KRATAK PREGLED POVIJESTI/ISTORIJE BOSNE i HERCEGOVINE BOSNO MOJA IZ TRI DIJELA, JEDNOG DANA BIT CES CIJELA

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Størrelse: px
Begynne med side:

Download "KRATAK PREGLED POVIJESTI/ISTORIJE BOSNE i HERCEGOVINE BOSNO MOJA IZ TRI DIJELA, JEDNOG DANA BIT CES CIJELA"

Transkript

1 1 of 26 12/10/2002 2:29 PM Copyright (c) Zlatko Lukic All Rights Reserved. Uz dozvolu autora objavljeno na Materijal preuzet sa stranica Autora mozete kontaktirati kroz KRATAK PREGLED POVIJESTI/ISTORIJE BOSNE i HERCEGOVINE BOSNO MOJA IZ TRI DIJELA, JEDNOG DANA BIT CES CIJELA "Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis." (Istorija je svjedok vremena, svjetlost istine, zivot uspomene, uciteljica zivota, vijesnik davnine.) M. T. Ciceron I - SLAVENI i BALKAN 1. Religija Starih Slavena 2. Bosna i Iliri 3. Bosna, Rim i podjela Carstva 4. Velika soba naroda 5. Dolazak Slavena na Balkan II - BOSNA u SREDNJEM VIJEKU 1. Banovina Bosna 2. Prvi bosanski banovi 3. Kotromanici 4. Bosanski krstjani 5. Kraljevina Bosna 6. Hrvatinici i Kosace 7. Bosna u XV stoljecu 8. Civilizacijski napredak 9. Drzavna uprava u Kraljevini Bosni III - BOSNA u OSMANSKOJ IMPERIJI 1. Islamizacija BiH 2. Bosanski sandzak i spahijski sistem 3. Janjicarska organizacija 4. Bosanski pasaluk 5. Raja, ciflucenje i bune 6. Kapetanije u Pasaluku 7. Istaknuti Bosnjaci u Imperiji 8. Civilizacijski napredak IV - BiH u AUSTROUGARSKOJ IMPERIJI 1. Okupacija Bosne i otpor 2. Aneksija BiH 3. Civilizacijski napredak V BiH u KRALJEVINI JUGOSLAVIJI 1. BiH od do BiH u II svjetskom ratu 3. Civilizacijski napredak VI - BiH u SOCIJALISTICKOJ JUGOSLAVIJI 1. Politicka i privredna previranja 2. Stanovnistvo BiH 3. Civilizacijski napredak VII - NEZAVISNA BiH i RAT 1. Kriza pred rat 2. Kronoloski slijed dogadjaja zadnjih godina 3. Rezime

2 2 of 26 12/10/2002 2:29 PM Uvodna napomena: U terminoloskom smislu istorija je nauka koja obradjuje povijest, a povijest je pripovijedanje o dogadjajima iz proslosti. Zbog toga bih radije sve ovo sto sam napisao nazvao povijescu, ili kako stari kazu pri-povijescu, tj. pricom - nego istorijom. Za one zlonamjerne interpretatore ovih redova koji slijede nije me briga, brinem se za dobronamjerne koji su jos uvijek na sebi svojstven nacin subjektivni u valoriziranju izvora, cinjenica i tumacenja jer se drze samo jednog, najcesce religijskog aspekta povijesti (bez obzira kojoj konfesiji pripadali). Nisam se upustao u detaljiziranje dogadjaja jer bi pisanje takvog rada zahtijevalo mnogo opsezniji pristup temi kakva je proslost jedne drzave. Zato ce se nekima uciniti da sam mozda nedovoljno paznje posvetio nekim dijelovima bosanske proslosti o kojima oni znaju mnogo vise nego ja jer su culi price od suvremenika, citali memoare i sami bili ucesnici u proslim dogadjajima. Moze se primjetiti da sam malo vise paznje nego drugim nacijama sa razlogom posvetio Bosnjacima u povijesti BiH. To je iz prostog razloga sto Bosnjaci nemaju neku drugu "maticnu" domovinu osim svoje, niti neku "rezervnu domovinu". Time niukom slucaju ne zelim da favoriziram Bosnjake kao naciju koja u Bosni ima vise prava od drugih nacija. Jednostavno, zelim da naglasim kako BiH pripada i njima, jer stoljecima se dokazuje da je ona prcija samo Srbije i Hrvatske. Istorijom se smatra sve ono sto se dogodilo do 30 godina unazad, sve ostalo se u istoriji smatra: suvremenost i ne podleze metodoloskom istorijskom vrednovanju jer jos nisu dostupni svi arhivi, dokumenti i izvori. Opcenito, veoma je nezahvalno sa istorijskog aspekta valorizirati ono sto se smatra sadasnjoscu. Covjek lako sam sebi moze da skoci u usta jer ga do jucer neotkriveni podaci vec sutradan mogu demantirati. I pored toga nastojao sam da period od trideset godina unazad, dakle od opisem, a vrijeme od do danasnjih dana obradjen je samo kao kronoloski slijed dogadjaja u kojem su navedene opcepoznate cinjenice jer jos zadugo nece biti poznati svi relevantni detalje iz rata. Molim citaoce da ovo uvaze. I - SLAVENI i BALKAN Da bi se lakse shvatila istorija BiH potrebno je krenuti od osnovnih pojmova o kojima je rijec u naslovu. Slaveni su velika skupina indoevropskih naroda koji su bili povezani praslavenskim jezikom, a od kojih su se kasnije formirale nacije. Danasnji Slaveni se dijele u tri grupe: 1. Juzni Slaveni: Bosnjaci, Bugari, Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Slovenci i Srbi 2. Istocni Slaveni: Bjelorusi, Rusi i Ukrajinci - i: 3. Zapadni Slaveni: Cesi, Poljaci, Slovaci i Luzicki Srbi. Prapostojbina starih Slavena nalazila se na podrucju Istocne Evrope, u danasnjoj Poljskoj i Zapadnoj Rusiji. Granice tog prostora cinilo je na sjeveru Balticko more, na zapadu rijeka Odra, na jugu planine Tatre i Karpati, a na istoku rijeke Dnjepar i Njemen. Stari Slavenu su zivjeli u rodovsko-plemenskom ustrojstvu. Nekoliko obitelji cinilo je jedan rod, vise rodova bratsvo, a nekoliko bratstava - pleme. Izmedju sebe su birali vodju samo u slucaju rata. Inace miroljubivi, rijetko su prvi pocinjali napad na tudje teritorije. Imali su u plemenu primitivan oblik demokratije: kada je trebalo izabrati vodju plemena, ili u savezu plemena kada bi se udruzili u slucaju odbrane - glasali bi za jednog od onih koji je bio "prvi medju jednakima" po ugledu, iskustvu i bogatstvu. Nisu poznavali ropstvo: svoje zarobljenike su ukljucivali u plemenski zivot. U ravnicarskim krajevima zivjeli su u sojenicama baveci se pretezno ribolovom i gajenjem povrca. U brdovitim podrucjima zivjeli su u zemunicama i kolibama i bavili se lovom i stocarstvom, ali nisu bili pripadnici klasicne nomadske kulture. Pismo nisu poznavali, a za racunanje su koristili - rabos. Nisu poznavali ni novac pa im je trgovina bila trampa - prirodna zamjena: stocar je mijenjao meso i kozu zivotinje za biljne proizvode. Od oruzja su koristili luk i strijelu, sablju i stit, koplje i sjekiru. Svi Slaveni su govorili jednim, praslavenskim jezikom. Mnogo stoljeca kasnije, kada su se rasplinuli iz postojbine taj jezik je evoluirao u prvi "knjizevni" jezik Slavena - staroslavenski (crkvenoslavenski) jezik. 1. Religija Starih Slavena U prvom periodu svog duhovnog, vjerskog zivota kod starih Slavena je prisutan: Animizam: posto su se uglavnom bavili zemljoradnjom, ovisili su o prirodnim silama koje su u njihovoj psihi bile olicene u demonima i duhovima, npr.: stuha - demon nepovoljnog vremena. U razvoju vjerske misli sljedeci je: Totemizam: svako bratstvo ili pleme imalo je svoju svetu zivotinju - totem koju nisu smjeli ubiti jer se smatralo da je ta zivotinja zastitnik njihove grupe, od toga se i dan-danas zadrzala prezimena (kod sve tri nacije u BiH): Jelencic, Lisica, Medjedovic, Vukcic, Tica, itd. Tek kasnije se javlja vjerovanje u vise bogova: Politeizam: svaki politeizam daje bogovima ljudska svojstva. Vrhovni bog je bio Dajbog - bog Sunca, Vida (zena Dajboga) je bozica obitelji, Vesna (njihova kci) - prirode, Perun (sin Dajboga, a muz Vesne) - bog groma, Svarog (sin Perunov) - vatre, Svarozic (sin Svaroga) - bog mlade stoke, Volos (Perunov sin) - bog stoke, Svetovid (Perunov sin) - bog proricanja, Jaril (brat Svetovidov) - bog suma, Lada (Svetovidova zena) - bozica zemlje, Morana (Ladina kci) - smrti, Cernibog - (Svetovidov sin) - bog sudbine. Vremenom su sva staroslavenska plemena prihvatila Dajboga kao vrhovnog boga, a to se u teoriji religija naziva: Hetonizam: postivanje jednog od mnostva bogova kao glavnog. Slevenska mitologija ima i mnoga niza bica: vile, rusalke, bijeseove, sudjenice, rodjenice, dodole, vampire i vukodlake. Vjerovali su u zagrobni zivot i svoje pokojnike ukopavali sa hranom, picem i oruzjem. Kipove bogova su pravili u drvetu. Neka vjerovanja su ostala prisutna i kada su primili krscanstvo: praznovjerice, kletve, vracanje, caranje. Primjetan je i: Dualizam: dvojnost dobra i zla, koji ce svoj puni izraz dobiti kasnije kod bosanskih krstjana: uz dobrog Dajboga postoji zli Cernibog, uz rodjenice su bijesovi, a uz Vesnu je Morana. Tek dolaskom na Balkan Slaveni ce postepeno primati: Monoteizam: u obliku krscanstva, a kasnije i islama i time ce njihova vjerska evolocija biti zavrsena.

3 3 of 26 12/10/2002 2:29 PM 2. Bosna i Iliri U zapadnom dijelu Balkana (tur. sumovite planine) se nalazi podrucje koje od starog vijeka ima geopoliticki topik Bosona (ilirski: tekuca voda) po imeni rijeke koja se danas zove Bosna. Cijela Bosna kao i Balkan od paleolita (srednjeg kamenog doba) je naseljena ljudskom rasom. Prastanovnici Bosne su Iliri koji su zivjeli u njoj od g.p.n.e. Iliri su bili veoma dobri ratnici i zbog toga su cesto bili u sluzbi velikih sila antike: Grcke i Rima. Zivjeli su u primitivnim oblicima gradova, a bavili su se uglavnom lovom, a na moru ribarstvom i gusarstvom. U sjeverozapadnom dijelu Balkana zivjela su ilirska plemena: Histrioni, Liburni, Latobici, Kolapiani, Jasi, Varciani i Breuci - svi sjeverno od Save i zapadno od Dunava. U istocnom dijelu Balkana zivjeli su: Andizeteji, Skordisci, Amantini, Ditioni, Sardeteji, Autoriteji i Glinidiconi - od istocne obale Drine do Crnog mora. Na jugu Balkana (Albanija i Grcka) obitavali su Dokleji, Labateji, Skitioni, Partini, Pirusteji i Talauti. Medju mnostvom tih plemena na teritoriji danasnje BiH zivjela su ova ilirska plemena: Japodi - izmedju Une, Save i Vrbasa, Mezeji - izmedju Vrbasa, Save i Bosne, Dariopi - izmedju Bosne, Save i Drine, Dindari - na podrucju kraskih polja B. Grahova, Glamoca i Kupresa, Deuri - na prostoru od Livna do Neretve, Dezitijati - istocno do Neretve do Drine - i Aredeji - u prioblanom pojasu od usca Neretve do Boke Kotorske. Iliri su tek u III stoljecu p.n.e. uspjeli da oforme jacu drzavu, ali ih je unistilo njihovo gusarstvo jer su imali veoma mocnog susjeda - Rim koji ih je u dugotrajnom periodu slabio, od 229. p.n.e. do 9. g.n.e. uspio da pokori i uvrsti u svoju imperiju. Vremenom su se romanizirani Iliri, a i Kelti i Sasi stopili u konglomerat - Vlasi; povukli u brda i poceli baviti iskljucivo katunskim stocarstvom. 3. Bosna, Rim i podjela Carstva Mudri Rimljani su brzo otkrili da u Bosni leze bogata nalazista ruda: srebro, bakar, zeljezo i olovo. Od ilirskog vremena Bosna je bila naseljena: Keltima i Sasima kao vjestim rudarima. Rim u Bosni otvara velike rudnike srebra: Srebrenica i Srebrenik, bakra - Kupres, zeljeza - Vares i olova - Olovo. Sve je to popraceno romanizacijom stanovnistva sto znaci da autohtoni zivalj pocinje koristiti latinski jezik i pismo, usvajaju rimsku religiju i time gube svojstva i osobine sopstvenog etinckog identiteta. Bosna tada cini dio pokrajine Ilirik, koja se dijeli na Dalmaciju (planinski dio Bosne i Panoniju (Bosanska Posavina). Radi brzeg razvijanja rudarstva, trgovine i lakseg djelovanja rimske vlasti Rimljani grade naselja i ceste u Bosni. Najvazniji putni pravci lepezasto su se sirili od glavnog grada provincije Ilirik - Salone (Solin kraj Splita u Hrvatskoj). Jedan put je vodio pravcem: Salona - Ekrum (Obrovac) - Sabria (Glamoc) - Sernada (Protici kraj Sipova) - Kastra (Banjaluka) - Servicium (B. Gradiska), drugi: Salona - Tilorik (Trilj na Cetini) - Bistua Vetus (Duvno) - Bistua Nova (Bugojno) - Arduba (Vranduk) - Akva (Ilidza kod Sarajeva) - Argentaria (Srebrenica), a treci: Salona - Narona (Vid) - Asamo (Trebinje) - Epidaurum (Cavtat u C. Gori) Inace, vaznija mjesta toga doba u Bosni su bili centri rimskih garnizona, imanja zemljoposjednika i vikednaska naselja bogatasa (tamo gdje su ljekovite vode). Osim navedenih mjesta to su jos i ove lokacije: Recinium (Golubic na Uni), Salde (Brcko), Ad Saline (Tuzla), Domavium (Gradina kod Srebrenice) i Diluntum (Stolac). Rijeke Bosne u doba Rima su imale latinizirana ilirska imena: Savus (Sava), Unus (Una), Sanus (Sana) Urpanus (Vrbas), Bosinus (Bosna), Drinus (Drina) i Naro (Neretva). Prvi put u istoriji rijeka Drina je 297. postala granica izmedju Istoka i Zapada i tako ce ostati u civilizacijskom pogledu do danas. Sta se zapravo tada dogodilo? Rimksi imperator Dioklecijan, inace Ilir, radi lakseg upravljanja Carstvom izvrsio je administrativnu podjelu drzave na istocni i zapadni dio. Njegovu reformu nastavlja Konstantin I Veliki i svoju rezidenciju seli iz Rima koji je sve cesce ugrozen barbarskim napadima i time stvara "drugi Rim" u gradu Bizantionu koji dogradjuje i daje mu svoje ime Konstantinopolis. Prelomna godina u duhovnom smislu za sav zapadni svijet bila je 313. kada je isti car milanskim ediktom do tada rigorozno tretiran religiozni kult krscanstvo proglasio za sluzbenu vjeru Bizanta. Poslije vladavine Teodosija 395. Rim se definitivno dijeli na dvije zasebne drzave, na Zapadno Rimsko Carstvo i Istocno Rimsko Carstvo (Bizant). Granica izmedju tih carevina isla je od sjevera prema jugu rijekom Dunavnom i to: od Akvineuma (Budimpeste) do Singidunuma (Beograda), onda uzvodno Savom do usca Drine u nju, pa uzvodno Drinom i rijekom Pivom, preko Anderbe (Niksica) do Batue (Budve) na Jadranskom moru. Cijelo podrucje Bosne pripalo je Zapadnom Rimskom Carstvu. 4. Velika seoba naroda Huni, najveci nomadski narod Azije provalio je 375. u Evropu kroz "vrata naroda" prostor izmedju Urala i Kaspijskog jezera. Njihova mnogobrojna plemena isla su u potragu za novim ispasama za svoja stada. Ispred sebe su tjerali mnog enarode koji su do tada zivjeli u stepama Rusije, pa su u Evropu stigli: Ostrogoti, Vizigoti, Vandali, Alani, Svevi, Alemani, Gepidi, Venedi, Anti, Sabiri, Avari i Sarmati. Huni su cak uspjeli i osnovati drzavu koja je trajala do smrti njihovog vodje Atile 451, a veci dio Bosne bio je u njenom sastavu. Sva navedena plemena su potisnula narode u Evropi koji su oduvijek zivjeli na svojoj zemlji: Germani i Burgundi su iz srednje Evrope otisli na zapad u Galiju (Francusku), Angli i Sasi su presli sa kopna u Albion (Britaniju), a Normani su presli u Skandinaviju. Ta seoba naroda je trajala stoljecima. Narodi su upadali povremeno u Zapadno Rimsko Carstvo, pa su 410. prvi put opustosili Rim. Neki od tih naroda osnivaju svoje drzave: Vizigoti u Spaniji, Ostrogoti u Italiji i na Balkanu, tako da i sva Bosna potpada pod njen sastav, Vandali u sjevernoj Africi. Bosna, preko koje su u tom periodu prohalali svi ti narodi kasnije dolazi u sastav drzave Langobarda. Nekoliko decenija kasnije nastaje prvo veliko srednjovjekovno zapadno kraljevstvo - Franacka ( ) u ciji sastav ulazi i tadasnja Bosna koja je najistocnija provinicija te drzave jer se granici na Drini sa Bugarskom, a kasnije sa Bizantom. U medjuvremenu, carevi Bizanta su prosirili su krscanstvo na veliki dio Evrope i vremenom su svi novopridosli narodi postali krscani i postepeno je cijela Evropa

4 4 of 26 12/10/2002 2:29 PM postala krscanski kontinent. 3. Dolazak Slavena na Balkan Kao sto je Germane potjerao na zapad snazni prodor Huna, tako je i pleme Avara pokrenulo Slavene prema jugu. Zajednickim snagama, a pod vodstvom Avara koje su Slaveni zvali Obrima (otud toponimi: Obrovac, Obrenovac i prezimena: Obric i Obrenovic) vec od 518. povremeno upadaju u Bizant i pljackaju ga se okrecu vec oslabljenom Zapadnom Rimskom Carstvu i 560. prelaze Dunav koji je glavna granica na sjeveru Carstva. Nakon trogodisnje opsade najutvrdjenijeg grada Panonije, Sirmiuma (S. Mitrovice) Slaveni ga osvajaju 582. Od te godine se Slaveni pocinju zadrzavati u osvojenim podrucjima na Balkanu. Iskoristivsi kasnije vojne nemire u Carstvu (vojska je napustila granicu zbog losih plata) Slaveni masovno prodiru preko Dunava, Drave i Save su dospjeli cak do glavnog grada Ilirka, Salone i razorili ga. Vidjevsi da nemaju otpora poceli su da prezimljuju u novoj domovini. Za razliku od njih Avari su se vracali preko Drave u svoju vec oformljenu drzavu koja je trajala od Neko vrijeme je i Bosna bila dio te avarske drzave. Starosjedioci Bosne; Iliri, Kelti, Sasi, Grci i Rimljani cijelo vrijeme te najezde povlacili su se u planine jer su Slaveni gotovo uvijek naseljavali plodne ravnice uz rijeke i usca Avari i Slaveni su pokusali osvojiti Konstantinopolis, ali su porazeni - sto se osobito odrazilo na savez jer se Slaveni pocinju sve vise da osamostaljuju u odnosu na Avare. Slaveni su nastavili i u novoj domovini da se udruzuju u zajednice, sa knezom na celu. Jos uvijek su bili na nivuo rodovsko-plemenskog uredjenja i vojne demokratije. Zarobljenike vise nisu primali u svoj krug nego su za njih poceli da traze otkup, a to su naucili od Avara. Nazalost, Slaveni jos nisu znali da udruze svoja plemena u veci savez tako da su u narednim stoljecima dolazili pod prevlast Franaka, Madjara, Bugara do 971. i Bizanta. Bosna je prvi put pominje kao geografski pojam (dakle ne kao drzava) 753. u latinskom analu "Metodos". Kasnije, bizantski car iz makedonske dinastije, Konstantin VII Porfirogenit 948. u svom djelu "De administrando imperio" (O upravljanju carstvom) spominje zemlju Bosnu. Prvi slavenski pomen Bosne kao drzave datira iz pocetka XI stoljeca u "Kronici popa Dukljanina" - pod tim pojmom se podrazumijeva prostor od Zavidovica na sjeveru, preko Vlasica i Prozora na zapadu do Srebrenice i Foce na istoku i planina Prenja i Zelengore na jugu. II - BOSNA u SREDNJEM VIJEKU 1. Banovina Bosna Grb Kotromanica Pripovijedanje pocinje (latinski: historia - povijest, pripovijest, pripovijedanje) sredinom XII stoljeca, tacnije godine. Plemena Bosnjaka (za tumacenje narodnosnog imena Bosnjaci, Hrvati, Srbi vidi: GENEZA BOSNJAKA) okupila su se na poziv svog bana (avarski: bogat, gospodin) i pobijedili su vojsku ugarskog kralja Geze II u B. Posavini. Geza II je htio da porobi Bosnu jer je kao sin Bele II i Jelene (kcerke velikog zupana Raske, Urosa I) smatrao da i Bosna i Raska trebaju biti dio njegovog kraljevstva. Ali Bosnjaci se nisu dali; vecinu plemena ujedinio je bosanski ban BORIC ( ), savladao je neprijatelje i time postao poznat u istoriji kao prvi ban Bosne kojem je ime upamceno. To moze da znaci da je Bosna i ranije imala svoje banove, ali se njihova imena gube u tami stoljeca, najvise zbog toga sto do sada nisu pronadjeni pouzdani materijalni dokazi ili pisani tragovi koji bi potvrdjivali tu mogucnost. Bosna je tada bila veoma mala drzava i cesto je postajala mamac i zeljeni plijen susjednih kraljevina, Ugarske, Bugarske i Bizanta. Za njene planine bogate sumom, za bogate rudnike, za njenu so, otimali su se svi, ali ipak najvise Ugarska jer joj je kroz Bosnu bio najblizi put do Jadrana. Granice banovine Bosne za vrijeme bana Borica bile su na sjeveru Vranduk, na istoku plenine Zvijezda i Romanija, na jugu planina Bjelasnica i rijeke Rama i Neretva, a na zapadu rijeka Vrbas do D. Vakufa i planina Vlasic. U Bosni se tada zivjelo slicno kao u pradomovini. Bosnjaci su se pretezno bavili stocarstvom i zemljoradnjom. Nomadski dio stanovnistva zivio je u planinama i silazio je u naselja da trguje sa zemljoradnicima. Naselja su se stvarala oko tvrdjava i utvrdjenih gradova. U naseljima su zivjeli pretezno zanatlije i rudari. Medju prvim naseljima u Bosni poznati su: Visoko, Fojnica, Kresevo, Busovaca, Vrbaski Grad (G. Seher kod Banjaluke), Zenica, Prozor i Hodidjed (kod

5 5 of 26 12/10/2002 2:29 PM Sarajeva). Stanovnistvo Bosne osim Bosnjaka cinili su ranije spomenuti Vlasi (romanizirani Kelti i Sasi, koji su se poceli mijesati i sa Bosnjacima), zatim Hrvati koji su poceli stizati u Bosnu sa zapada poslije propasti hrvatske drzave godine i Srbi ciji su raski zupani imali posjede u istocnom Humu. U to doba, kada je bio mir - bosanski ban nije imao nikakvu vlast. On je bio samo glavni komandant vojske u slucaju rata. I dalje su bosnjacka plemena (Hrvatinici, Vukcici, Jablanovici, Zlatonosici, i dr.) zivjela samostalno i nisu priznavali nikakvog gospodara osim najstarijeg clana svoga plemena. Svako pleme je zivjelo na podrucju jedne ili vise zupanija, a njime je upravljao zupan. Bosnjaci tada nisu pripadali ni jednoj religiji. Svoju djedovsku vjeru su postepeno zaboravaljali, a posto su dugo zivjeli izvan glavnih misionarskih krscanskih transverzala, izbjegli su pokrstavanje koje je zahvatilo Hrvate i Srbe. Naravno, Vatikan je nastojao da pokrsti Bosnjake, ali u tom nije uspijevao, jer kako objasniti latinsku liturgiju bosnjackom narodu kada ga vatikanski misionari nisu znali. Postojale su crkve u Fojnici i Kresevu, ali vjernici su bili pretezno Vlasi i odbjegli Hrvati iz Hrvatske. Ovdje je vazno napomenuti da jos ne postoji razlika izmedju katolicanstva i pravoslavlja mada je veliki vjerski raskol bio godine. Ni sami popovi, a pogotovo vjernici nisu znali za neku osobitu razliku izmedju orotodoksne i katolicke doktrine, ispovijedali su svoju vjeru nesvjesni da su istovremeno pod patronatom i Vatikana i Konstantinopolisa koji su zajedno polagali pravo na sve svoje vjernike. 2. Prvi bosanski banovi Bana Borica naslijedio je njegov rodjak (ne zna se u kojem stupnju srodstva) KULIN BAN ( ). U to doba Bosna dozivljava prvo teritorijalno sirenje na racun Bizanta i Ugarske. Kulin je vise volio u susjedstvu imati slabu kraljevinu Ugarsku, nego stoljetni mocni Bizant, pa zato kao saveznik ugarskog kralja Bele III ratuje protiv bizanstkog cara Andronika I Komnena. Kulin je uspostavio trgovacke odnose sa Dubrovnikom i povelja od 29. augusta (kojom se odobrava sloboda trgovine dubrovackim trgovcima u banovini Bosni) prvi je pisani dokument bosanske istorije pa se zbog toga taj datum uzima kao pocetak pisane istorije BiH. Ta povelja se nalazi u Istorijskom muzeju u Petrogradu. U Kulinovo doba godine pada i prvi pritisak Vatikana da se Bosna odrekne heretickog ucenja koje su propovijedali bosanski krstjani (popularno, ali samo uslovno istovjetni sa bogumilima). I zaista, Kulin ban i bosanski velikasi su se na Bilinom polju (kod Zenice) lazno odrekli svoje vjere pred poslanikom pape Inocentija III 8. aprila Ali cim je poslanstvo izaslo iz Bosne, sva Bosna je opet nastavila da propovjeda svoju vjeru. Taj tadasnji postupak postao je kasnija praksa u Bosni: svaki put Bosnjaci bi se "pokajali" i "odrekli" svoje vjere, a kada bi inkvizitori otisli, oni bi se vracali svojoj religiji. Dugotrajno i relativno mirno razdoblje vladanje Kulina ostalo je vjecno u sjecanju Bosnjaka u izreci "Od Kulina bana i sretnih dana." Njega je naslijedio stariji sin STJEPAN ( ) koji je zbacen jer je htio uvesti katolicanstvo u Bosnu. Pred kraj njegove vladavine dolazi inkvizicija u Bosnu; u Vitezu godinama radi sud za istrazivanje hereze i tada biva spaljeno nekoliko desetina bosanskih krstjana. Revolt naroda zbog spavljivanja uzrokuje zbacivanje Stjepana, a poslije njega je izabran za bana njegov rodjak (postoje naznake da je on rodjeni brat Stjepanov): MATIJA NINOSLAV ( ) On je odbio imenovanje biskupa za Bosnu od strane Vatikana, ali je bio prisiljen da napravi ustupak Papskoj stolici time sto je primio misiju dominikanaca Oni osnivaju biskupiju Bosna Srebrna (Bosnia Argentaria) sa centrom u Srebrenici. M. Ninoslav je vodio dva rata protiv krstasa koji su htjeli istrijebiti bosanske krstjane; prvi put protiv ugarskog hercega (madjarski: vojvoda) Kolomana Drugi rat se vodio izmedju vojske dominikanskog biskupa Ponse i vatrenog zastitnika krstjana Stjepana Hrvatinica od I tada su se Bosnjaci lazno odrekli vjere da bi prezivjeli, jer je rat bio bosanska Pirova pobjeda. 3. Kotromanici Neki istoricari isticu da je sljedeci ban PRIJEZDA I ( ) rodjak M. Ninoslava, ali stepen njihovog krvnog srodstva nije dokazan, zapravo je pod velikim upitnikom. Hrvatski povijesnicari tvrde da su Kotromanici Germani (Goti; Ghotoroammani - Kotoramani), a srpski historicari da su Srbi (jer su "prijezdili" - presli preko Drine - pa otud ime - Prijezda). Ali, tacno je jedino to da se u heretickoj Bosni ne bi mogao odrzati ni jedan vladar ako nije iz naroda, tj. iz Bosne i ako barem u jednom dijelu svoje vladavine nije bio zastitinik krstjana. Prvi Kotromanici: Prijezda I i PRIJEZDA II ( ) nisu bili mocni vladari. Prijezda I je bio pod velikim uticajem ugarskog kralja Bele IV, cak je bio i njegov vazal nekog vrijeme. Iako se i borio protiv krizara u Bosni, pred kraj zivota morao je primi katolicku vjeru. Njegov sin Prijezda II koji je takodjer katolik uspio se odrzati na prijestolu samo tri godine. STJEPAN I KOTROMAN (1290/1310.) po kojem je cijela dinastija dobila ime bio je prvi ban koji je krunu naslijedio od svoga oca. To znaci da se dotadasnja "vojna demokratija" istopila jer je vladarska obitelj postala dovoljno mocna da diktira nacin nasljedjivanja. Do tada su se banovi birali na saboru Bosnjaka u Mostrama gdje je bio centar djeda bosankih krstjana. Od djeda bi ban dobio blagoslov, pitao ga za savjete u vezi diplomatije, rata i vjencanja. Tako se desilo da se Stjepan I ozenio kcerkom srpskog kralja Dragutina, Jelisavetom, kako bi ostao u dobrim odnosima sa Nemanjicima i imao ih kao saveznike protiv Ugarske i Bizanta. To priblizavanje Srbiji nije se svidjelo zapadnim komsijama, bogatim hrvatskim velikasima i banovima Subicima, pa su zaratili sa Bosnom i vladali njenim velikim dijelom u dvadesetogodisnjem periodu 1302/22. U to doba u Bosnu stizu franjevci Poslije nekoliko bitaka Subice u Bosni je zbacio veliki zastitnik krstjana, knez Hrvatin, po cijoj naredbi je ubijen

6 6 of 26 12/10/2002 2:29 PM Mladen II Subic. STJEPAN II KOTROMANIC (1322/53) je uz pomoc kneza Hrvatina dosao na prijesto. U njegovo doba, u Bosnu ponovo dolazi inkvizicija i nastoji prisilnim pokrstavanjem da umanji uticaj krstjana medju Bosnjacima, ali ne uspijevaju jer je i Stjepan II i sam zastintnik krstjana. Zato krizari opet pokusavaju jedan vojni pohod, ali ni ovaj put im to ne polazi za rukom. Rodbinskim vezama Sjepan II doprinosi stabilnosti Bosne, jedna od tri zene mu je bila bugarska princeza, kci cara Mihajla Sismana, a druga zena kci velikog vojvode Poljske Kazimjeza Kujavije. Zatim; svoju kcerku Elizabetu udao je je za ugarsko-hrvatsko-poljskog kralja Ludvika I Anzujskog, najmocnijeg vladara tadasnje Evrope, a drugu kcerku Katarinu za Hermana I Celjskog. U Stjepanovim osvajanjima Bosna je izasla na Savu, stigla na zapad do Sane, srpskom caru Dusanu uzeo je zupe Usoru, Soli i Hum i time Bosna izlazi na Jadransko more. Iza sebe je ostavio dva puta vecu drzavu nego sto ju je zatekao. Stolovao je u Bobovcu, a pred kraj zivota je poceo graditi Kraljevu Sutisku (koja ce ime dobiti tek po vladanju Tvrtka I). Od toga doba bosanski vladari su nazimjenicno na strani Ugarske ili Italije, a cijelo vrijeme su saveznici Dubrovnika u vjecitoj borbi protiv Venecije. 4. Bosanski krstjani Mnogi istoricari su bosanske bogumile do sada poistovjecivali sa bogumilstvom koje je samo zbirno ime za sve hereze te epohe: kudugeri u Grckoj, babuni u Srbiji, garatensesi, kalojani, patareni i konkorecani u Italiji, albigenzi, katari, popelicani i tekserani u Francuskoj, begini i gazari u Njemackoj. Ucenje bosankih krstjana je jedna varijanta dualistickog, manihejskog ucenja o postojanju dva tvorca: starijeg sina bozijeg, djavola onog loseg koji je stvorio nesavrseni materijalni svijet i dobrog, Isusa koji je stvorio savrseni nebeski svijet. Od bugarskih bogumila krstajni Bosne uzeli su samo neke postavke. U prinicipu oba ucenja i bogumilsko i bosanskih krstajna, kao i sva ostala su izraz revolta protiv krscanskih crkava. Posto je kriz isto materijalan i on je izvor zla. Isto tako nisu postivali ni krizanje vodom jer i ona materija. Odbacivali su iz Biblije Stari zavjet, ikone, prezirali su crkve, biskupe i Vatikan. Zivjeli su skromno u svojim hizama koje su ujedno bile i mjesta vjerskih obreda. Nisu imali svoja imanja kao krscanski monaski redovi, odricali su svoje vjernike od materijalnih bogatstava i nagovarali ih na nepokornost bogatasima. Zabranjivali su da se jede meso (jer je uzrokovano prolijevanjem krvi), da se pije alkohol, petak mi je bio dan odmora, a imali su veoma strog post. Vjencanje je bilo gradjansko a ne crkveno, a svoju vjeru su propovijedali na bosanskom jeziku. Na celu crkve bosanske stajao je djed (did). On je bio najstariji medju vjernicima i nije imao nikakvu vlast, posjedovao je samo ugled. Centar djeda bio je u prvo u selu Milima kod Visokog, a onda u Mostrama. Nizi od njega bili su starci, strojnici, gosti - a svi su se nazivali krstjani. Krstajni su sami sebe dijelili na ciste: oni koji su se strogo pridrzavali svih vjerskih propisa; i na mrsne: njima je pripadao najveci dio naroda, oni su deklarativno prihvatali vjeru, ali se nisu decidno pridrzavali propisa. Cisti nisu imali nikakve imovine i zivjeli su bukvalno od milostinje mrsnih - dakle bili su neka vrsta asketa, redovnika. Samo ucenje se javilo u Bosni i kroz cijeli period postojanja srednjovjekovne bosanske drzave bilo je zvanicna, drzavna religija sve do kada su Turci osvojili Bosnu. Kroz cijeli taj period Vatikan potpomognut Ugarskom, Venecijom, Bizantom, Srbijom vodio je protiv Bosne krizarske ratove ne bi li istrijebio krstjane i nametnuo u vladarskoj dinastiji Kotromanica katolicanstvo kao zvanicnu vjeru. Od vodjeno je ukupon sedam katolickih i pravoslavnih pohoda u namjeri da se u Bosni iskorijeni ucenje krstjana a uvede krscanstvo u bilo kojem obliku. Cinjenica je da ni jedan pohod nije uspio, tako da se moze reci da srednjovjekovna Bosna (dakle najveca vecina njenog naroda) nije nikada pripadala ni katolickoj ni pravoslavnoj crkvi. Bosanski vladari i velikasi prihvatii su krstjane od pocetka prvenstveno zato sto ono nije trazilo feude kao sto su trazili katolicki samostani i pravoslavni manastiri. Krstjani su trazili samo zastitu svojih zivota od progona stranih vojski. To je bilo i u interesu vlasti - jer ni velikasi nisu zeljeli da padnu pod uticaj krscanstva jer bi time izgubili samostalnost i morali ratovati za jednu ili drugu vjersku alijansu, a vjernicima istoka ili zapada dijeliti svoju zemlju. Velikasi su krstjanima ukazivali cast time sto su ih drzali u krugu svojih obitelji, oni su im odgajali djecu, bili im dijaci (pisari) svjedoci i savjetnici u pravnim poslovima. Djedovi su svojim savjetima znali da uticu na bosansku politiku i vremenom se pokazali kao znacajan faktor u odrzanju bosanske drzave i njene nezavisnosti. 5. Kraljevina Bosna Posto je Stjepan II umro bez sina, njega je naslijedio sin njegovog brata Vladislava - TVRTKO I ( ). Tvrtko je u sebi imao i hrvatske krvi (mati mu je bila Jelena, kci hrvatskog bana Pavla Subica) i srpske krvi (baba mu je bila Jelisaveta, kci srpskog kralja Dragutina). Naslijedio je veliki i stabilnu banovinu. Situacija u Evropi isla mu je u prilog: velike sile na zapadu su bile zauzete "stogodisnjim ratom", ugarsko krilo Anzujaca dobilo je konkurenciju u italijanskim Anzujcima i neprestano su se prepirali oko prevlasti na Jadranu. Tvrtko je pametno izabrao saveznistvo Ugarske, koja mu je bila u susjedstvu i koja je bila mocna kraljevina pod Ludvigom I Anzujskim, a ne kraljevinu Siciliju koja je bila daleko, preko mora. Jedno vrijeme, do naginjao je katolicanstvu (uticaj majke), ali dvije najmocnije velikaske obitelji u Bosni; Hrvatinici i Kosace odrzavale su krstjanski duh u cijeloj banovini. Zbog toga Tvrtko kada papa Inocentije IV na Bosnu iznova salje krizare staje u odbranu bosanskih krstjana. Poslije tog, sedmog krizarskog pohoda zadugo vise nije bilo pokusaja da se Bosna pridobije za Vatikan.

7 7 of 26 12/10/2002 2:29 PM Poslije smrti zadnjeg srpskog cara Urosa na Marici Tvrtko pokazuje namjeru da zagospodari jednim dijelom propalog srpskog carstva, isticuci svoje pravo na nasljedje po krvi. Zato je prvo porazio mocnog srpskog velikasa Nikolu Altomanovica i pripojio njegove zemlje oko rijeka Lima, Tare i Pive, a poslije sporazuma sa knezom Lazarom, proglasio se u Milima, centru bosanskih krstjana za "kralja Bosne, Srbije, Hrvatske, Dalamcije, Primorja, Zapadnih strana, Donjih krajeva i Huma". Od tada do smrti kralj Tvrtko I je vodeci vladar na cijelom Balkanu, a Kraljevina Bosna se prostire na zapadu od Sukosana (juzno od Zadra), preko Lapca, duz rijeke Une, na sjeveru do Save, na istoku do Drine, Lima i Bijelog Polja, donjeg toka Zete, podnozje Lovcena, pa do Budve, gdje opet izlazi na Jadran. Bosni tada pripadaju otoci: Solta, Brac, Hvar i Korcula cije su se gradske uprave samovoljno stavile pod patronat bosanske drzave kako bi ih ona zastitila od Venecije Tvrtko I gradi luku Stjepan (Herceg Novi) gdje gradi bosansku mornaricu: cetiri velika broda i 32 manja. Pojavom Turaka u blizini svoje kraljevine salje odred vojske na Kosovo Tvrtko I je prvi bosanski vladar koji kuje zlatni novac u Bosni: gros, dinar i poludinar. U Bosni je razvio trgovinu, a i ugrozio je primat Dubrovnika koji je imao monopol na prodaju soli na Balkanu. Sve nemire neposlusne bosanske vlastele znao je da smiri i pridobije za jedinstvo Bosne. Cak je i na Jadranskom moru imao prestiz jer je ugrozavao gusarskim napadima svojih lakih brodova teske galije Mletacke Republike. Kralj Tvrtko I je uz svoje ime stavio jos jedno ime: Stjepan (po uzoru na prvog krscanskog mucenika) i tu su praksu nastavili svi sljedeci bosanski kraljevi. On je, diplomatski izabrao ime tog prvomucenika kako bi se katolickoj Evropi dodvorio i prikazao pravovjerim krscaninom. Iz dva braka i jedne vanbracne veze imao je tri sina, od kojih su dvojica kasnije postali kraljevi Bosne, ali su bili samo blijede sjene svoga velikog oca. 6. Hrvatinici i Kosace Dvije najvece plemicke obitelji Bosne krojile su politiku Kraljevine od Tvrtkove smti pa sve do dolaska Bosne pod Turke godine. U pocetku su to bili Hrvatinici, a kasnije Kosace. HRVATINICI poticu iz dijela Bosne koji je omedjen rijekama Unom, Savom, Ukrinom i Vrbanjom, a koji se u srednjem vijeku zvao Donji krajevi i Zapadne strane. Rodonacelnik loze Hrvatinica je knez Sjepan koji se pominje prvi put Prezime su dobili po Sjepanovom sinu Hrvatinu koji je vladao u Kljucu. Njegov sin Vukac Hrvatinic bio je veliki vojvoda bosanski, a njegov unuk Vlatko Hrvatinic bio je regent u doba maloljetnog Tvrtka I. Dva sina je imao Vukac Hrvatinic: Vuka Vukcica, koji je bio ban Hrvatske i Dalamcije od , a drugi sin je: HRVOJE VUKCIC-HRVATINIC (1350/1416.) Herceg Hrvoje je imamo dva velika grada u kojima je vladao: ljeti Kotor (Varos), a zimi Split. Osim toga, izgradio je buduci kraljevski grad Jajce. Sam je kovao svoj novac, ratovao je protiv bosanskih kraljeva, Venecije, ugarskog kralja, ujedno i cara Svetog Rimskog Carstva Zigmunda Luksemburskog. Bio je sve do smrti nekrunjeni kralj Bosne, siva eminencija, a pet bosanskih kraljeva od bili su naprosto igracke u njegovim rukama - obarao ih je i dovodio na prijesto kad je htio. Na zadnjem velikom viteskom turniru Evrope, u Budimu proglasen je "Vitezom zmajevog reda" (uz njega tu titulu medju svim juznim Slavenima ima jos samo jedan vitez, takodjer iz Bosne - Sandalj Hranic-Kosaca). On je prvi bosanski velikas koji je pozvao u pomoc Osmanlije i oni su dosli u Bosnu da se zajedno sa njim bore protiv Ugarske. KOSACE su vladale ne podrucju izmedju rijeka Neretve do Pive sve do Jadrana. Najstariji poznati predstavnik te obitelji je Stjepan Vuk Hrana, koji je umro Negovog sina, velikog vojvodu bosanskog Vlatka Vukovica poslao je Tvrtko I na Kosovo. Bratic Vlatka Vukovica: SANDALJ HRANIC KOSACA (1370/1435) bio je takodjer veliki vojvoda bosanski od pa sve do smrti. Samostalno je vodio ratove, ubirao carine i zakljucivao ugovre sa drugim drzavama, a pod kraj zivota i on se stavio pod zastitu Turaka, jer su mu vec bili usli u Bilecu. Njegov bratic: STJEPAN VUKCIC KOSACA (1404/1466.) veliki diplomata, udao je svoju kcerku Katarinu za bosanskog kralja Tomasa cisto iz diplomatskih potreba. Pretendirajuci na srpske zemlje proglasio se hercegom S. Save (po toj tituli ce kasnije Turci Hum nazvati Hercegovinom) i cak izgradio sedam crkava. Od 1441/45 vodi rat protiv Dubrovnika u cemu mu pomazu Turci. Kao mladica, dao je svoga brata Isaka da bude taoc u Istanbulu kako bi time dokazao lojalnost Velikoj Porti. Isak je tamo primio islam, usvojio ga je voskovodja Isabeg (osnivac Sarajeva - sa kojim ga cesto brkaju) i postao je kao ISABEG ISHAKOVIC-HRANUSIC jedan od prvih bosnjackih namjesnika u Bosni. I sin hercega Stjepana, Stjepan Hercegovic je primio islam i kao: AHMEDPASA HERESEKZADE bio je prvo beglerbeg u Anadoliji od 1481/97, pa prvi bosnjacki veliki vezir 1497/1515. i zet sultana Bajazida II. Stariji sin hercega Stjepana, Vlatko, donio je iz Venecije prvu stampariju u Bosnu, ta stamparija je radilu u Gorazdu od 1485/152. a kasnije preko rodbinskih veza presla u obitelj Crnojevica. Od velikih likova te dinastije tu je jos: KATARINA, posljednja bosanska kraljica koja je po nagovoru pape Siksta IV, ako se njena djeca ne vrate krscanstvu, testamentom zavjestala bosansko kraljevstvo Vatikanu, sto hrvatski povijesnicari uzimaju kao argument da je Bosna katolicko nasljedje. Kraljica Katarina umrla je u Rimu i sahranjena je u crkvi Ara Celi, gdje i danas njen sarkofag. Njen sin Zigmund, zadnji princ Kraljevine Bosne primio je islam i kao: ISHAKOGLU (turski: oglu - kraljevic) postao je sanzakbeg pokrajine Karasi od 1487/ Bosna u XV stoljecu Posto su sva tri sina kralja Tvrtka I bila maloljetna, na bosanski prijesto stupio je sin Tvrtkovog strica Ninoslava,

8 8 of 26 12/10/2002 2:29 PM DABISA (1391/95). On je najkrace vladao, ali je ostavio najvise povelja. Nesposoban da vlada, po "djakovackom ugovoru" priznao je ugarskom kralju Zigmundu Luksemburskom da svi buduci bosanski kraljevi budu ugarski vazali. Njegova supruga JELENA "GRUBA" vladala je poslije njegove smrti (1395/98). Herceg Hrvoje ju je doveo na vlast, kao i njenog muza i on je ustvari vladao iz sjene umjesto njih dvoje. U njeno doba datira prvi prodor turaka u Bosnu, kod Bilece Hrvoje dovodi po Jeleninoj smrti najmladjeg sina Tvrtka I OSTOJU (1398/1404) za kralja, ali ga i svrgava, jer se poceo zamijerati bosanskim krstjanima i priblizavati se Ugarskoj. Da bi se izvukao iz dugova, taj bezuspjesni kralj prodaje Dubrovackoj Republici Bosansko primorje od Stona do Gruza. Hrvoje ga tada obara sa vlasti i ponovo ga dovodi na prijesto 1409/18, ali ovaj put je Ostoja jos blijedja figura nego prije. TVRTKO II TVRTKOVIC (1404/09.), najstariji sin Tvrtka I zahvaljujuci Hrvoju domogao se krune, ali ju i gubi poslije poraza u bici sa Zigmundom Luksemburskim. Turci ga vracaju ponovo na prijesto i tad vlada do Zauzvrat Osmanlije ulaze slobodno u Bosnu i i od Tvrtka II traze danak. Posto je osiromasio daje im Hodidjed, gdje Turci prvi put ostavljaju stalni garnizon u Bosni. Trvrtko II dopusta pokrstavanje bosanskih krstjana koji zbog toga bjeze svom velikom zastitniku hercegu Stjepanu - na ciju intervenciju kralj najzad biva oboren sa vlasti. Svega tri godine vladao je srednji sin kralja Ostoje, STJEPAN OSTOJIC (1418/21), koji je prodao Dubrovniku Konavle, a Venecija mu otima otoke. I on se zamjerio krstjanima jer je imao namjeru da ih pokrsti, pa ga obara herceg Stjepan. U doba kralja TOMASA (1421/43), mladjeg Ostojinog sina Bosna i dalje slabi jer je razdirana unutrasnjim suprotnostima: kraljevska obitelj i dalje naginje krscanstvu jer u njemu vidi garancije Vatikana za svoj daljnji opstanak, dok mnogobrojni i bogatiji od kraljeva Bosne, velikasi Hrvatinici i Kosace stoje na strani krstjana. I u njegovo doba Bosna gubi dijelove teritorije, sada od Turaka. On, da bi se odrazao na vlasti prinudjen je da se ozeni kcerkom hercega Stjepana, Katarinom. Kralj Tomas je umro pod nerazjasnjenim okolnostima, sumnja se da da je ubijen jer je jer kada je otvorena njegova grobnica vidjelo se da mu je lobanja razbijena. Motiv da ga ubiju imali su svi: Kosace, Venecija, Dubrovnik, Ugarska, Turci, pa cak i zadnji bosanski kralj, njegov rodjeni sin: STJEPAN TOMASEVIC (1461/63.) Bosna je u totalnoj krizi i kralj ne uspijeva obuzdati anarhiju i samovolju velikasa. Kralj vezuje svoju politiku za Ugarsku uz obavezu da ce progoniti krstjane pokusava zenidbom sa kcerkom smederevskog despota Lazara Brankovica da nadje saveznika u borbi protiv Turaka. mada jos nije stupio na bosanski prijesto postaje vladar smederevske despotije, koju ju je dobio kao miraz, ali Osmanlije iste godine ruse do kraja vec razvaljenu srednjovjekovnu srpsku drzavu. Stjepan Tomasevic je jedini bosanski kralj koji je dobio krunu od Vatikana, odnosno od pape, jer se zvanicno pokrstio 7. februara i proglasio S. Gurgura za patrona bosanskog kraljevstva. Naivno vjerujuci poslije toga u pomoc Zapada jer je postao katolicki kralj, odbija placanje danka sultanu Mehmedu II Fatihu (Osvajacu). Ocekuje vojnu pomoc od katolicke crkve, od Venecije i Ugarske, ali ona mu nikada nije stigla. Istovremeno Bosnjaci odbijaju da se bore za katolickog kralja koji ih je izdao. Kralj bjezi pred Turcima iz Jajca u Kljuc, stizu ga tu i pogubljuju. Time je definitivno zavrseno postojanje srednjovjekovne bosanske drzave. Uzroci pada Bosne pod Turke su vise nego ociti: slabost kralja, anarhija u zemlji, nepruzanje pomoci od krscanske koalicije - sve je to doprinjelo da kraljevina (kako kaze narodna poslovica): "Pade Bosna kao zrela jabuka u sultanovo krilo." - bila je spremna da je neko ubere, a Turci su je odavno mjerkali i pripemali za to. 8. Drzavna uprava u Kraljevini Bosni U prvom periodu svog politickog i pravnog razvoja Bosna je bila banovina na cijem je celu stajao ban. Ban je bio samo prvi medju podjednako bogatim osobama. Banovina Bosna bila je podijeljena na zupanije, a svaka zupanija je bila zivotni prostor jednog bosnjackog plemena: Hrvatinici, Vukcici, Jablanovici, Kosace, Zlatonosici, Sankovici, Pavlovici, Babonici, itd. Kasnije su plemena sirila svoje posjede ratujuci sa susjednim plemenima i zauzimali nekoliko zupa. Najstarija poznata zupa je Rama koja je u najstarijem periodu Bosne bila sinonim za cijelu drzavu (Rex Ramea - kralj Rame/Bosne). I druge zupe su dobivale ime po rijekama: Sana, Usora, Vrbanja, Lasva, Unac, Drina, Neretva. Neke su se zvale po imenima najstarijih gradova u Bosni: Dlamoc (Glamoc), Hlivno (Livno), Hvojnica (Fojnica), (B.) Dubica, Glaz, Zemljanik, Srebrenica. U drugom periodu svog postojanja Bosna je kraljevina sa kraljem na celu drzave. Kralj je bio de nominalno vladar cijele Bosne, mada je njegov suverenitet cesto bio ogranicen spomenutim plemickim dinastijama. On cak nije bio ni najbogatiji velikas (osim Tvrtka I), medjutim praksa je postala zakon da samo jedna dinastija, Kotromanici u zemlji daje pretendente na prijesto Bosne. Do Stjepana I vladara su birali demokratski, na saboru, a od tada je vladarska cast postala nasljedna. Kralj je u miru upravljao zemljom, izdavao povelje: ugovore, darovnice i zahvalnice, dijelio titule i feude (mada ih ni sam nije imao dovoljno) i bio je vrhovni sudija u svom domenu. U ratu je vodio bosansku vojsku u odbranu zemlje, a cesto su to za njega radili velike vojvode i hercezi koje je on imenovao. Kralj je realno upravljao jedva jednom trecinom (pa cak samo i petinom) Bosne. Na kraljevom dvoru postojala je drzavna kancelarija. Iz nje su izlazile naredbe, diplomatski, trgovinski i drugi ugovori internog i medjudrzavnog znacaja. U njoj su radili su: djed bosanskih krstjana, koji je najcesce bio prvi kraljev savjetnik, tepcija koji je bio prvi ekonom kraljevog imanja, kazanac je bio blagajnik dvora, pristav je bio kontrolor dokumenata koje je sastavljao glavni dijak kojeg su jos zvali gramatik ili logofet. Sluzbeni jezik srednjovjekovne Bosne bio je bosanski jezik, a pismo bosancica. Dvorski dijaci su radili na pergamentu, a od doba Tvrtka I i na papiru.

9 9 of 26 12/10/2002 2:29 PM Osim njih, druge sluzbe na dvoru su bile: peharnici, vratari, celnici, stavioci i strazari. Iako je kralj kao u svakoj feudalnoj drzavi nastojao da bude neogranicen vladar u svojoj zemlji, u Bosni je postojao jedan oblik skupstine - Sabor (staroslavenski - zbor) Bosne. To je bio skup svih predstavnika bosanskih velikasa koji su predstavljali svoja plemena, odnosno interese zupa. Na saboru je kralj trazio odobrenje da izda neki dokument (povelju, listinu) koja se tice vanjske politike zemlje. Sabor je bio savjetodavno, ali ne i upravno tijelo. Bez odobrenja Sabora kralj nije mogao donositi odluke. Znaci, uslovno receno: kraljevi Bosne nisu bili apsolutni vladari, nego na neki nacin parlamentarni monarsi. Osim sabora u Kraljevini je postojao "stanak sve Bosne". Stanak su sacinjavali povjerljivi kraljevi velikasi koji su zivjeli povremeno na kraljevom dvoru i to su najcesce bili plemici iz dinastija Hrvatica i Kosaca. Oni su se zvali kletvenici: pred njima se kralj kleo, zaklinjao - a i oni njemu na vijernost. Kletvenici Stanka bili su kraljevi savjetnici po pitanju politike u onim slucaevima kada se Sabor Bosne nije mogao sastati, ili kada nije trebalo sazivati Sabor, a bilo je potrebno brzo donijeti neku odluku. Receno suvremenim politickim rjecnikom oni su bili neki nepotpuni oblik drzavne vlade. Sudovi u danasnjem smislu nisu postojali. Ali kada bi se pokazala potreba da se nekome sudi, sudija bi obicno bio zupan (svaki u svojoj zupi), ili, kasnije kastelan, zapovjednik tvrdjave u slucaju vojnog sudjenja. Sudilo se po obicajnom pravu, odnosno po tradiciji i prevovladavo je prinicip taliona (oko za oko, zub za zub). U visoj instanci sudija je bio vladar nad vise zupa, najstariji clan neke od plemickih dinastija. Najvisa instanca je bio kraljev sud u slucaju kada je trebao da se presudi neki spor izmedju samih velikasa, a njegov savjetnik po pravilu je tada bio djed krstjana. Djedovi su pisali kralju, a i velikasima oporuke i bili su izvrsioci tih oporuka. Vojska nije bila stalna institucija. Organizirana je bila po zupama samo u slucajevima kada bi se pokazala potreba. U slucaju rata svaki velikas bio je duzan sa sobom povesti odredjeni broj opremljenih ratnika. U slucaju napada na manji pogranicni pojas obicno je odbrana padala na tu zupu, nisu cekali pomoc od kralja, a cesto ju on nije bio u mogucnosti ni da posalje. Vazna je cinjenica da Bosna u toku cijele svoje srednjovjekovne proslosti nikada nije ratovala na tudjoj zemlji u namjeri da prosiri svoje granice - uvijek je bila prinudjena da se brani od vanjskog neprijatelja. Bosna je imala nekoliko tvrdjava sa stalnom posadom do pedeset vojnika. Jace posade su se nalazile na granicama, gdje su bile carine: Herceg Novi, Kotor, Prijepolje, Cajnice, Srebrenica, Zvornik, zatim gdje su kovnice novca: Vranduk, Fojnica, Visoko, Konjic, Nevesinje - i rezidencije velikasa: Blagaj, Split, Trogir, Kotor Varos, Bobovac, Kraljeva Sutiska, Jajce i Kljuc. Od svih srednjovjekovnih drzava juznih Slavena samo je Bosna kovala zlatni novac. Inace se novac poceo kovati u doba Stjepana II Kotromanica. Standardni dukat bio je promjera trideset milimetara, tezina mu je bila 14,05 grama, a imao je finocu 980/1000. Na predjnjoj strani bio je kraljev lik, a okolo je pisalo: Moneta Aurea Regis Stephani (Zlatnik kralja Stjepana), a na poledjini u sredini je bio grb dinastije Kotromanica. Bosna je od davnina imala veliki broj gradova, vise ili manje utvrdjenih. Radi ilustracije slijedi abecedni spisak devedeset i devet gradova. U zagradi je godina ili stoljece kada je doticni grad prvi put pomenut u istorijskim izvorima, ili kada je izgradjen. Godina prvog pomena grada ne znaci da je grad tek tad izgradjen, vjerovatnije je da je taj grad postojao i ranije: Bihac 1260, Bijeljina 1466, Bileca 1387, Blagaj u B. Krajini X stoljece, Blagaj u Humu 1423, Bobovac 1439, Bocac 1444, (B.) Dubica 1258, (B.) Gradiska 1295, (B.) Grahovo 1453, (B.) Krupa XIII stoljece, (B.) Novi 1280, (B.) Petrovac 1334, Brekovica 1330, Brodar 1442, Buna 1429, Buzim 1351, Cernica 1378, Cajnice XV stoljece, Cavka 1426, Doboj 1415, Dobor-grad na Bosni 1387, Drijeva 1186, Dubrovnik u B. Posavini 1404, Foca 1366, Fojnica 1365, Gabela 1186, Gacko 1276, Glamoc 1087, Glaz 1244, Gorazde 1376, Hodidjed tj. Sarajevo 1428, Ivanjska 1344, Jajce 1391, Jezero na Pivi 1399, Jezerski 1355, Kakanj 1392, Kamengrad 1374, Kladanj XV stoljece, Kljuc 1325, Konjic 1355, Kotor (Varos) 1322, Kozara(c) 1334, Kraljeva Sutiska XIII stoljece, Kresevo 1381, Krupa (na Vrbasu) 1192, Kupres 1461, Livno 1045, Ljubinje 1408, Ljubuski 1444, Maglaj 1408, Micevac 1443, Modrica 1323, Mostar 1452, Nevesinje 1435, Olovo 1382, Ostrozac 1286, Ostruznica 1349, Otoka 1364, Pavolvac (Pale) 1415, Ploce 1387, Pocitelj 1444, Podzvizd XIII stoljece, (Usti)Praca 1244, Prijepolje 1343, Prozor X stoljece, Ripac 1408, Rogatica 1425, Samobor 1397, Sokograd na Pivi 1363, Sokolac 1399, Sokolgrad na spoju Tare i Pive 1419, Soli (Tuzla) X stoljece, Srebrenica 1325, Srebrenik 1333, Stolac 1420, Susid 1403, Teocak 1432, Tesanj 1461, Tolisa 1244, Toric 1421, Travnik 1463, Trebinje X stoljece, Unac 1345, Vares XV stoljece, (V.) Kladusa 1280, Vinac 1453, Visoko 1334, Visegrad 1433, Vjencac 1435, Vlasenica 1244, Vranduk 1410, Vrbanja 1322, Vrbaski Grad (Banjaluka) 1244, Vrhbosna (Ilidza) 1435, Zenica 1436, Zvecaj 1404, Zvornik i Zepce Civilizacijski napredak Velikim dijelom razvoj Bosne u to doba vezan je za bosanske krstjane. Od brojnih rukopisa koje su oni sacinili na bosanskom pismu bosancici (koji je zapravo varijanta latinice i bugarske cirilice) najpoznatiji su: Nikolsko, Mlatacko i Kopitarevo evandjelje. Osim njih, ljepotom se istice Hvalov zbornik iz godine. Autor mu je krstjanin Hval, a napisao ga je na 353 stranice pergamenta za vojvodu Hrvoja Vukcica-Hrvatinica. Sada je taj dokument u Univerzitetskoj biblioteci u Bolonji. Inace, najstariji dokument na bosancici je vec spomenuti ugovor Kulina bana sa dubrovackim knezom Krvasom iz Od ostalih vjerskih knjiga najpoznatije su Miroslavljevo evandjelje, a sa bugarskog su ga prepisali

10 10 of 26 12/10/2002 2:29 PM dijaci Bartolomeon i Gligorije u XII stoljecu. Tu su i Mostarsko evandjelje dijaka Manojla iz XIV stoljeca, Batalovo evandjelje dijaka Stanka Kromirjanina i Danicicevo evandjelje. Ipak, najznacajniji pisani spomenik te epohe bio je legendarna Tajna knjiga iz XIII stoljeca koja nazalost nije sacuvana. U njoj je bila sadrzan opis nastanka svijeta, mitologija, filozofija i etika bosanskih krstjana. Na bosancici je stampan i prvi ustav na Balkanu, Poljicki statut iz godine. Franjevacki fratri su i prije toga stampali na bosancici cetrdesetak svojih vjerskih knjiga od kojih je sacuvana samo Postanak duse (Ortus animae) iz A kasnije, u turskom periodu, kroz cijelo doba sve skolovane bosanske obitelji sluze se bosancicom (tzv. "begovica"), a ona postaje i tajno pismo pred austrijskim vlastim u doba okupacije BiH, jer Austrijanci ga nisu znali desifrirati. Od glagoljskih pisanih spomenika najvazniji je Hrvojev misal godine za spomenutog Hrvoja Vukcica Hrvatinica napisao je molitvenik dijak Butko na 247 stranica pergamenta. Ta knjiga je po padu Jajca odnesena u Budim, bila je vlasnisvo ugarskog kralja Matijasa Korvina, a kada je Budim pao pod Osmanlije zavrsila je u biblioteci Mehmeda II Osvajaca, pa i danas lezi u bivsem dvorcu osmanskih sultana, a sada muzeju Topkapi u Istanbulu. Jedino sto je danas ostalo od spomenika kulture srednjovjekovne Bosne su njihovi nadgrobni spomenici - stecci (mramorovi, biljezi, kamenovi). Ispod njih su sahranjivani svi Bosnjaci, a ne samo pripadnici crkve bosanske. Stecci su iskiceni ornamentiranim reljefom sa simbolima sunca, polumjeseca, ljiljana, loze, vijenca, prizorima kola i lova. Najpoznatije nekropole stecaka su: Radimlja, Ludomer, Kupres, Olovo, Siroki Brijeg, Ljubuski, Blidinje, Skender Vakuf, Mrkonjic Grad, Kalesija i Kljuc. Ima ih u cijeloj BiH, ali i u Dalmaciji, Lici, Slavoniji, Sandzaku, Kosovu, Zapadnoj Srbiji - ukupno III - BOSNA u OSMANSKOJ IMPERIJI Prvi dolazak Osmanlija u Bosnu desio se 27. augusta upadom u Bilecu. Od tada, pa sve do pada Bosne pod Tursku imperiju Osmanlije su skoro svakih pet-sest godina upadali u Kraljevinu Bosnu otkidajuci joj dio po dio teritorije. Cesto su znali da dodju ne kao osvajaci, nego saucesnici velikasima i kraljevima Bosne u odbrani od Ugarske. Narocito si iz zvali velikasi Hrvatinici i Kosace u doba gradjanskih ratova protiv nekog od pretendenata na prijesto Bosne. I prije konacnog pada Bosne i Hercegovine Osmanlije su imale nekoliko manjih garnizona u Kraljevini. Po padu Bosne, da se "dodvore" narodu Osmanlije su postavile za titularnog kralja Bosne Matiju (sina Radivoja od Vranduka koji je bio tri puta uzrupator, a rodjeni brat dvojici bosanskih kraljeva: Stjepanu Ostojicu i Tomasu). Taj Matija je primio islam i time izbjegao sjecu bosanskog plemstva u Jajcu, a dobio je nadimak Sabancic i "vladao" je marionetski Bosnom 1463/65. Kao usput prilikom ranijih upada u Bosnu, svaki put Osmanlije bi ostavljali po nekog covjeka na dvorovima velikasa ili kralja Bosne da pod maskom dipolomatskog predstavnika ili trgovca ta osoba bude dousnik. Tako su Osmanlije dobro upoznale Bosnu i Bosnjake prije nogo sto su definitivno zavladali Bosnom. Uhode su slobodno prolazile kroz naselja i uocavele neraspolozenje prema kralju koji je naginjao katolicanstvu. 1. Islamizacija BiH Prirodno je da su uhode bile vjernici koji su u pocetku oprezno i potiho bosnjackom narodu poceli obasnjavati svoju vjeru - islam. Krstajanima je bilo jasno da su Osmanlije protivnici Vatikana. Vremenom su te osmanske dosljake poceli gledati sa izvjesnim simpatijama, jer: imali su zajednickog neprijatelja - krscanstvo. Naravno, Osmanlije su uvidjele da je najveci dio naroda u Bosni okrenuto krstjanima, a da je mnogo manje katolickog i pravoslavnog svijeta. Propovijedajuci svoju vjeru i spretno naglasavajuci slicnosti izmedju te dvije vjere: zabrana alkohola, strogi post, nepriznavanje kriza, zvona, slika i kipova, petak dan odmora - Osmanlije su pravile plodno tlo za ono sto ce tek doci. Zavadjeni velikasi i kraljevi, sa sve manje ugleda u narodu da tom istom narodu budu zastitnici - nisu vise nimalo bili omijeni. Bosanski krstjani, a i obican bosnjacki covjek sve cesce osjeca da se mora nekome prikloniti, kako bi sacuvao svoju bastinu i gole zivote. Hodidjed (tvrdjava iznad danasnjeg Sarajeva, lokalitet bivse kasarne "Jajce") prvo je osmansko stalno uporiste vec od Praksa Turaka je bila da po dolasku u svaki grad prvo grade dzamiju. Pojava nepoznate bogomlje sa koje se pet puta dnevno cuje ezan, skruseni dolazak vijernika na namaz - sve je to djelovalo na svijest Bosnjaka da shvate kako u svojoj domovini imaju jednu novu vjeru koja im je mnogo shvatljivija nego krscanstvo. Osim toga, uspostavivsi vlast u Bosni, Turci su donijeli i svoj poreski sistem zvani dzizija (dimarina). Dimarinu je morao placati svaki domacin kuce koji nije nosio islamsko ime. A da bi mogli nositi islamsko ime, prvo su trebali primjeti i novu vjeru. Bosnjaci koji su vec poslovicno naucili biti lazni vjernici, odricuci se krstjanstva a primajuci naizgled krscanstvo, shvatili su vremenom da im nova vjera pruza spasonosnu mogucnost: primajuci vjeru, mijenjajuci ime nisu bili prinudjeni da placaju porez, a to je bilo od zivotne vaznosti da bi onako siromasni bioloski opstali. Primanjem vjere Turci omogucavaju Bosnjacima da zadrze svoja imanja, da sacuvaju privid ekonomske slobode. Narod je tako, malo po malo, vise od pedeset godina prije konacne propasti svoje drzave poceo primati islam. Nigdje u istoriji nema podatka da je neko u Bosni na silu primio islam. U toj cinjenici izmedju ostalog je i bitan uzrok lakog osvajanja Bosne: dobrim dijelom islamizirani bosnjacki narod nije imao razloga davati otpor onome ciju je vjeru vec poceo da prihvata. Uz sve to Bosnjacima je pruzena mogucnost da bez visemjesecne teske obuke u

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE

1 REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE REALNE FUNKCIJE REALNE VARIJABLE. Neka je f() = ln 4e 3 e. Odredite a) f b) D(f) i R(f) c) Odredite min f, inf f, ma f, sup f. 2. Odredite prirodnu domenu funkcije f() = ln (3e e 3 ) + 5 log 5 +3 + ( cos

Detaljer

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk

Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Lærerveiledning Bosnisk, 2. og 3. trinn Lærerveiledning Kartlegging av leseferdighet Trinn 2 og 3 på bosnisk Priručnik za učitelje Ispitivanje sposobnosti čitanja 2. i 3. razred na bosanskom jeziku 2013

Detaljer

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister. Nynorsk/Bokmål

Eksamen FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister.  Nynorsk/Bokmål Eksamen 20.11.13 FSP5822/PSP5514 Bosnisk nivå II Elevar og privatistar / Elever og privatister Nynorsk/Bokmål Oppgåve 1 Skriv ein kort tekst på 4 5 setningar der du svarer på spørsmåla nedanfor. Skriv

Detaljer

1 - Prvi deo upitnika

1 - Prvi deo upitnika Copyright! All rights reserved www.anestesi.no 2010- Serbo-Kroatisk side 1 av 6 Serbia Kroatia osnia Språk: Serbo-Kroatisk Oversatt av: Ivan uljovcic to: Juni 2010 1 - Prvi deo upitnika Del 1 Spørreskjema:

Detaljer

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA

ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALUMINIJSKE VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA ALU. VODILICE ZA ODJELJIVANJE PROSTORA AV 04.01-04.10...jer o tome mnogo ovisi... S C H W O L L E R - L U Č I Ć AL 400 AV 04.01 minijska vodilica za odjeljivanje

Detaljer

ISLfiMIZRCIJR BOSNE I HERCEGOV1NE

ISLfiMIZRCIJR BOSNE I HERCEGOV1NE H. MEHMED HANDŽIĆ ISLfiMIZRCIJR BOSNE I HERCEGOV1NE I PORIJEKLO BOSANSKO-HERCEGOVA ČKIH MUSLIMANA SARAJEVO 1940 ISLAMSKA DIONI ČKA ŠTAMPARIJA Jedno pitanje, koje do danas nije valjano obra đeno je pitanje

Detaljer

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke

Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Programiranje 1 grupno spremanje (zadaci) datoteke Tipovi datoteka Datoteke se mogu podeliti na binarne i tekstualne. Iako su na prvi pogled ova dva tipa veoma slična oni se suštinski razlikuju. Binarne

Detaljer

Ord og begreper. Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt)

Ord og begreper. Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Ord og begreper Norsk Morsmål: Tegning (hvis aktuelt) Få Dobiti Mange Mnogo Venstre Lijevo Høyre Desno Øverst Iznad Nederst Niže Lite Malo Mye Mnogo Flest Vecina Færrest Najmanje Oppe Gore Nede Dole Mellom

Detaljer

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof.

Topografske karte. Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte Dr. sc. Aleksandar Toskić, izv. prof. Topografske karte u RH Izradba topografskih karata srednjih i sitnijih mjerila bila je prije osamostaljenja Republike Hrvatske u nadležnosti saveznih

Detaljer

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama.

Projekat EUROWEB+ Ovo je program namenjem isključivo razmeni, a ne celokupnim studijama. Projekat EUROWEB+ 1. Otvoren je Konkurs za novi program mobilnosti studenata i osoblja na Univerzitetu u Nišu EUROWEB+ Konkurs je otvoren do 15.02.2015. 2. Ko može da se prijavi? Ovim programom biće omogućen

Detaljer

Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1

Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1 Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 1 Rasim_1:knjiga B5 8.7.2011 10:54 Page 2 IZDAVAČ: ZA IZDAVAČA: UREDNIK: RECENZENTI: LEKTOR I KOREKTOR: NASLOVNA STRANA: SLOG I PRELOM: ŠTAMPA: ZA ŠTAMPARIJU: TIRAŽ:

Detaljer

CRKVA Izrael NACIJE, sekte..

CRKVA Izrael NACIJE, sekte.. CRKVA Izrael NACIJE, sekte.. autor: Jan Pavla Demiter @ivimo u danima o kojima je veliki u~itelj, Gospod Isus Hrist govorio. Proro~anstvo I nagove{taj ovih zbivanja, sve to je zabele`eno u spisima Jevan

Detaljer

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović

Neko kao ti. Sara Desen. Prevela Sandra Nešović Neko kao ti Sara Desen Prevela Sandra Nešović 4 5 Naslov originala Sa rah Des sen So me o ne Li ke You Copyright Sarah Dessen, 1998 All rights reserved including the right of reproduction in whole or in

Detaljer

Čujte naše glasove: Građani prije svega!

Čujte naše glasove: Građani prije svega! Čujte naše glasove: Građani prije svega! Europska konferencija samozastupnika 4. - 6.10.2013., Zagreb, Hrvatska Hotel Dubrovnik, Ljudevita Gaja 1, PP 246, 10000 Zagreb Program konferencije Uz podršku:

Detaljer

Činjenice o hepatitisu A, B i C i o tome kako izbjeći zarazu

Činjenice o hepatitisu A, B i C i o tome kako izbjeći zarazu Činjenice o hepatitisu A, B i C i o tome kako izbjeći zarazu Fakta om hepatitt A, B og C og om hvordan du unngår smitte Bosnisk/kroatisk/serbisk/norsk Hva er hepatitt? Hepatitt betyr betennelse i leveren.

Detaljer

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o.

BAŠTENSKI PROGRAM. SMM RODA COMPANY d.o.o. SMM RODA COMPANY d.o.o. BAŠTENSKI PROGRAM Proizvodnja creva obuhvata širok asortian proizvoda od plastike sa prieno u poljoprivredi / hortikulturi. Visok kvalitet creva po veoa konkurentni cenaa nas čini

Detaljer

Ako ste ikada zamišljali opsadu Ilija, kao što sam to ja činio profesionalno više od dvadeset godina, moram vam reći da vaša predodžba vrlo

Ako ste ikada zamišljali opsadu Ilija, kao što sam to ja činio profesionalno više od dvadeset godina, moram vam reći da vaša predodžba vrlo Naslov izvornika Dan Simmons ILIUM 2003 by Dan Simmons Prava za hrvatsko izdanje, IZVORI, 2005. Naklada i tisak IZVORI Lektura i korektura Jasmina Mikuličić Prijelom Stanislav Vidmar Zagreb, 2005. Dan

Detaljer

Maćaš Unger Oto Sabolč ISTORIJA MAĐARSKE

Maćaš Unger Oto Sabolč ISTORIJA MAĐARSKE Maćaš Unger Oto Sabolč ISTORIJA MAĐARSKE OD PRADOMOVINE DO NASELJAVANJA (Praistorija) Poreklo i pradomovina Mađara Kad su se krajem IX veka u Karpatskom bazenu pojavili Mađari, stočarski i konjaničko-nomadski

Detaljer

ASHABI ALLAHOVOG POSLANIKA

ASHABI ALLAHOVOG POSLANIKA ASHABI ALLAHOVOG POSLANIKA Hilmi Ali [a ban Sarajevo, 2001-1422. G.H. EBU-BEKR ES-SIDDIK, R.A. NJEGOVO IME I PORIJEKLO Ime mu je Abdullah, sin je Osmanov, a on Amirov, a on Amrov, a on K abov, a on S adov,

Detaljer

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Izmena i dopuna konkursne dokumentacije SPECIJALNA BOLNICA ZA LEČENјE I REHABILITACIJU 36210 Vrnjačka Banja, Bul. Srpskih ratnika br. 18 Telefon i telefaks: 036/515-514-5 Broj: 01-3114/4 Datum: 25.07.2017.godine Izmena i dopuna konkursne dokumentacije

Detaljer

SV. VLADIKA NIKOLAJ O OPTIMIZMU

SV. VLADIKA NIKOLAJ O OPTIMIZMU SV. VLADIKA NIKOLAJ O OPTIMIZMU MANASTIR RUKUMIJA 2008 Blagoslov Sv. Nikolaja Srbskog Preuzeto: Sabrana dela vl. Nikolaj Minhen 1978 Izdaje manastir Rukumija 2008 2 BESEDA O OPTIMIZMU Posve}eno onima koji

Detaljer

S A D R Z A J U V O D UVOD. 01. Problem greha. 02. Bozja spasonosna ljubav. 03. Definicija jevandjelja. 04. Hristos nasa Zamena

S A D R Z A J U V O D UVOD. 01. Problem greha. 02. Bozja spasonosna ljubav. 03. Definicija jevandjelja. 04. Hristos nasa Zamena 1 2 S A D R Z A J UVOD 01. Problem greha 02. Bozja spasonosna ljubav 03. Definicija jevandjelja 04. Hristos nasa Zamena 05. Dva Adama: Rimljanima 5 06. Dva Adama: 1. Korincanima 15 07. Krst i velika borba

Detaljer

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU PRIMJENA OD GODINE

CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU PRIMJENA OD GODINE CJENIK POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU PRIMJENA OD. 7. 203. GODINE Zagreb, lipanj 203. godine STAVKA I UNIVERZALNA USLUGA 2. 25 PISMOVNA POŠILJKA 2.. 25 PISMO bez -a 25 do 50 g kom 7,60 252 iznad

Detaljer

Činjenice o HIV u i aidsu

Činjenice o HIV u i aidsu Činjenice o HIV u i aidsu Bosnisk/kroatisk/serbisk/norsk Fakta om hiv og aids Aids er en alvorlig sykdom som siden begynnelsen av 1980-tallet har spredd seg over hele verden. Aids skyldes et virus, hiv,

Detaljer

FRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. LUKE

FRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. LUKE GODINA VI. Broj 60 Lipanj 2012. Cijena 2 KM Za inozemstvo 2 VJESNIK FRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. LUKE UVODNIK IZ SADRŽAJA 4-10 DOGAĐANJA IZ JAJCA, PODMILAČJA I DOBRETIĆA Hodočašċe oblik pokore 11-15 REPORTAŽA

Detaljer

SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE

SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE Kragujevac, 2003. SETNINGER OG SETNINGSLEDD REČENICE I DELOVI REČENICE 1. Helsetninger - samostalne (nezavisne) rečenice Jens sover. Jens spava. Samostalna rečenica je nezavisna rečenica koja ima smisao.

Detaljer

HØYTIDER, HELLIGDAGER OG TRADISJONER I NORGE

HØYTIDER, HELLIGDAGER OG TRADISJONER I NORGE NORSK-SERBISK/BOSNISK/KROATISK HØYTIDER, HELLIGDAGER OG TRADISJONER I NORGE ISBN 978-82-300-0360-2 SEVGI ØZALP MELTEM AFAK LUNDSTEN 9 788230 003602 FORORD er et støttehefte til bruk i klasser med språklige

Detaljer

LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA IX. BOŽIĆ BR. 9.

LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA IX. BOŽIĆ BR. 9. PROMINA LIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINA GODINA IX. BOŽIĆ 2014. BR. 9. PRVOPRIČESNICI U PROMINI 2014. g. BRANIMIR Novaković, prof. KATA Čulina, MAJA Jakovljević, MIJA Džapo, IVAN Marić, MATIJA Bronić

Detaljer

SVJEDOČANSTVA O ZLOČINIMA ARMIJE BIH NAD HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

SVJEDOČANSTVA O ZLOČINIMA ARMIJE BIH NAD HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI TR 012 SVJEDOČANSTVA O ZLOČINIMA ARMIJE BIH NAD HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Svjedok: J.Č., muško, 49 god. Sredinom travnja 1993. Godine Hrvati iz Čajdraša, Janjca, su sa svojih ognjišta od strane Armije

Detaljer

FUŠ Film u školi vam predstavlja film ČAROBNO SREBRO. (Julenatt i Blåfjell / Magic Silver, r. K. Launing i R. Uthaug)

FUŠ Film u školi vam predstavlja film ČAROBNO SREBRO. (Julenatt i Blåfjell / Magic Silver, r. K. Launing i R. Uthaug) FUŠ Film u školi vam predstavlja film ČAROBNO SREBRO (Julenatt i Blåfjell / Magic Silver, r. K. Launing i R. Uthaug) Uvodna riječ i razgovor uz projekciju filma Marko Rojnić Pedagoške materijale pripremio

Detaljer

Za sinagogu sam vezan muzikom

Za sinagogu sam vezan muzikom jevrejski Godina XVIII (LV) Broj 3 Beograd MART 2009. ADAR / NISAN 5769. SVET: Vatikanska banka oprala novac otet Srbima, Jevrejima i Romima INTERVJU, STEFAN SABLI]: Za sinagogu sam vezan muzikom strana

Detaljer

VERTIKALNA POLARIZACIJA

VERTIKALNA POLARIZACIJA VERTIKALNA POLARIZACIJA Driver 433 MHz Driver 145 MHz AKTIVNI ELEMENTI U JEDNOJ RAVNI Aluminijumska zica precnika 4mm(obelezena crnom bojom)savija se u U oblik,zatim provuce kroz letvicu 20 x 20x600mm(obelezenu

Detaljer

2 Ulazna pjesma... 2... Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn.

2 Ulazna pjesma... 2... Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn. Red Mise Uvodni obred Den Hellige Messe Innledende riter 2 Ulazna pjesma... 2 Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn. Populus Forsamling 7 7 S. Milost

Detaljer

2... Ulazna pjesma 2... Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. navn.

2... Ulazna pjesma 2... Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. navn. Den Hellige Messe Innledende riter Red Mise Uvodni obred 2... Ulazna pjesma 2 Prest I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds Sacerdos U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. navn. Forsamling Populus 7 P. Vår

Detaljer

NORVEŠKA I LOFOTSKO OTOČJE

NORVEŠKA I LOFOTSKO OTOČJE NORVEŠKA I LOFOTSKO OTOČJE Tip putovanja: 17 dana autobusom Termini: 31.07.-16.08.2017. Legendarna scenska ruta RV 17 i 12 vožnji brodovima. 1. dan ZAGREB PASSAU - WÜRZBURG Odlazak autobusa s Autobusnog

Detaljer

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek. Mreže računala. Vježbe 04. Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek. Mreže računala. Vježbe 04. Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek Mreže računala Vježbe 04 Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Klijent / Server paradigma internet daje infrastrukturu koja omogućava komunikaciju

Detaljer

Milan Radanović OSLOBOĐENJE. Beograd, 20. oktobar 1944.

Milan Radanović OSLOBOĐENJE. Beograd, 20. oktobar 1944. 1 Milan Radanović OSLOBOĐENJE Beograd, 20. oktobar 1944. 2 IZDAVAČ Rosa Luxemburg Stiftung Regionalna kancelarija za jugoistočnu Evropu Gospodar Jevremova 47, Beograd, Srbija UREDNIK Krunoslav Stojaković

Detaljer

''ODAZIVAM TI SE, BOŽE... PUTOPIS SA HADŽA GOD.'' Hadži Jusuf Livnjak i njegov Putopis

''ODAZIVAM TI SE, BOŽE... PUTOPIS SA HADŽA GOD.'' Hadži Jusuf Livnjak i njegov Putopis ''ODAZIVAM TI SE, BOŽE... PUTOPIS SA HADŽA 1615. GOD.'' Hadži Jusuf Livnjak, ''Odazivam Ti se, Bože... putopis sa hadža 1615. god.'', Starješinstvo Islamske zajednice u SR Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj

Detaljer

Riješeni zadaci: Funkcije

Riješeni zadaci: Funkcije Riješeni zadaci: Funkcije Domena funkcije, kompozicija funkcija, invertiranje funkcije, parnost funkcije Domene nekih funkcija: f(x) = x D f = [0, f(x) = x D f = R \ {0} f(x) = log a x, a > 0, a D f =

Detaljer

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA

TERMINSKI PLAN RADNO VREME VOJVOĐANSKE BANKE ZA PRIJEM I IZVRŠENJE NALOGA PLATNOG PROMETA 1. DOMAĆE PLATNE TRANSAKCIJE U DINARIMA (Ne obuhvataju transakcije plaćanja, naplate i prenosa u dinarima izmeďu rezidenata i nerezidenata, koje se izvršavaju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju

Detaljer

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz

Strukture. Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik. Razlike u odnosu na niz Strukture Strukture Strukturirani (složeni) tip podataka koji definiše korisnik sastoji se od više komponenti komponente imaju identifikatore ne moraju biti istog tipa struktura se smatra jednim objektom

Detaljer

Devetom planetom (Ketu) na duhovnom nivou vladamatsjadeva, inkarnacija

Devetom planetom (Ketu) na duhovnom nivou vladamatsjadeva, inkarnacija Riba (Matsja) Avatar www.vedskaakademija.rs Devetom planetom (Ketu) na duhovnom nivou vladamatsjadeva, inkarnacija Boga u obliku velike Ribe. Poput Vamanadeve, Ketu predstavlja rast budući da sematsjadeva

Detaljer

POVIJESNI PRIKAZ OSNOVNE ŠKOLE U ČITLUKU 1

POVIJESNI PRIKAZ OSNOVNE ŠKOLE U ČITLUKU 1 Marin Kapular, prof. POVIJESNI PRIKAZ OSNOVNE ŠKOLE U ČITLUKU 1 1. UVOD Društvene i crkvene, duhovne i kulturne, politiĉke i gospodarske djelatnosti te ukupan napredak hrvatskog naroda u prošlosti u Hercegovini,

Detaljer

SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM...

SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM... 2 SECURIT table za pisanje kredom TABLE STONE ZA PISANJE KREDOM ILI KREDA MARKEROM... Table za pisanje sa kredom su najbolji način da ostavite željenu poruku Vašim posetiocima i gostima. Područja primene

Detaljer

liturgijsko pastoralni list živo vrelo

liturgijsko pastoralni list živo vrelo 62007 ISSN 1331-2170 UDK 282 liturgijsko pastoralni list živo vrelo Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji god. XXIV. cijena: 13 kn od 17. lipnja do 14. srpnja

Detaljer

викенд Колико можеш да зарадиш УБИЦА ЏИНОВА EKSKLUZIVNA ISPOVEST NA[EG NAJBOQEG TENISERA AMERI^KOM MAGAZINU VOG И ПАРКИЋ И ЕВРОПА

викенд Колико можеш да зарадиш УБИЦА ЏИНОВА EKSKLUZIVNA ISPOVEST NA[EG NAJBOQEG TENISERA AMERI^KOM MAGAZINU VOG И ПАРКИЋ И ЕВРОПА викенд Субота, 12. април 2008. Број 3. > НАГРАДНА МЕГА ЕНИГМАТИКА КАКО ИЗГЛЕДА СРПСКА КУЋА Стр. 12. Стр. 15. BEOGRADSKI SINDIKAT И ПАРКИЋ И ЕВРОПА EKSKLUZIVNA ISPOVEST NA[EG NAJBOQEG TENISERA AMERI^KOM

Detaljer

Naočig led sve većih po ja va na si lja među mla di ma, au tor zas tu pa te zu da ni je

Naočig led sve većih po ja va na si lja među mla di ma, au tor zas tu pa te zu da ni je BITI NEŠTO ILI NETKO? Li tur gij ska osob no st kao te melj etičke prak se JOSIP GREGUR Phi lo sop his ch-theo lo gis che Hochschu le der Sa le sia ner don Bos cos Theo lo gis che Fa kultät Do n-bos co-straße

Detaljer

NORSK ALFABET (Norveška azbuka)

NORSK ALFABET (Norveška azbuka) NORSK ALFABET (Norveška azbuka) 1. A a /a/ 16. P p /pe/ 2. B b /be/ 17. Q q /ku/ 3. C c /se/ 18. R r /er/ 4. D d /de/ 19. S s /es/ 5. E e /e/ 20. T t /te/ 6. F f /ef/ 21. U u /u/ 7. G g /ge/ 22. V v /ve/

Detaljer

PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA s pravopisnim rječnikom

PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA s pravopisnim rječnikom PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA s pravopisnim rječnikom 2009 PODGORICA 1 SADRŽAJ SADRŽAJ... 2 RIJEČ PRIREĐIVAČA... 3 PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA... 7 I. PISMA... 8 II. VELIKA I MALA POČETNA SLOVA... 10 III.

Detaljer

Dr. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki

Dr. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki BHG br 1 mart 2016 final za web 1:Layout 1 4/7/2016 2:53 PM Page 1 Godina/år XV, Broj/No 1, mart-april, 2016. Pris: 50 NOK U susret nam dolazi najdraži gost - ramazan Otvaranje džamije Ferhat - paše (Ferhadije)

Detaljer

BOSNA SREBRENA. Službeno-informativno glasilo Franjevačkog provincijalata u Sarajevu

BOSNA SREBRENA. Službeno-informativno glasilo Franjevačkog provincijalata u Sarajevu BOSNA SREBRENA Službeno-informativno glasilo Franjevačkog provincijalata u Sarajevu Godina LXIII broj 2/2012. IZDAJE Franjevački provincijalat Bosne Srebrene Zagrebačka 18 BiH-71000 Sarajevo Tel.: +387

Detaljer

MAKE MAKE Arkitekter AS Maridalsveien Oslo Tlf Org.nr

MAKE MAKE Arkitekter AS Maridalsveien Oslo Tlf Org.nr en omfatter 1 Perspektiv I en omfatter 2 Perspektiv II en omfatter 3 Perspektiv III en omfatter 4 Perspektiv IV en omfatter 5 Perspektiv V en omfatter 6 Perspektiv VI en omfatter 7 Perspektiv VII en omfatter

Detaljer

Generalni sponzor. Sponzor

Generalni sponzor. Sponzor Međunarodni znanstveni skup: Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu (Zagreb, 27. 29. IX. 2013.) Raspored rada i sažetci izlaganja Urednici Ivan Botica Tomislav Galović fra Kristijan Kuhar

Detaljer

STRATEGIJA LAG ZRINSKA GORA- TUROPOLJE

STRATEGIJA LAG ZRINSKA GORA- TUROPOLJE STRATEGIJA 2014.-2020. LAG ZRINSKA GORA- TUROPOLJE WYG Savjetovanje d.o.o. Zagreb, ožujka 2016. Naručitelj: Izrađivač: LAG Zrinska gora - Turopolje WYG savjetovanje d.o.o. Ulica Grada Vukovara 269 G/IV,

Detaljer

Mašina za sušenje Priručnik za korisnika Tørretumbler Brugermanualen Tørketrommel Brukerhåndboken DCY 7202 YW3 2960310952_SB/300715.

Mašina za sušenje Priručnik za korisnika Tørretumbler Brugermanualen Tørketrommel Brukerhåndboken DCY 7202 YW3 2960310952_SB/300715. Mašina za sušenje Priručnik za korisnika Tørretumbler Brugermanualen Tørketrommel Brukerhåndboken DY 7202 YW3 2960310952_SB/300715.1119 Molimo da prvo pročitate ovo uputstva za upotrebu! Poštovani kupče,

Detaljer

REPUBLIKA HRVATSKA. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Ulica grada Vukovara 72/V Zagreb

REPUBLIKA HRVATSKA. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Ulica grada Vukovara 72/V Zagreb REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Ulica grada Vukovara 72/V 10 000 Zagreb POZIV NA DOSTAVU PONUDE za provedbu postupka nabave bagatelne vrijednosti za nabavu opreme za potrebe civilne zaštite GRUPA

Detaljer

\OR\E VUKMIROVI] PANONSKI BOMBARDERI NOVI SAD, 2006.

\OR\E VUKMIROVI] PANONSKI BOMBARDERI NOVI SAD, 2006. \OR\E VUKMIROVI] PANONSKI BOMBARDERI NOVI SAD, 2006. Izdava~: Bokserski savez Vojvodine - Kamp olimpijskih bokserskih nada Za izdava~a: Dr Du{an Mayi} Dizajn i priprema za {tampu: Kreator, Novi Sad [tampa:

Detaljer

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI OPŠTINSKI PLAN ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE OD POPLAVA Herceg Novi, mart 2014.godine 1 Izradu ovog dokumenta je finansijski i tehnički podržao GIZ Njemačka medjunarodna saradnja,

Detaljer

Sustavi za rad u stvarnom vremenu

Sustavi za rad u stvarnom vremenu SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Skripta iz predmeta Sustavi za rad u stvarnom vremenu Leonardo Jelenković

Detaljer

PC i multimedija 3. deo: Audio

PC i multimedija 3. deo: Audio S P E C I J A L N I D O D A T A K #141 februar 2008 PC i multimedija 3. deo: Audio Zvezdan Dimitrijević PC SPECIJALNI DODATAK Organizacija audio/video fajlova Postoji mnoštvo programa za katalogizaciju

Detaljer

SIVERIĆ Godina 13. Broj 2. (25.) Božić 2013.

SIVERIĆ Godina 13. Broj 2. (25.) Božić 2013. 25 ISSN 1334-9589 SIVERIĆ Godina 13. Broj 2. (25.) Božić 2013. Uvodnik Uvodnik Cijenjeni čitatelji diljem Hrvatske i širom svijeta K ada vam za božićne Blagdane vaš poštar (listonoša) pokuca na kućna

Detaljer

Prvi Hrvatski ruralni parlament Kako zadržati mlade u ruralnom prostoru?

Prvi Hrvatski ruralni parlament Kako zadržati mlade u ruralnom prostoru? Prvi Hrvatski ruralni parlament Kako zadržati mlade u ruralnom prostoru? Baranja, 2015. Što je to ruralni parlament? Posljednjih četvrt stoljeća jača spoznaja o tome da uspjeh ruralnog razvoja u velikoj

Detaljer

Poštovani poslovni partneri,

Poštovani poslovni partneri, April 2017 2 Poštovani poslovni partneri, pred vama je cenovnik proizvoda programa dekorativnih premaza robnih marki Belinka, Helios, Zvezda, Duga, Chromoden, Kemostik, kao i autoreparaturnih premaza robnih

Detaljer

STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI

STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI STUDIJA OPRAVDANOSTI KORIŠĆENJA DRVNOG OTPADA U SRBIJI Izrada ove studije omogućena je podrškom američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj studije ne mora neophodno

Detaljer

M-BOX INTELIGHT Inteligentno osvetljenje

M-BOX INTELIGHT Inteligentno osvetljenje INTELIGHT Inteligentno osvetljenje Regulatori osvetljenja UVOD Zašto koristiti regulatore osvetljenja? Smanjenje potrošnje električne energije kako u javnim tako i u privatnim zgradama postalo je tema

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE FRANKOPAN

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE FRANKOPAN V10.0 LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE FRANKOPAN 2014-2020 Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj, Podmjera 19.1. Pripremna

Detaljer

CJENIK OSTALIH USLUGA

CJENIK OSTALIH USLUGA CJENIK OSTALIH USLUGA Vrijedi od 1. 12. 2016. STAVKA 3 OSTALE USLUGE 3.1 4111 BRZOJAVI - UNUTARNJI PROMET 3.1.1 41111 Brzojavi koji se odnose na sigurnost ljudskih života (SVH) kom besplatno 3.1.2 41112

Detaljer

Objektno orijentisano programiranje 2. Tipovi podataka u C#

Objektno orijentisano programiranje 2. Tipovi podataka u C# Objektno orijentisano programiranje 2 Klasifikacija tipova Osnovna podela na: vrednosne (value) tipove ukazane (reference) tipove Vrednosni tipovi: jednostavni tipovi (kao što su npr. byte, int, long,

Detaljer

Fra Ante Marić TRAGOM UBIJENIH HERCEGOVAČKIH FRATARA

Fra Ante Marić TRAGOM UBIJENIH HERCEGOVAČKIH FRATARA Fra Ante Marić TRAGOM UBIJENIH HERCEGOVAČKIH FRATARA Nakladnik Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM Povjerenstvo za pripremu kauze mučenika Knjiga 1. Uredništvo Povjerenstvo za pripremu kauze

Detaljer

TRAKTORI za 2015.godinu

TRAKTORI za 2015.godinu 1 JP "VOJVODINAŠUME" Petrovaradin, Preradovićeva 2 Broj: 423/1 Dana: 30.06.2015. KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU DOBARA TRAKTORI za 2015.godinu U OTVORENOM POSTUPKU Redni broj javne nabavke: 50

Detaljer

DOMAĆINSTVO. SMM RODA COMPANY d.o.o. 652, 653, 654, 657, 658

DOMAĆINSTVO. SMM RODA COMPANY d.o.o. 652, 653, 654, 657, 658 SMM RODA COMPANY d.o.o. DOMAĆINSTVO Proizvodi za domaćinstvo su proizvedeni od kvalitetnih polimera visoke čistoće, po veoma ekonomičnim cenama. Asortiman obuhvata sirkove i plastične metle, četke za domaćinstvo,

Detaljer

Uvodni obredi. Pokajnički čin

Uvodni obredi. Pokajnički čin Norsk Den hellige Messe Innledende riter I Faderens og Sønnens og Den Hellige Ånds navn. Vår Herres Jesu Kristi nåde, Guds kjærlighet og Den Hellige Ånds samfunn være med dere alle. Og med din ånd. Hrvatski

Detaljer

TURSKI KATASTARSKI POPISI

TURSKI KATASTARSKI POPISI Specijalni dodatak TURSKI KATASTARSKI POPISI iz 1455. godine za OBLAST VUKA BRANKOVI]A TRI SU SRPSKE TAPIJE NAKOSOVO I METOHIJU: Manastiri dinastije Nemawi}a podignuti na Kosovu i Metohiji. Dinastija Nemawi}a

Detaljer

Likovna umjetnost umjetnost, matematika i algoritmi

Likovna umjetnost umjetnost, matematika i algoritmi Likovna umjetnost, matematika i algoritmi Vlatko Čerić Sadržaj Kratak pregled povijesti veze umjetnosti i matematike Matematika i računalna tehnologija u likovnoj umjetnosti Algoritamska umjetnost Neki

Detaljer

Primena računara u fizičkoj hemiji. Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović

Primena računara u fizičkoj hemiji. Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović Primena računara u fizičkoj hemiji Profesor: Miloš Mojović Asistent: Aleksandar Ignjatović Literatura i ispit: Literatura: 1. Predavanja 2. Internet 3. Knjige Ocenjivanje 1. aktivnost u toku predavanja

Detaljer

TEME BROJA: Novi Pravilnik 80-a godišnjica radioamaterizma u Hrvatskoj Elektronika za mlade 12-elementna Yagi antena za 2 m Prve veze na 70 MHz

TEME BROJA: Novi Pravilnik 80-a godišnjica radioamaterizma u Hrvatskoj Elektronika za mlade 12-elementna Yagi antena za 2 m Prve veze na 70 MHz ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA godište 13. Broj 1 (103) ožujak 2004. cijena 15 kuna Aurora u Hrvatskoj TEME BROJA: Novi Pravilnik 80-a godišnjica radioamaterizma u Hrvatskoj Elektronika za mlade

Detaljer

ASTROLOGIJA I ANTROPOLOGIJA

ASTROLOGIJA I ANTROPOLOGIJA Miloš Bogdanović ASTROLOGIJA I ANTROPOLOGIJA Autor: Lektor: Recenzenti: Izdavači: Miloš Bogdanović, milos@enlite.org +381-(0)11-24-26-940, 064-15-15-092 Marija Bogdanović dr Goran Golubović, prof. psihologije

Detaljer

/* Adresu promenjive x zapamticemo u novoj promeljivoj. Nova promenljiva je tipa pokazivaca na int (int*) */ int* px;

/* Adresu promenjive x zapamticemo u novoj promeljivoj. Nova promenljiva je tipa pokazivaca na int (int*) */ int* px; 1. 0B 2. PODSEĆANJE 1. /* Pokazivaci - osnovni pojam */ #include main() { int x = 3; /* Adresu promenjive x zapamticemo u novoj promeljivoj. Nova promenljiva je tipa pokazivaca na int (int*)

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI NABAVKA AKUMULATORA I ELEKTROINSTALACIJA. Broj strana (33)

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI NABAVKA AKUMULATORA I ELEKTROINSTALACIJA. Broj strana (33) Naziv naručioca: JKP ČISTOĆA I ZELENILO Adresa: Beogradska 17, Zrenjanin Lice ovlašćeno za potpisivanje ugovora: Duško Zec, ing.poljoprivrede Internet stranica naručioca: www.jkpciz.co.rs Vrsta postupka:

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI Broj: 0601 52/16 6 KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA MALE VREDNOSTI NABAVKA USLUGA SERVISIRANJE I ODRŽAVANJE BIROTEHNIČKE OPREME, SA TONERIMA ZA POTREBE PRIRODNO MATEMATIČKOG FAKULTETA U NOVOM SADU

Detaljer

O D L U K U O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE NACIONALNOG PARKA "LOVĆEN"

O D L U K U O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE NACIONALNOG PARKA LOVĆEN 914. Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 Ustava Crne Gore i člana 47 stav 1 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata ( Službeni list CG, br. 51/08, 34/11 i 35/13) Skupština Crne Gore 25. saziva, na

Detaljer

Analizu stanja sustava civilne zaštite Općine Ivanska za godinu

Analizu stanja sustava civilne zaštite Općine Ivanska za godinu Na temelju članka 17. stavak 1., alineja 1. Zakona o sustavu civilne zaštite («Narodne novine» broj 82/15) i članka 32. Statuta Općine Ivanska (Službeni vjesnik, br.1/13 i11/13), Općinskog vijeće Općine

Detaljer

ODLUKA O DODJELI UGOVORA

ODLUKA O DODJELI UGOVORA ODLUKA O DODJELI UGOVORA I IME I ADRESA NARU IOCA Naru ilac: Republi ki fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore Adresa: Vaka urovi a bb Grad: Podgorica Telefon: + 382 20 404 106; 404 116; 404 156 Elektronska

Detaljer

ŠKOLA GAJENJA JAGODE Prof. dr Nebojša Momirović

ŠKOLA GAJENJA JAGODE Prof. dr Nebojša Momirović SPECIJALNO IZDANJE ŠKOLA GAJENJA JAGODE Prof. dr Nebojša Momirović GAJENJE SORTIMENT ISHRANA ZA{TITA Cena: 200 dinara 7,40 KM 3,20 EUR 22 Kn 220 denara Sve na jednom mestu za podizanje zasada jagodastog

Detaljer

Katalog. Centar Millennium AD, Omladinski trg 17,26300 Vršac Srbija tel : fax

Katalog. Centar Millennium AD, Omladinski trg 17,26300 Vršac Srbija tel : fax Katalog Podmetač za čase braon 2520973 260 kom 282 din Podmetač za čase crn 2520972 115 kom 282 din Vinski set 2 boce 3003667 885 kom 1117 din Vinski set jedna boca 3003668 215 kom 932 din Vinski set 2

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA RAMOVSKA OPLATA ZA ZIDOVE, STUBOVE I TEMELJE

KONKURSNA DOKUMENTACIJA RAMOVSKA OPLATA ZA ZIDOVE, STUBOVE I TEMELJE JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "BEOGRAD-PUT" ul. Dragoslava Srejovića br. 8a 11000 Beograd KONKURSNA DOKUMENTACIJA RAMOVSKA OPLATA ZA ZIDOVE, STUBOVE I TEMELJE Redni broj postupka javne nabavke (šifra): M/67/2017

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI

KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI D O M ZDRAVLjA NIŠ Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR. 7-13/16 NABAVKA VODOVODNOG MATERIJALA ZA POTREBE RADA TEHNIČKE SLUŽBE DOMA ZDRAVLJA NIŠ NIŠ,

Detaljer

Dobro dosli u Herceg Novi i Crnu Goru Velkommen til Herceg Novi og Montenegro

Dobro dosli u Herceg Novi i Crnu Goru Velkommen til Herceg Novi og Montenegro Dobro dosli u Herceg Novi i Crnu Goru Velkommen til Herceg Novi og Montenegro Tekst og foto av Sveinung Havik sha@levanger.kommune.no Boka Kotorska Denne spesielle fjorden ligger mellom fjelltoppene Lovcen

Detaljer

D O M ZDRAVLjA NIŠ. Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR.7-9/15

D O M ZDRAVLjA NIŠ. Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR.7-9/15 D O M ZDRAVLjA NIŠ Niš, ul. Vojvode Tankosića 15 KONKURSNA DOKUMENTACIJA ZA JAVNU NABAVKU MALE VREDNOSTI BR.7-9/15 NABAVKA CRP ANALIZE ZA APARAT NYCOCARD RIDER II NIŠ, maj, 2015. GODINE 1 DOM ZDRAVLjA

Detaljer

Relativna greška odnosa transformacije u datom slučaju iznosi:

Relativna greška odnosa transformacije u datom slučaju iznosi: 1. Paralelno s spojena dva trofazna transformatora koj prpadaj stoj sprežnoj grp. Podac o transformator : 1 kv, 6/697 V/V, 5,5%. Podac o transformator : 3 kv, 6/69 V/V, 5,5%. Prmarn namotaj oba transformatora

Detaljer

KATALOG POŠTANSKIH MARAKA REPUBLIKE SRPSKE

KATALOG POŠTANSKIH MARAKA REPUBLIKE SRPSKE KATALOG POŠTANSKIH MARAKA REPUBLIKE SRPSKE 1992-2007. Izdavač: Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske a. d. Banjaluka Za izdavača: Jasminka Krivokuća, direktor Autor kataloga: Goran Barać Katalogizacija

Detaljer

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE VIROVITIČKI PRSTEN ZA RAZDOBLJE

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE VIROVITIČKI PRSTEN ZA RAZDOBLJE LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE VIROVITIČKI PRSTEN ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. V6.0 OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Detaljer

FABULATIVNI I SIŽEJNI ELEMENTI U ROMANU VJEŠTICA VENKA ANDONOVSKOG

FABULATIVNI I SIŽEJNI ELEMENTI U ROMANU VJEŠTICA VENKA ANDONOVSKOG SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA JUŽNU SLAVISTIKU MAKEDONSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Tatjana Jaković FABULATIVNI I SIŽEJNI ELEMENTI U ROMANU VJEŠTICA VENKA ANDONOVSKOG Diplomski rad Mentor:

Detaljer

Specijalni dodatak lista Danas broj 218 godina VI petak, 4. maj Sladoledi i letnje poslastice

Specijalni dodatak lista Danas broj 218 godina VI petak, 4. maj Sladoledi i letnje poslastice Specijalni dodatak lista Danas broj 218 godina VI petak, 4. maj 2012. Sladoledi i letnje poslastice Pi{e: Mika Dajmak 2 Sladoledi i letnje poslastice I ako je te{ko poverovati, sladoled je nastao pre fri`idera,

Detaljer

Specijalni dodatak lista Danas broj 307 godina VIII petak, 28. mart U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i

Specijalni dodatak lista Danas broj 307 godina VIII petak, 28. mart U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i Specijalni dodatak lista Danas broj 307 godina VIII petak, 28. mart 2014. U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i Pi{e: Mika Dajmak U susret Uskrsu 3: Torte i kola~i Post, jo{ od vremena Isusa Hrista, kada je,

Detaljer

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA br. 19/13 Nabavka dobara MEDICINSKI I SANITETSKI POTROŠNI MATERIJAL ZA POTREBE OPŠTE BOLNICE PIROT

KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA br. 19/13 Nabavka dobara MEDICINSKI I SANITETSKI POTROŠNI MATERIJAL ZA POTREBE OPŠTE BOLNICE PIROT Opšta bolnica Pirot 02-2292 22.08.2013.god. Pirot KONKURSNA DOKUMENTACIJA JAVNA NABAVKA 19/13 Nabavka dobara MEDICINSKI I SANITETSKI POTROŠNI MATERIJAL ZA POTREBE OPŠTE BOLNICE PIROT Pirot, avgust 2013.

Detaljer

ZAKLJUČAK o uspostavi Službe spašavanja života na vodi na području Grada Pule 2012

ZAKLJUČAK o uspostavi Službe spašavanja života na vodi na području Grada Pule 2012 Temeljem članka 4. Pravilnika o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati ("Narodne novine" RH br. 50/95) i članka 61. Statuta Grada Pula-Pola ( Službene novine Grada Pule br. 7/09, 16/09

Detaljer

Specijalna ponuda # 4 NOVEMBAR & DECEMBAR

Specijalna ponuda # 4 NOVEMBAR & DECEMBAR Polasci Iz Beograda I Skoplja I Zagreba I Sarajeva I Podgorice UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI 5 EMIRATA: SHARJAH I ABU DHABI I RAS AL KHAIMAH I DUBAI I AJMAN Specijalna ponuda # 4 NOVEMBAR & DECEMBAR Potražite

Detaljer