SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAĐEVINSKI FAKULTET

Transkript

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAĐEVINSKI FAKULTET Jure Perić DIPLOMSKI RAD Izrada projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek Mentor: Doc. dr. sc. Duška Kunštek, dipl. ing. građ. Zagreb,.

2 UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF CIVIL ENGINEERING Jure Perić MASTER'S THESIS Development of design solution extension irrigation system of the Agricultural Institute Osijek Mentor: Duška Kunštek, Ph. D. Civ. Ein. Zagreb, June 2016.

3 ZAHVALA Zahvaljujem se mentorici doc. dr. sc. Duški Kunštek na savjetima, susretljivosti te pomoći tijekom izrade ovog diplomskog rada. Zahvaljujem se kolegi Franu Mažuraniću na podršci i savjetima tijekom izrade ovog diplomskog rada. Posebno hvala mojoj obitelji na potpori i iskazanom razumijevanju tijekom mog studiranja.

4 SADRŽAJ 1. UVOD LOKACIJA POLJOPRIVREDNOG DOBRA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK GRANICA ZAHVATA CILJ RADA PRIKAZ RJEŠENJA PRIKAZ I RAZRADA PODLOGE GEODETSKE PODLOGE GEOLOŠKE PODLOGE HIDROLOŠKE PODLOGE AGROPEDOLOŠKE PODLOGE HIDROLOŠKE PODLOGE PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA TEHNIČKO RJEŠENJE PROŠIRENJA SUSTAVA NAVODNJAVANJA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA VISOKOTLAČNI DIO (ZA SUSTAV TYPHOON) NISKOTLAČNI DIO (ZA SUSTAV LINEAR) MREŽA POLJSKIH PUTEVA DIMENZIONIRANJE MREŽE SUSTAVA ZA POVEĆANJE POTREBE ZA NAVODNJAVANJEM DIMENZIONIRANJE ZDENACA DIMENZIONIRANJE SUSTAVA HIDRAULIČKI MODEL SUSTAVA PRIKAZ HIDRAULIČKOG MODELA ANALIZA HIDRAULIČKOG MODELA SIGURNOSNI TEHNIČKI UVJETI KORIŠTENJA SUSTAVA NAVODNJAVANJA SPRAM VISOKONAPONSKE MREŽE TROŠKOVNIK ZAKLJUČAK NACRTI

5 1. UVOD U sklopu ovog diplomskog rada izradit će se projektno rješenje proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Poljoprivredni institut u Osijeku (PIO) se uključio u državni projekt navodnjavanja NAPNAV sa idejom da se izradi sustav navodnjavanja dijela poljoprivrednog dobra od 202 ha. Na spomenutom polj. dobru uzgajaju se sjemenske kulture i dijelom voće. Do sada je načinjena ''Hidropedološka studija s idejnim rješenjem navodnjavanja proizvodnih površina Polj. Instit. Osijek'' [1], koju je načinio Agronomski fakultet u Zagrebu, i koristila se kao podloga za izradu projektnog rješenja. Za predmetno područje sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek izrađen je Idejni projekt, broj: 120-S-368/11 (prosinac godine), izrađen po Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Zavod za hidrotehniku, projektant: doc. dr. sc. Duška Kunštek, dipl. ing. građ. Te je na osnovu njega ishođena lokacijska dozvola dana 10. lipnja (Klasa: UP/I /11-01/117; Urbroj: 2158/ / ). Tijekom godine Poljoprivrednom institutu izdvojena je poljoprivredna površina u vlasništvu Republike Hrvatske (cca 35 ha) na kojoj se nalazi dio sustava navodnjavanja, dva zdenca za zahvaćanje podzemnih voda i dio tlačne distribucijske mreže. Na osnovu toga izrađen je novi Idejni projekt, broj: 120-S-188/14 (listopad godine), izrađen po Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Zavod za hidrotehniku, projektant: doc. dr. sc. Duška Kunštek, dipl. ing. građ. Za tu potrebu izdana je Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole dana (Klasa: UP/I /15-01/000004; Urbroj: 2158/ / ). Mijenja se podtočka 4.2. lokacijske dozvole (Klasa: UP/I /11-01/117; Urbroj: 2158/ / ) od 10 lipnja godine tako da glasi: Površina obuhvata iznosi cca 174 ha. Pozitivnim rješenjem na Idejni projekt izrađen je Glavni projekt sustava navodnjavanja područja Poljoprivrednog instituta u Osijeku, broj 120-S-188/15 (rujan 2015.godine). Potpisivanjem koncesijskih ugovora ostvarena je mogućnost proširenja područja Poljoprivrednog instituta za novih 74,0 ha stoga sada ukupna površina obuhvata sustava iznosi 211,5 ha (slika 1.1:4 zelena linija granica projektnog područja). Poljoprivredno dobro Instituta ima adekvatan melioracijski sustav koji u postojećem stanju dobro funkcionira. Idejni projekt je definirao optimalni hidrotehnički sustav navodnjavanja uvažavajući uvjete i zahtjeve agorotehničke struke definirane u gore navedenoj Hidropedološkoj studiji, i bio osnova za izradu ovog projektnog rješenja. U Planu navodnjavanja Osječko baranjske županije, kao izvor vode za navodnjavanje analizirana je voda iz rijeke Drave, kao i mogućnosti zahvata podzemnih voda. Što se tiče dravske vode planirano je korištenje infrastrukture postojećih zahvata vode, odnosno zahvati vode i cjevovodi koji se koriste u druge svrhe (npr. zahvat vode za Šećeranu Osijek, zahvat vode za TE-TO Osijek i drugi). Ovi zahvati voda imaju kompletnu infrastrukturu (crpna stanica i dovodni cjevovod), a vodu ne koriste u vegetacijskom razdoblju, već izvan njega (Šećerana za vrijeme kampanje, a TE-TO u sezoni grijanja). 1

6 U preliminarnim pregovorima, koji su vođeni godine, sa predstavnicima TE-TO Osijek i Šećeranom Osijek nije pronađeno rješenje zajedničkog korištenja postojeće infrastrukture navedenih poduzeća te se ta varijanta nadalje nije analizirala. Također je rješenje zasebnog vodozahvata na rijeci Dravi ocijenjeno kao ekonomski neisplativo te se također nadalje nije analiziralo. Stoga je kao odabrano rješenje, koje je razrađeno u Idejnom projektu SN PIO, broj 120-S-188/14, orjentirano na podzemne izvore vode u vidu bušenih zdenaca, i kao takvo razrađeno u ovom projektnom rješenju. 1.1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta Osijek Poljoprivredni institut je smješten u jugoistočnom dijelu Osijeka, na rubnom dijelu grada. Od rijeke Drave je udaljen cca 1 km. Nedaleko poljoprivrednog dobra nalaze se Šećerana Osijek i Termoelektrana-toplana Osijek (TE-TO), koji su razmatrani kao mogućnost izvora vode za navodnjavanje dobra Polj. instituta (s obzirom na postojeću infrastrukturu). Poljoprivedno dobro s južne strane graniči s osječkom obilaznicom gdje se nalazi i prometni čvor ''Elektroslavonija''. Slika 1.1:1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta u Osijeku 1.2 Granica zahvata Županijska radna grupa je odredila da obuhvat sustava bude 202 ha s mogućnošću proširenja istog. U dogovoru sa korisnikom sustava, definirana je zona obuhvata prikazana na slici 1.2:1 2

7 (žutom linijom 202 ha). U elaboratu SN PIO iz g. je obrađeno područje definirano na slici 1.2:1, označeno plavom bojom. Tijekom godine područje obuhvata sustava smanjeno je izdvajanjem poljoprivredne površine u vlasništvu Republike Hrvatske (cca 37 ha), prikazano na slici 1.2:2. označeno zelenom bojom, time je površina obuhvata sustava smanjena na 174 ha. Preklapanjem karte prostornog plana uređenja Grada Osijeka (objavljenog u: Službeni glasnik Grada Osijeka broj: 8/05., 5/09., 17a/09- ispr., 12/10. i 12/12.) i situacije projektnog rješenja navodnjavanja područja poljoprivrednog instituta Osijek, prethodno navedena površina od 174 ha smanjena je na 137,5 ha. Redukcija površine razlog je preklapanja granice zahvata iz Idejnog projekta SN PIO, broj 120-S-188/15, i granice izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prema PPUGO (slika 1.2:3, površina od 11,63 ha), te granice neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja prema istom GUP-u Osijek (slika 1.2:3, površina od 24,87 ha). Potpisivanjem koncesijskih ugovora ostvarena je mogućnost proširenja navedene površine od 137,5 ha za 74,0 ha stoga sada ukupna površina obuhvata sustava iznosi 211,5 ha (slika 1.2:4 zelena linija granica projektnog područja). Slika 1.2:1 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. instituta (210 ha) 3

8 Slika 1.2:2 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. Instituta sa izuzetim područjem zelena boja(izuzeto područje ha) Slika 1.2:3 Slika granice zahvata SN PIO u smanjenom obimu, a prema PPUGO-u sa izuzetom i dodanom površinom 4

9 Slika 1.2:4 Slika granice zahvata SN PIO na DOF karti (211,5 ha) Izvadak iz posjedovnog i vlasničkog lista za katastarske čestice na kojima se vrši zahvat, kao i za susjedne katastarske čestice, dan je u Izvadak iz posjedovnog i vlasničkog lista za katastarske čestice, god., koji je izrađen od strane Geofocus d.o.o. [5]. 1.3 Cilj rada Poljoprivredne površine PIO-a koriste se u postojećim uvjetima za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju sjemenskih kultura te jednim manjim dijelom za voćarstvo. Uvidom u stanje površina koje su planirane za navodnjavanje utvrđeno je da predmetno područje ima dugu i bogatu poljoprivrednu tradiciju te je u hidro i agrotehničkom smislu na visokoj razini odvodnje i uređenja zemljišta. Ova činjenica od velike je važnosti budući da je preduvjet primjene navodnjavanja dobra uređenost zemljišta i definirana odvodnja. Kako bi se osigurala stabilna planska proizvodnja sjemenskih kultura i voća, ukazala se potreba uvođenja navodnjavanja. Konačni cilj je povećati prinose uzgajanih kultura u godinama kada vodozračni režim ne zadovoljava potrebe uzgajanih kultura. Također dovesti vodu na parcele u vidu tehnološke vode za potrebe poljoprivredne proizvodnje. 5

10 1.4 Prikaz rješenja Sustav navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek veličine 211,5 ha (List 2) je projektiran na osnovu proračunatog bruto hidromodula navodnjavanja od 0,48 l/s/ha (za 18 satni obrok navodnjavanja). Predviđeno je navodnjavanje sustavima Typhoon (slika 5.4:2)(128,74 ha), Linear (slika 5.4:3) (62,6 ha) i sustavom kap na kap (20,16 ha). S obzirom da su sustavi Typhoon i Linear zahtjevniji po pitanju tlakova i protoka, sustav navodnjavanja dimenzioniran je spram ta dva načina navodnjavanja, pa je sustav kap na kap moguće primijeniti bilo gdje na tako dimenzioniranom sustavu. Površine predviđene za navodnjavanje za svaki pojedini sustav dane su na slici 5.4:1. S obzirom da sustav Typhoon zahtjeva veće radne tlakove (max 11 bara), jer je potrebno vršiti raspršivanje vode visoko u zrak, tako je sustav razdijeljen na visokotlačni dio (visoki tlak-vt ~ 8 bara) i niskotlačni dio (niski tlak-nt ~ 2 bara). Za NT dio namijenjen za navodnjavanje pomoću Lineara nisu potrebni visoki tlakovi jer je potrebno savladati visinsku razliku do horizontalnog razvodnog cjevovoda na konstrukciji Lineara, koja iznosi cca 2-3m. Također, NT dio sustava kap na kap ne zahtjeva tlakove veće od ~ 2 bara. Sustav ima ukupno 60 zasunskih okana, 5810 metara cijevi, 5 zasunskih komora, 10 muljnih ispusta, 8 zdenaca i isto toliko crpki. Radi preglednosti cjelokupni sustav ćemo promatrati po podsustavima, budući da je sustav projektiran prema izdašnosti zdenaca i maksimalnim mogućnostima opskrbljivanja pojedine razgranate mreže. Sustav se dijeli na četiri podsustava, 3 VT podsustava i 1 NT podsustav. Podsustav I, II i IV spadaju pod VT, a podsustv III spada pod NT. Podsustav I je priključen na zdenac Z1, Podsustav II je priključen na zdence Z2 i Z3 dok se u sklopu podsustava IV nalaze postojeći zdenac Z8 i dva projektirana Z6 i Z7, cjevovod je PEHD Ø200 mm (PN 10). Podsustav III je NT sustav (Linear) spojen na dva zdenca Z4 i Z5 sa cjevovodom PEHD Ø160 mm (PN 10). NT sustav (kap na kap) nalazi se kao ogranak u sklopu VT podsustava IV, stoga je za potrebe sustava kap na kap osigurano jedno ZO s reduciranim tlakom na ~ 2 bara. Dimenzioniranje sustava načinjeno je pomoću hidrauličkog modela tečenja pod tlakom izrađenog u računalnom programu EPANET. Za sustav Typhoon (VT) preuzet je tip uređaja Bauer Rainstar Typhoon Serie E11, tip 100/380, Vector control A280 (slika 6.1:8 i slika 6.1:9), a za sustav Linear preuzet je Linear Valley, Universal (slika 6.1:5). Mjerodavni protoci i tlakovi za dimenzioniranje sustava dani su u poglavlju 6. Hidraulički model sustava, za VT i NT dio. Za hidrauličko dimenzioniranje sustava navodnjavanja Typhoon korištena je, kao mjerodavna, grupa od 5 uređaja sa ukupnim protokom 76,6 l/s, a za sustav Linear jedan uređaj sa ukupnim protokom 23 l/s. Predviđeno je da bi se navodnjavanje, na VT sustavu, vršilo prostorno ravnomjerno raspoređenim uređajima Typhoon duž cijelog polja, na način da je samo jedan typhoon po zdencu. Tako je načinjeno i ispitivanje padova tlakova i brzina u cijevima, na hidrauličkom modelu, premještanjem opterećenja od 15,32 l/s sa jednog kraja cjevovoda na drugi. Na osnovu tako provedene analize na hidrauličkom modelu cjevovoda odabrani su profili cijevi i procijenjen je maksimalni kapacitet cjevovoda (tablica 6.1:3). Isto 6

11 je načinjeno za Linear na NT mreži, za mjerodavno opterećenje 23 l/s. Svi slučajevi manje potrošnje će zadovoljavati po pitanju potrebnih tlakova, tako da nisu posebno analizirani. Kao izvor vode za navodnjavanje predviđeno je korištenje vode iz podzemlja pomoću bušenih zdenaca. Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z-8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu analize izdašnosti navedenih zdenaca s pripadnim položajima, za potrebe hidrauličkog modela procijenjena je izdašnost od 17 l/s za nove zdence. Također je konstrukcija zdenca predviđena na osnovu litološkog profila snimljenog prilikom bušenja gore navedenih zdenaca. Za potrebe navodnavanja predviđeno je ukupno osam zdenaca, od čega 6 na VT (visokotlačnoj) mreži i 2 na NT (niskotlačnoj) mreži, s time da je zdenac Z 8 na VT mreži podsustava IV postojeći. Nacrti tipskog zdenca su dani na Listu 7. Crpni agregati koji se ugrađuju u kolone zdenaca su vertikalne bunarske višestupanjske crpke za pitku vodu s kućištem, radnim kolima i osovinom izrađenom od nehrđajućeg čelika, s potopnim motorom za maksimalne temperature crpnog medija do 30 C. Svaki crpni agregat ima svoj naponsko-frekventni pretvarač Xylem Hydrovar ugrađen u upravljački ormarić i transmiter tlaka koji se spaja na tlačni cjevovod. Time se omogućuje njihova neovisnost, odnosno kvarom jednog crpnog agregata ili frekventnog pretvarača sustav i dalje nastavlja regulirano obavljati zadaću s drugim crpnim agregatom. Zbog osiguranja od mogućnosti pojave predimenzioniranih tlakova unutar sustava, u slučaju kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača, svaki crpni agregat opremljen je sa ventilom za redukciju tlaka kojih za tu potrebu ima 8 koliko i zdenaca. Kao što je već rečeno VT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø200 mm (PN 10). Osigurana dubina ukopavanja mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i strojeva. Prikaz karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9. Uz PEHD Ø200 mm (160) (PN 10), u rovu je potrebno položiti i cijevi Ø50 mm za prolazak elektroopskrbnih radova kojima se povezuju grupe zdenaca na istoj mreži, odnosno naponsko-frekventni pretvarači. Cijevi za povezivanje naponsko-frekventnih pretvarača postavljaju se samo za grupe zdenaca na istoj mreži. Zasunske komore nalaze se na čvorovima cjevovoda, te je manipulacijom moguće odjeljivanje magistralnih vodovova u slučaju kvara. Za tu potrebu zasunskih komora ima 5. Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna. Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Rad na odmuljivanju sustava je predviđen kao manualni. Jedan dio sustava, na kojem se želi vršiti odmuljivanje, izolira se zatvaranjem zasuna unutar zasunske komore tako da u izoliranom dijelu cjevovoda bude barem jedan zdenac kojim će se osigurati protok u cjevovodu. Potom se otvaranjem zasuna na muljnom ispustu vrši odmuljivanje cjevovoda u spremnik u samom 7

12 muljnom ispustu, dimenzija 1,6x0,6x0,6 m. Iz muljnog spremnika se mulj čisti pokretnom crpkom. Na VT sustavu ima ukupno 6 zasebnih muljnih ispusta i 3 muljna ispusta koja se nalaze u sklopu zasunskih komora. Zasunsko okno za priključak sustava navodnjavanja je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog okna je dana na Listu 5. Na VT sustavu ima ukupno 54 zasunskih okana na razmaku od 75 m, što je ujedno i srednja širina trake koju navodnjava Typhoon pri jednom prolazu. Zasunska okna će ujedno služiti i za odzračivanje sustava. NT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø160 mm (PN 10). Osigurana dubina ukopavanja mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i strojeva. Prikaz karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9. Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Isti muljni ispust se primjenjuje za VT i NT sustav, osim što je dovodni cjevovod kod NT Ø160 mm (PN 10) i pripadni T-komad DN 160/100. Rad na odmuljivanju sustava predviđen je kao manualni. Na NT sustavu ima ukupno 1 muljni ispust. Zasunsko okno za priključak sustava navodnjavanja je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog okna je dana na Listu 5, konstruktivno je isto kao i za VT osim što je T-komad reduciran sa Ø160 mm na Ø110 mm. Cijevi do zasunskog okna su istog nazivnog tlaka kao i VT mreža (PN 10). Na NT sustavu (Linear) ima ukupno 5 zasunskih okana na razmaku od 225 m koji zahtijeva dužinu cijevi od zasunskog okna do Lineara minimalno 112,5 m. Kako Linear bude napredovao po polju, svakih 225 m prijeđenog puta će biti potrebno cijev prekopčati na iduće zasunsko okno. Kada uređaj dođe do kraja cjevovoda (do posljednjeg zasunskog okna) potrebno ga je modularno presložiti i zaokrenuti oko posljednjeg zasunskog okna na susjednu parcelu za 180, te navodnjavati u suprotnom smjeru. Zasunska okna će ujedno služiti i za ozračivanje sustava. 8

13 2 PRIKAZ I RAZRADA PODLOGE 2.1 Geodetske podloge Za potrebe izrade projektne dokumentacije korištene su Orto-foto karte mjerila (DOF) 1:5000: 6I28-36, 6I28-37, 6I28-46 i 6I28-47, i Hrvatska osnovna karta (HOK) mjerila 1:5000: 6I28-36, 6I28-37, 6I28-46 i 6I Slika 2.1:1 Pregled izrađenih listova Digitalne orto-foto karte za područje Slavonije - Državna geodetska uprava ( Za potrebe izrade projektne dokumentacije izrađen je detaljni geodetski snimak terene u mjerilu 1:1000, te je izrađena Posebna geodetska podloga od strane Geofocus d.o.o, travanj Geodetski snimak obuhvatio je postojeće stanje po terenu, snimak po trasama cjevovoda, buduću mrežu poljskih puteva, na pozicijama budućih hidrotehničkih građevina, kao i poziciju postojećih zdenaca Z-8 i PZC-1 i buduće objekte elektroenergetskog rješenja (trafostanice). 9

14 Slika 2.1:2 Pregled izrađenih listova Hrvatske osnovne karte za područje Slavonije - Državna geodetska uprava ( 2.2 Geološke podloge Od geoloških podloga postoje litološki profili koji su načinjeni prilikom bušenja postojećih zdenaca. Opis radova pri bušenju i sami litološki profili dani su za zdence PZC-1, KBZ-1 i Z3 u prilozima [2], [3] i [4]. Pozicija postojećeg zdenca PZC-1 dana je u [2] i na slici 2.2:1, procijenjena pozicija postojećeg zdenca PZC-1 je X = ; Y = ,71. Bušenje zdenca je izvedeno u rujnu godine. Promjer bušenja bio je Ø510 mm, a konačna dubina bušenja iznosila je 37 m. Na temelju uzorka nabrušenog materijala i hidrogeološke interpretacije, ustanovljen je litološki sastav. Sloj od prvih 16 m sastoji se od slabo propusnog materijala, praha i gline. Na dubini od 16,5 m do 37 m nalaze se pogodni vodonosni slojevi sastavljeni od sitnozrnatog pijeska do krupnozrnatog pijeska. U hidrogeološkom smislu najpodobniji sloj iz kojeg se vrši 10

15 eksploatacija vode, srednjezrnati do krupnozrnati (veličine zrna do Ø3 mm ) jest na dubini od 27 m do 35 m. Na temelju rezultata pokusnog crpljenja definirana je maksimalna izdašnost zdenca: Qmax = 7,3 l/s U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od ¾ Qmax, što iznosi: Qopt = 5,47 l/s Radi stabilnosti vodonosnog sloja i dužeg radnog vijeka zdenca preporuča se pri eksploataciji koristiti radni kapacitet: Qrad = 4,6 l/s Pozicija postojećeg zdenca KBZ-1 dana je u [2] i na slici 2.2:1, procijenjena pozicija postojećeg zdenca KBZ-1 je X = ; Y = Bušenje zdenca je izvedeno u svibnju godine. Promjer bušenja bio je Ø800 mm, a konačna dubina bušenja iznosila je 85 m. Na temelju uzorka nabrušenog materijala i hidrogeološke interpretacije, ustanovljen je litološki sastav. Sloj od prvih 22,5 m sastoji se od slabo propusnog materijala, praha i gline. Na dubini od 22,5 m do 50,5 m nalaze se pogodni vodonosni slojevi sastavljeni od sitnozrnatog pijeska do krupnozrnatog pijeska, dok se na dubini od 50,5 m do 75,5 m izmjenjuju slojevi sitnozrnatog i srednjezrnatog pijeska. U hidrogeološkom smislu debljina vodonosnih pješčanih slojeva iznosi cca 37,0 m. Na temelju rezultata pokusnog crpljenja definirana je maksimalna izdašnost zdenca: Qmax = 32,56 l/s U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od ¾ Qmax, što iznosi: Qopt = 24,42 l/s Radi stabilnosti vodonosnog sloja i dužeg radnog vijeka zdenca preporuča se pri eksploataciji koristiti radni kapacitet: Qrad = 22 l/s Pozicija postojećeg zdenca Z-3 dana je u [2] i na slici 2.2:1, procijenjena pozicija postojećeg zdenca Z-3 je X = ; Y = Bušenje zdenca je izvedeno u travnju godine. Promjer bušenja bio je Ø700 mm, a konačna dubina bušenja iznosila je 42,50 m. Na 11

16 temelju uzorka nabrušenog materijala i hidrogeološke interpretacije, ustanovljen je litološki sastav. Sloj od prvih 17 m sastoji se od slabo propusnog materijala, praha i gline. Na dubini od 17 m do 42 m nalazi se pogodni vodonosni sloj sastavljen od srednjezrnatog pijeska. U hidrogeološkom smislu najpodobniji sloj iz kojeg se vrši eksploatacija vode, srednjezrnati do krupnozrnati (veličine zrna do Ø3 mm) jest na dubini od 17 m do 42 m. Na temelju rezultata pokusnog crpljenja definirana je maksimalna izdašnost zdenca: Qmax = 13,2 l/s U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od ¾ Qmax, što iznosi: Qopt = 9,9 l/s Radi stabilnosti vodonosnog sloja i dužeg radnog vijeka zdenca preporuča se pri eksploataciji koristiti radni kapacitet: Qrad = 9 l/s Pozicija postojećeg zdenca Z-3 prikazana je na slici 2.2:1, procijenjena pozicija postojećeg zdenca Z-8 je X = ; Y = Izdašnost zdenca određena je pomoću podataka izmjerenih na terenu i dobivenih od strane korisnika, te njegov radni protok iznosi 14 l/s. Slika 2.2:1 Pozicija postojećih i projektiranih zdenaca 12

17 Slika 2.2:2 Izdašnost postojećeg zdenca PZC-1 iz [2] Slika 2.2:3 Izdašnost postojećeg zdenca KBZ-1 iz [3] 13

18 Slika 2.2:4 Izdašnost eksploatacijskog zdenca Z-3 iz [4]. 14

19 Slika 2.2:5 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca PZC-1, 2001.g. 15

20 Slika 2.2:6 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca KBZ-1, 2008.g. 16

21 Slika 2.2:7 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca Z-3, 2008.g. 17

22 2.3 Hidrološke podloge S obzirom na blizinu rijeke Drave (udaljenost cca 1 km), pretpostavlja se da će bitno na režim podzemnih voda utjecati rijeka Drava. Stoga se nadalje daju podaci o vodostajima rijeke Drave kod Osijeka iz elaborata [6]: H (cm) 600 Vodotok: Drava Stanica: Osijek 0 = mn.m Najveći vodostaj H max 542 cm Veliki vodostaj H 10% 252 cm Srednji vodostaj H 50% 89 cm Niski vodostaj H 90% -30 cm Najniži vodostaj H min -166 cm 300 LEGENDA: trajanje učestalost anvelope (max, min) Trajnost (%) Slika 2.3: Učestalost (%) Krivulja trajanja rijeke Drave kod Osijeka za period od g, iz elaborata [6] Kao mjerodavna statička razina vode u zdencima (razina za hidraulički proračun) se usvaja kota vode jednaka vodostaju Drave u Osijeku ~99%-tnog trajanja (H=80,56 m.n.m.; za period od g.; iz elaborata [6]). Ako se na tu kotu vode nanese dinamičko sniženje u zdencu za Q=17l/s dobije se najniža kota vode u zdencu 76,69 m.n.m, što iznosi približno 12 m ispod kote terena na lokaciji navodnjavanog polja. Najviša kota vode u zdencu se može očekivati sa najvišim vodostajima Drave. Najviši zabilježeni vodostaj Drave u periodu od g. (Slika 2.3.1) je 86,9 m.n.m., što je približno 1,9 m ispod kote terena na lokaciji navodnjavanog polja. 18

23 2.4 Agropedološke podloge Agropedološke podloge za izradu ovog projekta su dane u prilogu [1]. Hidromodul navodnjavanja U spomenutoj studiji [1] vršena je analiza potreba vode za pojedine uzgajane kulture (str.56-59). Proračunat je bruto hidromodul navodnjavanja, za 18 satni obrok navodnjavanja za VII mjesec, za prosječne godišnje klimatske uvjete. Usvojena vrijednost hidromodula za proračun dovodne mreže cjevovoda je H b = 0,48 l/s/ha. U ovoj vrijednosti su uračunati koef. efikasnosti vodozahvata (0,9), koef. efikasnosti distribucije (0,9), koef. efikasnosti aplikacije (0,9). Plodored uzgajanih kultura Plodored uzgajanih kultura u 2006./2007. godini je dan u prilogu [1]. Zadnjih godina ( ) prosječni plodored na imanju Polj. instituta je dan u slijedećoj tablici: Tablica 2.4:1 Plodored i prosječni plodored za godine Prosjek krumpir 0.0% 0.0% 5.9% 2.0% ječam j. 0.0% 5.4% 0.0% 1.8% lucerna 4.4% 4.6% 0.0% 3.0% grašak 8.7% 5.8% 8.5% 7.7% ječam o. 8.5% 16.0% 5.7% 10.1% pšenica 6.2% 35.9% 29.4% 23.8% kukuruz 26.6% 14.5% 31.8% 24.3% soja 45.6% 17.7% 18.7% 27.3% 19

24 2.5 Hidrološke podloge Klimatske prilike Na području Osječko-baranjske županije prevladava umjereno-kontinentalna klima koju karakteriziraju intenzivne i česte promjene vremena. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature zraka više od 10 C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, te srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22 C. Kod ovog tipa klime ne postoji izrazito suhi mjesec, a oborina je više u toplom dijelu godine. Prosječne godišnje količine oborina kreću se od mm. Osnovna obilježja klimatskih prilika na promatranom području definirana su temeljem izvršenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj postaji Osijek. Oborine Oborine predstavljaju jedan od najvažnijih parametara klime bitnih za proces navodnjavanja. Obzirom da uzgoj bilja ovisi o količini vode koju biljka dobije, podatak o količini oborina koje padnu na promatrano područje u mjerenom vremenu izuzetno je bitan. Analiza oborina izravno utječe na prosudbu o potrebi za navodnjavanjem ili odvodnjom vode nekog područja. U tablici 2.5:1 dani su podaci izmjereni na meteorološkoj stanici Osijek, a odnose se na maksimalne, srednje i minimalne količine oborina u promatranom 30-godišnjem razdoblju ( ). Isti podaci prikazani su i na slici 2.5:1. Tablica 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje količine oborina na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god sred (mm) 41,5 34,8 40,5 51,0 59,2 82,0 65,4 61,9 51,0 55,9 61,8 49,4 649,4 Rmaks (mm) 99,9 80,9 116,4 99,9 170,6 180,2 273,5 136,6 157,1 157,2 123,7 117,7 884,7 Rmin (mm) 6,4 0,7 7,5 19,6 11,4 9,6 19,0 5,3 6,9 5,8 10,0 2,1 317,0 20

25 Količina oborine (mm) DIPLOMSKI RAD 300,0 Godišnja promjena količine oborina (mm), meteorološka postaja Osijek 250,0 200,0 150,0 100,0 50,0 0,0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mjesec Osijek, max Osijek, min Osijek, srednje Slika 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne količine oborina na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) Analizirajući podatke o srednjim vrijednostima mjesečnih oborina uočava se da u prosjeku najviše oborina padne u IV mjesecu, dok najmanje oborina padne tijekom zimskih mjeseci. Iz dijagrama se također vidi da nakon lipnja količina oborina počinje značajno opadati i da će očigledno upravo u tom razdoblju dodatno navodnjavanje imati najveću primjenu. 21

26 Temperatura ( 0 C) DIPLOMSKI RAD Temperatura zraka Kao mjera količine topline potrebne za razvoj nekog usijeva koristi se suma srednjih dnevnih temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju, koje se u našem području pretpostavlja od travnja do rujna. Unutar tog općeg vegetacijskog razdoblja svaka kultura ima vlastito (kraće) vegetacijsko razdoblje. Nadalje, razvoj kultura isto tako ovisi i o pojavama ekstremnih temperatura zraka, kako niskih (ispod 0 C) tako i visokih. Visoke temperature zraka vezano za duljinu njihovog trajanja direktno utječu na povećanje potreba za vodom spram navodnjavanja. Analizirani su podaci o maksimalnim, srednjim i minimalnim mjesečnim i godišnjim temperaturama u Osijeku, za razdoblje godine prikazani u tablici 2.5:2 i na slici 2.5:2. Tablica 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje temperature zraka na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god sred ( C) -0,2 1,8 6,4 11,2 16,7 19,7 21,3 20,8 16,6 11,0 5,1 1,2 11,0 maks ( C) 3,5 6,1 9,6 14,9 19,0 22,5 23,9 24,4 20,0 14,1 10,0 5,0 12,9 min ( C) -6,0-3,9 0,4 7,9 12,9 17,2 19,3 17,7 13,1 7,5 0,3-3,3 9,7 30,0 Godišnja promjena temperature ( 0 C), meteorološka postaja Osijek 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0-5,0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -10,0 Mjesec Osijek, max Osijek, min Osijek, srednje Slika 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne temperature zraka na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) 22

27 Vlaga Relativna vlažnost zraka dana je za meteorološku postaju Osijek sa podacima o srednjim mjesečnim i godišnjim relativnim vlažnostima zraka izraženim u postocima. (tablica 2.5:3) Tablica 2.5:3 Srednje mjesečne i godišnje relativne vlažnosti zraka na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god sred (%) Na slici 2.5:3 prikazan je srednji godišnji hod relativne vlage (%) i oborine (mm) na području meteorološke stanice Osijek. Srednji godišnji hod relativne vlage(%) i oborine (mm), meteorološka postaja Osijek ,0 80, ,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Količina oborina (mm) Relativna vlažnost zraka (%) 10,0 0,0 Slika 2.5:3 Srednji godišnji hod relativne vlage (%) i oborine (mm) na području meteorološke stanice Osijek (za razdoblje ) 23

28 Vjetar Srednja mjesečna i godišnja jačina vjetra na meteorološkoj postaji u Osijeku, za razdoblje prikazana je u tablici 2.5:4. Tablica 2.5:4 Srednja mjesečna i godišnja jačina vjetra na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god sred (m/s) 1,9 2,2 2,5 2,5 2,2 2,0 1,9 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,0 Sijanje sunca Srednje dnevno trajanje sijanja sunca na meteorološkoj postaji u Osijeku, za razdoblje , prikazano je u tablici 2.5:5. Tablica 2.5:5 Srednje dnevno trajanje sijanja sunca na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje , ) Razdoblje: , mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god sred (h) 1,7 3,3 4,7 5,6 7,0 7,7 8,3 8,0 6,2 4,6 2,3 1,7 5,1 maks ( C) 3,5 6,2 7,1 7,5 9,8 11,4 10,1 10,8 9,0 6,5 4,0 3,4 6,5 min ( C) 0,5 0,8 2,7 3,8 4,8 5,6 6,3 6,5 3,5 2,6 0,3 0,6 4,3 Klima-dijagram po Walteru Klimatski dijagram (slika 2.5:4) pokazuje, osim vrijednosti temperatura i oborina, trajanje i intenzitet relativno humidnih (sezona u kojima nije potrebno navodnjavanje) i aridnih sezona (sezona u kojima je potrebno redovito navodnjavati), trajanje i oštrinu zime, te mogućnosti kasnih i ranih mrazeva. Kako bi dijagram bio upotrebljiv, skale oborina i temperatura moraju biti u točno određenom mjerilu, u ovom slučaju 1:3. Walterov klima-dijagram izrađen je zbog zornog prikaza sušnog perioda. Krivulja evapotranspiracije može se poistovjetiti sa krivuljom temperature, a njenom usporedbom s krivuljom oborina dobije se predodžba o bilanci voda. Walterov dijagram napravljen je na temelju prosječnih mjesečnih vrijednosti oborina i prosječnih maksimalnih temperatura na području Osijeka. Krivulja temperature iznad krivulje oborina prikazuje sušni period, za koji možemo očitati trajanje i intenzitet. Vidljivo je da se javlja jedno sušno razdoblje koje počinje sredinom srpnja i završava krajem rujna. Ono pokriva skoro cijelo vegetacijsko razdoblje. Ovaj dijagram predstavlja samo generalnu sliku, jer se radi samo za prosječne vrijednosti. 24

29 Temperatura ( C) Oborina (mm) DIPLOMSKI RAD 30,0 25,0 Walterov klima-dijagram, meteorološka postaja Osijek 100,0 90,0 80,0 20,0 15,0 10,0 5,0 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 0,0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mjesec 10,0 Temperatura Količina oborina (mm) Slika 2.5:4 Klima-dijagram po Walteru za stanicu Osijek 25

30 3 PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA Područje planirano za navodnjavanje nalazi se u okolini Poljoprivrednog instituta Osijek (List 1). Ove površine koriste se i u postojećim uvjetima za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju sjemenskih kultura, te manjim dijelom i za voćarstvo. Površine planirane za navodnjavanje imaju dugu i bogatu poljoprivrednu tradiciju. Na cijelom području zone obuhvata, i šire, postoji melioracijski sustav koji se sastoji od kanala kakvi su prikazani na slikama 3:2 i 3:3. Sustav odvodnje u postojećem stanju dobro funkcionira i ne zahtijeva dodatne intervencije i radove. Potreba za navodnjavanjem ukazala se kako bi se osigurala stabilna i planska proizvodnja sjemenskih kultura i voća. Slika 3:1 Uzgoj sjemenskih kultura na parceli. Slika 3:2 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (na prijelazu NT područja na VT područje) 26

31 Slika 3:3 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (sjeverna granica) Na promatranom području postoji mreža poljskih puteva, bez kolničke konstrukcije (slika 3:4). Slika 3:4 Postojeći poljski putevi na parceli. 27

32 4 TEHNIČKO RJEŠENJE PROŠIRENJA SUSTAVA NAVODNJAVANJA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA Navodnjavanje poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta u Osijeku u obuhvatu od 211,5 ha će se vršiti visokotlačnim sustavom tipa Typhoon i niskotlačnim sustavom tipa Linear, specificiranih od strane korisnika sustava. Sustav je dimenzioniran i opremljen potrebnim armaturama te će biti moguće korištenje istog i za navodnjavanje sustavom kap na kap. Prema ''Hidropedološkoj studiji s idejnim rješenjem navodnjavanja proizvodnih površina Polj. Instit. Osijek''; Agronomski fakultet u Zagrebu; 2006.g. definirana su područja primjene pojedinog sustava navodnjavanja, te je prema tome prilagođen i dimenzioniran sustav u ovome projektu. Situacijski prikaz sustava je dan u poglavlju Nacrti (List 2). Prema poglavlju 5. Dimenzioniranje mreže sustava za povećanje potrebe za navodnjavanjem kao mjerodavno opterećenje podsustava Typhoona odabire se 5 uređaja. Svaki uređaj zahtijeva optimalni protok 15,32 l/s i minimalni potrebni tlak 6,0 bar, te optimalni radni tlak od 8,0 bara. Kao mjerodavno opterećenje podsustava Lineara odabire se 1 uređaj s radnim protokom 23 l/s i minimalnim potrebnim tlakom od 2 bara, detaljnije obrađeno u poglavlju 5. Dimenzioniranje mreže sustava za povećanje potrebe za navodnjavanjem. Sustav se sastoji od dva nezavisna dijela: Visokotlačni dio (VT, do 10 bara) o VT sustav je sastoji se od 3 odvojena dijela, podsustava, sa magistralnim profilima cijevi Ø200 mm u razgranatoj mreži Niskotlačni dio (NT, >2 bara) o NT sustav je razgranata mreža sa magistralnim profilima cijevi Ø160 mm. Crpke će biti napajane električnom energijom. 28

33 Slika 4:1 Situacijski prikaz visokotlačne i niskotlačne mreže 29

34 4.1 Visokotlačni dio (za sustav Typhoon) VT dio je namijenjen navodnjavanju pomoću sustava Typhoona. Cijevi Odabrane su PEHD cijevi Ø200 mm, nazivnog tlaka 10 bara (PN 10). Ukupna dužina cijevi na visokotlačnoj mreži je 4760 m. Spojevi cjevovoda vrše se elektrospojnicom. Dubina ukopavanja cijevi je minimalno 1 m radi zaštite cijevi pri prelasku teške mehanizacije preko cijevi. Obzirom da ne postoji geotehnički elaborat predviđeno je postavljanje cijevi u kanale pravokutnog poprečnog presjeka. U slučaju da svojstva materijala ne zadovoljavaju tražene uvjete iskop treba prilagoditi (trapezni profil). Slika 4.1:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 200 mm VT sustava navodnjavanja Na pozicijama lomova i skretanja potrebno je postaviti betonske blokove stabilizatore (C16/20) za kompenzaciju sile uslijed promjene količine gibanja fluida. Zasunsko okno Zasunsko okno (ZO) za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm. Konstrukcija zasunskog okna je dana na Listu 5. Na VT sustavu ima ukupno 54 zasunska okna na razmaku od 75 m, kolika je i srednja širina trake koju navodnjava Typhoon pri jednom prolazu. Zasunska okna će ujedno služiti i za ozračivanje sustava. Kao što je na presjeku prikazano preko elektro T-komada za redukciju sa magistralnog voda PEHD Ø200 izdvaja se dovodni cjevovod PEHD Ø110 za zasun. Dovodni cjevovod u 30

35 horizontalnoj razini je dužine 3 m, a u vertikalnoj 1 m, spoj je elektrospojnicom. Zasun se spaja na fazonski komad koljena 90 sa ugrađenom prirubnicom za PE 100. Iz betonskog okna izlazi priključna cijev sa prirubnicom. Slika 4.1:2 Tipsko zasunsko okno Na samom terenu u fazi postavljanja zasunskog okna potrebno je kote prilagoditi kotama terena. Zasunsko okno je zaštićeno poklopcem od rebrastog lima. 31

36 Zdenci Na visokotlačnoj mreži predviđa se pet novih zdenaca (Z1, Z2, Z3, Z6 i Z7) i jedan postojeći zdenac (Z8). Predviđaju se bušeni zdenci u izvedbi pod zemljom kako je prikazano u poglavlju Nacrti (List 7). Postojeći zdenac potrebno je prilagoditi novoj namjeni postavljanjem crpke predviđene ovim projektnim rješenjem i izgradnjom AB komore zdenca kako je prikazano na tipskom nacrtu zdenca. Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z-8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu izdašnosti navedenih zdenaca s pripadnim položajima, za potrebe hidrauličkog modela procijenjena je izdašnost od 17 l/s za nove zdence (poglavlje 2.2). Također je konstrukcija zdenca predviđena na osnovu litološkog profila snimljenog prilikom bušenja zdenaca gore navedenih zdenaca. Za točan proračun potrebno je izvršiti bušenja na lokacijama predviđenih zdenaca radi definiranja litotloškog profila i izdašnosti pojedinih zdenaca, pa dubine bušenja i presjeke zdenaca prilagoditi provedenim istražnim radovima. U zdenac se smještaju potopljene crpke snage P = 22 kw (prikazane u poglavlju 6. Hidraulički proračun sustava). Lijevano željezne cijevi koje vode od crpke do komore zdenca su Ø80 mm, koje prelaze na Ø150 mm u komori zdenca. Sustav razvodnih cijevi na VT mreži je Ø200 mm. Sve visinske kote na presjeku tipskog zdenca (List 7) su definirane u odnosu na relativnu kotu terena (0.00 m). U komorama zdenaca su smješteni povratni ventili, ventili za redukciju tlaka, zatvarači i mjerači protoka. Zasunske komore U svim zasunskim komorama, VT mreže, nalaze se čvorovi i zasuni za cijevi PEHD Ø200. Zasunske komore su kategorizirane prema broju cijevi koje se spajaju u čvoru zasunske komore (slika 4.1:3). Ukupno se na VT mreži nalazi 5 zasunskih komore. Zasunska komora ZK1 se nalazi u podsustavu II, u čvoru grana 1 i 2. Zasunska komora ZK2 se nalazi u podsustavu II, u čvoru grana 2 i 3. Zasunska komora ZK3 se nalazi u podsustavu IV, u čvoru grana 1 i 2. Zasunska komora ZK4 se nalazi u podsustavu IV, na čvoru grane 2 s niskotlačnom granom 5 i dovodnim cjevovodom od zdenca. Zasunska komora ZK5 se nalazi u podsustavu IV, u čvoru grana 2,3 i 4. 32

37 Slika 4.1:3 Shematski prikaz zasunske komore Zasunske komore postavljene su na čvorovima cjevovoda u slučaju potrebe odjeljivanja magistralnih vodovova u slučaju kvara. Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna. Muljni ispusti Na VT sustavu ima ukupno 6 zasebnih muljnih ispusta i 3 muljna ispusta koja se nalaze u sklopu zasunskih komora. Pozicije su prikazane na situaciji na Listu 2. Postavljaju se na mjestima vertikalnih lomova cijevi u najnižim točkama. Predviđa se ručna manipulacija muljnim ispustima prilikom odmuljivanja cijevi. Odmuljivanje će se vršiti u polje. 4.2 Niskotlačni dio (za sustav Linear) NT dio je namijenjen navodnjavanju pomoću sustava Linear. Cijevi Odabrane su PEHD cijevi Ø160 mm, nazivnog tlaka 10 bara (PN 10). Ukupna dužina cijevi na niskotlačnoj mreži je 1050 m. Dubina ukopavanja cijevi je minimalno 1 m radi zaštite cijevi pri prelasku teške mehanizacije preko cijevi. Obzirom da ne postoji geotehnički elaborat predviđeno je postavljanje cijevi u kanale pravokutnog poprečnog presjeka. U slučaju da svojstva materijala ne zadovoljavaju tražene uvjete iskop treba prilagoditi (trapezni profil). Na pozicijama lomova i skretanja potrebno je postaviti betonske blokove stabilizatore (C16/20) za kompenzaciju sile uslijed promjene količine gibanja fluida. 33

38 Slika 4.2:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 150 mm NT sustava navodnjavanja. Zasunsko okno Zasunsko okno (ZO) za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm. Konstrukcija zasunskog okna je dana na Listu 5. Konstrukcija zasunskog okna je ista kao i za potrebe VT sustava, osim što je magistralni vod na tom dijelu PEHD Ø160 pa je razlika u dimenziji elektro T-komada za redukciju. Na NT sustavu (Linear) ima ukupno 5 zasunskih okana na razmaku od 225 m. Razmak od 225 m zahtijeva dužinu cijevi od zasunskog okna do Lineara minimalno 112,5 m. Kako Linear bude napredovao po polju, svakih 225 m prijeđenog puta će biti potrebno cijev prikopčati na iduće okno. Zasunska okna će ujedno služiti i za ozračivanje sustava. Na samom terenu u fazi postavljanja zasunskog okna potrebno je kote prilagoditi kotama terena. Zasunsko okno je zaštićeno poklopcem od rebrastog lima. Zdenci Na niskotlačnoj mreži predviđaju se dva nova zdenca (Z4 i Z5), na krajevima podsustava, (List 7). Predviđaju se bušeni zdenci u izvedbi pod zemljom kako je prikazano u nacrtima (List 7). Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z-8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu izdašnosti navedenih zdenaca s pripadnim položajima, za potrebe hidrauličkog modela procijenjena je izdašnost od 17 l/s za nove zdence. Također je konstrukcija zdenca predviđena na osnovu litološkog profila snimljenog prilikom bušenja gore navedenih zdenaca. Za točan proračun 34

39 potrebno je izvršiti bušenja na lokacijama predviđenih zdenaca radi definiranja litološkog profila i izdašnosti pojedinih zdenaca, pa dubine bušenja i presjeke zdenaca prilagoditi provedenim istražnim radovima. Sve visinske kote na presjeku tipskog zdenca (List 7) su definirane u odnosu na relativnu kotu terena (0.00 m). U zdenac se smještaju potopljene crpke snage P = 9,3 kw (prikazane u poglavlju 6. Hidraulički model sustava). Lijevano željezne cijevi koje vode od crpke do komore zdenca su Ø80 mm, koje prelaze na Ø160 mm u komori zdenca. U komorama zdenaca su smješteni povratni ventili, zatvarači i mjerači protoke. Zasunske komore Na niskotlačnom sustavu nije bilo potrebe za izvođenjem zasunskih komora. Muljni ispusti Na NT mreži je predviđeno ukupno 1 muljni ispust. Pozicija je prikazana na situaciji na Listu 2. Postavlja se na mjestu vertikalnog loma cijevi u najnižoj točki. Predviđa se ručna manipulacija muljnim ispustom prilikom odmuljivanja cijevi. 4.3 Mreža poljskih puteva Da bi se moglo pristupiti zasunskim oknima sa traktorima i Typhoonima, potrebno je izraditi pristupnu mrežu poljskih puteva. S obzirom da se za projektirano stanje, dio postojećih puteva ukupne dužine 1297 m uklapa u trasu potrebno ih je dodatno urediti za buduće korištenje u sustavu navodnjavanja. Ukupna dužina novih planiranih poljskih puteva je 3487 m i odnosi se na pristupne puteve do zdenaca. Situacija budućih poljskih puteva je dana na slici 4.3.1, karakteristični poprečni presjek budućih poljskih putova na

40 Slika 4.3:1 Situacija poljskih puteva Ukupna dužina projektiranih poljskih puteva iznosi 4784 m. Presjek kolnika novog poljskog puta je dan na narednoj slici: Slika 4.3:2 Presjek kolnika budućih poljskih pristupnih puteva 36

41 5 DIMENZIONIRANJE MREŽE SUSTAVA ZA POVEĆANJE POTREBE ZA NAVODNJAVANJEM 5.1 Dimenzioniranje zdenaca Na osnovu litoloških profila postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z-8 i zdenac PZC- 1) i izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata, te obavljenih probnih crpljena, predlaže se za navedeno područje projekt tipskog zdenca. Za potrebe navodnavanja predviđeno je ukupno osam zdenaca, od čega 6 na VT (visokotlačnoj) mreži i 2 na NT (niskotlačnoj) mreži, s time da je zdenac Z 8 na VT mreži IV postojeći. Nacrti tipskog zdenca su dani na Listu 7. S obzirom da se predviđa izvedba još 7 zdenaca u neposrednoj blizini tj. na plohi cca 211,5 ha, može se pretpostaviti da će litološke prilike biti gotovo iste kao i na izvedenim zdencima (Slika 2.2:1). U prilogu 2 ''Tehničko izvješće o izvedbi istražno - eksploatacijskog zdenca KBZ-1 na lokaciji Kriva Bara kod Osijeka ; lipanj 2008.g. prikazane su krivulje otpora i dijagram ovisnosti izdašnosti o sniženju, konstruirani na temelju pokusnog crpljenja. Statička razina podzemne vode u zdencu prije testiranja je iznosila 4,98 m (od ušća zdenca). Crpljenjem stalnom količinom od Qk = 20,0 l/s postignuto je maksimalno sniženje razine vode od s = 3,195 m. Dinamička razina vode pri najvećoj crpnoj količini je iznosila 8,155 m (od ušća). Rezultati provedenog pokusnog crpljenja poslužili su za proračun specifične izdašnosti zdenca. Definirana je maksimalna izdašnost zdenca: Qmax = 32,56 l/s U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od ¾ Qmax, što iznosi: Qopt = 24,42 l/s Optimalnim crpljenjem postizalo bi se sniženje razine vode u zdencu oko s = 4,00 m, odnosno očekivana dinamička razina vode bi bila oko 8,50 m (od razine tla). Za postojeći zdenac Z-8, na temelju podataka izmjerenih na terenu od strane korisnika sustava, određen je radni protok u iznosu od 14 l/s. Na temelju detaljno opisanih podataka prikazanih u 1.2. Geološke podloge i navedenih podataka o izdašnostima, za potrebe ovog projekta usvojena je vrijednost izdašnosti novo projektiranih zdenaca od 17 l/s. 37

42 Za svaku novu lokaciju zdenca trebalo bi obaviti litološko-geološke radove na bazi kojih će se obaviti i geohidrološki radovi. Na taj način će se odrediti potrebne dubine i profili bušotine odnosno izvedbe zdenca (zacjevljenje) i obaviti probna crpljenja. Tek na temelju probnih crpljenja na lokaciji Poljoprivrednog instituta Osijek moguće je odrediti optimalan broj i dubine projektiranih zdenaca. Mjerodavna razina vode u zdencu Kao mjerodavna statička razina vode u zdencima će se usvojiti kota vode jednaka vodostaju Drave u Osijeku ~99%-tnog trajanja (H=80,56 m.n.m.; za period od g.; iz elaborata ''Dodatak idejnom projektu sanacije uređenja plovnog puta r. Drave ; Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prosinac 2003.). Ako se na tu kotu vode nanese dinamičko sniženje u zdencu za Q=17 l/s dobije se kota vode u zdencu 76,69 m.n.m. Usvojena najniža kota vode u zdencu je H=76,69 m.n.m. Inače, minimalna kota Drave zabilježena u periodu od 1982 do 2002 je H min =79.8 m.n.m. 5.2 Dimenzioniranje sustava Odabir sustava navodnjavanja Ukupno navodnjavana površina ovim projektom je 211,5 ha. Određena je površina od 128,74 ha za navodnjavanje kišenjem pomoću sustava Typhoon, 62,6 ha sustavom Linear i 20,16 ha za navodnjavanje sustavom kap na kap. U poglavlju 6. Hidraulički model sustava, navedene su vrijednosti preuzete iz kataloga proizvođača i tipovi proizvoda za natapanje kišenjem: 1 Typhoon Bauer Rainstar, Serie E11, tip 100/380, Vector control A280 (slika 6.1:8), 2 Linear Valley, Universal (slika 6.1.5), 3 sustav kap na kap 38

43 Slika 5.2:1 Prikaz površina na kojima će se primijeniti sustavi navodnjavanja Linear, Typhoon i kap na kap Proračun potrebnog broja strojeva za natapanje: Površina navodnjavana Typhoon-ima P= 128,74 ha Radni protok Typhoona Rainstar E11, 100/380 q= 15,32 l/s za prskalicu Ø25 mm Radni tlak T= ~ 8,0 bar za q=15,32 l/s Hidromodul navodnjavanja: Hm= 0,48 l/s/ha Potreban broj Typhoona n= 4,1 ~ 5 kom Ukupni protok q= * = 76,60 l/s; izdašnost zdenca: 17 l/s; broj zdenaca: n= 39

44 Površina navodnjavana Linear-ima P= 40 ha Radni protok Linear-a Valley (jednokrilnog) q= 23 l/s za razmak rasprskivala m Radni tlak T= 2 bar Hidromodul navodnjavanja: Hm= 0,48 l/s/ha Potreban broj Lineara n= 0,835 ~ 1 kom Ukupni protok q= * = 23 l/s ; izdašnost zdenca: 17 l/s ; broj zdenaca: n= Kao mjerodavno opterećenje sustava Typhoona odabiru se 5 uređaja sa istovremenim protokom 15,32 l/s i minimalnim potrebnim radnim tlakom 8,0 bara. Kao mjerodavno opterećenje sustava Lineara odabire se 1 uređaj sa istovremenim protokom 23 l/s i minimalnim potrebnim radnim tlakom 2 bara. 40

45 Slika 5.2:2 Typhoon uređaj za navodnjavanje. 41

46 Slika 5.2:3 Linear uređaj za navodnjavanje Opis načina navodnjavanja Za gore odabrana 5 Typhoona i veličinu parcele koju bi takav jedan Typhoon navodnjavao 300 x 75 m, dobije se da bi svaki od tih Typhoona trebao preći ~ 5700 m da bi se navodnilo cijelo polje. Ako se uzme najveća brzina kretanja Typhoona iz tablice na slici 6.1:10 od 75 m/h, dobije se da bi grupi od pet uređaja trebalo ~ 7 dana da prijeđu cijelo polje (ako se uzme 12 satni obrok navodnjavanja). Ako se podijeli pripadni obrok navodnjavanja 11.7 mm sa 7 dana, dobije se prosječna visina oborine od 1.7 mm. Ako to usporedimo sa prosječnim dnevnim visinama obroka za pojedine kulture, može se zaključiti da će odabrani uređaji zadovoljavati potrebe za navodnjavanjem svih kultura u prosječnoj i sušnoj godini. Princip načina navodnjavana sustavima Typhoon zahtjeva upotrebu traktora za promjenu pozicije uređaja i izvlačenje uređaja sa role (od zasunskog okna), na polje. Način navodnjavanja je prikazan na narednoj slici. Slika 5.2:4 Prikaz načina navodnjavanja uređajima Typhoon. Zbog složene konfiguracije terena, navodnjavanje na području korištenja sustava Linear vršit će se u dvije faze. U prvoj fazi se navodnjava površina od 40 ha, koju Linear zahvaća sa maksimalnim rasponom konstrukcije od ~ 400 m, dok se u drugoj fazi nakon zakretanja sustava na susjednu parcelu, površine 20 ha, vrši preslagivanje rasponske konstrukcije Linear- 42

47 a na potrebnih ~ 200 m. Mogućnost regulacije protoka na predviđenim Linearima je u širokom rasponu do 88 l/s. Ukupna dužina kretanja jednog Lineara je ~1920 m. Projektirani protok jednog Lineara (Tablica 6.1:3) je 23 l/s,a pripadna površina je 62,6 ha. Ako se pretpostavi da se Linear kreće brzinom od 50 m/h, tada će mu biti potrebno da prijeđe cijelo polje ~ 2 dana. Za projektirani protok jednog Lineara od 23 l/s i dvodnevno trajanje navodnjavanja (2 x 18 h) dobije se prosječni obrok kišenja od 6.2 mm/dan, što uvelike zadovoljava prosječne dnevne visine obroka za pojedine kulture. Naravno, obrok navodnjavanja ovisi o brzini kretanja Lineara i rasprskivalima i treba ga odrediti u suradnji sa prodavateljem opreme. Slika 5.2:5 Smjer kretanja Lineara tokom jednog ciklusa navodnjavanja (u jednom danu, 18 h) 43

48 6 HIDRAULIČKI MODEL SUSTAVA 6.1 Prikaz hidrauličkog modela Sustav navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek veličine 211,5 ha (List 2) je projektiran na osnovu proračunatog bruto hidromodula navodnjavanja od 0,48 l/s/ha (za 18 satni obrok navodnjavanja). Predviđeno je navodnjavanje sustavima Typhoon (slika 6.1:8)(128,74 ha), Linear (slika 6.1:5) (62,6 ha) i sustavom kap na kap (20,16 ha). Korisnik sustava je dodatno izrazio želju da se projektom predvidi mogućnost korištenja navodnjavanja sustavom kap na kap. S obzirom da su sustavi Typhoon i Linear zahtjevniji po pitanju tlakova i protoka, tako je sustav navodnjavanja dimenzioniran spram ta dva načina navodnjavanja, stoga je kap na kap moguće primijeniti bilo gdje na tako dimenzioniranom sustavu. Površine predviđene za navodnjavanje za svaki pojedini sustav dane su u potpoglavlju 5.2. Dimenzioniranje sustava na slici 5.2:1. S obzirom da sustav Typhoon zahtjeva veće radne tlakove (max 11 bara), jer je potrebno vršiti raspršivanje vode visoko u zrak, tako je sustav razdijeljen na visokotlačni dio (visoki tlak VT ~ 8 bara) i niskotlačni dio (niski tlak - NT ~ 2 bara). Za NT dio namijenjen za navodnjavanje pomoću Lineara nisu potrebni visoki tlakovi jer je potrebno savladati visinsku razliku do horizontalnog razvodnog cjevovoda na konstrukciji Lineara, koja iznosi cca 2-3m a voda dalje gravitacijski pada na tlo. Također, NT dio sustava kap na kap ne zahtjeva tlakove veće od ~ 2 bara. Sustav ima ukupno 60 zasunskih okana, 5810 metara cijevi, 5 zasunskih komora, 10 muljnih ispusta, 8 zdenaca i isto toliko crpki. Radi preglednosti cjelokupni sustav ćemo promatrati po podsustavima, budući da je sustav projektiran prema izdašnosti zdenaca i maksimalnim mogućnostima opskrbljivanja pojedine razgranate mreže. Sustav se dijeli na četiri podsustava, 3 VT podsustava i 1 NT sustav. Podsustav I, II i IV spadaju pod VT, a podsustv III spada pod NT. Podsustav I je priključen na zdenac Z1, Podsustav II je priključen na zdence Z2 i Z3 dok se u sklopu podsustava IV nalaze postojeći zdenac Z8 i dva projektirana Z6 i Z7, cjevovod je PEHD Ø200 mm (PN 10). Podsustav III je NT sustav (Linear) spojen na dva zdenca Z4 i Z5 sa cjevovodom PEHD Ø160 mm (PN 10). NT sustav (kap na kap) nalazi se kao ogranak u sklopu VT podsustava IV, stoga je za potrebe sustava kap na kap osigurano jedno ZO s reduciranim tlakom na ~ 2 bara. Kao izvor vode za navodnjavanje predviđeno je korištenje vode iz podzemlja pomoću bušenih zdenaca. Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z-8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu analize izdašnosti navedenih zdenaca s pripadnim položajima, za potrebe hidrauličkog modela procijenjena je izdašnost od 17 l/s za nove zdence. Također je konstrukcija zdenca predviđena na osnovu litološkog profila snimljenog prilikom bušenja gore navedenih zdenaca. Za potrebe 44

49 navodnavanja predviđeno je ukupno osam zdenaca, od čega 6 na VT (visokotlačnoj) mreži i 2 na NT (niskotlačnoj) mreži, s time da je zdenac Z 8 na VT mreži IV postojeći. Nacrti tipskog zdenca su dani na Listu 7. Visokotlačni sustav Kao što je već rečeno VT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø200 mm (PN 10). Osigurana dubina ukopavanja mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i strojeva. Prikaz karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9. Uz PEHD Ø200 mm (160) (PN 10), u rovu je potrebno položiti i cijevi Ø50 mm za prolazak elektroopskrbnih radova kojima se povezuju grupe zdenaca na istoj mreži, odnosno naponsko-frekventni pretvarači. Cijevi za povezivanje naponsko-frekventnih pretvarača postavljaju se samo za grupe zdenaca na istoj mreži. Zasunske komore nalaze se na čvorovima cjevovoda, te je manipulacijom moguće odjeljivanje magistralnih vodovova u slučaju kvara. Za tu potrebu zasunskih komora ima 5. Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna. Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Rad na odmuljivanju sustava je predviđen kao manualni. Jedan dio sustava, na kojem se želi vršiti odmuljivanje, se izolira zatvaranjem zasuna unutar zasunske komore tako da u izoliranom dijelu cjevovoda bude barem jedan zdenac kojim će se osigurati protok u cjevovodu. Potom se otvaranjem zasuna na muljnom ispustu vrši odmuljivanje cjevovoda u spremnik u samom muljnom ispustu, dimenzija 1,6x0,6x0,6 m. Iz muljnog spremnika se mulj čisti pokretnom crpkom. Na VT sustavu ima ukupno 6 zasebnih muljnih ispusta i 3 muljna ispusta koja se nalaze u sklopu zasunskih komora. Zasunsko okno za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog okna je dana na Listu 5. Na VT sustavu ima ukupno 54 zasunskih okana na razmaku od 75 m, što je ujedno i srednja širina trake koju navodnjava Typhoon pri jednom prolazu. Zasunska okna će ujedno služiti i za ozračivanje sustava. Niskotlačni sustav NT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø160 mm (PN 10). Osigurana dubina ukopavanja mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i strojeva. Prikaz karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9. Zbog osiguranja od mogućnosti pojave tlakova većih od maksimalno dozvoljenih unutar sustava (10 bara), u slučaju kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača, svaki crpni agregat opremljen je sa ventilom za redukciju tlaka kojih za tu potrebu ima 8 koliko i zdenaca. Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna. 45

50 Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Isti muljni ispust se primjenjuje za VT i NT sustav, osim što je dovodni cjevovod kod NT Ø160 mm (PN 10) i pripadni T-komad DN 160/100. Rad na odmuljivanju sustava je predviđen kao manualni. Na NT sustavu ima ukupno 1 muljni ispust. Uz PEHD Ø160 mm (PN 10), u rovu je potrebno položiti i cijevi Ø50 mm za prolazak elektroopskrbnih radova kojima se povezuju grupe zdenaca na istoj mreži, odnosno naponsko-frekventni pretvarači. Cijevi za povezivanje naponsko-frekventnih pretvarača postavljaju se samo za grupe zdenaca na istoj mreži. Zasunsko okno za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog okna je dana na Listu 5, konstruktivno je isto kao i za VT osim što je T-komad reduciran sa Ø160 mm na Ø110 mm. Cijevi do zasunskog okna su istog nazivnog tlaka kao i VT mreža (PN 10). Na NT sustavu (Linear) ima ukupno 5 zasunskih okna na razmaku od 225 m, što je ujedno i razmak koji zahtijeva dužinu cijevi od zasunskog okna do Lineara, minimalno 112,5 m. Kako Linear bude napredovao po polju, svakih 225 m pređenog puta će biti potrebno cijev prikopčati na iduće okno. Kada uređaj dođe do kraja cjevovoda (do posljednjeg zasunskog okna) potrebno ga je modularno presložiti i zaokrenuti oko posljednjeg zasunskog okna na susjednu parcelu za 180, te navodnjavati u suprotnom smjeru. Zasunska okna će ujedno služiti i za ozračivanje sustava. Visokotlačni sustav a) Podsustav I b) Podsustav II Slika 6.1:1 Shematski prikaz a) Podsustav I i b) Podsustav II 46

51 Podsustav IV Slika 6.1:2 Shematski prikaz Podsustav IV Podsustav III Niskotlačni sustav Slika 6.1:3 Shematski prikaz Podsustav III 47

52 Nadmorska visina cjevovoda Tablica 6.1:1 Nadmorske visine cjevovoda Podsustav Podsustav II I (m.n.m.) (m.n.m.) Podsustav III (m.n.m.) Podsustav IV (m.n.m.) Z Z Z ZO ZO ZK_ ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZK_ ZO ZO ZO ZO ZO ZO Z ZO MAX 88.9 ZO MAX 90.3 ZO MIN 88.6 ZO MIN 88.3 ZO ΔH 0.3 ZO ΔH 2 ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZK_ ZO Z ZO MAX 89.7 ZO45 89 MIN 88.2 ZK_ ΔH 1.5 ZK_ ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO ZO MAX 90.7 MIN 88.7 ΔH 2 48

53 Sa geodetskog snimka terena očitane su vrijednosti nadmorskih visina kompletnog sustava cijevi. Za podsustav I očitana je najniža kota 88,6 m.n.m., najviša kota 88,9 m.n.m. te ukupna razlika u visini iznosi 0,3 m. Za podsustav II očitana je najniža kota 88,2 m.n.m., najviša kota 89,7 m.n.m. te ukupna razlika u visini iznosi 1,5 m. Za podsustav III očitana je najniža kota 88,3 m.n.m., najviša kota 90,3 m.n.m. te ukupna razlika u visini iznosi 2 m. Za podsustav IV očitana je najniža kota 88,7 m.n.m., najviša kota 90,7 m.n.m. te ukupna razlika u visini iznosi 2 m. Ukupna razlika u visini cijelog sustava iznosi 2 m. Mjerodavno opterećenje Dimenzioniranje sustava načinjeno je pomoću hidrauličkog modela tečenja pod tlakom izrađenog u računalnom programu EPANET; U.S. Enviromental Protection Agency. Za sustav Typhoon (VT) odabran je tip uređaja Bauer Rainstar Typhoon Serie E11, tip 100/380, Vector control A280 (slika 6.1.8), a za sustav Linear preuzet je Linear Valley, Universal (slika 6.1.5). Prema tehničkim specifikacijama preuzetim iz kataloga proizvođača određeni su mjerodavni protoci i tlakovi za dimenzioniranje sustava, na način: Visokotlačni sustav Površina navodnjavana Typhoon-ima P= 128,74 ha Radni protok Typhoona Rainstar E11, 100/380 q= 15,32 l/s za prskalicu Ø25mm Radni tlak T= ~ 8,0 bar za q=15,32 l/s Hidromodul navodnjavanja: Hm= 0,48 l/s/ha Potreban broj Typhoona n= 4,1 ~ 5 kom Ukupni protok q= * = 76,60 l/s; izdašnost zdenca: 17 l/s; broj zdenaca: n= Niskotlačni sustav-linear Zbog složene konfiguracije terena, navodnjavanje na području korištenja sustava Linear vršit će se u dvije faze. U prvoj fazi se navodnjava površina od 40 ha, koju Linear zahvaća sa maksimalnim rasponom konstrukcije od ~ 400 m, dok se u drugoj fazi nakon zakretanja 49

54 sustava na susjednu parcelu, površine 20 ha, vrši preslagivanje rasponske konstrukcije Lineara na potrebnih ~ 200 m. Slika 6.1:4 Smjer kretanja Lineara tokom jednog ciklusa navodnjavanja (u jednom danu, 18 h) Slika 6.1:5 Odabrani Linear uređaj za navodnjavanje 50

55 Za proračun mjerodavnog opterećenja uzet je nepovoljniji slučaj kada Linear navodnjava površinom veću parcelu (40 ha). Površina navodnjavana Linear-ima P= 40 ha Radni protok Linear-a Valley (jednokrilnog) q= 23 l/s za razmak rasprskivala m Radni tlak T= 2 bar Hidromodul navodnjavanja: Hm= 0,48 l/s/ha Potreban broj Lineara n= 0,835 ~ 1 kom Ukupni protok q= * = 23 l/s ; izdašnost zdenca: 17 l/s ; broj zdenaca: n= Niskotlačni sustav-kap na kap Postojeći sustav kap na kap koji se nalazi na području voćnjaka površine 20,16 ha, priključit će se na ZO60 na kojem je osiguran potrebni tlak i protok. Izvidom stanja na terenu dobiveni su podaci mjerodavnog protoka za postojeći sustav od 7 l/s. Obzirom da je taj dio sustava postojeći preuzima se navedena vrijednost. 51

56 Slika 6.1:6 Pozicija ZO za priključak sustava kap na kap Slika 6.1:7 Prikaz zasuna za kap na kap u voćnjaku Za hidrauličko dimenzioniranje sustava navodnjavanja Typhoon korištena je, kao mjerodavna, grupa od 5 uređaja sa ukupnim protokom 76,6 l/s, a za sustav Linear jedan uređaj sa ukupnim protokom 23 l/s. Predviđeno je da bi se navodnjavanje, na VT sustavu, vršilo prostorno ravnomjerno raspoređenim uređajima Typhoon duž cijelog polja, na način da je samo jedan typhoon po zdencu. Tako je načinjeno i ispitivanje padova tlakova i brzina u cijevima, na hidrauličkom modelu, premještanjem opterećenja od 15,32 l/s sa jednog kraja cjevovoda na drugi. Na osnovu tako provedene analize na hidrauličkom modelu cjevovoda, odabrani su profili cijevi, i procijenjen je maksimalni kapacitet cjevovoda (Tablica 6.1.3). Isto je 52

57 načinjeno za Linear na NT mreži, za mjerodavno opterećenje 23 l/s. Svi slučajevi manje potrošnje će zadovoljavati po pitanju potrebnih tlakova, tako da nisu posebno analizirani. Proračun gubitaka na cjevovodu Za proračun linijskih gubitaka je upotrijebljena Darcy-Weisbach-ova jednadžba. Pogonska hrapavost za sve cijevi je uzeta e=0,05 mm (PEHD cijevi). Proračun lokalnih gubitaka je zanemaren, jer su lokalni gubici u odnosu na linijske zanemarivo mali. Za proračun vodnih gubitaka, po preporukama prakse, uzete je vrijednost od 5 % - 15 % ovisno o veličini sustava i tlakovima, u odnosu na potrošnju svakog podsustava i linearno su raspoređeni po dužini cjevovoda. Gubici vode odnose se na razliku zahvaćene i isporučene količine vode, odnosno predstavljaju zahvaćenu vodu koja ne stigne do krajnjeg korisnika. Javljaju se duž čitavog vodoopskrbnog sustava, od vodozahvata pa sve do posljednjeg hidranta kroz loše zasune i crpke, curenje na glavnim cjevovodima, osobito na ventilima i spojnicama, kod glavnih cjevovoda koji nisu pravilno zaštićeni izolacijom, u crpnim stanicama gdje često radi lošeg održavanja dolazi do curenja na spojevima i crpkama. Količina gubitaka ovisi o: tlaku u mreži (pri većem tlaku je i veći gubitak), dotrajalosti priključaka i vodoopskrbne mreže, o kvaliteti materijala, načinu izvedbe, nestabilnosti terena kao što su klizišta i slijeganje, o hidrauličkim udarima, o nemarnom i nestručnom radu službe za održavanje, o stupnju tehnološkog razvoja i opremljenosti vodoopskrbnog poduzeća, o organizaciji rada, educiranosti i sl. Njihove vrijednosti dane se u donjoj tablici. Tablica 6.1:2 Proračun gubitaka na cjevovodu Podsustav I Podsustav II Podsustav III Podsustav IV potrošnja [l/s] zasunskih komora zasunskih okana Vod.gubitak [%] 0.05 (5%) 0.1 (10%) 0.05 (5%) 0.15 (15%) Vod.gubitak suma [l/s] v.g. zasunskog okna [l/s] Ukupno potrošnja [l/s]

58 Rubni uvjeti spram potrošnje vode Tablica 6.1:3 Rubni uvjeti spram potrošnje Podsustav I Podsustav II Podsustav III Podsustav IV zdenac Z1 Z2 Z3 Z4 Z5 Z6 Z7 Z8 izdašnost[l/s] ukupna izdašnost[l/s] uređaj za navodnjavan je 1 (Typhoon) 1 (Typhoon) 1 (Typhoon) 1 (Linear) 1 (Typhoon) 1 (Typhoon) potrošnja[l/s] ZO-a vodni gubici[l/s] ukupno vodnih gubitaka[l/s] ukupna potrošnja[l/s] ukupna: izdašnost[l/s] /potrošnja[l/s] ZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA Visokotlačni sustav Mjerodavan protok za jedan Typhoon je 15,32 l/s, a potrebno ih je 5 da bi zadovoljili srednji 12 satni hidromodul navodnjavanja (H m =0,48 l/s/ha; površina navodnjavanja 128,74 ha). To znači da će na visokotlačnoj mreži mjerodavno biti 5 x 15,32 l/s =76,6 l/s. Mjerodavno opterećenje je pet uređaja Typhoona koji navodnjavaju sa protocima 15,32 l/s, ali raspoređeni po podsustavima, s tim da na podsustavu 1 radi jedan uređaj, a na podsustavima 2 i 4 po dva uređaja. Na podsustavu IV također je uzeta mogućnost spajanja sustava kap na kap s prosječnom potrošnjom 7 l/s, istovremeno kad rade i Typhoon uređaji. Načinjeni hidraulički proračun (EPANET), napravljen je u svrhu dobivanja najnižih mogućih tlakova pri radu i veličina brzina u cijevima. Niskotlačni sustav Sustav Linear može raditi za protoke od 12 do 88 l/s što se može podešavati na samom uređaju. Odabran je jedan Linear. Potrebni protok na Linearu da bi zadovoljio 18 satni hidromodul navodnjavanja (H m =0,48 l/s/ha; površina navodnjavanja 62,6 ha) je 23 l/s. 1 (kap na kap) 54

59 Mjerodavno opterećenje je jedan uređaj Linear koji istovremeno navodnjava sa protokom 23,0 l/s. Pretpostavlja se da će se uređajem navodnjavati kako je opisano u potpoglavlju 5.2. Dimenzioniranje sustava. Načinjeni hidraulički proračun (EPANET), napravljen je u svrhu dobivanja najnižih mogućih tlakova i veličina brzina u cijevima. Rubni uvjeti spram tlakova Visokotlačni sustav Prema tehničkim specifikacijama za odabrani uređaj, Typhoon Rainstar E11, 100/380, kao rubni uvjet zadan je tlak priključenja. Za odabranu širinu trake navodnjavanja od 75 m, potreban radni tlak priključenja Typhoon uređaja određen je prema dijagramu i iznosi ~ 8 bara. Uređaj se može priključiti sve do minimalne vrijednosti tlaka priključenja od 5,5 bara, ali u takvim slučajevima onemogućena je upotreba mlaznica (zbog nedovoljne širine trake navodnjavanja), te se predlaže umjesto mlaznica upotreba kišnog krila. Slika 6.1:8 Tehničke specifikacije Typhoon Rainstar Dijagram 6.1:1 Tehničke specifikacije za tlak priključenja 55

60 Prema tehničkim specifikacijama odabrana je i vrijednost korištenih mlaznica za Typhoon uređaj. Za odabranu širinu trake navodnjavanja od 75 m, određene su prema dijagramu potrebne su širine mlaznica od 25 mm. Dijagram 6.1:2 Tehničke specifikacije za odabir mlaznica Slika 6.1:9 Tehničke specifikacije mlaznica za sustav Typhoon Iz tehničkih specifikacija (slika 6.1:9 ) za odabranu širinu mlaznice 25 mm, očitava se rubni uvjet za potrošnju i rubni uvjet za minimalni tlak. Da bi sustav funkcionirao potrebno je osigurati radni tlak od 5,5 bara na mlaznicama uređaja. Pri navedenom tlaku sustav ima radijus navodnjavanja od ~ 55 m. Navedeni radijus omogućava navodnjavanje širine trake od 75 m sa potrebnim preklapanjem traka. 56

61 Niskotlačni sustav Niskotlačni dio sustava namijenjen navodnjavanju pomoću Lineara, nema potrebu za visokim tlakovima jer je potrebno savladati visinsku razliku do horizontalnog razvodnog cjevovoda na konstrukciji Lineara, što je cca 2-3m, nakon toga voda gravitacijski pada na tlo. Navedene tvrdnje su potkrepljene tehničkim specifikacijama proizvođača. Slika 6.1:10 Tehničke specifikacije mlaznica za sustav Linear Crpke -Q/H dijagrami Crpke su osnovni element crpne stanice, kojima je podređena njena cjelokupna konfiguracija i konstrukcija. Crpka, odgovarajućeg kapaciteta i visine dizanja, s pogonskim strojem (u pravilu elektromotorom) određene snage i postoljem, zajedno čine crpni agregat. U vodoopskrbi se uglavnom koriste centrifugalne crpke, koje rade na principu transmisije centrifugalne sile na masu vode u energiju njenog strujanja (dizanja) kroz cjevovod. Kapaciteti centrifugalnih crpki su od nekoliko do više stotina litara u sekundi, s visinom dizanja također do nekoliko stotina metara. Podjela centrifugalnih crpki moguća je po različitim kriterijima, kao npr. prema: 1. broju okretnih kola: jednostupanjske i višestupanjske, 2. priključku usisne cijevi: radijalne, aksijalne i mješovite, 3. položaju elektromotora: u suhom (suhe izvedbe) i u mokrom (mokre izvedbe, potopljene, uronjene ili podvodne), 4. položaju osi crpke: horizontalne i vertikalne, 57

62 5. visini dizanja vode, H [m]: niskotlačne, H < 80 [m], srednjetlačne, 80 < H < 200 [m] i visokoltlačne, H > 200 [m]. [7] Aksijalne crpke Kod aksijalnih crpki radno kolo sastoji se od ravno otvorenih lopatica sličnih brodskom propeleru. Osjetljivije su od radijalnih, a najbolju efikasnost postižu unutar uskog područja visine dizanja. Mogu svladati dinamičke visine 1-8 m, s kapacitetom do 8 m3/s. Jednostavne je konstrukcije i zahtijeva malo prostora. Koriste jeftinije motore velikih brzina okretanja. Kapacitet ima naglo opada iznad projektne visine dizanja, a tada naglo raste i potrebna snaga. [8] Poluaksijalne crpke Poluaksijalne crpke razvijaju tlak preko akcije podizanja i centrifugalne sile rotora. Za crpljenje većih protoka na relativno male visine dizanja. U odnosu na aksijalne efikasnije su na većem rasponu visina dizanja i kod većih visina 3-25 m. Omogućuju transport sitnog nanosa i naplavina. [8] Radijalne crpke Radijalne crpke razvijaju tlak za podizanje vode uglavnom na principu akcije centrifugalne sile. Efikasno funkcioniraju kod srednjih i velikih visina dizanja 6-60 m. Mogu transportirati velike količine nanosa. Crpke upotrjebljene u izradi ovog projektnog rješenja također su radijalnog tipa sa pogonskim elektromotorom P = 22 kw za VT i P = 9,3 kw za NT. [8] Visokotlačne crpke Potreban max pogonski tlak za Bauer Rainstar Typhoon Serie E11, tip 100/380, Vector control A280: p = 6,5 bara (~ 66,5 m v. s.) na zasunskim oknima Potrebna geodetska visina dizanja vode (kota terena 88,8 m.n.m.): Hg = 66,5 + 12,11 m = 78,61 m Pretpostavljeni linijski i lokalni gubici će iznose ~ 10% geodetske visine dizanja H g. POTREBNA MANOMETARSKA VISINA DIZANJA H max = Hg + h l + h lok = 78,61 + 7,86 = 86,47 m (~ 87 m) Za navedene pogonske zahtjeve odabrana je Q/H linija potopljene crpke sa pogonskim elektromotorom P = 22 kw sa prikazom osnovnih dimenzija danim na slici 6.1:10. 58

63 Niskotlačne crpke Potreban max pogonski tlak za Linear Valley: p = 2 bara (~20,5 m v. s.) na zasunskim oknima Potrebna geodetska visina dizanja vode Hg = 20,5 + 12,11 m = 32,61 m Pretpostavljeni linijski i lokalni gubici iznose ~ 10% geodetske visine dizanja H g. POTREBNA MANOMETARSKA VISINA DIZANJA H max = Hg + h l + h lok = 32,61 + 3,26 = 35,87 m (~ 36 m) Za navedene pogonske zahtjeve odabrana je Q/H linija potopljene crpke sa pogonskim elektromotorom P = 9,3 kw sa prikazom osnovnih dimenzija danim na slici 6.1:11. U nastavku su dani Q/H dijagrami za odabrane tipove crpki. Pri odabiru crpnog agregata preporuča se obaviti ponudbene elaborate od nekoliko proizvođača u cilju postizanja što povoljnijih pogonskih i eksploatacijskih troškova. Crpni agregati koji se ugrađuju u kolone zdenaca su vertikalne bunarske višestupanjske crpke za pitke vode s kućištem, radnim kolima i osovinom izrađenim od nehrđajućeg čelika, s potopnim motorom za maksimalne temperature crpnog medija do 30 C. Svaki crpni agregat ima svoj naponsko-frekventni pretvarač Xylem Hydrovar ugrađen u upravljački ormarić i transmiter tlaka koji se spaja na tlačni cjevovod. Time se omogućuje njihova neovisnost, odnosno kvarom jednog crpnog agregata ili frekventnog pretvarača sustav i dalje nastavlja regulirano obavljati zadaću s drugim crpnim agregatom, osim za slučaj podsustava I budući da on raspolaže samo sa jednim zdencem i jednim crpnim agregatom. Frekventni pretvarači su međusobno povezani RS-485 komunikacijom, tako da nije potrebna vanjska elektronika za određivanje vodećeg crpnog agregata, već frekventni pretvarači međusobno sinkronizirano rade, izmjenjuju vodeći crpni agregat svakih 12 sati (moguće podešavanje sati), te uključuju drugi crpni agregat u slučaju kvara jednog od njih. Radni tlak se podešava putem frekventnog pretvarača Xylem Hydrovar. Preko LCD displaya i kontrolnih tipki postavljaju se radni parametri, konstantni izlazni tlak, povišenje izlaznog tlaka, itd. U sustavu VT navodnjavanja startaju oba crpna agregata sinkronom brzinom, povećanjem potrošnje (smanjenjem tlaka, otvaranjem zasunskih okana) automatski se povećava broj okretaja oba crpna agregata što osigurava ravnomjerno opterećenje crpnih zdenaca i crpnih agregata. Smanjenjem potrošnje (povećanjem tlaka) smanjuje se brzina oba crpna agregata. 59

64 Slika 6.1:11 Q/H dijagrami za potopljene crpke za VT, P = 22 kw. 60

65 Crpka je sljedećih karakteristika: - Q = 17 l/s - H = 87 m - nominalni napon: V - nominalna frekvencija: 50 Hz - maksimalna snaga: P = 22 kw - maksimalna struja: 47.3 A - maksimalni broj okretaja: n = 2865 min -1 - minimalna efikasnost: 74.86% - pogonski motor: IP68 - klasa izolacije: Y - tlačni priključak: Rp3 - s nepovratnim ventilom Rp3 - s plaštom za hlađenje motora i usisnim filtrom - s 30 m potopnog kabela H07RN-F presjeka 4 6 mm 2 - vanjski promjer crpnog agregata s plaštom: Ø 200 mm - duljina crpnog agregata s motorom, plaštom i filtrom: 3255 mm - težina crpnog agregata s motorom i plaštom bez kabela: 114 kg - maksimalna dopuštena količina pijeska u vodi: 100 g/m 3 Materijali: - tlačno kućište: lijevani nehrđajući čelik EN GX5CrNi19-10 (1.4308) - radno kolo: nehrđajući čelik EN X5CrNi18-10 (1.4301) - vratilo: nehrđajući čelik EN X17CrNi16-2 (1.4057) - elastomeri: EPDM - čahura osovine: tungsten karbid - potisni ležaj: PTFE+grafit 61

66 Slika 6.1:12 Q/H dijagrami za potopljene crpke za NT, P =9,3 kw. 62

67 Crpka je slijedećih karakteristika: - Q = 17 l/s - H = 36.1 m - nominalni napon: V - nominalna frekvencija: 50 Hz - maksimalna snaga: P = 9.3 kw - maksimalna struja: 20.5 A - maksimalni broj okretaja: n = 2840 min -1 - minimalna efikasnost: 74.5% - pogonski motor: IP68 - klasa izolacije: Y - tlačni priključak: Rp3 - s nepovratnim ventilom Rp3 - s plaštom za hlađenje motora i usisnim filtrom - s 30 m potopnog kabela H07RN-F presjeka 4 4 mm 2 - vanjski promjer crpnog agregata s plaštom: Ø 200 mm - duljina crpnog agregata s motorom, plaštom i filtrom: 2065 mm - težina crpnog agregata s motorom i plaštom bez kabela: 75 kg - maksimalna dopuštena količina pijeska u vodi: 100 g/m 3 Materijali: - tlačno kućište: lijevani nehrđajući čelik EN GX5CrNi19-10 (1.4308) - radno kolo: nehrđajući čelik EN X5CrNi18-10 (1.4301) - vratilo: nehrđajući čelik EN X17CrNi16-2 (1.4057) - elastomeri: EPDM - čahura osovine: tungsten karbid - potisni ležaj: PTFE+grafit Zdenci-razina vodnog lica Mjerodavna razina vode u zdencima je definirana u poglavlju 2.2, H=76,69 m.n.m. Mjerodavne brzine u cijevima Kao kriterij odabira profila cijevi biti će brzine u cijevima koje su prema preporukama između 0,5 m/s i 2 m/s. 63

68 6.2 Analiza hidrauličkog modela Visokotlačni sustav Podsustav I a) b) c) Slika 6.2:1 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava I, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO1 i c) potrošač u ZO6 64

69 a) 65

70 b) c) Slika 6.2:2 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava I za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima 66

71 Zaključak Analizom podsustava I, na način da se u svim čvorovima naizmjence priključuje Typhoon čime je vrijednost maksimalna potrošnja pomiče od ZO1 do ZO6 15,32 l/s, očitava se najniži tlak 7,87 bara u ZO6 (Slika 6.2:2b). ZO6 se nalazi na najvišoj koti i najudaljenije od mjesta opskrbe tj. zdenca (Slika 6.2:1a), pa se prilikom maksimalne potrošnje u tom čvoru javljaju i najveći gubici tlaka. Maksimalni tlak unutar podsustava ne prelazi granične vrijednosti od 10 bara. Razlog tome je i upotreba ventila za redukciju tlaka koji ne dozvoljava unutar sustava veći tlak od 8.5 bara. Najveći tlak javlja se na najnižoj koti u ZO2 za potrošnju u ZO1 i iznosi 8 bara. Zbog osiguranja od mogućnosti pojave radnih tlakova većih od maksimalno dozvoljenih tlakova unutar podsustava, u slučaju kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača (tlakovi iznad 16 bara), crpni agregat opremljen je sa ventilom za redukciju tlaka. Brzine pri maksimalnoj potrošnji ne prelaze maksimalnu dozvoljenu brzinu od 2 m/s. Najveće brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:2c). U dovodnim cijevima, dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s obzirom da se premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima, ne postoji opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi. 67

72 Podsustav II a) b) c) 68

73 Slika 6.2:3 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava II, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO13 i ZO21 i c) potrošače u ZO20 i ZO21 69

74 a) 70

75 b) c) Slika 6.2:4 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-1 za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima 71

76 a) 72

77 b) c) Slika 6.2:5 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-3 za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima 73

78 a) 74

79 b) c) Slika 6.2:6 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-3 sa dva potrošača za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima 75

80 Zaključak Mjerodavno opterećenje podsustava II su dva uređaja Typhoon koji navodnjavanju sa protokom 15,32 l/s, iz toga proizlazi ukupna potrošnja vode u sustavu od 30,64 l/s. Sukladno mjerodavnom opterećenju provedena je analiza sa dva varijantna rješenja. U prvoj varijanti analizirana je situacija kada uređaji rade odvojeno, jedan uređaj na grani II-1 i jedan uređaj na grani II-3 (Slika 6.2:3b), na način da se u svim čvorovima grane II-1 i II-3 naizmjence dodaje vrijednost maksimalne potrošnje 15,32 l/s. Očitava se za granu II-1 najniži tlak ~ 7,51 bara u ZO12 (Slika 6.2:4a) i za granu II-3 najniži tlak ~ 7,48 bara u ZO21 (Slika 6.2:5a). ZO12 i ZO21 se nalaze na najvišim kotama (Slika 6.2:3a), pa se prilikom maksimalne potrošnje u tim čvorovima javljaju i najveći gubici tlaka. Očitane vrijednosti nešto su niže od potrebnih vrijednosti za tlak priključenja od ~ 8 bara za odabrani tip Typhoona, ali ispunjen je rubni uvjet na krajnjoj točki Typhoon sustava, (mlaznici) gdje je osiguran potrebni minimalni tlak od 5,5 bara. Maksimalne tlačne visine unutar podsustava II ne prelaze maksimalni dozvoljeni tlak od 10 bara. Najveći tlak na grani II-1 javlja se na najnižoj koti u ZO10 za potrošnju u ZO13 i ima vrijednost od ~ 7,67 bara. Najveći tlak na grani II-3 javlja se na najnižoj koti u ZO19 za potrošnju u ZK_3 i ima vrijednost od ~ 7,67 bara. U drugoj varijanti analizirana je situacija kada oba uređaja rade paralelno, jedan za drugim, na istoj grani tj. na grani II-3 (Slika 6.2:3c). Na taj način grana II-1 je u mirovanju, vrijednosti na ZO-ima ne prelaze granice maksimalnih i minimalnih tlakova. Na grani II-3 javljaju se niži tlakovi od tlakova iz prve varijante. Najniži tlakovi se javljaju za spoj Typhoon uređaja u zadnjim zasunskim oknima, ZO20 i ZO21 i za ZO21 tlak iznosi 7,14 bara. Maksimalni tlak iznosi ~ 7,61 bara i javlja se u ZO19 s potrošnjom u čvoru ZO14. Analizirajući oba varijantna rješenja za optimalno varijantno rješenje, izabrano je ono u kojem uređaji rade odvojeno, svaki na svojoj grani. Na taj način omogućena je nesmetana upotreba Typhoon uređaja s prskalicom u optimalnoj širini navodnjavanja od 75 m. Drugim varijantnim rješenjem pokazano je kako sustav podnosi i paralelan rad Typhoon uređaja, jedan za drugim, ali zbog nedostatka tlakova upitna je optimalna širina navodnjavanja od 75 m. U zamjenu za sustav s prskalicom predlaže se upotreba kišnog krila, čija upotreba dozvoljava nešto niže tlakove. Zbog osiguranja od mogućnosti pojave radnih tlakova većih od maksimalno dozvoljenih tlakova unutar podsustava, u slučaju kada su crpni agregati u funkciji bez priključka potrošača (tlakovi iznad 16 bara), crpni agregati su opremljeni sa ventilom za redukciju tlaka. Brzine pri maksimalnoj potrošnji ne prelaze maksimalnu dozvoljenu brzinu od 2 m/s. Najveće brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:4c i Slika 6.2:5c). U dovodnim cijevima, dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s obzirom da se premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima, ne postoji opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi. 76

81 Podsustav IV a) b) 77

82 c) 78

83 79

84 Slika 6.2:7 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava IV, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO27 i ZO59 i c) potrošače u ZO58 i ZO59 80

85 a) 81

86 b) 82

87 c) Slika 6.2:8 Grafički prikaz podsustava IV grane 1 i 2 sa jednim potrošačem za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima 83

88 a) 84

89 b) 85

90 c) Slika 6.2:9 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava IV grane 4 i 5 sa jednim potrošačem za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima 86

91 Zaključak Mjerodavno opterećenje podsustava IV su dva uređaja Typhoon koji navodnjavanju sa protokom 15,32 l/s i sustav kap na kap sa protokom od ~ 7 l/s, iz toga proizlazi ukupna potrošnja vode u sustavu od 37,64 l/s. Sukladno mjerodavnom opterećenju provedena je analiza sa dva varijantna rješenja. U prvoj varijanti analizirana je situacija kada uređaji rade odvojeno, jedan uređaj na granama IV-1 i IV-2, jedan uređaj na granama IV-4 i IV-5 (Slika 6.2:7b), na način da se u svim čvorovima grana naizmjence dodaje vrijednost maksimalne potrošnje 15,32 l/s. Očitava se za grane 1 i 2 najniži tlak 8,15 bara u ZO27 (Slika 6.2:8a) i za grane 4 i 5 najniži tlak 7,95 bara u ZO259 (Slika 6.2:9a). ZO27 i ZO59 se nalaze najudaljenije od mjesta opskrbe tj. zdenca (Slika 6.2:7b), pa se prilikom maksimalne potrošnje u tim čvorovima javljaju i najveći gubici tlaka. Maksimalni tlakovi unutar podsustava IV ne prelaze maksimalni dozvoljeni tlak od 10 bara. Najveći tlak na granama 1 i 2 javlja se na najnižoj koti u ZO29 za potrošnju u ZO40 i iznosi 8,37 bara. Najveći tlak na granama 4 i 5 javlja se na najnižoj koti u ZO43 za potrošnju u ZO59 i iznosi 8,36 bara. U drugoj varijanti analizirana je situacija kada oba uređaja rade paralelno, jedan za drugim, na istoj grani tj. na grani IV-5 (Slika 6.2:7c). Na taj način ostale grane su u mirovanju, i vrijednosti na ZO-ima ne prelaze granice maksimalnih i minimalnih tlakova. Na grani IV-5 javljaju se niži tlakovi od tlakova iz prve varijante. Najniži tlak se javlja za spoj Typhoona u zadnjim zasunskim oknima, ZO58 i ZO59 i za najudaljenije ZO tlak iznosi 6,96 bara. Maksimalna tlak iznosi ~ 8,31 bara i javlja se u ZO36 s potrošnjom u čvorovima ZO58 i ZO59. Analizirajući oba varijantna rješenja za optimalno varijantno rješenje, izabrano je ono u kojem uređaji rade odvojeno, svaki na svojoj grani. Na taj način omogućena je nesmetana upotreba Typhoon uređaja s prskalicom u optimalnoj širini navodnjavanja od 75 m. Drugim varijantnim rješenjem pokazano je kako sustav podnosi i paralelan rad Typhoon uređaja, jedan za drugim, ali zbog nedostatka tlaka upitna je optimalna širina navodnjavanja od 75 m. U zamjenu za sustav s prskalicom predlaže se upotreba kišnog krila, čija upotreba dozvoljava nešto niže tlakove. Uz sve navedeno, treba uzeti u obzir da je hidraulički proračun za podsustav IV napravljen za najnepovoljniji slučaj, kada je sustav dodatno opterećen sustavom kap na kap. Budući da zbog obroka navodnjavanja za navedene parcele sustav ne mora nužno uvijek biti pod maksimalnim opterećenjem, u slučajevima kada se izostavi jedan potrošač iz sustava, sustav uvelike zadovoljava potrebne tlakove. Zbog osiguranja od mogućnosti pojave radnih tlakova većih od maksimalno dozvoljenih tlakova unutar podsustava, u slučaju kada su crpni agregati u funkciji bez priključka potrošača (tlakovi iznad 16 bara), crpni agregati su opremljeni sa ventilom za redukciju tlaka. 87

92 Brzine pri maksimalnoj potrošnji ne prelaze maksimalnu dozvoljenu brzinu od 2 m/s. Najveće brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:8c i Slika 6.2:9c). U dovodnim cijevima, dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s obzirom da se premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima, ne postoji opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi. Podsustav III a) Niskotlačni sustav b) 88

93 Slika 6.2:10 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava III, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO24 89

94 a) 90

95 b) c) Slika 6.2:11 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava III sa jednim potrošačem za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima 91

96 Zaključak Analizom podsustava III, na način da se u svim čvorovima naizmjence dodaje vrijednost maksimalne potrošnje 15,32 l/s, očitava se najniži tlak ~ 3,22 bara u ZO26 (Slika 6.2:10a). ZO26 se nalazi na najvišoj koti i najudaljenije od mjesta opskrbe tj. zdenca (Slika 6.2:10a), pa se prilikom maksimalne potrošnje u tom čvoru javljaju i najveći gubici tlaka. Maksimalni tlakovi unutar podsustava III ne prelaze maksimalne tlakove od 10 bara. Najveći tlakovi javljaju se na najnižoj koti u ZO22 za potrošnju u ZO26 i ne prelazi vrijednost od 3,71 bara. Zbog osiguranja od mogućnosti pojave radnih tlakova većih od maksimalno dozvoljenih tlakova unutar podsustava, u slučaju kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača (tlakovi iznad 16 bara), crpni agregat opremljen je sa ventilom za redukciju tlaka. Brzine pri maksimalnoj potrošnji ne prelaze maksimalnu dozvoljenu brzinu od 2 m/s. Najveće brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:11c). U dovodnim cijevima, dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s obzirom da se premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima, ne postoji opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi. 92

97 7 SIGURNOSNI TEHNIČKI UVJETI KORIŠTENJA SUSTAVA NAVODNJAVANJA SPRAM VISOKONAPONSKE MREŽE Područjem Poljoprivrednog instituta Osijek na kojem je projektiran sustav navodnjavanja prolaze trase visokonaponskih vodova DV 110 kv Osijek 3 Osijek 2, DV 110 kv Ernestinovo Osijek 2/1, DV 35 kv Osijek 2 Ernestinovo, DV 110 kv Ernestinovo Osijek 2/2, DV 2x400 kv KKE Osijek Ernestinovo za koje su izdani posebni uvjeti građenja u kojima su propisani određeni uvjeti korištenja sustava. S tim u vezi, propisane su odgovarajuće sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti operativne zone oko opreme za navodnjavanje, kada je ona u funkciji, odnosno u trenutku navodnjavanja, i visokonaponske mreže. Sigurnosna visina definirana je kao najmanja dopuštena vertikalna udaljenost vodiča, odnosno dijelova pod naponom od zemlje ili nekog drugog objekta pri temperaturi +40 C, odnosno pri temperaturi -5 C s normalnim dodatnim opterećenjem bez vjetra. Sigurnosna udaljenost definirana je kao najmanja dopuštena udaljenost vodiča, odnosno dijelova pod naponom od zemlje ili nekog drugog objekta u bilo kojem pravcu pri temperaturi +40 C, odnosno pri temperaturi -5 C s normalnim dodatnim opterećenjem bez vjetra. Prema posebnim uvjetima kod korištenja opreme za navodnjavanje, sigurnosna horizontalna udaljenost uređaja za navodnjavanje od faznih vodiča DV 400 kv mora iznositi najmanje 5,5 m, odnosno najmanje 3,0 m od faznih vodiča DV 110 kv, te najmanje 2,0 m, od faznih vodiča DV 35 kv. Kod sigurnosnih udaljenosti operativne zone oko opreme za navodnjavanje, kada je ona u funkciji, odnosno u trenutku navodnjavanja, mikroklima vode ili mlazovi vode koje stvaraju predmetni uređaji za navodnjavanje moraju biti na vertikalnoj sigurnosnoj udaljenosti faznih vodiča i stupova DV 35 kv najmanje 2,0 m, od faznih vodiča i stupova DV 110 kv najmanje 3,0 m, a od faznih vodiča i stupova DV 400 kv najmanje 5,5 m. Prema uputama proizvođača opreme za navodnjavanje za visokotlačni sustav Typhoon sigurnosne udaljenosti od visokonaponskih kablova su postignute ukoliko su vrijednosti visina mlaza vode manje od vrijednosti propisanih u tablici na slici 7:1. 93

98 Slika 7:1 Sigurnosne udaljenosti visine mlaza vode u metrima, mjereno od tla Oznaka ZR predstavlja sigurnosnu udaljenost od visokonaponskih vodova, prilikom navodnjavanja, odnosno špricanja, pitkom vodom ili običnom vodom, dok oznaka ZG predstavlja sigurnosnu udaljenost od visokonaponskih vodova prilikom navodnjavanja, odnosno špricanja, vodom s fertilizatorima. Oznaka H predstavlja minimalnu udaljenost između gornjeg ruba rasprskivala i visokonaponskog vodiča prilikom prolaska ispod dalekovoda. Prikazane sigurnosne udaljenosti u tablici na slici 7:1 su za promjere mlaznice od 26 mm i 36 mm za protoke od 50 m 3 /h i 100 m 3 /h pri tlaku od 5 bara. Za veće radne tlakove sigurnosne udaljenosti se trebaju povećati za 2 m. 94

99 8 TROŠKOVNIK RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI Strojno krčenje šiblja i raslinja. Raslinje se reže što bliže tlu. Srušeno raslinje se ručno izvlači izvan mjesta rada, krešu se sitnije grane, izvlači na privremenu deponiju. Krupne grane i stabla se režu na komade duljine 1 m, za ogrjev ili u druge svrhe te odvoze s gradilišta. Obračun se vrši prema m 2 iskrčene površine mjerenjem na terenu. m Uklanjanje postojeće ograde na parcelama prije zahvata. Radom je obuhvaćena demontaža, i po potrebi montaža na novim granicama ili skladištenje. m Iskolčenje trase tlačnog cjevovoda s pripadajućim objektima i osiguranje iskolčenih osi. Radom su obuhvaćena sva geodetska mjerenja, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranje osi iskolčene trase, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za sve vrijeme građenja. Osim osi trase, izvođač je dužan osigurati poligonske točke i repere na isti ili sličan način kao os trase. U jediničnu cijenu uključiti i izradu Elaborata iskolčenja. m Tlačna proba izvedenog tlačnog razvodnog cjevovoda. Obračun po m 1 cjevovoda m Ispiranje cjevovoda. Nakon kompletnog završetka radova na cjevovodu uključivo i nakon što je obavljena tlačna proba cjevovod je potrebno isprati kako bi se iz prostora cijevi izbacio nakupljeni građevinski materijal koji bi mogao trajno ugroziti funkcioniranje cjevovoda. Predvidjeti jednu izmjenu vode u cijevnoj mreži. Plan ispiranja odobrava nadzorni inženjer. Obračun po m 3 utrošene vode. m Izrada projekta izvedenog stanja. Obračun se vrši za komplet projekt. kompl

100 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 2 ZEMLJANI RADOVI Strojni i ručni površinski iskop humusa raznih debljina na mjestima trasa tlačnog cjevovoda. Debljinu humusnog sloja određuje nadzorni inženjer na temelju stanja na trasi, a ovdje dana količina temelji se na procijenjenoj debljini od 15 cm. Uključivo guranje na prosječnu udaljenost od 20 m. Obračun po m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju. m Strojni iskop u tlu C kategorije za rov tlačnog cjevovoda promjenljive dubine, širine ovisno o dubini iskopa s vertikalnim stranicama. Iskopani materijal se odlaže privremeno uz rub rova na minimalnoj udaljenosti od 1 m. Točan predmjer strojnog iskopa određuje nadzorna služba upisom u građevinski dnevnik, evidencijom i obračunom u građevinskoj knjizi. Rad na iskopu obuhvaća pravilno zasijecanje bočnih strana i grubo planiranje dna rova. U cijenu je uključen iskop, bez obzira na sadržaj vode u rovu (procjedna, oborinska) te otežani rad radi postavljenih razupirača. Osobito obratiti pozornost na točnost širine i dubine rova tj. da slijedi niveletu iskopa. Jediničnom cijenom obuhvaćeno je potrebno crpljenje podzemne vode tijekom izvođenja, planiranje dna rova prema projektiranoj širini i padu dna rova s točnošću ± 2cm, potrebna proširenja rova za okna i ostale objekte, potrebno razupiranje na mjestima na kojima je to potrebno i dodatni iskop zbog odstupanja pokosa rova od predviđenog vertikalnog iskopa. Obračun se vrši po m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju. - iskop 0 2 m m Strojni iskop zemljanog materijala na mjestima armiranobetonskih zasunskih komora, sve u materijalu C kategorije sa grubim izravnavanjem dna i crpljenjem vode. Obračun po m 3 materijala. m Nabava, doprema i ugradba šljunka kao podloge za temelje armiranobetonskih okana u debljini od 10 cm. Rad obuhvaća ubacivanje i razastiranje materijala, s potrebnim nabijanjem. Obračun po m 3 šljunčanog materijala. m

101 2.5 Nabava, doprema i ugradba pijeska ili pješčanog materijala za podlogu tlačnog cjevovoda. Za pješčanu podlogu osigurati sloj debljine 15 cm. Rad obuhvaća dopremu, razvoz, ubacivanje i razastiranje pijeska s potrebnim podbijanjem, Stavka obuhvaća i potreban rad na formiranju ležišta cijevi. Obračun po m 3 pijeska ili pješčanog materijala. 2.6 Nabava, doprema i ugradba pijeska ili pješčanog materijala za zatrpavanje tlačnog cjevovoda visine 30 cm od gornjeg ruba cijevi. Rad obuhvaća ubacivanje i razastiranje materijala, s potrebnim podbijanjem i nabijanjem. Obračun po m 3 pijeska ili pješčanog materijala. 2.7 Zasipanje rova tlačnog cjevovoda probranim materijalom iz iskopa. Zatrpavanje vršiti strojno u slojevima do 30 cm, uz zbijanje dok se ne postigne Ms 80 MN/m 2. Obračun po m 3 zasipa u zbijenom stanju. 2.8 Zasipanje građevnih jama zasunkih komora probranim materijalom iz iskopa. Zatrpavanje vršiti strojno, u slojevima do 30 cm, uz zbijanje dok se ne postigne Ms 80 MN/m2. Obračun po m 3 zasipa u zbijenom stanju. 2.9 Odvoz viška materijala. Rad obuhvaća utovar i prijevoz iskopanog materijala iz iskopa sa gradilišta u transportna sredstva, prijevoz do deponije sa formiranjem i uređenjem deponije te svim poslovima potrebnim za njezinu stabilnost i uklapanje u okolinu. Deponiranje materijala vrši se prema odredbi nadzornog inženjera, a u skladu sa prostorno-ekološkim uvjetima. Obračun se vrši po m 3 stvarno prevezenog i deponiranog materijala. m m m m m Dobava, zasipavanje i planiranje šljunka u zasunskim oknima u sloju debljine 20 cm. m Strojni iskop zemljanog materijala na mjestima armiranobetonskih muljnih ispusta, sve u materijalu C kategorije sa grubim izravnavanjem dna i crpljenjem vode. Obračun po m 3 materijala. m

102 2.12 Nabava, doprema i ugradba šljunka kao podloge za temelje armiranobetonskih muljnih ispusta u debljini od 10 cm. Rad obuhvaća ubacivanje i razastiranje materijala, s potrebnim nabijanjem. Obračun po m 3 šljunčanog materijala. m Zasipanje građevnih jama muljnih ispusta probranim materijalom iz iskopa. Zatrpavanje vršiti strojno, u slojevima do 30 cm, uz zbijanje dok se ne postigne Ms 80 MN/m2. Obračun po m3 zasipa u zbijenom stanju Strojni iskop zemljanog materijala na mjestima armiranobetonskih komora za zdence, sve u materijalu C kategorije sa grubim izravnavanjem dna i crpljenjem vode. Obračun po m3 materijala Nabava, doprema i ugradba šljunka kao podloge za temelje armiranobetonskih komora za zdence u debljini od 10 cm. Rad obuhvaća ubacivanje i razastiranje materijala, s potrebnim nabijanjem. Obračun po m3 šljunčanog materijala Zasipanje građevnih jama komora za zdence probranim materijalom iz iskopa. Zatrpavanje vršiti strojno, u slojevima do 30 cm, uz zbijanje dok se ne postigne Ms 80 MN/m2. Obračun po m3 zasipa u zbijenom stanju. m m m m Uvaljani tucanik za mrežu poljskih puteva, sloj debljine 30 cm, promjera zrna granulacije mm.zahtjevi kvalitete ugradnje nosivog sloja mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala: Modul stišljivosti Ms mjeren kružnom pločom promjera 30 cm minimalno 80 MN/m2; stupanj zbijenosti Sz u odnosu na modificirani Proctor je minimalno 100%; ravnost mjerena letvom duljine 4m smije odstupati za najviše 2cm.Stavka uključuje dobavu materijala i ugradnju s nabijanjem. Obračun po m3 ugrađenog materijala. m

103 2.18 Uvaljani drobljenac za mrežu poljskih puteva, završni sloj debljine 10 cm, granulacije zrna 8-16 mm. Zahtjevi kvalitete ugradnje završnog sloja mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala: Modul stišljivosti Ms mjeren kružnom pločom promjera 30 cm minimalno 80 MN/m2; stupanj zbijenosti Sz u odnosu na modificirani Proctor je minimalno 100%; ravnost mjerena letvom duljine 4m smije odstupati za najviše 2cm. Poprečni pad završnog sloja puta iznosi 3%. Stavka uključuje dobavu materijala i ugradnju s nabijanjem. Obračun po m3 ugrađenog materijala. m Geotekstil 500g/m2. Stavka uključuje dobavu i postavljanje sloja geotekstila na mreži planiranih puteva. Obračun po m2 ugrađenog materijala m NAPOMENA: Stavkama 2.17, 2.18, 2.19 obuhvaćeni su postojeći putevi ukupne dužine 1297 m i planirani poljski putevi dužine 3487 m iz razloga što zahtjevaju isti obim radova. 99

104 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 3 BETONSKI RADOVI Izrada armiranobetonske konstrukcije komore zdenca od armiranog betona C25/30. Stavka uključuje sav potreban materijal za izradu dvostrane oplate, dopremu materijala, izradu, postavljanje i skidanje dvostrane oplate; nabavu, rezanje, savijanje i ugradnju armature tipa B500B; dopremu i izradu te ugradnju betona, njegu betona; skidanje i odvoz oplate. Obračun po m3 ugrađenog betona. Izrada armiranobetonske konstrukcije komore muljnog ispusta od armiranog betona C25/30. Stavka uključuje sav potreban materijal za izradu dvostrane oplate, dopremu materijala, izradu, postavljanje i skidanje dvostrane oplate; nabavu, rezanje, savijanje i ugradnju armature tipa B500B; dopremu i izradu te ugradnju betona, njegu betona; skidanje i odvoz oplate. Obračun po m3 ugrađenog betona. Izrada armiranobetonske konstrukcije zasunskih komora od armiranog betona C25/30. Stavka uključuje sav potreban materijal za izradu dvostrane oplate, dopremu materijala, izradu, postavljanje i skidanje dvostrane oplate; nabavu, rezanje, savijanje i ugradnju armature tipa B500B; dopremu i izradu te ugradnju betona, njegu betona; skidanje i odvoz oplate. Obračun po m3 ugrađenog betona. m m m Betonski blokovi - stabilizatori C16/20 na lomovima cjevovoda. Betonski blokovi se dovoze kao predgotovljeni elementi. U stavku je uključen dovoz i ugradnja betonskih blokova. Obračun po kom. kom Podložni beton zdenaca, muljnih ispusta, betonskih blokova, hidranata i zatvaračkih komora C10/12. Stavka uključuje sav potreban materijal za dopremu, izradu, ugradnju i njegu betona. Stavka također uključuje izradu, postavu i skidanje jednostrane oplate, kao i dovoz potrebnog materijala. Obračun po m3 ugrađenog betona. m

105 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 4 BRAVARSKI RADOVI Izvedba podne rešetke taložnika 40x40 cm zasunske komore i okna za muljni ispust. Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i ugradbu rešetke veličine 450/450 mm sa svim potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po komadu ugrađene rešetke. 4.2 Izvedba vertikalnih željeznih penjalica u zdencima, zasunskim komorama i oknima za muljni ispust. Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i ugradbu penjalica sa svim potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po komadu ugrađenog kompleta. 4.3 Ugradba ljevano-željeznih standardnih poklopaca za otvore dimenzije 70x70 cm, nosivosti 400 kn. Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i ugradbu poklopca sa svim potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po komadu ugrađenog kompleta. 4.4 Ugradba lijevano-željeznih standardnih poklopaca za otvore dimenzije 80x80 cm, nosivosti 400 kn. Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i ugradbu poklopca sa svim potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po komadu ugrađenog kompleta. 4.5 Ugradba lijevano-željeznih standardnih poklopaca za otvore dimenzije 100x100 cm, nosivosti 400 kn. Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i ugradbu poklopca sa svim potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po komadu ugrađenog kompleta. 4.6 Ugradba i izrada lakih poklopaca od rebrastog lima ( debljine 3 mm) za zasunska okna dimenzije Ø 1000 mm. Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i ugradbu poklopca sa svim potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po komadu ugrađenog kompleta Ugradba i izrada poklopaca od rebrastog lima ( debljine 3 mm) za zdence posebnih dimenzija. Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i ugradbu poklopca sa svim potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po komadu ugrađenog kompleta. kom kompl kompl kompl kompl kompl kompl

106 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 5 CJEVOVOD Nabava, doprema i ugradnja PE vodovodnih cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD) grupe PE 100 po MRS klasifikaciji, nazivnog promjera cijevi sukladne s HRN EN , ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN 10,0 bar. Radna dužina cijevi je 12 m. Stavkom obuhvaćen utovar, transport, istovar sa slaganjem i zaštitom prema uputama isporučitelja i montažom. Montaža cijevi izvodi se elektrootpornim zavarivanjem elektrospojnicama uz obavezno korištenje alata za ispravljanje ovalnosti cijevi. Montaža uključuje potreban brtveni i spojni materijal. Obračun po m 1 ugrađene cijevi. DN 200 m DN 160 m DN 110 m Nabava, doprema i montaža fazonskih komada od nodularnog lijeva (ductile) GGG 40 prema ISO 2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN 10 bar. Svi fazonski komadi trebaju imati antikorozivnu zaštitu iznutra i izvana epoxy (unutarnja: EP prah DIN 3476, vanjska: EP prah DIN i prema RAL-GZ 662, odnosno plastifikacija u debljini min 250 mikrona). Fazonski komadi moraju imati: - prirubnice PN 10 za spoj po DIN EN gumena brtva s prokronskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN ili slično DIN Obavezno stezanje s moment ključem prema preporuci proizvođača. - prokronski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. FU komad DN 200/200 kom T KOMAD DN 200/100 kom

107 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 6 HIDROMEHANIČKA OPREMA ZASUNSKOG OKNA Fazonski komad od polietilena visoke gustoće (PEHD) grupe PE100 po MRS klasifikaciji nazivnog promjera sukladne s HRN EN , ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN 10 bar s ugrađenim elektrospojnicama, SDR 17 i SDR 11. Montaža se izvodi elektrootpornim zavarivanjem. U cijenu uključena nabava, doprema i ugradnja i sav spojni materijal. Lučni komad 90 (SDR 11) DN 110 kom PEHD spojni komad T redukcija elektrospojnica(sdr 11) DN 200/110 kom DN 160/110 kom Elektrospojnica(SDR 17) DN 110 kom Nabava, doprema i montaža fazonskih komada od nodularnog lijeva (ductile) GGG 40 prema ISO 2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN 10 bar. Svi fazonski komadi trebaju imati antikorozivnu zaštitu iznutra i izvana epoxy (unutarnja: EP prah DIN 3476, vanjska: EP prah DIN i prema RAL-GZ 662, odnosno plastifikacija u debljini min 250 mikrona). Fazonski komadi moraju imati: - prirubnice PN 10 za spoj po DIN EN gumena brtva s prokronskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN ili slično DIN Obavezno stezanje s moment ključem prema preporuci proizvođača. - prokronski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. Q 90 DN 100 kom FF duljine L=500 mm DN 100 kom Prirubnica s navarenim nastavkom za priključak opreme za natapanje DN 100 kom

108 FU komad DN 100(110) kom Nabava, dobava i montaža vodovodnih armatura od nodularnog lijeva (ductile) GGG 50 s unutarnjom i vanjskom zaštitom od epoksidnog praha min. debljine 250 mikrona. Armature moraju odgovarati standardu DIN za pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj PN 10 prema HRN EN Armature moraju biti ispitane i usuglašene s međunarodnom normom EN Propusnost ventila prema DIN U cijenu uključiti sav brtveni i spojni materijal. Obračun po komadu. - gumena brtva s prokromskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN Obavezno stezanje moment ključem prema preporuci proizvođača - prokromski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. Leptirasti zatvarač DN 100 kom Nabava, doprema i ugradnja betonskih cijevi razreda čvrstoće 30 kn/m sukladne s HRN EN 1916:2005/Ispr.1:2008. Radna dužina cijevi je 1 m. Stavkom obuhvaćen utovar, transport, istovar sa slaganjem i zaštitom prema uputama isporučitelja i montažom. Obračun po m 1 ugrađene cijevi. DN 1000 kom

109 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 7 HIDROMEHANIČKA OPREMA MULJNIH ISPUSTA Nabava, dobava i montaža vodovodnih armatura od nodularnog lijeva (ductile) GGG 50 s unutarnjom i vanjskom zaštitom od epoksidnog praha min. debljine 250 mikrona. Armature moraju odgovarati standardu DIN za pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj PN 10 prema HRN EN Armature moraju biti ispitane i usuglašene s međunarodnom normom EN Propusnost ventila prema DIN U cijenu uključiti sav brtveni i spojni materijal. Obračun po komadu. - gumena brtva s prokromskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN Obavezno stezanje moment ključem prema preporuci proizvođača - prokromski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. Leptirasti zatvarač DN 200 kom DN 150 kom DN 100 kom Nabava, doprema i montaža fazonskih komada od nodularnog lijeva (ductile) GGG 40 prema ISO 2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN 10 bar. Svi fazonski komadi trebaju imati antikorozivnu zaštitu iznutra i izvana epoxy (unutarnja: EP prah DIN 3476, vanjska: EP prah DIN i prema RAL-GZ 662, odnosno plastifikacija u debljini min 250 mikrona). Fazonski komadi moraju imati: - prirubnice PN 10 za spoj po HRN EN gumena brtva s prokronskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN ili slično DIN Obavezno stezanje s moment ključem prema preporuci proizvođača. - prokronski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. 105

110 T KOMAD DN 200/100 kom DN 150/100 kom Q 90 DN 200 kom DN 100 kom FFK 45 DN 200 kom FFR DN 200/100 kom FU komad DN 200/200 kom DN 160/150 kom DN 110/100 kom N-komad DN 100 kom Fazonski komad od polietilena visoke gustoće (PEHD) grupe PE100 po MRS klasifikaciji nazivnog promjera sukladne s HRN EN , ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN 10 bar s ugrađenim elektrospojnicama, SDR 17 i SDR 11. Montaža se izvodi elektrootpornim zavarivanjem. U cijenu uključena nabava, doprema i ugradnja i sav spojni materijal. Umeci od polipropilena za prolaz kroz betonske zidove (RDS) DN 200/L250 kom DN 160/L250 kom DN 110/L250 kom

111 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 8 HIDROMEHANIČKA OPREMA ZASUNSKE KOMORE Nabava, dobava i montaža vodovodnih armatura od nodularnog lijeva (ductile) GGG 50 s unutarnjom i vanjskom zaštitom od epoksidnog praha min. debljine 250 mikrona. Armature moraju odgovarati standardu DIN za pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj PN 10 prema HRN EN Armature moraju biti ispitane i usuglašene s međunarodnom normom EN Propusnost ventila prema DIN U cijenu uključiti sav brtveni i spojni materijal. Obračun po komadu. - gumena brtva s prokromskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN Obavezno stezanje moment ključem prema preporuci proizvođača - prokromski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. Leptirasti zatvarač DN 200 kom Nabava, doprema i montaža fazonskih komada od nodularnog lijeva (ductile) GGG 40 prema ISO 2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN 10 bar. Svi fazonski komadi trebaju imati antikorozivnu zaštitu iznutra i izvana epoxy (unutarnja: EP prah DIN 3476, vanjska: EP prah DIN i prema RAL-GZ 662, odnosno plastifikacija u debljini min 250 mikrona). Fazonski komadi moraju imati: - prirubnice PN 10 za spoj po HRN EN gumena brtva s prokronskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN ili slično DIN Obavezno stezanje s moment ključem prema preporuci proizvođača. - prokronski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. T KOMAD DN 200/200 kom

112 TT KOMAD DN 200/200 kom Montažno-demontažni komad DN 200 kom FU komad DN 200/200 kom DN 160/150 kom FFR DN 200/150 kom Ventil za redukciju tlaka DN 200 kom Fazonski komad od polietilena visoke gustoće (PEHD) grupe PE100 po MRS klasifikaciji nazivnog promjera sukladne s HRN EN , ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN 10 bar s ugrađenim elektrospojnicama, SDR 17 i SDR 11. Montaža se izvodi elektrootpornim zavarivanjem. U cijenu uključena nabava, doprema i ugradnja i sav spojni materijal. Umeci od polipropilena za prolaz kroz betonske zidove (RDS) DN 200/L250 kom DN 160/L250 kom

113 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 9 HIDROMEHANIČKA OPREMA ZDENCA Nabava, dobava i montaža vodovodnih armatura od nodularnog lijeva (ductile) GGG 50 s unutarnjom i vanjskom zaštitom od epoksidnog praha min. debljine 250 mikrona. Armature moraju odgovarati standardu DIN za pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj PN 10 prema HRN EN Armature moraju biti ispitane i usuglašene s međunarodnom normom EN Propusnost ventila prema DIN U cijenu uključiti sav brtveni i spojni materijal. Obračun po komadu. - gumena brtva s prokromskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN Obavezno stezanje moment ključem prema preporuci proizvođača - prokromski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. EV zasun DN 150 kom Nabava, doprema i montaža fazonskih komada od nodularnog lijeva (ductile) GGG 40 prema ISO 2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN 10 bar. Svi fazonski komadi trebaju imati antikorozivnu zaštitu iznutra i izvana epoxy (unutarnja: EP prah DIN 3476, vanjska: EP prah DIN i prema RAL-GZ 662, odnosno plastifikacija u debljini min 250 mikrona). Fazonski komadi moraju imati: - prirubnice PN 10 za spoj po HRN EN gumena brtva s prokronskim prstenom za pitku vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN ili slično DIN Obavezno stezanje s moment ključem prema preporuci proizvođača. - prokronski vijak odgovarajućih dimenzija po DIN EN s maticom po DIN EN s podloškom. U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje, te sav brtveni i spojni materijal. Obračun po ugrađenom komadu. FFR DN 200/150 kom DN 150/80 kom

114 Montažno-demontažni komad DN 200 kom XR Q 90 DN 80 kom Ventil za redukciju tlaka DN 150 kom Hvatač nečistoća DN 150 kom El.mag. mjerač protoke. Stavka ukljčuje nabavu, dopremu i ugradnju. Obračun po komadu. DN 150 kom Povratni ventil, l=400mm. Stavka uključuje nabavu, dopremu i ugradnju. Obračun po komadu. DN 150 kom FF duljine L=400 mm DN 150 kom FU komad DN 200/200 kom Nabava, dobava i montaža vodovodnih armatura za mjerenje tlaka. Manometar DN 150 (PN 16) kom Fazonski komad od polietilena visoke gustoće (PEHD) grupe PE100 po MRS klasifikaciji nazivnog promjera sukladne s HRN EN , ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN 10 bar s ugrađenim elektrospojnicama, SDR 17 i SDR 11. Montaža se izvodi elektrootpornim zavarivanjem. U cijenu uključena nabava, doprema i ugradnja i sav spojni materijal. Umeci od polipropilena za prolaz kroz betonske zidove (RDS) DN 200/L250 kom

115 9.5. Bušenje zdenaca, izvedba bušotine promjera 650 mm do dubine 41 m, u koju će se položiti zdenac promjera 323 mm, zaštićen čeličnom cijevi promjera 323 mm, u koji će se postaviti crpka sa promjernom do 194 mm i granom cjevovoda promjera 80 mm. Oko zaštitne čelične cijevi s vanjske strane izvodi se zasipavanje šljunkom promjera 4 mm, odnosno kulirom i glineni tampon. Stavka uključuje dopremu, bušenje i postavljanje svih materijala i opreme uključenih u izradi zdenca, poput čelične cijevi, stabilizatora i navedenih materijala. Stavka također uključuje rad opreme za bušenje zdenaca. Obračun po m' bušotine. m Nabava, doprema i ugradnja PE vodovodnih cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD) grupe PE 100 po MRS klasifikaciji, nazivnog promjera cijevi sukladne s HRN EN , ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN 10,0 bar. Radna dužina cijevi je 12 m. Stavkom obuhvaćen utovar, transport, istovar sa slaganjem i zaštitom prema uputama isporučitelja i montažom. Montaža cijevi izvodi se elektrootpornim zavarivanjem elektrospojnicama uz obavezno korištenje alata za ispravljanje ovalnosti cijevi. Montaža uključuje potreban brtveni i spojni materijal. Obračun po m 1 ugrađene cijevi. DN 200 m Bunarska crpka od nehrđajućeg čelika za čistu vodu, 400 V, 50 Hz, 9.3 kw, 22 A, 2840 min-1, eff %, izlaz 3". Crpka je za vertikalnu ugradnju s ugrađenim nepovratnim ventilom i isporučuje se s 20 metara priključnog kabela tipa H07RN-F presjeka mm 2. Promjer crpke 6, vanjski promjer bez plašta 146 mm. Ukupna duljina crpke s motorom 1600 mm. Ukupna težina crpke s motorom 70 kg. Maksimalna dopuštena količina pijeska u vodi 100 g/m 3. Crpki nije potreban plašt za hlađenje motora za ugradnju u bunare sa maksimalnim unutarnjim promjerom do 250 mm. Q = 17 l/s ; H = 36.1 m kom

116 Upravljački ormar za automatski rad jedne bunarske crpke, tip 1CD V, 50 Hz, 10 kw, meko upuštanje, s osiguračima, zaštitnim i upravljačkim elementima. Upravljački ormar je opremljen sa: glavnom sklopkom, soft start stop uređajem, SLD relejom i sondama za zaštitu crpke od rada na suho, beznaponskim kontaktima za daljinski nadzor. Ormar je limeni, plastificiran za unutarnju montažu na zid, opremljen regulatorom vlage i temperature. Bunarska crpka od nehrđajućeg čelika za čistu vodu, 400 V, 50 Hz, 22 kw, 47.3 A, 2830 min-1, eff %, izlaz 3". Crpka je za vertikalnu ugradnju s ugrađenim nepovratnim ventilom i isporučuje se s 100 metara priključnog kabela tipa H07RN-F presjeka 4 10 mm 2. Promjer crpke 6, vanjski promjer bez plašta 146 mm. Ukupna duljina crpke s motorom 3200 mm. Ukupna težina crpke s motorom 135 kg. Maksimalna dopuštena količina pijeska u vodi 100 g/m3. Crpki nije potreban plašt za hlađenje motora za ugradnju u bunare sa maksimalnim unutarnjim promjerom do 250 mm. Q = 17.1 l/s ; H = 87.9 m Upravljački ormar za automatski rad jedne bunarske crpke, tip 1CD V, 50 Hz, 22 kw, meko upuštanje, s osiguračima, zaštitnim i upravljačkim elementima. Upravljački ormar je opremljen sa: frekventnim pretvaračem Xylem Hydrovar tip HV4.220, ventilatorom za hlađenje frekventnog pretvarača, transmiterom tlaka (montira se na tlačni cjevovod), kompaktnim prekidačem, odvodnicima prenapona, grijačem s termostatom i regulatorom vlage, ventilatorom na vratima ormara, utičnicom 230V, unutarnjom rasvjetom, SLD relejom, kom kom sondama za zaštitu crpke od rada na suho, 30 m oklopljenog kabela za sonde. Ormar je limeni, plastificiran za unutarnju montažu na zid, opremljen regulatorom vlage i temperature. kom Izolacija. Stavka uključuje nabavu, dopremu i ugradnju hidroizolacije u obliku elastičnih bitumenskih traka koja se ugrađuje u konstrukciju zdenaca. Debljina trake cca 4mm. Obračun po m2. m

117 RBr Opis stavke JM Količina (JM) Jed. cijena (kn/jm) Iznos (kn) 10 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI I OPREMA Nabava, doprema i ugradnja elektrotehničke opreme, te izgradnja potrebne infrastrukture za elektroinstalacije sa troškovima rada. paušalno Tablica 8:1 Rekapitulacija troškovnika RBr Opis stavke Iznos (kn) 1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI ZEMLJANI RADOVI BETONSKI RADOVI BRAVARSKI RADOVI CJEVOVOD HIDROMEHANIČKA OPREMA ZASUNSKOG OKNA HIDROMEHANIČKA OPREMA MULJNIH ISPUSTA HIDROMEHANIČKA OPREMA ZASUNSKE KOMORE HIDROMEHANIČKA OPREMA ZDENCA ELEKTROTEHNIČKI RADOVI I OPREMA SUMA

118 9 ZAKLJUČAK Izradu projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek ponajviše je uvjetovao način opskrbljivanja vodom, budući da je kao izvor vode za navodnjavanje predviđeno korištenje vode iz podzemlja pomoću bušenih zdenaca. Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z- 8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. U dogovoru s korisnikom sustava i u skladu sa dostavljenom dokumentacijom s osnovnim informacijama za početak projektiranja ('Hidropedološka studija, tehnička izvješća o istražnim zdencima itd.) projektirani su visokotlačni sustavi Typhoon i niskotlačni sustav Linear. Tehničke specifikacije sustava, odnosno njihova ograničenja spram mogućnosti navodnjavanja samo određene površine, uvjetovale su daljni tijek dimenzioniranja. Dimenzioniranje sustava načinjeno je pomoću hidrauličkog modela tečenja pod tlakom izrađenog u računalnom programu EPANET. Na osnovu tako provedene analize na hidrauličkom modelu cjevovoda odabrani su profili cijevi i procijenjen je maksimalni kapacitet cjevovoda. Analizirajući hidraulički model sustava uočeno je da se prilikom paralelnog spoja Typhoon uređaja, jedan za drugim na susjedna zasunska okna, na mjestima priključenja javljaju niži tlakovi od optimalnih radnih tlakova. Iz tog razloga preporuča se da uređaji rade odvojeno, svaki na svojoj grani. Na taj način omogućena je nesmetana upotreba Typhoon uređaja s prskalicom u optimalnoj širini navodnjavanja od 75 m. Projektnom rješenju proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek pristupilo se s dva kriterija, hidraulički kriterij i ekonomski kriterij. Primjer ekonomskog pristupa je izrada priključnog zasunskog okna, budući da se to rješenje pokazalo ekonomičnije od razmatrane upotrebe klasičnih hidranata. Zasunsko okno (ZO) za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm. Iz betonskog okna izlazi priključna cijev sa prirubnicom. Konstrukcija zasunskog okna je dana na Listu 5. Priključak sustava je bilo potrebno izraditi na način da bude što uočljivije na terenu, te osigurati od oštećenja prilikom upotrebe mehanizacije. Elementi konstrukcije građevine projektirani su od trajnih materijala: beton, armirani beton, šljunak, pijesak, drobljeni kamen, nehrđajući čelik, lijevano željezo i PEHD. To su tradicionalni materijali koji pokazali značajnu učinkovitost i dugotrajnost tijekom vremena. Oni ispravnim dimenzioniranjem, izvedbom i održavanjem čine građevinu pouzdanom u svim dijelovima i u cjelini, te kao takvi neće prouzročiti otkazivanje u cijelosti ili deformaciju objekta u nedopuštenom stupnju. Metalni elementi izloženi djelovanju oborinske vode i agresivnih sastojaka iz atmosfere projektirani su od nehrđajućeg čelika. Za održavanje i vijek trajanja građevine vodoopskrbnih cjevovoda sa pripadnom mrežom zasunskih okana, zasunskih komora i muljnih ispusta, najbitnije je provoditi redovite i periodične preglede i u slučaju pojave nedostataka nužno je pravovremeno reagirati. Ukoliko se primijete oštećenja konstrukcija potrebno ih je popraviti prema projektu. Dva puta godišnje 114

119 (svakih 6 mjeseci) provjeriti stanje zasunskih okana, zasunskih komora i muljnih ispusta. Pukotine i oštećenja betonskih dijelova konstrukcije potrebno je sanirati adekvatnim sredstvima, kako voda ne bi mogla prodirati u beton i zbog smrzavanja ga dodatno oštetiti. Korisnik sustava je obavezan tijekom uporabe građevine opremu periodično pregledavati, te istu čuvati od mehaničkih i drugih oštećenja. 115

120 10 NACRTI List 1 Pregledna situacija položaja poljoprivrednih površina MJ 1:50000 List 2 Situacija projektnog rješenja navodnjavanja poljoprivrednih površina na posebnoj geodetskoj podlozi MJ 1:4000 List 3 Situacija projektnog rješenja navodnjavanja poljoprivrednih površina na katastarskoj podlozi MJ 1:4000 List 4 Situacija postojećeg i budućeg stanja infrastrukture MJ 1:4000 List 5 Zasunsko okno MJ 1:25 List 6 Muljni ispust MJ 1:25 List 7 Zdenac MJ 1:25 List 8 Zasunska komora MJ 1:25 List 9 Karakteristični poprečni presjek cjevovoda MJ 1:25 116

121 Literatura: [1] ''Hidropedološka studija s idejnim rješenjem navodnjavanja proizvodnih površina Polj. Instit. Osijek''; Agronomski fakultet u Zagrebu; 2006.g. [2] ''Tehničko izvješće o izvedbi eksploatacijskog zdenca PZC-1 na lokaciji popoljoprivrednog instituta Osijek''; Vodovod-Osijek d.o.o., Osijek; rujan 2001.g. [3] ''Tehničko izvješće o izvedbi istražno-eksploatacijskog zdenca KBZ-1 na lokaciji Kriva Bara kod Osijeka''; Vodovod-Osijek d.o.o., Osijek; lipanj 2008.g. [4] ''Tehničko izvješće o izvedbi eksploatacijskog zdenca Z-3 na lokaciji kod popoljoprivrednog instituta Osijek''; Vodovod-Osijek d.o.o., Osijek; travanj 2008.g. [5] ''Izvadak iz posjedovnog i vlasničkog lista za katastarske čestice ; Geofocus d.o.o. [6] ''Dodatak idejnom projektu sanacije uređenja plovnog puta r.drave ; Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prosinac [7] Opskrba vodom i odvodnja 1; Prof.dr.sc. Živko Vuković, dipl.ing.građ.; predavanja; Zagreb, 2016.g. [8] Hidrotehničke melioracije 1; Doc.dr.sc. Duška Kunštek, dipl.ing.građ.; predavanja; Zagreb, 2016.g. 117

122 POPIS SLIKA Slika 1.1:1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta u Osijeku... 2 Slika 1.2:1 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. instituta (210 ha)... 3 Slika 1.2:2 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. Instituta sa izuzetim područjem zelena boja(izuzeto područje ha)... 4 Slika 1.2:3 Slika granice zahvata SN PIO u smanjenom obimu, a prema PPUGO-u sa izuzetom i dodanom površinom... 4 Slika 1.2:4 Slika granice zahvata SN PIO na DOF karti (211,5 ha)... 5 Slika 2.1:1 Pregled izrađenih listova Digitalne ortofoto karte za područje Slavonije - Državna geodetska uprava ( 9 Slika 2.1:2 Pregled izrađenih listova Hrvatske osnovne karte za područje Slavonije - Državna geodetska uprava ( 10 Slika 2.2:1 Pozicija postojećih i projektiranih zdenaca Slika 2.2:2 Izdašnost postojećeg zdenca PZC-1 iz [2] Slika 2.2:3 Izdašnost postojećeg zdenca KBZ-1 iz [3] Slika 2.2:4 Izdašnost eksploatacijskog zdenca Z-3 iz [4] Slika 2.2:5 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca PZC-1, 2001.g Slika 2.2:6 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca KBZ-1, 2008.g Slika 2.2:7 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca Z-3, 2008.g Slika 2.3:1 Krivulja trajanja rijeke Drave kod Osijeka za period od g, iz elaborata [6] Slika 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne količine oborina na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) Slika 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne temperature zraka na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) Slika 2.5:3 Srednji godišnji hod relativne vlage (%) i oborine (mm) na području meteorološke stanice Osijek (za razdoblje ) Slika 2.5:4 Klima-dijagram po Walteru za stanicu Osijek Slika 3:1 Uzgoj sjemenskih kultura na parceli Slika 3:2 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (na prijelazu NT područja na VT područje) Slika 3:3 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (sjeverna granica) Slika 3:4 Postojeći poljski putevi na parceli Slika 4:1 Situacijski prikaz visokotlačne i niskotlačne mreže Slika 4.1:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 200 mm VT sustava navodnjavanja Slika 4.1:2 Tipsko zasunsko okno Slika 4.1:3 Shematski prikaz zasunske komore Slika 4.2:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 150 mm NT sustava navodnjavanja

123 Slika 4.3:1 Situacija poljskih puteva Slika 4.3:2 Presjek kolnika budućih poljskih pristupnih puteva Slika 5.2:1 Prikaz površina na kojima će se primjeniti sustavi navodnjavnja Linear, Typhoon i kap na kap Slika 5.2:2 Typhoon uređaj za navodnjavanje Slika 5.2:3 Linear uređaj za navodnjavanje Slika 5.2:4 Prikaz načina navodnjavanja uređajima Typhoon Slika 5.2:5 Smjer kretanja Lineara tokom jednog ciklusa navodnjavanja (u jednom danu, 18 h) Slika 6.1:1 Shematski prikaz a) Podsustav I i b) Podsustav II Slika 6.1:2 Shematski prikaz Podsustav IV Slika 6.1:3 Shematski prikaz Podsustav III Slika 6.1:4 Smjer kretanja Lineara tokom jednog ciklusa navodnjavanja (u jednom danu, 18 h) Slika 6.1:5 Odabrani Linear uređaj za navodnjavanje Slika 6.1:6 Pozicija ZO za priključak sustava kap na kap Slika 6.1:7 Prikaz zasuna za kap na kap u voćnjaku Slika 6.1:8 Tehničke specifikacije Typhoon Rainstar Slika 6.1:9 Tehniče specifikacije mlaznica za sustav Typhoon Slika 6.2:1 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava I, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO1 i c) potrošač u ZO Slika 6.2:2 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava I za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima Slika 6.2:3 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava II, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO13 i ZO21 i c) potrošače u ZO20 i ZO Slika 6.2:4 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-1 za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima Slika 6.2:5 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-3 za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima Slika 6.2:6 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-3 sa dva potrošača za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima Slika 6.2:7 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava IV, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO27 i ZO59 i c) potrošače u ZO58 i ZO

124 Slika 6.2:8 Grafički prikaz podsustava IV grane 1 i 2 sa jednim potrošačem za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima Slika 6.2:9 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava IV grane 4 i 5 sa jednim potrošačem za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima Slika 6.2:10 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava III, te rezultata hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO Slika 6.2:11 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava III sa jednim potrošačem za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima Slika 7:1 Sigurnosne udaljenosti visine mlaza vode u metrima, mjereno od tla

125 POPIS TABLICA Tablica 2.4:1 Plodored i prosječni plodored za godine Tablica 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje količine oborina na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) Tablica 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje temperature zraka na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) Tablica 2.5:3 Srednje mjesečne i godišnje relativne vlažnosti zraka na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) Tablica 2.5:4 Srednja mjesečna i godišnja jačina vjetra na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje ) Tablica 2.5:5 Srednje dnevno trajanje sijanja sunca na meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje , ) Tablica 6.1:1 Nadmorske visine cjevovoda Tablica 6.1:2 Proračun gubitaka na cjevovodu Tablica 6.1:3 Rubni uvjeti spram potrošnje Tablica 8:1 Rekapitulacija troškovnika POPIS DIJAGRAMA Dijagram 6.1:1 Tehničke specifikacije za tlak priključenja Dijagram 6.1:2 Tehničke specifikacije za odabir mlaznica

126 0 1km DIPLOMSKI RAD Tema rada: priloga: Mentor: Izradio: Razina obrade: navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek IDEJNI PROJEKT List: 1. Mjerilo: 1:50000 Datum:

127 DIPLOMSKI RAD Tema rada: priloga: Mentor: Izradio: Razina obrade: navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek Situacija na geodetskoj podlozi IDEJNI PROJEKT List: 2. Mjerilo: 1:4000 Datum:

128 LEGENDA POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO IZGRADITI POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO UREDITI MELIORACIJSKI KANALI 75 SNIMLJENO STANJE LINIJA KATASTARSKOG PLANA 60 ZASUNSKA KOMORA GRANICA OBUHVATA ZAHVATA ZASUNSKO OKNO MULJNI ISPUST ZAHVATA DAN JE U PRILOG U BROJ 5. ZDENAC - PROJEKTIRANI OZNAKA PROMJERA VODA BROJ - HIDRANT BROJ - VENTIL ZA REGULACIJU TLAKA BROJ - MULJNI ISPUST BROJ - ZDENAC BROJ - ZASUNSKA KOMORA DIPLOMSKI RAD Tema rada: priloga: Mentor: Izradio: Razina obrade: navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek Situacija na katastarskom planu IDEJNI PROJEKT List: 3. Mjerilo: 1:4000 Datum:

129 11,68 LEGENDA POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO UREDITI POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO IZGRADITI 12,23 MELIORACIJSKI KANALI GRANICA OBUHVATA ZAHVATA ZASUNSKA KOMORA 19,3 19,22 PROJEKTIRANI VODOVOD ZASUNSKO OKNO PROJEKTIRANI DALEKOVODOVOD MULJNI ISPUST ZDENAC - PROJEKTIRANI OZNAKA PROMJERA VODA BROJ - HIDRANT BROJ - VENTIL ZA REGULACIJU TLAKA BROJ - MULJNI ISPUST BROJ - ZDENAC BROJ - ZASUNSKA KOMORA DIPLOMSKI RAD Tema rada: priloga: Mentor: Izradio: Razina obrade: navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek IDEJNI PROJEKT List: 4. Mjerilo: 1:4000 Datum:

130 TIPSKO ZASUNSKO OKNO - PRIMJER ZO 39 POGLED A-A ISKAZ FASONSKIH KOMADA ZA ZASUNSKO OKNO 90,78 C B 5 C POZ.1. ELEKTRO T-KOMAD REDUCIRANI D160(200)/110, SDR 17, kom 1 POZ.2. KOLJENO 90, EL. SPOJNICA D110, SDR17,DN 110, kom1 POZ.3. EL. SPOJNICA D110, SDR17, DN 110, kom 1 POZ.4. FU-komad, DN100(110), kom 1 POZ.5. FF Q 90 komad, DN 100, kom 1 POZ.6. LEPTIRASTI ZASUN, DN 100, kom 1 POZ.7. FF-KOM, DN 100, l= 0,5m, PN 10, kom 1 POZ.8. PEHD, DN 110, L=1,3 m, kom 1 POZ.9. PEHD, DN 200(160), magistralni vod POZ.10. poklopac, rebrasti lim, debljine 3 mm, Φ1000, kom 1 POZ.11. OKRUGLA BETONSKA CIJEV TIP B (kanalizacija),φ1000, L=1000 mm, kom , PEHD, DN sloj šljunka, d=20 cm ,72 PEHD, DN 110 B ,78 88,68 POGLED B-B POGLED C-C ,78 89, A nod. lijev, DN nod. lijev, DN 100 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAÐEVINSKI FAKULTET A PEHD, DN ,72 PEHD, DN 200 (DN 160) Tema rada: Sadržaj priloga: Mentor: Izradio: DIPLOMSKI RAD Izrada projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek Tipsko zasunsko okno - primjer ZO 39 doc.dr.sc. D. KUNŠTEK, dipl.ing.građ. J. Perić, univ. bacc. ing. aedif. Razina obrade: IDEJNI PROJEKT List: 5. Mjerilo: 1:25 Datum:

131 MULJNI ISPUST - primjer MI 6 POGLED B-B POGLED A-A 230 A , PEHD CIJEV, DN 200(160) 40 5 PENJALICE ,55 PENJALICE B ,85 B 89,65 A C 25/ ,25 C 12/ ,05 ISKAZ FAZONSKIH KOMADA ZA MULJNI ISPUST MI POZ.1. RDS-komad, DN200/L250mm, PN 10, kom 2 POZ.2. FU-komad, DN200(200), PN 10, kom 2 POZ.3. LEPTIRASTI ZASUN, DN 200, PN 10, kom 1 POZ.4. LEPTIRASTI ZASUN, DN 100, PN 10, kom 1 POZ.5. FF Q 90 komad, DN 100, PN 10, kom 1 POZ.6. FF N 90 komad, DN 100, PN 10, kom 1 POZ.7. FF T komad, DN 200/100, PN 10, kom 1 POZ.8. PEHD, DN 160(200), magistralni vod POZ.9. LIJEVANO ŽELJEZNI POKLOPAC, 700 x 700, kom SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAÐEVINSKI FAKULTET NAPOMENA: Fazonski komadi ostalih muljnih ispusta se razlikuju. DIPLOMSKI RAD Tema rada: Sadržaj priloga: Mentor: Izradio: Izrada projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek Muljni ispust - primjer MI 6 doc.dr.sc. D. KUNŠTEK, dipl.ing.građ. J. Perić, univ. bacc. ing. aedif. Razina obrade: IDEJNI PROJEKT List: 6. Mjerilo: 1:25 Datum:

132 OS ZDENCA A-A HORIZONTALNI PRESJEK (TLOCRT) TIPSKI ZDENAC, PRESJEK 1-1 PRESJEK 2-2 VENTILACIJA Ø150 mm Ø30cm BETONSKA CIJEV ISPUNA BATUDOM Ø40-60mm TLAČNI CJEVOVOD Ø80mm Ø50mm EL. KABEL Ø50mm ČELIČNI NIVO MJERAČ VENTILACIJA Ø150mm MANOMETAR BETONSKI BLOK PODLOGA PENJALICE 80/80 cm POKLOPAC ZDENCA POSEBNA IZVEDBA PEHD, DN 200, PN NASIP ZEMLJE A 1:1.5 BETONSKA CIJEV Ø 30cm ISPUNA BATUDOM Ø mm PENJALICE POKLOPAC ZDENCA POSEBNA IZVEDBA MANOMETAR BETONSKI BLOK PODLOŽNI BETON KONSTRUKTIVNO ARMIRAN MREŽOM :1.5 A PEHD, DN 200, PN HIDROIZOLACIJA PLASTIČNE TRAKE HIDROIZOLACIJA PLASTIČNE TRAKE :1.5 TLAČNI CJEVOVOD CRPKE Ø80 mm OS ZDENCA STABILIZER 450 GLINENI TAMPON STATIČKI NIVO PODZEMNE VODE NIVO ISKLJUČENJA CRPKE DINAMIČKI NIVO PODZEMNE VODE NEPOVRATNI VENTIL CRPKA Q=17l/s, Hm=79,5m ZASIP BUŠOTINE POLOŽAJ I VRSTU STABILIZERA PREMA UPUTI ISPORUČIOCA LITOLOŠKI PROFIL I DUBINE POJEDINIH ZDENACA MOGU BITI PROMIJENJIVI OBAVEZNO JE UTVRÐIVANJE SVAKOG POJEDINOG ZDENCA SVE VISINSKE KOTE SU RELATIVNE TJ. ±0.00 JE KOTA TERENA NA LOKACIJI BUŠOTINE (ZDENCA) USISNI KOŠ ELEKTROMOTOR PUNA ČELIČNA CIJEV Ø 323 mm BUŠOTINA ZDENAC : ± ZDENAC Ø323 mm BUŠOTINA Ø650 mm B-B HORIZONTALNI PRESJEK (TLOCRT) 650 BUŠOTINA 324 PROMJER ZDENCA NAPOMENA: POLOŽAJ I VRSTU STABILIZERA PREMA UPUTI ISPORUČIOCA ISKAZ FAZONSKIH KOMADA I VODOVODNIH ARMATURA ZA TIPSKI ZDENAC POZ.1. Q-KOM GGG Ø80mm kom 1 POZ.2. FFR-KOM GGG Ø150/80mm l=200mm kom 1 POZ.3. EV-ZATVARAČ Ø150mm l=210mm kom 1 POZ.4. POVRATNI VENTIL Ø150mm l=400mm kom 1 POZ.5. HVATAČ NEČISTOĆA Ø150mm l=480mm kom 1 POZ.6. FF-KOM GGG Ø150mm l=400mm kom 1 POZ.7. VENTIL ZA REDUKCIJU TLAKA Ø150mm l=480mm kom 1 POZ.8. EL. MAG. MJERAČ PROTOKE Ø150mm kom 1 POZ.9. FFR-KOM GGG Ø150/200mm l=300mm kom 1 POZ.10. MONTAŽNO DEMONTAŽNI KOM Ø200mm l=220mm kom 1 POZ.11. F-UNIVERZALNI KOM Ø200mm/Ø200mm l=140mm kom 1 POZ.12. ELEMENT ZA ZAŠTITU CIJEVI KOD PRODORA KROZ BETON Ø200mm kom 1 SVI FAZONSKI KOMADI I UREÐAJI MORAJU BITI ZA POGONSKI TLAK 10 BARA POKROVI OTVORA 100/100 cm I 80/80 cm MORAJU BITI SA POSEBNIM ZATVARAČIMA B B TALOŽNIK SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAÐEVINSKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD Tema rada: Izrada projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek Razina obrade: IDEJNI PROJEKT Sadržaj priloga: Mentor: Izradio: Zdenac doc.dr.sc. D. KUNŠTEK, dipl.ing.građ. J. Perić, univ. bacc. ing. aedif. List: 7. Mjerilo: 1:25 Datum:

133 Tema rada: Sadržaj priloga: Mentor: Izradio: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAÐEVINSKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD Izrada projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek Zasunska komora - primjer ZK 5/ MI 8 doc.dr.sc. D. KUNŠTEK, dipl.ing.građ. J. Perić, univ. bacc. ing. aedif. Razina obrade: IDEJNI PROJEKT List: 8. Mjerilo: 1:25 Datum: