om frazira nja i jasno}om izraza, te harfistica Vlasta Hribar vrlo preciznim oblikova njem glazbenih misli i nenamet ljivom pedalizacijom u vrsnim zajedni~kim izvedbama kadenci u sva tri stavka Koncerta, ostvarili su kreativno `ivu interpretaciju profi njene zvukovnosti. Koncert je priveden kraju Simfonijom u F duru, br. 17 J. Haydna i romanti~nom Holberg suitom za guda~e E. Griega.